Osnovna škola Augusta Cesarca

Zagreb, II. Ferenčica 9a

Školska godina 2011./2012.

Učenje za poduzetništvo

Učenici: Voditeljica:

7.a, 7.b, 6.a i 6.b Ljiljana Jambor,prof.

Mladi, radoznali i poduzetni

U školskoj godini 2011./2012. grupa učenika prihvatila je projekt odgoja za poduzetništvo. Projekt je povezan uz organizaciju SEECEL i EU. Provodi se u četiri osnovne škole u Republici Hrvatskoj te po četiri škole u sedam država jugoistočne Europe.

Zašto poduzetništvo? Razvijamo poduzetničke ideje u našoj školi, upoznajemo pojmove poduzetništva i pripremamo se za život u svijetu poduzetništva, razvijamo kulturu rada, komunikacije, suradnje, aktivnog sudjelovanja u suvremenom svijetu.

Početak nije bio lak!

Izradili smo plan i program rada te odredili kako ćemo ga provesti.

Odgoj za poduzetništvo – Izvannastavna aktivnost – voditelj Ljiljana Jambor

Nosioci projekta

učenici 7.a,b i 6.a,b (10 -15 učenika)

Cilj Osposobiti učenike za aktivno sudjelovanje u grañanskom društvu, poduzetništvu i na tržištu rada. Pripremiti učenike za podučavanje o poduzetništvu. Osposobiti učenike za samostalno prikupljanje i analizu podataka, voñenje intervjua

sadržaj metode vrijeme

Definirati pojmove poduzetništvo, poduzetnik, poduzetnost…

Rad na tekstu – rječnici, Internet

10.mj.

Poduzetnička kultura – pronaći pojmove vezane uz poduzetništvo

Rad na tekstu – rječnici, Internet

11.mj.

Razgovor s poduzetnicima – roditelji

Pripremiti pitanja, voditi bilješke razgovora, analizirati podatke

Sudjelovati u otvorenom danu škole

Razgovor, analiza razgovor

12.mj.

Odlazak u neku firmu

Dogovoriti dolazak i temu razgovora. Voditi bilješke, analizirati podatke

Razgovor s predstavnicima lokalne uprave

Razgovor, analiza razgovora

1.mj.

Osmisliti radionice o osnovnim pojmovima vezanim uz poduzetništvo –npr. reklame, potrošači, odgovornost, samostalnost, poduzetnost…

razgovor 2.mj.

Uvježbati i provesti radionice s učenicima

Ispitati provedivost radionica, vrednovati učinkovitost

Analiza radionica 3.mj

Zagrebački velesajam

Poduzetnici na sajmovima, uloga malog poduzetništva u velikim poslovima

Razgovor i analiza rezultata

4.mj.

Posjet jednoj županiji s razvijenim malim poduzetništvom – Meñimurska ili Varaždinska

Dogovor o posjetu, posjet školskoj zadruzi..

Razgovor i analiza rezultata

5.mj.

Analiza realizacije projekta

Izrada eseja i prezentacija

6.mj.

Na početku rada upoznali smo se s osnovnim pojmovima vezanim uz poduzetništvo. Pretražili smo rječnike i Internet.

OSNOVNI POJMOVI PODUZETNIŠTVA

PODUZETNIŠTVO – spremnost pojedinaca ili više partnera da uz odreñeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uñu u poslovni pothvat sa ciljem stvaranja profita

- način gospodarskog djelovanja u kojem poduzetnik odlučuje što, kako i za koga stvoriti i na tržištu realizirati ulazeći u poduzetnički pothvat na svoj trošak i rizik s ciljem stjecanja dobiti

- djelatnost poduzetnika PODUZETAN– koji zna i hoće prihvatiti ideju u pravo vrijeme, snalažljiv, vješt u praktičnoj provedbi ideja PODUZETNOST – osobina onoga koji je poduzetan PODUZETNIK – vlasnik poduzeća i osoba koja upravlja i preuzima rizik da bi ostvarila dobit

- onaj koji obavlja radove prema programu i ugovoru; vlasnik poduzeća

MENADŽER – poslovoña, upravitelj, poduzetnik i ravnatelj - izvršava menadžerske funkcije planiranja, organiziranja,

voñenja, kontroliranja i kadrovskih poslova

UNUTARNJE PODUZETNIŠTVO – veća fleksibilnost i adoptibilnost promjenama

- proces formiranja malih autonomnih jedinica u okviru poduzeća kojima se dodjeljuj potrebna sredstva, kadrovi i org. samostalnost kako bi pojedinci mogli ostvariti svoje poduzetničke ideje, talent i sposobnost

TRŽIŠTE – mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja RIZIK – kalkulirana prognoza moguće štete odnosno u negativnom slučaju gubitka ili opasnosti DOBIT ILI PROFIT – označava razliku izmeñu prihoda i troškova (prihod mora biti veći od troška)

- označava zaradu UVJETI PODUZETNIŠTVA – tržište, konkurencija, neangažirana sredstva, privatno vlasništvo

OSOBINE PODUZETNIKA – inovativnost, razumno preuzimanje rizika, samouvjerenost, uporan rad, postavljanje ciljeva, odgovornost TIPOVI PODUZETNIKA - PIONIR – u fazi izgradnje poduzeća, mladi poduzetnik

- MAHER – u fazi rasta poduzeća - STRATEG – u fazi diferencijacije - TRENER – u fazi konsolidacije

PODUZEĆE ILI TRGOVAČKO DRUŠTVO – samostalna, gospodarska, tehnička i društvena cjelina u vlasništvu odreñenih subjekata, koja proizvodi proizvode ili usluge za potrebe tržišta

RESURSI – sredstva potrebna za provoñenje ili dovršavanje neke radnje ROBA – elementarni ekonomski sastojak tržišnog gospodarstva

-mora zadovoljavati odreñene ljudske potrebe INTERES – označava polaganje pažnje koju jedna osoba posvećuje prema jednoj stvari PROIZVOD – konačni rezultat proizvodne djelatnosti koji za razliku od usluge postoji i nakon što je dovršen njegov proces proizvodnje USLUGA – skup radnji pojedinaca i grupe ka zadovoljenju nečijih potreba

Toliko za početak, ostalo ćemo saznati!

S malim poduzetnicima razgovarali smo na sajmu: EKO-ETNO HRVATSKA EUROPA TOUR

Dana 28.10.2011. učenici sedmih i šestih razreda posjetili su Eko etno sajam.

Na Eko-etno sajmu vidjeli smo mlade i iskusne poduzetnike.Najviše je bilo poljoprivrednika i umjetnika.Ondje smo kušali proizvode mnogih proizvoñača.Vidjeli smo kako se izrañuje nakit od pribora za jelo.Sudjelovali smo u radionici i načinili smo narukvice od komadića drveta i špagica.

Krenuli smo oko 10 sati tramvajem u pratnji profesorica Mravunac, Vahovec Juran, Ret, Jambor, Sučević, Horvat i ravnateljice Lasić.

Zbunjeni, sišli smo čim smo ugledali novi šoping centar Green Gold. Nakon što smo se pokretnim stepenicama popeli do prostora gdje se održavao sajam, poslušali smo predavanje o očuvanju prirode. Na tom smo predavanju naučili i poslušali mnogo zanimljivih ideja pomoću kojih možemo reciklirati stare stvari. Zatim smo prisustvovali na kreativnoj radionici na kojoj smo od vilice dobili narukvicu, a vidjeli smo i mnoge druge vrste nakita izrañene takoñer od pribora

za jelo. Potom smo obišli mnogo štandova s tradicionalnim jelima i ručno izrañenim predmetima. Degustirali smo mnogo narezaka (pršut, kulen, slaninu) i sireva. Probali smo i par kolačića. Najzanimljivije što smo probali bili su bomboni napravljeni od korica raznog voća i chips od jabuke. Ne vrijedi dalje nabrajati jer je hrane bilo mnogo, ali sve u svemu najeli smo se. Pri kraju našeg malog izleta imali smo čast pričati s našim predsjednikom Ivom Josipovićem. Bilo nam je jako lijepo, zanimljivo, poučno i zabavno pa bi smo htjeli to brzo ponoviti.

Kako grañani mogu utjecati na promjene u svojoj zajednici saznali smo u:

Mjesnom odboru Ferenčica

10.11.2011. posjetili smo Mjesni odbor Ferenčica. Primile su nas predsjednica Vijeća Mjesnog odbora gospoña Nada Orać i članica Vijeća Anamarija Pavelić. Razgovarali smo o ustroju i djelovanju gradskih četvrti i mjesnih odbora. Njihov ustroj i djelovanje odreñen je Zakonom o lokalnoj

samoupravi Statutom Grada Zagreba. Sjedište mjesnog odbora nalazi se u prostorijama na adresi Ivanićgradska 66.

Ferenčica je jedna od šesnaest mjesnih odbora u gradskoj četvrti Peščenica – Žitnjak. Gradska četvrt ima oko 50000 stanovnika, a na svakih 3000 do 7000 osniva se mjesni odbor.

Područjem Ferenčice upravlja Vijeće mjesnog odbora. MO ima 7 članova koji biraju predsjednika. Izbori su tajni i neposredni, a pravo glasa imaju svi punoljetni grañani koji stanuju na Ferenčici.

MO izrañuje godišnji program rada u koji spada poslovnik o radu, pravila rada MO, financijski plan, plan malih komunalnih akcija i civilna zaštita. U prostorije MO dolaze grañani sa svojim prijedlozima, primjedbama i žalbama, vezanim uz ureñenje naselja, zaštite djece, mladih i starijih sugrañana, kulturi i zdravstvenoj zaštiti. Donose prijedloge za poboljšanje uvjeta života. Političke stranke i udruge grañana mogu djelovati u prostorijama MO. Svoj prostor ima i Udruga branitelja Domovinskog rata. Djeluje i udruga CEDAR koja pomaže sugrañanima koji imaju različite probleme.

Predsjednici i članici Vijeća postavili smo nekoliko pitanja.

Zanimalo nas je što je s ogradom oko školskog igrališta i vrtića.Dobili smo odgovor da je to pitanje u planu malih komunalnih akcija od 2010.g. Gradski ured za predškolski odgoj ureñuje unutrašnjost vrtića, a gradska četvrt na prijedlog MO-a rješava ureñenje vanjskog prostora, a nalazi se u planu za 2012.g. Trenutno se ureñuje nogostup i cesta uz zapadni dio školskog dvorišta. Zelena ograda oko školskog igrališta je stara i treba je zamijeniti.

Predsjednica Vijeća predložila je da sudjelujemo u natjecanju za najljepši školski vrt, te potaknula učenike da ureñuju školski vrt, ne bacaju smeće, brinu o

zelenim površinama. U toj akciji mogla bi sudjelovati EKO skupina škole, a rado bi sudjelovali i članovi MO. Za svaki projekt potreban je novac i zato bi trebalo razmisliti o načinu sakupljanja novca. Jedna od mogućnosti je prigodna prodaja učeničkih radova (otvoreni dan škole), donacije poduzetnika iz kvarta, donacije roditelja, sportski turniri, zabavne večeri itd. Najveći problem MO je narkomanija. Problem je što više nema policije koja redovito patrolira ulicama. Kvartovski policajac surañuju s grañanima, ali je potrebna suradnja i aktivnost roditelja i učitelja škole. Sve projekte u MO trebaju pokretati grañani, potrebna je stalna suradnja sa svim institucijama koje mogu pomoći. Npr. Konzum u ureñenju dječjih igrališta, Zrinjevac u održavanju zelenih površina. Trenutno se dogovara ureñenje pješačke staze od tramvajske stanice Ivanićgradska prema istoku do trgovina južno od tramvajske stanice. Postoji zemljani put koji su napravili grañani tražeći kraći prilaz, a sada bi taj put trebalo urediti.

Učili smo i u Tehničkom muzeju u Zagrebu Posjet Tehničkom muzeju Učenici sedmih razreda u sklopu nastave povijesti, tehničke kulture i skupine odgoja za poduzetništvo 15.11.2011. posjetili su Tehnički muzej. Obišli su zbirku transfera energije. Prva i Druga industrijska revolucija pokrenule su velike promjene u gospodarskoj, socijalnoj i kulturnoj povijesti. U muzeju smo pogledali razvoj upotrebe energije od vodenica, preko parnog stroja, elektromotora i dizel motora. Posebno nam je zadovoljstvo bilo je promatrati dio pokusa velikog znanstvenika Nikole Tesle.

Što je energija? Snaga čovjeka je 0.1 KS. Čovjek od davnih vremena razmišlja kako povećati snagu. Na slici uz malo pameti snaga djevojčice veće je od snage triju dječaka.

Parni stroj Avio motor

Najskuplji eksponat u muzeju

Radionice ……. Razmišljali smo kako svoje znanje prenijeti mlañima, kako zainteresirati što više učenika za poduzetništvo. Osmislili smo nekoliko radionica za učenike nižih razreda.

Radionica 1.

Što želim za roñendan?

Predstavljanje

Početna aktivnost - voćna salata – pokaži kako guliš naranču, bananu, kako jedeš jabuku, kako je kiseo kivi

Uvod – biramo poklon za roñendan

Ciljevi – naučiti kupovati i izabrati

Podjela u skupine

1. Želim nešto korisno – nova majica, jakna, cipele 2. Želim novu igračku – iako ih već ima previše, ali stigla je nova igračka

u trgovine 3. Želim ono što ima moj/a prijatelj/ica – kuća za lutke 4. Želim ono što sam vidio/la na reklami – društvena igra

Razgovor o izabranom – na koji način biramo, je li izabrano ono što trebamo ili nam je nametnuto

Priča 1.

Stojiš pred izlogom i vidiš lijepu majicu. Uskoro ti je roñendan i misliš kako bi to bio koristan poklon. Majica nije jako skupa. Dobit ćeš nešto lijepo i ono što ti treba.

Priča 2.

U trgovinu je došla nova igračka ( prilagoditi trenutku) koju svakako moraš imati prije svojih prijatelja. Malo je skuplja, ali ti je svakako moraš imati. Uskoro ti je roñendan i misliš da bi to bio cool poklon.

Priča 3.

Moja prijateljica dobila je od tete (iz neke strane države) veliku kuću za lutke. Ne znaš ima li takvih kuća u našim trgovinama, niti koliko košta, ali svakako želiš tu kuću za roñendan koji ti dolazi.

Priča 4.

Na reklami si vidio novu društvenu igru, misliš da je jako zabavna i želiš je dobiti za svoj roñendan. Cijena ti nije važna.

Zaključak:

Radionica 2

Boje

Cilj – naučiti što je kreativnost, kako prodavačima reći što želiš, kako doći do potrebnog novca

Predstavljanje

Uvod: - razvijati kreativnost, cijeniti osobno mišljenje

Pripremiti isti broj leptirića, srćeka u ove tri boje. Učenici izvlače po jedno i na taj način dobivamo tri grupe.

Svaka grupa dobije zadatak:

Grupa 1 (plava): trebaju nacrtati stvari povezane s plavom bojom ili nečim plavim -auto, nebo, more, plivanje

Grupa 2(crvena):

trebaju nacrtati stvari povezane s crvenom bojom ili nečim crvenim -cipele, srce, ljubav

Grupa 3(ljubičasta):

trebaju nacrtati stvari povezane s ljubičastom bojom ili nečim ljubičastim- majica, kapa, cvijet nakon toga svaka grupa dobiva priču:

Priča 1:

Došao/la si na more vidiš mnogo plavih stvari poželiš ih nacrtati. Jako ih je puno ali ne znaš točno koliko. Želiš ih prebrojati. Želiš u tim bojama suvenir. Trebaš objasniti prodavaču što želiš i kako ćeš doći do potrebnog novca.

Priča 2:

Došao/la si na livadu vidiš mnogo crvenih cvjetova. Ne znaš kako se zovu, a jako te zanima. Jako lijepo mirišu i želiš ih ubrati tako da ih možeš imati i kod kuće, ali ih ne smiješ ubrati pa odeš na tržnicu i objasniš prodavaču što trebaš. Nacrtati ćeš ih i pokušati doći do novca da ih kupiš.

Priča 3:

U trgovini si, vidiš cool majicu koja bi ti divno pristajala uz hlače, ali čini ti se da je jako skupa. Kako ćeš nagovoriti roditelje da ti je kupe? Opisat ćeš roditeljima majicu, nacrtati je, a prodavaču točno opisati što želiš.

Zaključak:

Radionica 3

Jako želim …….. kako ću doći do toga – tražiti roditelje, roñake, zaraditi, uštediti

Cilj – naučiti što je kreativnost, kako prodavačima reći što želiš, kako doći do potrebnog novca

Predstavljanje

Uvodna aktivnost – HODAM KAO – starac, manekenka, pas, pingvin

Priča - Jako želim ići ovog ljeta na kampiranje. Moja prijateljica ide s prijateljima i roñacima.Za kampiranje je potrebno imati: šator, vreću za spavanje, kuhalo, posuñe, svjetiljke itd., ja sve to nemam i sve bi to trebalo kupiti. Moji roditelji nemaju dovoljno novaca za to. Jako želim otići na to kampiranje, želim spavati u šatoru na plaži uz more. Mislim da bi se moji roditelji trebali potruditi da mi to omoguće. Moji su roditelji predložili da idemo iduće godine, ali sljedeće godine neće ići moji prijatelji.

Moguća rješenja:

1.štediti novce-džeparac, pokloni rodbine

2.odustati

3.pokušati zaraditi novac

4.posuditi ili kupiti stare stvari potrebne za kampiranje

5.plakanjem pridobiti roditelje da popuste

6.prodati igrice ili stvari koje mi više ne trebaju

Učenici u skupinama pokušavaju izabrati najbolje rješenje.

Zaključak- interpretacija odabranog rješenja – razgovor o odabranom rješenju

Radionica 4

Odgovorna/an sam za….

Uvodna aktivnost- svi se poslože na jednu liniju, pokušavaju se složiti po veličini, a da pritom ne padnu u jamu

Cilj-naučiti što je odgovornost

Zadatak-učenike podijeliti u 4 skupine po visini

1.skupina –odgovoran sam za kućnog ljubimca (napisati što sve treba učiniti za svog ljubimca)

2.skupina-odgovoran sam za svoju sobu (napisati što sve treba učiniti za urednost svoje sobe)

3.skupina-odgovoran sam za svoj uspjeh u školi (napisati kako postići što bolji uspjeh u školi)

4.skupina-odgovoran sam za svoje stvari (napisati kako se brinuti o svojim stvarima u školi-udžbenici, pribor, odjeća, obuća..)

Zaključna aktivnost-iz navedenih obaveza učenici trebaju zaključiti zašto su odgovorni , mogu li svoju odgovornost prebaciti na nekog drugog, je li biti odgovoran teško

Priča 1:

Mama ti je kupila psa. Sutra pišeš test, moraš učiti i ne ćeš stići izvesti psa u šetnju. Mama ti je rekla da će prodati psa ako se ne ćeš brinuti o njemu. Ako želiš psa moraš imati puno vremena.

Priča 2:

Imaš novu sobu, ali tata ti kaže da moraš biti odgovoran/na i čistiti je sam/a. Za to treba puno vremena kojeg ti nemaš.

Priča 3:

Imaš mnogo izvan školskih aktivnosti. Već zaostaješ u školi. Bliži se kraj školske godine, a ti imaš loše ocjene. Brzo se moraš riješiti nekih aktivnosti, a u svima si dobar/ra.

Priča 4:

Posudila si prijateljici majicu, ali ti je ne želi vratiti. Majica ti je jako draga, ali se ne želiš posvañati s prijateljicom. Uskoro ti je roñendan i stvarno želiš nositi tu majicu.

Zaključak – objasniti svoje stavove, kako se odnosimo prema stvarima, kako prema prijateljima

U školi se tradicionalno održava otvoreni dan pred Božićne blagdane. Poduzetnicima je to dobra prilika da pokažu što znaju, mogu i žele.

Otvoreni dan škole

Dana 3.12.2011. održan je otvoreni dan škole. U brojnim kreativnim radionicama izrañivali smo božićne ukrase i čestitke. Izrañene predmete prodavali smo roditeljima i gostima škole. Od zarañenog novca podmirili smo troškove za potreban materijal, a dobit će biti uložena u neko nastavno sredstvo potrebno školi. Bilo nam je jako lijepo i dobro smo se proveli. Došlo je mnogo roditelja koji su nam pomogli pri izradi ukrasa. Posjetili su nas i bivši učenici škole. Dan je brzo prošao.

Hrvatski radio 1.program Naučili smo da je marketing bitan za uspjeh svakog poduzetnika. Dobro osmišljena reklama dostupna velikom broju ljudi znači uspjeh projekta. Mi smo se predstavili na 1. programu hrvatskog radija.

8.2.2012. g. predstavili smo naš projekt za emisiju „Izvan okvira“ 1.programa HR. Novinarka Ivana Sučić razgovarala je s učenicima članovima skupina Odgoja za poduzetništvo Dorom Vdović, Ivanom Stipić, Leonom Alpezom, Markom Borovićem i Brunonom Rumbakom, te profesoricom Ljiljanom Jambor.

Razgovaralo se o projektu Odgoja za poduzetništvo. Pitanja su bila vezana uz projekt. Učenici su govorili o postignutim ciljevima i planovima za budućnost, idejama i željama. Razgovarali smo zašto smo u skupini, kako nas nova znanja mijenjaju i kako će utjecati na našu budućnost. Profesorica Jambor je objasnila kako se Osnovna škola Augusta Cesarca našla u projektu, koliko škola sudjeluje u projektu. Glavni cilj projekta je naučiti što je poduzetništvo i pripremiti za život u poduzetništvu. Senzibilizirati učenike za život u svijetu poduzetništva i pripremiti se za život poduzetnika. Bitno je da učenici već u osnovnoj školi počnu učiti o poduzetništvu, jer je to pravo vrijeme kada mogu prihvatiti nove ideje, sudjelovati u istraživačkom radu, nešto praktično napraviti. Učenici su zadovoljni projektom. Rado sudjeluju u traženju podataka, a istraživački rad, razgovor s poduzetnicima zanimljiviji su od pasivnog slušanja. Web stranica

SEECEL-a otvorena je za komunikaciju i razmjenu ideja s ostalim školama iz jugoistočne Europe. Nakon završetka projekta svi programi i realizacije trebali bi biti objavljeni i dostupni svim školama koje žele sudjelovati u sličnim projektima.

Sve što radimo bilježimo i na kraju školske godine napravit ćemo esej i prezentaciju za sve goste na Danu škole. Planiramo napraviti nekoliko radionica za učenike razredne nastave pomoću kojih ćemo ih upoznati s pojmom poduzetništva. Dora je objasnila da se u ovu skupinu uključila zato što se želi u životu baviti marketingom. U ovoj skupini može naučiti osnove poduzetništva, „ispeći zanat“.

Leon je ispričao kako se o poduzetništvu može učiti i u Tehničkom muzeju. Promatrati razvoj tehnike i tehnologije, stvarati svoje mišljenje o razvoju, obrazovati se poduzetno, to je početak. Puno se saznaje iz razgovora s ljudima, nauči se što se i kako se radi, što drugi misle o našem radu.

Marku se rad u skupini sviña zato što može puno naučiti. Kao da prije odrastaju. Puno su vidjeli. Na Eko sajmu su vidjeli hrvatske proizvode, razgovarali s malim poduzetnicima. Nešto su primijenili na Otvorenom danu škole. Izrañivali su božićne ukrase, prodavali ih, razgovarali s kupcima i odlučili što sa zarañenim novcem. Ove godine će se potrošiti za modernizaciju škole. Prošle godine novac je doniran udruzi Zdenac za pse vodiče, te za druge humanitarne svrhe.

Ivana je članica tamburaškog orkestra. Govorila je o napornom radu tamburaša i o suradnji s tamburašima iz OŠ Borovje, kako bi snimili CD s božićnim pjesmama. Mislila je da će biti lako i jednostavno, ali je saznala da uspjeh dolazi uz veliko zalaganje i puno rada. Od novca zarañenog prodajom CD-a obnovit će se instrumenti za orkestar.

Leon je ispričao kako se razvijaju nove ideje i da se razgovorom odlučuje što će se i kako realizirati.

Ivani se sviña što kroz rad skupine saznaje o životu, što puno sami rade.

Dora smatra da bi i u redovnoj nastavi trebalo biti više pravih životnih sadržaja, a ne samo „štrebanja“.

Marko je primijetio da više nije samo na igricama, nego da više prati forume i portale na kojima se govori o poduzetništvu. Smatra da mu to pomaže i u rješavanju školskih zadataka. Gleda i TV Dnevnik, a primjećuje puno afera i problema.

Ivana nastoji smanjiti vrijeme na računalu i pogledati ozbiljne emisije.

Leon gleda Dnevnik i prati svjetska zbivanja. Zanimaju ga emisije iz gospodarstva.

Dora smatra da će im u životu znanje o poduzetništvu trebati. Hrvatska se razvija, sve je više poduzetnika. Dobro je pratiti zbivanja u Hrvatskoj i svijetu, jer se pripremamo za svijet odraslih.

Bruno je govorio o planovima do konca školske godine. Planira se posjet jednoj velikoj firmi, vjerojatno Krašu, zatim posjet jednoj županiji u kojoj je razvijeno malo poduzetništvo. Kada se dovoljno sazna o poduzetništvu, anketirat će sugrañane kako bi saznali i njihovo mišljenje.

Dora je za kraj istakla da će skupina uspjeti realizirati sve planirano, zato što imaju puno vrlina, drže se i rade zajedno.

Upoznali smo male poduzetnike i postavili im nekoliko pitanja:

PODUZETNIK 1.

1. Kojom se djelatnošću bavite? Bavim se proizvodnjom tradicionalnih suvenira i unikatnih predmeta od maslinovog drveta.

2. Kako se zove vaša firma? Moja firma zove se Dalmatino.

3. Kako je organizirana vaša firma i koliko ima zaposlenih? To je obiteljski obrt, radimo muž i ja. Suvenire izrañujemo ručno, sami pronalazimo tržište i prodajemo. U rad su uključena i djeca.

4. Zašto ste krenuli s poduzetništvom? U poduzetništvo smo krenuli zbog rañanja novih „ideja“ i otvaranja novih tržišnih mogućnosti, te plasmana robe i usluga, čemu je doprinio razvoj hrvatskog turizma.

5. Kako je nastala ideja i kako se razvijala? Ideja je nastala kada smo osvojili prvu nagradu na natječaju za službeni suvenir turističke zajednice općine Pirovac. Nakon toga su se ideje rañale jedna za drugom i na posljetku smo našli inspiraciju u maslinovom drvetu.

6. Koji ste cilj imali kada ste kretali s poduzetništvom? Da pobliže prikažemo svoje ideje i tradicionalni hrvatski suvenir koji pobliže označava tradiciju, kulturu i povijest Hrvatske.

7. Koliko je vremena proteklo od ideje do ostvarenja vašeg posla? Oko pola godine.

8. Što ste znali o poduzetništvu prije pokretanja posla? Mnogo toga, zapravo većinu potrebnih informacija.Moja se majka, koja je sada umirovljenica, meñu prvima počela baviti cvjećarstvom, te je nekoliko godina otvorila radnju (cvjećarnicu).

9. Tko vam je pomogao u realizaciji ideje? Nitko. Meñusobno smo si muž i ja pomagali, tj. samostalno smo sve napravili.

10. Kako se financirate? Samostalno, od prodaje suvenira.

11. Smatrate li se uspješnim poduzetnikom? S obzirom na nastalu krizu, smatram se uspješnim poduzetnikom.

12. Tko bi trebao pomagati novim i malim poduzetnicima i na koji način ( financijski, edukacijom, marketingom, širenjem tržišta)? Obrtničke komore, Gospodarske komore, Turistička zajednica i centri za poduzetništvo. 13. Koliko traje vaše radno vrijeme?

Cijeli dan radim, prvo radimo suvenire, a zatim ih prodajemo.

PODUZETNIK 2.

1. Kojom se djelatnošću bavite? Pekarstvom.

2. Kako se zove vaša firma? Pekarnica Britanac.

3. Kako je organizirana vaša firma i koliko ima zaposlenih? Radimo u smjenama i imamo 8 zaposlenih.

4. Zašto ste krenuli s poduzetništvom? Da bi ostvario svoje ciljeve, osigurati sredstva potrebna za moju obitelj.

5. Kako je nastala ideja i kako se razvijala? Tradicija.

6. Koji ste cilj imali kada ste kretali s poduzetništvom? Zaposliti ljude i sebe.

7. Koliko je vremena proteklo od ideje do ostvarenja vašeg posla? Neko vrijeme.

8. Što ste znali o poduzetništvu prije pokretanja posla? Znao sam sve o pekarstvu.

9. Tko vam je pomogao u realizaciji ideje? Pomogao mi je otac.

10. Kako se financirate? Vlastitim novcem.

11. Smatrate li se uspješnim poduzetnikom? Da.

12. Tko bi trebao pomagati novim i malim poduzetnicima i na koji način

( financijski, edukacijom, marketingom, širenjem tržišta)? Država i Obrtnička komora.

13. Koliko traje vaš radni dan? Dugo.

Poduzetnik 3.

1. Kojom se djelatnošću bavite? Trgovinom cvijeća i ostalim proizvodima.

2. Kako se zove vaša firma? Cvjećarnica ART.

3. Kako je organizirana vaša firma i koliko ima zaposlenih? To je mali obiteljski obrt i ima dvoje zaposlenih.

4. Zašto ste krenuli s poduzetništvom? Nastavio sam obiteljski posao.

5. Kako je nastala ideja i kako se razvijala? Obiteljski posao.

6. Koji ste cilj imali kada ste kretali s poduzetništvom? Osigurati sigurnost obitelji.

7. Koliko je vremena proteklo od ideje do ostvarenja vašeg posla? Četiri godine.

8. Što ste znali o poduzetništvu prije pokretanja posla? Sve sam znao jer sam sudjelovao u bivšem obiteljskom poslu.

9. Tko vam je pomogao u realizaciji ideje?

Obitelj. 10. Kako se financirate?

Samostalno. 11. Smatrate li se uspješnim poduzetnikom?

Da. 12. Tko bi trebao pomagati novim i malim poduzetnicima i na koji

način ( financijski, edukacijom, marketingom, širenjem tržišta)? Država preko svog ministarstva i Gospodarska komora preko svojih službi, aktivnije.

13. Koliko traje vaš radni dan? 14 sati.

Poduzetnik 4.

1. Kojom se djelatnošću bavite? Knjigovodstvenim, računovodstvenim uslugama

2. Kako se zove vaša firma? Konto-agent

3. Kako je organizirana vaša firma i koliko ima zaposlenih? Firma ima pet zaposlenih, svaki djelatnik obrañuje odreñeni broj firmi.

4. Zašto ste krenuli s poduzetništvom? U firmi u kojoj sam radila, radio je i moj suprug. Plaće su bile jako male. Nisu bile dovoljne za život. Znala sam da imam snage i znanja da krenem u samostalni posao

5. Kako je nastala ideja i kako se razvijala? Potreba.

6. Koji ste cilj imali kada ste kretali s poduzetništvom? Kada u bolji život.

7. Koliko je vremena proteklo od ideje do ostvarenja vašeg posla? 4 – 5 mjeseci.

8. Što ste znali o poduzetništvu prije pokretanja posla? Firmu sam pokrenula 1992.g. saznanja o poduzetništvu su bila mala.

9. Tko vam je pomogao u realizaciji ideje? Nitko.

10. Kako se financirate?

Nešto kreditom banke, da se premoste problemi naplate usluga. Uglavnom iz djelatnosti.

11. Smatrate li se uspješnim poduzetnikom? Ove godine Konto-agent obilježava 20 godina postojanja. Mislim da da.

12. Tko bi trebao pomagati novim i malim poduzetnicima i na koji način ( financijski, edukacijom, marketingom, širenjem tržišta)? Hrvatska gospodarska komora, ministarstvo poduzetništva i obrta, udruga poslodavaca.

13. Koliko traje vaš radni dan? Od 10, 12 do 15 sati, pa i više.

Zaključili smo da u svakom poslu treba puno rada, znanja, htijenja.

Posjetili smo tvornicu Kraš. Razgovarali smo s velikim poduzetnikom.

Posjet tvornici Kraš Učenici 7-ih razreda i članovi skupine Odgoja za poduzetništvo u pratnji ravnateljice škole i profesorica posjetili su 30.3.2012. tvornicu Kraš.

Prije polaska potražili smo podatke o tvornici.

Tvornica je počela s proizvodnjom keksa, vafla i bombona 1911.g. i zvala se Union. Bili su prvi proizvoñač čokolada u jugoistočnoj Europi. 1923.g. povezali su se s tvornicom Bizjak, koja je proizvodila dvopek, kekse i vafle. Od 1950.g. tvornica se naziva Josip Kraš i ujedinjuje sve proizvoñače konditorskih proizvoda u Zagrebu.

Danas je tvornici ime Kraš. Godišnje proizvodi 33 000 t proizvoda. U tvornici radi 1700 radnika,a temeljni kapital tvornice je 549 443 400,00 kn rasporeñenih u 1 373 261 dionicu nominalne vrijednosti 400 kn.

Dočekala nas je tehnologinja proizvodnje i glasnogovornica. Ulaz u tvornicu je moderan, crvenobijeli (boje tvornice) sa slikama proizvoda.

Prikazale su nam film o proizvodnji čokolade i ponudile nas temeljnom čokoladom, bez dodataka šećera, mlijeka itd. Okus nam se nije naročito svidio. S dodacima čokolada dobiva pravi i nama poznati okus.

Vidjeli smo i film o povijesti tvornice Kraš, od početaka 1911.g. do danas. Svidjele su nam se reklame za neke proizvode od najstarijih do današnjih. Npr. za bombone bronhi „Lakše se diše“ ili za kiki „Bilo kuda kiki svuda“. Zanimljive su slike ambalaže proizvoda, posebno njihov razvoj. Tortica je u početku proizvodnje bila okrugla, a bitno je promijenjena ambalaža bajadera. Svidjele su nam se slike Krašo grad.

Tehnologinji proizvodnje i glasnogovornici smo postavili nekoliko pitanja, na koje smo dobili opširne odgovore.

1. Kako nastaju novi proizvodi, ideje? Istraživanjem tržišta i marketinga. U tvornici postoji laboratorij gdje se istražuju kvalitete novih proizvoda te eksperimentira s novim okusima.

2. Kako se provjerava kvaliteta i prihvaćenost proizvoda na tržištu? Prema prodaji proizvoda u trgovinama, ali imamo i eksperimentalne grupe koje degustiraju nove proizvode.

3. Kako se osmišljavaju reklame? Šalju se natječaji i time djeca i odrasli razvijaju vlastite ideje o tome kako privući kupce.

4. S kim surañujete u proizvodnji, marketingu, tržištu? Uglavnom su to hrvatski proizvodi. Marketing i tržište istražuju i ispituju sami.

5. Kako se odreñuje kvaliteta proizvoda? Kontrolom u našem laboratoriju.

6. Kako se odreñuje cijena? Cijena se odreñuje prema traženosti. Npr. Ako je više ljudi zainteresirano za isti proizvod njegova će se cijena povećati, ali ako je za jedan proizvod traženost slaba njegova će se cijena smanjivati.

7. Imate li stalne degustatore i koje osobine oni moraju imati? Stalni degustatori postoje, moraju imati razvijena osjetila i nikako ne smiju uživati sredstva slična cigaretama i alkoholu.

8. Postoji li mogućnost da djeca u vrtićima ili školama sudjeluju u procjeni kvalitete novih proizvoda? Djeci u vrtićima i školama stalno se postavljaju pitanja u obliku anketa, na taj se način pokušava djecu uključiti u istraživanje kvalitete novih proizvoda.

9. Što sve treba napraviti s novim proizvodom prije izlaska na tržište? Proizvod treba potvrditi, zapakirati. Izvode se mnogi pokusi radi odreñivanja roka trajanja. Proizvod treba reklamirati i onda je samo potrebno čekati da se veliki trgovački lanci zainteresiraju za proizvod i počnu ga kupovati u velikim količinama.

10. Što se dogaña sa starim proizvodima koji se više ne prodaju, povlače li se iz proizvodnje ili ih se pokušava novim pakiranjem i novim dodacima osuvremeniti? Ostaju u prodaji i pokušava se zainteresirati kupce raznim akcijama (2+1 gratis i sl.). ako to ne uspije proizvod se postupno povlači iz prodaje i proizvodnje.

11. Kako se nosite s konkurencijom iz Hrvatske i inozemstva? Konkurencija je jaka, ali lako se nosimo s konkurencijom osobito zato što imamo vjerne kupce.

12. Kako se zaposleni nose s izazovima slatkiša ili su zasićeni samim

mirisima? Borba je naravno vrlo teška, ali nakon nekog vremena više se i ne osjećaju mirisi. Svi zaposlenici imaju pravo kušati sve proizvode u tvornici bez ograničenja pod uvjetom da proizvode ne iznose iz tvornice.

13. Kanite li proširiti vidike? Naravno, uvijek pokušavamo zainteresirati ljude novim idejama. Npr. upravo smo uredili posjed blizu Pisarovine s brojnim sadržajima prikladnim svim uzrastima.

U drugom dijelu posjeta obišli smo pogon u kojem se proizvode čokoladice životinjsko carstvo. Omamio nas je miris, a bilo je zanimljivo gledati oblikovanje čokoladica, od izlijevanja u kalupe, ravnanja, hlañenja i pakiranja.

Na rastanku smo dobili poklon Kraševih proizvoda, a mi smo njima poklonili monografiju o našoj školi i CD školskog tamburaškog orkestra.

Kušanje kakaa, početak izrade čokolade nije sladak.

A kakvi bismo mi bili budući poduzetnici da ne postavimo pitanja i ministru poduzetništva i obrta?

Posjet Ministarstvu poduzetništva i obrta 11.travnja 2012. učenici sedmih razreda i učenici šestih razreda članovi skupine Odgoja za poduzetništvo bili su Ministarstvu poduzetništva i obrta.

Dočekao nas je i srdačno pozdravio ministar Gordan Maras. Upoznao nas je s djelovanjem i značenjem Ministarstva. To je novo Ministarstvo, a osnovano je zato što 95% proizvodnih pogona čine mali i srednji poduzetnici. Ministarstvo ima zadatak pomoći poduzetnicima, poticati ih, pomagati pri investiranju, povezivati sa stranim investitorima. U Ministarstvu radi skupina zadužena za pomaganje i edukaciju mladih poduzetnika. Trenutno se radi na pripremi zakona koji će poticati poduzetništvo.

Sa stranica Ministarstva poduzetništva i obrta:

Ministar Maras primio učenike OŠ "August Cesarec"

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras danas je primio učenike osnovne škole "Augusta Cesarca" iz Zagreba. Osnovna škola „August Cesarec” jedna je od četiri škole u Hrvatskoj koja sudjeluje u Meñunarodnom pilot projektu Europske Unije „Učenje za poduzetništvo”. U projekt „Učenje za poduzetništvo” školu je uključilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, a zatim prihvatio Regionalni centar za poduzetničko učenje Jugoistočne Europe (SEECEL). Učenici su se željeli sastati sa ministrom Marasom, kako bi doznali kako država kroz Ministarstvo poduzetništva i obrta potiče i pomaže razvoju poduzetništva u Hrvatskoj te ih je ministar izvijestio o aktivnostima MINPO-a i Vlade RH vezanim uz poticanje i razvoj poduzetništva, stvaranje konkurentnijeg ozračja te poticanja gospodarskog rasta i novog zapošljavanja.

Ministru smo postavili nekoliko pitanja na koje je on opširno odgovorio. Napravili smo sažetak.

1. Koliko je važna uloga Ministarstva u osiguravanja uvjeta za razvoj poduzetništva? Uloga je velika jer Ministarstvo jako podržava razvoj, posebno u nerazvijenim dijelovima Republike Hrvatske.

2. Koliko i na koji način Ministarstvo pomaže mlade poduzetnike? Imamo stručni tim koji financira, educira i pomaže mladim poduzetnicima da realiziraju svoje ideje.

3. Tko pokreće nove projekte za razvoj poduzetništva? Ljudi sami dobivaju ideje, dakle inicijativa je na ljudima. Za pokretanje poduzeća potrebno je puno hrabrosti jer nije jednostavno ući u svijet poduzetništva.

4. Možete li nam reći kako će ulazak u Europsku uniju utjecati na razvoj poduzetništva u Hrvatskoj? Poduzetništvo će se više razvijati, tržište na kojem će poduzetnici realizirati svoje ideje bit će veće.

5. Hoće li ulazak u EU promijeniti stav grañana prema poduzetništvu? Definitivno hoće jer u EU-u je poduzetništvo jako rasprostranjeno. Mislim da se u Hrvatskoj još može roditi jedan Mark Zuckerberg (osnivač facebooka).

6. Zašto pojmovi poduzetnik i poduzetništvo u Hrvatskoj imaju negativan predznak? Zato što su se neki ljudi devedesetih godina nezasluženo obogaćivali (od tuda proizlazi riječ tajkuni), iskorištavali su i nisu plaćali radnike. Takvi su ljudi muljatori i kradljivci, a takve ljude nitko ne voli.

7. Puno je nezaposlenih, zanima nas koja zanimanja trebamo odabrati, kako bismo bili uspješni u životu? Definitivno treba odabrati medicinu i nova moderna zanimanja, a ekonomiju i pravo ne treba odabrati zato što već ima dovoljno ljudi tog zanimanja.

8. Koja hrvatska regija je danas najpoduzetnija, a koja ima najviše potencijala?

Najrazvijenije Hrvatske regije su Grad Zagreb i Istra, a najviše potencijala ima Meñimurje. Svaka regija u Hrvatskoj ima šansu za razvoj u poduzetništvu.

9. U kojim djelatnostima ima najviše mladih poduzetnika? Najviše mladih poduzetnika ima u uslužnim i novim modernim djelatnostima.

10. Smatrate li da je odgoj za poduzetništvo bitan u školovanju učenika? Naravno da je i poduzetništvo se treba uvesti u škole kao redovni predmet. Strukovne škole bi se trebale više posvetiti traženijim zanimanjima kao što je poduzetništvo.

11. Smatrate li da postoji interes učenika za školovanje za poduzetništvo? Naravno da postoji, mnogo je djece, ali i odraslih zainteresiranih za poslove vezane uz poduzetništvo.

12. Možete li usporediti broj i uspješnost poduzetnika u Hrvatskoj i u drugima državama Europe? Hrvatska ne zaostaje, ali se niti previše ne ističe.

13. Pomaže li Ministarstvo suradnju poduzetnika iz Hrvatske s poduzetnicima iz drugih država? Da.

14. Hoće li stara zanimanja nestati, a pojaviti se neka nova, moderna? Hoće, svakim danom neka zanimanja nestaju jer za njima nema potrebe, a stvaraju se neka nova.

15. Postoji li mogućnost savjetovanja mladih poduzetnika kako pokrenuti posao u vašem Ministarstvu? Da, postoji. Postoji naš telefon na koji mladi poduzetnici mogu pitati što ih zanima i mogu predstaviti svoj rad.

16. Uzroci gospodarskih kriza su neravnomjerni raspored bogatstava, kako to promijeniti? Jedna od promjena je usklañivanje plaća i pametno ulaganje misleći na troškove.

17. Što nam možete reći o stranom ulaganju u Hrvatsku, koliko je to dobro? Hrvatska je do 2008. zaradila 25 milijardi eura, ali ulaganja su danas puno manja.

18. Kako ste došli u poduzetničke vode?

Ja sam prije dvije godine imao svoj obrt nakon čega sam prešao u saborske klupe. Završio sam ekonomski fakultet i sada sam postavljen za ministra poduzetništva i obrta.

Posjet Ministarstvu pratile su kamere HRT-a i RTL-a. Ove TV kuće prikazale su prilog o ovom posjetu u svojim središnjim dnevnicima.

Europska unija

Vijeće Europe utemeljeno je 1949.g., a Republika Hrvatska njegova je članica od 1996.g. EU počela se okupljati 1951.g. kada je osnovana Europska zajednica za ugljen i čelik. 1958.g. na snagu je stupio ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju. 1991.g. u Maastrichtu je potpisan sporazum o Europskoj uniji. On je predviñao

monetarno jedinstvo, europsko državljanstvo, zajedničku vanjsku i obrambenu politiku i unutarnju sigurnost. Od 1.1.2002.g. postoji zajednička moneta, a o političkoj suradnji dogovara se u Europskom parlamentu, Europskoj komisiji, Vijeću ministara i Europskom vijeću.

Hrvatska je s Europskom unijom sklopila 2001.g. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, a 2005. započela je pristupne pregovore o punopravnom članstvu. 1.7. 2013.g. Hrvatske će postati punopravna članica EU.

Eu danas ima 27 članica, oko 4,5 milijuna kvadratnih kilometara i oko 502 milijuna stanovnika. Kako bismo doznali više posjetili smo:

Informacijski centar Europske unije

Na Internetu smo pronašli podatke o centru.

„Glavna je zadaća Informacijskog centra EU-a pružiti javnosti vjerodostojne informacije o EU kako opće tako i konkretne, biti stalan forum za dogañanja pri Delegaciji Europske unije i za druga dogañanja u vezi EU, te surañivati sa svim zainteresiranim stranama, a sve u svrhu poduzimanja zajedničkih aktivnosti informiranja. Do danas je više tisuća grañana posjetilo Informacijski centar Europske unije dok je otprilike jednakom broju odgovor ili informacija pružena putem e-maila.“

Pripremili smo pitanja i krenuli.

1. Možete li nam obrazložiti razloge, važnost i oblike udruživanja u Europi? Glavni razlog ulaženja u Europsku uniju je 2. svjetski rat i posljedice koje je on donio. Ulazak u EU vrlo je važan zato što bi se sve europske zemlje trebale držati zajedno kako bi jedna drugoj pomagale i kako ne bi ponovno došlo do velikog rata.

2. Možete li nam opisati proces proširivanja EU? Zemlja kandidat treba ispuniti odreñene uvjete. Nakon ispunjenih uvjeta slijedi referendum, zatim zemlje članice moraju prihvatiti zemlju kandidata.

3. Koja su glavna tijela i ustanove EU? Glavna tijela i ustanove su: Europsko vijeće, Europski parlament i Europska komisija. EU ima ustav

4. Kakva je gospodarska snaga i uloga EU u Europi i svijetu? Tržište, tj. veličina tržišta. 5. Koje je mjesto RH u europskim integracijama?

Dojam da male države nisu važne nije točan zato što je svaka zemlja po sebi jedinstvena te svatko ima jednaka prava i svačiji glas se vrijedi u parlamentu EU.

6. Molimo Vas navedite nam primjere suradnje RH s EU i s drugim gospodarskim zajednicama.

7. Koji su uvjeti za pristup članstvu? Postoji nekoliko skupina uvjeta: - država mora biti demokratska - politički uvjeti - gospodarski uvjeti - administrativni kriteriji - pravni kriteriji – pravna stečevina

8. Što će RH dobiti članstvom u EU? Mladi imaju mogućnost studiranja izvan RH, mogućnost življenja u drugim državama članicama EU, nakon otprilike 4 god.ljudi u RH neće trebati imati putovnice kao bi putovali u drugu državu EU, porez i carina se neće plaćati ako izvozimo u članice EU i dobivaju se fondovi za veće projekte, a RH te fondove ravnomjerno rasporeñuje.

9. Koliko će predstavnici RH u vijeću Europe sudjelovati tj. koliko će se njihovi glasovi vrijediti u donošenju velikih odluka? Imat će dovoljnu ulogu . Naravno nećemo imati veliku ulogu kao Njemačka ili Francuska. Ako je neko pitanje RH jako važno nama druge države ne mogu zabraniti rješavanje tog pitanja ( na naš način).

10. Hoće li biti nekih većih programa u kojima će moću sudjelovati osnovnoškolci i srednjoškolci? Organiziran je program stipendiranja u kojem maturanti dobivaju stipendije za školovanje u nekoj drugoj državi članici EU ili će se školovati i plaćati istu cijenu kao i ljudi koji se žive u toj državi. Program „Mladi na djelu“ okuplja mlade od 13 do 30 godina koji imaju osmišljen projekt o nekoj općoj temi (npr. tolerancija, nenasilje, volontiranje). Oni se okupljaju u ljetnoj školi u državi koja je pokrenula projekt.

11. Koji su uvjeti koje je Hrvatska trebala zadovoljiti za ulazak u EU? Brojni su bili uvjeti. Najvažniji su politički, ekonomski, pravni i administrativni. 12. Hoće li se grañani Hrvatske u većoj mjeri iseljavati u druge države EU?

Prema istraživanjima Instituta za migracije mala je vjerojatnost za veće iseljavanje. Europljani nemaju tradiciju seljenja zbog jezika, običaja, tradicije.

Najpoduzetnija županija je Meñimurska županija.

Posjet Međimurskoj županiji

Odlučili smo saznati zašto. Razgovarali smo sa županom Meñimurske županije, poduzetnicima tj. vlasnicima tvrtke Senko d.o.o. – proizvodnja štednjaka i kamina, Vinske kuće Hažić i Seoskog turizma „Potrti kotač“.

Gospodina župana pitali smo:

1. Što Meñimursku županiju čini drugačijom od ostalih područja Hrvatske?

2. Kako županija pomaže i potiče poduzetnike?

3. Potiče li se obrazovanje budućih poduzetnika?

4. U kojim djelatnostima ima najviše mladih i malih poduzetnika?

5. Koliko pomaže Ministarstvo poduzetništva?

6. Što poduzetnici županije očekuju od ulaska u EU……

Župan gospodin Ivan Perhoč sa suradnicama gospoñama Vesnom Pintarić i Melitom Jambrović srdačno su nas primili u zgradi Meñimurske županije. Izrazili su zadovoljstvo našim zanimanjem za Meñimurjem i željom da ga upoznamo

Župan smatra da je županija uspješna zato što ima skromne, vrijedne i ljubazne ljude. Meñimurje je najmanja i najljepša županija s prekrasnim krajolikom i bogatom poviješću. Razvijena je poljoprivreda (brojna seoska imanja), grañevinarstvo i tekstilna industrija. Recesija je upropastila neke tvrtke, ali je zato pokrenuto dosta obiteljskih tvrtki. Nastale su veće firme od malih obiteljskih. Razvijaju se na temelju kvalitetnih proizvoda, fleksibilnosti i lakoj prilagodbi tržištu. U županiji radi oko 2000 tvrtki, od kojih 90% ima stopostotni izvoz svojih proizvoda. Za uspjeh je potrebno školovanje poduzetnika i suvremena tehnologija.

Na referendumu o ulasku Republike Hrvatske u EU, grañani Meñimurja dali su najviše glasova za ulazak. Smatraju da će im ulaskom u EU biti lakše plasirati svoje proizvode, iako već sada Meñimurje ima veći izvoz od uvoza.

Zamjenik ministra poduzetništva je iz Meñimurja, ali grañani su radišni ljudi, okrenuti sebi i spremni raditi i ulagati i ne očekuju veću pomoć od Ministarstva.

Župan smatra da mladi trebaju učiti o poduzetništvu. Poručio je da učimo, ulažemo u znanje. Sve što radimo obogatit će nas.

Senko – štednjaci i kamini

Vlasnika obiteljske tvrtke Senko pitali smo:

1. Kojom se djelatnošću bavi 2. Gdje plasira svoje proizvode ili usluge 3. Smatra li se uspješnim 4. Kada i kako je počeo, kako je nastala ideja 5. Tko je pomogao u razvoju 6. Planovi, razvoj, EU ……

S puno ponosa gospodin Senčar pokazao nam je svoju tvornicu. Tvornica radi od 1989.g. Nastala je iz tokarske radionice, kupnjom austrijske licence za proizvodnju štednjaka i kamina. Danas je to obiteljski posao. U tvornici radi 40 radnika u dvije smjene, a vlasnici rade stalno. Prate proizvodnju, novosti u svijetu tehnike i tehnologije. Sa zanimanjem smo promatrali pogon. Iz ploča lima i šamota nastaju štednjaci. Netko je komentirao „To nisu štednjaci, to je umjetnost“. Većina proizvedenih štednjaka odmah se proda, a dio ide i na strano

tržište. Dizajn je moderan, ali kupci mogu zatražiti da se štednjak ili kamin napravi prema njihovim željama. Fascinirao nas je stroj za lasersko rezanje lima i robot za zavarivanje. Cjelokupna proizvodnja je vrlo precizna, pogon i skladište su uredni, radnici marljivi.

U tvornici Senko

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Hažić

Vlasnika seoskog imanja pitali smo:

1. Kada i kako je nastalo imanje? 2. Otkud ideja za seosku turizam? 3. Eko proizvodnja? 4. Reklama – posjetitelji… 5. Kako zadržati mlade na selu? 6. Planovi za budućnost…..

U kući Hažić Kuća Hažić je obiteljski posao. Rade roditelji i dvije sestre. 1993.g. su se počeli baviti voćarstvom i vinogradarstvom, nakon što su ostali bez zaposlenja.

Danas imaju hladnjaču za jabuke, veliki vinski podrum i restoran. U vinogradima je 12000 čokota, a u voćnjacima 22000 stabala jabuka. Voćnjaci su zaštićeni protugradnim mrežama, a izgrañen je i sustav navodnjavanja. Sve se obrañuje strojno. Za vrijeme berbe potrebna je pomoć 12 do 15 radnika. Proizvode 4 vrste vina, a od jabuka jabučno vino, sok i čips. Čips od jabuka nam se svidio. Svi proizvodi su ekološki, a prodaje se voće, vina, sokovi, med, jabučni čips i bučino ulje. Kuća se nalazi na vinskoj cesti, uz još tridesetak imanja. Dolazi puno stranaca, a u blizini su i toplice Sv. Martin iz kojeg svraćaju gosti. Najbolja je reklama Internetom i usmenom predajom. Stranci cijene prirodne ljepote i ekološku hranu. Mladi ostaju na selu ako imaju mogućnost rada i zarade, ali ovisi i o odgoju. Zaključili smo da je Meñimurska županija najpoduzetnija zato što ima tradiciju poduzetništva i poduzetne grañane. Svi sugovornici govorili su s puno ljubavi i ponosa o Meñimurju i svojim tvrtkama. Zaključak U projektu Odgoja za poduzetništvo sakupili smo puno znanja o poduzetništvu, ali i puno vještina. Naučili smo postavljati pitanja, razgovarati, pronaći potrebne informacije, odabrati kvalitetne informacije i korisno ih upotrijebiti. Izgradili smo pozitivne stavove o poduzetništvu. Primjećujemo brojne aktivnosti vezane uz poduzetništvo, pratimo medije. Spremni smo prenijeti sakupljeno znanje mlañima. Hoćemo li postati jednog dana poduzetnici, uspješni poduzetnici? Možda. Prvi korak smo napravili.