Osnovne akademske studije: BSc Fizička kultura i zdravi stilovi života

1

CRNA GORA

SAVJET ZA VISOKO OBRAZOVANJE

Broj:

Podgorica, 2016. godine

ZAHTJEV ZA POČETNU AKREDITACIJU STUDIJSKIH PROGRAMA

FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE

Uputstvo:

Ustanova visokog obrazovanja (u daljem tekstu: Ustanova ) popunjava Zahtjev za

početnu akreditaciju studijskog programa, detaljno odgovarajući na pitanja, i isti

dostavlja Savjetu za visoko obrazovanje.

Adresa Savjeta za visoko obrazovanje:

Ministarstvo prosvjete (Direktorat za visoko obrazovanje)

Vaka Đurovića b.b.

81000 Podgorica

Crna Gora

e-mail: [email protected]

Naziv Ustanove, kontakt osoba (adresa, telefon, fax, e-mail)

FAKULTET ZA SPORT I FIZIČKO VASPITANJE

Kontakt osoba: doc.dr Dragan Krivokapić, tel: 069/026-559, e-mail:[email protected]

Odgovorno lice za vjerodostojnost navoda u Zahtjevu (ime i prezime i svojeručni potpis)

Dekan, doc.dr Stevo Popović

mailto:[email protected]

2

1.OSNOVNE INFORMACIJE

1.1 Ustanova: UNIVERZITET CRNE GORE – FAKULTET ZA SPORT I

FIZIČKO VASPITANJE

(Navesti naziv Ustanove i osnovne podatke o stepenima obrazovanja i

obrazovnim profilima koji se na njoj stiču. Ukoliko se zahtjev podnosi za više

ustanova obraditi ih pojedinačno)

Na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore studenti su

se do sada školovali na tri osnovna studijska programa u trajanju od 3 godine:

Akademske studije fizička kultura i dva primijenjena studijska programa, Sportski treneri

i Sportsko novinarstvo. Tri specijalistička studijska programa u trajanju od 1 godine:

akademske specijalističke postdiplomske studije Fizička kultura, primijenjene

specijalističke postdiplomske studije Sport i fitness i primijenjene specijalističke

postdiplomske studije Sportski menadžment. Dva magistarska studija u trajanju od 1

godine: akademske postdiplomske magistarske studije Fizička kultura i primijenjene

postdiplomske magistarske studije Fizičko vaspitanje djece, i kao završni nivo u trajanju

od 3 godine doktorske studije Fizička kultura. To znači, da se na Fakultetu za sport i

fizičko vaspitanje, od uvođenja Bolonjskog sistema, studiralo na četiri nivoa studija po

modelu 3+1+1+3.

Novi model studija 3+2+3 iziskuje i novu strukturu koja je predstavljena u

podpoglavlju 1.2.

1.2 Nazivi studijskih programa i njihova struktura:

STRUKTURA OSNOVNIH AKADEMSKIH STUDUJA

1 FIZIČKA KULTURA I ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA

Modul 1

Fizička kultura

Modul 2

Zdravi stilovi života

2 SPORTSKI NOVINARI I TRENERI Modul 1

Sportski novinari

Modul 2

Sportski treneri

STRUKTURA MAGISTARSKIH/ MASTER AKADEMSKIH STUDIJA:

1 FIZIČKA KULTURA I ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA

2 SPORT, FITNESS I TURIZAM

STRUKTURA DOKTORSKIH AKADEMSKIH STUDIJA

1 DOKTORSKE AKADEMSKE STUDIJE FIZIČKA KULTURA

3

1.3 Vrsta diplome, sertifikata i sl., koja se dobija nakon završetka studijskog

programa. Dodatak diplomi dostaviti u Prilogu.

Diploma bečelor: Fizička kultura

Diploma bečelor: Zdravi stilovi života

Diploma bečelor: Sportski novinar

Diploma bečelor: Sportski trener

Diploma master: Fizička kultura i zdravi stilovi života

Diploma master: Sport, fitness i turizam

Diploma doktor nauka: Fizička kultura

(Fotokopije diploma koje se za sada stiču na Fakultetu za sport se nalaze u prilogu)

1.4 Broj kredita i trajanje studijskog programa:

1.4.1 Ukupan broj kredita za studijski program ( navesti koji se model kreditnog

sistema koristi);

Osnovne studije:

Osnovne studije traju 3 godine (180 ECTS kredita),

Master studije:

Master studije traju 2 godine (120 ECTS kredita)

Doktorske studije:

Doktorske studije traju 3 godine (180 ECTS kredita)

1.4.2 Način određivanja kredita po predmetima i godinama studija, s obzirom na

aktivnosti u nastavi i učenju, tj.: broj časova predavanja i vježbi, konsultacije,

seminari, projekti, ispiti, stručna praksa, istraživački rad, diplomski rad,

magistarski rad, doktorska disertacija, individualni rad studenta itd.;

Jedan ECTS kredit odnosi se na 30 sati rada studenata potrebnih za jednu ili

više sljedećih aktivnosti: kontakt nastavu, učenje, praktični rad, pripremu i

odbranu samostalnih radova, polaganja kolokvijuma i ispita.

Broj kredita za pojedini predmet (kurs) određuje se prema broju časova

nastave (teorijske i/ili praktične, predavanja, vježbe, praktikumi, seminari,

praktična nastava, terenska nastava i drugo ), vremenu rada studenta na

samostalnim radovima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i slično) i

vremenu za učenje u pripremi za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi,

kolokvijumi, izrada završnih radova, završni ispit, stručna praksa) i drugim

oblicima angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom.

4

1.4.3 Usvojena Pravila studiranja

1. Pravila studiranja na osnovnim studijama

2. Pravila studiranja na postdiplomskim studijama

3. Pravila doktorskih studija

1.4.4 Dužina trajanja studijskog programa i planirani početak rada.

Osnovni studijski programi traju 3 godine. Početak rada studijska 2017/18. godina.

Master studijski programi traju 2 godine. Početak rada studijska 2020/21. godina.

Doktorski studijski programi traju 3 godine. Početak rada studijska 2017/18. godina.

1.5 Ciljna grupa studijskog programa:

1.5.1 Opis ciljne grupe;

Ciljna grupa - sposobni i zdravi svršeni srednjoškolci, koji žele svestran razvoj ličnosti

uz moto „ Zdravlje i znanje“ i koji će kroz obrazovanje na ovoj instituciji steći odredjena

znanja i zvanja, koja će im omogućiti i dati šansu da postanu nastavnici, treneri, novinari

i naučnici prepoznati mnogo šire od granica naše države.

1.5.2 Potrebno obrazovanje za upis na studijski program;

Za upis na studijske programe na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje kandidati moraju

da imaju završenu srednju stručnu spremu sa položenim maturskim, odnosno stručnim

ispitom koji se polaže eksterno po Zakonu o gimnaziji i Zakonu o stručnom obrazovanju.

1.5.3 Nivo potrebnog profesionalnog iskustva;

Za upis na studijske programe na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje kandidatima se ne

traži profesionalno iskustvo.

1.5.4 Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na prvu godinu studija ( Pravilnik se

može dostaviti u prilogu );

Osnovne studije

Pravilnik o uslovima, kriterijumima i postupku upisa u prvu godinu studija na UCG

Magistarske/master studije

Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na magistarske/master studije regulisan je Pravilima

5

studiranja na postdiplomskim studijama Univerziteta Crne Gore od 26. februara 2015.

godine, koje dostavljamo u prilogu.

Doktorske studije

Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na doktorske studije regulisan je Pravilimadoktorskih

studija Univerziteta Crne Gore od 26. februara 2015. godine, koje dostavljamo u prilogu.

1.5.5 Planirani broj studenata za upis na prvu godinu

Maksimalan broj po licenci.

1.5.6 Broj diplomiranih studenata na tom studijskom programu, koji se nalaze na

biroima rada u Crnoj Gori.

Izvještaj Republičkog zavoda za zapošljavanje:

1. Podaci za 2015.godinu

1.1-25.10.2015. godine

Grupa_Zanimanje

NL

1.1.2015. Novoprijavljeni Ponuda Oglašeno Zaposleno NL 25.10.2015.

Rb 26 27 28=26+27 29 30 31

UKUPNO SVA ZANIMANJA: 34579 32364 66943 31095 11585 35706

Ukupno: 94 Zanimanja fizičke kulture 88 46 134 2 14 73

719400 Diplomirani pedagog za fizičku kulturu (VII/1 SSS) 1 1 2 0 0 1

719412 Trener rekreativaca 2 2 4 0 0 1

719422 Organizator sportske rekreacije 0 0 0 1 0 0

719480 Stepen specijaliste – Sportski menadžment 2 0 2 0 0 1

719490 Bachelor sportskih nauka 5 1 6 0 0 5

719494 Fizička kultura - stepen specijaliste 37 26 63 0 10 28

719495 Stepen bachelor - Fizička kultura 29 9 38 0 2 26

719496 Stepen specjaliste – Sport i fitness 6 3 9 0 1 5

729400 Magistar nauka za fizičku kulturu i sport (VII/2 SSS) 4 3 7 0 1 3

729482 Master profesor fizičkog vaspitanja i sporta 1 0 1 0 0 1

729495 Stepen magistra – Fizička kultura 1 1 2 0 0 2

809400 Doktor nauka za fizičku kulturu i sport (VIII SSS) 0 0 0 1 0 0

Ukupno: 95 Sportisti 71 40 111 5 9 66

719501 Trener za atletiku 0 0 0 0 0 0

719510 Trener za vaterpolo 0 0 0 0 0 0

719522 Trener za fudbal 5 3 8 0 0 3

719523 Trener za košarku 4 3 7 0 1 5

719524 Trener za rukomet 4 0 4 0 0 2

719525 Trener za odbojku 0 0 0 1 1 0

719530 Trener za boks 0 0 0 0 0 0

719533 Trener za borilačke sportove 0 0 0 1 0 0

6

719547 Trener za tenis 0 1 1 0 0 0

719584 Stepen bachelor – sportski trener 15 8 23 1 3 16

719585 Stepen bachelor – sportsko novinarstvo 29 10 39 0 0 27

719586 Stepen bachelor – Trener odbojke 1 0 1 0 0 0

719587 Strukovni menadžer u sportu 5 4 9 1 2 4

719591 Organizator sportskog poslovanja 4 2 6 0 1 3

719597 Stepen bachelor – Diplomirani trener fudbala 0 2 2 0 0 2

729501 Sportski trener - specijalista 0 3 3 0 1 2

2.OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

2.1 Razlozi za obrazovanjem u datoj oblasti:

2.1.1 Kako se traženi studijski program uklapa u strategiju Sistema visokog

obrazovanja Crne Gore, kao i njegova misija na Ustanovi koja aplicira;

Svi obrazovni sistemi zapadnog standarda imaju tri stepena studiranja: osnovni

(bečelor), master i doktorski. Sadašnji crnogorski sistem, pak, ima četiri stepena,

odnosno ima za druge zemlje nepoznat specijalistički stepen, što nas suštinski

izopštava iz integracijskih procesa obrazovanja. Osim inherentne asimetrije sa

panevropskim obrazovnim sistemom, ovaj model napravio je određene probleme na

polju kvaliteta.

Sadašnje diplome pojedinačno nijesu jasno zaokružene u smislu kompetencija.

Prepoznatljivost postoji samo na četvorogodišnjem nivou, što sadašnji model

ogoljuje kao formalno reformisan i maskiran nekadašnji sistem, uz nove faktore

izmijenjenog koncepta ispitivanja i načina ocjenjivanja (po bolonjskom sistemu), što

je dovelo do upitnog kvaliteta.

Reformska rješenja su sastavni dio Strategije Visokog obrazovanja 2016-2020.

2.1.2 Objasniti ulogu studijskog programa u odnosu na postojeće studijske

programe na Ustanovi;

Studijski programi su sastavni dio reformisane strukture studija

Univerziteta Crne Gore u integrisanom univerzitetskom sistemu.

2.1.3 Navesti razloge za otvaranje studijskog programa;

BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života

Fizička kultura i zdravi stilovi života je studijski program koji je, u prvom redu, oslonjen

na teorijska i praktična znanja koja su ranije izučavana na fakultetima fizičke kulture, ali

dopunjena i osvježena znanjima koja govore u prilog vaspitanja u smislu cjeloživotnog

vježbanja i bavljenja svojim tijelom radi zdravlja. U uslovima kada bolesti zavisnosti

7

postaju sve veći njeprijatelj mladih naraštaja, kada hipokinezija dostiže vrhunac, kada je

povećan procenat stresa koji se doživljava na poslu, zdravi stilovi života kao postulati

ispravnog načina života, čini se, nikada nijesu bili potrebniji kao nešto o čemu mlade

generacije trebaju u kontinuutetu da slušaju i da se tim bave. Sve gore navedeno, govori u

prilog činjenici, da osavremenjeni program fizička kultura i zdravi stilovi života treba da

bude aktuelan, u savremenim studijskim programima Univerziteta Crne Gore.

BSc – Sportski novinari i treneri

Sport i sportske aktivnosti zbog svojih specifičnosti diferenciraju se zavisno od toga da li

se radi o sportskom stvaralaštvu u sportskoj ili privrednoj organizaciji.

Postoje brojni društveni i stručni razlozi koji ukazuju na neophodnost otvaranja ovog

studijskog programa, a jedan od ključnih jeste potreba usklađivanja sistema obrazovanja

sportskih poslenika u sportskim organizacijama i sportskim redakcijama sa Zakonom o

visokom obrazovanju Crne Gore, te sa potrebama cjelokupnog vaspitno-obrazovnog

sistema Crne Gore sa sistemima obrazovanja sportskih poslenika u zemljama regiona i

EU uopšte. Od stručno-pedagoških razloga najznačajniji su ti što u Crnoj Gori nedostaje

adekvatnog kadra ovog profila, a potrebe za njim su velike na što upućuju rezultati

najnovijih istraživanja.

MSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života

Najnovija naučna saznanja govore u prilog činjenici da su sve slabije motoričke

sposobnosti djece i omladine školskog uzrasta. Takođe, i postularni status nije na

zadovoljavajućem nivou. Upravo iz tih razloga, radi se na povećanju fonda časova iz

oblasti fizikog vaspitanja. Sve ovo govori u prilog činjenici da se kadrovi iz oblasti

fizičke kulture moraju dodatno obrazovati i pratiti nova saznanja. Upravo je to i razlog za

magistarske/master studije, gdje studenti produbljuju svoja znanja, imaju prilike da

učestvuju u različitim projektima kroz koje se susrijeću sa savremenim sredstvima putem

kojih mogu mjeriti, testirati i pratiti razvoj djece u obrazovnom sistemu, i na osnovui

toga dizajnirati nastavu koja će imati veće efekte.

MSc – Sport, fitness i turizam

Usljed velikih investicija koje su krenule ka svim destinacijama u Crnoj Gori, dolazi do

transformacije i privatizacije sportskih klubova, sportskih centara, sportskih hala, hotela,

odmarališta, sportskih poligona i objekata... te je i to jedan od razloga za obrazovanjem

kadra koji će raditi u ovim centrima. Savremena naučna dostignuća, kao i nove

tehnologije i trenažna sredstva, stvaraju potrebu za stalnim obrazovanjem i

usavršavanjem kadrova iz ovih oblasti.

Posebno je potrebno istaći savremeni trenutak u sportskom turizmu Crne Gore. Bez

visoko stručnih kadrova koji će pokrivati aktivnosti u najpopularnijem segmentu

savremenog sportskog turizma, kroz fitnes i sportske sadržaje, razvoj ove privredne grane

kod nas će ostati upitan.

PhD – Fizička kultura

U savremnoj nastavi, kao i u sportu, sve se više koriste nova dostignuća na polju nauke

kao bi se procesi pospješili. Nezamislivo je danas da jedan sportski klub nacionalnog

nivoa nema u svom stručnom štabu lica koja mogu veoma stručno pomoći u svim

8

sverama trenažnih procesa (stručnjaci za fizičku pripremu, fizioterapeuti, ljekari,

psiholozi...). Upotreba naučno zasnovanih saznanja jedan je od faktora nivoa postignuća.

Samim tim, uvećana je i potreba za visoko obrazovanim kadrom, koji će biti osposobljen

da osmišljava, rukovodi i kreira nastavne ili trenažne procese koji dovode do progresa.

Phd studije fizička kultura upravo daju mogućnost studentima da prošire svoja znanja i

umijenja koja će kasnije koristiti u teoriji i praksi. Takođe, povećanjem broja Phd

svršenih studenata, povećava se i kvalitet kadra koji bivstuje u ustanovama i organizacija

Crne Gore, što će neminovno dovesti do podizanja kvaliteta rada u svim sverama fizičke

kulture.

2.1.4 Navesti gdje postoje slični ili isti programi na lokalnom, državnom i

regionalnom nivou;

BSc - Fizička kultura i zdravi stilovi života

Koncepcija ovog studijskog programa sa predloženim nastavnim planom i programom u

velikoj mjeri je koherentna sa koncepcijama i nastavnim planovima i programima

studijskih programa na istim i srodnim fakultetima (Ljubljana, Zagreb, Beograd, Novi

Sad,...) i EU.

Započinjanjem ovog studija pravi se značajan korak koji će u budućnosti omogućiti dalju

obrazovno institucionalnu nadgradnju, koja u svijetu, već postoji.

BSc - Sportski novinari i treneri




Sad,...) i EU.







Sad,...) i EU.





punoj mjeri je koherentna sa koncepcijama i nastavnim planovima i programima


Sad,...) i EU.







Sad,...) i EU.

9



2.1.5 Na koji vremenski period se planira postojanje datog studijskog

programa.

Do naredne akreditacije/reakreditacije UCG

2.2 Osnovni ciljevi studijskog programa

Shodno jednom od osnovnih ciljeva Univerziteta Crne Gore koji se sastoji u izgradnji

sistema kvaliteta koji će obezbijediti stalno vrednovanje, konkurentnost i kompetentnost

u skladu sa praksom koja se primjenjuje na prestižnim univerzitetima, osnovni cilj

Faakulteta za sport i fizičko vaspitanje je:

Osposobljavanje visokoobrazovanog kadra u oblasti fizičke kulture i zdravih stilova

života, unapređenje istraživanja i razvoj naučne misli i na taj način davanje doprinosa

razvoju Univerziteta CG, ali i razvoju savremenog i demokratskog društva.


Ciljevi studijskog programa su:

- Osposobljavanje budućeg kadra za rad u nastavnom procesu

- Obrazovanje kadra za rad sa djecom i omladinom u sportskim organizacijama,

školicama sporta i drugim organizovanim sportskim skupinama.

- Obrazovanje kadra za rad u sportsko-rekreativnim centrima, sportskom turizmu


Ciljevi studijskog programa su:

- Osposobljavanje budućeg kadra za rad u sporstkim klubovima

- Osposobljavanje kadra za sprovođenje individualnih i kolektivnih trenažnih procesa

različitih uzrasnih kategorija

- Osposobljavanje budućeg kadra za rad u sportskim redakcijama

- Obrazovanje kadra koji će u perspektivi objektivno i sa puno znanja popularizovati

misiju zdravog života kroz različite medijske procese.


- Osposobljavanje budućih kadrova i doprinos unapređenju naučnoistraživačkog i

stručnog rada i razvoju sportskih nauka uopšte

- Osposobljavanje budućih kadrova da primjenjuju savremena naučna saznanja i

dostignuća u oblasti humane lokomocije

- Osposobljavanje kadrova da se bave istraživanjima humane lokomocije, da učestvuju

na naučnom skupovima i seminarima i da stečena znanja stavljaju u službu daljeg

usavršavanja.

10


- Osposobljavanje budućeg kadra da se samostalno bavi stručnim i naučnim radom u

sportskim klubovima i sportskim organizacijama

- Osposobljenost kadrova za menadžment u welness, rekreacionim i fitness centrima

- Osposobljenost budućih kadrova da obavljaju poslove menadžera sportskih dogadjaja

i takmičenja kao i poslove vezane za održavanje sportskih objekata


- Osposobljenost kadrova da doprinose unapredjenju naučnoistraživačkog i stručnog

rada i razvoju sprtskih nauka uopšte

- Osposobljavanje kadrova da primjenjuju savremena naučna saznanja u cilju

samostalnog istraživačkog rada

- Osposobljavanje kadrova da se bave istraživanjima i učestvuju na naučnim

skupovima

- Osposobljavanje kadrova da stečena znanja stavljaju u službu daljeg usavršavanja

11

2.3 Programski sadržaji studijskog programa:

2.3.1 Navesti osnovne programske sadržaje(u prilogu dostavljamo silabuse)

OSNOVNE STUDIJE-STUDIJSKI PROGRAM 1:

BSc Fizička kultura i zdravi stilovi života

R.

br Naziv predmeta Sem

Broj časova BROJ

ECTS P V L

1. Istorija sporta i olimpizam I 2 0 1 3

2. Košarka - tehnika, metodika I 2 1 1 5

3. Antropomotorika I 2 1 2 6

4. Plesovi I 1 2 2 6

5. Anatomija za tjelesno vježbanje i sport I 2 0 0 3

6. IT tehnologije u sportu I 2 0 2 5

7. Engleski jezik I I 2 0 0 2

Ukupno časova aktivne nastave 13 4 8

Ukupno ECTS kredita 30

1. Košarka - taktika II 1 1 1 4

2. Metodika antropomotorike II 2 1 2 6

3. Teorija tjelesnog vježbanja i sporta II 2 0 1 4

4. Tjelovježbene kompozicije II 1 2 2 6

5. Funkcionalna anatomija za tjelesno vježbanje i

sport

II 2 0 0 3

6. Antropologija tjelesnog vježbanja i sporta II 2 1 2 5

7. Engleski jezik II II 2 0 0 2



1. Atletika - hodanje i trčanje III 2 1 2 6

2. Fiziologija tjelesnog vježbanja i sporta III 2 0 1 3

3. Zimski sportovi III 2 0 2 4

4. Biomehanika tjelesnog vježbanja i sporta III 2 1 2 5

5. Fudbal – tehnika, metodika III 2 1 1 5

6. Karate i boks III 1 1 2 5

7. Engleski jezik III III 2 0 0 2



1. Plivanje i vaterpolo I IV 2 0 2 4

2. Promocija tjelesnog vježbanja i zdravlja IV 2 1 1 5

3. Atletika - skokovi i bacanja IV 2 1 2 6

4. Fudbal - taktika IV 1 1 1 4

5. Sportska fiziologija IV 2 0 1 3

6. Džudo i rvanje IV 2 1 2 6

7. Engleski jezik IV IV 2 0 0 2


12


MODUL: Fizička kultura

R.


Broj časova BROJ

ECTS P V L

1. Skijanje V 1 2 3 6

2. Sportska gimnastika I V 1 2 2 5

3. Rukomet - tehnika, metodika V 2 1 1 5

4. Traumatologija i prva pomoć V 1 0 1 2

5. Korektivna gimnastika I V 2 0 1 3

6. Plivanje i vaterpolo II V 2 1 2 5

7. Odbojka - tehnika, metodika V 2 1 1 4



1. Sportska gimnastika II VI 2 2 1 6

2. Rukomet - taktika VI 1 1 1 4

3. Aktivnosti u prirodi VI 1 1 2 5

4. Korektivna gimnastika II VI 2 0 1 4

5. Odbojka - taktika VI 1 1 1 4

6. Tjelesno i zdravstveno obrazovanje VI 2 0 0 3

7. Liderstvo u sportu VI 2 2 0 4



MODUL: Zdravi stilovi života

R.


Broj časova BROJ

ECTS P V L

1. Skijanje V 1 2 3 6

2. Planiranje i kontrola u fitnesu V 2 1 1 6

3. Rukomet - tehnika, metodika V 2 1 1 5

4. Traumatologija i prva pomoć V 1 0 1 2

5. Welness V 2 0 1 3

6. Plivanje i vaterpolo II V 2 1 2 5

7. Odbojka - tehnika, metodika V 2 1 1 4



1. Dijagnostika trenažnog procesa u sportu i fitnesu VI 2 1 2 5

2. Rukomet - taktika VI 1 1 1 4

3. Aktivnosti u prirodi VI 1 1 2 5

4. Tehnologije oporavka u sportu i fitnesu VI 2 1 2 5

5. Odbojka - taktika VI 1 1 1 4

6. Tjelesno i zdravstveno obrazovanje VI 2 0 0 3

7. Liderstvo u sportu VI 2 2 0 4



13

OSNOVNE STUDIJE - STUDIJSKI PROGRAM 2:

BSc Sportski novinari i treneri

R.


Broj časova BROJ

ECTS P V L

1. Teorija tjelesnog vježbanja i sporta I 2 0 1 5

2. Društveni odnosi u sportu I 2 0 1 5

3. Istorija sporta i olimpizam I 2 0 1 5

4. Sportski menadžment I 2 0 2 6

5. Korektivna gimanastika I I 2 0 1 5

6. Engleski jezik I I 2 0 0 4



1. Komunikacije u sportu II 2 0 1 5

2. IT tehnologije u sportu II 2 0 2 5

3. Psihologija tjelesnog vježbanja i sporta II 2 0 1 5

4. Sportski trening II 3 1 2 6

5. Korektivna gimanastika II II 2 0 1 5

6. Engleski jezik II II 2 0 0 4



1. Antropomotorika III 2 1 2 6

2. Pedagogija sporta III 2 0 0 3

3. Antropologija tjelesnog vježbanja i sporta III 2 1 2 6

4. Taktika u sportu III 2 1 2 6

5. Selekcija u sportu III 2 1 2 5

6. Engleski jezik III III 2 0 0 4



1. Istraživanja u sportu IV 2 0 2 5

2. Etika u sportu IV 2 0 1 3

3. Teorija i pravila sportskih igara IV 2 1 2 6

4. Teorija i pravila individualnih sportova IV 2 1 2 6

5. Zimski sportovi IV 2 0 2 6

6. Engleski jezik IV IV 2 0 0 4



14

MODUL: Sportski novinari

R.


Broj časova BROJ

ECTS P V L

1. Pravopis i pravogovor V 2 0 2 4

2. Uvod u novinarstvo V 2 0 2 5

3. Funkcionalni stilovi publicističko - novinarski V 2 0 1 3

4. Teorije i tehnike novinarstva V 2 1 1 5

5. Stilistika i retorika V 2 0 1 4

6. PR u sportu V 2 0 2 5

7. Engleski jezik V V 2 0 0 4



1. Jezik masovnih medija VI 2 0 1 3

2. Štampa i agencije VI 2 0 2 5

3. Elektronski mediji VI 3 0 1 4

4. Pisanje za štampane medije VI 2 0 2 4

5. Engleski jezik VI VI 2 0 0 4

6. Završni ispit VI 0 0 0 10



MODUL: Sportski treneri

R.


Broj časova BROJ

ECTS P V L

1. Funkcionalna anatomija i biomehanika V 2 0 2 6

2. Fiziologija tjelesnog vježbanja i sporta V 2 1 2 6

3. Teorija, tehnika i metodika izabranog sporta V 2 1 2 6

4. Taktika i strategija izabranog sporta V 2 1 2 6

5. Trenažni proces i trenažna praksa pionira u

izabranom sportu

V 2 1 2 6



1. Sportska medicina i higijena VI 3 0 2 5

2. Trenažni proces i trenažna praksa kadeta u

izabranom sportu

VI 2 1 2 5

3. Trenažni proces i trenažna praksa omladinaca u

izabranom sportu

VI 2 1 2 5

4. Trenažni proces i trenažna praksa seniora u

izabranom sportu

VI 2 1 2 5

5. Završni ispit VI 0 0 0 10


15


MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE - STUDIJSKI PROGRAM 1:

MSc - Fizička kultura i zdravi stilovi života

R.


Broj časova BROJ

ECTS P V L

1. Pedagogija sporta I 2 0 0 3

2. Psihologija tjelesnog vježbanja i sporta I 2 0 1 3

3. Metodika fizičkog vaspitanja I 1 1 3 5

4. Sportska medicina i higijena I 3 0 2 6

5. Metodologija istraživanja u sportu I 2 0 2 4

6. Fizičko vaspitanje i školski sport I 3 1 2 6

7. Kvantitativne metode u sportu I 1 0 1 3



1. Adaptirana tjelesna aktivnost II 1 1 1 3

2. Psihomotorika II 2 0 1 4

3. Metodika nastave fizičkog vaspitanja sa

školskim časom

II 2 1 4 7

4. Sportski trening II 3 1 2 7

5. Društveni odnosi u sportu II 2 0 1 4

6. Tjelesno vježbanje i welness II 2 0 2 5



1. Testiranje i mjerenje u tjelesnom vježbanju i

sportu

III 2 1 0 5

2. Praćenje tjelesnog i motoričkog razvoja djece i

omladine

III 2 1 0 5

3. Teorija igre III 2 0 1 5

4. Nove tehnologije u sportu III 2 1 0 4

5. Animacija u sportu, fitnesu i turizmu III 2 0 2 5

6. Sport za sve III 1 1 2 6



1. Fitnes programi IV 1 1 2 6

2. Olimpizam i savremeno društvo IV 2 0 0 3

3. Cjeloživotno tjelesno vježbanje IV 2 1 2 6

4. Izrada i odbrana master rada IV 0 0 0 15



16

MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE - STUDIJSKI PROGRAM 2 :

MSc - Sport, fitness i turizam

R.


Broj časova BROJ

ECTS P V L

1. Kineziološka i antropološka analiza fitnesa I 2 0 2 6

2. Planiranje i programiranje u sportu I 2 1 2 7

3. Transformacioni procesi u sportu I 2 1 1 6

4. Programiranje i kontrola u fitnesu I 2 1 1 6

5. Wellness I 2 0 1 5



1. Statistika u sportu i fitnesu II 2 0 2 6

2. Marketing u sportu i fitnesu II 2 0 2 6

3. Liderstvo u sportu II 2 2 0 6

4. Teorija igre II 2 0 1 6

5. Upravljanje ljudskim resursima u sportu II 2 0 1 3

6. Outdoor aktivnosti u turizmu II 2 0 0 3



1. Metodologija istraživanja u sportu III 2 0 2 6

2. Sport za sve III 1 1 2 6

3. Sportski turizam III 2 1 2 7

4. Sport u Evropskoj uniji III 2 0 0 4

5. Tehnologije oporavka u sportu i fitnesu III 2 1 2 7



1. Animacija u sportu, fitnesu i turizmu IV 2 0 2 5

2. Samostalni istraživački rad IV 0 0 0 10

3. Izrada i odbrana master rada IV 0 0 0 15



17

DOKTORSKE STUDIJE:

PhD - Fizička kultura

R.


Broj časova BROJ

ECTS P V L

1. Teorija mjerenja u kineziologiji I 5 0 0 8

2. Metode za analizu podataka u kineziologiji I 5 0 0 8

3. Izborni predmet 1 I 5 0 0 8

a) Metodologija kinezioloških istraživanja I

b) Kineziološko-antropološka istraživanja I

c) Motoričko ponašanje I

4. Slobodni izborni predmet I 5 0 0 8



1. Izborni predmet 2 II 6 0 0 8

a) Istraživanja u sportu II

b) Istraživanja u fizičkom vaspitanju II

c) Fizička aktivnost i zdravlje II

2. Polazna istraživanja II 6 0 0 20



1. Prijava doktorske disertacije III 0 0 0 40



1. Izrada doktorske disertacije IV 0 0 0 50



1. Priprema doktorske disertacije V 0 0 0 10



1. Odbrana doktorske disertacije VI 0 0 0 20



18

2.3.2 Kako nastavni plan omogućava dostizanje postavljenih ciljeva;

Nastavni plan je izrađen u skladu sa ishodima učenja i standardima kvaliteta

2.3.3 Da li, i u kojem obimu, se nastava na studijskom programu izvodi na

stranom jeziku.


Predviđeno je da se nastava može izvoditi i na stranom, engleskom jeziku, kroz nastavu

gostujućih profesora sa stranih eminentnih univerziteta. Razmjenom stručnjaka i

studenata, kao i pomoću brojnih savremenih pomagala sa kojima fakultet raspolaže.
















studenata, kao i pomoću brojnih savremenih pomagala sa kojima fakultet raspolaže

2.4 Udžbenici, skripte, naučna i stručna literatura potrebna za realizaciju

studijskog programa:

2.4.1 U kojoj mjeri navedena literatura omogućava studenatima savlađivanje

studijskog programa (u prilogu dostaviti spisak potrebne literature za

studijski program).

Smatramo da literatura (udžbenici, skripte i naučna i stručna literatura) navedena za

svaki studijski program Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje studentima u potpunosti

omogućava savlađivanje svihnastavnih sadržaja. Osim toga, za očekivat je da će

navedeni spisak literature potreban za realizaciju svakog studijskog programa biti

vremenom dopunjavan i proširivan novim, savremenim izdanjima, koja će pratiti

svjetska dostignuća u aktuelnim naučnim područjima.

2.4.2 U kojoj mjeri navedena literatura omogućava studenatima savlađivanje studijskog

programa.

U nastavku je navedena predviđena literatura za svaki studijski program Fakulteta za

sport i fizičko vaspitanje.

19

OSNOVNE STUDIJE-STUDIJSKI PROGRAM 1: BSc Fizička kultura i zdravi stilovi

Naziv predmeta Sem

estar

LITERATURA

Istorija sporta i olimpizam

I Krivokapić,D (2010): Istorija fizičke kulture, skripta.

Ilić, S.,(1987): Istorija fizičke kulture, Beograd (osnovni

udžbenik)

Jovanović, N.,(1994): Sport u Crnoj Gori, Cetinje

Košarka - tehnika, metodika

I Karalejić, M., Jakovljević, S. (2001): Osnove košarke. Beograd

Rubin, P.: Košarka – taktika. Novi Sad, 2004. Trninić, S.: Analiza i

učenje košarkaške igre. Pula, 1996

Wissel, H.: Košarka – koraci do uspeha (2011). Data status, Beograd.

Antropomotorika

I Idrizović,Dž.,Idrizović,K.(2001). Osnovi antropomotorike. Univerzitet Crne Gore. Idrizović, K. (2010). Atletika I i II. Univerzitet Crne Gore. Lotsky,F.,Vrhovec,A.(1956). Strojeve vježbe. NIP»Partizan». Sedlaček,I.(1966). Terminologija prostih vježbi. NIP»Sportska knjiga». Zatsiorsky, V., Kraemer, W. (2006). Science and Practice of Strength Training (2nd ed.). Human Kinetics, Inc.

Plesovi I Jocić, D. (2009) . Teorija i metodika plesa. FSFV. Beograd

Koturović, B. A. Marinović (1982) narodne igre

Jugoslavije, NIŠRO „Jež“ Beograd

Anatomija za tjelesno vježbanje i sport I Prof. dr M. Bošković: Anatomija čoveka

IT tehnologije u sportu

I Balaban, N., Ristić, Ž., Đurković, J., Trninić, J., Tumbas, P. (2010).

Informacione tehnologije i informacioni sistemi. Univerzitet u Novom

Sadu, Ekonomski fakultet u Subotici

Mirkov, D. (2013)Primena informacionih tehnologija u fizičkom

vaspitanju i sportu. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Univerzitet u

Beogradu.

Engleski jezik I

I Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Student's Book, OUP. Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Workbook, OUP. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press.2003.

Košarka - taktika

II Rubin, P.: Košarka – taktika. Novi Sad, 2004. Trninić, S.: Analiza i

učenje košarkaške igre. Pula, 1996


Karalejić, M., Jakovljević, S. (2001): Osnove košarke. Beograd

Metodika antropomotorike

II Idrizović,Dž.,Idrizović,K.(2001).Osnovi antropomotorike Univerzitet Crne Gore. Idrizović, K. (2010). Atletika I i II. Univerzitet Crne Gore. Zatsiorsky, V., Kraemer, W. (2006). Science and Practice of Strength Training (2nd ed.). Human Kinetics, Inc. Foran, B. (2001). High-performance sports conditioning. Human Kinetics, Inc. Puleo, J., & Milroy, P. (2009). Running Anatomy. Human Kinetics, Inc. Nićin,Đ.(2003). Fitness. Univerzitet »Braća Karić».

Teorija tjelesnog vježbanja i sporta

II Bjelica, D., Krivokapić, D. (2010): Teorijske osnove fizičke

kulture. (osnovni udžbenik)

N.Živanović:Prilog epistemologiji fizičke kulture,Niš,2000.

M.Matić:Teorija fizičke kulture,Beograd,1995. Teorija sporta,

D.Bjelica,Pg.2005.

Tjelovježbene kompozicije II L. Radosavljevič, Ritmičko-sportska gimnastika, FFK Beograd,

1992

J. Wolf-Cvitak, Ritmička gimnastika, Zagreb, 2004 Funkcionalna anatomija za tjelesno

vježbanje i sport II Prof. dr M. Bošković: Anatomija čoveka

Antropologija tjelesnog vježbanja i

sporta

II Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija. Kineziološki fakultet,

Zagreb.; Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje.

Zagreb: Grafos.; Malina, R., C. Bouchard, C., Bar-Or, O. (2004).

Physical Activity, Growth, Maturation and Physical Activity. 2nd

20

Edition Human Kinetics, Champaign, Illinois.; Wilmore, I.K. & D.L.

Costill (2003). Physiology of Sport and Exercise. Human Kinetics

Books, Champaign, Illinois.

Engleski jezik II

II Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Student's Book, OUP. Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Workbook, OUP. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press.2000.

Atletika - hodanje i trčanje III Idrizović, K. (2010). Atletika I i II. Univerzitet Crne Gore. Puleo, J., & Milroy, P. (2009). Running Anatomy. Human Kinetics, Inc

Fiziologija tjelesnog vježbanja i sporta III Gayton; Medicinska fiziologija ; M.Kezunović i sar. Osnovi fiziologije i fiziologija sporta; Drecun M. i sar. Praktikum iz fiziologije

Zimski sportovi

III Hadžić, R. (2013). Skijanje – osnove skijanja, tehnika i

metodika; Hadžić, R. (2008). Tehnika i metodika alpskog

skijanja; Jurković, N., Jurković, D.(2003). Skijanje-tehnika,

metodika i osnove treninga; Petović, K., Šmitek, J., Žvan, M.

(1984). Alpsko skijanje – Put do uspjeha; Simić, M. (2001).

Alpsko smučanje – teorija i metodika; Guček, A., Videmšek,

D.(2002).Smučanje danes

Biomehanika tjelesnog vježbanja i

sporta

III Bubanj, R. (1998). Osnovi primenjene biomehanike u sportu. Novi Sad: Fakultet fizičke kulture; Abernethy, B., Hanrahan, S., Kippers, V., Mackinnon, L. i Pandy, M. (2012). Biofizičke osnove ljudskog pokreta. Beograd: Data status; Opavski, P., Lukman, L. (2004). Uvod u biomehaniku sporta. Beograd: autorsko izdanje; Hall, S. (2007). Basic Biomechanics. New York, NY: McGraw-Hill; Chapman, A. (2008). Biomechanical analysis of fundamental human movements. Champaign, IL: Human Kinetics.

Fudbal – tehnika, metodika

III Bjelica, D. i Popović, S. (2012). Fudbal, teorija, tehnika, taktika. Podgorica: CSA - Osnovni udžbenik.; Aleksić, V. (2006). Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV.; Opavsky, P. (2009). Fudbal-conditio sine qua non, Beograd.

Karate i boks III Z. Ćirković, S. Jovanović; Borenja (Boks , karate), FFK – Beograd 1992.

godina; M. Savić:Borilački sportovi, FFK – N. Sad 2003. godina,

Engleski jezik III

III Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Student's Book, OUP. Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Workbook, OUP. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press.2003.

Plivanje i vaterpolo I

IV Ahmetović, Z., Matković, I. (1995). Teorija plivanja. Novi Sad: PSJ i SA Novog Sada.; Volčanšek, B. (1996). Sportsko plivanje. Zagreb: Kineziološki fakultet.; Colwin, Cecil, M. (2002). Breakthrough Swimming. Illinois: Human Kinetics.; Lucero, B. (2009). Technique Swim Workouts. Maidenhead: Meyer & Meyer Sport.; Gaughran, R. and Lambert, AF. (1969).

Promocija tjelesnog vježbanja i zdravlja

IV Krivokapić, D.(2012), Skripta: Zdravi stilovi života. Mikalački, M.(2005): Sportska rekreacija. Fakultet fizičke kulture u Novom Sadu. Mitić, D.(2001): Rekreacija. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja u Beogradu. Bjelica, D. (2007): Teorijske osnove tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja. Filozofski fakultet u Nikšiću. Vučković, S., Savić, Z.(2002): Aktivnosti u prirodi. Fakultet fizičke kulture u Nišu.

Atletika - skokovi i bacanja IV - Idrizović, K. (2010). Atletika I i II. Univerzitet Crne Gore. Puleo, J., & Milroy, P. (2009). Running Anatomy. Human Kinetics, Inc.

Fudbal - taktika

IV Bjelica, D. i Popović, S. (2012). Fudbal, teorija, tehnika, taktika.

Podgorica: CSA - Osnovni udžbenik.; Aleksić, V. (2006).

Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV.; Opavsky, P.

(2009). Fudbal-conditio sine qua non, Beograd.

Sportska fiziologija IV Gayton; Medicinska fiziologija; M.Kezunović i sar. Osnovi fiziologije i fiziologija sporta ; Drecun M. i sar. Praktikum iz fiziologije

Džudo i rvanje IV B. Dragić: Džudo za obrazovanje trenera – Novi Sad 2000. godine; D.

Popović: Džudo i samoodbrana, FFK – Priština 1997. godine, Z. Ćirković – G. Kasum: Rvanje – Beograd, 2000. godine,

21

Engleski jezik IV

IV Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Student's Book, OUP. Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Workbook, OUP. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press.2003.

MODUL: Fizička kultura

Naziv predmeta Sem

estar

LITERATURA

Skijanje

V Hadžić, R. (2013). Skijanje – osnove, tehnika i metodika; Hadžić, R. (2008). Tehnika i metodika alpskog skijanja; Jurković, N., Jurković, D.(2003). Skijanje-tehnika, metodika i osnove treninga; Petović, K., Šmitek, J., Žvan, M. (1984). Alpsko skijanje – Put do uspjeha; Simić, M. (2001). Alpsko smučanje – teorija i metodika; Guček, A., Videmšek, D.(2002).Smučanje danes.

Sportska gimnastika I V Petković, J., Hmjelovjec, i. Sportska gimnastika I i II, Podgorica2013,

Petrović, J. I saradnici: Sportska gimnastika I i II dio FFK Beograd 1995. Ilić, M.: Sportska gimnastika. Beograd.

Rukomet - tehnika, metodika

V Hadžić, R. (2013). Skijanje – osnove, tehnika i metodika; Hadžić, R. (2008). Tehnika i metodika alpskog skijanja; Jurković, N., Jurković, D.(2003). Skijanje-tehnika, metodika i osnove treninga; Petović, K., Šmitek, J., Žvan, M. (1984). Alpsko skijanje – Put do uspjeha; Simić, M. (2001). Alpsko smučanje – teorija i metodika; Guček, A., Videmšek, D.(2002).Smučanje danes.

Traumatologija i prva pomoć

V Radovan Medved : SPORTSKA MEDICINA, JUMENA, Zagreb 1980. Dragoljub Banović i sar.: POVREDE U SPORTU, Medicinska knjiga, Beograd 1993. Miroslav Kezunović i sar.: SPORTSKA MEDICINA pitanja i odgovori, Univerzitet CG, Podgorica 2005.

Korektivna gimnastika I

V Jovović, V.: Korektivna gimnastika sa kineziterapijom. Filozofski fakultet, Nikšić, 2008. Živković, D.: Osnove kineziologije sa elementima kliničke kineziologije. Fakultet sporta i fiz.vaspitanja, Niš, 2009.

Jovović, V.: Tjelesni deformiteti adolescenata. Filozofski fakultet. Nikšić, 1999.

Plivanje i vaterpolo II V Krivokapić.D. (2014): Plivanje, skripta. R.Gucman.(2012). Plivanje 128

vježbi, Gopal Zagreb. I.McLeod.(2010) Plivanje. Data stratus, Beograd. Volčanšek, B. (1996). Sportsko plivanje. Zagreb.

Odbojka - tehnika, metodika V Tomić, D. Nemec, P.: Odbojka u teoriji i praksi, Beograd, 2002

Janković, V. Marelić, N.: Odbojka za sve, Zagreb, 2003 Stojanović, T., Kostić, R., Nešić, G.: Odbojka, Banja Luka, 2005

Sportska gimnastika II VI Petković, J., Hmjelovjec, i. Sportska gimnastika I i II, Podgorica2013,

Petrović, J. I saradnici: Sportska gimnastika I i II dio FFK Beograd 1995. Ilić, M.: Sportska gimnastika. Beograd.

Rukomet - taktika

VI 1. Tomljanović, Z. Malić. Z.: Rukomet – Teorija i praksa, Zagreb 1982.godine

2. Popmihajlov, D.: Rukomet – taktika, Zavod za fizičku kulturu Vojvodine, Novi Sad, 1983.

3. Talović, M. Kazazović, E. Rogulj,N. Srhoj, V.: Rukomet, sarajevo 2008.

Aktivnosti u prirodi VI Vučković S., Z. Savić: Aktivnosti u prirodi, Niš, 2002 Živković Z.: Priroda alpinizam aklimatizacija i logorovanje, Beograd,1979.

Korektivna gimnastika II

VI Jovović, V.: Korektivna gimnastika sa kineziterapijom. Filozofski fakultet, Nikšić, 2008. Živković, D.:Osnove kineziologije sa elementima kliničke kineziologije. Fakultet sporta i fiz.vaspitanja, Niš, 2009.

22


Odbojka - taktika

VI Tomić, D. Nemec, P.: Odbojka u teoriji i praksi, Beograd, 2002 Janković, V. Marelić, N.: Odbojka za sve, Zagreb, 2003 Stojanović, T., Kostić, R., Nešić, G.: Odbojka, Banja Luka, 2005 Sajt: www.oscg.me

Tjelesno i zdravstveno obrazovanje

VI Teorij.osnove tjelesnog i zdravstvenog

obrazovanja,D.Bjelica,Pgd.2007. D.Bjelica:Uticaj sportskog

treninga na antropomotoričke

sposobnosti,Pgd,2004.,D.Bjelica:Teorija sporta,2005.D.Bjelica:

Sportski trening,2006.D.Bjelica:Sistematizacija sportskih

disciplina i sportski trening,2005. D.Bjelica:Stavovi učenika

prema nastavi f.vaspitanja.

Liderstvo u sportu

VI Popović, S. (2015). Liderstvo u sportu. Skrupta; Martin, B. et al. (2006). Outdoor Leadership: Theory and Practice. Champaign, IL: Human Kinetics.; Priest, S. & Gass, M. (2005). Effective Leadership in Adventure Programming. Champaign, IL: Human Kinetics.; Tomić, M. (2007). Sportski menadžment. Beograd: Data status.; Bartoluci, M. i Škorić, S. (2009). Menadžment u sportu. Zagreb: Kineziološki fakultet.; Hoye, R. et al. (2006). Sport management: principles and applications. Oxford: Elsevier.; Li, M. et al. (2012). International Sport Management. Champaign, IL: Human Kinetics.

MODUL: Zdravi stilovi života

Naziv predmeta Sem

estar

Literatura

Skijanje

V Hadžić, R. (2013). Skijanje – osnove, tehnika i metodika; Hadžić, R. (2008). Tehnika i metodika alpskog skijanja; Jurković, N., Jurković, D.(2003). Skijanje-tehnika, metodika i osnove treninga; Petović, K., Šmitek, J., Žvan, M. (1984). Alpsko skijanje – Put do uspjeha; Simić, M. (2001). Alpsko smučanje – teorija i metodika

Rukomet - tehnika, metodika

V Popmihajlov, D.: Teorija rukometa, Zavod za fizičku kulturu

Vojvodine, Novi Sad, 1978.

Popmihajlov, D.: Metodika rukometa, Zavod za fizičku kulturu

Vojvodine, Novi Sad, 1980.

Traumatologija i prva pomoć

V Radovan Medved : SPORTSKA MEDICINA, JUMENA, Zagreb 1980. Dragoljub Banović i sar.: POVREDE U SPORTU, Medicinska knjiga, Beograd 1993. Miroslav Kezunović i sar.: SPORTSKA MEDICINA pitanja i odgovori, Univerzitet CG, Podgorica 2005.

Welness

V Krivokapić, D. (2016), Wellness, skriKrivokapić.D. (2014): Plivanje, skripta. R.Gucman.(2012). Plivanje 128 vježbi, Gopal Zagreb. I.McLeod.(2010) Plivanje. Data stratus, Beograd. Volčanšek, B. (1996). Sportsko plivanje. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturupta.

Plivanje i vaterpolo II

V Krivokapić.D. (2014): Plivanje, skripta. R.Gucman.(2012). Plivanje 128 vježbi, Gopal Zagreb. I.McLeod.(2010) Plivanje. Data stratus, Beograd. Volčanšek, B. (1996). Sportsko plivanje. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu

Odbojka - tehnika, metodika V Tomić, D. Nemec, P.: Odbojka u teoriji i praksi, Beograd, 2002

Janković, V. Marelić, N.: Odbojka za sve, Zagreb, 2003 Stojanović, T., Kostić, R., Nešić, G.: Odbojka, Banja Luka, 2005

Dijagnostika trenažnog procesa u sportu

i fitnesu

VI - Sekulić, D., Metikoš, D. (2007). Uvod u osnove Kineziološke transformacije – Osnove transformacijskih postupaka u Kineziologiji. Fakultet prirodoslovno – matematičkih znanosti i kineziologije

23

Rukomet - taktika

VI 1. Tomljanović, Z. Malić. Z.: Rukomet – Teorija i praksa, Zagreb 1982.godine



Aktivnosti u prirodi VI Vučković S., Z. Savić: Aktivnosti u prirodi, Niš, 2002 Živković Z.: Priroda alpinizam aklimatizacija i logorovanje, Beograd,1979.

Tehnologije oporavka u sportu i fitnesu VI - Bjelica, D.(2006). Sportski trening. Podgorica. Crnogorska sportska

akademija. - Malacko.J., Radjo, I. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo.

Odbojka - taktika

VI Tomić, D. Nemec, P.: Odbojka u teoriji i praksi, Beograd, 2002 Janković, V. Marelić, N.: Odbojka za sve, Zagreb, 2003 Stojanović, T., Kostić, R., Nešić, G.: Odbojka, Banja Luka, 2005 Sajt: www.oscg.me

Tjelesno i zdravstveno obrazovanje

VI Teorij.osnove tjelesnog i zdravstvenog

obrazovanja,D.Bjelica,Pgd.2007. D.Bjelica:Uticaj sportskog

treninga na antropomotoričke

sposobnosti,Pgd,2004.,D.Bjelica:Teorija sporta,2005.D.Bjelica:

Sportski trening,2006.D.Bjelica:Sistematizacija sportskih

disciplina i sportski trening,2005. D.Bjelica:Stavovi učenika

prema nastavi f.vaspitanja.

OSNOVNE STUDIJE - STUDIJSKI PROGRAM 2: BSc Sportski novinari i treneri

Naziv predmeta Sem

estar

Literatura


I Bjelica, D., Krivokapić, D. (2010): Teorijske osnove fizičke

kulture. (osnovni udžbenik)

N.Živanović: Prilog epistemologiji fizičke kulture,Niš,2000.

M.Matić:Teorija fizičke kulture,Beograd,1995. Teorija sporta,

D.Bjelica,Pg.2005.

Društveni odnosi u sportu

I Popović, S. (2014). Društveni odnsoi u sportu. Skripta; Skembler, G.

(2007). Sport i društvo. Beograd: Clio.; Koković, D. (2006).

Sociologija sporta. Beograd: Sportska akademija.; Cookley, J. (2003).

Sport in Society: issues and controversies. New York, NY: McGraw-

Hill.; Woods, R. (2011). Social Issues in Sport. Champaign, IL: Human

Kinetics.; Smith, E. (2010). Sociology of Sport and Social Theory.

Champaign, IL: Human Kinetics.

Istorija sporta i olimpizam I Krivokapić, D.(2012): Olimpisam, Skripta, Malešević,D. (2008).

Olimpijske igre. IP JRJ. Beograd-Zemun. Jovanović,M. (1996).Prvih 100 godina.Beograd

Korektivna gimanastika I

I Jovović, V.: Korektivna gimnastika sa kineziterapijom. Filozofski fakultet, Nikšić, 2008. Živković, D.:Osnove kineziologije sa elementima kliničke kineziologije. Fakultet sporta i fiz.vaspitanja, Niš, 2009. Jovović, V.: Tjelesni deformiteti adolescenata. Filozofski fakultet. Nikšić, 1999.

Engleski jezik I

I John and Liz Soars: New Headway English Course (Pre-Intermediate),

Student`s Book, Oxford University Press, Oxford, 2003. John and Liz

Soars: New Headway English Course (Pre-Intermediate), Workbook,

Oxford University Press, Oxford, 2003. John Eastwood: Oxford Guide

to English Grammar, Oxford University Press, Oxford, 2003.

24

Komunikacije u sportu

II Bjelica, D. (2012). Komunikacije u sportu. Fakultet za sport i

fizičko vaspitanje-Nikšić;

Bjelica, S., D. Bjelica (2006). Komunikacije u sportu. Filozofski

fakultet-Nikšić

IT tehnologije u sportu

II Balaban, N., Ristić, Ž., Đurković, J., Trninić, J., Tumbas, P. (2010).

Informacione tehnologije i informacioni sistemi. Univerzitet u Novom

Sadu, Ekonomski fakultet u Subotici

Mirkov, D. (2013)Primena informacionih tehnologija u fizičkom

vaspitanju i sportu. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Univerzitet u

Beogradu.

Psihologija tjelesnog vježbanja i sporta II Krivokapić, D.(2011) Skripta: Izabrana poglavlja iz psihologije sporta,

Dunđerović, R.: Psihologija sporta, Banja Luka, 1999. Paranosić, V.: Psihologija sporta, Beograd, 1982. Horga, S.: Psihologija sporta, Zagreb 1993.

Sportski trening

II Bjelica, D.’’Sportski trening’’. Pgd. 2006, Bjelica D. ‘’Uticaj sportskog treninga na antropomotoričke sposobnosti’’, Pg, 2004. Bjelica, D.’’Sportski trening i sistematizacija sportskih disciplina’’, Pg. 2005. Malacko, J. Rađo, I. ‘’Tehnologija sporta i sportskog treninga’’, Sarajevo, 2005. god

Korektivna gimanastika II

II Jovović, V.: Korektivna gimnastika sa kineziterapijom. Filozofski

fakultet, Nikšić, 2008.

Živković, D.:Osnove kineziologije sa elementima kliničke

kineziologije. Fakultet sporta i fiz.vaspitanja, Niš, 2009.

Jovović, V.: Tjelesni deformiteti adolescenata. Filozofski fakultet.

Nikšić, 1999.

Engleski jezik II

II John and Liz Soars: New Headway English Course (Pre-Intermediate), Student`s Book, Oxford University Press, Oxford, 2003. John and Liz Soars: New Headway English Course (Pre-Intermediate), Workbook, Oxford University Press, Oxford, 2003. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, Oxford, 2003.

Antropomotorika

III Idrizović,Dž.,Idrizović,K.(2001).Osnovi antropomotorike.Univerzitet Crne Gore. Perić,D.(1997).Uvod u sportsku antropomotoriku.Beograd:Sportska akademija. Idrizović, K. (2010). Atletika I i II. Univerzitet Crne Gore. Zatsiorsky, V., Kraemer, W. (2006). Science and Practice of Strength Training (2nd ed.). Human Kinetics, Inc. Foran, B. (2001). High-performance sports conditioning. Human Kinetics, Inc. Puleo,J.,&Milroy,P.(2009). Running Anatomy.Human Kinetics,Inc. Nićin,Đ. (2003). Fitness. Univerzitet»Braća Karić».

Pedagogija sporta

III -Krivokapić, D.(2011) Skripta: Izabrana poglavlja iz pedagogije sporta, - Čokorilo R., (1998) Pedagogija sporta, Beograd - Đorđević, J. i Trnavac, N., (1992) Pedagogija, Naučna knjiga, Beograd - Krulj, R., Kačapor, S., Kulić, R., (2002) Pedagogija, Svet knjige, Beograd

Antropologija tjelesnog vježbanja i

sporta

III Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija. Kineziološki fakultet, Zagreb.; Mišigoj-Duraković, M. (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb: Grafos.; Malina, R., C. Bouchard, C., Bar-Or, O. (2004). Physical Activity, Growth, Maturation and Physical Activity. 2nd Edition Human Kinetics, Champaign, Illinois.; Wilmore, I.K. & D.L. Costill (2003). Physiology of Sport and Exercise. Human Kinetics Books, Champaign, Illinois.

Taktika u sportu III Bjelica, D.,Fratrić, F. (2O11). Sportski trening. Fakultet za sport i fizičko

vaspitanje, Nikšić; Koprivica, V. (2002). Osnove sportskog treninga. Beograd: SIA.

Selekcija u sportu III Paranosić, V., Savić, I. (1977). Selekcija u sportu, Beograd. Volkov, M. (1984). Sportska selekcija, medicinsko-biološke osnove, Beograd

Engleski jezik III

III John and Liz Soars: New Headway English Course (Intermediate), Student`s Book, Oxford University Press, Oxford, 2003. John and Liz Soars: New Headway English Course (Intermediate), Workbook, Oxford University Press, Oxford, 2003. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, Oxford, 2003.

25

Istraživanja u sportu IV Dušan Perić: "Metodologija naučnih istraživanja", TIMS, N.Sad, 2006.;

Li Kuba i Džon Koking "Metodologija izrade naučnog teksta", CID, Podgorica, 2003.

Etika u sportu

IV Štakić, Đ., Domanović, M. (2011) Sociologija sporta. Beograd: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Bjelica, D., Krivokapić, D. (2010). Teorijske osnove fizičke kulture, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore

Teorija i pravila sportskih igara

IV Bjelica, D. (2005). Teorija sporta. Skripta. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Nikšić.; Mašić, Z., Đukanović, N. (2008). Teorija sporta. Medicinska akademija US Medical School. Beograd.; Bjelica, D. (2006). Sportski trening. PGD.; Živanović, N. Prilog epistemologiji fizičke kulture. Niš.; Bjelica, D. (2005). Sistematizacija sportskih disciplina. PDG.; Šoše, H. (2004). Teorija sporta. Sarajevo.;

Teorija i pravila individualnih sportova

IV Bjelica, D. (2005). Teorija sporta. Skripta. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Nikšić.; Mašić, Z., Đukanović, N. (2008). Teorija sporta. Medicinska akademija US Medical School. Beograd.; Bjelica, D. (2006). Sportski trening. PGD.; Živanović, N. Prilog epistemologiji fizičke kulture. Niš.; Bjelica, D. (2005). Sistematizacija sportskih disciplina. PDG.; Šoše, H. (2004). Teorija sporta. Sarajevo.;

Zimski sportovi

IV Hadžić, R. (2013). Skijanje – osnove skijanja, tehnika i

metodika; Hadžić, R. (2008). Tehnika i metodika alpskog

skijanja; Jurković, N., Jurković, D.(2003). Skijanje-tehnika,

metodika i osnove treninga; Petović, K., Šmitek, J., Žvan, M.

(1984). Alpsko skijanje – Put do uspjeha; Simić, M. (2001).

Alpsko smučanje – teorija i metodika; Guček, A., Videmšek,

D.(2002).Smučanje danes

Engleski jezik IV

IV John and Liz Soars: New Headway English Course (Intermediate), Student`s Book, Oxford University Press, Oxford, 2003. John and Liz Soars: New Headway English Course (Intermediate), Workbook, Oxford University Press, Oxford, 2003. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, Oxford, 2003.

MODUL: Sportski novinari

Naziv predmeta

Sem

esta

r

Literatura

Pravopis i pravogovor

V Pravopis srpskohrvatskog jezika, MS/MH, 1960; Pravopis srpskoga jezika, Mitar Pešikan, Jovan Jerković, Mato Pižurica, Novi Sad, 2011; Milorad Dešić, Pravopis srpskog jezika, Zemun 1998; Branislav Ostojić, Kratka pregledna gramatika srpskog jezika i pravopis, Podgorica 2005; Svetozar Marković, Mustafa Ajanović, Zvonimir Diklić, Pravopisni priručnik, Svjetlost, Sarajevo, 1972; Milija Stanić, Damjan Moračić, Jezičko pravopisni savjetnik, Izdavačka radna organizacija Rad, Beograd, 1981; Asim Peco, Mitar Pešikan, Informator o savremenom književnom jeziku sa rečnikom, Beograd, 1967; Jezički savjetnik s gramatikom, izradili Vida Barac-Grum, mr Dragana Malić, dr Slavko Pavešić, dr Zlatko Vince, Matica hrvatska, Zagreb, 1971.

Uvod u novinarstvo

V Malović,Stjepan:Osnove novinarstva,Golden Marketing-Tehnička

knjiga,Zagreb,2005,

Rus-Mol,Štefan; Zagorac-Keršer,Ana:Novinarstvo,Clio,Beograd,2005.

Sredanović,Velizar:Javnost i mediji u Crnoj Gori,Štamparija

Obod,Cetnje,2007.

Funkcionalni stilovi publicističko -

novinarski

V Branko Tošović, Funkcionalni stilovi, Graz, 2002; Milorad

Radovanović, Sociolingvistika, Novi Sad, 1986; Vladislava Petrović,

Novinska frazeologija, Novi Sad, 1989. Teorije i tehnike novinarstva V Malović,Stjepan:Osnove novinarstva,Golden Marketing-Tehnička

26

knjiga,Zagreb,2005, Jevtović,Z.Petrovič,R.Aracki,:Žanrovi u savremenom novinarstvu, Jasen,Beograd,2014 Sredanović,Velizar:Javnost i mediji u Crnoj Gori, Štamparija Obod,Cetnje,2007

Stilistika i retorika V Radovan Radonjić, Retorika, Podgorica, 2013;Aristotel, Retorika,

Zagreb, 1989; Kvintilijan, Obrazovanje govornika, Sarajevo, 1985; M.

Mladenov, Novinarska stilistika, Beograd, 1980.

PR u sportu

V Mirosavljević, M. (2008), Odnosi s javnošću. Banja Luka: Besjeda Banja Luka.; Andrews, P. (2005), Sports journalism: a practical introduction London/Thousand Oaks/New Delhi: Sage Publications.; Boyle, R., Haynes, R (2009), Power Play: Sport, The Media and Popular Culture (second edition) Edinburgh: Edinburgh University Press.; Rowe, D. (2004), Critical readings: sport, culture and the media Maidenhead, Berkshire: Open University Press

Engleski jezik V

V 1) Liz and John Soars, New Headway English Course, Student’s Book & Workbook(upper-ntermediate), Oxford University Press, 2003. 2) Margie Carter & Deb Curtis, Training Teachers, St. Paul: Redleaf Press, 1984. 3) odabrani tekstovi iz oblasti sporta

Jezik masovnih medija

VI Milan Šipka,Kultura govora,Institut za jezik u Sarajevu,2005.

Endrju Bojd.Novinarstvo u elektronskim medijima,Clio,Beograd,2002;

Štefan Rus- Mol,Ana Jugoslava Zagorac

Keršer,Novinarstvo,Clio,Beograd,2005.

Velizar Sredanović, Javnost i mediji u Crnoj Gori,Obod,Cetinje,2007.

Štampa i agencije

VI Osnove novinarstva, autor Stjepan Malović, izdavač: Tehnička knjiga, Zagreb Istorija novinarstva, autor Đovani Gocini, izdavač: Clio, Beograd Interpretativno i istraživačko novinarstvo, autor Neda Todorović, Čigoja štampa, Beograd Etika u medijima, autor Lusi Alvin Dej, izdavač: Media centar, Beograd The Mammoth Book of Journalism, autor Jon E. Lewis, izdavač: Carrol and Graf Publishers

Pisanje za štampane medije

VI Interpretativno i istraživačko novinarstvo, autor Neda Todorović, Čigoja Štampa, Beograd Etika u medijima, autor Luis Alvin Dej, izdavač: Media centar, Beograd The Mammoth Book of Journalism, autor Jon E. Lewis, izdavač: Carrol and Graf Publishers

Engleski jezik VI

VI 1) Liz and John Soars, New Headway English Course, Upper- intermediate

level,Student’s Book & Workbook, Oxford University Press, 2003.

2) Margie Carter & Deb Curtis, Training Teachers, St. Paul: Redleaf Press,

1984.

3) odabrani tekstovi iz oblasti sporta.

MODUL: Sportski treneri

Naziv predmeta Sem

estar

Literatura

Funkcionalna anatomija i biomehanika V Prof. dr M. Bošković: Anatomija čoveka

Fiziologija tjelesnog vježbanja i sporta V Gayton; Medicinska fiziologija ; M.Kezunović i sar. Osnovi fiziologije i fiziologija sporta; Drecun M. i sar. Praktikum iz fiziologije

Teorija, tehnika i metodika izabranog

sporta

V Bjelica, D. i Popović, S. (2012). Fudbal, teorija, tehnika, taktika. Podgorica: CSA - Osnovni udžbenik; Radosav, R. (2003). Teorija i metodika fudbala. Novi Sad: FFK.; Aleksić, V. (2006). Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV.; Marković, G., Bradić, A. (2009). Nogomet. Sarajevo.; Opavsky, P. (2009). Fudbal-conditio sine qua non, Beograd.; Bjelica, D. (2008). Glavne komponente tačnosti udarca nogom po lopti u fudbalskom sportu. Podgorica.

27

Taktika i strategija izabranog sporta

V Bjelica, D. i Popovic, S. Fudbal – teorija, tehnika, taktika. Niksic: FSFV. - Osnovni udžbenik; Aleksić, V. (2006). Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV Radosav, R. (2003). Teorija i metodika fudbala. Novi Sad: FFK.; Marković, G., Bradić, A. (2009). Nogomet. Sarajevo.; Opavsky, P. (2009).

Trenažni proces i trenažna praksa

pionira u izabranom sportu

V Bajić, M.,Koković, Đ. (2002). Rad sa mlađim

uzrastima. Novi Sad: FSV - Osnovni udžbenik

Sportska medicina i higijena

VI Radovan Medved : SPORTSKA MEDICINA, JUMENA, Zagreb 1980. Jovan Miči, Branislav Nešović : Sportska Medicina, II izdanje ECPD Univerziteta za mir UN, Beograd 2002. Dušan Lekić : Sportska Medicina sa osnovama antropologije, Sportska akademija, Beograd 200l. Miroslav Kezunović i sar.: SPORTSKA MEDICINA pitanja i odgovori, Univerzitet CG, Podgorica 2005.


kadeta u izabranom sportu VI Bajić, M., Koković, Đ. (2002). Rad sa mlađim uzrastima. Novi Sad: FSV -

Osnovni udžbenik


omladinaca u izabranom sportu

VI Velebit, R. (2003). Savremeni fudbalski trening. Beograd: Sportska akademija - Osnovni udžbenik.; Aleksić, V. (2006). Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV.; Marković, G., Bradić, A. (2009). Nogomet. Sarajevo.; Opavsky, P. (2009). Fudbal-conditio sine qua non, Beograd.; Bjelica, D. (2008). Glavne komponente tačnosti udarca nogom po lopti u fudbalskom sportu. Podgorica.; Radosav, R. (2003). Teorija i metodika fudbala. Novi Sad: FFK.


seniora u izabranom sportu

VI Velebit, R. (2003). Savremeni fudbalski trening. Beograd: Sportska akademija - Osnovni udžbenik.; Aleksić, V. (2006). Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV.; Marković, G., Bradić, A. (2009). Nogomet. Sarajevo.; Opavsky, P. (2009). Fudbal-conditio sine qua non, Beograd.; Bjelica, D. (2008). Glavne komponente tačnosti udarca nogom po lopti u fudbalskom sportu. Podgorica.; Radosav, R. (2003). Teorija i metodika fudbala. Novi Sad: FFK.

MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE - STUDIJSKI PROGRAM 1:

MSc - Fizička kultura i zdravi stilovi života

Naziv predmeta Sem

estar

Literatura

Pedagogija sporta

I -Krivokapić, D.(2011) Skripta: Izabrana poglavlja iz pedagogije sporta, - Čokorilo R., (1998) Pedagogija sporta, Beograd - Đorđević, J. i Trnavac, N., (1992) Pedagogija, Naučna knjiga, Beograd - Krulj, R., Kačapor, S., Kulić, R., (2002) Pedagogija, Svet knjige, Beograd

Psihologija tjelesnog vježbanja i sporta I Krivokapić, D.(2011) Skripta: Izabrana poglavlja iz psihologije sporta,

Dunđerović, R.: Psihologija sporta, Banja Luka, 1999. Paranosić, V.: Psihologija sporta, Beograd, 1982. Horga, S.: Psihologija sporta, Zagreb 1993.

Metodika fizičkog vaspitanja

I Idrizović, K. (2008). Osnovi teorije i metodike fizičkog vaspitanja. Podgorica: Univerzitet Crne Gore. Findak, V. (2001). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga. Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Školske novine.

Sportska medicina i higijena I Radovan Medved : SPORTSKA MEDICINA, JUMENA, Zagreb 1980.

Miroslav Kezunović i sar.: SPORTSKA MEDICINA pitanja i odgovori, Univerzitet CG, Podgorica 2005. M.Nikolić : Higijena i medicinska ekologija, praktikum, Med.fakultet

Metodologija istraživanja u sportu I Bala, G. (1986): Logičke osnove metoda za analizu podataka iz istraživanja u fizičkoj kulturi. Novi Sad.; Perić, D. (2006): Metodologija

28

naučnih istraživanja, Novi Sad.; Malacko, J., D. Popović (2001): Metodologija kineziološko antropoloških istraživanja, Leposavić.; Mijanović, M. (2000): Izbor statističkih metoda, Podgorica.; Radjo, I., B. Wolf, M. Hadžikadunić (1999): Kompjuter u sportu, Sarajevo. ; Mikić, B., Nožinović, F., Mulabegović, Š. (2004). Metodologija istraživačkog rada u fizičkoj kulturi – kineziološkim znanostima, Tuzla; Mijanović, M., Vojvodić, M. (2008). Metodologija anatropologije sporta, Banja luka;

Fizičko vaspitanje i školski sport

I Teorija fizičkog vaspitanja i osnove školskog sporta, Bjelica, D. Petković, J. Pg. 2009; Sportski trening, D. Bjelica-Pgd.2006; Sistematizacija i sportski trening, D. Bjelica-Pgd. 2005; Uticaj sportskog treninga na antropomotoričke sposobnosti, D. Bjelica, Pgd. 2004. Stavovi učenika VIII razreda prema nastavi fizičkog vaspitanja, D. Bjelica. Pgd. 1999.; Epistemiologija fizičke kulture, N. Živanović. Niš. 2000.; Teorija sporta,Sarajevo.

Kvantitativne metode u sportu

I Pallant, J. (2009). SPSS priručnik za preživljavanje. Beograd: Greenfield studio.; Dizdar, D. (2006). Kvantitativne metode. Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.; Stangor, C. (2006). Research methods for the behauiorasl sciences (3rd edn). Boston: Houghton Mifflin.

Adaptirana tjelesna aktivnost

II Bjelica, D., Fratrić, F. (2011). Sportski trening – teorija, metodika i dijagnostika. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, Nikšić. Bompa, T. (2005). Cjelokupni trening za mlade pobjednike. Zagreb: Gopal.2. Bompa, T. (2009). Periodizacija teorija i metodologija treninga. Zagreb: Gopal.

Psihomotorika

II Krivokapić, D.(2012): Psihomotorika, (skripta sa izabranim poglavljima). Mikić, B.(2000): Psihomotorika. Filozofski fakultet u Tuzli. Eraković, T.(1987): Ličnost deteta i psihomotorika. Dnevnik, Novi Sad. Horga, S.(2009): Psihologija sporta. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Barjaktarević, j.(2004): Psihologija sporta. Univerzitet u Sarajevu. Pajević, D.(2003): Psihologija sporta i rekreacije. Grafomark, Laktaši. Havelka, N.,Lazarević, Lj.(1981): Sport i ličnost. Sportska knjiga, Beograd.

Metodika nastave fizičkog vaspitanja sa

školskim časom

II - Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školaska knjiga. - Višnjić, D., Jovanović, A., Miletić, K. (2004). Teorija i metodika fizičkog vaspitanja. Beograd: FSFV. - Hazikadunic, M., Madjarevic, M. (2004). Metodika nastave tjelesnog odgoja sa osnovama fiziologije tjelesnog vjezbanja. Zenica. - Neljak, B. (2013). Kineziološka metodika u osnovnim i srednjem školstvu. Zagreb: Gopal d.o.o.

Sportski trening

II Bjelica, D.’’Sportski trening’’. Pgd. 2006, Bjelica D. ‘’Uticaj sportskog treninga na antropomotoričke sposobnosti’’, Pg, 2004. Bjelica, D.’’Sportski trening i sistematizacija sportskih disciplina’’, Pg. 2005. Malacko, J. Rađo, I. ‘’Tehnologija sporta i sportskog treninga’’, Sarajevo, 2005. god

Društveni odnosi u sportu

II Popović, S. (2014). Društveni odnsoi u sportu. Skripta; Skembler, G. (2007). Sport i društvo. Beograd: Clio.; Koković, D. (2006). Sociologija sporta. Beograd: Sportska akademija.; Cookley, J. (2003). Sport in Society: issues and controversies. New York, NY: McGraw-Hill.; Woods, R. (2011).

Tjelesno vježbanje i welness II - Radisavljević, M.: Korektivna gimnastika sa osnovama

kineziterapije. FFK, Beograd, 2001. - Živković, D.: Teorija i

metodika korektivne gimnastike. SIA, Niš. 1998.

Testiranje i mjerenje u tjelesnom

vježbanju i sportu

III Huber,N., Rudan,P. i Tarbuk,D. (1975). Antropometrija. Zagreb.

Metikoš, D., Prot, F., Hofman, E., Pintar, Ž. i Oreb, G. (1989).

Mjerenje bazičnih motoričkih dimenzija sportaša. FFK, Sveučilišta u

Zagrebu.

29

Perić, D. (1994). Operacionalizacija istraživanja u fizičkoj kulturi.

Beograd, POLITOP-P.

Praćenje tjelesnog i motoričkog razvoja

djece i omladine

III Idrizović,Dž., Idrizović,K.(2001). Osnovi antropomotorike. Univerzitet

Crne Gore. Idrizović, K. (2010). Atletika I i II. Univerzitet Crne Gore.

Bjelica,D.’’Sportski trening’’.Pgd.2006.I.Rađo,J.Malacko:Tehnologija

sporta i sportskog treninga’’,2004.Teorija sporta,Sarajevo.

Teorija igre

III Bjelica, D., Krivokapić, D. Teorija igre, Podgorica-Nikšić, 2011. Osnovni udžbenik UCG. Kamenov, E. Intelektualno vaspitanje kroz igru, Bgd, 1986. Saton-Smit, B. Igračke i kultura, Bgd, 1989. Tomić, D. Vaspitanje igrom, Bgd. Tomić, D. Elementarne igre. Bjelica, D. Teorija igre, Bilješke. Eljkonjin, D. B. Psihologija dječije igre, Bgd, 1990. Marjanović, A. Dečje jezičke igre, Bgd, 1990.

Nove tehnologije u sportu

III Mikalački, M.(2005): Sportska rekreacija. Fakultet fizičke kulture u Novom Sadu. Mitić, D.(2001):

Rekreacija. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja u Beogradu. Bjelica, D. (2007): Teorijske osnove tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja. Filozofski fakultet u Nikšiću. Vučković, S., Savić, Z.(2002): Aktivnosti u

prirodi. Fakultet fizičke kulture u Nišu.

Animacija u sportu, fitnesu i turizmu

III Long, J. (2007). Researching Leisure, Sport and Tourism: The Essential Guide. Thousand Oaks, CA: SAGE.; Ravkin, R. (1989). Animacija u turizmu. Ljubljana-Zagreb: Založba Mladinska knjiga.; Mitić, D. (2000). Priručnik za animatore zimskih rekreativnih aktivnosti. Beograd: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja.; Klaus Finger Benoit i Gauler, B. (2003). Animation im Urlaub 3. Minhen: R. Oldenbourg Verlag.

Sport za sve

III Mikalački, M.(2005): Sportska rekreacija. Fakultet fizičke kulture u

Novom Sadu. Mitić, D.(2001):

Rekreacija. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja u Beogradu.

Bjelica, D. (2007): Teorijske osnove tjelesnog i zdravstvenog

obrazovanja. Filozofski fakultet u Nikšiću. Vučković, S., Savić,

Z.(2002): Aktivnosti u prirodi. Fakultet fizičke kulture u Nišu.

Fitnes programi

IV Nićin, Đ. (2003). Fitness. Fakultet za menadžment u sportu

Univerziteta «Braća Karić», Beograd; Sharkey, B., Gaskill; S.

(2008). Vežbanje i zdravlje. Beograd: Data status; Delavier, F.

(2006). Anatomija treninga snage. Beograd: Data Status;

Nikolić, Z. (1996).

Olimpizam i savremeno društvo

IV Krivokapić,D (2010): Istorija fizičke kulture, skripta.

Ilić, S.,(1987): Istorija fizičke kulture, Beograd (osnovni

udžbenik)


Cjeloživotno tjelesno vježbanje

IV Rawls, J.: A Theory of Justice, Harvard University Press, 1999. (1971). Scanlon, T. M.: What We Owe to Each Other, Harvard University Press, 1998.Kinkela, D., Đonlić, V., Moretti, V.: (2008.) Cjeloživotnoučenjezaodrživirazvoj. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Učiteljskifakultet, Rijeka.

MAGISTARSKE/MASTER STUDIJE - STUDIJSKI PROGRAM 2 :

MSc - Sport, fitness i turizam

Naziv predmeta Sem

LITERATURA

Kineziološka i antropološka analiza

fitnesa

I Nićin, Đ. (2003). Fitness. Fakultet za menadžment u sportu

Univerziteta «Braća Karić», Beograd; Sharkey, B., Gaskill; S. (2008).

Vežbanje i zdravlje. Beograd: Data status; Delavier, F. (2006).

Anatomija treninga snage. Beograd: Data Status; Nikolić, Z. (1996).

Fiziologija fizičke aktivnosti. Fakultet fizičke kulture Univerziteta u

Beogradu; Anderson, B. (2001). Stretching. Zagreb: Gopal.

30

Planiranje i programiranje u sportu

I Bjelica,D.’’Sportski trening i sistematizacija sportskih

disciplina’’,Pg.2005.Bjelica,D.’’Sportski trening’’.

Pgd.2006.’’Epistemiologija fizičke

kulture’’,N.Živanović,Niš,2000.P.Opavski ‘’Planiranje i

programiranje treninga u fudbalskom

klubu’’,2006.I.Rađo,J.Malacko:Tehnologija sporta i sportskog

treninga’’,2004.Saraj.

Transformacioni procesi u sportu

I Bjelica, D., Fratrić, F. (2011). Sportski trening-teorija, metodika i dijagnostika. Podgorica: Fakultet za sport i fizičko vaspitanje-Nikšić; Bjelica, D. (2006) Sportski trening, Podgorica; Malacko, J.,Rađo, I. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga, Sarajevo; Milanović, D. (2007). Teorija i metodika treninga, Zagreb. Sekulić, D.,Metikoš, D. (2007). Osnove transformacijskih postupaka u kineziologiji, Split.

Programiranje i kontrola u fitnesu

I Idrizović, Dž., Idrizović, K. (2001). Osnovi antropomotorike. Podgorica: Univerzitet Crne Gore; Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Školske novine. Anderson, B., Burke, E., Pearl, B. (2000). Fitness za sve. Zagreb, Gopal; Nićin, Đ. (2003). Fitness. Fakultet za menadžment u sportu Univerziteta „Braća Karić“, Beograd.

Statistika u sportu i fitnesu II - Mihajlo Mijanovic (2005) Statisticke metode, Univerzitet Crne

Gore.

- Mihajlo Mijanovic(1999) Izbor statistickih metoda.

Marketing u sportu i fitnesu

II Ljubojević, Č. (2002). Menadžment i marketing u sportu. Bijeljina; Ramadanović, M. i sar. (2010). Menadžment u sportu. Sarajevo; Frančesko, M. (2003). Kako unaprediti menadžment u preduzeću. Novi Sad; Bartoluci, M. i sar. (2004). Menadžment u sportu i turizmu. Zagreb; Nićin, Đ. (2003). Fitnes. Beograd; Tomić, M. (1995) Menadžment u sportu, Beograd; Životić, D. (2007). Menadžment u sportu. Beograd; Malacko, J. i Radjo, I. (2006). Menadžment ljudskih resursa u sportu, Sarajevo; Hoye, R. (2006). Sport management. Oxford; Parks, J.B. et al. (1990). Sport and fitness management. Champaign; Bates, M. (2008). Health and Fitness Management. Champaign.

Liderstvo u sportu

II Popović, S. (2015). Liderstvo u sportu. Skrupta; Martin, B. et al.

(2006). Outdoor Leadership: Theory and Practice. Champaign, IL:

Human Kinetics.; Priest, S. & Gass, M. (2005). Effective Leadership in

Adventure Programming. Champaign, IL: Human Kinetics.; Tomić, M.

(2007). Sportski menadžment. Beograd: Data status.; Bartoluci, M. i

Škorić, S. (2009). Menadžment u sportu. Zagreb: Kineziološki

fakultet.; Hoye, R. et al. (2006). Sport management: principles and

applications. Oxford: Elsevier.; Li, M. et al. (2012). International Sport

Management. Champaign, IL: Human Kinetics.

Teorija igre

II Bjelica, D., Krivokapić, D. Teorija igre, Podgorica-Nikšić, 2011. Osnovni udžbenik UCG. Kamenov, E. Intelektualno vaspitanje kroz igru, Bgd, 1986. Saton-Smit, B. Igračke i kultura, Bgd, 1989. Tomić, D. Vaspitanje igrom, Bgd. Tomić, D. Elementarne igre. Bjelica, D. Teorija igre, Bilješke. Eljkonjin, D. B. Psihologija dječije igre, Bgd, 1990. Marjanović, A. Dečje jezičke igre, Bgd, 1990.

Outdoor aktivnosti u turizmu

II Petrić, L. (2011). Upravljanje turističkom destinacijom, Načela i praksa, Ekonomski fakultet Split, Split; Bartoluci, M. i sar. (2004). Menadžment u sportu i turizmu. Zagreb; Malacko, J. i Radjo, I. (2006).

Menadžment ljudskih resursa u sportu, Sarajevo;

Metodologija istraživanja u sportu

III Bala, G. (1986): Logičke osnove metoda za analizu podataka iz istraživanja u fizičkoj kulturi. Novi Sad.; Perić, D. (2006): Metodologija naučnih istraživanja, Novi Sad.; Malacko, J., D. Popović (2001): Metodologija kineziološko antropoloških istraživanja, Leposavić.; Mijanović, M. (2000): Izbor statističkih metoda, Podgorica.; Radjo, I., B. Wolf, M. Hadžikadunić (1999): Kompjuter u sportu, Sarajevo. ; Mikić, B., Nožinović, F., Mulabegović, Š. (2004). Metodologija istraživačkog rada u fizičkoj kulturi – kineziološkim znanostima, Tuzla; Mijanović, M., Vojvodić,

31

Sport za sve

III Mikalački, M.(2005): Sportska rekreacija. Fakultet fizičke

kulture u Novom Sadu. Mitić, D.(2001):


Bjelica, D. (2007): Teorijske osnove tjelesnog i zdravstvenog

obrazovanja. Filozofski fakultet u Nikšiću. Vučković, S.,

Savić, Z.(2002): Aktivnosti u prirodi.

Sportski turizam

III Bjelica, D,: (2005) Sistematizacija sportskih disciplina i sportski trening. Podgorica.; Nikolić, I.; Sportska rekreacija u turizmu, Bgd, 2006; Bergand. E, Tomić. B.: (1984), Olimpijske staze, Ljubljana; Gama, K.: (1982), Petrović, K., Šmitek, J., Žvan, M.: (1983) Put do uspjeha. Ljubljana.; Šarenac, D.: (1980) Svi zimski sportovi. Sarajevo.; Raič, A.: Metodi istraživanja u sportu, Beograd, 2003. Bjelica, D. Sportski trening, Podgorica, 2006.

Sport u Evropskoj uniji III - Krsmanović, V. (2006) Sociologija sporta. Beograd: FMS.

Reperger, Š. (2007) Razvoj i uloga sporta u procesima globalizacije i tranzicije u Evropi. Beograd: Univerzitet ’’Braća Karić’’.

Animacija u sportu, fitnesu i turizmu

IV Long, J. (2007). Researching Leisure, Sport and Tourism: The Essential Guide. Thousand Oaks, CA: SAGE.; Ravkin, R. (1989). Animacija u turizmu. Ljubljana-Zagreb: Založba Mladinska knjiga.; Mitić, D. (2000). Priručnik za animatore zimskih rekreativnih aktivnosti. Beograd: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja.; Klaus Finger Benoit i Gauler, B. (2003). Animation im Urlaub 3. Minhen: R. Oldenbourg Verlag.

DOKTORSKE STUDIJE: PhD - Fizička kultura

Naziv predmeta Sem

estar

LITERATURA

Teorija mjerenja u kineziologiji

I Momirović, K.; B. Wolf i V. Popović (1999). Uvod u teoriju mjerenja: interne metrijske karakteristike kompozitnih mjernih instrumenata. FFK Priština. Bala, G., Stojanović, M., Stojanović, M. (2007). Mjerenje i definisanje motoričkih sposobnosti djece. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu.

Metode za analizu podataka u

kineziologiji

I Malacko, j., Popović, D. (1997). Metodologija kineziološko

antropoloških istraživanja. Fakultet za fiz. Kult., Univerziteta u Prištini.

Manly, B.F.J. (1994). Multivariate Statistical Methods. A primer. II ed.

London: Champan&Hall.

Metodologija kinezioloških istraživanja

I Bala, G. (1986): Logičke osnove metoda za analizu podataka iz istraživanja u fizičkoj kulturi. Novi Sad.; Perić, D. (2006): Metodologija naučnih istraživanja, Novi Sad.; Malacko, J., D. Popović (2001): Metodologija kineziološko antropoloških istraživanja, Leposavić.; Mijanović, M. (2000): Izbor statističkih metoda, Podgorica.; Radjo, I., B. Wolf, M. Hadžikadunić (1999): Kompjuter u sportu, Sarajevo. Bala. G. (2008). Uspešno pisanje u kineziologiji. Novi Sad.

Kineziološko-antropološka istraživanja I Hall, S. (2007). Basic Biomechanics. New York, NY: McGraw-Hill;

Chapman, A. (2008). Biomechanical analysis of fundamental human

movements. Champaign, IL: Human Kinetics.

Motoričko ponašanje I Schmidt, R., Wrisberg, C. (2004). Motor learning and performance.

Champaign IL: Human Kinetics. Schmidt, R. A., Lee, T. (1998). Motor control and learning a behavioural emphasis. Champaign IL: Human Kinetics.

Istraživanja u sportu

II Metikoš, D., Prot, F., Hofman, E., Pintar, Ž. i Oreb, G. (1989).

Mjerenje bazičnih motoričkih dimenzija sportaša. FFK, Sveučilišta u

Zagrebu.

Perić, D. (1994). Operacionalizacija istraživanja u fizičkoj kulturi.

Beograd, POLITOP-P.

Fizička aktivnost i zdravlje II Mikalački, M.(2005): Sportska rekreacija. Fakultet fizičke kulture u Novom Sadu.

Mitić, D.(2001): Rekreacija. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja u Beogradu.

32

2.5 Struktura studijskog programa:

2.5.1 Kakva je struktura programa i koja usmjerenja program sadrži.


Studijski program Fizička kultura i zdravi stilovi života predviđeno je da traje 4 semestra

(2 godine). Nakog završenog četvrtog semestra, studenti se opredijeljuju za jedan od dva

modula koji žele da pohađaju u nastavku studija, a to su: modul fizička kultura (2

semestra) i modul zdravi stilovi života (2 semestra).


Studijski program Sportski novinari i treneri predviđeno je da traje 4 semestra (2 godine).

Nakog završenog četvrtog semestra, studenti se opredijeljuju za jedan od dva modula koji

žele da pohađaju u nastavku studija, a to su: modul sportski novinari (2 semestra) i modul

sportski treneri (2 semestra).


Studijski program fizička kultura i zdravi stilovi života predviđeno je da traje 4 semestra

(2 godine). Nakog završenog četvrtog semestra, studenti pristupaju izradi i odbrani

magistarskog/master rada.


Studijski program sport, fitness i turizam predviđeno je da traje 4 semestra (2 godine).

Nakog završenog četvrtog semestra, studenti pristupaju izradi i odbrani

magistarskog/master rada.


Studijski program PhD - Fizička kultura predviđeno je da traje 6 semestara (3 godine).

Nakog završenog drugog semestra i uspješno položenih ispita, studenti pristupaju

koncipiranju doktorsku disertaciju, realizaciji isstraživanja, prpremaju završni elaborat

doktorske disertacije, i na kraju, pristupaju odbrani doktorske disertacije.

2.6 Mogućnost transfera kredita:

2.6.1 Sa kojih studijskih programa i u kojem stepenu prethodno stečeni

krediti, odnosno položeni ispiti, mogu biti priznati na tom studijskom

programu.

Položeni ispiti na drugom studijskom programu priznaju se ako predmeti iz kojih

su ispiti položeni, po svom sadržaju i obimu, odgovaraju nastavnom predmetu

drugog studijskog programa od najmanje 80% .

Dekan formira komisiju koja utvrđuje ekvivalentnost i formira prijedlog za

priznavanje ispita, koji sadrži spisak predmeta koji se priznaju.

Priznavanjem ispita priznaje se i ocjena kojom je student ocijenjen, kao i broj

ECTS kredita.

2.7 Izvođenje nastave

33

2.7.1 Koje nastavne metode i koji sistem rukovođenja se planira na

studijskom programu, odnosno Ustanovi.

Ustanova je dužna da za sve studente organizuje predavanja i druge oblike nastave,

osim za učenje na daljinu, u skladu sa obrazovnim programom za postizanje ishoda

učenja.

Praktična znanja, vještine i kompetencije mogu se sticati u laboratorijama ustanove

ili praksom kod poslodavaca za nesmetano uključivanje na tržište rada. Način i

vrijeme organizovanja svih oblika nastave ustanova uređuje opštim aktom.

Studijski program mora da sadrži praktičnu nastavu, kao i ishode učenje za naučnu

oblast kojoj pripada studijski program, odnosno kompetencije za obavljanje

djelatnosti.

Broj kredita za pojedini predmet (kurs) određuje se prema broju časova nastave

(teorijske i/ili praktične, predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična

nastava, terenska nastava i drugo ), vremenu rada studenta na samostalnim

radovima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i slično) i vremenu za učenje

u pripremi za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, kolokvijumi, izrada završnih

radova, završni ispit, stručna praksa) i drugim oblicima angažovanja

u skladu sa konkretnim studijskim programom.

2.8 Vrsta evaluacije na kraju studijskog programa:

2.8.1 Na koji način se kompletira i realizuje studijski program (diplomski

rad, završni ispit, stručna praksa i sl.);

Opterećenje studenata treba da bude ravnomjerno, a može se sastojati iz sljedećih

aktivnosti:

1. nastava (predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska

nastava i drugo);

2. samostalni radovi;

3. kolokvijumi;

4. ispiti;

5. izrada završnih radova;

6. stručna praksa,

7. drugi oblici angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom.

2.8.2 Na koji način studenti procjenjuju kvalitet studijskog programa i

njihovih realizatora.

Student ima pravo na izjašnjavanje o kvalitetu rada akademskog osoblja.

Student ima pravo na žalbu dekanu u slučaju povrede prava na slobodu mišljenja i

iskazivanja stavova o pitanjima koja se odnose na studije, na pogodnosti u

studiranju koje proizilaze iz statusa studenta, konsultacije, polaganje ispita na

način i u rokovima kako je to određeno zakonom i ovim statutom, korišćenje

34

biblioteke, računarske sale i ostalih resursa sa kojima raspolaže organizaciona

jedinica.

Student ima pravo na žalbu Senatu Univerziteta na kvalitet nastave, odnosno

kvalitet rada akademskog osoblja organizacione jedinice na kojoj studira.

Takođe, mehanizam po kojem studenti procjenjuju kvalitet studijskog programa i

njihovih realizatora je studentska anketa koja se sprovodi dva puta godišnje.

2.9 Razvoj studijskog programa i kvalitet:

2.9.1 Navesti procedure kontrole kvaliteta;

Vodeći se obavezama definisanim članom 7, Zakona o visokom obrazovanju,

obezbjeđivanje i unapređivanje kvaliteta na UCG se, između ostaloga, sprovodi i

kroz postupke: akreditacije, samoevaluacije i reakreditacije.

- Akreditacija

Akreditacija studijskih programa je postupak koji se sprovodi najmanje 6 mjeseci

prije postupka licenciranja odnosno najmanje 12 mjeseci prije planiranog početka

nastave na studijskom programu za koji se podnosi zahtjev. Kroz postupak

akreditacije studijskog programa se vrši ocjena kvaliteta, statusna usklađenost,

struktura studijskog programa, nastavni kadar, oprema i resursi za nastavnu i

naučno istraživačku djelatnost, finansijska stabilnost, međunarodna uporedivost,

održivost i uslovi za zapošljavanje i drugo. Akreditacija studijskog programa se

izdaje na vremenski period od najduže tri godine, osim za studijske programe koji

traju duže od tri godine, kada se akreditacija izdaje na period koliko traje taj

studijski program. Sadržaj i oblik sertifikata o akreditaciji kao i postupak

akreditacije propisuje nadležno ministarstvo na prijedog Savjeta za visoko

obrazovanje.

- Reakreditacija

Reakreditacija je postupak koji sprovodi inostrana akreditaciona agencija za

obezbjeđivanje kvaliteta. Angažovanje inostrane agencije se sprovodi na osnovu

javnog poziva od strane nadležnog ministarstva a na bazi mišljenja savjeta za visoko

obrazovanje.

Referentni standardi na bazi kojih inostrana agencija sprovodi postupak

reakreditacije su ili standardi za evaluaciju koje donosi Savjet u skladu sa

standardima za evaluaciju u Evropskom prostoru visokog obrazovanja ili

sopstvenih standarda same agencije.

U okviru materijala za akreditaciju ustanova priprema izvještaj o samoevaluaciji za

period od najduže pet godina. U postupku reakreditacije ustanova priprema

izvještaj o samoevaluaciji za period od najduže pet godina. Na osnovu izvještaja,

inostrana agencija sprovodi postupak evaluacije i priprema izvještaj o

reakreditaciji. Ovaj izvještaj se dostavlja ustanovi, Ministarstvu i Savjetu.

35

Ukoliko je izvještaj pozitivan Savjet izdaje sertifikat o reakreditaciji ustanove. U

suprotnom, licenca će važiti za period od najviše godinu dana bez mogućnosti upisa

studenata u toj godini studija. Ako se nakon isteka roka od godinu dana ne dobije

reakreditacija licenca se oduzima.

Izmjene studijskih programa na licenciranoj ustanovi u periodu važenja

akreditacije mogu se vršiti bez postupka akreditacije i licenciranja u granicama

najviše do 30 ECTS kredita.

- Samoevaluacija

Savjet za visoko obrazovanje, posebnim aktom bliže uređuje način i kriterijume

samoevaluacije za studijske programe, nastavnu opremu, kvalifikacije akademskog

osoblja, način obavljanja nastave, upis studenata, procenat prolaznosti na ispitima,

procenat diplomiranih studenata i sadržaj ankete.

Univerzitet obezbjeđuje kontinuirani razvoj sistema kvaliteta u svim aspektima

svoga djelovanja. Za postupak samovrednovanja, kontinuirano praćenje,

osiguranje i unapređenje kvaliteta odgovoran je Odbor za upravljanje

sistemom kvaliteta, koji formira Senat. Svaka organizaciona jedinica formira

komisiju za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta, koju čine

predstavnici akademskog osoblja sa akademskim zvanjem i studenata.

Postupak za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta sprovodi se u skladu sa

kriterijumima i standardima za samovrednovanje i procedurama za

ocjenjivanje kvaliteta ustanova visokog obrazovanja.

Univerzitet ustanovljava formalne mehanizme za odobravanje, redovni

monitoring i periodične preglede studijskih programa, nastave i uslova rada i

time osigurava njihovu kontinuiranu vrijednost.

Univerzitet osigurava da su resursi namijenjeni za podršku studentima pri

učenju adekvatni i da odgovaraju svakom ponuđenom studijskom programu.

U procedurama osiguranja kvaliteta, Univerzitet vrši konsultacije sa

poslodavcima, predstavnicima zaposlenih i drugim partnerima.

Konsultacije sa partnerima su dio periodičnog pregleda studijskih programa i

dodjeljivanja diploma, a uključuju sve partnere: bivše studente, poslodavce,

sindikate, predstavnike lokalne samouprave i državnih organa.

Organizacione jedinice vrše redovno preispitivanje i reviziju svojih studijskih

programa, o čemu sačinjavaju odgovarajuće izvještaje.

Vijeća organizacionih jedinica obezbjeđuju akademsko osoblje koje zadovoljava

standarde kvaliteta, koje je kvalifikovano i kompetentno u predmetnoj oblasti,

36

i u cjelosti upoznato sa nastavnim planovima i ishodima učenja, te ih

permanentno sprovode.

Generalno, na UCG se sprovode i planiraju mehanizmi za kontrolu kvaliteta.

- studentsko vrednovanje (evaluacija) nastave

- vrednovanje nastavnih metoda I provjeravanje znanja

- analiza rezultata polaganja ispita

- analiza podataka o studentima upisanim u prvu godinu studija

- analiza napredovanja studenata u toku studijskih godina

- analiza uspješnosti završetka studija

- studentsko vrednovanje rada stručnih službi (studentskih servisa) I

materijalnih uslova studiranja

- vrednovanje studijskih programa od strane diplomiranih studenata

- vrednovanje studijskih programa od strane poslodavaca.

2.9.2 Navesti načine korišćenja povratne informacije o kvalitetu u sljedećim

oblastima:

2.9.2.1 Dostizanju usvojenih ciljeva;

2.9.2.2 Udžbeničkoj literaturi;

2.9.2.3 Nastavnim metodama.

Načini korišćenja povratne informacije o kvalitetu u sve tri navedene oblasti su

usklađene sa sistemom za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta na Univerzitetu

Crne Gore.

Izvještaji o sprovedenim postupcima vrednovanja služe kao osnova za pravljenje

Izvještaja o samovrednovanju organizacione jedinice.

Rezultati sprovedenog postupka vrednovanja koriste se:

- za izradu izvještaja,

- u postupcima izbora u nastavna i saradnička zvanja,

- za predloge korektivnih mjera u nastavnom procesu,

- u drugim slučajevima predvidenim zakonom i opstim aktima.

Podaci dobijeni anketiranjem studenata se obrađuju automatski za svaki nastavni

predmet, za svakog nastavnika i saradnika. Pojedinačni izvještaji za svakog

nastavnika i svaki predmet su svakom nastavniku dostupni preko Centra

informacionog sistema.

Nakon sprovedenog postupka anketiranja, Komisija za obezbjeđenje i unapređenje

kvaliteta sprovodi analize i oblikuje pismene izvještaje koji, između ostaloga sadrže:

1. informacije o realizaciji ankete, odzivu studenata, eventualnim specifičnostima

tokom anketiranja, radu Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta u toku

postupka anketiranja i slično,

37

2. prikaz rezultata ankete po studijskim programima i kategorijama nastavnik,

saradnik i predmet, prikaz u odnosu na rezultate sa prethodnih anketa iz

odgovarajućeg semestra (prikaz trendove sa komentarima i obrazloženjima)

3.informaciju o preduzetim mjerama za poboljšavanje kvaliteta i njihovoj

efikasnosti,

4. planirane programe za unapređenje za naredni period.

Izvještaji se po proceduri razmatraju na Vijećima koja donose zaključke koje

dostavljaju Odboru za upravljanje sistemom kvaliteta. Na osnovu obrađenih

podataka dobijenih od Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta, u

procedurom predviđenim slučajevima, nastavnici i saradnicu su u obavezi da

planiraju predloge unapređenja nastave iz svog predmeta.

Predsjednici Komisija za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta na zajedničkom

sastanku za članovima Odbora za upravljanje sistemom kvaliteta, obrazlažu

izvještaje sa Vijeća. Sa zajedničkog sastanka se usvaja Izvještaj koji se dostavlja

Senatu UCG.

2.10 Eksterna evaluacija:

2.10.1 Da li je studijski program bio prethodno akreditovan od strane Savjeta

za visoko obrazovanje, ili neke druge institucije (ako jeste priložiti

certifikat o akreditaciji).

Reakreditacija Univerziteta Crne Gore 2012.

3. REALIZACIJA STUDIJSKOG PROGRAMA

3.1 Nastavno osoblje:

3.1.1 Osoba odgovorna za implementaciju studijskog programa (ime, zvanje, dužnost

i uloga u realizaciji programa);

Osoba odgovorna za implementaciju studijskog programa (ime, zvanje, dužnost

i uloga u realizaciji programa)

doc.dr Stevo Popović, dekan

3.1.2 Imena i zvanja profesora angažovanih na realizaciji studijskog programa;

Imena i zvanja profesora angažovanih na realizaciji studijskog programa;

Akademsko osoblje sa izbornim zvanjima za predmete predviđene nastavnim planom su

sa Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje i unutar UCG.

38

Ime i prezime Zvanje profesora

1 Prof.dr Duško Bjelica redovni profesor

2 Prof. dr Kemal Idrizović redovni profesor

3 Prof.dr Dobrislav Vujović vanredni profesor

4 Prof dr Rašid Hadžić vanredni profesor

5 Prof. dr Miroslav Kezunović vanredni profesor

6 Doc.dr Stevo Popović docent

7 Doc.dr Dragan Krivokapić docent

8 Doc.dr jovica Petković docent

9 Doc.dr Aldijana Muratović docent

10 Prof. dr Ranko Šljivić vanredni profesor

11 Doc.dr Velizar Sredanović docent

12 Prof.dr Aleksandra Vuksanović vanredni profesor

13 Doc.dr Miodarka Tepavčević docent

14 Prof.dr Sonja Nenezić vanredni profesor

15 Prof.dr Aleksandra Batrićević vanredni profesor

16 Prof.dr Miloš Daković vanredni profesor

3.1.3 Procenat angažovanih profesora i saradnika u stalnom radnom odnosu;

Procenat angažovanih profesora i saradnika u stalnom radnom odnosu je 56%

3.1.4 Način na koji Ustanova upoznaje nastavno i drugo osoblje o

realizaciji studijskog programa.

Ustanova je dužna da na početku studijske godine na odgovarajući način informiše

studente o načinu, vremenu i mjestu održavanja nastave, provjere znanja i ispita,

rezultatima ispita i drugim pitanjima od značaja za organizaciju studija.

Za svaki predmet (kurs) predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i dužan je

isti dostaviti prodekanu za nastavu, najkasnije 15 dana prije početka predavanja.

Predmetni nastavnik obavezan je da na prvom času nastave upozna studente sa

planom rada na predmetu (kursu).

Studenti imaju pravo na izvod iz plana rada u pisanoj formi.

Nastavnik je dužan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme za

polaganje pomogne studentima organizovanjem konsultacija. Termini i vrijeme

za konsultacije treba da budu usklađeni sa nastavom tako da su dostupni

studentima.

Nastavno i drugo osoblje se upoznaje sa realizacijom studijskog programa

prvenstveno kroz organe upravljanja i Vijeće organizacione jedinice. U skladu sa

akademskim kalendarom i predviđenim terminima na Vijećima se periodično

razmatra uspjeh studenata tokom semestra, ukazujući na eventualne propuste

39

nastavnika. Studenti svoje primjedbe mogu pojedinačno ili preko studenta

povjerenika izložiti rukovodiocima studijskih programa ili Prodekanu za nastavu.

3.2 Studenti:

3.2.1 Način na koji studenti mogu uticati na planiranje, implementaciju i ocjenu

kvaliteta studijskog programa.

Značajnu ulogu u obezbjeđenju i unapređenju kvaliteta čine i studenti koji su kroz

svoje predstavnike infiltrirani u infrastrukturu za obezbjeđenje I unapređenje

kvaliteta na univerzitetu. Prvenstveno, studenti su zastupljeni kroz predstavnika u

Odboru za upravljanje sistemom kvaliteta kroz predstavnika kojeg predlaže

studentski parlament. Takođe, studenti su na nivou organizacionih jedinica

uključeni i kroz predstavnike u Komisijama za obezbjeđenje i unapređenje

kvaliteta.

U procesu donošenja odluka i drugih aktivnosti na unapređenju kvaliteta, student

učestvuju i kroz rad Senata i Vijeća organizacionih jedinica. U Senatu UCG,

predstavnici studenata su zastupljeni u broju od 20% od ukupnog broja članova

Senata, vodeći računa da u strukturi budu zastupljeni studenti svih nivoa studija

(osnovne, postdiplomske i doktorske). Predstavnici studenata u Vijećima

organizacionih jedinica su zastupljeni u broju od 20% od ukupnog broja članova

Vijeća. Predstavnici studenata u vijećima su izabrani od strane studentske

organizacije na organizacionoj jedinici, pri čemu se vodi računa da u strukturi budu

zastupljeni studenti svih nivoa studija (osnovne, postdiplomske i doktorske).

3.3 Uloga organa i drugih tijela obrazovne institucije:

3.3.1 Koji organi ili odgovarajuća tijela Ustanove prate realizaciju obrazovnog

programa;

- Senata UCG,

- Vijeća organizacionih jedinica,

- Centar za studije i kontrolu kvaliteta UCG,

- Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta,

- Prošireni rektorski kolegijum,

- Prošireni dekanski kolegijum,

- Centar za doktorske studije,

- Odbor za monitoring magistarskih studija,

- Komisije za doktrorske studije na organizacionim jedinicama,

Organ rukovođenja fakulteta je dekan.

40

Dekanski kolegijum raspravlja i pomaže dekanu u odlučivanju po pitanjima tekućeg

poslovanja, zauzima stavove i daje mišljenja po pitanjima iz djelokruga rada Vijeća,

utvrđuje smjernice i koordinira rad podorganizacionih jedinica.

Dekanu u radu pomažu prodekani. Fakultet može imati do tri prodekana. Vrstu i obim

poslova prodekana određuje dekan, svojom odlukom. Prodekani su za svoj rad odgovorni

dekanu i rektoru.

Stručni organ fakulteta je Vijeće.

3.3.2 Navesti obaveze i sastav organa zaduženih za realizaciju programa.

Senat UCG:

o odlučuje o pitanjima nastavne, naučne, umjetničke i stručne djelatnosti

Univerziteta;

o razmatra strategiju razvoja akademskih aktivnosti Univerziteta, uključujući

i osnivanje novih, dijeljenje, spajanje ili ukidanje postojećih studijskih

programa i organizacionih jedinica Univerziteta i daje mišljenje o tim

pitanjima rektoru i Upravnom odboru Univerziteta;

o utvrđuje studijske programe (strukturu, sadržinu, predmete, kurseve);

o vrši periodično evaluaciju studijskih programa u cilju osiguranja kvaliteta,

radi usklađivanja s novim naučnim saznanjima;

o donosi Akademski kalendar;

o utvrđuje ispitni termin za dodatni ispitni rok;

o utvrđuje broj semestara za realizaciju nastave u studijskoj godini;

o usvaja organizaciju nastave na svim nivoima studija, uključujući i nastavu koja

se organizuje kao učenje na daljinu;

o utvrđuje i sprovodi postupke ocjene kvaliteta nastave i analizira rezultate

prolaznosti studenata i utvrđuje mjere za unapređenje naučno-nastavnog

procesa;

o utvrđuje kriterijume za izjednačavanje obrazovanja i programa stečenog po

ranijim propisima sa obrazovanjem koje se stiče u skladu sa Zakonom o visokom

obrazovanju;

Vijeće organizacione jedinice:

- predlaže strukturu i sadržinu studijskih programa i predmeta,

- predlaže plan organizacije nastave za studijsku godinu;

- prati rad studenata na organizacionoj jedinici i predlaže mjere za poboljšanje

- kvaliteta nastave, nastavnih metoda, prolaznosti i efikasnosti studija;

U okviru organizacione šeme univerziteta funkcioniše i Centar za studije i kontrolu

kvaliteta.Centar ima dva stalna odbora - stručna tijela:

- Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta, i

- Odbor za monitoring magistarskih studija

41

Odbor za upravljanje sistemom kvaliteta

Odbor čine:

• Rukovodilac Centra, po funkciji, kao predsjedavajući, predstavnici akademskog

osoblja sa akademskim odnosno naučnim zvanjem (iz oblasti prirodno -

matematičkih, tehničkih, medicinskih i biotehničkih nauka, društvenih i

humanističkih nauka i umjetnost), predstavnik studenata.

Po potrebi, u radu Odbora mogu učestvovati rektor i prorektori.

Nadležnosti Odbora za upravljanje sistemom kvaliteta su:

1. Priprema prijedloga strateških planova i programa u oblasti kvaliteta, i

donošenje odluka o smjernicama i postupcima za njihovo sprovođenje;

2. Priprema prijedloga za poboljšanja standarda, procedura i metoda provjere

kvaliteta;

3. Predlaganje Senatu i Upravnom odboru Univerziteta konkretnih projekata i

aktivnosti koji podstiču inovacije i razvoj u svrhu obezbjeđenja i unapređenja

kvaliteta;

4. Podnošenje mišljenja Senatu o stanju u oblasti kvaliteta, o ocjeni kvaliteta

Univerziteta, odnosno ocjeni kvaliteta u pojedinim oblastima u kojima se

sprovodio postupak samovrednovanja;

5. Pomoć u pripremi dokumentacije za samoevaluaciju i akreditaciju;

6. Razmatranje izvještaja o samoevaluaciji i akreditaciji studijskih programa i

dostavljanje mišljenja Senatu;

7. Utvrđivanje organizacije sistema izvještavanja;

8. Obavljanje ili stvaranje preduslova za sve ostale aktivnosti vezane za kvalitet.

Odbor za monitoring magistarskih (master) studija

Odbor čine rukovodilac Centra, koji je i predsjedavajući, jedan od zamjenika

rukovodioca Centra i članovi Odbora za sistem kvaliteta – po jedan predstavnik

svake oblasti.

Odbor za monitoring magistarskih (master) studija daje mišljenje Vijeću

organizacionih jedinica na prijavu teme magistarskog rada sa stanovišta

metodoloških principa naučno - istraživačkog rada.

Komisija za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta jedinice

42

U infrastukturi kvaliteta na Univerzitetu Crne Gore, na nivou organizacionih

jedinica funkcionišu i Komisije za obezbjeđenje i unapređenje kvaliteta koje su

zadužene za cjelovitoobezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta jedinice.

Nadležnosti Komisije su:

1.Da vrše redovno preispitivanje i reviziju studijskih programa koji se realizuju na

jedinici, kao i kadrovske strukture jedinice, prateći sprovođenje nastavnih

planova i programa i ishoda učenja;

2. Sačinjavanje izvještaja koji sadrže analizu i ocjenu ispunjenosti standarda za

samovrednovanje, prednosti i nedostatke u pogledu ispunjenosti tih standarda i

predlog mjera za poboljšanje kvaliteta;

3. Svi ostali poslovi vezani za obezbjeđenje i unapređenje sistema kvaliteta

organizacione jedinice, na osnovu odluka organa Univerziteta i jedinice;

Komisiju imenuje Vijeće jedinice, iz reda akademskog osoblja sa akademskim,

odnosno naučnim zvanjem i predstavnika studenata.

Centar za doktorske studije je prvenstveno zadužen za unapređenje kvaliteta

doktorskih studija na univerzitetu Crne Gore. Centar, između ostalog, definiše

oblasti doktorskh studija, organizuje nastavu, odobrava plan rada i angažovanje

nastavnika na doktorskim studijama, podstiče, organizuje i ostvaruje istraživačke

poduhvate multidisciplinarnog karaktera i obavlja druge aktivnosti u oblasti

doktorskh studija.

4. RESURSI

Svi resursi su jedinstveni za Fakultet za sport i fizičko vaspitanje i njima raspolažu svi

studijski programi.

4.1 Resursi za izvođenje i savlađivanje nastave:

4.1.1 Prostor i odgovarajuća nastavna oprema;

Pored novog, savremeno opremljenog prostora u kojem Fakultet za fizičku

kulturu i zdrave stilove života funkcioniše posljednjih sedam godina, Fakultetu je

potrebna jedna višefunkcionalna sportska hala koja bi za duži period riješila probleme

koje u tom dijelu nastave Fakultet ima, a sa druge strane omogućila kvalitetniju

realizaciju mnogih aktivnosti koje se oslanjaju na rad u sportskim dvoranama.

Dijagnostički centar koji ima značajnu ulogu u dijagnostifikovanju i procjeni pravilnog

rasta i razvoja prije svega djece i učenika predstavlja i značajan faktor procjene

funkcionalnih sposobnosti crnogorskih sportista, ali ga je u narednom periodu potrebno

dodatno opremiti i tako omogućiti kompletan program dijagnostifikovanja motoričkih,

43

morfoloških i funkcionalnih sposobnosti, koja će najbolje rezultate dati u naučno-

istarživačkom radu i sportu. Iako je, svojevremeno nabavljena oprema koja se koristi na

našem Fakultetu svojevremeno bila veoma moderna i funkcionalna, savremeni tempo

razvoja dijagnostičke tehnologije je, u izvjesnom smislu čini manje primjenjivom, pa bi

bilo od izuzetnog značaja vršiti njeno osavremenjavanje, što nije moguće bez pomoći

odgovarajućih institucija. U tabelarnom pregledu, koji slijedi prikazan je spisak objekata

sa ukupnom površinom i strukturom prostora kojom raspolaže Fakultet. Možemo s

ponosom konstatovati da su prostorni resursi koji pripadaju Fakultetu veoma dobro

očuvani i održavani, i da mogu poslužiti kao primjer u tom smislu.

Prostorni i materijalno-tehnički resursi 1. Podaci o prostoru

1.1. Spisak objekata sa ukupnom površinom i strukturom prostora kojom raspolaže ustanova

Br. Naziv objekta i opis strukture prostora Površina (m2)

1 Amfiteatar 500

2 Učionice 400

3 Računarska sala 70

4 Biblioteka 50

5 Dijagnostički centar 300

6 Teretana i vježbaonica 100

7 Studentska služba 30

8 Sala za sastanke 100

9 Ovalna sala 100

10 Kabineti za nastavnike i saradnike 500

11 Studentski klub 50

Ukupno 2200

1.2. Spisak i površina prostorija za izvođenje nastave

Br. Naziv

AM

F

UČ

RU

Č

Sala Ostalo Površina

(m2) Broj mjesta

Amfiteatar 1 500 120

Učionice 8 400 320

Računarska sala

1 70 30

Sale 2 400 60

Ukupno 1370 530

Skraćenice: AMF-amfiteatar. UČ-učionica, RUČ-raćunarska učionica

1.3. Spisak i površina dodatnog prostora u skladu sa specifičnostima

Br. Naziv i opis Površina (m2)

1. Dekanat 80

44

2. Sala za sastanke 100

Ukupno 180

1.4. Spisak i površina laboratorijskog prostora za izvođenje eksperimentalne i praktične nastave


Dijagnostički centar 300

Teretana 100

Računarska sala 70

Ukupno 470

Objašnjenje: Ovom spisku se mogu dodali, uz posebnu napomenu, prostorije u ustanovama sa kojima se ostvaruje saradnja za izvođenje praktične i terenske nastave

1.5. Spisak i površina prostorija - kabinata za potrebe nastavnog, nenastavnog osoblja, uprave, studentsku službu i službu računovodstva za izvođenje eksperimentalne i praktične nastave

Br. Naziv NAMJENA Površina (m2)

NO NNO U SS SR

1 Kabinet za nastavno osoblje 7 210

2 Kabinet za nenastavno osoblje 3 90

3 Uprava 3 90

4 Studentska služba 1 30

5 Služba računovodstva 1 30

Ukupno 450

Skraćenice: NO- nastavno osoblje, NNO - nenastavno osoblje, U- uprava, SS- studentska služba, SR-služba računovodstva

1.6. Površina prostora koji se koristi za studentske aktivnosti (čitaonica, studentski parlament...)

Br. Naziv i opis Površina (m2 )

1 Kabinet za studentsku organizaciju 30

2 Računarska sala 70

3 Studentski klub 50

Ukupno 150

1.7. Ostalo


1. Hodnik u prizemlju 260

2 Hodnik I sprat 250

3. Hodnik II sprat 250 4. Toaleti za studente (ukupno 14) 42

5 Toaleti za nastavno osoblje (6) 18 Ukupno 820

U tabelarnom pregledu, koji slijedi prikazan je spisak vrjednije tehničke. mjerne,

demonstracione i druge opreme koja se na Fakultetu koristi u nastavnom procesu: 1.8. Spisak vrjednije tehničke. mjerne, demonstracione i druge opreme koja se koristi u nastavnom procesu

Br, Naziv opreme, namjena i starost Količina

1. Ganshom Spirojet 1

2. Shillcr Cardiovit AT-104 EKG 1

45

3. Sofhvere EXEC 1

4. Softvvcre EXEC Plus 1

5. Shiller AT-104 kolica za aparat 1

6. DT-100 Sistem vakuum elektroda 1

7. Shiller MTM-1500 1

8. Sprava fit. Multi gvm 1

9. Bicikio fiksno energetics 1

10. Tredmil, pokretna traka 1

11. Trenažer energetics 1

12. Steper klupa fitness 27 1

13. Steper klupa fitness 35 1

14. Klupa energetics 10833 1

15. Steper lateral 1

16. Lopta energetics 1

17. Lopta med. energetics 1

18. Naprava povver beneh 1

19. Kaliper 1

20. Seca digitalna vaga sa UMI 1

21. Dinamometar za odrasle 1

22. Dvnatest komplet 1

23. Diplomat, mjerač krvnog pritiska 1

24. Precisa, manometarski mjerač krvnog pritiska 1

25. Duplei stetoskop 1

26. Naprava slidc strech 1

27. Membrana sofi 7cm protone 1

28. Back trainer 280 cnergeticsSrčani monitor eve 14 gold 1

29. Daska za ravnotežu, balans 1

30. Mvo-tape 1

1.9. Ostalo

Br. Naziv opreme, namjena i starost Količina

1. Lopte za sportske igre 50

2. Pomagala za učenje plivanja 60

3. Planinarska oprema i šatori 20

Iako je, svojevremeno nabavljena oprema koja se koristi na našem Fakultetu u

momentu nabavke bila veoma moderna i funkcionalna, savremeni tempo razvoja

dijagnostičke tehnologije je, u izvjesnom smislu čini manje funkcionalnom i

primjenjivom, pa bi bilo od izuzetnog značaja vršiti njeno dopunjavanje i

osavremenjavanje, što nije moguće bez pomoći odgovarajućih institucija.

4.1.2 Biblioteka;

Centralna univerzitetska biblioteka organizuje i rukovodi bibliotečkim sistemom

Univerziteta, odnosno bibliotekama njegovih organizacionih jedinica. Nadležna je za

razvoj bibliotečko-informacionog sistema Univerziteta i kreiranje centralnog

bibliotečkog kataloga Univerziteta prema međunarodnim bibliografskim standardima. U

46

Biblioteci se obavlja i stručna obrada bibliotečke građe, obnova i nabavka bibliotečkog

fonda, kao i produkcija i distribucija izdavačke djelatnosti Univerziteta.

Detaljnije informacije o raspoloživim bazama, prinovljenoj literaturi i slično se mogu

naći na linku: http://www.ucg.ac.me/me/o-univerzitetu/centralna-univerzitetska-

biblioteka

4.1.3 Informacione i komunikacione tehnologije za realizaciju programa;

Fakultet za fizičku kulturu i zdrave stilove života raspolaže sa salom za informatičke i

komunikacione tehnologije u tabeli je prikazan spisak opreme :

2.4. Spisak informatičke opreme koja se koristi u nastavnom procesu

Br. Naziv opreme i starost Količina

1. Računari (pentium IV ili Ćore 2 Duo, frekvencija veća od 2.4 GHz, 1 GB ili 2 GB RAMa, 120 GB i veći HDD)

15

2. Kamere 2 3. Lap top 15 4. Projektor 15 5. Interaktivna tabla 1

4.1.4 Finansiranje studijskog programa i način obezbjeđenja sredstava;

Finansiranje navedenih studijskih programa planirano je u skladu sa Odlukom

Senata UCG br. 03-1910 i Upravnog odbora UCG br. 02-1910/1, obije od 30. 06.

2016, kao i Strategijom visokog obrazovanja 2016-2020.

4.1.5 Finansiranje studijskog programa i garancija osnivača privatnih

Ustanova, saglasno članu 44 Zakona o visokom obrazovanju ( ’’Sl.list

RCG’’, br. 60/03 ).

5. SAMOVREDNOVANJE STUDIJSKOG PROGRAMA

5.1 Navesti dobre strane studijskog programa;

Dobre strane programa razvoja Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje su:

- regionalno liderstvo među visokoškolskim ustanovama u području sportskih nauka pri

čemu se kao relevantna regija definiše prostor Zapadnog Balkana;

47

- omogućavanje razvoja sportske industrije u Crnoj Gori te razvoj fizičkog vaspitanja,

sporta, rekreacije i kineziterapije, pružajući studentima vrhunsko visoko obrazovanje

temeljeno na principima najnovijih svjetskih naučnih dostignuća;

- osnaživanje uloge Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje u razvoju Univerziteta Crne

Gore kao lidera u Crnoj Gori kada je visoko obrazovanje u pitanju.

Prednosti

- relativno dobra prepoznatljivost u akademskoj zajednici;

- adekvatna informiranost društvene zajednice o postojanju Fakulteta u Nikšiću

- naučna produktivnost;

- srazmjerno dobra kadrovska popunjenost multidisciplinarnih pozicija;

- uglavnom mladi i perspektivni zaposleni nastavnici;

- srazmjerno velik broj saradnika u nastavi;

- savremeni studijski programi usklađeni s institucijama u regionu i EU;

- visok nivo kvalitete nastavnog procesa i sistema studiranja;

- atraktivna godišnja naučna konferencija usklađena sa svjetskim standardima;

- dva atraktivna međunarodna naučna časopisa;

- adekvatna saradnja s drugim srodnim fakultetima u državi i inostranstvu;

- atraktivni receptivni potencijali u sistemu međunarodne razmjene.

Posebne prednosti programa razvoja Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje su:

- unapređivanje nastavnog procesa modernizacijom studijskih programa uključivanjem

najkvalitetnijeg nastavno-naučnog kadra, njegovim kontinuiranim obrazovanjem i

primjenom savremenih tehnologija u nastavi, uključujući i elektronsko obrazovanje;

- povezivanje obrazovnog procesa i istraživačkog rada uključivanjem većeg broja

studenata u različite naučno-istraživačke aktivnosti;

- povećavanje prisutnosti zaposlenih sa Fakulteta u nacionalnim i međunarodnim

naučno- istraživačkim projektima;

- internacionalizacija nastavnog procesa jačanjem mobilnosti nastavnog osoblja i

studenata te razvojem zajedničkih međunarodnih studija;

- osiguravanje kvalitetnog sistema kontrole i upravljanja kvalitetom, koji će moći

pratiti ostvarivanje svih prethodno navedenih ciljeva.

5.2 Početna ograničenja i rizici;

Ograničenja:

- neatraktivna lokacija grada Nikšića;

- neizvijesna budućnost saradnika u nastavi;

- potrebe tržišta za kadrom (zasićenost tržišta sa profesorima fizičkog vaspitanja);

48

- ograničena mogućnost zapošljavanja novih kadrova na fakultetu;

- neizvjestan način finansiranja visokog školstva;

- nedovoljna društvena stimulacija za nastavničke studije;

- neizvjesnost primijenjenih studija;

- konkurencija u Europi koja se orijentiše prema izvrsnosti u nauci;

- nedostatak sredstava namijenjenih sistemu unapređenja kvaliteta rada;

- nedostatak sredstava namijenjenih razvoju međunarodne suradnje.

- nedostatnost finansijskih sredstava za istraživanja koja dolaze iz državnog budžet

Rizici:

- relativno mali broj istraživača na Fakultetu;

- sazmjerno mali broj međunarodnih naučno-istraživačkih projekata;

- nedostatak prostora i opreme za naučni i nastavni rad;

- nezaposlenost profesori (magistara) fizičkog vaspitanja;

- slaba involviranost i uticajnost u sportskim strukturama;

- nedovoljna povezanost naučnih spoznaja sa strukom;

- veliki procenat finansiranja iz državnog budžeta;

- nedostatak mehanizama za objektivnije vrednovanje kvaliteta rada;

- slaba mobilnost studenata i nastavnog osoblja;

- mali broj bilateralnih međunarodnih ugovora s inostranim visokoškolskim

institucijama u sklopu Erasmus programa;

- mali broj usavršavanja u inostrantvu tokom i neposredno nakon završetka doktorskih

studija;

- nedostatak međunarodno kompetentnih istraživačkih timova unutar Fakulteta;

- nedostatak ulaganja u dijagnostičku infrastrukturu i ljudske potencijale;

5.3 Vizija studijskog programa u budućnosti.

Fakultet za sport i fizičko vaspitanje jeste jedna od visoko kotiranih univerzitetskih

jedinica na Univerzitetu Crne Gore, a trebalo bi da se taj trend nastavi u predstojećem

izbornom periodu i da postane još bolje pozicionirana naučno-istraživačka institucija koja

predstavlja atraktivnu receptivnu destinaciju. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje

predstavlja prepoznatljivu obrazovnu instituciju koja će nastaviti da obrazuje kadar za

potrebe fizičkog vaspitanja, sporta, rekreacije i kineziterapije na svim nivoima

obrazovanja. Kontinuiran rad na poboljšanju kvaliteta svih aspekata akademskog

djelovanja trebalo bi da predstavlja imperativ u radu fakulteta, prije svega u smislu

podsticanja programa međunarodne razmjene nastavnog osoblja, studenata i

neakademskog osoblja, što predstavlja preduslov za uključivanje Fakulteta u još

modernije naučne i istraživačke projekte.

Mogućnosti:

- Nikšić kao sportski „brand“;

- afirmacija primijenjenih studijskih programa;

49

- izgradnja fiskulturne sale u Nikšiću;

- izgradnja sportske hale u podgoričkom kampusu

- mogućnost zapošljavanja kadrova u vojsci i policiji;

- veliki potencijal u obrazovanju i promoviranju zdravlja i zdravog načina života što je

trend u „zapadnom“ svijetu;

- međunarodni projekti;

- saradnja i razmjena u okviru Erasmus programa;

- pokretanje tržišno zanimljivih studijskih modula za dodatno stručno osposobljavanje;

- priključivanje međunarodnim istraživačkim projektima i korištenje fondova EU;

- povezivanje s drugim crnogorskim fakultetima i univerzitetima kroz zajedničke

istraživačke i razvojne projekte.

- nepostojanje većih međunarodnih projekata i kolaborativnih interdisciplinarnih

istraživanja.

Osnovne akademske studije:

BSc Fizička kultura i zdravi stilovi života

Naziv predmeta: ANTROPOMOTORIKA

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

obavezni I 6 2TP+1PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Fizička kultura i zdravi stilovi života

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa teoretskim osnovama antropomotorike. Opšta antropomotorika, motorika čovjeka, je fundamentalna antropomotorička disciplina, čiji je osnovni predmet izučavanja pokret, koji je napravljen u cilju tjelesnog vježbanja, odnosno njegove biomehaničke i fiziološke osnove, kao i spektar čovjekovih sposobnosti i znanja, bazičnog i specifičnog tipa (struktura, definicija i manifestacija), uz čiju se angažovanost realizuje svaki takav pokret.

Ishodi učenja: Po završetku ovog predmeta student će moći da: 1. Interpretira osnovne terminološke pojmove iz oblasti antropomotorike 2. Identifikuje zakonitosti ispoljavanja motoričkih sposobnosti 3. Klasifikuje osnovna teoretska znanja o motoričkim sposobnostima čovjeka 4. Prepoznaje komplementarnost razvoja motoričkih sposobnosti, funkcionalnih sposobnosti i morfoloških

karakteristika. 5. Primjenjuje prirodne oblike kretanja i vježbe oblikovanja u procesu tjelesnog vježbanja 6. Opisuje funkcionalno-motoričko-morfološku dijagnostiku

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Kemal Idrizović, mr Ivan Vasiljević

Metod nastave i savladanja gradiva: Teoretska i praktična predavanja, vježbe, hospitavanja i konsultacije.

Plan i program rada: Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja

Priprema i upis semestra; Uvod, čovjek multidimenzionalni sistem; Pokret kao osnova tjelesne aktivnosti (vježbanja), definisanje pojma antropomotorika; Filogenetski i ontogenetski razvoj antropomotorike; Morfološke i funkcionalne osnove antropomotorike; Manifestni i latentni motor. prostor, Esencijalne i specifične motoričke sposobnosti; Kolokvijum; Snaga, brzina ; Izdržljivost, fleksibilnost; Koordinacija, ravnoteža, preciznost; Senzitivnost u razvoju motoričkih sposobnosti, testovi za procjenu motoričkih sposobnosti; Funkcionalne sposobnosti i njihova transformacija pod uticajem kinezioloških aktivnosti; Morfološke karakteristike i transformacija varijabilnih morfoloških karakteristika; Kolokvijum; Dijagnostika funkc. sposobnosti i morfol. karakteristika i njihove relacije sa motor. Sposobnostima; Rekapitul. nast. sadržaja prezentovanih u toku semestra kroz teoret., prakt. predavanja i vježbe.

OPTEREĆENJE STUDENATA

Nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 2 sata teoretskih predavanja 1 sat praktičnih predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: 8 X 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmeti) Struktura opterećenja: 128 sata (Nastava) + 16 sati (Priprema) + 36 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe

Konsultacije:

Literatura: Idrizović,Dž.,Idrizović,K.(2001). Osnovi antropomotorike. Univerzitet Crne Gore. Idrizović, K. (2010). Atletika I i II.

Univerzitet Crne Gore. Lotsky,F.,Vrhovec,A.(1956). Strojeve vježbe. NIP»Partizan». Sedlaček,I.(1966). Terminologija prostih vježbi. NIP»Sportska knjiga». Zatsiorsky, V., Kraemer, W. (2006). Science and Practice of Strength Training (2nd ed.). Human Kinetics, Inc.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Isticanje u toku predavanja i vježbi 10 poena. - Kolokvijum 40 poena. - Završni ispit 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E (51-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90); A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Kemal Idrizović

Dodatne informacije o predmetu: U procesu nastave predmeta osnovi antropomotorike, pored klasičnih

organizaciono metodskih oblika rada, koriste se još i savremeni (samostalni, grupno-samostalni, organizacioni, samostalni i grupno samostalno heuristički), kao i niz drugih specifičnih, konvencionalnih i nekonvencionalnih organizaciono metodskih oblika rada.

Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK I


Nema Obavezni I 2 2P

Studijski programi za koje se organizuje: BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života, Akademske osnovne studije na

Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem

na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da:

1. Samostalno koristi stručnu literaturu na stranom jeziku za potrebe struke i samoobrazovanje;

2. Primjenjuje sve neophodne jezičke vještine: čitanje, pisanje, slušanje i govorenje;

3. Osmisli, napiše ili prezentira originalan domaći zadatak, seminarski rad, esej, ispunjavajući sve neophodne tehničko-organizacione

parametre (služeći se i power point prezentacijom);

4. Objedini sva glagolska vremena i da ih jasno razlikuje;

5. Planira svoje učenje i pokazuje svoje znanje na cjelovit i smislen način (čitanje obaveznih tekstova, aktivno participiranje na

časovima, kontinuirano učenje);

6. Koristi engleski jezik, kako individualno, tako i timski.

Ime i prezime nastavnika i saradnika:

Metod nastave i savladanja gradiva: Vježbe, konsultacije, samostalna izrada domaćih zadataka, samostalna izrada kontrolnih testova na času.

Plan i program rada:

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

1. Getting to know you

2.Tenses, Questions, Social Expressions

3. The Way We Live

4. Present Tenses, Have/Have Got, Collocations

5. It All Went Wrong

6. Past Tenses, Word Formation, Time Expressions

7. Kolokvijum

8. Let's Go Shopping

9. Much/Many, Some/Any, A Few, A Little, A Lot of, Articles

10. What Do You Want to Do?

11. Verb Patterns, Future Forms, Hot Verbs

12.Tell me!What's It Like?

13. Comparatives, Superlatives, Synonyms

14. Antonyms, Directions

15. Famous Couples

16. Kolokvijum

17. Završni ispit

Opterećenje studenata:

Nedeljno: 2 kredita x 40/30=2 sata i 40 minuta Struktura: 1.5 sat predavanja

70 min samostalnog rada i konsultacije

U semestru: Nastava i završni ispit: 2 sata i 40 minuta x 16= 42 sata i 40 min Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija,upis, ovjera) 2 x 2 sata i 40 minuta = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući polaganje popravnog ispita od 1 do 14 sati

Struktura opterećenja: 42 sata i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 14 sati dopunskog rada

Obaveze studenata: Studenti su u obavezi da pohađaju nastavu i aktivno učestvuju na časovima, rade domaće zadatke

Konsultacije: Konsultacije se redovno održavaju

Literatura: Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Student's Book, OUP.

Liz&John Soars(2003), New Headway - Pre-Intermediate: Workbook, OUP. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press.2003.

Dodatni materijal

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma- 20+20 poena

Prisustva u nastavi 3 poena

Domaći zadatak 2 poena

Esej 5 poena

Završni ispit 50 poena

Ocjene: A 91-100 B 81-90 C 71-80 D 61-70 E 51-60

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Mr Julija Jaramaz

Dodatne informacije o predmetu: Nastava se izvodi vecinom na engleskom jeziku. Plan realizacije nastavnog

programa po tematskim cjelinama, studenti će dobiti na početku semestra.

Naziv predmeta: Anatomija za tjelesno vježbanje i sport


Nema Obavezni I 3 2 časa

predavanja

Studijski programi za koje se organizuje: BSc –Fizička kultura i zdravi stilovi života– Fakultet za sport i fizičko vaspitanje

Uslovljenost drugim predmetima: nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da upozna studente sa Anatomijom čovjekovog tijela

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da: 1. Poznaje elemente skeleta čovjeka, njihove osteološke

karakteristike, pripoje mišića i veza. 2. Poznaje vrste zglobova, morfologiju i funkciju pokretnih zglobova. 3. Poznaje pripoj, funkciju

i inervaciju mišića. Sposoban je da stečena znanja primijeni u savladavanju stučnih predmeta

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Aleksandra Vuksanović Božarić, prof dr Miroslav Radunović, i saradnici

Metod nastave i savladanja gradiva: predavanja, kolokvijumi i konsultacije


Pripremna nedelja

I nedjelja

II nedjelja

III nedelja

IV nedjelja

V nedje

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Anatomija-uvod, ključnica,lopatica,ramenica

Žbica,laktica,kosti šake

Kosti grudnog koša i kičmenog stuba

Karlična kost,butna kost,čašica

Golenjača,lišnjača,kosti stopala

Kosti lobanje i lica

Arthrologia-uvod,zglobovi gornjeg ekstremiteta

Kolokvijum I

Zglobovi glave, grudnog koša i donjeg ekstremiteta

Myologia-uvod,podela ruke na predjele,mišići ramena i nadlakta

Mišići podlakta i šake

Kolokvijum II

Mišići grudnog koša i trbuha

Mišići glave i vrata

Mišići sjedalne oblasti i buta, mišići potkoljenice i stopala

Dopunska nastava, konsultacije


Nedeljno:

3 kredita x 40/30 = 4 sata

Struktura opterećenja:

2 sata predavanja

2 sata samostalnog rada uključujući i

konsultacije

U semestru:

Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 64 sati

Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera)

2 x (4 sata) = 8 sati

Ukupno opterećenje za predmet 3x30 = 90 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i

polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije

stavke do ukupnog opterećenja za predmet)


64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: studenti su obavezni da pohađaju nastavu

Konsultacije: jednom nedeljno u trajanju od 2 školska časa

Literatura: Prof. dr M. Bošković: Anatomija čoveka

Obaveštenje o dopunskoj literaturi studenti dobijanju na prvom predavanju

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Prisustvo teorijskoj nastavi – 5 poena

Kolokvijum I – Osteologia – 25 poena

Kolokvijum II – Arthrologia – 20 poena

Završni ispit – 50 poena

Formiranje ocjene: prisustvo nastavi + KI +KII + završni ispit

Ocjene: A B C D E

90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Aleksandra Vuksanović Božarić

Dodatne informacije o predmetu: studenti dobijaju od predmetnog nastavnika

Naziv predmeta: ISTORIJA SPORTA I OLIMPIZAM


Nema Obavezni 1 3 2tp+1v

Studijski programi za koje se organizuje: -

BSc- Fizička kultura i zdravi stilovi života (Studije traju šest semestara, 180 – ECTS kredita)

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova

Ciljevi izučavanja predmeta:

Objašnjenje osnovnih elemenata složenog istorijskog procesa nastanka i razvoja fizičke kulture.


1.Razumije etape razvoja fizičke kulture od najranijih vremena do savremenog doba;

2.Analizira uticaj društvenih sistema na razvoj fizičke kulture kroz istoriju;

3.Razumije objektivne zakonitosti koje su u raznim istorijskim periodima uticali na razvoj i promjene u fizičkoj kulturi;

4.Prepozna u svakoj pojedinačnoj pojavi u fizičkoj kulturi društvene aspekte koji je determinišu;

5.Analizira veoma složene veze i odnose koji determinišu razvoj i promjene u fizičkoj kulturi;

6.Formira profesionalne poglede na osnovu kojih može da procijeni mogunosti i dalje pravce razvoja fiz kulture.

Ime i prezime nastavnika :

doc.dr Dragan Krivokapić-nastavnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, individualna realizacija zadataka.

Plan i program rada: PLANIRANJE RADA

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra.

Upoznavanje studenata sa programom, pr edmetom i značajem predmeta.

Podjela istorije, Fizička kultura u preiodu prvobitne ljudske zajednice.

Fizička kultura u periodu robovlasničkog društvenog poretka

Fizička kultura u zemljama drevnih civilizacija.

Fizička kultura u periodu feudalnog poretka.

I kolkvijum

Fizička kultura u djelima: humanista, reformatora, prosvetitelja, ifilantropista.

Fizička kultura u periodu kapitalističkog društvenog poretka.

Pojava i razvoj međunarodnog sportskog pokreta.

Razvoj olimpijskog pokreta (pregled održanih Olim. ig.).

Sport u Crnoj Gori do 1918. godine

Fizička kultura između I i II svjetskog rata.

II Kolokvijum

Fizička kultura u Crnoj Gori poslije II svjetskog rata do danas.

Smjernice za dalji razvoj crnogorskog sporta

Završni ispit

Ovjera semestra i upis ocjena

Dopunska nastava i poravni ispitni rok


nedjeljno

3 kredita x 40/30 = 4 sati

Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi

1 sati individualnog rada studenta (priprema za

laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada

domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru

Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati

Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje

popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i polažu kolokvijume i završni ispit.

Konsultacije: Konsultacije ponedjeljkom od 10-11h.

Literatura: Krivokapić,D (2010): Istorija fizičke kulture, skripta.

Ilić, S.,(1987): Istorija fizičke kulture, Beograd (osnovni udžbenik)


Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuje se: Prisustvo nastavi 5 poena. Aktivnost na času i seminarski 5 poena.

Dva kolokvijuma po 20 poena. Završni ispit 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 50 poen.

Ocjene: E = 50 - 59; D=60-69; C =70 - 79; B = 80-89; A = 90-100 poena

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc.dr Dragan Krivokapić

Dodatne informacije o predmetu: Nema

Naziv predmeta: Informacione tehnologije u sportu


Nema Obavezni 2 5 2T + + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života, akademske osnovne studije na



Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za razumijevanje i usvajanje znanja o osnovnim i naprednim

infomatičkim tehnologijama koje može koristiti u nastavnom procesu, trenažnim procesima ili rukovođenju sportskim

objektima

Ishodi učenja:nakon što student položi ovaj ispit biće u mogućnosti da:

1. Imenuje i ukratko opiše osnovne hardverske komponente personalnog računara

2. Radi sa MS Windows operativnim sistemom i ukratko opiše osnovne elemente operativnih sistema

3. Upotrijebi Internet za pronalaženje informacija i slanje elektronske pošte i ukratko opiše način funkcionisanja

računarskih mreža

4. Sastavi jednostavni tekstualni dokument u MS Word-u

5. Sastavi MS Excel tabelu, sa jednostavnim formulama

6. Imenuje i opiše open-source operativne sisteme, i softvere za kancelarijsko poslovanje.


Metod nastave i savladavanja gradiva: teorijska i praktična predavanja, vježbe, konsultacije, seminarski rad, kolokvijumi i završni

ispit


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Uvodni čas, Arhitektura PC racunara

Osnovne komponente PC računara, Karakteristike komponenti

Operativni sistemi

MS Windows, Linux, Mac Os X, Osnovne karakteristike operativnog sistema

MS Windows, Rad sa fajlovima i folderima

Računarske mreže, Internet

I Kolokvijum

Servisi Interneta, WWW, E-mail

Kreiranje tekstualnih dokumenta, Fontovi, Kodni raspored

MS Word, Podešavanja paragrafa, Rad u više kolona

MS Word, Zaglavlja tekstualnih dokumenta, Rad sa tabelama i grafikom

Softveri za tabelarne proračune, Kreiranje tabele, Unos i tipovi podataka

II Kolokvijum

MS Excel, Rad sa osnovnim formulama

MS Excel, Rad sa formulama i grafikom


Nedeljno:

5 kredita x 40/30= 6 sati i 40 minuta

Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi

2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta

(priprema za laboratorijske vježbe, za

kolokvijume, izrada domaćih zadataka)

uključujući i konsultacije

U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x

(6sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta



polaganje popravnog ispita od 0 – 30 sati.

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta

(priprema) + 30 sati (dopunski rad).

Obaveze studenata: studenti su obavezni da pohađaju nastavu i kolokvijume.

Konsultacije: konsultacije srijedom u 12:00

Literatura: Balaban, N., Ristić, Ž., Đurković, J., Trninić, J., Tumbas, P. (2010). Informacione tehnologije i informacioni sistemi.

Univerzitet u Novom Sadu, Ekonomski fakultet u Subotici

Mirkov, D. (2013)Primena informacionih tehnologija u fizičkom vaspitanju i sportu. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Univerzitet

u Beogradu.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: prisustvo i angažovanost u nastavi do 5 poena, dva kolokvijuma do 44 poena, završni ispit do

50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se ukupno sakupi najmanje 50 poena (uz uslov da su položeni i praktičan i teorijski dio

ispita).

Ocjene: F: manje od 50 poena; E: 50-59; D:60-69; C: 70-79; B: 80-89; A: 90-100

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:

Dodatne informacije o predmetu: nema

Naziv predmeta: Košarka – tehnika, metodika


Nema Obavezni 1 5 2T + 1P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: BSc – akademske osnovne studije na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje

Univerziteta Crne Gore


Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za razumijevanje i usvajanje znanja o tehničkim elementima i

metodičkim postupcima u košarci


1. Razumije osnovne karakteristike i osnovne zakonitosti košarkaške igre

2. Pokazuje vještine timskog rada

3. Pokazuje sposobnost savladavanja individualne tehnike

4. Pokazuje sposobnost demonstracije košarkaške tehnike

5. Pokazuje sposobnost planiranja i metodskog postupka u obučavanju košarkaških elemenata

6. Ovlada stručnom terminologijom košarkaške tehnike i igre

Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Milovan Ljubojević


ispit


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Uvod u sadržaj i način izučavanja predmeta. Istorija košarke

Selekcija u košarci

Tehnika napada – igra bez lopte, igra sa loptom(osnovni stav u napadu)

Tehnika napada – kontrola lopte, pivotiranje,

Dodavanje i hvatanje lopte

Dribling

I kolokvijum

Šut

Završetak driblinga na košu (koašrkaški dvokorak, naskok, polukorak)

Tehnika igre napadača koji je blizu koša i skok u napadu

Fintiranje

Tehnika odbrane – kretanje u dobrambenom stavu

II kolokvijum

Čuvanje napadača koji je bez lopte

Čuvanje napadača koji je sa loptom, skok u odbrani

Završni ispit


Dopunska nedjelja i popravni ispitni rok


Nedeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta

Struktura:

3 sati predavanja

1 sati vježbi





U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati nu Nastava i završni

ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6

sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta



polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20

minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)a (

Obaveze studenata: studenti su obavezni da pohađaju nastavu i kolokvijume. Položen praktičan dio ispita je uslov za izlazak na

teorijski dio ispita.

Konsultacije: konsultacije utorkom od 13,30h

Literatura: Karalejić, M., Jakovljević, S. (2001): Osnove košarke. Beograd

Rubin, P.: Košarka – taktika. Novi Sad, 2004.

Trninić, S.: Analiza i učenje košarkaške igre. Pula, 1996.




ispita).


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Milovan Ljubojević


Naziv predmeta: P L E S O V I


Nema Obavezni I 6 1+2+2

Studijski programi za koje se organizuje: BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života (studije traju šest semestara, 180 ECTS

kredita).


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj ovog predmeta je estetsko oblikovanje različitih oblika i kretanja i njihovo povezivanje u

konkretne narodne i društvene plesove, upoznavanje s metodskim postupcima obučavanja osnovnih elemenata tehnike narodnih,

društvenih, sportskih i umjetničkih plesova.


1.Ovlada teorijsko-motoričkim znanjima i vještinama plesova, osnovnim oblicima kretanja i elementima tehnike plesova, odabranim

narodnim, društvenim i dječjim plesovima i osnovnom postavkom plesne koreografije.

2. Povezuje pokrete kretanja svih djelova tijela u skladu sa elementima muzičke pratnje uz istovremeno korišćenje raznovrsnih

prostornih puteva.

3.Kompetentno i stručno objasni, demonstrira i metodski pravilno prenese programske sadržaje plesova školskoj djeci svih uzrasta.

4.Primijeni programske sadržaje plesova u radu sa djecom različitog uzrasta u nastavi, vančasovnim aktivnostima i sportu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr. Dobrislav Vujović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična predavanja, vježbe, kolokvijum, priprema za ispit.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis studenata

Istorijski razvoj plesa. + PP +V

Značaj i uloga muzike u nastavi fizičkog vaspitanja + PP + V

Plesni sadržaji u nastavnim planovima i programima . + PP + V

Međusobni odnosi notnih vrijednosti + PP + V

Ritam. Nepravilne tonske grupe. Ritmički oblici + PP +V

I kolokvijum

Etnokoreološke zone

Elementi i tehnike plesa i njihovo estetsko oblikovanje. + PP +V

Narodni plesovi, u nastavi fizičkog vaspitanja ,njihov značaj i čuvanje. + PP + V

Oblici tipovi, varijante, stilovi i muzička pratnja narodnih plesova. + PP + V

Didaktički principii metode u nastavi plesova+ PP + V

Plesne strukture narodnih igara dinarske zone (Crmničko kolo, Zetko kolo)

Značaj njegovanja narodnog plesa u radu sa djecom. + PP + V

II kolokvijum

Karakteristike društvenih plesova XX -og vijeka. + PP + V

Sportski ples. + PP + V

Završna nedjelja

Nedjelje završnog ispita

Dopunska nastava i popravni ispit


Nedjeljno: 6 kredita x 40/30 = 8 sati

Struktura:

1 sati predavanja

4 sati vježbi




U semestru: Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati


sati) = 16 sati




Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski

rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe i rade oba kolokvijuma.

Konsultacije:petakom u 12.00 sati (kabinet)

Literatura: : Jocić, D. (2009) . Teorija i metodika plesa. FSFV. Beograd

Koturović, B. A. Marinović (1982) narodne igre Jugoslavije, NIŠRO „Jež“ Beograd

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Angažovanost u nastavi 6 poena

- Dva kolokvijuma po 22 poena

- Završni ispit 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen

Ocjene: E (51 – 60); D (61 – 70); C (71 – 80); B (81 –90); A (91 –100)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Dobrislav Vujović

Dodatne informacije o predmetu: Plan realizacije po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku semestra

Naziv predmeta: METODIKA ANTROPOMOTORIKE


obavezni II 6 2TP+1PP+2V



Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj ovog predmeta je upoznavanje studenata sa metodikom antropomotorike. Metodika

antropomotorike je fundamentalna antropomotorička disciplina, čiji je osnovni predmet izučavanja razvoj motoričkih sposobnosti i motoričkih znanja, metodika razvijanja motoričkih sposobnosti i motoričkih znanja (odnosno trening motoričkih sposobnosti i znanja) i eksploatacija funkcionalno-motoričkih potencijala čovjeka tokom njegovog tjelesnog vježbanja, koje se može realizovati iz zdravstvenih, rekreativnih i sportskih razloga.

Ishodi učenja: Po završetku ovog predmeta student će moći da:

1. Povezuje teoretska i praktična znanja o razvoju motoričkih sposobnosti čovjeka 2. Primjenjuje teoretska i praktična znanja o razvijanju motoričkih sposobnosti čovjeka 3. Samostalno modeluje, priprema i praktično realizuje program tjelesnog vježbanja u odnosu na uzrast, pol i individualne

sposobnosti vježbača 4. Kreativno prilagođava i unapređuje metodske postupke u razvijanju motoričkih sposobnosti, adekvatne polu, uzrastu,

zdravstvenom i sportskom statusu vježbača 5. Primjenjuje funkcionalno-motoričko-morfološku dijagnostiku 6. Prepoznaje fundamentalne pojmove u području wellness-a i fitness-a, i primjenjuje njihove programe, namijenjene

transformaciji različitih dimenzija antropološkog statusa. Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Kemal Idrizović, mr Ivan Vasiljević



Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja

Priprema i upis semestra; Osnovne postavke metodike povećanja motoričkih sposobnosti; Razvoj i metodika povećanja snage; Metodika povećanja maksimalne i brzinske snage i izdržljivosti u snazi; Razvoj i metodika povećanja brzine; Razvoj i metodika povećanja izdržljivosti; Razvoj i metodika povećanja fleksibilnosti; Kolokvijum I; Razvoj i metodika povećanja koordinacije, ravnoteže i preciznosti; Zagrijavanje i hlađenje u sportu i fitness-u; Kondicioni programi za sportiste i rekreativce; Wellness; Fitness; Sportski i rekreativni fitness programi; Kolokvijum II; Fitness programi za djecu; Rekapitul. nast. sadržaja prezentovanih u toku semestra kroz teoret., prakt. predavanja i vježbe.




Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe.

Konsultacije:

Literatura: Idrizović,Dž.,Idrizović,K.(2001). Osnovi antropomotorike.Univerzitet Crne Gore. Idrizović, K. (2010). Atletika I i II.

Univerzitet Crne Gore. Zatsiorsky, V., Kraemer, W. (2006). Science and Practice of Strength Training (2nd ed.). Human Kinetics, Inc. Foran, B. (2001). High-performance sports conditioning. Human Kinetics, Inc. Puleo, J., & Milroy, P. (2009). Running Anatomy. Human Kinetics, Inc. Nićin,Đ.(2003). Fitness. Univerzitet »Braća Karić».

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Isticanje u toku predavanja i vježbi 10 poena. - Kolokvijumi 40 poena. - Završni ispit 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E (50-59); D (60-69); C (70-79); B (80-89); A (90-100). Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Kemal Idrizović

Dodatne informacije o predmetu: U procesu nastave predmeta osnovi antropomotorike, pored klasičnih

organizaciono metodskih oblika rada, koriste se još i savremeni (samostalni, grupno-samostalni, organizacioni, samostalni i grupno samostalno heuristički), kao i niz drugih specifičnih, konvencionalnih i nekonvencionalnih organizaciono metodskih oblika rada.

Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK II


Nema Obavezni II 2 2P




Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim izražavanjem

na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika.













Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

1. Famous Couples

2. Present Perfect and Past Simple; Tense Revision; Short Answers

3. Do's and Don'ts

4. Have (Got) to; Should; Must; At the Doctor's; Holidays in January

5. Going Places

6. Time and Conditional Clauses; Hot Verbs; In a Hotel

7. Kolokvijum

8. Scared to Death

9. Verb Patterns 2; Infinitives; Exclamations

10. Things that Changed the World

11. Passives; Verbs and Nouns that Go Together; Writing a Review

12. Dreams and Reality

13. Second Conditional; Phrasal Verbs

14. Social Expressions

15. Earning a Living

16 .Kolokvijum

17 .Završni ispit










Dodatni materijal



Domaći zadaci 2 poena

Esej 5 poena


Ocjene: A 91-100 B 81-90 C 71-80 D 61-70 E 51-60


Dodatne informacije o predmetu: Nastava se izvodi većinom na engleskom jeziku. Plan realizacije nastavnog

programa po tematskim cjelinama, studenti će dobiti na početku semestra

Naziv predmeta: Funkcionalna anatomija za tjelesno

vježbanje i sport


Nema Obavezni 2 3 2 časa

predavanja

Studijski programi za koje se organizuje: BSc –Fizička kultura i zdravi stilovi života– Fakultet za sport i fizičko vaspitanje


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da upozna studente sa osnovama Anatomije čovjekovog tijela



i inervaciju mišića. 4. Sposoban je da stečena znanja primijeni u savladavanju stučnih predmeta.




Pripremna nedelja

I nedjelja

II nedjelja

III nedelja

IV nedjelja

V nedje

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja








Kolokvijum I




Kolokvijum II






Nedeljno:



2 sata predavanja


konsultacije

U semestru:










Obaveze studenata: studenti su obavezni da pohađaju nastavu





Prisustvo teorijskoj nastavi – 5 poena





Ocjene: A B C D E

90-100 80-89 70-79 60-69 50-59


Dodatne informacije o predmetu: studenti dobijaju od predmetnog nastavnika

Naziv predmeta: Košarka - taktika


Nema Obavezni 2 4 1T + 1P + 1V

Studijski programi za koje se organizuje: BSc – akademske osnovne studije na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje

Univerziteta Crne Gore


Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za razumijevanje i usvajanje znanja o tehničko-taktičkim

elementima i metodičkim postupcima u košarci


1. Razumije osnovne karakteristike i osnovne zakonitosti košarkaške igre

2. Pokazuje vještine timskog rada

3. Pokazuje sposobnost savladavanja individualne taktike

4. Pokazuje sposobnost savladavanja grupne i kolektivne taktike

5. Ovlada stručnom terminologijom košarkaške igre

6. Poznaje pravila košarkaške igre

Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Milovan Ljubojević


ispit


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Uvod u sadržaj i način izučavanja predmeta. Taktika košarke

Karakteristike suđenja i pravila košarkaške igre

Taktika napada – individualni napad, akcije igrača sa i bez lopte

Grupni napad – saradnja 2 i 3 igrača u kontranapadu i brzom napadu

Različiti sistemi kolektivnog napada

I kolokvijum

Napad protiv zonske odbrane i zatvorenih sistema odbrane

Napad protiv „agresivnih“ sistema odbrane

Taktika odbrane – individualna odbrana na igraču sa i bez lopte

Grupna odbrana – od kontranapada i brzog napada

Odbrana od blokada. Kolektivna odbrana

II kolokvijum

Otvoreni sistemi kolektivne odbrane

Zatvoreni sistemi kolektivne odbrane

Završni ispit


Dopunska nedjelja i popravni ispitni rok


Nedeljno:

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20

minuta

Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi

2 sati i 20 minuta individualnog

rada studenta (priprema za

laboratorijske vježbe, za

kolokvijume, izrada domaćih

zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru:

Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20

minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija,

upis, ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta


Dopunski rad za pripremu ispita u pripremnom ispitnom roku,

uključujući i polaganje popravnog ispita, 0-30 sati.

Struktura opterećenja: 85 sati i 20 minuta ()nastava + 10 sati i

40 minmuta (priprema)+ 24 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: studenti su obavezni da pohađaju nastavu i kolokvijume. Položen praktičan dio ispita je uslov za izlazak na

teorijski dio ispita.

Konsultacije: konsultacije utorkom od 13,30h

Literatura: Karalejić, M., Jakovljević, S. (2001): Osnove košarke. Beograd

Rubin, P.: Košarka – taktika. Novi Sad, 2004.

Trninić, S.: Analiza i učenje košarkaške igre. Pula, 1996.



ispita).




Naziv predmeta: Antropologija tjelesnog vježbanja i sporta


Nema Obavezni II 5 2+1+2

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije - FIZIČKA KULTURA I ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA

(studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Dublji uvid u znanja o razvoju, uzrocima i izvorima varijabilnosti kvantitativnih, kontinuiranih

bioloških svojstava relevantnih za sportsku uspješnost, o procesu rasta i sazrijevanja neophodnih za rad u procesu obrazovanja i

sporta.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: manipuliše znanjima o razvoju, uzrocima i izvorima

varijabilnosti kvantitativnih, kontinuiranih bioloških svojstava relevantnih za sportsku uspješnost, manipuliše znanjima o procesu

rasta i sazrijevanja neophodnih za rad u procesu obrazovanja i sporta, te stečena znanja i vještine primijeni u procjenjivanju

antropometrijskih postupaka.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Stevo Popović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, domaći radovi, konsultacije i provjera znanja


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra

Uvodno predavanje u antropologiju tjelesnog vježbanja i sporta

Morfološka antropometrija

Procjenjivanje antropometrijskih morfoloških mjera

Sastav tijela – promjene tokom rasta i sazrijevanja

Sastav tijela – promjene tokom starije životne dobi

KOLOVKOJUM I

Sastav tijela i sport

Metode utvrđivanja sastava tijela

Konstitucija

Rast, sazrijevanje i razvoj

Polni dimorfizam

KOLOKVIJUM II

Polni dimorfizam u odrasloj dobi

Genetika

ZAVRŠNI ISPIT


Dopunska nastava i popravni ispitni rokovi


Nedeljno:


Struktura:

3 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:








(priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Prisustvo nastavi, obrađivanje zadatih tematskih zadataka, polaganje kolokvija i završnog ispita

Konsultacije: Ponedjeljkom od 10 do 11 časova

Literatura: Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija. Kineziološki fakultet, Zagreb.; Mišigoj-Duraković, M. (1999).

Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb: Grafos.; Malina, R., C. Bouchard, C., Bar-Or, O. (2004). Physical Activity, Growth,

Maturation and Physical Activity. 2nd Edition Human Kinetics, Champaign, Illinois.; Wilmore, I.K. & D.L. Costill (2003).

Physiology of Sport and Exercise. Human Kinetics Books, Champaign, Illinois.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Polaganje dva kolokvija (po 20 poena), prisustvo nastavi i aktivnosti tokom nastave (po 5

poena) i polaganje završnog ispita (50 poena) - prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poen

Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Stevo Popović

Dodatne informacije o predmetu: Nema.

Naziv predmeta:



Obavezni I 5 2P +1V

Studijski programi za koje se organizuje : BSc -Primijenjene osnovne studije Studijskog programa Sportski novinari i treneri, na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, Univerziteta Crne Gore (180 ECTS)


Ciljevi izučavanja predmeta:Cilj Teorije tjelesnog vježbanja i sporta,kao nastavnog predmeta,sagledava se u podsticanju duhovnog napora studenata na promišljanje samih osnova struke za koju su se opredijelili,odnosno napora za njeno dalje razvijanje i (pre)osmišljavanje i pripremu za rad.


1.Razumije osnovne pojmove iz oblasti teorije tjelesnog vježbanja i sporta;

2.Analizira principe, sisteme i metode i njihovu primjenu u radu sa učenicima na času fizičkog

vaspitanja i u trenažnom procesu;

3.Razumije objektivne zakonitosti funkcionisanja i razvoja tjelesnog vježbanja i sporta;

4.Prepozna u svakoj pojedinačnoj pojavi u fizičkoj kulturi mogućnost korelacije sa sadržajem

drugih predmeta:

5.Analizira složene veze i odnose koji djeluju u fizičkoj kulturi;

6.Formira profesionalne poglede i uvjerenja o značaju tjelesnog vježbanja u nastavnom procesu i

sporta u životu pojedinca.

Ime i prezime nastavnika : dr Milovan Ljubojević

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rješavanje zadataka,seminarski radovi, konsultacije,provjera znanja.

PLANIRANJE RADA U 2017/18 GODINI Nedjeljno planiranje I nedjelja,

II nedjelja, III nedjelja, IV nedjelja,

V nedjelja, VI nedjelja, VII nedjelja, VIII nedjelja, IX nedjelja, X nedjelja, XI nedjelja, XII nedjelja, XIII nedjelja, XIV nedjelja, XV nedjelja, XVI nedjelja,

Završna nedjelja, XVIII-XXI nedjelja

Predmet teorije fizičke kulture; Zadaci teorije fizičke kulture. Posebnost fizičke kulture kao integralnog dijela opšte kulture.

Značaj teorije fizičke kulture. Nastanak naziva fizička kultura i terminološke nedoumice.

Preobražajni aspekt fizičke kulture; Neki bliski i slični pojmovi. . Pojavni oblici fizičke kulture: Igra;Sport;Gimnastika. Kolokvijum I

Metodologija u teoriji fizičke kulture Vrijednosti u fizičkoj kulturi ;Bio-psiho-socijalni zakoni u fizičkoj kulturi. Ostvarenje potreba savremenog čovjeka kroz fizičku kulturu

Standardi i norme u fizičkoj kulturi Funkcionalna struktura fizičke kulture; Uslovi i pravci razvoja fizičke kulture. Kolokvijum II

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno


minuta

Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi






u semestru

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i

40 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra

(administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13

sati i 20 minuta


Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom

roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30

sati.

Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13

sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu,obrade zadate teme,polažu 2 kolokvijuma.Konsultacije utorkom od 12-13 h.

Literatura: Bjelica, D., Krivokapić, D. (2010): Teorijske osnove fizičke kulture. (osnovni udžbenik) N.Živanović:Prilog epistemologiji fizičke kulture,Niš,2000. M.Matić:Teorija fizičke kulture,Beograd,1995. Teorija sporta, D.Bjelica,Pg.2005.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva Kolokvijuma po 22 poena ,ukupno 44. Aktivnost na predavanjima i

vježbama,seminarskii domaći rad, prisustvo nastavi do 5 poena. Završni ispit 50 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

OCJENE: F: do 49 poena; E: 50-59; D: 60-69; C: 70-79; B: 80-89; A: 90-100


Napomena: Dodatne informacije o predmetu nema

Naziv predmeta: Tjelovježbene kompozicije


Nema Obavezni II 6 1 tp + 2pp + 2v




Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje ritmičke vježbe bez i sa rekvizitima i njihovo povezivanje u ritmičke cjeline, s

metodskim postupcima obučavanja osnovnih elemenata tehnike i osnovnom postavkom ritmičke koreografije..


1.Objasni i demonstrira i metodski pravilno prenese osnovne vježbe bez rekvizita, kao i vježbe sa rekvizitima (vijača, obruč, čunjevi

i traka) u skladu sa osnovnim principima izvođenja vježbi u ritmičkoj gimnastici, školskoj djeci svih uzrasta.

2.Povezuje pokrete kretanja svih djelova tijela uz istovremeno korišćenje raznovrsnih rekvizita sa elementima muzičke pratnje.

3.Analiziranja i prati izvođenje vježbi i daje instrukcije u procesu učenja i uvježbavanja ritmičkih vježbi.

4.Opiše moguće načine uvođenja učenika u koreografske-stvaralačke aktivnosti u ritmičkoj gimnastici.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Pojam i sadržaj predmeta

Ritmička gimnastika u oblasti vaspitanja

Razvoj ritmičke gimnastike u svijetu i kod nas

Sistem takmičenja u ritmičkoj gimnastici u svijetu i kod nas

Ritmička gimnastika kao sredstvo u nastavi Fizičkog vaspitanja

I kolokvijum;

Osnovne karakteristike treninga u ritmičkoj gimnastici

Osnovi tehnike, kvalifikacija i metodika

Vježbe bez rekvizita karakterističnih za ritmičku gimnastiku

Vježbe sa rekvizitima karakterističnim za ritmičku gimnastiku

Tehnika izvođenja i metodika učenja vježbi vijačom

Tehnika izvođenja i metodika učenja vježbi loptom

II kolokvijum;

Tehnika izvođenja i metodika učenja vježbi obručem i čunjevima

Tehnika izvođenja i metodika učenja vježbi trakom

Završni ispit.


Dopunska nastava i popravni ispit.


Nedjeljno


Struktura:

1 sati predavanja

4 sati vježbi




U semestru



sati) = 16 sati




Sttruktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski

rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe i rade oba kolokvijuma

Konsultacije: petkom 11.00 sati (kabinet)

Literatura: L. Radosavljevič, Ritmičko-sportska gimnastika, FFK Beograd, 1992

J. Wolf-Cvitak, Ritmička gimnastika, Zagreb, 2004

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Angažovanost na nastavi 6 poena



Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen

Ocjene: E (51 – 60); D (61 – 70); C (71 – 80); B (81 –90); A (91 –100)


Dodatne informacije o predmetu: Plan realizacije po tematskim cjelinama i terminima studenti će dobiti na početku

semestra

Naziv predmeta: ATLETIKA – hodanje i trčanja


obavezni III 6 2P+1PP+2V



Ciljevi izučavanja predmeta: U sklopu ovog predmeta studenti se upoznaju sa svim potrebnim informacijama o

atletici kao jedinoj sportskoj grani koja je u potpunosti zasnovana na prirodnim oblicima kretanja. Tokom praćenja ovog predmeta studenti treba ovladavaju savremenim tehnikama sportskog hodanja i trkačkih disciplina, njihovim razvojem, biomehanikom, kao i njihovim metodskim postupkom obučavanja i pravilima takmičenja.

Ishodi učenja: Po završetku ovog predmeta student će moći da: 1. Objašnjava nastanak i strukturu hodačkih i trkačkih atletskih disciplina 2. Demonstrira hodačku i trkačke atletske tehnike. 3. Primjenjuje metodiku obučavanja hodačke i trkačkih atletskih tehnika 4. Kontroliše uspješnost izvođenja hodačke i trkačkih atletskih tehnika 5. Primjenjuje atletske sadržaje trkačkog tipa u nastavi fizičkog vaspitanja i sportu 6. Opisuje proces selekcije u sportskom hodanju i atletskim trčanjima


Metod nastave i savladanja gradiva: Teoretska i praktična predavanja, vježbe, uvježbavanje tehničkih

disciplina, otklanjanje grešaka i samostalno rješavanje zadataka, konsultacije.


Priprema i upis semestra; Uvod, razvoj, struktura atletike; Atletske trenažne metode; Metodika obučavanja atletskih disciplina; Sportsko hodanje; Atletska trčanja, Kolokvijum I; Kratke pruge - sprint; Trčanje na srednje pruge ; Trčanje na duge pruge; Kros trčanje; Maraton;

Kolokvijum; Štafetno trčanje; Preponsko trčanje;

Rekapitulacija nastavnih sadržaja.


nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 2 sata teoretskog predavanja 1 sat praktičnog predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije.

u semestru Nastava i završni ispit: 6 x 16 = 96 sata Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 6 = 12 sati Ukupno opterećenje za predmet 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 72 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet). Struktura opterećenja: 96 sati (nastava) + 12 sati (priprema) + 72 (dopunski rad).

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe, savladaju tehničke discipline, učestvuju u rješavanju zadataka i rade oba kolokvijuma.

Konsultacije:

Literatura: - Idrizović, K. (2010). Atletika I i II. Univerzitet Crne Gore. Puleo, J., & Milroy, P. (2009). Running Anatomy. Human Kinetics, Inc.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena). - Aktivno učešće i rješavanje zadataka u nastavi i na vježbama 10 poena. - Završni ispit 50 poena. - Prelazna ocijena dobija se ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E (51-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90); A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Kemal Idrizović Dodatne informacije o predmetu:

Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK III


Nema Obavezni III 2 2P




Ciljevi izučavanja predmeta: Sticanje vještina razumijevanja govora i pisanog teksta, ovladavanje pismenim i usmenim

izražavanjem na engleskom jeziku, usavršavanje i unapređivanje postojećeg znanja iz gramatike engleskog jezika.













Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

1. What a wonderful world! 2. Auxiliary verbs, Social Expressions 3. Happiness! 4. Present states and actions, Active and passive, Numbers 5. Telling tales 6. Past Tenses, Active and passive, Giving opinions 7. Kolokvijum 8. Doing the right thing 9. Modal verbs, Requests and offers 10. On the move 11. Future Forms 12. Travelling around 13. Likes and dislikes 14. Like, Verb +-ing or infinitive? 15. Signs and soundbites 16. Kolokvijum 17. Završni ispit










Dodatni materijal




Esej 5 poena


Ocjene: A 91-100 B 81-90 C 71-80 D 61-70 E 51-60




Naziv predmeta:

Fiziologija tjelesnog vježbanja i sporta


obavezni III 3 2P+1V Studijski programi za koje se organizuje : BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života

Uslovljenost drugim predmetima: : Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da upozna studenta sa fiziologijom čovjekovog tijela

Ishodi ucenja: 1. Ovlada osnovnim principima fiziologije celije i njene funkcije kod covjeka; 2. Objasnjava strukturu i funkciju primjenjene fiziologije sporta; 3. Koristi fizioloski aspekt lokomotornog sistema u kreiranju nastavnog i trenaznog procesa; 4. Analizira adaptaciju kardiorespiratornog i urogenitalnog sistema na napor i vježbanje, sportski trening; 5. Vrednuje morfološke i funkcionalne karakteristike potrosnje kiseonika;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof dr.Miroslav Kezunović-nastavnik; dr sci med Zoran Terzić asistent;

Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe , kolokvijumi i konsultacije


Pripremne nedjelje I nedjelja

II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja


Uvod u fiziologiju čovjeka.Ćelija i njene funkcije, Homeostaza,tjelesne tečnosti. Struktura i funkcija ćelijske membrane, Membranski i akcioni potencijal. Fiziologija lokomotornog sistema. Mišićno tkivo. Kontrakcija i hipertrofija mišića. Uticaj sportskog treninga na mišiće i mišićni rad. Zamor. Fiziološki aspekt koštanog tkiva : vrste, sastav i uloga. Uticaj sporta na koštani sistem. Sastav i uloga krvi. Krvnegrupe, imunitet. Koagulacija.Cirkulacija. KOLOKVIJUM I

Fiziološka gradja srcanog mišića.Regulisanje rada srca. Principi hemodinamike. Fiziološki uzroci šoka.Adaptacija kardiovaskularnog sistema na napor i vježbanje.

Respiratorni sistem. Struktura i funkcija.Kiseonički dug. Respiratorna membrana. Mehanika disanja. Plućni volumeni i kapaciteti. Disanje u toku mišićnog rada Adaptacija respiratornog sistema na napor. Potrošnja O2.Aerobni metabolizam.. Urogenitalni sistem. Morfološke i funkcionalne karakteristike bubrega i nefrona KOLOKVIJUM II Regulisanje acidobazne ravnoteže. Reproduktivni sistem

Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno 3 kredita x 40/30 = 4 sati

Struktura:

2 sati predavanja 1 sati vježbi

1 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za

kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru


Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati)

= 8 sati





Obaveze studenata : Studenti su obavezni da pohađaju teorijsku i praktičnu nastavu, i polože dva kolokvijuma

Konsultacije: obavljaju se prema ranije utvrdjenim terninima

Literatura: Gayton; Medicinska fiziologija ; M.Kezunović i sar. Osnovi fiziologije i fiziologija sporta; Drecun M. i sar. Praktikum iz

fiziologije

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuje se: - Prisustvo nastavi 6 poena - Agažovanost na nastavi 4 poena - Dva kolokvijuma po 20 poena - Završni ispit 50 poena - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen

Posebnu naznaku za predmet: Teorijska nastava se izvodi za generaciju

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof dr M.Kezunović

Napomena: Metodske jedinice praktične nastave odgovaraju metodskim jedinicama teorijske nastave.

Naziv predmeta: Fudbal - tehnika, metodika


Nema Obavezni III 5 2TP+1PP+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije FIZIČKA KULTURA I ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA

(studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje tehnikom i metodskim postupcima za obuku osnovne fudbalske tehnike.

Ishodi učenja: Nakon položenog ovog kursa student ce biti u stanju da: imaju saznanja o strukturi i karakteristikama tehnike u

fudbalu; klasifikuju tehniku u fudbalu; opišu i praktično predstave tehnički elementi u fudbalu; metodološki analiziraju tehničke

elemente u fudbalu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Duško Bjelica, Mr Jovan Gardašević

Metod nastave i savladanja gradiva: Teoretska i praktična predavanja, vježbe, konsultacije.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Uvodno predavanje

Pojam, struktura i karakteristike tehnike u fudbalu.

Klasifikacija tehnike fudbala.

Udarci po lopti nogom. Metodski postupak obuke.

Udarci po lopti glavom. Metodski postupak obuke.

Posebni (specifični) udarci po lopti. Metodski postupak obuke.

Kolokvijum 1 praktični i teoretski

Primanje lopte. Metodski postupak obuke.

Vođenje lopte. Metodski postupak obuke

Oduzimanje lopte. Metodski postupak obuke;

Driblinzi i finte. Metodski postupak obuke;

Driblinzi i finte. Metodski postupak obuke;

Tehnika golmana (hvatanje i odbijanje lopte). Metodski postupak obuke.

Tehnika golmana (degažiranje lopte). Metodski postupak obuke.



Nedjeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:








minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu predavanja, vježbe, rade seminarski rad i provjeru na cetiri

kolokvijuma

Konsultacije: ponedjeljkom od 10 do 11 časova

Literatura: Bjelica, D. i Popović, S. (2012). Fudbal, teorija, tehnika, taktika. Podgorica: CSA - Osnovni udžbenik.; Aleksić, V.

(2006). Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV.; Opavsky, P. (2009). Fudbal-conditio sine qua non, Beograd.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 4 Kolokvijuma:

- 2 teoretska po 10, 2 praktična po 10, isticanje u toku nastave i seminarski rad po 5 (ukupno 10)


Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 50 poena i ako se uredno pohađa nastava.

Ocjene: E 50-59 bod.; D 60-69 bod. ; C 70-79 bod. ; B 80-89 bod. ; A 90-100 bod.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Duško Bjelica

Dodatne informacije o predmetu:

Naziv predmeta:

KARATE I BOKS

Šifra predmeta Status predmeta

Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Nema Obavezni III 5 1+1+2

Studijski programi za koje se organizuje : - Bsc / Fizicka kultura i zdravi stilovi zivota

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova.

Ciljevi izučavanja predmeta:Kroz ovaj predmet studenti se upoznavaju sa teorijskim i praktičnim saznanjima iz

ovih sportova (boks i karate) za budući efikasan rad sa djecom i omladinom

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Razumije principe i specijalne metode u procesu

učenja; Razumije ulogu i značaj borilačkih sportova u vaspitno – obrazovnom sistemu; Poznaje tehniku karatea i sposobnost za

uključivanje u program nastave fizičkog vaspitanja; Poznaje tehniku boksa i sposobnost za uključivanje u program nastave fizičkog

vaspitanja; Ovlada pravilima u karateu i boksu; Poznaje stručnu terminologiju u karate i boksu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Jovica Petkovic

Metod nastave i savladanja gradiva: Teoretska – praktična predavanja, vježbe,uvježbavanje, provjera znanja.

Plan i program rada: Pripremne nedjelje I nedelja

II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XII nedelja XIV nedelja XV nedelja

Upoznavanje, priprema i upis studenata. Borenje kao genetsko i socijalno nasleđe čovjeka. Istorijski razvoj borilačkih sportova( karate - boks)u svijetu i kod nas Tehnika i metodika karatea. Osnovna metodika, principi i specijalne metode u procesu učenja. Razvoj tehnike karatea i stvaranja pretpostavki za uključivanje u program nastave fizičkog vaspitanja. Osnovna tehnika karatea (stavovi, kretanja, udarci, blokovi, itd.)i pravila takmičenja i suđenja u karateu. I kolkvij. Istorijski razvoj boksa u svijetu i kod nas. Boks u Engleskoj, značaj 1865. godine. Tehnika i metodika boksa. Osnovni principi i metode boksa kao i specifične metode u obuci tehnike boksa. Tendencija daljeg razvoja boksa Pravila takmičenja i suđenja u boksu. Uloga i značaj borilačkih sportova u vaspitno – obrazovnom sistemu II Kolokvij. Stvaranje pretpostavki za uključivanje boksa u program nastave fizičkog vaspitanja Završni ispit

OPTEREĆENJE STUDENATA:

nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 30 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vjezbi 2 sata i 30 minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit (6,30sati 40 minuta) x 16 = 104 sata Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 30 minuta) = 13 sati Ukupno opterećenje za predmet 5 x 30 =150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 104 sati (Nastava) + 13 sati (priprema) +30 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju teorijsku i praktičnu nastavu kao i praktične vježbe, izvršavaju postavljene zadatke i odrade oba kolokvijuma i završni ispit

Konsultacije:

Literatura: Z. Ćirković, S. Jovanović; Borenja (Boks , karate), FFK – Beograd 1992. godina; M. Savić:Borilački sportovi, FFK – N. Sad 2003. godina,

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvija po 22 poena, prisustvo i angažovanje 6(ukupno 50) Završni ispit 50 poena

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 50 poena

Ocjene: Ocjena F: manje od 50 bodova. Ocjena E: više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena. Ocjena D: više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena. Ocjena C: više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena. Ocjena B: više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena. Ocjena A: više ili jednako 90 poena i manje od 100 poena

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: : Doc. dr Jovica Petković


Naziv predmeta: ZIMSKI SPORTOVI


OBAVEZNI III 4 2 T + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: BSc FIZIČKA KULTURA I ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA (6 semestara, 180 ECTS kredita).


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj premeta nastave je da omogući studentima sticanje osnovnih znanja iz tehnike skijanja

na nivou osnovnog oblika skijanja, te da upoznaju metodičke postupke učenja za realizaciju programa alpskog skijanja

u radu sa djecom i odraslim. Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da:

1. Objasni značaj skijanja sa aspekta zdravstveno-higijenskog djelovanja;

2. Izvrši pravilan izbor ski opreme za alpsko skijanje po disciplinama;

3. Analizira i objasni osnove biomehanike skijanja;

4. Analizira i demonstrira (praktično izvodi) elemente i vježbe privikavanja na ski opremu;

5. Analizira i demonstrira (praktično izvodi) elemente početnog i osnovnog oblika skijanja;

6. Koristi sve vrste žičara za transport skijaša (ski lift, žičare, gondole..);

7. Da se zaštiti od mogućih opasnosti u zimskim uslovima (hladnoća, magla, lavine, sunčeva svjetlost) te da pruži prvu pomoć povrijedjenom

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Rašid Hadžić, prof. Marija Bubanja

Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, praktična predavanja, vježbe, kolokvijumi, konsultacije i završna provjera znanja.


Pripremne nedelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja

VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja

XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja

Završna nedjelja XVIII-XIX nedjelja


- Uvodno predavanje (cilj i ishodi predmeta, način izvodjenja nastave i ocjenjivanja, teme pred.)

- Osnovna klasifikacija skijanja;

- Značaj skijanja sa aspekta higijensko-zdravstvenog djelovanja;

- Evolucija skijanja i skijaških tehnika;

- Skijaška oprema za alpske discipline, pravilan način izbora skijaške opreme;

- Osnove biomehanike skijanja; - I kolokvijum

- Didaktički principi i osnovne nastavne metode u alpskom skijanju;

- Oblici nastavnog rada i faze nastavnog procesa;

- Oblici skijanja; Analiza metodičkih elemenata i vježbi privikavanja na opremu;

- Analiza i metodika učenja elemenata početnog oblika skijanja,

- Analiza i metodika učenja elemenata osnovnog oblika skijanja - II kolokvijum

- Transport skijaša

- Opasnosti u planinskim zimskim uslovima, tipične povrede i transport povrijedjenog; Završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno 4 ECTS x 40/30 =5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 1 sat i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za vjezbe, za kolokvijume, izrada domacih zadataka) ukljucujuci i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit 5 sati i 20 minuta x16=85 sati i 20 minuta. Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2x5 sati i 20 min.=10 sati i 40 minuta. Ukupno opterećenje za predmet 4x30=120 sati. Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet). Struktura opterećenja: 85 sata i 20 minuta(Nastava) +10 sati i 40 minuta(Priprema) + 24 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu (praktičnu i teorijsku) i polažu kolokvijume (praktični dio).

Konsultacije:utorak 10 h

Literatura: Hadžić, R. (2013). Skijanje – osnove skijanja, tehnika i metodika; Hadžić, R. (2008). Tehnika i metodika

alpskog skijanja; Jurković, N., Jurković, D.(2003). Skijanje-tehnika, metodika i osnove treninga; Petović, K., Šmitek,

J., Žvan, M. (1984). Alpsko skijanje – Put do uspjeha; Simić, M. (2001). Alpsko smučanje – teorija i metodika; Guček,

A., Videmšek, D.(2002).Smučanje danes

- Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva teorijska kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena); - Prisustvo predavanjima 5 poena, - Angažovanje na nastavi 5 poena; - Završni ispit – praktični dio (vježbe) 30 poena, teorijski dio 20 poena(ukupno 50 poena)

- Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 50 poen.

- Ocjene: E (50-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90), A(91-100)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Rašid Hadžić

Dodatne informacije o predmetu: Studenti su obavezni pohadjati praktičnu nastavu i osvojiti najmanje 16 poena

Naziv predmeta: Biomehanika tjelesnog vježbanja i sporta






Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je izučavanje mehaničkih svojstava lokomotornog sistema i njegovih motoričkih

potencijala, sistematizacije i optimizacije kretanja, kao i postupaka i tehnologije treniranja i testiranja, radi postizanja što boljih

sportskih rezultata u fizičkom vaspitanju, vrhunskom sportskom stvaralaštvu i sportskoj rekreaciji.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: poznaje anatomske osnove ljudskog pokreta, kao i onsovne

koncepte građe i funkcije koštano-mišićnog sistema; sažima osnovne pojmove iz oblasti antropometrije; analizira promjene i

adaptaciju koštano-mišićnog sistema usljed fizičke aktivnosti; opisuje osnovne pojmove kinematike i kinetike, kao i energetike.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja


Uvodna predavanja

Izučavanje ljudskog pokreta kao naučna disciplina i profesija

Anatomske osnove ljudskog pokreta

Osnovni koncepti građe i funkcije koštano-mišićnog sistema

Osnovni koncepti antropometrije

KOLOKVIJUM I

Promjene koštano-mišićnog sistema tokom života

Adaptacija koštano-mišićnog sistema na trenažna opterećenja

Mehaničke osobine ljudskog pokreta

Osnovni koncepti kinematike i kinetike

Osnovni koncepti energetike

KOLOVKOJUM II

Biomehanika lokomotornog sistema tokom cjelokupnog životnog ciklusa

Biomehaničke adaptacija na trenažna opterećenja

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno:


Struktura:

3 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:











Literatura: Bubanj, R. (1998). Osnovi primenjene biomehanike u sportu. Novi Sad: Fakultet fizičke kulture; Abernethy, B.,

Hanrahan, S., Kippers, V., Mackinnon, L. i Pandy, M. (2012). Biofizičke osnove ljudskog pokreta. Beograd: Data status; Opavski, P.,

Lukman, L. (2004). Uvod u biomehaniku sporta. Beograd: autorsko izdanje; Hall, S. (2007). Basic Biomechanics. New York, NY:

McGraw-Hill; Chapman, A. (2008). Biomechanical analysis of fundamental human movements. Champaign, IL: Human Kinetics.


poena) i polaganje završnog ispita (50 poena) → prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poen

Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)



Naziv predmeta: ATLETIKA – skokovi i bacanja


obavezni IV 6 2P+1PP+2V



Ciljevi izučavanja predmeta: U sklopu ovog predmeta studenti se upoznaju sa svim potrebnim informacijama o

atletici kao jedinoj sportskoj grani koja je u potpunosti zasnovana na prirodnim oblicima kretanja. Tokom praćenja ovog predmeta studenti treba ovladavaju savremenim tehnikama skakačkih i bacačkih atletskih disciplina disciplina, njihovim razvojem, biomehanikom, kao i njihovim metodskim postupkom obučavanja i pravilima takmičenja.


1. Objašnjava nastanak i strukturu skakačkih i bacačkih atletskih disciplina 2. Demonstrira skakačke i bacačke atletske tehnike. 3. Primjenjuje metodiku obučavanja bacačkih i skakačkih atletskih tehnika 4. Kontroliše uspješnost izvođenja skakačkih i bacačkih atletskih tehnika 5. Primjenjuje skakačke i bacačke atletske sadržaje u nastavi fizičkog vaspitanja i sportu 6. Opisuje proces selekcije u skakačkim i bacačkim atletskim disciplinama


Metod nastave i savladanja gradiva: Teoretska i praktična predavanja, vježbe, uvježbavanje tehničkih

disciplina, otklanjanje grešaka i samostalno rješavanje zadataka, konsultacije.


Priprema i upis semestra; Kondicioni trening i selekcija u atletskim skokovima; Skok udalj (tehnika »uvinuće«, biomehanika, metodika obučavanja); Skok udalj (koračna tehnika, metodika obučavanja - pravila); Troskok (tehnika, biomehanika, metodika obučavanja, pravila); Skok uvis (tehnika »stredl«, metodika obučavanja, biomehanika); Kolokvijum I; Skok uvis (tehnika »fosberi-flop«, metodika obučavanja, biomehanika, pravla); Skok motkom (tehnika, metodika obučavanja, biomehanika, pravila); Kondicioni trening i selekcija u atletskim bacanjima; Bacanje kugle (školska tehnika, metodika obučavanja, biomehanika, pravila); Bacanje kugle (» O Brajanova« tehnika, metodika obučavanja, biomehanika); Bacanje koplja (tehnika, metodika obučavanja, biomehanika, pravila); Kolokvijum II; Bacanje diska (tehnika ,metodika obučavanja, biomehanika i pravila);

Bacanje kladiva (tehnika, metodika obučavanja, biomehanika, pravila).


nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 2 sata teoretskog predavanja 1 sat praktičnog predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije.

u semestru Nastava i završni ispit: 6 x 16 = 96 sata Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 6 = 12 sati Ukupno opterećenje za predmet 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 72 (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet). Struktura opterećenja: 96 sati (nastava) + 12 sati (priprema) + 72 (dopunski rad).

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe, savladaju tehničke discipline, učestvuju u rješavanju zadataka i rade oba kolokvijuma.

Konsultacije:

Literatura: - Idrizović, K. (2010). Atletika I i II. Univerzitet Crne Gore. Puleo, J., & Milroy, P. (2009). Running Anatomy. Human Kinetics, Inc.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena). - Aktivno učešće i rješavanje zadataka u nastavi i na vježbama 10 poena.

- Završni ispit 50 poena. - Prelazna ocijena dobija se ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E (51-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90); A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Kemal Idrizović


Naziv predmeta:

DŽUDO I RVANJE

Šifra predmeta Status predmeta


Nema Obavezni IV 6 2+1+2

Studijski programi za koje se organizuje : - Bsc / Fizicka kultura i zdravi stilovi zivota

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova.

Ciljevi izučavanja predmeta:Kroz ovaj predmet studenti se upoznavaju sa teorijskim i praktičnim saznanjima iz

ovih sportova (džudo i rvanje) za budući efikasan rad sa djecom i omladinom

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Razumije principe i specijalne metode u procesu učenja;

Razumije ulogu i značaj borilačkih sportova u vaspitno – obrazovnom sistemu; Poznaje tehniku džudoa i sposobnost za uključivanje

u program nastave fizičkog vaspitanja; Poznaje tehniku rvanja i sposobnost za uključivanje u program nastave fizičkog vaspitanja;

Ovlada pravilima u džudou i rvanju; Poznaje stručnu terminologiju u džudou i rvanju.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Jovica Petkovic

Metod nastave i savladanja gradiva: Teoretska – praktična predavanja, vježbe,uvježbavanje, provjera znanja.

Plan i program rada: Pripremne nedjelje I nedelja

II nedelja III nedelja IV nedelja V nedelja VI nedelja VII nedelja VIII nedelja IX nedelja X nedelja XI nedelja XII nedelja XIII nedelja XIV nedelja XV nedelja

Upoznavanje, priprema i upis studenata. Istorijski razvoj borilačkih sportova (džudo, rvanje i samoodbrana) Uloga i značaj borilačkih sportova (džudo, rvanje, samoodbrana) u vaspitno – obrazovnom sistemu . Tehnika i metodika džudoa. Osnovna metodika, principi i specijalne metode u procesu obuke džudoa.. Osnovna tehnika džudoa (stavovi, kretanja, padovi). Tehnika džudoa (ručna bacanja, nožna bacanja, čišćenja itd.). I kolkvij. Elementi tehnike samoodbrane. Pravila suđenja i organizacije takmičenja u džudou i samoodbrani Istorijski razvoj rvanja u svijetu i kod nas. Osnovna tehn ika rvanja (stavovi, kretanja, rvački most, itd.). Tehnika u stojećem stavu (dovođenje u parter, bočna bacanja, ramenska bacanja) Tehnika u parteru (rolanje,dovođenje u opasan položaj, rebur, tuš pozicija itd.) II Kolokvij. Pravila takmičenja i suđenja u rvanju Oprema i rekviziti za takmičenja u rvanju Završni ispit


nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 3 sata predavanja 2 sata vježbi 3 sata samostalnog rada uključujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit (8 sati) x 16 = 128 sata Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (8 sati ) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet 8 x 30 =240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet) Struktura opterećenja: 128 sati (Nastava) + 16 sati (priprema) +30 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju teorijsku i praktičnu nastavu kao i vježbe, izvršavaju postavljene zadatke i odrade oba kolokvijuma i završni ispit

Konsultacije:

Literatura: B. Dragić: Džudo za obrazovanje trenera – Novi Sad 2000. godine; D. Popović: Džudo i samoodbrana, FFK – Priština 1997. godine, Z. Ćirković – G. Kasum: Rvanje – Beograd, 2000. godine,

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvija po 22 poena, prisustvo i angažovanje 6(ukupno 50)


Ocjene: Ocjena F: manje od 50 bodova. Ocjena E: više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena. Ocjena D: više ili jednako 60

poena i manje od 70 poena. Ocjena C: više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena. Ocjena B: više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena. Ocjena A: više ili jednako 90 poena i manje od 100 poena

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: : Doc. dr Jovica Petković


Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK IV


Nema Obavezni IV 2 2P


















Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

1. The World of Work 2. Present Perfect, Active / Passive 3. Imagine! 4. Conditionals, Time Clauses, Would, Making Suggestions 5. Relationships 6. Modal Verbs, Probability, So do I, Neither do I 7. Kolokvijum 8. Obsessions 9. Present Perfect Continuous 10. Time Expressions 11. Tell me about it! 12. Indirect Questions, Question Tags, Informal Language 13. Two Weddings, a Birth, and a Funeral! 14. Reported Speech 15. Saying Sorry 16. Kolokvijum 17. Završni ispit










Dodatni materijal




Esej 5 poena


Ocjene: A 91-100 B 81-90 C 71-80 D 61-70 E 51-60




Naziv predmeta: Fudbal - taktika


Nema Obavezni IV 4 1TP+1PP+1V

Studijski programi za koje se organizuje: BSc - Fizička kultura i zdravi stilovi života (studije traju 6 semestara, odnosno 180

ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje tehnikom i metodskim postupcima za obuku osnovne fudbalske tehnike.

Ishodi učenja: Nakon položenog ovog kursa student ce biti u stanju da: imaju saznanja o strukturi i karakteristikama taktike u

fudbalu; klasifikuju taktiku u fudbalu; opišu i praktično predstave taktičke elemente u fudbalu; metodološki analiziraju taktičke

elemente u fudbalu.

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Duško Bjelica



Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Uvodno predavanje

Suština i značaj taktike u fudbalu. Podjela taktike

Individualna taktika u odbrani i napadu

Grupna taktika u odbrani i napadu

Ekipna taktika u odbrani i napadu

Igračke pozicije

Slobodna nedjleja

Kolokvijum 1 teoretski i praktično

Karakteristike performansi prema igračkim pozicijama

Zavistnost taktike od fizičke pripreme

Zavistnost taktike od tehničke i taktičke pripreme

Zavisnost taktike od vremen. uslova, kvaliteta terena, publike, domaćeg ili stranog terena

Formacije u fudbalu

Različiti stilovi u fudbalu



Nedjeljno:


Struktura:

1 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:









Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu predavanja, vježbe, rade seminarski rad i provjeru na četiri

kolokvijuma

Konsultacije: ponedjeljkom od 10 do 11 časova

Literatura: Bjelica, D. i Popovic, S. Fudbal – teorija, tehnika, taktika. Niksic: FSFV. - Osnovni udžbenik.

Ostala lteratura: Aleksić, V. (2006). Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV Radosav, R. (2003). Teorija i metodika fudbala.

Novi Sad: FFK.; Marković, G., Bradić, A. (2009). Nogomet. Sarajevo.; Opavsky, P. (2009). Fudbal-conditio sine qua non, Beograd.;

Bjelica, D. (2008). Glavne komponente tačnosti udarca nogom po lopti u fudbalskom sportu. Podgorica.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 4 Kolokvijuma:

- 2 teoretska po 10, 2 praktična po 10, isticanje u toku nastave i seminarski rad po 5 (ukupno 10)


Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 50 poena i ako se uredno pohađa nastava.




Naziv predmeta: PROMOCIJA TJELESNOG VJEŽBANJA I ZDRAVLJA



Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Fizička kultura i zdravi stilovi života,(traju 6 semestara,

180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje opštim znanjima iz oblasti primjene sportsko-rekreativnih sadržaja u formiranju zdravih

stilova života, sa akcentom na unapređenje zdravlja i poboljšanje kvaliteta života.


1.Analzira razloge dinamičnih promjena životnih stilova mladih ljudi tokom zadnjih decenija;

2.Razumije osnovne faktore koji doprinose očuvanju i uapredjenju zdravstvenog statusa učenika;

3. Iznosi primjere i uvjerena kojima pozitivno utiče na učenike u smislu prihvatanja zdravih životnih stilova;

4. Postigne nivo osposobljenosti kojim može da utiče na učenike da odbace nezdrave životne stilove i prihvate zdrave stilove.

5.Kontinuirano prati savremena israživanja i naučna dostignuća iz oblasti zdravih stilova života;

6. Primjenjuje stečena znanja u praksi uz poštovanje indiuvidualnih razlika učenika.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Dragan Krivokapić

Metod nastave i savladanja gradiva: : Predavanja i diskusije. Učenje za pismenu provjeru znanja i završni ispit

Plan i program rada: Plan rada

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Zdravi stilovi života kao uslov unapređenja kvaliteta života.

Zdravlje kao preduslov ostvarenja svih ljudskih potencijala.

Značaj sportsko-rekreativnih aktivnosti u očuvanju i unapređenju zdravlja.

Uloga sportsko-rekreativnih aktivnosti u prevenciji i suzbijanju hroničnih nezaraznih bolesti.

Zdravlje i aktivan boravak u prirodi.

Zdrave životne navike kao temelj imunološkog sistema.

I test znanja / kolokvijum Higijena tijela i higijena životne i radne sredine kao uslov očuvanja i poboljšanja zdravlja.

Osnovni principi zdrave ishrane i poremećaji u ishrani.

Bolesti zavisnosti i mogućnosti preventivnog djelovanja.

Sportsko-rekreativne aktivnosti kao prevencija agresivnog ponašanja i

vršnjačkog nasilja u školi.

Mogućnosti uspostavljanja kvalitetne saradnje sa roditeljima učenika u smislu podrške usvajanja zdravih st.života.

II test znanja / kolokvijum

Sredstva i metode informisanja i promocije zdravih stilova života.

Završni ispit

Ovjera semestra i upis ocjena.

Dopunska nastava i popravni ispitni rok.


Nedjeljno


Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi


(priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume,

izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U toku semestra: Nastava i završni ispit (6 sati i 40 min.) x 16 = 106 sati 40 min

Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 6 sati 40 min

= 13 sati 20 min.

Ukupno opterećenja za predmet: 5 x 30 = 150 sati


popravnog ispita od 0 do 24 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog

opterećenja za predmet)


106 sati 40 min (nastava) + 13 sati 20 min (priprema) + 30 sata (dopunski rad)

Obaveze studenata: : Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu i aktivno učestvuju u njoj.

Konsultacije: ponedjeljkom od 10-11h

Literatura:

Krivokapić, D.(2012), Skripta: Zdravi stilovi života.

Mikalački, M.(2005): Sportska rekreacija. Fakultet fizičke kulture u Novom Sadu.

Mitić, D.(2001): Rekreacija. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja u Beogradu.

Bjelica, D. (2007): Teorijske osnove tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja. Filozofski fakultet u Nikšiću.

Vučković, S., Savić, Z.(2002): Aktivnosti u prirodi. Fakultet fizičke kulture u Nišu.


Dva testa sa 20 poena (ukupno 40 poena). Aktivno učešće u toku nastave i seminarski do 10 poena, Završni ispit sa 50

poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Ocjene: E = 50 - 59; D=60 - 69; C =70 - 79; B = 80 - 89; A = 90 - 100 poena .

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc.dr Dragn Kivokapić


Naziv predmeta: Plivanje i vaterpolo 1






Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata/studentkinja sa teorijskim, naučnim i stručnim saznanjima iz plivanja,

vaterpola i spasilaštva na vodi i iz vode, koja će savremenim metodološkim postupcima primjenjivati u pedagoškom radu sa djecom,

učenicima i mladima.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: poznaje nastanak i razvoj plivanja i plivačkih sportskih

tehnika i njegov značaj; poznaje pojam selekcije u plivanju; analizira biomehanička i anatomska svojstva plivača; opisuje i praktično

prikazuje tehniku i metodiku spasilaštva na vodi i iz vode; metodički tumači tehniku spasilaštva.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja


Uvodno predavanje

Nastanak i razvoj plivanja i plivačkih sportskih tehnika

Biološki, pedagoško-psihološki i praktični značaj plivanja

Pojam selekcije u plivanju

Biomehanika i anatomija plivanja

KOLOVKOJUM I

Proces utapanja i potencijalni uzročnici opasnosti

Pomoćna sredstva i oprema za spasavanje na vodi i iz vode

Tehnika spasavanja – spasilački skok i spasilačko plivanje

Tehnika spasavanja – samospasavanje i načini spasavanja davljenika

Metodika spasavanja

KOLOKVIJUM II

Spasavanje na vodi i iz vode kao profesija

Plan i program škole plivanja i vaterpola

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:











Literatura: Ahmetović, Z., Matković, I. (1995). Teorija plivanja. Novi Sad: PSJ i SA Novog Sada.; Volčanšek, B. (1996). Sportsko

plivanje. Zagreb: Kineziološki fakultet.; Colwin, Cecil, M. (2002). Breakthrough Swimming. Illinois: Human Kinetics.; Lucero, B.

(2009). Technique Swim Workouts. Maidenhead: Meyer & Meyer Sport.; Gaughran, R. and Lambert, AF. (1969).The Technique of

Water Polo. Los Angeles: Swimming World.; De Mestre, N. (1972). Water polo; techniques and tactics. Sydney: Angus and

Robertson.



Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)



Naziv predmeta: Osnovi fiziologije i fiziologija sporta II


(vidi napomenu) obavezni IV 3 2P+1V

Studijski programi za koje se organizuje :

BSC- Fizička kultura i zdravi stilovi života

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta.


Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa naučnim i stručnim znanjima iz Fiziologije čovjeka

Ishodi ucenja:

1. Poznaje osnovne pojmove iz strukturalne i funkcionalne organizacije centralnog i perifernog nervnog sistema;

2. Opisuje funkciju i organizaciju endokrinog sistema, kao i endokrini odgovor na sportski trening;

3. Analizira ulogu culnog sistema na sportski napor;

4. Ispituje osnovne osobine uticaja fizičke aktivnosti u toku rasta i razvoja, sportske aktivnosti kod žena i uticaj na zdravlje;

5. Provjerava i analizira oporavak metaboličkih sistema nakon vježbanja;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof dr Miroslav Kezunović-nastavnik, dr med sci Zoran Terzić asistent-saradnik

Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, individualna realizacija zadataka.

Plan i program rada :




Strukturalna i funkcionalna organizacija centralnog i perifernog nervnog sistema.Neuron. Sinapsa i transmisija električnih potencijala. Neuromuskularna spojnica. Autonomni nervni sistem Neurofiziologija kičmene moždine. Refleksi. Funkcija i organizacija endokrinog sistema.Hipotalamus. Hipofiza. Polne žlijezde. Tireoidna i paratireoidna žlijezda, pankreas i nadbubreg. Metabolizam. Endokrini odgovor na sportski trening Oporavak metaboličkih sistema nakon vježbanja.

KOLOKVIJUM I Čulni sistem. Čulo vida. Čulo sluha i ravnoteže Culo ukusa i mirisa. Koža- zaštitna, čulna i regulatorna funkcija Fiziologija sistema organa za varenje. Hemijski i mehanički procesi probave Ishrana sportista Fizička aktivnost u toku rasta i razvoja. Sportska aktivnost kod žena i uticaj na zdravlje. Kontrola funkcionalnih spremnosti. Sportisti i stimulativna sredstva. KOLOKVIJUM II Ovjera semestra i upis ocjena Završni ispit Dopunska nastava i poravni ispitni rok


nedjeljno


Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi

1 sati individualnog rada studenta

(priprema za laboratorijske vježbe,

za kolokvijume, izrada domaćih


u semestru




Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.


Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i poloze dva kolokvijuma

Konsultacije: Obavljaju se prema ranije utvrdjenim terminima

Literatura: Gayton; Medicinska fiziologija; M.Kezunović i sar. Osnovi fiziologije i fiziologija sporta ; Drecun M. i sar. Praktikum iz fiziologije


Ocjenjuje se: - Prisustvo nastavi 6 poena

- Agažovanost na nastavi 4 poena



- Prolazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof dr Miroslav Kezunović

Napomena: Metodske jedinice praktične nastave odgovaraju metodskim jedinicama teorijske nastave.

MODUL: FIZIČKA KULTURA

Naziv predmeta: Korektivna gimnastika I


Nema Obavezni V 3 2 + 1

Studijski programi za koje se organizuje: BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života

Modul: Fizička kultura


Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti treba da ovladaju savremenim tehnikama i metodama prevencije,

detekcije i korekcije, kako bi preko tjelesnog vježbanja kao osnovnim sredstvom terapije i rehabilitacije uticali na otklanjanje

posturalnih poremećaja kod školske djece i omladine.


1. Objasni razloge primjene pokreta u prevenciji i liječenju

2. Opisuje mehanička svojstva lokomotornog aparata

3. Analizira osnovna i pomoćna sredstava u kineziterapiji

4. Primjeni pravilno odabrani početni položaj u odnosu na oslabljenu muskulaturu

5. Prepozna uzroke nepravilnog držanja tijela

6. Prepozna odgovarajući metodološki postupak u cilju otklanjanja tjelesnih poremećaja kod školske djece i omladine

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Aldijana Muratović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe i samostalno rješavanje zadataka, konsultacije.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Pojam, predmet, geneza, razvoj i značaj korektivne gimastike i njena primjena u prevenciji i liječenju.

Anatomsko-fiziološke i mehaničke osnove kretanja i ocjena mišićne snage manuelnom metodom.

Osnovna sredstva kineziterapije (primjena vježbi, respiratorna gimnastika), masaža i samomasaža.

Pomoćna sredstva kineziterapije – prirodni i vještački fizikalni agensi.

Osnovni ciljevi primjene vježbi u kineziterapiji (povećanje motoričkih sposobnosti).

Kolokvijum I

Metode primjene korektivnih vježbi (igra, sport i radna terapija u funkciji kineziterapije).

Primjena osnovnih, izvedenih i dopunskih početnih položaja u prevenciji i liječenju.

Doziranje, indikacije i kontraindikacije tjelesnih aktivnosti.

Držanje, etiologija (endogeni i egzogeni uzroci) i periodi evolucije nepravilnog držanja tijela.

Metode ocjenjivanja držanja tijela - metoda somatoskopije (klinički list za unos ocjena).

Kolokvijum II

Stadijumi razvoja tjelesnih poremećaja i metodologija rada u prevenciji i korekciji.

Završni ispit

Nedjelje popravnih ispita


Nedjeljno:


Struktura:

2 sata predavanja

2 sat vježbe

1 sat individualnog rada studenata (priprema

za laboratorijske vježbe, za kolokvijume,

izrada domaćih zadataka) uključujući i

konsultacije

U semestru:




Ukupno opterećenje za predmet 3 x 30 = 90 sati




Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u rješavanju zadataka i rade oba kolokvijuma.

Konsultacije:

Literatura: Jovović, V.: Korektivna gimnastika sa kineziterapijom. Filozofski fakultet, Nikšić, 2008.

Živković, D.: Osnove kineziologije sa elementima kliničke kineziologije. Fakultet sporta i fiz.vaspitanja, Niš, 2009.


Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: -Dva kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena).

- Prisustvo u nastavi, aktivnost na času, domaći zadaci, izrada sem.rada 10 poena.

- Završni ispit 50 poena.

- Prelazna ocijena dobija se ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene:

Ocjena F: manje od 50 poena.

Ocjena E: više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena

Ocjena D: više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena

Ocjena C: više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena

Ocjena B: više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena

Ocjena A: više ili jednako 90 poena i manje od 100 poena

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc.dr Aldijana Muratović


Naziv predmeta: ODBOJKA – TEHNIKA I METODIKA


Nema Obavezni V 4 2+1+1



Uslovljenost drugim predmetima: Ne

Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti treba, na osnovu savremenih naučnih, teorijskih i praktičnih

saznanja, da se upoznaju sa elementima odbojkaške tehnike i metodičkim postupcima u odbojci.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1.Poznaje teorijske osnove strukturalne analize

odbojke u procesu napada(prijem servisa, dizanje i smeč) i odbrane-kontranapada (servis, blok, odbrana polja,dizanje i smeč

u procesu kontranapada) 2.Objasni- analizira i praktično realizuje – demonstrira osnovne odbojkaške tehnike (stavovi i

kretanja, odbijanje lopte prstima i podlakticama, servis, smeč i blok). 3.Samostalno kreira i unapređuje metode učenja

prilagođene uzrastu vježbača, uslovima i ambijentu rada. 4.Organizuje nastavni – trenažni odbojkaški metodičko-tehnički

proces u okviru redovne nastave fizičkog vaspitanja, škole odbojke i odbojkaškog kluba. 5.Poznaje i primjenjuje pravila

odbojkaške igre.


Metod nastave i savladanja gradiva: Teorijska i praktična predavanja, vježbe, kolokvijumi, konsultacije i završni ispit.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Nastanak i razvoj odbojke; Tehnika i metodika kretanja bez lopte; Odbojkaški stavovi.

Pravila odbojkaške igre; Tehnika i metodika odbijanja – dodavanja lopte prstima.

Strukturalna analiza odbojke; klasifikacija elemenata tehnike.

Prirodna i laboratorijska selekcija; Tehnika i metodika odbijanja – dodavanja lopte podlakticama –

čekić.

Tehnika i metodika donjeg bočnog i tenis servisa.

Tehnika i metodika bloka.

I kolokvijum

Tehnika i metodika lelujavog servisa; Tehnika i metodika dodavanja lopte u padu – povaljke.

Tehnika i metodika odbijanja – dodavanja lopte u prizemnim položajima – sun, upijač, svrdlo sun,

bočni sun.

Tehnika i metodika smeča.

Tehnika i metodika smeč servisa.

Tehnika i metodika prijema servisa; Tehnika i metodika dizanja lopte.

II kolokvijum

Škola odbojke – osnovne karakteristike programa škole odbojke.

Osnovne karakteristike programa odbojke u osnovnim i srednjim školama;

Završni ispit




Nedeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:



(5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta

Ukupno opterećenje za predmet: 4 x 30 = 120 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i




Obaveze studenata: Pohađanje nastave i vježbi kao i rad oba kolokvijuma.

Konsultacije:da

Literatura: Tomić, D. Nemec, P.: Odbojka u teoriji i praksi, Beograd, 2002

Janković, V. Marelić, N.: Odbojka za sve, Zagreb, 2003

Stojanović, T., Kostić, R., Nešić, G.: Odbojka, Banja Luka, 2005 Sajt: www.oscg.me

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Prisustvo i angažovanost na nastavi 6 poena

-2 kolokvijuma po 22 poena (ukupno 44)

-Završni ispit 50 poena

Ocjene: Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 51 poen.



Naziv predmeta: PLIVANJE I VATERPOLO II


Nema Obavezni VI 5 2P+1PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Fizičke kultura i zdravi stilovi života, modul: Fizička

kultura (6 semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa teorijskim i praktičnim, naučnim i stručnim informacijama koje će

savremenim metodološkim postupcima koristiti u pedagoškom radu sa djecom, učenicima i mladima. Procesom nastave studenti

usvajaju osnovne strukture plivačkih i vaterpolo tehnika, čime se osposobljavaju da stručno znanje odgovarajućim metodološkim

postupcima, primijene u konkretnom planu i programu u procesu nastave fizičkog vaspitanja.


1.Razumije osnovne zakonitosti kretanja u vodenoj sredini;

2.Praktično pravino demonstrira četiri plivačke tehnike sa startom i okretima;

3.Praktično pravilno demonstrira osnovne elemente vaterpolo tehnike;

4.Ovlada metodičkim postupcima obučavanja neplivača tehnici plivanja;

5.Doprinosi usavršavanju tehnike plivanja plivača početnika;

6.Ovlada tehnikom spašavanja na vodi i pružanja prve pomoći.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: : Doc.dr Dragan Krivokapić-nastavnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Biomehanička analiza plivačke tehnike kraul sa startom i okretima.

Biomehanička analiza plivačke tehnike leđno sa startom i okretima.

Biomehanička analiza plivačke tehnike prsno sa startom i okretima.

Biomehanička analiza plivačke tehnike delfin sa startom i okretima.

Biomehanička analiza mješovitog plivanja sa startom i okretima

I kolokvijum.

Metodski postupci učenja i usavršavanja plivačke tehnike kraul sa startom i okretom..

Metodski postupci učenja i usavršavanja plivačke tehnike ledjni kraul sa startom i okretom

Metodski postupci učenja i usavršavanja plivačkih tehnika prsno sa startom i okretom.

Metodski postupci učenja i usavršavanja plivačkih tehnika delfin sa startom i okretom.

Specifičnosti metodike plivanja u odnosu na uzrast i pol.

Oblici trenažnog procesa u sportskom plivanju.

Planiranje i programiranje plivačkih treninga u fizičkom vaspitanju, rekreaciji i rehabilitaciji.

II kolokvijum.

Taktika vaterpola. Golman u vaterpolu. Morfološke, motoričke i funkcionalne karakteristike vaterp.

Tehnike spašavanjau vodi i pružanja prve pomoći.

Završni ispit.


Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno


Struktura:

2 sati predavanja

3 sati vježbi




u semestru


Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40

minuta) = 6 sati i 40 minuta




Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12

sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju predavanja, praktična predavanja i vježbe, rade kolokvijume, seminarski rad,

polažu praktični i teorijski dio ispita. Položen praktični dio ispita je uslov za polaganje kompletnog ispita

Konsultacije: Ponedjeljkom od 10-11h.

Literatura: Krivokapić.D. (2014): Plivanje, skripta. R.Gucman.(2012). Plivanje 128 vježbi, Gopal Zagreb. I.McLeod.(2010)

Plivanje. Data stratus, Beograd. Volčanšek, B. (1996). Sportsko plivanje. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma sa po 20 poena (ukupno 40 poena); Redovno prisustvo nastavi 5 poena;

Seminarski rad 5 poena; Završni ispit 50 poena; Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Ocjene: - pismeno, usmeno, pratktično


Dodatne informacije o predmetu: Položen praktični dio ispita je uslov za polaganje kompletnog ispita

Naziv predmeta: SKIJANJE


OBAVEZNI V 6 1 T + 2PP + 3V


Uslovljenost drugim predmetima: Položen predmet Osnove skijanja

Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj premeta nastave je da omogući studentima da savladaju tehniku narednog i vrhunskog oblika skijanja, upoznaju metodičke postupke učenja za realizaciju programa alpskog skijanja u radu sa djecom i odraslim i sticanje osnovnih znaja za organizaciju grupnog boravka u planinskim zimskim uslovima.

Ishod učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da:

1. Analizira i objasni takmičarska pravila i karakteristike postavljanja staza brzinskih i tehničkih dicsiplina u alpskom

skijanja (spust, superveleslslom, veleslslom i slslom);

2. Demonstrira i analizira tehniku naprednog i vrhunskog oblika skijanja (vijuganje u širokom hodniku, vijuganje u

uskom hodniku-dinamičko, vijuganje karving zaokretima,vožnja po grbastom terenu, vožnja po cijelcu);

3. Sprovode različite metodičke postupke učenja elemenata tehnike naprednog i vrhunskog oblika skijanja;

4. Kontroliše i procijeni uspješnost izvodjenja skijaške tehnike;

5. Organizuje grupni boravak djece na planini u zimskim uslovima;

6. Održava i servisira skije.








Priprema i upis semestra - Uvodno predavanje (cilj i ishodi predmeta, način izvodjenja nastave i ocjenjivanja) - Analiza tehnike i metodika učenja elemenata naprednog oblika skijanja; - Analiza tehnike i metodika učenja elemenata vrhunskog oblika skijanja; - Discipline i karakteristike takmičarske tehnike alpskog skijanja; - Brzinske discipline: Spust i Superveleslalom – karakteristike staze i takmičarska pravila; - Tehničke discipline: Veleslalom i Slalom– karakteristike staze i takmičarska pravila - I kolokvijum - Osnovne forme selekcije, Zavisnost orjentacije i selekcije od uzrasnih karakteristika - Fizička priprema alpskih skijaša - Tehnička priprema alpskih skijaša – postavke poligona za usavršavanje tehnike velesalaoma i slaoma - Lik učitelja skijanja; - Specifičnosti u učenju djece, nastavna pomagala; - II kolokvijum - Organizacija i sadržaj grupnog boravka na planini u zimskim uslovima djece; - Procjena usvojenosti tehnike skijanja - Završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno 6 ECTS x 40/30 =8 sati Struktura: 3 sata predavanja 3 sata vježbi 2 sata individualnog rada (priprema za vjezbe, konsultacije, izrada domacih zadataka) ukljucujuci i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit 8 x16=128 sati. Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2x8sati =16 sati. Ukupno opterećenje za predmet 6x30=180 sati. Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet). Struktura opterećenja: 128 sata (Nastava) +16 sati (Priprema) + 30 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu(praktičnu i teorijsku) i polažu kolokvijume(praktični dio).

Konsultacije: utorak 10 h

Literatura: Hadžić, R. (2013). Skijanje – osnove, tehnika i metodika; Hadžić, R. (2008). Tehnika i metodika alpskog skijanja; Jurković, N., Jurković, D.(2003). Skijanje-tehnika, metodika i osnove treninga; Petović, K., Šmitek, J., Žvan, M. (1984). Alpsko skijanje – Put do uspjeha; Simić, M. (2001). Alpsko smučanje – teorija i metodika; Guček, A., Videmšek, D.(2002).Smučanje danes.

- Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva teorijska kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena); - Prisustvo predavanjima 5 poena, - Angažovanje na nastavi 5 poena; - Završni ispit – praktični dio (vježbe) 30 poena, teorijski dio 20 poena (ukupno 50 poena)


- Ocjene: E (50-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90), A(91-100)


Dodatne informacije o predmetu: Student su obavezni pohadjati praktičnu nastavu i osvojiti najmanje 16 poena

Naziv predmeta: RUKOMET- TEHNIKA I METODIKA

Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova


Studijski programi za koje se organizuje: BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života (studije traju 6 semestara, 180 ECTS

kredita). Modul / Fizička kultura


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je osposobljavanje studenata da razumiju i usvoje znanja o tehničkim elementima,

metodskim postupcima i vrijednostima rukometa kao svojevrsnog sredstva fizičkog vaspitanja koje će doprinijeti ostvarivanju

osnovnih zadataka fizičkog vaspitanja.


1. Primijeni osnovnu tehniku rukometa kao osnovno sredstvo fizičkog vaspitanja a, u funkciji ostvarenja osnovnog cilja i zadataka

postavljenih u radu sa učenicima.

2.Kompetentno i stručno objasni, demonstrira i metodski pravilno prenese programske sadržaje rukometa (osnovne elementime

tehnike rukometa) školskoj djeci svih uzrasta.

3. Samostalno i kreativno unaprijedi metodske postupake i pronađe rješenja prilagođena uzrastu učenika, uslovima i ambijentu rada.

4.Organizuje i realizuje nastavne sadržaje rukometa, u okviru redovnih i vančasovnih nastavnih aktivnosti u osnovnim i srednjim

školama.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.. dr Dobrislav Vujović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična predavanja, vježbe, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra, upoznavanje sa programom.

Uvodu nastavu predmeta Rukomet,

Istorijski nastanak i razvoj rukometa; tehnika i metodika hvatanja i dodavanja lopte.

Značaj i uloga rukometa u nastavi fizičkog vaspitanja;

tehnika i metodika držanje i vođenja lopte.

Sistematizacija elemenata rukometa.

Selekcija, Rukomet kao izborni sport u školi; tehnika i metodika trokoraka.

Didaktički principi i metode u nastavi rukometa; tehnika i metodika šuta sa krila.

I test znanja- kolokvijum

Analiza tehnike šutiranja (definicija, karakteristike, podjela); metodika bočnog i čeonog šuta.

Analiza tehnike skok šuta u dalj i vis; metodika obučavanja skok šuta u dalj i vis.

Analiza šuta sa okretom i padom.

Analiza tehnike fintiranja (definicija, vrste, zajedničke karakteristike).

Analiza tehnike i metodski postupak obučavanja golmana.

II test znanja – kolokvijum

Analiza tehnike individualnih elemenata odbrane.

Mini rukomet - pravila; metodski postupak obučavanja tehničko taktičkih elemenata.

Završni ispit

Ovjera semestra.



Nedjeljno

U semestru


Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





U toku semestra









Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, i vježbe, pristupe polaganju kolokvijuma i završnog ispita.

Konsultacije: ponedeljkom 11.00 sati (kabinet)

Literatura: Popmihajlov, D.: Teorija rukometa, Zavod za fizičku kulturu Vojvodine, Novi Sad, 1978.

Popmihajlov, D.: Metodika rukometa, Zavod za fizičku kulturu Vojvodine, Novi Sad, 1980.

Arslanagić, A.: Rukomet-priručnik za trenere, vratare i igrače, Zrinski d.d. Čakovec,1997

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Prisustvo nastavi 6 poena,

- Angažovanje na nastavi 4 poena,

- Dva kolovijuma po 20 poena,


Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen

Ocjene: E (51 – 60); D (61 – 70); C (71 – 80); B (81 –90); A (91 –100)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof.. dr Dobrislav Vujović


semestra

Naziv predmeta: Sportska gimnastika I

Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita

Fond časova

Nema Obavezni V 5 1p+2pp+2v


- Bsc / Fizicka kultura i zdravi stilovi zivota

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznavaju sa sistematizovanim naučnim, stručnim i iskustvima

znanjima o nastavku i razvoju gimnastike, njenom značaju i ulozi u sistemu fizičkog vaspitanja i ovladavaju tehnikom i metodikom vježbi na spravama tlu i preskocima.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Razumije etape razvoja gimnastičkih disciplina; Ovlada

različitim oblicima izvodjenja elemenata u sportskoj gimnastici; Pokazuje sposobnost demonstracije tehnike vježbanja na parter;

Pokazuje sposobnost demonstracije tehnike vježbanja na spravama; Poznaje stručnu terminologiju u sportskoj gimnastici.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Jovica Petković

Metod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja vježbe, konsultacije individualna realizacija zadataka.

Plan i program rada: Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja

VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja

Upoznavanje, priprema i upis semestra Plan i program, organizacija nastave, sadržaj predmeta. Različiti oblici izvodjenja koluta naprijed i nazad; stav na glavi, plećama (svijeća) i šakama Nastanaka i razvoj gimnastike. Leteći kolut, različiti poskoci, kola, vage; konj i druge sprave kao prepreka. Vrste gimnastike. Predmet strance; prednoška, odbočka; njihanja u visu i potpora na spravama za gimnastički višeboj.Razvoj gimnastičkih disciplina. Sklopka sa glave i plećki; zgrčka, raznoška; njihanja i ljuljanja; premasi odnožno. Gimnastika u sistemu fizičkog vaspitanja. Povaljka, premet strance sa okretom; prekopit; naupor zavjesom o potkoljeno; upor zadnji, zanoška – razboj; kolo odnožno i naskok u upor odnožno, polu špaga, niska vaga – greda. I test znanja- kolokvijum Terminologija u sportskoj gimnastici. Upor prednjihom, stav na ramenima kolut naprijed – razboj; - plesni koraci, poskoci i skokovi; naskoci, hodanja i tračanja; - greda; razboj, vratilo; kolo odnožno; visovi, iskret naprijed – krugovi; naupor jašući; odbočka. Terminologija u sportskoj gimnastici. Kovrtljaji, okreti u ljuljanju; kolut nazad skonjeno, prednoška - razboj; plesni koraci, okreti - tlo i greda; klim premasi. Pravila terminološkog opisa. Naupor na višu pritku opiranjem o nižu, skokovi i ravnoteže – greda; kolo prednožno; iskret nazad; naupor klimom; sklonka. Takmičenja u sportskoj gimnastici i njihova organizacija. Kola na tlu, mostovi, povezivanje elemenata u kraći sastav.u, jelenji sjed; uvježbavanje obradjenih elemenata i komponovanje sastava. II test znanja - kolokvijum Sprave i sale za vježbanje i takmičenje u sportskoj gimnastici. Uvježbavanje obradjenih elemenata i dotjerivanje komponovanih sastava. Karakteristike sportske gimnastike i gimnastičkih sprava za žene. Takmičenje u gimnastičkom višeboju u okvirima zadanih elemenata Završni ispit


nedjeljno 5 kredita x 40/30 = 6 sati i 30 minuta Struktura: 3 sata predavanja 3 sata i 30 minuta samostalnog rada uključujući i konsultacije


Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvijume i izadju na završni ispit. Konsultacije:

Literatura: Petković, J., Hmjelovjec, i. Sportska gimnastika I i II, Podgorica2013, Petrović, J. I saradnici: Sportska gimnastika I i II dio FFK Beograd 1995. Ilić, M.: Sportska gimnastika. Beograd.




Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Jovica Petković


Naziv predmeta:

TRAUMATOLOGIJA I PRVA POMOĆ


(vidi napomenu) obavezni V 2 1p+1v

Studijski programi za koje se organizuje : BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života Modul: Fizička kultura


Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa naučnim i stručnim znanjima o povredama u sportu i uopšte o povredama, kao i pružanju prve pomoći.

Ishodi lijecenja 1. Opisuje osnovne vitalne znake i funkcije kod traumatoloskih pacijenata uz primjenu adekvatne prve pomoci;

2. Razlikuje i definise patologiju sportskih povreda;

3. Formulise i opisuje sportske povrede po sistemima i sportovima;

4. Rijesava i prakticno primjenjuje imobilizaciona i zavojna sredsta kod povrijedjenih ekstremiteta;

5. Nabraja i opise rehabilitacione postupke u toku sanacija sportskih povreda;

6. Razumije i prakticno primjeni znanja reanimacije kod traumatskog soka;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof dr Miroslav Kezunović nastavnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, individualna realizacija zadataka.

Plan i program:




Upoznavanje, priprema i upis semestra. Uvod u sportsku traumatologiju. Prva pomoć : osnovni principi. Osnovni vitalni znaci i funkcije

Patologija sportskih povreda i pružanje prve pomoći. Povrede mišića, tetiva, zglobova, ligamenata i kostiju.

Povrede glave, vrata, grudnog koša i trbuha, kičmenog stuba, karlice i ekstremiteta sa mjerama prve pomoći Specifične sportske povrede po sportovima. Prva pomoć i definitivno zbrinjavanje Zavojni materijal i imobilizaciona sredstva. (I kolokvijum). Rane i krvavljenje. Blast i kraš sindrom. Prva pomoć.

Prva pomoć kod bolnih stanja, alergija, trovanja, bolesti zavisnosti, ujedi psa,mačke i zmija Traumatski šok. Reanimacija. Prva pomoć kod poremećaja disanja, poremećaja KVS, poremećaja svijesti, kod bolnih stanja Prva pomoć kod utopljenika i kod masovnih povredjivanja – trijaža i transport Rehabilitacija. Masaza (II kolokvijum).



nedjeljno 2 kredita x 40/30 = 2 sati i 40 minuta Struktura: 1 sati predavanja 1 sati vježbi 0 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (2 sati i 40 minuta) x 16 = 42 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (2 sati i 40 minuta) = 5 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 2 x 30 = 60 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema) + 12 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata : Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i poloze dva kolokvijuma

Konsultacije: : obavljaju se prema ranije utvrdjenim terninima

Literatura: Radovan Medved : SPORTSKA MEDICINA, JUMENA, Zagreb 1980. Dragoljub Banović i sar.: POVREDE U SPORTU, Medicinska knjiga, Beograd 1993. Miroslav Kezunović i sar.: SPORTSKA MEDICINA pitanja i odgovori, Univerzitet CG, Podgorica 2005.




Napomena: : Metodske jedinice praktične nastave odgovaraju metodskim jedinicama teorijske nastave.

Naziv predmeta: Korektivna gimnastika II


Nema Obavezni VI 4 2P + 1V


Modul: Fizička kultura






1. Analizira pokrete glave i kičmenog stuba u svim ravnima

2. Opisuje deformitete kičmenog stuba

3. Primjeni odgovarajuće metode detekcije kod određenih deformiteta

4. Demonstrira preventivne i korektivne vježbe za otklanjanje određenih deformiteta

5. Vrednuje značaj nastave fizičkog vaspitanja u cilju prevencije posturalnih poremećaja kod školske djece i omladine




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Krivi vrat (torticollis) – karakteristike, klinička slika, prognoza i liječenje.

Kifoza i okrugla leđa – opšte karakteristike, klinička slika, metode detekcije, podjela kifoza.

Prevencija i korekcija kifoze, okruglih leđa i kifo-lordoze.

Lordoza – opšte karakteristike, klinička slika i metode detekcije.

Prevencija i korekcija lordoze.

Kolokvijum I

Skolioza – karakteristike, podjela, klinička slika, metode detekcije, frekvencija i struktura skolioza.

Prevencija i korekcija skolioze, skolioza i fizičke aktivnosti.

Ravna leđa i deformiteti grudnog koša (ispupčene i izdubljene grudi) i rameno-lopatičnog pojasa.

Deformiteti zgloba kuka i zgloba koljena (»x« noge, »o« noge i sabljaste noge).

Kolokvijum II

Ravno stopalo – patogeneza, klinička slika, metode detekcije i korekcija ravnog stopala.

Izdubljeno stopalo, rasplinuto stopalo i čukalj palca stopala (klinička slika, detekcija i korekcija).

Završni ispit

Nedjelja završnih ispita

Nedjelja popravnih ispita


Nedeljno:


Struktura:

2 sata predavanja

1 sat vježbi

2 sata i 20 minuta individuaslnog rada

studenata (priprema za laboratorijske vježbe,

za kolokvijume, izrada domaćih zadataka)


U semestru:



2 x (5 sati i 20 minuita) = 10 sati i 40 minuta




Struktura opterećenja: 85 sati io 20 minuta (nastava) + 10 sati i 40 minuta

(priprema) + 24 satai (dopunski rad)


Konsultacije:


Živković, D.:Osnove kineziologije sa elementima kliničke kineziologije. Fakultet sporta i fiz.vaspitanja, Niš, 2009.






Ocjene:









Studijski programi za koje se organizuje: - Bsc / Fizicka kultura i zdravi stilovi zivota


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje i ovladavanje sa većim brojem '' malih'' sportova i aktivnostima za vrijeme

kolektivnog boravka u nestandardnim uslovima i uslovima u prirodi Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Analizira prirodne okolnosti koje pospješuju i doprinose rastu i razvoju organizma; Ovlada logorskim objektima u funkciji bezbjednosnog boravka i kretanja u prirodi; Poznaje osnovnu tehniku, pravila i opremu u alpinizmu; Demonstrira sposobnost penjanja na vještačku i prirodnu stijenu; Poznaje značaj čitanja karata i orjentacije u prirodi; Ovlada primijenjenim veslanjem, ronjenjem na dah i autonomnim ronjenjem; Poznaje osnove jedrenja na dasci i skijanja na vodi.


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična predavanja, vježbe, kosultacije



Priprema i upis semestra Prirodne okolnosti koje pospješuju i doprinose rastu i razvoju organizma Uticaj prirodnih stimulansa na organizam Logorski objekti u funkciji bezbjednosnog boravka i kretanja u prirodi Šatori, vrste, tipovi,priprema terena, postavljanje šatora

Alpinizam-(osnovna tehnika, pravila) Oprema za alpinizam I kolokvijum

Penjanje na prirodnu i vještačku stijenu. Slobodno penjanje, penjanje u navezi, tehnika spuštanja pomoću užeta Opasnosti u planini, spašavanje povrijeđenih i prva pomoć Čitanje karata i orijentacija u prirodi II kolokvijum

Osnove jedrenja na dasci i skijanja na vodi.(tehnika i metodika) Primijenjeno veslanje, vožnja motornog čamca

Ronjenje na dah i autonomno ronjenje. Rafting i kanjoning Završni ispit.

Opterećenje studenata



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe i rade dva kolokvijuma.

Konsultacije:

Literatura: Vučković S., Z. Savić: Aktivnosti u prirodi, Niš, 2002 Živković Z.: Priroda alpinizam aklimatizacija i logorovanje, Beograd,1979.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvija po 15 poena, praktični rad i aktivnosti 20 bodova (ukupno 50) Završni ispit 50 poena




Naziv predmeta:

Aktivnosti u prirodi


Nema Obavezni VI 5 1TP+1PP+2V

Naziv predmeta: ODBOJKA - TAKTIKA


Nema Obavezni VI 4 1+ 1 + 1





saznanja upoznati sa jednostavnim i složenim taktičkim sistemima odbojkaške igre

Ishodi učenja:Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Analizira osnove strategije i taktike razvoja

sportskih dostignuća i klasifikuje taktiku odbojke; 2. Analizira i demonstrira individualne taktike servisa, prijema servisa,

dizanja, smeča, bloka, odbrane polja, dizanja i smeča u kontranapadu; 3. Prezentira i analizira ekipne taktičke sisteme u fazi

napada; 4. Prezentira i analizira ekipne taktičke sisteme u fazi odbrane; 5. Analizira modele priprema taktike za suparničku

ekipu i vođenje utakmice.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Analiza taktike odbojke – zadaci, sredstva i metode taktike.

Sistematizacija elemenata taktike; Taktička cjelina odbojkaške igre.

Klasifikacija taktike odbojke.

Taktika igre K1 – taktika prijema servisa, dizanja i smečiranja.

Taktika igre K2 – taktika serviranja i blokiranja.

Sistemi odbrane; kontranapad i zaštita napada.

I kolokvijum

Osnovna taktička načela – kompozicija ekipe i uloge (funkcije) igrača.

Model pripreme taktike za „suparnika“ - prikupljanje taktičkih informacija.

Izbor igrača u rotaciji na terenu; Jednostavni taktički sistemi u napadu.

Faktori koji predpostavljaju uspjeh u odbojci; Jednostavni taktički sistemi u odbrani.

Jednostavni i složeni taktički sistemi u napadu i odbrani.

II kolokvijum

Taktika vođenja ekipe na utakmici; Pravila igre i suđenje.

Osnove strateškog planiranja programiranja u ostvarivanju vrhunskog odbojkaškog rezultata.

Završni ispit




Nedeljno:


Struktura:

1 sati predavanja

2 sati vježbi

2 sati i 20 minuta individualnog rada

studenta (priprema za laboratorijske vježbe,



U semestru:






Struktura opterećenja: 85 sati i 20 min (nastava) + 10 sati i 40 min (priprema) +

24 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Pohađanje nastave i vježbi kao i rad oba kolokvijuma

Konsultacije:da







Ocjene: Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno saakupi najmanje 51 poen



Naziv predmeta: RUKOMET - TAKTIKA


Nema Obavezni VI 4 1+1+1

Studijski programi za koje se organizuje: BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života (Studije traju 6 semestara, 180 ECTS

kredita). Modul Fizička kultura


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je da studenti razumiju i usvoje znanja o taktičkim i strategijskim postupcima u

rukometu, usmjeri ih u samostalanu kreativnost novih taktičkih rješenja i usvoje Pravila igre IHF-a.


1. Primijeni postupke koji podstiču kreativnost i taktičko mišljenje učenika u realizaciji elementarnih taktičkih zadataka u rukometu.

2. Koristi stečena taktička znanja iz rukometa i primijeni taktičke principe igre i taktičke manevre.

3.Komponuje tim i sisteme igre s namjerom nadmudrivanja protivnika u igri i nadgrađuje taktičke vještine primjenom usvojenih

znanja iz tehnike, taktike i fizičke pripreme u rukometu.

4. Memoriše konceptualno i situaciono, određene postupake koje treba sprovesti u toku utakmice i situaciono reaguje zavisno od

razvoja događaja za vrijeme takmičenja.

5. Planira i programira rukomet u okviru klupske i reprezentativne selekcije i sa njom učestvuje na raznim školskim i državnim

takmičenjima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: : Prof. dr Dobrislav Vujović,



Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Upoznavanje sa programom, priprema i upis semestra

Definicija taktike i strategije, faze učenja taktike i sistematizacija elemenata taktike.

Elementi grupne taktike u napadu, zalet, ukrštanje, odvlačenje, blokade, dupli pas, kombinacije.

Kolektivna taktika u napadu, sistem napada, princip i faze napada.

Napad na duboke zonske formacije, napad sa dva pivotmena.

Kontra napad.

I kolokvijum

Kolektivna taktika u odbrani, sistemi u odbrani i njihove karakteristike. Odbrana 6:0.

Iodbrana 5:1; 4:2; 3:2:1; 3:3.

Individualni sistem odbrane, čovjek na čovjeka-presing.

Kombinovani sistem odbrane 5+1, 4+2.

Prikaz (video ili CD) rukometnih utakmica sa analizom i diskusijom elementa taktike.

II kolokvijum Pravila u sudjenju.

Rukomet na pijesku: - pravila, sistematizacija tehničko taktičkih elemenata.

Završni ispit

Ovjera semestra



Nedjeljno: U semestru


Struktura:

1 sati predavanja

2 sati vježbi





U toku semestra:

Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 = 185 sati i 20 minuta


2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta.



polaganje popravnog ispita od 0 do 24 sata (preostalo vrijeme od prve dvije

stavke do ukupnog opterećenja za predmeti)


85 sati i 20 min.(Nastava)+i.(Priprema)+10 satai 40 minuta(Dopun. rad) 24


Konsultacije: petakom, 11.00 sati (kabinet)

1. Literatura: Tomljanović, Z. Malić. Z.: Rukomet – Teorija i praksa, Zagreb 1982.godine



Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: Prisustvo nastavi 6 poena,





Ocjene: E (51 – 60); D (61 – 70); C (71 – 80); B (81 –90); A (91 –100)



semestra

Naziv predmeta: Liderstvo u sportu






Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje osnovnih zakonitosti liderstva u sportu sa posebnim osvrtom, prije svega na okruženje,

zatim na osnovne principe, kao i na buduće izazove liderstva u sportu.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: poznaje ulogu države u razvoju sporta; analizira

organizacionu strukturu i kulturu sportskih organizacija; razvija kompetencije za strategijsko rukovođenje u sportu; poznaje

specifičnosti lidera u neprofetnim i profitnim sportskim organizacijama; opisuje teorije liderstva.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja


Uvodno predavanje

Osnove liderstva u sportu

Uloga države u razvoju sporta

Organizaciona struktura u sportu

Organizaciona kultura u sportu

KOLOKVIJUM I

Strategijsko rukovođenje u sportu

Liderstvo u neprofitnom sektoru

Liderstvo u profesionalnom sportu

Teorije liderstva

Globalizacija i njen uticaj na donošenje odluka

KOLOVKOJUM II

Društvene vrijednosti i etika lidera u sportu

Tekući problemi i izazovi 21. vijeka

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno:


Struktura:

4 sati predavanja

0 sati vježbi





U semestru:











Literatura: Popović, S. (2015). Liderstvo u sportu. Skrupta; Martin, B. et al. (2006). Outdoor Leadership: Theory and Practice.

Champaign, IL: Human Kinetics.; Priest, S. & Gass, M. (2005). Effective Leadership in Adventure Programming. Champaign, IL:

Human Kinetics.; Tomić, M. (2007). Sportski menadžment. Beograd: Data status.; Bartoluci, M. i Škorić, S. (2009). Menadžment u

sportu. Zagreb: Kineziološki fakultet.; Hoye, R. et al. (2006). Sport management: principles and applications. Oxford: Elsevier.; Li,

M. et al. (2012). International Sport Management. Champaign, IL: Human Kinetics.



Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)



Naziv predmeta:

Sportska gimnastika II


Nema Obavezni VI 6 2p+2pp+1v


- Bsc / Fizicka kultura i zdravi stilovi zivota

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznavaju sa sistematizovanim naučnim, stručnim i iskustvima

znanjima o nastavku i razvoju gimnastike, njenom značaju i ulozi u sistemu fizičkog vaspitanja i ovladavaju tehnikom i metodikom vježbi na spravama tlu i preskocima.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da:. Pokazuje sposobnost asistenicije i čuvanja u sportskoj gimnastici; Analizira selekciju i modelne karakteristike gimnastičara; Poznaje jednačinu specifikacije u sportskoj gimnastici; Sposobnost demonstracije komponovanih sastava; Razumije takmičenje u gimnastičkom višeboju.


Metod nastave i savlađivanja gradiva: Predavanja vježbe, konsultacije individualna realizacija zadataka.


Upoznavanje, priprema i upis semestra. Plan i program, organizacija nastave, sadržaj predmeta. LJuljanja i njihanja u potporu i uporu; klim; kolutanja; kovrljaji; skokovi i poskoci Selekcija- modelne karakteristike gimnastičara. Zgrčka, konj u dužini; naupor usklopno – vratilo i dvovisinski razboj. Jednačina specifikacije uspjeha u sportskoj gimnastici. Kolut nazad kroz stav o šakama; upor sklopkom;, razboj; kolo zanožno.Morfološke karakteristike gimnastičara – ki. Naupor prednjihom – krugovi; kolut nazad uvito razboj, zgrčka – konj u dužini, sasjed podmetno sa okretom za 180 o dvovisinski razboj Antropomotoričke sposobnosti gimnastičara – k. Predmet uporom naprijed; otvoreni striz; njih u visu uznijetom; saskok prednoška sa pola okreta unutar - razboj. I test znanja- kolokvijum Metodika obučavanja gimnastičkih elemenata. Prekopit zgrčeno naprijed; raznoška – konj u dužini; podmetni saskoci; naupor podmetno – razboj; naupor usklopno-krugovi; most kroz stav o šakama. Metodika otklanjanja grešaka. Spadom iz upora kovrtljaj nazad na nižoj pritci; kolut na gredi do sjeda raznožno; zatvoreni striž; naupor zanjihom – vratilo. Preventivne mjere pri izvodjenju gimnastičkih vježbi. Obočka pogrčeno preko obje pritke – razboj; zgrčka iz upora prednjeg – vratila; saskok premetom strance – greda. Asistencija – čuvanje i pomaganje. Naupor zanjihom – krugovi; premet uporom nazad; saskok premetom strance – dvovisinskis razboj. Povrede u sportskoj gimnastici. Premet raznožno; krugovi, premet uporom nazad,;saskoci - konj sa hvataljkama; uvježbavanje obradjenih elemenata. II test znanja - kolokvijum Biomehanički osnovi sportske gimnastike – statičke vježbe. Kkomponovanje sastava za gimnastički višeboj. Biomehanički osnovi sportske gimnastike - dinamične vježbe. Takmičenje u gimnastičkom višeboju u okviru zadanih elemenata. Završni ispit


Nedjeljno

6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 4 sata predavanja 4 sata samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 7 sati) = 14 sati

Ukupno opterećenje za predmet 6x30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 36 sata (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmeti) Struktura opterećenja: 128 sati nastava i (Nastava)+14 sati.(Priprema)+36 sata(Dopun. rad)

Obaveze studenata u toku nastave: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, praktična preIvanja i vježbe, rade

kolokvijume i završni ispit Konsultacije:

Literatura: Petković, J., Hmjelovjec, i. Sportska gimnastika I i II, Podgorica2013, Petrović, J. I saradnici: Sportska gimnastika I i II dio FFK Beograd 1995. Ilić, M.: Sportska gimnastika. Beograd.




Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. drJovica Petković


Naziv predmeta: Tjelesno i zdravstveno obrazovanje


Obavezni VI 3 2 P

Studijski programi za koje se organizuje : BSc - Akademske osnovne studije Studijskog programa Zdravi stilovi života na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, Univerziteta Crne Gore (180 ECTS kredita).


Ciljevi izučavanja predmeta:Cilj tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja kao nastavnog predmeta, sagledava se u podsticanju duhovnog napora studenata na promišljanje samih osnova potrebnih za razumijevanje tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja djece i omladine i naravno,uže struke za koju su se opredijelili,odnosno napora za njeno dalje razvijanje i (pre)osmišljavanje.


Razumije faze i etape psihofizičkog razvoja učenika;

Razumije osnovne činioce koji doprinose očuvanju i unapređenju zdravstvenog statusa;

Iznosi primjere kojima pozitivno utiče na učenike u smislu prihvatanja zdravstveno korisnih navika;

Postigne nivo osposobljenosti kojim može da utiče na učenike da prihvate navike kojima doprinose

pravilnom bio-psiho-socijalnom razvoju;

Kontinuirano prati razvoj naučnih saznanja u oblasti tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja;

Primjenjuje stečena znanja u praksi uz poštovanje individualnih razlika.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Duško Bjelica /šifra nastavnika 195872/ ,

Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, rješavanje zadataka,seminarski radovi, konsultacije,provjera znanja.

Planiranje rada

Nedjeljno planiranje I nedjelja,


V nedjelja, VI nedjelja, VII nedjelja, VIII nedjelja, IX nedjelja, X nedjelja, XI nedjelja, XII nedjelja, XIII nedjelja, XIV nedjelja, XV nedjelja,


Predmet, zadaci i značaj predmeta; Morfologija i sportski trening (ideja konstit. tjel. karakt. i sp.discipl)

Teorija mišićne kontrakcije; Hemizam kontrakcije i opuštanja mišića. Krebsov ciklus; Autoregulacija razmjene materija prilikom mišićne aktivnosti. Aerobni kaacitet Anaerobni kapacitet Oporavak u sportu; Adaptacija, Teorija zamora.

Kolokvijum I Psihološki osnovi sportskog treninga. Modeli fizičke pripreme vrhunskih sportista; Doziranje; Opšti principi planiranja i programiranja fizičkih priprema sportista. Ishrana sportista. Doping; Vitamini. Kolokvijum II

Ovjera semestra i upis ocjena Završni ispit Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno


Struktura:

2 sati predavanja

0 sati vježbi





u semestru



upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati. Ukupno opterećenje za

predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita, 0-30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu,obrade zadate teme,polažu 2 kolokvijuma.Konsultacije utorkom 12-13 časova.

Literatura: ; Teorij.osnove tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja,D.Bjelica,Pgd.2007. D.Bjelica:Uticaj sportskog treninga na antropomotoričke sposobnosti,Pgd,2004.,D.Bjelica:Teorija sporta,2005.D.Bjelica: Sportski trening,2006.D.Bjelica:Sistematizacija sportskih disciplina i sportski trening,2005. D.Bjelica:Stavovi učenika prema nastavi f.vaspitanja.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 22 poena Aktivnost na predavanjima i vježbama,izrada seminarskog rada i prisustvo nastavi do 5 poena.Završni ispit 50 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

OCJENE: Ocjena A: 90 – 100 poena

Ocjena B: 80 – 89 poena

Ocjena C: 70 -79 poena

Ocjena D: 60 – 69 poena

Ocjena E: 50 -59 poena

Ocjena F: manje od 50 poena


Napomena: Dodatne informacije o predmetu : nema

MODUL: ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA

Naziv predmeta: Welness


Nema Obavezni V 3 2 + 0 + 1


Modul: Zdravi stilovi života


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim pravilima u primjeni zdravog stila života i preuzimanja ponašanja koja

razvijaju optimalno fizičko i mentalno zdravlje.


1. Unaprijedi znanja i sofistiranije ih primijeni u realizaciji programa na unapređenju zdravstvenog statusa čovjeka.

2. Odabere metode i tehnike detekcije isuficijencije organizma i utvrdi štetne uticaje načina života.

3. Primijeni adekvatne tretmane u prevenciji i redukciji oštećene funkcije lokomotornog aparata i organizma.

4. Obavi inspekciju posturalnih refleksa odgovornih za dobro držanje tijela i uopšte dobar status organizma.

5. Preporuči odgovarajuće mjere i tjelesni tretman u primjeni zdravih stilova života.

6. Modifikuje postojeće trenažne programe i podredi ih individualnim sposobnostima i karakteristikama pacijenta.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Pojam, predmet, ciljevi, zadaci, geneza, razvoj i značaj welness-a.

Anatomsko-fiziološke i mehaničke osnove kretanja

Osnovna sredstva wellnes-a

Pomoćna sredstva wellnes-a

Osnovni ciljevi primjene vježbi u wellnes-u (povećanje motoričkih sposobnosti).

I kolokvijum

Metode primjene preventivno-korektivnih vježbi u velnesu i držanje tijela

Welness i bolesti kardiovaskularnog i disajnog sistema i bolesti organa za varenje.

Primjena welness -a u prevenciji specifičnih bolesti i stanja.

Primjena welness-a u otklanjanju gojaznosti.

II kolokvijum

Primjena welness-a u prevenciji i kineziterapiji sportskih povreda.

Welness i bolesti zavisnosti.

Završna nedjelja

Nedjelje završnih ispita

Pauza između ispita

Nedjelje završnih i popravnih ispita


Nedeljno:



2 sata predavanja

1 sat vježbe

2 sata individualnog rada studenata




U semestru:






polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati.




Konsultacije:

Literatura: Krivokapić, D. (2016), Wellness, skripta.





Ocjene:









Naziv predmeta: ODBOJKA – TEHNIKA I METODIKA







saznanja, da se upoznaju sa elementima odbojkaške tehnike i metodičkim postupcima u odbojci.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1.Poznaje teorijske osnove strukturalne analize

odbojke u procesu napada(prijem servisa, dizanje i smeč) i odbrane-kontranapada (servis, blok, odbrana polja,dizanje i smeč

u procesu kontranapada) 2.Objasni- analizira i praktično realizuje – demonstrira osnovne odbojkaške tehnike (stavovi i

kretanja, odbijanje lopte prstima i podlakticama, servis, smeč i blok). 3.Samostalno kreira i unapređuje metode učenja

prilagođene uzrastu vježbača, uslovima i ambijentu rada. 4.Organizuje nastavni – trenažni odbojkaški metodičko-tehnički

proces u okviru redovne nastave fizičkog vaspitanja, škole odbojke i odbojkaškog kluba. 5.Poznaje i primjenjuje pravila

odbojkaške igre.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Nastanak i razvoj odbojke; Tehnika i metodika kretanja bez lopte; Odbojkaški stavovi.

Pravila odbojkaške igre; Tehnika i metodika odbijanja – dodavanja lopte prstima.

Strukturalna analiza odbojke; klasifikacija elemenata tehnike.

Prirodna i laboratorijska selekcija; Tehnika i metodika odbijanja – dodavanja lopte podlakticama –

čekić.

Tehnika i metodika donjeg bočnog i tenis servisa.

Tehnika i metodika bloka.

I kolokvijum

Tehnika i metodika lelujavog servisa; Tehnika i metodika dodavanja lopte u padu – povaljke.

Tehnika i metodika odbijanja – dodavanja lopte u prizemnim položajima – sun, upijač, svrdlo sun,

bočni sun.

Tehnika i metodika smeča.

Tehnika i metodika smeč servisa.

Tehnika i metodika prijema servisa; Tehnika i metodika dizanja lopte.

II kolokvijum

Škola odbojke – osnovne karakteristike programa škole odbojke.

Osnovne karakteristike programa odbojke u osnovnim i srednjim školama;

Završni ispit




Nedeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:








Obaveze studenata: Pohađanje nastave i vježbi kao i rad oba kolokvijuma.

Konsultacije:da







Ocjene: Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 51 poen.



Naziv predmeta: PLIVANJE I VATERPOLO II


Nema Obavezni V 5 2P+1PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Fizičke kultura i zdravi stilovi života, modul: Zdravi stilovi

života,(6 semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa teorijskim i praktičnim, naučnim i stručnim informacijama koje će

savremenim metodološkim postupcima koristiti u pedagoškom radu sa djecom, učenicima i mladima. Procesom nastave studenti

usvajaju osnovne strukture plivačkih i vaterpolo tehnika, čime se osposobljavaju da stručno znanje odgovarajućim metodološkim

postupcima, primijene u konkretnom planu i programu u procesu nastave fizičkog vaspitanja.


1.Razumije osnovne zakonitosti kretanja u vodenoj sredini;

2.Praktično pravino demonstrira četiri plivačke tehnike sa startom i okretima;

3.Praktično pravilno demonstrira osnovne elemente vaterpolo tehnike;

4.Ovlada metodičkim postupcima obučavanja neplivača tehnici plivanja;

5.Doprinosi usavršavanju tehnike plivanja plivača početnika;

6.Ovlada tehnikom spašavanja na vodi i pružanja prve pomoći.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: : Doc.dr Dragan Krivokapić-nastavnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, seminarski radovi, konsultacije.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Biomehanička analiza plivačke tehnike kraul sa startom i okretima.

Biomehanička analiza plivačke tehnike leđno sa startom i okretima.

Biomehanička analiza plivačke tehnike prsno sa startom i okretima.

Biomehanička analiza plivačke tehnike delfin sa startom i okretima.

Biomehanička analiza mješovitog plivanja sa startom i okretima

I kolokvijum.

Metodski postupci učenja i usavršavanja plivačke tehnike kraul sa startom i okretom..

Metodski postupci učenja i usavršavanja plivačke tehnike ledjni kraul sa startom i okretom

Metodski postupci učenja i usavršavanja plivačkih tehnika prsno sa startom i okretom.

Metodski postupci učenja i usavršavanja plivačkih tehnika delfin sa startom i okretom.

Specifičnosti metodike plivanja u odnosu na uzrast i pol.

Oblici trenažnog procesa u sportskom plivanju.

Planiranje i programiranje plivačkih treninga u fizičkom vaspitanju, rekreaciji i rehabilitaciji.

II kolokvijum.

Taktika vaterpola. Golman u vaterpolu. Morfološke, motoričke i funkcionalne karakteristike vaterp.

Tehnike spašavanjau vodi i pružanja prve pomoći.

Završni ispit.




nedjeljno


Struktura:

2 sati predavanja

3 sati vježbi




u semestru








sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju predavanja, praktična predavanja i vježbe, rade kolokvijume, seminarski rad,

polažu praktični i teorijski dio ispita. Položen praktični dio ispita je uslov za polaganje kompletnog ispita


Literatura: Krivokapić.D. (2014): Plivanje, skripta. R.Gucman.(2012). Plivanje 128 vježbi, Gopal Zagreb. I.McLeod.(2010)

Plivanje. Data stratus, Beograd. Volčanšek, B. (1996). Sportsko plivanje. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma sa po 20 poena (ukupno 40 poena); Redovno prisustvo nastavi 5 poena;

Seminarski rad 5 poena; Završni ispit 50 poena; Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Ocjene: - pismeno, usmeno, pratktično


Dodatne informacije o predmetu: Položen praktični dio ispita je uslov za polaganje kompletnog ispita

Naziv predmeta: SKIJANJE


OBAVEZNI V 6 1 T + 2PP + 3V


Uslovljenost drugim predmetima: Položen predmet Osnove skijanja

Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj premeta nastave je da omogući studentima da savladaju tehniku narednog i vrhunskog oblika skijanja, upoznaju metodičke postupke učenja za realizaciju programa alpskog skijanja u radu sa djecom i odraslim i sticanje osnovnih znaja za organizaciju grupnog boravka u planinskim zimskim uslovima.


7. Analizira i objasni takmičarska pravila i karakteristike postavljanja staza brzinskih i tehničkih dicsiplina u alpskom

skijanja (spust, superveleslslom, veleslslom i slslom);

8. Demonstrira i analizira tehniku naprednog i vrhunskog oblika skijanja (vijuganje u širokom hodniku, vijuganje u

uskom hodniku-dinamičko, vijuganje karving zaokretima,vožnja po grbastom terenu, vožnja po cijelcu);

9. Sprovode različite metodičke postupke učenja elemenata tehnike naprednog i vrhunskog oblika skijanja;

10. Kontroliše i procijeni uspješnost izvodjenja skijaške tehnike;

11. Organizuje grupni boravak djece na planini u zimskim uslovima;

12. Održava i servisira skije.








Priprema i upis semestra - Uvodno predavanje (cilj i ishodi predmeta, način izvodjenja nastave i ocjenjivanja) - Analiza tehnike i metodika učenja elemenata naprednog oblika skijanja; - Analiza tehnike i metodika učenja elemenata vrhunskog oblika skijanja; - Discipline i karakteristike takmičarske tehnike alpskog skijanja; - Brzinske discipline: Spust i Superveleslalom – karakteristike staze i takmičarska pravila; - Tehničke discipline: Veleslalom i Slalom– karakteristike staze i takmičarska pravila - I kolokvijum - Osnovne forme selekcije, Zavisnost orjentacije i selekcije od uzrasnih karakteristika - Fizička priprema alpskih skijaša - Tehnička priprema alpskih skijaša – postavke poligona za usavršavanje tehnike velesalaoma i slaoma - Lik učitelja skijanja; - Specifičnosti u učenju djece, nastavna pomagala; - II kolokvijum - Organizacija i sadržaj grupnog boravka na planini u zimskim uslovima djece; - Procjena usvojenosti tehnike skijanja - Završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno 6 ECTS x 40/30 =8 sati Struktura: 3 sata predavanja 3 sata vježbi 2 sata individualnog rada (priprema za vjezbe, konsultacije, izrada domacih zadataka) ukljucujuci i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit 8 x16=128 sati. Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2x8sati =16 sati. Ukupno opterećenje za predmet 6x30=180 sati. Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet). Struktura opterećenja: 128 sata (Nastava) +16 sati (Priprema) + 30 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu(praktičnu i teorijsku) i polažu kolokvijume(praktični dio).

Konsultacije: utorak 10 h

Literatura: Hadžić, R. (2013). Skijanje – osnove, tehnika i metodika; Hadžić, R. (2008). Tehnika i metodika alpskog skijanja; Jurković, N., Jurković, D.(2003). Skijanje-tehnika, metodika i osnove treninga; Petović, K., Šmitek, J., Žvan, M. (1984). Alpsko skijanje – Put do uspjeha; Simić, M. (2001). Alpsko smučanje – teorija i metodika; Guček, A., Videmšek, D.(2002).Smučanje danes.

- Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva teorijska kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena); - Prisustvo predavanjima 5 poena, - Angažovanje na nastavi 5 poena; - Završni ispit – praktični dio (vježbe) 30 poena, teorijski dio 20 poena (ukupno 50 poena)


- Ocjene: E (50-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90), A(91-100)


Dodatne informacije o predmetu: Student su obavezni pohadjati praktičnu nastavu i osvojiti najmanje 16 poena

Naziv predmeta: RUKOMET- TEHNIKA I METODIKA



Studijski programi za koje se organizuje: BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života (studije traju 6 semestara, 180 ECTS

kredita). Modul / Zdravin stilovi zivota


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je osposobljavanje studenata da razumiju i usvoje znanja o tehničkim elementima,

metodskim postupcima i vrijednostima rukometa kao svojevrsnog sredstva fizičkog vaspitanja koje će doprinijeti ostvarivanju

osnovnih zadataka fizičkog vaspitanja.


1. Primijeni osnovnu tehniku rukometa kao osnovno sredstvo fizičkog vaspitanja a, u funkciji ostvarenja osnovnog cilja i zadataka

postavljenih u radu sa učenicima.

2.Kompetentno i stručno objasni, demonstrira i metodski pravilno prenese programske sadržaje rukometa (osnovne elementime

tehnike rukometa) školskoj djeci svih uzrasta.

3. Samostalno i kreativno unaprijedi metodske postupake i pronađe rješenja prilagođena uzrastu učenika, uslovima i ambijentu rada.

4.Organizuje i realizuje nastavne sadržaje rukometa, u okviru redovnih i vančasovnih nastavnih aktivnosti u osnovnim i srednjim

školama.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.. dr Dobrislav Vujović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična predavanja, vježbe, kolokvijumi, konsultacije i priprema za ispit.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra, upoznavanje sa programom.

Uvodu nastavu predmeta Rukomet,

Istorijski nastanak i razvoj rukometa; tehnika i metodika hvatanja i dodavanja lopte.

Značaj i uloga rukometa u nastavi fizičkog vaspitanja;

tehnika i metodika držanje i vođenja lopte.

Sistematizacija elemenata rukometa.

Selekcija, Rukomet kao izborni sport u školi; tehnika i metodika trokoraka.

Didaktički principi i metode u nastavi rukometa; tehnika i metodika šuta sa krila.

I test znanja- kolokvijum

Analiza tehnike šutiranja (definicija, karakteristike, podjela); metodika bočnog i čeonog šuta.

Analiza tehnike skok šuta u dalj i vis; metodika obučavanja skok šuta u dalj i vis.

Analiza šuta sa okretom i padom.

Analiza tehnike fintiranja (definicija, vrste, zajedničke karakteristike).

Analiza tehnike i metodski postupak obučavanja golmana.

II test znanja – kolokvijum

Analiza tehnike individualnih elemenata odbrane.

Mini rukomet - pravila; metodski postupak obučavanja tehničko taktičkih elemenata.

Završni ispit

Ovjera semestra.



Nedjeljno

U semestru


Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





U toku semestra










Konsultacije: ponedeljkom 11.00 sati (kabinet)

Literatura: Popmihajlov, D.: Teorija rukometa, Zavod za fizičku kulturu Vojvodine, Novi Sad, 1978.

Popmihajlov, D.: Metodika rukometa, Zavod za fizičku kulturu Vojvodine, Novi Sad, 1980.

Arslanagić, A.: Rukomet-priručnik za trenere, vratare i igrače, Zrinski d.d. Čakovec,1997

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Prisustvo nastavi 6 poena,





Ocjene: E (51 – 60); D (61 – 70); C (71 – 80); B (81 –90); A (91 –100)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof.. dr Dobrislav Vujović


semestra

Naziv predmeta:

TRAUMATOLOGIJA I PRVA POMOĆ


(vidi napomenu) obavezni V 2 1p+1v

Studijski programi za koje se organizuje : BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života Modul: Zdravi stilovi života


Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa naučnim i stručnim znanjima o povredama u sportu i uopšte o povredama, kao i pružanju prve pomoći.

Ishodi lijecenja 1. Opisuje osnovne vitalne znake i funkcije kod traumatoloskih pacijenata uz primjenu adekvatne prve pomoci;

2. Razlikuje i definise patologiju sportskih povreda;

3. Formulise i opisuje sportske povrede po sistemima i sportovima;

4. Rijesava i prakticno primjenjuje imobilizaciona i zavojna sredsta kod povrijedjenih ekstremiteta;

5. Nabraja i opise rehabilitacione postupke u toku sanacija sportskih povreda;

6. Razumije i prakticno primjeni znanja reanimacije kod traumatskog soka;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof dr Miroslav Kezunović nastavnik


Plan i program:




Upoznavanje, priprema i upis semestra. Uvod u sportsku traumatologiju. Prva pomoć : osnovni principi. Osnovni vitalni znaci i funkcije

Patologija sportskih povreda i pružanje prve pomoći. Povrede mišića, tetiva, zglobova, ligamenata i kostiju.

Povrede glave, vrata, grudnog koša i trbuha, kičmenog stuba, karlice i ekstremiteta sa mjerama prve pomoći Specifične sportske povrede po sportovima. Prva pomoć i definitivno zbrinjavanje Zavojni materijal i imobilizaciona sredstva. (I kolokvijum). Rane i krvavljenje. Blast i kraš sindrom. Prva pomoć.

Prva pomoć kod bolnih stanja, alergija, trovanja, bolesti zavisnosti, ujedi psa,mačke i zmija Traumatski šok. Reanimacija. Prva pomoć kod poremećaja disanja, poremećaja KVS, poremećaja svijesti, kod bolnih stanja Prva pomoć kod utopljenika i kod masovnih povredjivanja – trijaža i transport Rehabilitacija. Masaza (II kolokvijum).





Obaveze studenata : Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i poloze dva kolokvijuma

Konsultacije: : obavljaju se prema ranije utvrdjenim terninima

Literatura: Radovan Medved : SPORTSKA MEDICINA, JUMENA, Zagreb 1980. Dragoljub Banović i sar.: POVREDE U SPORTU, Medicinska knjiga, Beograd 1993. Miroslav Kezunović i sar.: SPORTSKA MEDICINA pitanja i odgovori, Univerzitet CG, Podgorica 2005.





Naziv predmeta: Dijagnostika trenažnog procesa u sportu i

fitnessu


Nema Obavezni VI 5 2 + 1 + 2




Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti treba da ovladaju dijagnostičkim procedurama kao i osnovnim principima

i uslovima za testiranje na osnovu čega se utvrđuje plan i program trenažnog procesa.


1. Poznaje multidisciplinarni pristup u dijagnostici

2. Primjeni odgovarajuće dijagnostičke tehnike

3. Razumije protokol testiranja

4. Opiše metrijske karakteristike testova




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Multidisciplinarni pristup u dijagnostici stanja treniranosti

Dijagnostičke tehnike

Osnovni principi i uslovi za testiranje

Dijagnostika u funkciji sistema kontrole trenažnog procesa

Dijagnostika u kontroli sportske tehnike

Kolokvijum I

Osnovne antropološke antropometrije u dijagnostici sportista

Funkcionalno motorička dijagnostika

Aparati za praćenje prromjena funkcionalnih pokazatelja

Izbor adekvatnog protokola testiranja za procjenu aerobnog i anaerobnog energetskog kapaciteta

Kolokvijum II

Dijagnostika u kontroli brzine, snage i izdržljivosti

Metodologija konstruisanja testova za procjenu aktuelnih biomotornih dimenzija

Završni ispit




Nedjeljno:


Struktura:

2 sata predavanja

3 sata vježbi

1 sat i 40 minuta individuaslnog rada




U semestru:










Konsultacije:

Literatura:

- Sekulić, D., Metikoš, D. (2007). Uvod u osnove Kineziološke transformacije – Osnove transformacijskih postupaka u

Kineziologiji. Fakultet prirodoslovno – matematičkih znanosti i kineziologije Sveučilišta. Split.

- Bjelica, D., Fratrić, F. (2011). Sportski trening – teorija, metodika i dijagnostika. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, Nikšić.




- Prelazna ocijena dobija se ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Ocjene:









Naziv predmeta: Tehnologije oporavka u sportu i fitnessu


Nema Obavezni VI 5 2 + 1+ 2




Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj izučavanja predmeta je upoznati studente sa strukturom, principima i pravilima oporavka i u sportu i

fitnesu.


1. Objašnjava nastanak i razvoj tehnologije u sportu i fitnesu

2. Analizira oporavak sa kineziološkog stanovišta

3. Analizira opšte standarde fizičke pripreme sportista

4. Prepoznaje vježbovnu multidimenzionalnost sportskog treninga




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


- uvodno predavanje

- pojam sporta

- adaptacija na trening

- kratkotrajni i dugotrajni oporavak

- Balans između vežbanja i oporavka

I kolokvijum

-teorija zamora

-oporavak u sportu

- savremeni trendovi fitnesa

- trenažni stimulansi

- usmjerenost treninga

II kolokvijum -Bioenergetika sportskog treninga

Završni ispit.




Nedjeljno:


Struktura:

2 sata predavanja

3 sata vježbi

1 sat i 40 minuta individuaslnog rada




U semestru:










Konsultacije:

Literatura: - Bjelica, D.(2006). Sportski trening. Podgorica. Crnogorska sportska akademija.

- Malacko.J., Radjo, I. (2004). Tehnologija sporta i sportskog treninga. Fakultet sporta i tjelesnog odgoja, Sarajevo.





Ocjene:









Studijski programi za koje se organizuje: - Akademske osnovne studije fizičke kulture (studije traju šest semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje i ovladavanje sa većim brojem '' malih'' sportova i aktivnostima za vrijeme

kolektivnog boravka u nestandardnim uslovima i uslovima u prirodi Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Analizira prirodne okolnosti koje pospješuju i doprinose rastu i razvoju organizma; Ovlada logorskim objektima u funkciji bezbjednosnog boravka i kretanja u prirodi; Poznaje osnovnu tehniku, pravila i opremu u alpinizmu; Demonstrira sposobnost penjanja na vještačku i prirodnu stijenu; Poznaje značaj čitanja karata i orjentacije u prirodi; Ovlada primijenjenim veslanjem, ronjenjem na dah i autonomnim ronjenjem; Poznaje osnove jedrenja na dasci i skijanja na vodi.


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, praktična predavanja, vježbe, kosultacije



Priprema i upis semestra Prirodne okolnosti koje pospješuju i doprinose rastu i razvoju organizma Uticaj prirodnih stimulansa na organizam Logorski objekti u funkciji bezbjednosnog boravka i kretanja u prirodi Šatori, vrste, tipovi,priprema terena, postavljanje šatora

Alpinizam-(osnovna tehnika, pravila) Oprema za alpinizam I kolokvijum

Penjanje na prirodnu i vještačku stijenu. Slobodno penjanje, penjanje u navezi, tehnika spuštanja pomoću užeta Opasnosti u planini, spašavanje povrijeđenih i prva pomoć Čitanje karata i orijentacija u prirodi II kolokvijum

Osnove jedrenja na dasci i skijanja na vodi.(tehnika i metodika) Primijenjeno veslanje, vožnja motornog čamca

Ronjenje na dah i autonomno ronjenje. Rafting i kanjoning Završni ispit.

Opterećenje studenata



Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i vježbe i rade dva kolokvijuma.

Konsultacije:

Literatura: Vučković S., Z. Savić: Aktivnosti u prirodi, Niš, 2002 Živković Z.: Priroda alpinizam aklimatizacija i logorovanje, Beograd,1979.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvija po 15 poena, praktični rad i aktivnosti 20 bodova (ukupno 50) Završni ispit 50 poena




Naziv predmeta:

Aktivnosti u prirodi



Naziv predmeta: ODBOJKA - TAKTIKA


Nema Obavezni VI 4 1+ 1 + 1





saznanja upoznati sa jednostavnim i složenim taktičkim sistemima odbojkaške igre

Ishodi učenja:Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Analizira osnove strategije i taktike razvoja

sportskih dostignuća i klasifikuje taktiku odbojke; 2. Analizira i demonstrira individualne taktike servisa, prijema servisa,

dizanja, smeča, bloka, odbrane polja, dizanja i smeča u kontranapadu; 3. Prezentira i analizira ekipne taktičke sisteme u fazi

napada; 4. Prezentira i analizira ekipne taktičke sisteme u fazi odbrane; 5. Analizira modele priprema taktike za suparničku

ekipu i vođenje utakmice.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Analiza taktike odbojke – zadaci, sredstva i metode taktike.

Sistematizacija elemenata taktike; Taktička cjelina odbojkaške igre.

Klasifikacija taktike odbojke.

Taktika igre K1 – taktika prijema servisa, dizanja i smečiranja.

Taktika igre K2 – taktika serviranja i blokiranja.

Sistemi odbrane; kontranapad i zaštita napada.

I kolokvijum

Osnovna taktička načela – kompozicija ekipe i uloge (funkcije) igrača.

Model pripreme taktike za „suparnika“ - prikupljanje taktičkih informacija.

Izbor igrača u rotaciji na terenu; Jednostavni taktički sistemi u napadu.

Faktori koji predpostavljaju uspjeh u odbojci; Jednostavni taktički sistemi u odbrani.

Jednostavni i složeni taktički sistemi u napadu i odbrani.

II kolokvijum

Taktika vođenja ekipe na utakmici; Pravila igre i suđenje.

Osnove strateškog planiranja programiranja u ostvarivanju vrhunskog odbojkaškog rezultata.

Završni ispit




Nedeljno:


Struktura:

1 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:







Struktura opterećenja: 85 sati i 20 min (nastava) + 10 sati i 40 min (priprema) +

24 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Pohađanje nastave i vježbi kao i rad oba kolokvijuma

Konsultacije:da







Ocjene: Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno saakupi najmanje 51 poen



Naziv predmeta: RUKOMET - TAKTIKA



Studijski programi za koje se organizuje: BSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života (Studije traju 6 semestara, 180 ECTS

kredita). Modul Zdravin stilovi zivota


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je da studenti razumiju i usvoje znanja o taktičkim i strategijskim postupcima u

rukometu, usmjeri ih u samostalanu kreativnost novih taktičkih rješenja i usvoje Pravila igre IHF-a.


1. Primijeni postupke koji podstiču kreativnost i taktičko mišljenje učenika u realizaciji elementarnih taktičkih zadataka u rukometu.

2. Koristi stečena taktička znanja iz rukometa i primijeni taktičke principe igre i taktičke manevre.

3.Komponuje tim i sisteme igre s namjerom nadmudrivanja protivnika u igri i nadgrađuje taktičke vještine primjenom usvojenih

znanja iz tehnike, taktike i fizičke pripreme u rukometu.

4. Memoriše konceptualno i situaciono, određene postupake koje treba sprovesti u toku utakmice i situaciono reaguje zavisno od

razvoja događaja za vrijeme takmičenja.

5. Planira i programira rukomet u okviru klupske i reprezentativne selekcije i sa njom učestvuje na raznim školskim i državnim

takmičenjima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: : Prof. dr Dobrislav Vujović,



Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Upoznavanje sa programom, priprema i upis semestra

Definicija taktike i strategije, faze učenja taktike i sistematizacija elemenata taktike.

Elementi grupne taktike u napadu, zalet, ukrštanje, odvlačenje, blokade, dupli pas, kombinacije.

Kolektivna taktika u napadu, sistem napada, princip i faze napada.

Napad na duboke zonske formacije, napad sa dva pivotmena.

Kontra napad.

I kolokvijum

Kolektivna taktika u odbrani, sistemi u odbrani i njihove karakteristike. Odbrana 6:0.

Iodbrana 5:1; 4:2; 3:2:1; 3:3.

Individualni sistem odbrane, čovjek na čovjeka-presing.

Kombinovani sistem odbrane 5+1, 4+2.

Prikaz (video ili CD) rukometnih utakmica sa analizom i diskusijom elementa taktike.

II kolokvijum Pravila u sudjenju.

Rukomet na pijesku: - pravila, sistematizacija tehničko taktičkih elemenata.

Završni ispit

Ovjera semestra





Struktura:

1 sati predavanja

2 sati vježbi





U toku semestra:

Nastava i završni ispit: 5 sati i 20 minuta x 16 = 185 sati i 20 minuta


2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta.






85 sati i 20 min.(Nastava)+i.(Priprema)+10 satai 40 minuta(Dopun. rad) 24


Konsultacije: petakom, 11.00 sati (kabinet)

4. Literatura: Tomljanović, Z. Malić. Z.: Rukomet – Teorija i praksa, Zagreb 1982.godine



Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuju se: Prisustvo nastavi 6 poena,





Ocjene: E (51 – 60); D (61 – 70); C (71 – 80); B (81 –90); A (91 –100)



semestra

2. St. program. BSc Sportski novinari i treneri

Naziv predmeta: Korektivna gimnastika I


Nema Obavezni I 5 2 + 1

Studijski programi za koje se organizuje: BSc – Sportski novinari i treneri






1. Objasni razloge primjene pokreta u prevenciji i liječenju

2. Opisuje mehanička svojstva lokomotornog aparata

3. Analizira osnovna i pomoćna sredstava u kineziterapiji

4. Primjeni pravilno odabrani početni položaj u odnosu na oslabljenu muskulaturu

5. Prepozna uzroke nepravilnog držanja tijela

6. Prepozna odgovarajući metodološki postupak u cilju otklanjanja tjelesnih poremećaja kod školske djece i omladine




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Pojam, predmet, geneza, razvoj i značaj korektivne gimastike i njena primjena u prevenciji i liječenju.

Anatomsko-fiziološke i mehaničke osnove kretanja i ocjena mišićne snage manuelnom metodom.

Osnovna sredstva kineziterapije (primjena vježbi, respiratorna gimnastika), masaža i samomasaža.

Pomoćna sredstva kineziterapije – prirodni i vještački fizikalni agensi.

Osnovni ciljevi primjene vježbi u kineziterapiji (povećanje motoričkih sposobnosti).

Kolokvijum I

Metode primjene korektivnih vježbi (igra, sport i radna terapija u funkciji kineziterapije).

Primjena osnovnih, izvedenih i dopunskih početnih položaja u prevenciji i liječenju.

Doziranje, indikacije i kontraindikacije tjelesnih aktivnosti.

Držanje, etiologija (endogeni i egzogeni uzroci) i periodi evolucije nepravilnog držanja tijela.

Metode ocjenjivanja držanja tijela - metoda somatoskopije (klinički list za unos ocjena).

Kolokvijum II

Stadijumi razvoja tjelesnih poremećaja i metodologija rada u prevenciji i korekciji.

Završni ispit

Nedjelje popravnih ispita


Nedjeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sata i 40 minuta

Struktura:

2 sata predavanja

1 sat vježbi

3 sata i 40 minuta individualnog rada




U semestru:

Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 106 sati i 40 minuta


2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta







Konsultacije:








Ocjene:









Naziv predmeta: Istorija fizičke kulture i olimpizma Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Nema Obavezni I 4 2p

Studijski programi za koje se organizuje: Primijenjene studije studijskog programa Sportsko novinarstvo na Fakultetu za sport i

fizičko vaspitanje (Studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita).

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje drugih prednerta

Ciljevi izučavanja predmeta: : Predmet ima za cilj da osposobi studente u izučavanju olimpijskog pokreta kao društvenog fenomena

sa akcentom na komponente sportskog treninga i ostvarivanje vrhunskih sportskih rezultata u različitim istorijskim periodima. U sekundarnom smislu cilj predmeta je vrednovanje i popularizacija olimpijske ideje i pokreta.


1.Razumije pravila i osnovna načela Olimpijskog pokreta;

2.Analizira značaj olimpijskih igara za razvoj savremenog sporta;

3.Poznaje društveni kontekst u Antičkoj Grčkoj, kao kolijevci olimpizma;

4.Razumije značaj obnavljanja Olimpijskih igara kao uslov nastanka modernog olimpizma;

5.Poznaje razvoj rezultata na modernim ljetnjim i zimskim Olimpijskim igrama;

6.Analizira značaj Olimpijskog pokreta kao pokretača međunarodne saradnje i jačanja

međudržavnih prijateljskih odnosa.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr Dragan Krivokapić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, rješavanje zadataka, seminarski radovi, konsultacije, provjera znanja.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Antičke Olimpijske igre, Obnova Olimpijskih igara Istorija Olimpijskog pokreta, Moderne Olimpijske igre. Međunarodni olimpijski komitet, Crnogorski olimpijski komitet; Olimpijska povelja. Ljetnje OI: Analiza trenda sportskih rezultata i karakteristike OI u periodu 1896-1912. Analiza trenda sportskih rezultata i karakteristike OI u periodu 1920-1936.

I kolokvijum Krakteristike olimpijskog pokreta i analiza trenda sportskih rezultata OI u periodu poslije II svjetskog rata (1948-1968). Analiza razlika u sportskim rezultatima i karakteristike OI u periodu 1972-1984. Karakteristike OI i analiza sportskih rezultata OI u periodu 1988-2008. Zimske OI: Karakteristike olimpijskog pokreta i analiza trenda rezultata OI u periodu 1924-1960. Analiza razlika sportskih rezultata i karakteristike OI u periodu 1964-1980. II kolokvijum Karakteristike olimpijskog pokreta i analiza trenda sportskih rezultata OI od 1984-2012.



Nedeljno:



2 sata predavanja


konsultacije

U semestru:









60 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 22 sata (dopunski rad)

Obaveze studenata; Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, obrade zadate teme, polažu tri kolokvijuma.

Konsultacije: Ponedjeljkom, od 10-11h

Literatura: Krivokapić, D.(2012): Olimpisam, Skripta, Malešević,D. (2008). Olimpijske igre. IP JRJ. Beograd-Zemun.

Jovanović,M. (1996).Prvih 100 godina.Beograd.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: : Ocjenjuje se: Prisustvo nastavi 5 poena. Aktivnost na času i seminarski 5

poena. Dva kolokvijuma po 20 poena. Završni ispit 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc.dr Dragan Krivokapić


Naziv predmeta: Engleski jezik I


Nema Obavezni I 4 2t+0+0


Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljenosti za prijavljivanje i slušanje predmeta



Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će biti u mogućnosti da:

1. Razumije i izvršava jednostavna uputstva na engleskom jeziku koristeći osnovna glagolska vremena.

2. Razumije i odgovara na pitanja koja se odnose na svakodnevne situacije i lična iskustva.

3. Pročita i razumije jednostavan tekst, prevede isti uz pomoć profesora i ostalih studenata, podvuče i zapiše nepoznate riječi i

na taj način proširi svoj vokabular.

4. Piše neformalna pisma, popunjava pisane tkestove pravilnim odabirom veznika i priloških odredbi.

5. Sastavlja jednostavne rečenice na teme iz svakodnevnog života (cijene u prodavnicama, šta voli/ne voli, vrijeme i sl.)

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Dedović Dragana

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, prevođenje, diskusije, domaći zadatak


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Uvodno predavanje, ovjera semestra i upis.

Čitanje i prevođenje teksta "Getting to know you", analiza nepoznatih riječi, obnavljanje glagolskih

vremena - present simple, past simple i postavljanja pitanja. Obnavljanje glagolskih vremena u kontekstu, čitanje i prevođenje teksta iz udžbenika, pisanje

neformalnog pisma.

Čitanje i prevođenje teksta "The way we live",Obnavljanje glagolskih vremena present simple i present

continuous, učenje kolokacija i izraza za vrijeme.

Čitanje i prevođenje teksta "The burglar's friend", analiza nepoznatih riječi, slušanje i analiza radio

drame "Perfect Crime", pisanje priče.

Učenje izraza koji se koriste prilikom kupovine, brojive i nebrojive imenice, čitanje i prevođenje teksta

"My uncle's a schoekeeper"

Čitanje i prevođenje teksta "The best shopping street in the world", obogaćivanje vokabulara koji se

tiče kupovine, formiranje dijaloga na osnovu fotohgrafija iz udžbenika.

Kolokvijum I

Obnavljanje razlika između gerunda i participa, obnavljanje budućih glagolskih vremena, razgovor o

ličnim planovima.

Razgovor o putovanjima, komparativi i superlativi, razgovor na temu života u drugoj zemlji.

Čitanje i prevođenje teksta "A Tale of Two Millionaires", analiza nepoznatih riječi, sinonimi i

antonimi, davanje uputstava za pravac kretanja.

Obnavljanje glagolskih vremena present perfect i past simple, slušanje intervjua sa dva muzičara,

roleplay - intervju sa poznatim muzičarem.

Kolokvijum II

Obnavljanje gradiva i priprema za završni ispit

Završni ispit


Nedeljno:

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 min


2 sata predavanja

NaN sati vježbi

NaN satI samostalnog rada uključujući i

konsultacije

U semestru:

Nastava i završni ispit: 5 sat i 20 min x 16 = 85 sati i 20 min


2 x (5 sati i 20 min) = 10 sati i 40 min






85 sati 20 min (nastava) + 10 sati i 40 min (priprema) + 24 sata (dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su dužni da redovno pohadjaju predavanja i da na njima aktivno učestvuju.

Konsultacije: Četvrtak 10:00 – 11:30

Literatura: John and Liz Soars: New Headway English Course (Pre-Intermediate), Student`s Book, Oxford University Press,

Oxford, 2003. John and Liz Soars: New Headway English Course (Pre-Intermediate), Workbook, Oxford University Press, Oxford,

2003. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, Oxford, 2003.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: prisustvo predavanjima i vježbama i aktivnost na času sa 3 poena; - dva kolokvijuma sa 20

poena (ukupno 40 poena); - esej sa 5 poena; domaći sa 2 poena - zavrsni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se

kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E:51–60 D:61–70 C:71–80 B:81–90 A:91–100

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Dedović Dragana

Dodatne informacije o predmetu: Nastava se izvodi na engleskom i maternjem jeziku.

Naziv predmeta: ISTORIJA SPORTA I OLIMPIZAM


Nema Obavezni 1 3 2tp+1v

Studijski programi za koje se organizuje: -

BSc- Sportski novinari i treneri (Studije traju šest semestara, 180 – ECTS kredita)



Objašnjenje osnovnih elemenata složenog istorijskog procesa nastanka i razvoja fizičke kulture.


1.Razumije etape razvoja fizičke kulture od najranijih vremena do savremenog doba;

2.Analizira uticaj društvenih sistema na razvoj fizičke kulture kroz istoriju;

3.Razumije objektivne zakonitosti koje su u raznim istorijskim periodima uticali na razvoj i promjene u fizičkoj kulturi;

4.Prepozna u svakoj pojedinačnoj pojavi u fizičkoj kulturi društvene aspekte koji je determinišu;

5.Analizira veoma složene veze i odnose koji determinišu razvoj i promjene u fizičkoj kulturi;

6.Formira profesionalne poglede na osnovu kojih može da procijeni mogunosti i dalje pravce razvoja fiz kulture.

Ime i prezime nastavnika :

doc.dr Dragan Krivokapić-nastavnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, individualna realizacija zadataka.

Plan i program rada: PLANIRANJE RADA

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra.

Upoznavanje studenata sa programom, pr edmetom i značajem predmeta.

Podjela istorije, Fizička kultura u preiodu prvobitne ljudske zajednice.

Fizička kultura u periodu robovlasničkog društvenog poretka

Fizička kultura u zemljama drevnih civilizacija.

Fizička kultura u periodu feudalnog poretka.

I kolkvijum

Fizička kultura u djelima: humanista, reformatora, prosvetitelja, ifilantropista.

Fizička kultura u periodu kapitalističkog društvenog poretka.

Pojava i razvoj međunarodnog sportskog pokreta.

Razvoj olimpijskog pokreta (pregled održanih Olim. ig.).

Sport u Crnoj Gori do 1918. godine

Fizička kultura između I i II svjetskog rata.

II Kolokvijum

Fizička kultura u Crnoj Gori poslije II svjetskog rata do danas.

Smjernice za dalji razvoj crnogorskog sporta

Završni ispit




nedjeljno


Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi




u semestru








Konsultacije: Konsultacije ponedjeljkom od 10-11h.

Literatura: Krivokapić,D (2010): Istorija fizičke kulture, skripta.

Ilić, S.,(1987): Istorija fizičke kulture, Beograd (osnovni udžbenik)


Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Ocjenjuje se: Prisustvo nastavi 5 poena. Aktivnost na času i seminarski 5 poena.

Dva kolokvijuma po 20 poena. Završni ispit 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 50 poena.




Naziv predmeta: Društveni odnosi u sportu



Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije – SPORTSKI TRENERI I NOVINARI (studije traju 6

semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Dublji uvid u probleme, protivurečnosti i konfuzije vezane za društvene odnose u sportu koji će

omogućiti studentima da pravilno sagledaju sopstvenu ulogu, zatim potrebu stanoništva za cjeloživotnim učešćem u sportskim

aktivnostima, kao i poseban značaj učešća posebnih populacija u navedenim aktivnostima.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: opisuje sociološke teorije u sportu; analizira učešće djece i

omladine u sportu; kritički sagledava nasilje u sportu; analizira odnos potike i sporta; prepoznaje specifičnosti učešča manjinskih

grupa u sportu.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja


Uvodno predavanje

Šta predstavljaju društveni odnosi u sportu

Socijalne teorije

Učešće djece u sportu

Sport u srednjim školama i na univerzitetima

KOLOVKOJUM I

Nasilje u sportu

Politika i sport

Etnička i rasna pripadnost i sport

Učešće osoba ometenih u razvoju u sportu

Rodna ravnopravnost i sport

KOLOKVIJUM II

Društvene klase i sport

Budući izazovi društvenih odnosa u sportu

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi





U semestru:











Literatura: Popović, S. (2014). Društveni odnsoi u sportu. Skripta; Skembler, G. (2007). Sport i društvo. Beograd: Clio.; Koković,

D. (2006). Sociologija sporta. Beograd: Sportska akademija.; Cookley, J. (2003). Sport in Society: issues and controversies. New

York, NY: McGraw-Hill.; Woods, R. (2011). Social Issues in Sport. Champaign, IL: Human Kinetics.; Smith, E. (2010). Sociology of

Sport and Social Theory. Champaign, IL: Human Kinetics.



Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)



Naziv predmeta:



Obavezni II 4 2P +1V

Studijski programi za koje se organizuje : BSc -Akademske osnovne studije Studijskog programa Fizička kultura na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, Univerziteta Crne Gore (180 ECTS)


Ciljevi izučavanja predmeta:Cilj Teorije tjelesnog vježbanja i sporta,kao nastavnog predmeta,sagledava se u podsticanju duhovnog napora studenata na promišljanje samih osnova struke za koju su se opredijelili,odnosno napora za njeno dalje razvijanje i (pre)osmišljavanje i pripremu za rad.


1.Razumije osnovne pojmove iz oblasti teorije tjelesnog vježbanja i sporta;

2.Analizira principe, sisteme i metode i njihovu primjenu u radu sa učenicima na času fizičkog

vaspitanja:

3.Razumije objektivne zakonitosti funkcionisanja i razvoja tjelesnog vježbanja i sporta;

4.Prepozna u svakoj pojedinačnoj pojavi u fizičkoj kulturi mogućnost korelacije sa sadržajem

drugih predmeta:

5.Analizira složene veze i odnose koji djeluju u fizičkoj kulturi;

6.Formira profesionalne poglede i uvjerenja o značaju tjelesnog vježbanja u nastavnom procesu i

sporta u životu pojedinca.







Predmet teorije fizičke kulture; Zadaci teorije fizičke kulture. Posebnost fizičke kulture kao integralnog dijela opšte kulture.

Značaj teorije fizičke kulture. Nastanak naziva fizička kultura i terminološke nedoumice.

Preobražajni aspekt fizičke kulture; Neki bliski i slični pojmovi. . Pojavni oblici fizičke kulture: Igra;Sport;Gimnastika. Kolokvijum I

Metodologija u teoriji fizičke kulture Vrijednosti u fizičkoj kulturi ;Bio-psiho-socijalni zakoni u fizičkoj kulturi. Ostvarenje potreba savremenog čovjeka kroz fizičku kulturu

Standardi i norme u fizičkoj kulturi Funkcionalna struktura fizičke kulture; Uslovi i pravci razvoja fizičke kulture. Kolokvijum II



nedjeljno


minuta

Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi






u semestru


20 minuta



sati i 40 minuta




sati.




Literatura: Bjelica, D., Krivokapić, D. (2010): Teorijske osnove fizičke kulture. (osnovni udžbenik) N.Živanović:Prilog epistemologiji fizičke kulture,Niš,2000. M.Matić:Teorija fizičke kulture,Beograd,1995. Teorija sporta, D.Bjelica,Pg.2005.






Naziv predmeta: Korektivna gimnastika II


Nema Obavezni II 5 2 + 1







1. Analizira pokrete glave i kičmenog stuba u svim ravnima

2. Opisuje deformitete kičmenog stuba

3. Primjeni odgovarajuće metode detekcije kod određenih deformiteta

4. Demonstrira preventivne i korektivne vježbe za otklanjanje određenih deformiteta

5. Vrednuje značaj nastave fizičkog vaspitanja u cilju prevencije posturalnih poremećaja kod školske djece i omladine




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Krivi vrat (torticollis) – karakteristike, klinička slika, prognoza i liječenje.

Kifoza i okrugla leđa – opšte karakteristike, klinička slika, metode detekcije, podjela kifoza.

Prevencija i korekcija kifoze, okruglih leđa i kifo-lordoze.

Lordoza – opšte karakteristike, klinička slika i metode detekcije.

Prevencija i korekcija lordoze.

Kolokvijum I

Skolioza – karakteristike, podjela, klinička slika, metode detekcije, frekvencija i struktura skolioza.

Prevencija i korekcija skolioze, skolioza i fizičke aktivnosti.

Ravna leđa i deformiteti grudnog koša (ispupčene i izdubljene grudi) i rameno-lopatičnog pojasa.

Deformiteti zgloba kuka i zgloba koljena (»x« noge, »o« noge i sabljaste noge).

Kolokvijum II

Ravno stopalo – patogeneza, klinička slika, metode detekcije i korekcija ravnog stopala.

Izdubljeno stopalo, rasplinuto stopalo i čukalj palca stopala (klinička slika, detekcija i korekcija).

Završni ispit




Nedjeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 sata i 40 minuta

Struktura:

2 sata predavanja

1 sat vježbi

3 sata i 40 minuta individualnog rada




U semestru:

Nastava i završni ispit: 4 sata x 16 = 106 sati i 40 minuta









Konsultacije:








Ocjene:









Naziv predmeta: Engleski jezik II


Nema Obavezni II 4 2P+0+0

Studijski programi za koje se organizuje: BSc- Sportski novinari i treneri





1. Pravilno koristi pasivne konstrukcije, konstrukcije koje sadrže bezlične glagolske oblike, kao i modalne glagole.

2. Opiše sebe, članove svoje porodice, svoje prijatelje i razgovara o svakodnevnim, uobičajenim aktivnostima.

3. Napiše kratki paragraf o sebi, o nečemu što voli/ne voli, opiše ili uporedi neko mjesto, opiše omiljenu knjigu ili film.

4. Samostalno osmišljava i sastavlja kratke, proste rečenice na engleskom jeziku.

5. Svjesno primjenjuje naučena gramatička pravila, ispravlja se i pokušava da primjeni što veći broj riječi i tako proširi svoj

vokabular.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Čitanje teksta ’Problem page’, obnavljanje have got to, should, must

’The world’s first megalopolis’, čitanje teksta, prevođenje, vremenske klauze i kondicionali.

Čitanje tekstova ’Don’t look down’ i ’Into the wild’, infinitiv.

Obnavljanje pasiva, čitanje i prevođenje teksta ’Three plans that changed the world’

Frazalni glagoli, davanje savjeta, drugi kondicional, pisanje intervjua.

Čitanje i prevođenje teksta ’The vicar who’s a ghostbuster’, pisanje priče

Kolokvijum I

Obanavljanje vremena: prezent perfekt (simple-continuous), diskusija na temu: dobar posao.

Čitanje i prevođenje teksta ‘A funny way to earn a living’, pisanje pisma

Obnavljanje vremena: past perfekt, direktni i indirektni govor, pisanje intervjua.

Čitanje i prevođenje intervjua : ‘A love story’, pisanje formalnog i neformalnog pisma.

Kolokvijum II


Završni ispit


Nedeljno:

Nedeljno:



2 sata predavanja

NaN sati vježbi


konsultacije

U semestru:











Konsultacije: Četvrtak 10:00 – 11:30

Literatura: John and Liz Soars: New Headway English Course (Pre-Intermediate), Student`s Book, Oxford University Press,

Oxford, 2003. John and Liz Soars: New Headway English Course (Pre-Intermediate), Workbook, Oxford University Press, Oxford,

2003. John Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, Oxford, 2003.




Ocjene: E:51–60 D:61–70 C:71–80 B:81–90 A:91–100



Naziv predmeta: Informacione tehnologije u sportu


Nema Obavezni 2 5 2T + + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: BSc – Sportski novinari i treneri, akademske osnovne studije na Fakultetu za sport

i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore


Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za razumijevanje i usvajanje znanja o osnovnim i naprednim

infomatičkim tehnologijama koje može koristiti u nastavnom procesu, trenažnim procesima ili rukovođenju sportskim

objektima


1. Imenuje i ukratko opiše osnovne hardverske komponente personalnog računara

2. Radi sa MS Windows operativnim sistemom i ukratko opiše osnovne elemente operativnih sistema

3. Upotrijebi Internet za pronalaženje informacija i slanje elektronske pošte i ukratko opiše način funkcionisanja

računarskih mreža

4. Sastavi jednostavni tekstualni dokument u MS Word-u

5. Sastavi MS Excel tabelu, sa jednostavnim formulama

6. Imenuje i opiše open-source operativne sisteme, i softvere za kancelarijsko poslovanje.



ispit


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Uvodni čas, Arhitektura PC racunara

Osnovne komponente PC računara, Karakteristike komponenti

Operativni sistemi

MS Windows, Linux, Mac Os X, Osnovne karakteristike operativnog sistema

MS Windows, Rad sa fajlovima i folderima

Računarske mreže, Internet

I Kolokvijum

Servisi Interneta, WWW, E-mail

Kreiranje tekstualnih dokumenta, Fontovi, Kodni raspored

MS Word, Podešavanja paragrafa, Rad u više kolona

MS Word, Zaglavlja tekstualnih dokumenta, Rad sa tabelama i grafikom

Softveri za tabelarne proračune, Kreiranje tabele, Unos i tipovi podataka

II Kolokvijum

MS Excel, Rad sa osnovnim formulama

MS Excel, Rad sa formulama i grafikom


Nedeljno:

5 kredita x 40/30= 6 sati i 40 minuta

Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:



(6sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta





(priprema) + 30 sati (dopunski rad).

Obaveze studenata: studenti su obavezni da pohađaju nastavu i kolokvijume.

Konsultacije: konsultacije srijedom u 12:00

Literatura: Balaban, N., Ristić, Ž., Đurković, J., Trninić, J., Tumbas, P. (2010). Informacione tehnologije i informacioni sistemi.

Univerzitet u Novom Sadu, Ekonomski fakultet u Subotici

Mirkov, D. (2013)Primena informacionih tehnologija u fizičkom vaspitanju i sportu. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Univerzitet

u Beogradu.



ispita).




Naziv predmeta: Psihologija tjelesnog vježbanja i

sporta Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Nema Obavezni II 5 2P+1v

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije: Sportski novinari i sportski treneri

(traju 3 godine, 180 kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj izučavanja sadržaja iz Psihologije sporta je ovladavanje osnovnim znanjima iz psihologije sporta, i upoznavanje sa osnovnim područjima, faktorima, principima i sredstvima formiranja ličnosti sportista kroz različite sportske aktivnosti.


1.Razumije osnovne pojmove iz psihologije sporta;

2.Poznaje osnovne ciljeve i podciljeve psihološke pripreme sportista;

3.Doprinese unapređenju psihičke pripreme pojedinačnog sportiste;

4.Doprinese unapređenju psihičke pripreme cijele ekipe;

5.Analizira mehanizme psihosocijalne interakcije u sportskim grupama;

6.Razumije psihološke aspekte uloge trenera i primjenjuje ih u praksi.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr DragnKivokapić

Metod nastave i savladanja gradiva: Izlaganje i razgovori, konsultacije i seminarski rad.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Predstavljanje programa; Osnovni psihološki pojmovi; specifičnosti psihologije sporta..

Ličnost (pojam, struktura i crte ličnosti), anksioznost, agresivnost i sport.

Psihološki faktori (uzroci stresa u sportu),

Psihološke osobine sportiste.

Psihološke vještine relevantne u sportu.

Psihološka priprema sportist

I kolokvijum

Primjena psiholoških testova u psihologiji sporta.;

Motivacija i sport (pojam i vrste motiva, teorije motivacije, socijalni motivi, motiv postignuća)

Stavovi i njihov značaj na uspjeh u sportu.

Psihologija grupe;

Psihološki aspekti uloge trenera.

Trener i psihološka priprema, tipovi i osobine ličnosti sportskog trenera.

II kolokvijum;

Potrebe psiholoških istraživanja u sportu (problemi i metodološki pristupi)

Završni ispit




Nedjeljno


Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi




U toku semestra








sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Pohađanje nastave, aktivno raspravljanje, rad testova i seminarskih radova i polaganje završnog ispita.


Literatura: Krivokapić, D.(2011) Skripta: Izabrana poglavlja iz psihologije sporta,

Dunđerović, R.: Psihologija sporta, Banja Luka, 1999. Paranosić, V.: Psihologija sporta, Beograd, 1982.

Horga, S.: Psihologija sporta, Zagreb 1993.

- Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi do 5 poena; Angažovanost na časovima i seminarski do 5 poena; Dva kolokvijuma po 20 poena;

Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocijena se dobija ako se kumulativno sakupni 5 poena.

Ocjene: E = 50 - 59; D=60-69; C =70 - 79; B = 80-89; A = 90-100 poena .



Naziv predmeta: Sportski trening


Nema Obavezni II 6 3TP+1PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: primijenjene osnovne studije SPORTSKI NOVINARI I TRENERI (studije traju 6

semestara, odnosno 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je osposobljavanje studenata da razumiju i usvoje osnovne pojmove sportskog treninga

i metodološke orjentacije treninga, zakonitosti sportskog treninga i njegov uticaj na morfološki status čovjeka.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Shvati značaj dinamike razvoja sporta; 2. Primjeni u

praksi sportskog treninga odgovarajuće metode obučavanja; 3. Opiše klasifikaciju konstiticionalnih tipova; 4. Prepozna metodološke

kriterijume testiranja; 5. Objasni fiziološke procese koji se u toku sportskog treninga odvijaju


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate, vježbe, seminarski radovi, konsultacije, provjera


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Pojam sportskog treninga

Meode obučavanja u sportskom treningu

Morfologija i sportski trening

Opšti didaktički principi

Primijenjeni didaktički principi

Testiranje

Kolokvijum I

Doziranje

Tjelesne promjene u omladinskom uzrastu

Planiranje i programiranje sportskog treninga

Opšti standardi fizičke pripreme sportista

Ciklusi;

Teorija mišićne kontrakcije

Ishrana sportista

Kolokvijum II


Nedjeljno:


Struktura:

3 sati predavanja

3 sati vježbi




U semestru:



sati) = 16 sati





rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu,obrade zadate teme, položu 2 kolokvijuma,rade vježbe.

Konsultacije: ponedjeljak, 12:00 h

Literatura: Bjelica, D.’’Sportski trening’’. Pgd. 2006, Bjelica D. ‘’Uticaj sportskog treninga na antropomotoričke sposobnosti’’, Pg,

2004. Bjelica, D.’’Sportski trening i sistematizacija sportskih disciplina’’, Pg. 2005. Malacko, J. Rađo, I. ‘’Tehnologija sporta i

sportskog treninga’’, Sarajevo, 2005. god

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 22 poena (ukupno 44). Izrada seminarskog rada do 6 poena. Završni

ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skakupi najmanje 50 poena.




Naziv predmeta: ANTROPOMOTORIKA


obavezni III 6 2TP+1PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Akademske osnovne studije Sportski novinari i treneri.


Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa antropomotorikom, disciplinom unutar

kineziologije kao nauke, motoričkim sposobnostima kao predmetom antropomotorike i njenih istraživanja, njihovim karakteristikama i relacijama sa drugim sistemima antropološkog statusa i sve to sa aspekta primjene tih znanja u kondicionom treningu.

Ishodi učenja: Po završetku ovog predmeta student će moći da: 1. Interpretira osnovne terminološke pojmove iz oblasti antropomotorike 2. Identifikuje zakonitosti ispoljavanja motoričkih sposobnosti 3. Klasifikuje osnovna teoretska znanja o motoričkim sposobnostima čovjeka 4. Primjenjuje teoretska i praktična znanja o razvijanju bazičnih i specifičnih motoričkih sposobnosti čovjeka 5. Samostalno modeluje, priprema i praktično realizuje program tjelesnog vježbanja u odnosu na uzrast, pol i

individualne sposobnosti vježbača 6. Objašnjava pojmove rane specijalizacije, senzibilnih perioda, selekcije i dugoročnog sportskog razvitka




Priprema i upis semestra; Pojam i suština sporta, antropološki status; Istorijski pregled, teorijske osnove i podjela antropomotorike, manifestni i latentni motorički prostor; Mišićna aktivnost kao suština pokreta (nervni sistem i mišićna aktivnost, hemizam i energetika); Esencijalne motoričke sposoosti; Sila i snaga, brzina i izdržljivost u sportu; Fleksibilnost, koordinacija, ravnoteža i preciznost u sportu; Kolokvijum I; Specifičnost motoričkih sposobnosti u zavisnosti od sportske aktivnosti; Fenomen razvoja i usavršavanja (povećanja) motoričkih sposobnosti; Selekcija u sportu i njena zavisnnost od motor.sposobnosti, rana specijalizacija motor.sposobnosti; Usavršavanje (povećanje) bazičnih i specifičnih motoričkih sposobnosti; Motorička dijagnostika; Morfološke karakteristike, funkcionalne sposobnosti i njihove relacije sa motor. sposobnostima; Kolokvijum II; Rekapitul. nast. sadržaja prezentovanih u toku semestra kroz teoret., prakt. predavanja i vježbe.





Konsultacije:

Literatura: Idrizović,Dž.,Idrizović,K.(2001).Osnovi antropomotorike.Univerzitet Crne Gore. Perić,D.(1997).Uvod u sportsku

antropomotoriku.Beograd:Sportska akademija. Idrizović, K. (2010). Atletika I i II. Univerzitet Crne Gore. Zatsiorsky, V., Kraemer, W. (2006). Science and Practice of Strength Training (2nd ed.). Human Kinetics, Inc. Foran, B. (2001). High-performance sports conditioning. Human Kinetics, Inc. Puleo,J.,&Milroy,P.(2009). Running Anatomy.Human Kinetics,Inc. Nićin,Đ. (2003). Fitness. Univerzitet»Braća Karić».

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Isticanje u toku predavanja i vježbi 10 poena. - Kolokvijumi po 20 poena, ukupno 40 poena. - Završni ispit 50 pona. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E (51-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90); A (91-100).



Naziv predmeta: Selekcija u sportu




Uslovljenost drugim predmetima: nema

Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti izučavaju savremena naučna dostignuća i tehnologije u procesu selekciji i ovladavaju tehnologijom rada u procesu odabiranja sportista. Upoznati studente s metodama dijagnostike psihosomatskog statusa za potrebe sporta i rekreacije i njihovog pravilnog usmjeravanja u trenažnom procesu.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: kroz doziranje i distribuciju trenažnih operatora, omogućava

objektivniji i obuhvatniji način selekcije, te da pravilno i pravovremeno usmjerava mlade sportiste za onu ulogu u kojoj će dati najveći doprinos u rezultatskom pogledu, Upotrebljava bateriju mjernih instrumenata za utvrđivanje inicijalnog i finalnog stanja i kontrolu trenažnih efekata; Primijeni dijagnostičke postupke u sportu i rekreaciji s ciljem da utvrdi nivo zdravlja i sposobnosti sportista za uključivanje u programe sportskog i rekreativnog vježbanja

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Danilo Bojanić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, provjera znanja


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Dijagnostika i modeliranje u sportu.

Metode selekcije

Modeli selekcije

Identifikacija i kriterijumi selekcije

Metode identifikacije talenta

I kolokvijum

metodologija testiranja sportista

Jednačina specifikacije uspjeha u sportu.

Faze identifikacije talenata--

Orijentacija i selekcija mladih sportista--

Orijentacija ka bazičnom sportu

Psihološki problemi selekcije.

II kolokvijum

Selekcija mladih sportista

Završni ispit


Nedeljno:

5 kredita x 40/30 = 6 i 40 minuta sata


2 sata predavanj3

3 sata vježbi

1 sat i 40 min samostalnog rada uključujući

i konsultacije

U semestru:

Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 min x 16 = 106 sati i 40 min


6sati i 40 min x (2 sata) = 13 sati i 20 min






106 sati i 40 min (nastava) + 13 sati i 20 min (priprema) + 30 sati (dopunski

rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvije i završni ispit.

Konsultacije:Ponedjeljak u 11 časova

Literatura: Paranosić, V., Savić, I. (1977). Selekcija u sportu, Beograd. Volkov, M. (1984). Sportska selekcija, medicinsko-biološke osnove, Beograd.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvija po 22 poena (ukupno 44 poena) Aktivnost na predavanjima i vježbama i samo prisustvo u nastavi do 6 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 i više poena.

Ocjene: ocjena A – više ili jednako 90 poena; B - više ili jednako 80 poena; C - više ili jednako 70 poena; D - više ili jednako

60 poena; E - više ili jednako 50 poena; F – manje od 50 poena

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Danilo Bojanić


Naziv predmeta: Taktika u sportu





Ciljevi izučavanja predmeta: Metodika obuke taktike u sportu, usavršavanje tehnike kroz rješavanje osnovnih taktičkih zahtjeva.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Poznaje suštinu i značaj taktike u sportu; Klasifikuje taktiku u sportu; Opisuje i praktično prikazuje specifičnosti taktike; Analizira različite igračke pozicije; Analizira

različite stilove u sportu; Poznaje grupnu, individualnu i kolektivnu taktiku u sportu.


Metod nastave i savladanja gradiva: Teorijska i praktična predavanja, vježbe, konsultacije.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Uvodno predavanje Suština i značaj taktike Podjela taktike Individualna taktika u odbrani Individualna taktika u napadu Grupna taktika u odbrani I kolokvijum Grupna taktika u napadu kolektivna taktika u odbrani kolektivna taktika u odbrani Zavistnost taktike od fizičke pripreme Zavistnost taktike od tehničke i taktičke pripreme

II kolokvijum Zavistnost taktike od psiholoske pripreme Zavistnost taktike od vremen. uslova, kvaliteta terena, publike, domaćeg ili stranog terena

Zavrsni ispit


Nedeljno:



2 sata predavanja

3 sata vježbi


konsultacije

U semestru:










Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju teorijsku nastavu,praktična predavanja i vježbe, rade seminarski i domaci

rad i provjeru na kolokvijumima, ,


Literatura: Bjelica, D.,Fratrić, F. (2O11). Sportski trening. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, Nikšić; Koprivica, V. (2002). Osnove sportskog treninga. Beograd: SIA.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 teorijska kolokvijuma po 22 poena, prisustvo nastavi 6 poena. Prelazna ocjena se dobija

ako se kumulativno sakupi 50 i više poena. Završni ispit 50 poena





Naziv predmeta: Engleski jezik III


Nema Obavezni III 4 2P+0+0






1. Pravilno primjenjuje sadašnje, prošlo i buduće vrijeme kroz različita vježbanja koristeći potvrdne, upitne i negativne oblike

rečenica.

2. Demonstrira pravilnu upotrebu modalnih glagola u pismenom i usmenom obliku, kao i prepoznaje i ispravlja greške u

istim.

3. Samostalno sastavlja rečenice i govori o različitim temama (omiljeni sport, vrijeme, slobodne aktivnosti i sl.).

4. Samostalno piše kratke, narativne eseje koristeći raznovrsne veznike i priloške odredbe u pravljenju i spajanju prostih i

proširenih rečenica.

5. Prevodi sa engleskog jezika na crnogorski, kao i sa crnogorskog na engleski proste i proširene rečenice.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Čitanje i prevođenje teksta ’Wonders of modern world’, diskusija (najvažniji izum).

Pisanje: ispravljanje grešaka u formalnom pismu, znaci za korekciju.

Pomoćni glagoli, upitni i odrični oblici, kratki odgovori.

Čitanje i prevođenje ’The writer, the painter and the musician’.

Pisanje priče, obnavljanje prošlih vremena, iznošenje mišljenja.

Diskusija – sportske aktivnosti i slobodno vrijeme.

Kolokvijum I

Čitanje i prevođenje ‘A world guide to good manners’, popunjavanje obrasca.

Obnavljanje budućeg vremena, modalni glagoli.

Diskusija – vremenska prognoza, korišćenje javnog prevoza; slanje faksa.

Čitanje i prevođenje ’In search of good English food’, opisivanje

Kolokvijum II


Završni ispit


Nedeljno:



2 sata predavanja

NaN sati vježbi


konsultacije

U semestru:











Konsultacije: Utorak 10:00 – 11:30

Literatura: John and Liz Soars: New Headway English Course (Intermediate), Student`s Book, Oxford University Press, Oxford,

2003. John and Liz Soars: New Headway English Course (Intermediate), Workbook, Oxford University Press, Oxford, 2003. John

Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, Oxford, 2003.




Ocjene: E:51–60 D:61–70 C:71–80 B:81–90 A:91–100



Naziv predmeta: Pedagogija sporta


Nema Obavezni 3 3 2P

Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije Sportski novinari i treneri . Studije traju 3 godine, 180

kredita.


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje opštim znanjima iz područja vaspitanja i obrazovanja u sportu. Akcenat je na usvajanju

osnovnih principa, metoda i sredstava vaspitnog i didaktičkog rada i njihove funkcionalne primjene u nastavno-sportskoj praksi.


1.Razumije osnovne pedagoške kategorije i pojmove;

2.Poznaje osnovne činioce značajne za izgradnju ličnosti sportiste;

3.Razumije osnovne faktore učenja motornih vještina;

4.Ovlada metodama i sretstvima vaspitnog rada u sportu;

5.Razvije kod sebe pedagoške sposobnosti kao trenera;

6.Razvije pedagošku etiku i pedagoški takt, kao trenera.


Metod nastave i savladanja gradiva: Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu i aktivno učestvuju u njoj.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Upoznavanje, priprema i upis semestra

Pedagogija kao nauka, osnovne pedagoške kategorije i pojmovi.

Pojam i predmet, cilj i zadaci pedagogije sporta.

Područja i faktori razvoja ličnosti u sportu

Osnovne komponente vaspitanja ličnosti u sportu

Relacije fizičkog vaspitanja sa ostalim komponentama svestrano razvijene ličnosti.

I test znanja / kolokvijum Vaspitni rad i principi vaspitnog rada u sportu.

Metode i sretstva vaspitnog rada u sportu.

Vaspitanje pažnje i koncentracije mladih sportista.

Učjenje i etape razvoja motoričkih vještina.

Pedagoške sposobnosti i pedagoška etika. P

Pedagoški takt profesora fizičkog vaspitanja i trenera.

Metodologija pedagoških istraživanja u sportu.


Sistem vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori

Završni ispit




Nedeljno


Struktura:

2 sati predavanja

0 sati vježbi



domaćih zadataka) uključujući i konsultacije.

U toku semestra







Obaveze studenata: Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu i aktivno učestvuju u njoj.


Literatura: -Krivokapić, D.(2011) Skripta: Izabrana poglavlja iz pedagogije sporta,

- Čokorilo R., (1998) Pedagogija sporta, Beograd

- Đorđević, J. i Trnavac, N., (1992) Pedagogija, Naučna knjiga, Beograd

- Krulj, R., Kačapor, S., Kulić, R., (2002) Pedagogija, Svet knjige, Beograd

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa sa 20 poena (ukupno 40 poena). Aktivno učešće na časovima i prisustvo

nastavi do 5 poena, Seminarski do 5 poena. Završni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno

sakupi najmanje 50 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Dragan Krivokapić

Dodatne informacije o predmetu: : Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti

će dobiti na početku semestra

Naziv predmeta: Antropologija tjelesnog vježbanja i sporta



Studijski programi za koje se organizuje: Osnovne akademske studije - SPORTSKI NOVINARI I TRENERI (studije traju 6

semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Dublji uvid u znanja o razvoju, uzrocima i izvorima varijabilnosti kvantitativnih, kontinuiranih

bioloških svojstava relevantnih za sportsku uspješnost, o procesu rasta i sazrijevanja neophodnih za rad u procesu obrazovanja i

sporta.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: manipuliše znanjima o razvoju, uzrocima i izvorima

varijabilnosti kvantitativnih, kontinuiranih bioloških svojstava relevantnih za sportsku uspješnost, manipuliše znanjima o procesu

rasta i sazrijevanja neophodnih za rad u procesu obrazovanja i sporta, te stečena znanja i vještine primijeni u procjenjivanju

antropometrijskih postupaka.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja


Uvodno predavanje u antropologiju tjelesnog vježbanja i sporta

Morfološka antropometrija

Procjenjivanje antropometrijskih morfoloških mjera

Sastav tijela – promjene tokom rasta i sazrijevanja

Sastav tijela – promjene tokom starije životne dobi

KOLOVKOJUM I

Sastav tijela i sport

Metode utvrđivanja sastava tijela

Konstitucija

Rast, sazrijevanje i razvoj

Polni dimorfizam

KOLOKVIJUM II

Polni dimorfizam u odrasloj dobi

Genetika

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno:


Struktura:

3 sati predavanja

2 sati vježbi




U semestru:



sati) = 16 sati





rad)



Literatura: Mišigoj-Duraković, M. (2008). Kinantropologija. Kineziološki fakultet, Zagreb.; Mišigoj-Duraković, M. (1999).

Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb: Grafos.; Malina, R., C. Bouchard, C., Bar-Or, O. (2004). Physical Activity, Growth,

Maturation and Physical Activity. 2nd Edition Human Kinetics, Champaign, Illinois.; Wilmore, I.K. & D.L. Costill (2003).

Physiology of Sport and Exercise. Human Kinetics Books, Champaign, Illinois.



Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)



Naziv predmeta: Teorija i pravila individualnih sportova





Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa razvojem, teorijskim osnovama i pravilima individualnih sportova kako bi stečena znanja mogli uspješno primijeniti u novinarskom ili trenerskom radu.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Predstavi javnosti značaj fizičke kulture i njenih

segmenata (fizičkog vaspitanja, sportske rekreacije i posebno sporta); 2.Upućuje i sugeriše na funkcije individualnih sportova; 3.

Prepozna karakteristike individualnog sporta; 4.Utiče na razvoj svijesti o etici u sportu, odnosu politike i sporta, 5.Upozna se sa

pravilima suđenja i takmičenja u individualnim sportovima


Metod nastave i savladanja gradiva: Teoretska predavanja, konsultacije, kolokvijumi i završna provjera znanja.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Istprijski nastanak i razvoj individualnih sportova

Individualni sportovi u sistemu fizičkog vaspitanja, sporta i rekreacije.

Teorijske osnove tehničkih elemenata u individualnim sportovima

Pravila i suđenje u individualnim sportovima

Organizacija takmičenja u individualnim sportovima

Tendencija razvoja individualnih sportova i doprinos pravilima suđenja.

I kolokvijum

Borilišta, učesnici i oprema.

Sudijski znaci; Sudijske organizacije

Prekršaji i nesportsko ponašanje.

Vođenje međunarodnog zapisnika.

II kolokvijum

Praćenje takmičenja kroz statističke pokazatelje.

Jednačina specifikacije uspjeha u individualnim sportovima

Zavrsni ispit


Nedeljno:



2 sata predavanja

3 sata vježbi


konsultacije

U semestru:










Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvije i završni ispit.

Konsultacije:Utorak u 12 časova

Literatura: Bjelica, D. (2005). Teorija sporta. Skripta. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Nikšić.; Mašić, Z., Đukanović, N. (2008). Teorija sporta. Medicinska akademija US Medical School. Beograd.; Bjelica, D. (2006). Sportski trening. PGD.; Živanović, N. Prilog epistemologiji fizičke kulture. Niš.; Bjelica, D. (2005). Sistematizacija sportskih disciplina. PDG.; Šoše, H. (2004). Teorija sporta. Sarajevo.;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 22 poena (ukupno 44).Prisustvo nastavi do 6 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 50 i više poena.

Ocjene: ocjena A – više ili jednako 90 poena; B - više ili jednako 80 poena; C - više ili jednako 70 poena; D - više ili jednako 60

poena; E - više ili jednako 50 poena; F – manje od 50 poena

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:Dr Danilo Bojanić


Naziv predmeta: Teorija i pravila sportskih igara


Nema Obavezni III 6 2t+1p+2v

Studijski programi za koje se organizuje: BSc – sportski novinari i treneri


Ciljevi izučavanja predmeta: sagledava se u podsticanju duhovnog napora studenata na promišljanje samih osnova struke za koju su

se opredijelili, odnosno napora za njeno dalje razvijanje i (prije) osmišljavanje. Pojašnjenje određenih morfoloških, praktičnih i

spoznajnih procesa za stručnu samostalnu nadrgradnju.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Predstavi javnosti značaj fizičke kulture i njenih

segmenata (fizičkog vaspitanja, sportske rekreacije i posebno sporta); 2.Upućuje i sugeriše na funkcije sporta; 3.Lakše prepoznaje i

prenese javnosti osnove sporta od terminoloških odrednica, procesa u sportu; 4. Prepozna karakteristike sporta, forme sporta; 5.Utiče

na razvoj svijesti o etici u sportu, odnosu politike i sporta.


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, provjera znanja


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Predmet, zadaci i značaj teorije sporta; Naučno – praktične pretpostavke razvoja sporta

Struktura i razvoj teorije sporta; Osnovne karakteristike sporta; Forme sporta

Funkcije sporta; Klasifikacija sportskih grana; Kultura i fizička kultura

Osnovni pojmovi i terminološka razgraničenja

Pravila, kalendar i propozicije takmičenja

Faktori koji utiču na takmičarsku djelatnost sportista

I kolokvijum

Sport kao vid fizičke kulture; Etika u sportu;

Definicija i osnovne karakteristike igre; Funkcije igre

Klasifikacija igara; Igra kao vid fizičke kulture; Moralni aspekti dopinga

Podjela sporta; Školski, registrovani, rekreativni, amaterski, profesionalni i vrhunski sport

Sport i politika; Nasilje u sportu;

II kolokvijum

Regulativa i organizacija sporta

Zavrsni ispit


Nedeljno:



2 sata predavanja

3 sata vježbi

3 sata samostalnog rada studenta


U semestru:

Nastava i završni ispit: 8 sati x 16 = 128 sati


2 x (8 sati) = 16 sati







Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prate nastavu, aktivno učestvuju na teor. i praktičnim predavanjima i vjez. rade dva kolokvijuma

Konsultacije:Utorak u 11 časova

Literatura: Bjelica, D. (2005). Teorija sporta. Skripta. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Nikšić.; Mašić, Z., Đukanović, N. (2008). Teorija sporta. Medicinska akademija US Medical School. Beograd.; Bjelica, D. (2006). Sportski trening. PGD.; Živanović, N. Prilog epistemologiji fizičke kulture. Niš.; Bjelica, D. (2005). Sistematizacija sportskih disciplina. PDG.; Šoše, H. (2004). Teorija sporta. Sarajevo.;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 22 poena (ukupno 44).Prisustvo nastavi do 6 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 50 i više poena.

Ocjene: : ocjena A – više ili jednako 90 poena; B - više ili jednako 80 poena; C - više ili jednako 70 poena; D - više ili jednako


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Dr Danilo Bojanuć


Naziv predmeta: Engleski jezik IV


Nema Obavezni IV 4 2t+O+O






6. Pravilno primjenjuje prvi i drugi kondicional, vremenske klauze, indirektni govor, kao i indirektna pitanja.

2. Samostalno piše formalna i neformalna pisma (pismo prijatelju, molba, žalba, prijava za posao, cv i sl.)

3. Osmisli i sastavlja pismene i usmene dijaloge vezane za različite društvene kontekste (u restoranu, prodavnici, na telefonu i

sl.).

4. Samostalno prevodi jednostavne, kraće tekstove na crnogorski jezik sa temama iz svakodnevnog zivota.

5. Prevodi sa engleskog jezika na crnogorski, kao i sa crnogorskog na engleski proširene i složene rečenice, kao i kraće

paragrafe.

6. Samostalno dalje usavršava sve jezičke vještine (razumijevanje teksta, čitanje, pisanje, govorenje, prevođenje i sl.).




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Čitanje i prevođenje teksta ’The modern servant’, frazalni glagoli.

Razlika između prezent perfekta i prošlog vremena, konverzacija (na telefonu).

Nulti, prvi i drugi kondicional, formalno pismo.

Čitanje i prevođenje teksta ’Who wants to be a millionaire?’

Opisivanje osobe ili mjesta, diskujija – porodica.

Čitanje i prevođenje teksta ‘The man who planted trees’, modalni glagoli.

Kolokvijum I

Zvanično i nezvanično pismo, pisanje žalbe.

Diskusija – zabraniti pušenje?

Čitanje i prevođenje teksta ‘You ask – we answer’, idiomi.

Upravni i neupravni govor

Kolokvijum II


Završni ispit


Nedeljno:



2 sata predavanja

NaN sati vježbi


konsultacije

U semestru:











Konsultacije: Utorak 10:00 – 11:30

Literatura: John and Liz Soars: New Headway English Course (Intermediate), Student`s Book, Oxford University Press, Oxford,

2003. John and Liz Soars: New Headway English Course (Intermediate), Workbook, Oxford University Press, Oxford, 2003. John

Eastwood: Oxford Guide to English Grammar, Oxford University Press, Oxford, 2003.




Ocjene: E:51–60 D:61–70 C:71–80 B:81–90 A:91–100



Naziv predmeta:

Etika u sportu


Obavezni IV 3 2P +1V

Studijski programi za koje se organizuje : BSc - Primijenjene osnovne studije Studijskog programa Sportski novinari i treneri, na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, Univerziteta Crne Gore (120 ECTS)


Ciljevi izučavanja predmeta: raspolagati saznanjima o etici u sportu, etičkim i neetičkim normama koje vladaju usavremenom sportu, uticati na mlade da se etički ponašaju, kao u sportu, tako i u svakodnevnom životu.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Analizira i diskutuje o pojavi i mijenjanju etike kroz istoriju

2. Uviđa etičke promjene koje se dešavaju u savremenom fudbalu

3. Kritički se odnosi na pojave koje krše etičke norme u sportu

4. Vaspitava i utiče na mlade sportiste u smislu etičkog ponašanja

5. Upozna mlade koje posljedice mogu izazvati neetički načini ponašanja







Etika kroz istoriju Etika u sportu – juče, danas, sjutra Relacije društva, etike i profesionalnog sporta Kodeksi ponašanja sportista u klubovima Fer plej Kolokvijum I Doping u sportu Klađenje u sportu – umiješanost aktera u konačan ishod takmičenja Mediji u sportu Sport kao ideološko sredstvo Sportski menadžeri Kolokvijum II Okruženje u kojem se sportista razvija Obrazovanje sportista Završni ispit Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno


Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi





u semestru



(administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati



roku, uključujući i polaganje popravnog ispita 0 -30 sati.

Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema)

+ 18 sati (dopunski rad).30 = 90 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom is8

sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni da pohađaju nastavu,obrade zadate teme,polažu 2 kolokvijuma.Konsultacije srijedom od 12-13 h.

Literatura: Štakić, Đ., Domanović, M. (2011) Sociologija sporta. Beograd: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Bjelica, D., Krivokapić, D. (2010). Teorijske osnove fizičke kulture, Fakultet za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore






Naziv predmeta: Istraživanja u sportu

Šifra Predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Obavezni IV 5 2t+O P + 2V



Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta Istraživanja u sportu, kao nastavnog predmeta, sagledava se u podsticanju duhovnog i

praktičnog napora studenata na promišljanje fundamentalnih znanja iz struke za koju su se opredijelili, odnosno napora za njeno

dalje razvijanje i (pre) osmišljavanje.

Ime i prezime nastavnika: Dr Dragan Drobnjak Metod nastave

i savladavanja gradiva:

Predavanja, rješavanje zadataka, seminarski radovi, konsultacije, provjere znanja.

PLANIRANJE RADA I nedjelja: Upoznavanje sa predmetom; Uvodna razmatranja

II nedjelja: Pojam nauke; Kvantitativne metode u savremenoj nauci

III nedjelja: (Ne) objektivnost opažanja

IV nedjelja: Strukturni elementi nauke

V nedjelja: Pojam i faze naučnog istraživanja

VI nedjelja: Vrste istraživanja; Pojam naučnog eksperimenta; Vrste eksperimenta

VII nedjelja: I KOLOKVIJUM

VIII nedjelja: Transferzalno i longitudinalno istraživanje; Fundamentalno i operativno

istraživanje

IX nedjelja: Istraživačke metode; Vrste naučnih metoda;

X nedjelja: Opšte uvodne istraživačke metode

XI nedjelja: Eksplikativne istraživačke metode

XII nedjelja: Posebne istraživačke metode

XIII nedjelja: Istraživačke tehnike

XIV nedjelja: II KOLOKVIJUM

XV nedjelja: Završni ispit

Završna nedjelja: Ovjera semestra i upis ocjena

XVII-XIX nedjelja:. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.

Studenti su obavezni da prate nastavu, aktivno učestvuju na teor. i praktičnim predavanjima i vjez. rade dva kolokvijuma

Opterećenje studenata na predmetu: Nedjeljno

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 min Struktura:

2 sata teorijskog predavanja 2 sata vježbi 2 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući i konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: 6 sati i 40 min x 16 = 106 sati i 40 min sati Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x 6 sati i 40 min = 13 sati i 20 min

Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati Struktura opterećenja:

Nastava 106 sati i 40 min + 13 sati i 20 minpriprema 11 + dopunski rad 30 sati

Literatura: Dušan Perić: "Metodologija naučnih istraživanja", TIMS, N.Sad, 2006.; Li Kuba i Džon Koking

"Metodologija izrade naučnog teksta", CID, Podgorica, 2003.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanja: Dva kolokvijuma po 22 poena (ukupno 44). Seminarski radovi 6 poena.

Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 51 poen.

OCJENE: E 50- 59, D 60 – 69, C 70 – 79, B 80 – 89, A 90 – 100; F- manje od 50 poena

Posebna naznaka za predmet: Vježbe se izvode za grupu do 20 studenata.


Napomena: Dodatne informacije o predmetu

Naziv predmeta: ZIMSKI SPORTOVI


OBAVEZNI IV 4 2 T + 2V



Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj premeta nastave je da omogući studentima sticanje osnovnih znanja iz tehnike skijanja

na nivou osnovnog oblika skijanja, te da upoznaju metodičke postupke učenja za realizaciju programa alpskog skijanja

u radu sa djecom i odraslim. Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da:

8. Objasni značaj skijanja sa aspekta zdravstveno-higijenskog djelovanja;

9. Izvrši pravilan izbor ski opreme za alpsko skijanje po disciplinama;

10. Analizira i objasni osnove biomehanike skijanja;

11. Analizira i demonstrira (praktično izvodi) elemente i vježbe privikavanja na ski opremu;

12. Analizira i demonstrira (praktično izvodi) elemente početnog i osnovnog oblika skijanja;

13. Koristi sve vrste žičara za transport skijaša (ski lift, žičare, gondole..);

14. Da se zaštiti od mogućih opasnosti u zimskim uslovima (hladnoća, magla, lavine, sunčeva svjetlost) te da pruži prvu pomoć povrijedjenom










- Osnovna klasifikacija skijanja;

- Značaj skijanja sa aspekta higijensko-zdravstvenog djelovanja;

- Evolucija skijanja i skijaških tehnika;

- Skijaška oprema za alpske discipline, pravilan način izbora skijaške opreme;

- Osnove biomehanike skijanja; - I kolokvijum

- Didaktički principi i osnovne nastavne metode u alpskom skijanju;

- Oblici nastavnog rada i faze nastavnog procesa;

- Oblici skijanja; Analiza metodičkih elemenata i vježbi privikavanja na opremu;

- Analiza i metodika učenja elemenata početnog oblika skijanja,

- Analiza i metodika učenja elemenata osnovnog oblika skijanja - II kolokvijum

- Transport skijaša

- Opasnosti u planinskim zimskim uslovima, tipične povrede i transport povrijedjenog; Završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno 4 ECTS x 40/30 =5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sata predavanja 2 sata vježbi 1 sat i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za vjezbe, za kolokvijume, izrada domacih zadataka) ukljucujuci i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit 5 sati i 20 minuta x16=85 sati i 20 minuta. Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2x5 sati i 20 min.=10 sati i 40 minuta. Ukupno opterećenje za predmet 4x30=120 sati. Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmet). Struktura opterećenja: 85 sata i 20 minuta(Nastava) +10 sati i 40 minuta(Priprema) + 24 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu (praktičnu i teorijsku) i polažu kolokvijume (praktični dio).

Konsultacije:utorak 10 h

Literatura: Hadžić, R. (2013). Skijanje – osnove skijanja, tehnika i metodika; Hadžić, R. (2008). Tehnika i metodika

alpskog skijanja; Jurković, N., Jurković, D.(2003). Skijanje-tehnika, metodika i osnove treninga; Petović, K., Šmitek,

J., Žvan, M. (1984). Alpsko skijanje – Put do uspjeha; Simić, M. (2001). Alpsko smučanje – teorija i metodika; Guček,

A., Videmšek, D.(2002).Smučanje danes

- Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva teorijska kolokvijuma po 20 poena (ukupno 40 poena); - Prisustvo predavanjima 5 poena, - Angažovanje na nastavi 5 poena; - Završni ispit – praktični dio (vježbe) 30 poena, teorijski dio 20 poena(ukupno 50 poena)


- Ocjene: E (50-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90), A(91-100)


Dodatne informacije o predmetu: Studenti su obavezni pohadjati praktičnu nastavu i osvojiti najmanje 16 poena

MODUL: SPORTSKI NOVINARI

Naziv predmeta: Funkcionalni stilovi (publicističko-novinarski)


Nema Obavezni V 3 2P + V1

Studijski programi za koji se organizuje: BSc – Sportski novinari i treneri

Modul: Sportski novinari


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim znanjima o odlikama funkcionalnih stilova, posebno publicističko-

novinarskog stila.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. opiše osnovne tipove jezičkog raslojavanja; 2. izloži

opšte karakteristike funkcionalnih stilova; 3. obrazloži zakonitosti strukturisanja funkcionalnih stilova, podstilova i žanrova; 4.

razvija pozitivne osobine publicističko-novinarskog stila; 5. primijeni stečena znanja u komunikacijskoj praksi.


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, kolokvijumi, konsultacije i završni ispit.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Informacija o predmetu, literaturi i oblicima provjere znanja

Raslojavanje jezika: teritorijalno, socijalno i individualno raslojavanje

Funkcionalno raslojavanje jezika

Književnoumjetnički stil i njegove jezičke odlike

Naučni stil i njegove jezičke odlike

Administrativno-pravni stil i njegove jezičke odlike

I kolokvijum

Razgovorni stil i njegove jezičke odlike

Publicističko-novinarski stil

Jezičke odlike publicističko-novinarskog stila

Nominalizacija jezičkog izraza

Dekomponovanje predikata

Novinska frazeologija

Birokratizacija jezika

II kolokvijum

Završni ispit


nedjeljno

3 kredita x 40/30 = 4 sati Struktura: 2 sati predavanja 1 sati vježbi 1 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru

Nastava i završni ispit: (4 sati) x 16 = 64 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (4 sati) = 8 sati Ukupno opterećenje za predmet: 3 x 30 = 90 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 64 sati (nastava) + 8 sati (priprema) + 18 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: pohađanje nastave, polaganje kolokvijuma i završnog ispita.

Konsultacije: utorkom 11 i 30 ‒ 12 i 30 h

Literatura: Branko Tošović, Funkcionalni stilovi, Graz, 2002; Milorad Radovanović, Sociolingvistika, Novi Sad, 1986; Vladislava

Petrović, Novinska frazeologija, Novi Sad, 1989.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 kolokvijuma po 25 bodova, završni ispit 50 bodova. Prelazna ocjena se dobija ako se

kumulativno sakupi najmanje 50 poena.

Ocjene: A: 90‒100 poena, B: 80‒90, C: 70‒80, D: 60‒70, E: 50‒60


Dodatne informacije o predmetu: %

Naziv predmeta: Jezik masovnih medija


Nema Obavezni VI 3 2P+ 1V

Studijski programi za koje se organizuje:BSc – Sportski novinari i treneri


Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslovljavanja.

Ciljevi izučavanja predmeta: Prdmet ima za cilj osposobljavanje studenata za pravilnu i efikasnu upotrebu jezika u masovnim medijima. Usvajanje teorije i prakse,prije svega informativne oblasti novinarstva, u kojima preovlađavaju standardizovane jezičke norme, jer je

jezik ostao suština novinarske djelatnosti i masmedija

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da objasni osnovne pojmove iz teorije informacija

i komunikacija, jezika i kulture govora. Razlikuje narodni,književni i standardni jezik ,kao i književno-umjetnički,

publicistički, naučni, administrativni i razgovorni stl. Uporedi tradicionalno posmatranje pismenosti i savremenu

funkcionalnu jezičku, čitalačku pismenost. Upotrebljava i izgradjuje novinarsku pismenost i stil.Tumači novinarske

žanrove: informativni, analitički, beletristički i koristi jezik masovnih medija – tradicionalnih i elektronskih.


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, razgovor, pisanje eseja,testovi, seminarski radovi, konsultacije, završni ispit.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Uvodno predavanje.Teorije informacija i komunikacija.Komuniciranje.Jezik i masmediji.

Jezik i stil.Oblici izražvanja.Masmediji:štampa,radio,televizija,novinske agencije.film.... Poruka i metode oblikovanja poruka.Oblici novinarskog izražavanja. Informativni (faktografski) i komentatorsko-analitički oblici novinarskog izražavanja. Beletristički (literarni) oblici novinarskog izražavanja. Humoristično-satirične vrste. Novinska kritika. Slobodna nedjelja I Kolokvijum (Pisanje eseja) Problemi pravopisa u pisanim medijima.Oblici i značenja riječi. Pojmovnik i uloga riječnika u masmedijima. Govorni jezik u masmedijima. Iz fonetike. Jezik i televizija.Oblikovanje teksta i redigovanje Književnost,pozorište,film,likovna i muzička umjetnost u masmedijima. O medijskoj pismenosti i kompetenciji. II Kolokvijum (Test znanja) Seminarski rad. Uloga i značaj lektora i redaktora u novinarstvu - masmedijima. Završni ispit

Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedeljno:


U semestru:


Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvijume i seminarski rad

Konsultacije: poslije predavanja,prilikom izrade seminarskih radova i prema potrebi dodatna

Literatura: Milan Šipka,Kultura govora,Institut za jezik u Sarajevu,2005.

Endrju Bojd.Novinarstvo u elektronskim medijima,Clio,Beograd,2002;

Štefan Rus- Mol,Ana Jugoslava Zagorac Keršer,Novinarstvo,Clio,Beograd,2005.

Velizar Sredanović, Javnost i mediji u Crnoj Gori,Obod,Cetinje,2007.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena

Prisustvo nastavi 5 poena

Seminarski rad- 5 poena

Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E 51 – 60; D 61 – 70 ; C 71 – 80 ; B 81 – 90 ; A 91 – 100.


Dodatne informacije o predmetu: Specifikacija programa studenti će dobijati u toku nastave i na konsultacijama

Naziv predmeta: Engleski jezik 5


Nema Obavezni 5 4 2t+0+0


Modul : Sportski novinari


Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korišćenje stručne literature na stranom jeziku za potrebe

struke i samoobrazovanje.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da :

1. Razumije suštinu i uoči specifične informacije u izlaganju, razgovoru, najavi, vijestima, uputstvima i sl. vezanim za sport na standardnom engleskom jeziku, te da prepozna stavove i raspoloženje govornika i okolnosti interakcije.

2. Ostvari komunikaciju - uz prihvatljiv izgovor i intonaciju - korišćenjem odgovarajućeg registra iz oblasti sporta, te pravilne leksike i gramatike na poznate teme.

3. Razumije temu, ton, jezički registar pisanog teksta, uoči bitne činjenice u tekstu koji sadrži poznatu leksiku i gramatiku, koja na ovom nivou podrazumijeva upotrebu prezentnih, narativnih, futurnih i perfekatskih glagolskih vremena, sa posebnim naglaskom na formulisanje upitnih formi.

4. Objasni semanticka polja zadatog leksičkog/jezičkog korpusa parafraziranjem i navođenjem sinonima i/ili antonima sa

posebnim naglaskom na terminologiju koja se odnosi na oblasti sporta. 5. Rješava probleme leksičke prirode koji obuhvataju analizu upotrebe individualnih riječi u kontekstu, odgovarajućih kolokacija, fraza i

idioma pri prevođenju engleskih tekstova. - Pravilno strukturiše tekst paragrafa jasno povezujući ideje, koristeći odgovarajuće gramatičke strukture, vokabular, pravilnu

interpunkciju i pravopis.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Milena Mrdak-Mićović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate i prezentacije uskladjene sa umjerenjem studenata.. Priprema po jedne prezentacije na

zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

1. Upoznavanje studenata sa programom rada, Tekst 1:No place like home 2. Gramatika: the tense system, informal language, socal expressions. 3. Tekst 2: Been, done that. Gramatika: the Present perfect tense and its usage in givining news. 4. Gramatika: Hot verbs- make and do , exclamations, How o make a presentation. 5. Tekst 3: What a story! Narrative tenses. 6 . Kolokvijum I 7. Slobodna nedjelja 8. Giving news and responding. How to show interest in sth. 9. Tekst 4: Nothing but the Truth. Grammar:questions a nd negatives.How to ask an appopriate question. 10. Gramatka: prefiksi i antonimi. Konverzacija: Being polite . 11.Tekst 5:An eye to the future. Future forms. 12. Gramatika: Hot verbs- take, get. Konverzacija: How to make a phone call ? 13. Tekst 6: Making It Big. Business Expressions 14. Cas za prezentacije o spotrskim dogadjajima i igracima 15. Kolokvijum II 16. Završni ispit: pismeni i usmeni. 18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedeljno:



2 sata predavanja

NaN sati vježbi


konsultacije

U semestru:










Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pripremaju se i aktivno učestvuju na časovima, rade domaće zadatke i

zadatu prezentaciju.

Konsultacije: Četvrtak 10.00-11.00h

Literatura: Literatura: 1) Liz and John Soars, New Headway English Course, Student’s Book & Workbook(upper-ntermediate), Oxford University Press, 2003. 2) Margie Carter & Deb Curtis, Training Teachers, St. Paul: Redleaf Press, 1984. 3) odabrani tekstovi iz oblasti sporta

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- dva kolokvijuma od po 20 poena – ukupno 40 poena - isticanje u toku nastave 2 poena - domaći zadatak 1poen, - prezentacija 5 poena - završni ispit 50 poena: 20 poena pismeni i 30 usmeni dio

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena

Ocjene: E:51–60 D:61–70 C:71–80 B:81–90 A:91–100

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Milena Mrdak-Mićović

Dodatne informacije o predmetu: nastava se izvodi na engleskom jeziku

Naziv predmeta: ENGLESKI JEZIK VI


Nema Obavezni VI 4 2T+0+0




Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata za samostalno korišćenje stručne literature na stranom jeziku za potrebe struke i

samoobrazovanje.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da :

1. Razumije suštinu i uoči specifične informacije u izlaganju, razgovoru, najavi, vijestima, uputstvima i sl. vezanim za sport na standardnom engleskom jeziku, te da prepozna stavove i raspoloženje govornika i okolnosti interakcije.

2. Ostvari komunikaciju - uz prihvatljiv izgovor i intonaciju - korišćenjem odgovarajućeg registra iz oblasti sporta i pravilne leksike i gramatike na poznate teme, uz poseban naglasak na upotrebu modalnih glagola, te kondicionalnih formi i homonima.

3. Razumije temu, ton, jezički registar složenijeg pisanog teksta, uoči bitne činjenice u tekstu koji sadrži poznatu leksiku i gramatiku, koja na ovom nivou podrazumijeva pravilnu upotrebu glagolskih vremena, te modalnih glagola, relativnih rečenica, upitnih formi, članova i prevoda na engleski jezlk.

4. Objasni semantička polja zadatog leksičkog/jezičkog korpusa parafraziranjem i navođenjem sinonima i/ili antonima. 5. Rješava probleme leksičke prirode koji obuhvataju analizu upotrebe individualnih riječi u kontekstu, odgovarajućih

kolokacija, fraza i idioma pri prevođenju engleskih tekstova iz oblasti sporta.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: mr Milena Mrdak-Mićović

Metod nastave i savladanja gradiva: Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate i prezentacije usklađene sa umjerenjem

studenata.. Priprema po jedne prezentacije na zadatu temu iz jedne od oblasti sadržaja predmeta. Učenje za testove i završni ispit. Konsultacije.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

1. Upoznavanje studenata sa programom rada, Tekst 7 : Getting on Together; Modals and related verbs

2. Gramatika: Declarative questions, Question formation, naslovi i prevod na engleski jezik

3. Tekst 8: Going to Extremes. Relative clauses;

4. Gramatika: Participles, spoken Englih, Collocations. Prevod recenica istrgnutih i konteksta

5. Tekst 9: Forever Friends, gramatika: homonymes, homophones.

6 .Expressing habit and habital actions;

7. Slobodna nedjelja

8. I Kolokvijum

9. Tekst 10: Risking Life and Limb;gramatika: Modal auxiliary verbs.

10. Gramatka:Synonyms and expressions with modal verbs.

11.Tekst 11 :In Your Dreams.

12. Gramatika: Hypothesizing: I wish, If only, I’d rather;

13. Tekst 12: It's Never Too Late, str 102, articles, determiners, demonstratives, Hot words- life and time: get a

life, kill time etc.:

14. Cas za prezentacije domacih zadataka

15. II Kolokvijum

16. Završni ispit: pismeni i usmeni.

18 -21 Ovjera semestra i upis ocjena



Nedeljno:



2 sata predavanja

NaN sati vježbi


konsultacije

U semestru:










Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, pripremaju se i aktivno učestvuju na časovima, rade domaće zadatke i zadatu

prezentaciju

Konsultacije: Cetvrtak 10.00h

Literatura: 1) Liz and John Soars, New Headway English Course, Upper- intermediate level,Student’s Book & Workbook, Oxford University Press, 2003. 2) Margie Carter & Deb Curtis, Training Teachers, St. Paul: Redleaf Press, 1984. 3) odabrani tekstovi iz oblasti sporta.


- dva kolokvijuma od po 20 poena – ukupno 40 poena

- isticanje u toku nastave 2 poena

- domaći zadatak 1poen,

- prezentacija 5 poena

- završni ispit 50 poena: 20 poena pismeni i 30 usmeni dio

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poena

Ocjene: Posebna naznaka za predmet:SKALA ZA OCJENJIVANJE: A 91-100 POENA, B 81-90 POENA, C 71-80, D 61-70, E 51-60 POENA.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: mr Milena Mrdak-Mićović

Dodatne informacije o predmetu: Nastava se izvodi na engleskom jeziku.

Naziv predmeta:

PISANJE ZA ŠTAMPANE MEDIJE


(vidi napomenu) VI 4 P2+V2

Studijski programi za koje se organizuje : BSc – Sportski novinari i treneri .


Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta


Ishodi ucenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da 1. Priređuje analitičke tesktove za razne štampane medije 2. Obavi predistraživački postupak u okviru priprema za istraživački serijal tekstova 3. Koristi dokumenta i statističke podatke u cilju realizacije novinkog istražvanja 4. Koristi Internet i statistiku zbog validnih podataka i komparacija koje pojašnjavaju suštinu pojave koju istražuje 5. Kombinuje i objavljuje podatke dobijene od raznih izvora tokom istraživanja tema koje su od javnog interesa 6. Prilagodi istraživanje tehničkim mogućnostima štampanih medija (predloži količinu teskta, fotografije, dinamiku objavljivanja serijala...)


Metod nastave i savladavanje gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, testovi

Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku semestra)

Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII – XX nedjelja


Interpretativno novinarstvo (kada je nastalo interpretativno novinarstvo, šta je karakteristika interpretativnog

teksta)

Interpretativno novinarstvo (šta štampani mediji rade u trci sa elektronskim, na koja pitanja se mora dodatno

odgovoriti u interpretativnom tekstu)

Interpretativna vijest, interpretativni izvještaj Metodi novinarskog istraživanja (šta podrazumijeva istraživanje; zašto istraživačko novinarstvo utiče na

društvo)

Značaj izvora za istraživačko novinarstvo (dokumenti, izjave očevidaca, akteri, nepobitni dokazi)

KOLOKVIJUM

Slobodna nedjelja

Kako se formira istraživački novinarski tim Bekgraund

Rukovođenje istraživačkim timom

KOLOKVIJUM

Gost predavač: urednik - istraživač

Jedan tekst – jedno istraživanje (početak i kraj u jednom tekstu)

Organizacija i rad istraživačkog serijala (kako se priprema serijal tekstova; koja tema zaslužije istraživanje; kako se istražuje na terenu; koliki je značaj izvora u institucijama)

Zašto demant ozbiljnog istraživanja najčešće nama smisla)

Završni ispit



OPTEREĆENJE STUDENATA:

Nedjeljno


minuta

Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi


studenta (priprema za laboratorijske

vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih


U semestru


Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis,

ovjera): 2 x (5 sati i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta






Navesti obaveze studenata u toku nastave - Dva kolokvijuma po 15 kredita,

- Redovnost na predavanjima – 5 kredita

- Vježbe – 10 kredita

- Seminarski rad – 5 kredita

- Završni ispit – 50 kredita

Literatura:

Interpretativno i istraživačko novinarstvo, autor Neda Todorović, Čigoja Štampa, Beograd

Etika u medijima, autor Luis Alvin Dej, izdavač: Media centar, Beograd

The Mammoth Book of Journalism, autor Jon E. Lewis, izdavač: Carrol and Graf Publishers

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva kolokvijuma - 30 kredita

- Redovnost na predavanjima - 5 kredita - Vježbe – 10 kredita - Seminarski rad – 5 kredita

- Završni ispit - 50 kredita

Posebna naznaka za predmet: Pisanje teksta postoji kao mogućnost dobijanja dodatnih bodova ili kompezacija za loše odrađen kolokvijum.



Naziv predmeta: PR u sportu



Studijski programi za koje se organizuje: BSc – Sportski novinari i treneri (studije traju 4 semestara, 120 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje osnovnih zakonitosti relacija s javnošću sa posebnim osvrtom na relacije s javnošću u

sportu.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: poznaje osnovne paradigme PR u sportu, da ovlada

metodama ličnog PR, da razumije poslovne komunikacije i komunikacije sa medijima te da kreira PR programe specijalizovane za

sport.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Ranko Šljivić



Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja


Uvodno predavanje

Istorijski pregled i definisanje odnosa sa javnošću

Uloga, ciljevi i metode odnosa s javnošću

Planiranje i organizovanje odnosa s javnošću

Lični PR i poslovna komunikacija

KOLOVKOJUM I

Funkcije PR-a u sportu

Upravljanje komunikacijama i aktivnostima sportskih organizacija u odnosima s javnošću

Propaganda, marketing, promocija i oglašavanje

Planiranje odnosa sa medijima

Ostvarivanje odnosa sa medijima

KOLOKVIJUM II

Mjerenje efikasnosti odnosa s javnošću

Evropski kodeks profesionalnog ponašanja u PR praksi („Lisabonski Kodeks“)

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:











Literatura: Mirosavljević, M. (2008), Odnosi s javnošću. Banja Luka: Besjeda Banja Luka.; Andrews, P. (2005), Sports journalism:

a practical introduction London/Thousand Oaks/New Delhi: Sage Publications.; Boyle, R., Haynes, R (2009), Power Play: Sport,

The Media and Popular Culture (second edition) Edinburgh: Edinburgh University Press.; Rowe, D. (2004), Critical readings: sport,

culture and the media Maidenhead, Berkshire: Open University Press



Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Ranko Šljivić


Naziv predmeta: Pravopis i pravogovor


Nema Obavezni V 4 2+O+2




Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim pravopisnim i pravogovornim pravilima

Ishodi učenja:

1. Definiše osnovne pojmove govor – jezik, pravopis – pravogovor i primijeni ih u daljem proučavanju i upotrebi jezika;

2. Razlikuje osnovna pravopisna i pravogovorna pravila; standardnojezičko od nestandardnojezičkog;

3. Primijeni ortoepsku normu standarnog jezika u govoru i neposrednom radu sa tekstom;

4. Analizira i rješava pitanja koja se tiču pravopisa i pravogovora;

5. Vrednuje značaj pravopisne i pravogovorne vještine u usmenoj i pismenoj komunikaciji.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc. dr Miodarka Tepavčević – predavač mr Milena Burić – saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, testovi, kolokvijumi i završni ispit


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Uvodno predavanje; upoznavanje studenata sa nastavom, predmetom, literaturom. Podjela informacije o predmetu Uvodne napomene, definisanje, podjela, pravopisna pravila

Pisanje velikog i malog slova

Skraćenice i rastavljane riječi na kraju reda

Pravopisni i interpunkcijski znaci Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi (imenice, pridjevi, zamjenice, brojevi). Priprema za prvi test Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi (glagoli, prilozi, predlozi, veznici, uzvici i rječce) TEST I

Pravila ijekavskog izgovora

Promjena suglasnika k, g, h; promjena l u o na kraju sloga; suglasnici h, j

Jednačenja suglasnika (po zvučnosti i po načinu tvorbe)

Uprošćavanje suglasničkih grupa Pravogovor – ortoepija, ortoepske greške Priprema za drugi test Prozodija (akcenat i kvantitet), pravila akcentovanja TEST II

Rečenični akcenat, rečenična intonacija

Završni ispit.




nedjeljno3)

4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta;

Struktura:

2 sata teorijskog predavanja,

1 sat vježbi

1 sat i 20 min sati samostalnog rada

uključujući i konsultacije.

u semestru4)

Nastava i završni ispit 5 sati i 20 min x 16 = 85 sati 20 minuta; Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x 5 sati i 20 min = 10 sati i 40 min; Ukupno opterećenje za predmet 4 x 30 =120 sati; Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati; Struktura opterećenja: 85 sati i 20 min(Nastava) + 10sati i 40 min (priprema) + 24 sata (Dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade sve testove i polažu završni ispit

Konsultacije: Profesor – utorak 14 h

Literatura: Pravopis srpskohrvatskog jezika, MS/MH, 1960; Pravopis srpskoga jezika, Mitar Pešikan, Jovan Jerković, Mato Pižurica, Novi Sad, 2011; Milorad Dešić, Pravopis srpskog jezika, Zemun 1998; Branislav Ostojić, Kratka pregledna gramatika srpskog jezika i pravopis, Podgorica 2005; Svetozar Marković, Mustafa Ajanović, Zvonimir Diklić, Pravopisni priručnik, Svjetlost, Sarajevo, 1972; Milija Stanić, Damjan Moračić, Jezičko pravopisni savjetnik, Izdavačka radna organizacija Rad, Beograd, 1981; Asim Peco, Mitar Pešikan, Informator o savremenom književnom jeziku sa rečnikom, Beograd, 1967; Jezički savjetnik s gramatikom, izradili Vida Barac-Grum, mr Dragana Malić, dr Slavko Pavešić, dr Zlatko Vince, Matica hrvatska, Zagreb, 1971.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 2 testa po 25 bodova Završni ispit – 50 bodova Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen

Ocjene: A B C D E F- manje od 50 poena

90-100 80-89 70-79 60-69 50-59

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Miodarka Tepavčević


Naziv predmeta:

ŠTAMPA I AGENCIJE


(vidi napomenu) VI 5 2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje : BSc – Sportski novinari treneri


Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za slušanje i prijavljivanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Ishodi učenja:

Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da

1. Poznaje istoriju nastanka i razvoja štampanih medija i novinskih aencija

2. Objasni uticaj tehnoloških dostignuća na štampane medije

3. Objasni razlike u pristupu novinarskim tekstovima i rubrikama u zavinsosti od toga da li

je riječ o štampanim medijima namijenjenim jednoj ciljnoj grupi ili namijenjenoj najširoj

populaciji, kao i da objasni razliku u pristupu temama u dnevnim novinama i ostalim

štampanim medijima

Pripremi agencijsku informaciju

4. Pripremi novinski teskt i naslovnu konstrukciju

5. Učestvuje u timskom radu redakcije

6. Učestvuje u tehničkoj pripremi novina u saradnji sa tehničkim i urednikom fotografije


Metod nastave i savladavanje gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije

Sadržaj predmeta: (Nazivi metodskih jedinica, kontrolnih testova, kolokvijuma i završnog ispita po nedjeljama u toku

semestra)

Pripremne nedjelje I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja

Priprema i upis semestra Štampani mediji, istorijat, medijski modeli (prednosti i mane štampanih medija, tehnologija i napredak novinarstva, crnogorska štampa, nastanak nezavisnih glasila) Karakteristike proizvodnje novine (stil pisanja, razlike pisanja za štampane i elektronske medije, faze u proizvodnji novina, uslovljenost tržištem i građenje tržišta) Dnevne novine (publika i target grupe, način pisanja, vrste dnevnih novina i njihova osobenost, rad u dnevnoj novini) Periodična štampa (nedjeljnici, mjesečnici –sličnosti i razlike, struktura i osobenosti redakcije nedjeljnika, tabloidi) KOLOKVIJUM Analitički tekst (faze rada, izvor i čuvanje tajne, analiza situacije i projekcija) Vještine pisanja za novine (komentar-zamke, jezik i slika novina, najčešće greške – logičke, spisateljske, uredničke) KOLOKVIJUM Prelom novine (naslovne strane: balans, ritam, kontrasti, strukturiranje dizajniranja novina, upotreba i zloupotreba fotografije) Agencijsko novinarstvo (šta, ko, gdje, kad i kako- svaki dan za svakoga, ustrojstvo agencije, pravila agencijskog rada) Profesija dopisnik, Web novinarstvo, značaj i uloga fotografije u novini Organizacija i rad dnevnog lista (rubrike i rad u njima, ko je ko, što je što, odgovor na pitanje: ko, šta, gdje, kada, kako) Gost predavač urednik dnevnog lista Organizacija i rad političkog magazina (rubrike nedjeljnika, ko je ko, što je što, odgovor na pitanje: kuda i zašto dalje)

Gost predavač urednik nedjeljnika



Nedjeljno

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 2 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Navesti obaveze studenata u toku nastave – Dva kolokvijuma po 15 kredita, Redovnost na predavanjima - 5 kredita Vježbe – 10 kredita Seminarski rad – 5 kredita Završni ispit 50 kredita

Literatura: Osnove novinarstva, autor Stjepan Malović, izdavač: Tehnička knjiga, Zagreb

Istorija novinarstva, autor Đovani Gocini, izdavač: Clio, Beograd Interpretativno i istraživačko novinarstvo, autor Neda Todorović, Čigoja štampa, Beograd Etika u medijima, autor Lusi Alvin Dej, izdavač: Media centar, Beograd The Mammoth Book of Journalism, autor Jon E. Lewis, izdavač: Carrol and Graf Publishers

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma 30 kredita Redovnost na predavanjima 5 kredita Vježbe 10 kredita Seminarski rad 5 kredita Završni ispit 50 kredita

Posebna naznaka za predmet: Pisanje teksta postoji kao mogućnost dobijanja dodatnih bodova ili kompezacija za loše odrađen kolokvijum.



.

Naziv predmeta: Stilistika i retorika


Obavezni V 4 2+O+1

Studijski programi za koji se organizuje: BSc – Sportski novinari i treneri


Uslovljenost drugim predmetima:Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta.

Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje sa osnovnim pojmovima stilistike i retorike, s njihovim međuodnosom i

istorijom, kao i s elementima i svojstvima dobrog govora.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit, student će moći da: 1. objasni odnos stilistike i retorike, 2. izloži istorijski

razvoj retorike, 3. razlikuje dobar govor od lošeg, 4. samostalno sastavi govor na zadatu temu.

Ime i prezime nastavnika i saradnika:Prof. dr Sonja Nenezić, Mr Nela Savković Vukčević

Metod nastave i savladanja gradiva:Predavanja, vježbe, kolokvijumi, konsultacije i završni ispit.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Podjela informacije studentima i upoznavanje s predmetom Uvod u stilistiku i retoriku Stilistika i retorika u antičkoj Grčkoj i Rimu Stilistika i retorika od srednjeg vijeka do savremenog doba Crnogorska retorika Karakteristike dobrog govora Žanrovi govora I KOLOKVIJUM Svojstva govornika Auditorijum Retoričke strategije Smetnje u komunikaciji Akcentuacija i elementi dikcije Argumentacija II KOLOKVIJUM


nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta;

Struktura:

2 sata teorijskog predavanja,

1 sat vježbi

1 sat i 20 min sati samostalnog rada

uključujući i konsultacije.

u semestru Nastava i završni ispit 5 sati i 20 min x 16 = 85 sati 20 minuta; Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x 5 sati i 20 min = 10 sati i 40 min; Ukupno opterećenje za predmet 4 x 30 =120 sati; Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati; Struktura opterećenja: 85 sati i 20 min(Nastava) + 10sati i 40 min (priprema) + 24 sata (Dopunski rad)

Obaveze studenata:pohađanje nastave, polaganje kolokvijuma i završnog ispita.

Konsultacije: petkom: 11 ‒12 h

Literatura:Radovan Radonjić, Retorika, Podgorica, 2013;Aristotel, Retorika, Zagreb, 1989; Kvintilijan, Obrazovanje

govornika, Sarajevo, 1985; M. Mladenov, Novinarska stilistika, Beograd, 1980.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:2 kolokvijuma po 20 bodova, aktivnost na nastavi – 10 bodova, završni ispit –50 bodova.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: A: 91‒100, B: 81‒90, C: 71‒80, D: 61‒70, E: 51‒60


Dodatne informacije o predmetu: %

Naziv predmeta: Teorije i tehnike novinarstva


Nema Obavezni V 5 2p+2P

Studijski programi za koje se organizuje: Bsc – Sportski novinari i treneri


Uslovljenost drugim predmetima: Nema

Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet je temeljen na znanjima i vještinama koje studenti moraju steći kako bi savladali osnove

teorija i tehnika novinarstva.Savremeno novinarstvo je razvilo profesionalne standarde pisanja i uređivanja.koja su zajednička svim

novinarima,pa će studenti dobiti uvid u savremene teorijske pristupe izvještavanja i pisanja novinarskih vrsta i oblika. Poseban

akcentat pored informativnog žanra stavlja se na analitičke i belestrističke oblike novinarskog izrađavanja.

Ishodi učenja: Nakon što položi ovaj ispit student će biti u mogućnosti da poznaje osnovne oblike novinarskog

izražavanja, teorije i tehnike novinarstva.Objasni novinarske žanrove: informativni (faktografski), analitički

(komentatorski) i beletrisitički. Razlikuje interpretativne od ostalih savremenih novinarskih žanrova.Primjeni specifičnosti

sportskog izvještavanja,tj.praktično primjenjuje informativni žanr - vijesti i izvještaj


Metod nastave i savladanja gradiva: : Predavanja, seminari, razgovor-dijalog, diskusija, konsultacije,vježbe


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Oblici noinarskog izražavanja,metode-tehnike novinarstva

Vijest,pisanje vijesti i osovni informativni oblici

Izvještaj i vrste.

Interpretativno novinarstvo

Tehnike intervjuisanja

Kolokvijum I

Slobodna nedjelja

Komentatorsko-analatički oblici novinarskog izražavanja

Podvrste komentara(osvrt,kolumna.,uvodnik...)

Beletristički oblici novinarskog izražavanja

Uređivanje i selekcija

Kolokvijum II

Pisanje za printane i elektronske medije.

Specifičnosti sportskog novinarstva

Prezentacija seminarskih radova

Završni ispit




Nedeljno:


U semestru:


Obaveze studenata: : Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvijume, vježbe i seminarski rad

Konsultacije: Poslije predavanja, prilikom izrade seminarskih radova i prema potrebi dodatna

Literatura: Malović,Stjepan:Osnove novinarstva,Golden Marketing-Tehnička knjiga,Zagreb,2005,

Jevtović,Z.Petrovič,R.Aracki,:Žanrovi u savremenom novinarstvu,Jasen,Beograd,2014

Sredanović,Velizar:Javnost i mediji u Crnoj Gori,Štamparija Obod,Cetnje,2007.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: I Kolokvijum (pisani rad na času) – 20 poena;

II Kolokvijum (test znanja) - 20 poena; Vježbe- 12 poena Seminarski rad – 4 poena Prisustvo i isticanje u toku nastavnog procesa - 4 poena;

Završni ispit - 50 poena; Prelazna ocjena najmanje 51 poen.

Ocjene: E 51 – 60; D 61 – 70 ; C 71 – 80 ; B 81 – 90 ; A 91 – 100.



Naziv predmeta: Uvod u novinarstvo


Nema Obavezni V 5 2P + 2V

Studijski programi za koje se organizuje: : BSc – Sportski novinari i treneri.

Modul: Sportski novinari.

Uslovljenost drugim predmetima: Nema

Ciljevi izučavanja predmeta: Uvod u novinarstvo je predmet koji treba studente sportskog novinarstva upoznati s temeljima

novinarske profesije, objasniti funkcionisanje masovnih medija,te kako djeluje masovno komunniciranje.Studenti stču uvod u odnose

medija i društva, uče se kritički razmišljati o ključnim pitanjima medija i novinarske profesije. Pisanje i izvještavanje je temelj

dobrog novinarstva,pa se studentti upoznaju s osnovama izvještavanja (vijesti i izvještaj) i novinskim vrstama i oblicima. Sportsko

novinarstvo ima svoje specifičnosti koji studentii savladavaju.

Ishodi učenja: Student će biti u mogućnosti da objasni medijske pojmove, funkcionisanje i vlasničku strukturu

masmedija.Opiše razvoj medija i novinarstva.Identifkuje osnovna obilježja i svojstva novinara i novinarske

profesije.Klasifkuje načela novinarskog rada i kodeksa i ovlada pravilnim pisanjem za medije i osnovnim oblicima

izvještavanja


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, kolokvijumi, vježbe (pisanje vijesti), seminarski radovi


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


O medijima i vlasništvu u medijima

Uticaj medija na društvene promjene

Profesija novinar.Osnovna obilježja novinarstva

Pravo na slobodu izražavanja u medijima

Temelji dobrog pisanja

Kolokvijum I

Slobodna nedjelja

Umijeće pisanja

Informativni žanr

Vijest i vrste vijesti.Izvještaj.

Objektivnost,uravnoteženost,profesionalnost..

Kolokvijum II

Crnogorski mediji i javnost

Karakteristike sportskog novinarstva

Završni isspit




Nedeljno:


U semestru:

Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 5 x 30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 106 sati i 40 minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade kolokvijume, vježbe i seminarski rad

Konsultacije: Poslije predavanja, prilikom izrade seminarskih radova i prema potrebi dodatna

Literatura: Malović,Stjepan:Osnove novinarstva,Golden Marketing-Tehnička knjiga,Zagreb,2005,

Rus-Mol,Štefan; Zagorac-Keršer,Ana:Novinarstvo,Clio,Beograd,2005.

Sredanović,Velizar:Javnost i mediji u Crnoj Gori,Štamparija Obod,Cetnje,2007.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: I Kolokvijum (pisani rad na času) – 20 poena;

II Kolokvijum (test znanja) - 20 poena; Vježbe- 12 poena Seminarski rad – 4 poena Prisustvo i isticanje u toku nastavnog procesa - 4 poena;

Završni ispit - 50 poena; Prelazna ocjena najmanje 51 poen.

Ocjene: E 51 – 60; D 61 – 70 ; C 71 – 80 ; B 81 – 90 ; A 91 – 100.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke


MODUL: SPORTSKI TRENERI Naziv predmeta: Fiziologija tjelesnog vježbanja i sporta


obavezni V 5 2+1+2

Studijski programi za koje se organizuje : Bsc – Sportski novinari i treneri MODUL: Sportski treneri


Ciljevi izučavanja predmeta : Predmet ima za cilj da upozna studenta sa fiziologijom čovjekovog tijela

Ishodi ucenja: 1. Ovlada osnovnim principima fiziologije celije i njene funkcije kod covjeka; 2. Objasnjava strukturu i funkciju primjenjene fiziologije sporta; 3. Koristi fizioloski aspekt lokomotornog sistema u kreiranju nastavnog i trenaznog procesa; 4. Analizira adaptaciju kardiorespiratornog i urogenitalnog sistema na napor i vježbanje, sportski trening; 5. Vrednuje morfološke i funkcionalne karakteristike potrosnje kiseonika;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof dr.Miroslav Kezunović-nastavnik; dr med sci Zoran Terzić asistent-saradnik;

Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe , kolokvijumi i konsultacije

Plan i program:


II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelja


Uvod u fiziologiju čovjeka.Ćelija i njene funkcije, Homeostaza,tjelesne tečnosti. Struktura i funkcija ćelijske membrane, Membranski i akcioni potencijal. Fiziologija lokomotornog sistema. Mišićno tkivo. Kontrakcija i hipertrofija mišića. Uticaj sportskog treninga na mišiće i mišićni rad. Zamor. Fiziološki aspekt koštanog tkiva : vrste, sastav i uloga. Uticaj sporta na koštani sistem. Sastav i uloga krvi. Krvnegrupe, imunitet. Koagulacija.Cirkulacija. KOLOKVIJUM I

Fiziološka gradja srcanog mišića.Regulisanje rada srca. Principi hemodinamike. Fiziološki uzroci šoka.Adaptacija kardiovaskularnog sistema na napor i vježbanje.

Respiratorni sistem. Struktura i funkcija.Kiseonički dug. Respiratorna membrana. Mehanika disanja. Plućni volumeni i kapaciteti. Disanje u toku mišićnog rada Adaptacija respiratornog sistema na napor. Potrošnja O2.Aerobni metabolizam. Urogenitalni sistem. Morfološke i funkcionalne karakteristike bubrega i nefrona. KOLOKVIJUM II Regulisanje acidobazne ravnoteže. Reproduktivni sistem



nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati

Struktura:

2 sati predavanja

3 sati vježbi


laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih


u semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati)

= 16 sati





Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu i polože dva kolokvijuma

Konsultacije: obavljaju se prema ranije utvrdjenim terninima

Literatura: Gayton; Medicinska fiziologija ; M.Kezunović i sar. Osnovi fiziologije i fiziologija sporta; Drecun M. i sar. Praktikum iz fiziologije


Posebnu naznaku za predmet: Teorijska nastava se izvodi za generaciju, a praktična nastava u grupama po dogovoru

Naziv predmeta: Funkcionalna anatomija i biomehanika


Nema Obavezni V 6 2P i 2 V

Studijski programi za koje se organizuje: BSc –Sportski novinari i treneri– modul: Sportski treneri -Fakultet za sport i fizičko

vaspitanje


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj da upozna studente sa osnovama Anatomije čovjekovog tijela



i inervaciju mišića. 4. Sposoban je da stečena znanja primijeni u savladavanju stučnih predmeta.




Pripremna nedelja

I nedjelja

II nedjelja

III nedelja

IV nedjelja

V nedje

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja








Kolokvijum I




Kolokvijum II






Nedeljno:



2 sata predavanja

2 sata vježbi


konsultacije

U semestru:










Obaveze studenata: studenti su obavezni da pohađaju teorijsku i praktičnu nastavu





Prisustvo teorijskoj nastavi – 5 poena i prisustvo praktičnoj nastavi 5 poena- ukupno 10 poena





Ocjene: A B C D E

90-100 80-89 70-79 60-69 50-59


Dodatne informacije o predmetu: studenti dobijaju od predmetnog nastavnika na predavanju. Raspored praktične

nastave prati raspored predavanja.

Naziv predmeta: SPORTSKA MEDICINA I HIGIJENA


obavezni vi 5 3p+2v

Studijski programi za koje se organizuje : Primjenjene studije za obrazovanje sportskih trenera


Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa naučnim i stručnim znanjima iz sportske medicine i njene primjene u sportu. Ishodi ucenja:

1. Poznaje periode razvoja covjeka, određivanje koncentracije laktata u krvi, kontrolu funkcionalnih sposobnosti, snage i izdržljivost;

2. Poznaje osnove patoloskih stanja i tjelesnog vjezbanja;

3. Analizira i objasni ishranu i doping u sportu;

4. Stvara situacije tokom trenaznog procesa u kojima ce moci da primjeni stecenja znanja o pretreniranosti, zenama u sportu, sportskom srcu i strechingu;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof dr Miroslav Kezunović, Ivan Vasiljevic saradnik


Plan i program :




Uvod. Periodi razvoja čovjeka.

Antropometrija i njena primjena u sportu. Kontrola funkcionalnih sposobnosti.

Kontrola zdravlja. Određivanje koncentracije laktata u krvi. Patološka stanja i tjelesno vježbanje Doping Kolokvijum I Saradnja ljekara, nastavnika fizičkog vaspitanja i trenera

Ishrana sportista. Žene i sport. Pretreniranost. Sportsko srce Stretching. Kolokvijum II






Konsultacije: obavljaju se prema ugovorenim terminima Literatura:

Radovan Medved : SPORTSKA MEDICINA, JUMENA, Zagreb 1980. Jovan Miči, Branislav Nešović : Sportska Medicina, II izdanje ECPD Univerziteta za mir UN, Beograd 2002. Dušan Lekić : Sportska Medicina sa osnovama antropologije, Sportska akademija, Beograd 200l. Miroslav Kezunović i sar.: SPORTSKA MEDICINA pitanja i odgovori, Univerzitet CG, Podgorica 2005.


Posebnu naznaku za predmet:


Napomena:

Naziv predmeta: Taktika i strategija izabranog sporta


Nema Obavezni V 6 2TP+1PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: BSc - Sportski novinari i treneri, MODUL: Sportski treneri (studije traju 6 semestara,

odnosno 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata da razumiju i usvoje osnovne kategorije i pojmove iz teorije izabranog

sporta, kao i metodiku obučavanja osnovnih elemenata tehnike u izabranom sportu.

Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: imaju znanja o suštini i značaju taktike u izabranom

sportu; klasifikuju taktiku u izabranom sportu; opišu i praktično predstavljaju osobenosti taktika odbrane i napada u izabranom

sportu; analiziraju različite pozicije za igranje u izabranom sportu; analiziraju različite formacije u izabranom sportu; analiziraju

različite stilove u izabranom sportu; imaju znanje o pravilima u izabranom sportu.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Uvodno predavanje

Suština i značaj taktike u izabranom sportu. Podjela taktike

Individualna taktika u odbrani i napadu

Grupna taktika u odbrani i napadu

Ekipna taktika u odbrani i napadu

Igračke pozicije

Slobodna nedjleja


Karakteristike performansi prema igračkim pozicijama

Zavistnost taktike od fizičke pripreme

Zavistnost taktike od tehničke i taktičke pripreme

Zavistnost taktike od vremen. uslova, kvaliteta terena, publike, domaćeg ili stranog terena

Formacije u izabranom sportu

Različiti stilovi u izabranom sportu



Nedjeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

3 sati vježbi




U semestru:



sati) = 16 sati





rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu predavanja, vježbe, rade seminarski i domaci rad i provjeru na četiri

kolokvijuma


Literatura: Bjelica, D. i Popovic, S. Fudbal – teorija, tehnika, taktika. Niksic: FSFV. - Osnovni udžbenik; Aleksić, V. (2006).

Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV Radosav, R. (2003). Teorija i metodika fudbala. Novi Sad: FFK.; Marković, G.,

Bradić, A. (2009). Nogomet. Sarajevo.; Opavsky, P. (2009). Fudbal-conditio sine qua non, Beograd.; Bjelica, D. (2008). Glavne

komponente tačnosti udarca nogom po lopti u fudbalskom sportu. Podgorica

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 4 kolokvijuma - 2 teorijska po 10, 2 praktična po 10 poena, domaci i seminarski rad po 5

poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 50 poena i ako se uredno pohadja nastava. Uslov

za polaganje ispita je da se zadovolje svi kolokvijumi, seminarski i domaci rad i obavezno prisustvo nastavi.




Naziv predmeta: Teorija, tehnika i metodika izabranog sporta






Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobljavanje studenata da razumiju i usvoje osnovne kategorije i pojmove iz teorije izabranog

sporta, kao i metodiku obučavanja osnovnih elemenata tehnike u izabranom sportu.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: ima saznanja o strukturi i karakteristikama tehnike u

izabranom sportu; klasifikuje tehniku u izabranom sportu; opiše i praktično predstavi tehnički elemenat u izabranom sportu;

metodološki analizira tehničke elemente u izabranom sportu.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Pojam i struktura tehnike u izabranom sportu.

Karakteristike tehnike u izabranom sportu.

Klasifikacija tehnike u izabranom sportu.

Udarci po lopti u izabranom sportu. Metodski postupak obuke.

Posebni (specifični) udarci po lopti u izabranom sportu. Metodski postupak obuke.

Primanje lopte u izabranom sportu. Metodski postupak obuke.

Kolokvijum 1

Vođenje lopte u izabranom sportu. Metodski postupak obuke.

Oduzimanje lopte u izabranom sportu. Metodski postupak obuke.

Driblinzi i finte. Metodski postupak obuke.

Tehnika golmana (hvatanje lopte). Metodski postupak obuke.

Tehnika golmana (odbijanje lopte). Metodski postupak obuke.

Tehnika golmana (boksovanje lopte). Metodski postupak obuke.

Tehnika golmana (degažiranje lopte). Metodski postupak obuke.

Kolokvijum 2


Nedjeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

3 sati vježbi




U semestru:



sati) = 16 sati





rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, obrade zadate teme, položu 2 kolokvijuma, rade vježbe.


Literatura: Bjelica, D. i Popović, S. (2012). Fudbal, teorija, tehnika, taktika. Podgorica: CSA - Osnovni udžbenik; Radosav, R.

(2003). Teorija i metodika fudbala. Novi Sad: FFK.; Aleksić, V. (2006). Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV.;

Marković, G., Bradić, A. (2009). Nogomet. Sarajevo.; Opavsky, P. (2009). Fudbal-conditio sine qua non, Beograd.; Bjelica, D.

(2008). Glavne komponente tačnosti udarca nogom po lopti u fudbalskom sportu. Podgorica.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - 3 Kolokvijuma, 2 teoretska po 10, prakticni 20 poena, seminarski rad do 5 poena; Završni

ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi 50 poena i ako se uredno pohadja nastava.




Naziv predmeta: Trenažni proces i trenažna praksa kadeta u

izabranom sportu Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova





Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje trenažnim procesom kroz teoriju i trenažnu praksu za kadetski uzrast

Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: savladaju posebnosti kadetske starosne grupe i metodiku

obuke u radu sa njima; pojedinačno kreiraju i pripremaju ciklus rada obuke i ostvaruju ih praktično; pojedinačno pripremaju i vode

utakmice za kadetsku starosnu grupu; procenjuju i ispituju znanja i sposobnosti kadeta.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Uzrasne karakteristike kadeta i specifičnosti u trenažnom procesu

Trenažne metode rada sa kadetima;

Karakter i specifičnosti fizičke pripreme kadeta

Sredstva i metode za razvoj brzine, agilnosti i snage sa primjerima u situacionim uslovima treninga

Sredstva i metode za razvoj izdržljivosti, koordinacije i fleksibilnosti sa primjerima u radu

Tehnička priprema kadeta, sistematizacija i klasifikacija; Obučavanje i usavršavanje tehnike kadeta

Kolokvijum 1 teoretski

Primjena tehnike u prostoru sa otežanjima kod kadeta i kroz igre sa brojčanim odnosima

Taktička priprema kadeta, sistematizacija i klasifikacija; Obuka taktike kod kadeta

Rad na taktici kod kadeta kroz igre na skraćenom prostoru i u situacionim uslovima

Mikrociklus-pojedinačni trening kadeta; Primjeri trenažnih jedinica kadeta

Priprema i vođenje utakmice;

Analiza odigrane utakmice

Provjera i vrednovanje znanja i sposobnosti kadeta; Psihološko-pedagoški aspekti rada sa kadetima



Nedjeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

3 sati vježbi





U semestru:









Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu predavanja, vježbe, rade seminarski i domaci rad i provjeru na tri

kolokvijuma


Literatura: Bajić, M., Koković, Đ. (2002). Rad sa mlađim uzrastima. Novi Sad: FSV - Osnovni udžbenik

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: 3 kolokvijuma - 2 teorijska po 10, 1 praktični od 20 poena, domaci i seminarski rad po 5






Naziv predmeta: Trenažni proces i trenažna praksa omladinaca u






Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje trenažnim procesom kroz teoriju i trenažnu praksu za kadetski uzrast

Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: Imaju znanje nastavnih oblika sportskog treninga u

juniorskoj kategoriji; razumiju pojam selekcije u juniorskoj kategoriji; dopunjuju lični dosije sportista u juniorskoj kategoriji;

razumiju anatomske i fiziološke karakteristike organizma u juniorskoj kategoriji; analiziraju osnovne zadatke, elemente i metode rada

u juniorskoj kategoriji.

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Duško Bjelica,



Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Uvodno predavanje

Planiranje i programiranje rada u radu sa omladincima

Testiranje-izbor testova za provjeru fizičkih i tehničkih sposobnosti igrača

Selekcija za omladinsku sportsku školu

Lični karton sportiste

Metodika rada sa omladincima, karakteristika uzrasne grupe


Anatomsko-fiziološke osobine organizma mladih sportista

Osnovni zadaci, sadržaj i metode rada sa omladincima

Osnovni zadaci, sadržaj i metode rada sa u predtakmičarskom i takmičarskom periodu

Osnovni zadaci, sadržaj i metode rada usavršavanja tehnike

Osnovni zadaci, sadržaj i metode rada na usavršavanu taktike i tehničko-taktičkih elemenata

Opšta i specifična priprema

Opšta i specifična priprema



Nedjeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

3 sati vježbi





U semestru:










kolokvijuma


Literatura: Velebit, R. (2003). Savremeni fudbalski trening. Beograd: Sportska akademija - Osnovni udžbenik.; Aleksić, V. (2006).

Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV.; Marković, G., Bradić, A. (2009). Nogomet. Sarajevo.; Opavsky, P. (2009).

Fudbal-conditio sine qua non, Beograd.; Bjelica, D. (2008). Glavne komponente tačnosti udarca nogom po lopti u fudbalskom

sportu. Podgorica.; Radosav, R. (2003). Teorija i metodika fudbala. Novi Sad: FFK.







Naziv predmeta: Trenažni proces i trenažna praksa pionira u






Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje trenažnim procesom kroz teoriju i trenažnu praksu za pionirski uzrast

Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: imaju znanje oblika sportskog treninga u pionirskoj

kategoriji u izabranom sportu; razumiju pojam izbor u pionirskoj kategoriji u izabranom sportu; držati lični dosije sportiste u

pionirskoj kategoriji u izabranom sportu; razumiju anatomske i fiziološke karakteristike organizma u pionirskoj kategoriji u

izabranom sportu; analiziraju osnovne zadatke, elemente i metode rada u pionirskoj kategoriji u izabranom sportu.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Uvodno predavanje

Nastavni oblici sportskog treninga

Testiranje-izbor testova za provjeru fizičkih i tehničkih sposobnosti igrača

Selekcija za pionirsku sportsku školu

Lični karton sportiste

Metodika rada sa pionirima, karakteristika uzrasne grupe


Anatomsko-fiziološke osobine organizma mladih sportista

Osnovni zadaci, sadržaj i metode rada sa uzrasnom kategorijom 8-10 godina




Opšta i specifična priprema u periodu do 14 godina

Opšta i specifična priprema u periodu do 16 godina



Nedjeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

3 sati vježbi




U semestru:



sati) = 16 sati





rad)


kolokvijuma


Literatura: Bajić, M.,Koković, Đ. (2002). Rad sa mlađim uzrastima. Novi Sad: FSV - Osnovni udžbenik







Naziv predmeta: Trenažni proces i trenažna praksa seniora u



Studijski programi za koje se organizuje: osnovne akademske studije Sportski novinari i treneri, Modul 2, SPORTSKI TRENERI

(studije traju 6 semestara, odnosno 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje trenažnim procesom kroz teoriju i trenažnu praksu za semiorski uzrast

Ishodi učenja: Nakon što studenti polože ovaj ispit, biće u mogućnosti da: savladaju periodizaciju i izrade godišnji plan rada;

pojedinačno kreiraju i pripremaju mikrocikluse rada obuke i ostvare ih praktično; analiziraju svoju igru i njegovih protivnika i na

osnovu tog pripreme taktički plan; pojedinačno pripremaju i vode utakmicu senirskog uzrasta.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Uvodno predavanje

Periodizacija procesa sportskog treninga (način rada I zadaci)

Pripremni period (planiranje i programiranje, faze I, II i III)

Predtakmičarski period (planiranje i programiranje)

Takmičarski period (planiranje i programiranje)

Prelazni period (planiranje i programirnje)


Zamor i oporavak (podjela zamora i trenažna, psihološka i medicinska sredstva oporavka)

Sportska forma (definicija, karakteristike i zakonitosti)

Analiza posmatranih treninga (dnevnik rada)

Aktivno učešće u djelovima treninga (planiranje i dnevnik rada)

Samostlno vođenje grupe igrača (planiranje i dnevnik rada)

Samostalno vođenje dijela treninga (planiranje I dnevnik rada)

Samostalno vođenje treninga



Nedjeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

3 sati vježbi





U semestru:










kolokvijuma


Literatura: Velebit, R. (2003). Savremeni fudbalski trening. Beograd: Sportska akademija - Osnovni udžbenik.; Aleksić, V. (2006).

Fudbal-istorija-teorija-metodika. Beograd: FSFV.; Marković, G., Bradić, A. (2009). Nogomet. Sarajevo.; Opavsky, P. (2009).

Fudbal-conditio sine qua non, Beograd.; Bjelica, D. (2008). Glavne komponente tačnosti udarca nogom po lopti u fudbalskom

sportu. Podgorica.; Radosav, R. (2003). Teorija i metodika fudbala. Novi Sad: FFK.







3. Magistarske-master MSc Fizička kultura i zdravi

stilovi zivota

Naziv

predmeta: METODIKA FIZIČKOG VASPITANJA


obavezni I 5 1TP+1PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Master studije Fizička kultura i zdravi stilovi života.


Ciljevi izučavanja predmeta: Poznavanje opštih i pojedinačnih karakteristika psihosomatskog razvoja djece predškolskog, mlađeg i starijeg školskog, kao i srednjoškolskog uzrasta, kao osnovnog faktora nastave fizičkog vaspitanja. Samostalno praktično i teoretsko izvođenje nastave fizičkog vaspitanja, kao i primjenjivanje svih organizacionih oblika rada u nastavi fizičkog vaspitanja.


1.Samostalno opisuje opšte i posebne ciljeve i zadatke fizičkog vaspitanja; 2.Poznaje opšte karakteristike biopsihosocijalnog razvoja djece predškolskog uzrasta i učenika mladjeg školskog uzrasta; 3.Objasni osnovne zakonitosti o uticaju fizičkih vježbi na organizam učenika različitog uzrasta; 4.Realizuje tok nastavnog procesa; 5.Izradi i realizuje plan i program nastave fizičkog vaspitanja za djecu predškolskog uzrasta i učenike mladjeg školskog uzrasta; 6.Uspješno piše dnevnu pripremu za izvodjenje nastave fizičkog vaspitanja; 7.Praktično izvodi i primjenjuje sve organizacione oblike rada u nastavi fizičkog vaspitanja sa učenicima prvog ciklusa osnovne škole.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: prof. dr Kemal Idrizović, Marija Bubanja, prof.

Metod nastave i savladanja gradiva: Teoretska i praktična predavanja, vježbe, hospitavanja i konsultacije, sem. radovi.

Plan i program rada: Pripremne nedjelje I nedjelja, II nedjelja, III nedjelja, IV nedjelja, V nedjelja, VI nedjelja, VIInedjelja, VIIInedjelja, IXnedjelja, X nedjelja, XInedjelja, XII nedjelja, XIII nedjelja, XIVnedjelja, XVnedjelja,

Priprema i upis semestra; Pojam, definicija i predmet metodike fizičkog vaspitanja; Osnovi savremene metodike fizičkog vaspitanja (met. f.v. u savremenoj naučnoj klasifikaciji); Mjesto i uloga nastave fizičkog vaspitanja u sistemu vaspitanja i obrazovanja; Ciljevi i zadaci f.v.; Plan i program fizičkog vaspitanja u predškolskim ustanovama i osnovnoj šk. za mlađi šk. uzrast; Nastavni organizacioni oblici rada. Vančasovni i vannastavni oblici rada u fizičkom vaspitanju; Kolokvijum I; Opšta struktura časa fizičkog vaspitanja (uvodni i pripremni dio časa); Opšta struktura časa fizičkog vaspitanja (glavni i završni dio časa); Tipovi opterećenja na času fizičkog vaspitanja; Metodički principi u nastavi fizičkog vaspitanja; Metodičko organizacioni oblici rada u nastavi fizičkog vaspitanja; Metode rada u nastavi fizičkog vaspitanja; Kolokvijum II; Tipovi časa fizičkog vaspitanja; Osnovi programiranja i pripremanja nastavnika u nastavi fizičkog vaspitanja.


Nedjeljno

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura: 1sat teoretskih predavanja 1 sat praktičnih predavanja 2 sati i 40 minuta individualnog rada uključujući i konsultacije

U toku semestra



Konsultacije:

Literatura: Idrizović, K. (2008). Osnovi teorije i metodike fizičkog vaspitanja. Podgorica: Univerzitet Crne Gore. Findak, V. (2001). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školska knjiga.

Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Školske novine.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Isticanje u toku predavanja i vježbi 10 poena. - Kolokvijumi 2x20= 40 poena. - Završni ispit 50 poena. - Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E (51-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90); A (91-100).



Naziv predmeta: Fizičko vaspitanje i školski sport


Nema Obavezni I 6 3TP+1PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: akademske specijalističke studije FIZIČKA KULTURA I ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA

(studije traju 4 semestra, odnosno 120 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Predmet ima za cilj osposobljavanje studenata za teorijsko-metodološku primjenu programa i modela

u nastavi fizičkog vaspitanja i školskog sporta i njihovoj teoretskoj i praktičnoj pripremi.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Objasni značaj i ulogu fizičkog vaspitanja na mlade i

odrasle; 2. Prepozna antropološke karakteristike djece predškolskog i školskog uzrasta; 3. Primjeni u praksi odgovarajuće

motoričke testove za različite uzrasne kategorije; 4. Opisuje principe i zakonitosti trenažno-obrazovnog procesa; 5. Analizira

strukturu časa sportskog treninga


Metod nastave i savladanja gradiva: Teorijska i praktična predavanja. Pripreme za praktična predavanja. Učenje za kolokvijume i

završni ispit. Konsultacije.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Uvodno predavanje

Uloga i značaj teorije fizičkog vaspitanja.Sadasnjost i buducnost skol. spor

Biološki,mentalni i pedagoški značaj školskog sporta

Vježbe oblikovanja i njihova primjena, povrede i traume kod djece

Primjena motoričkih testova za predškolski i za rani školski uzrast

Testiranje i karakteristike testiranja

Kolokvijum I

Značaj svestranog razvoja djece

Načela specijalizacije

Spoljašnji i unutrašnji činioci trenažno-obrazovnog procesa

Usavršavanje motoričkih vještina

Doziranje opterećenja za djecu

Djelovi časa treninga, razvoj brzine, koordinacije i izdržljivosti

Uticaj takmičarskih aktivnosti na formir. ličnost djeteta

Kolokvijum II


Nedjeljno:


Struktura:

3 sati predavanja

3 sati vježbi




U semestru:



sati) = 16 sati





rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prate nastavu, aktivno učestvuju na teor. i praktičnim predavanjima i vjez. rade dva

kolokvijuma


Literatura: Teorija fizičkog vaspitanja i osnove školskog sporta, Bjelica, D. Petković, J. Pg. 2009; Sportski trening, D. Bjelica-

Pgd.2006; Sistematizacija i sportski trening, D. Bjelica-Pgd. 2005; Uticaj sportskog treninga na antropomotoričke sposobnosti, D.

Bjelica, Pgd. 2004. Stavovi učenika VIII razreda prema nastavi fizičkog vaspitanja, D. Bjelica. Pgd. 1999.; Epistemiologija fizičke

kulture, N. Živanović. Niš. 2000.; Teorija sporta,Sarajevo.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: -Dva kolokvijuma = 40 poena. Isticanje u toku nastave i seminarski rad = 10 poena

- Završni ispit = 50 poena.

- Prelazna ocjena dobija se ako student sakupi najmanje 50 poena.




Naziv predmeta: Metodologija istraživanja u sportu


Nema Obavezni I 4 2+2

Studijski programi za koje se organizuje : MSC – Fizička kultura i zdravi stilovi života, (Studije traju 2 semestra, 60 ECTS).


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa načelima istraživanja u području kineziologije, principima, metodologijom i tehnologijom istrazivanja, nacinima izrade seminarskih i projekata magistarskih radova. Kroz predmet studenti se upoznaju sa teoretskim postavkama i standardnim metodama za analizu podataka kako na univarijatnom tako i na multivarijatnom nivou. Osim toga, cilj nastavnog predmeta je da osposobi studente da uz primjenu stečenih znanja sprovode naučno istraživanje u oblasti kinezioloških nauka, prvenstveno u oblasti sporta i fizičkog vaspitanja.


1. Opisuje ulogu i svrhu metodologije kinezioloških istraživanja; 2. Opisuje i primjenjuje različite vrste istraživanja u kineziologiji; 3. Analizira i odabere odgovarajuće metodološke procedure za izradu seminarskih i projekata magistarskih radova sa

različitim temama; 4. Praktično će poznavati sisteme testiranja i mjerenja koji se provode s ciljem transformacija motoričkih i funkcionalnih

sposobnosti te promjenljivih morfoloških dimenzija; 5. Analizira i tumači osnovne statističke rezultate u području metodologije; 6. Poznaje statističke metode za analizu podatak;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr Rašid Hadžić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate, vježbe,seminarski radovi, konsultacije,provjera


Pripremne nedjelje Priprema i upis semestra

I nedjelja, II nedjelja, III nedjelja, IV nedjelja, V nedjelja, VI nedjelja, VII nedjelja, VIII nedjelja, IX nedjelja, X nedjelja, XI nedjelja, XII nedjelja, XIII nedjelja, XIV nedjelja, XV nedjelja, XVI nedjelja,


- Metodološka orjentacija; Pojam i predmet metodologije istraživanja; Vrste istraživanja. - Metode istraživanja u kineziologiji (Opšte uvodne istraživačke metode; Eksplikativne istraživačke metode; Posebne istraživačke metode). - Struktura i funkcionisanje modela tehnologije istraživanja (Konceptualizacija istraživanja; kondenzacija podataka; Operacionalizacija istraživanja). -Prikupljanje informacija i gradje za naučno istraživanje; - Postupci za dobijanje korektnih podataka; Analiza inicijalnih podataka i modeli mjerenja - Metodološki problemi pri planiranju mjerenja i testiranja i organizacijski problemi; - Konstrukcija i metodoloska postavka seminarskog rada, članaka za naučni časopis, projekata magistrskog rada i magistarskog rada. - Kolokvijum I - Entiteti i varijable, tipovi varijabli, uzorkovanje i osnovi teorije uzoraka ispitanika; - Deskriptivna statistika (mjere centralne tendencije, mjere disperzije, distribucija frekvencija, pojam i upotreba percentila) - Upoređivanje uzoraka; T- test za male nezavisne uzorke, T test za male zavisne uzorke; T testovi za velike zavisne i nezavisne uzorke; - Klasifikacija multivarijatnih metoda, metode za definisanje strukture kineziološkog prostora - Faktorska analiza. - Kolokvijum II ; - Metode za definisanje uticaja i relacija - Regresiona analiza; Kanonička korelaciona analiza; - Metode za analizu razlika i efekata – Multivarijatna analiza varijanse; Multivarijatna analiza kovarijanse - Završni ispit. - Ovjera semestra i upis ocjena. - Dopunska nastava i poravni ispitni rok.


Nedjeljno U semestru 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 1 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Obaveze studenta:Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, obrade zadate teme, položu 2 kolokvijuma, rade vježbe i seminarski rad .

Konsultacije: ponedeljak u 10 h

Literatura: Bala, G. (1986): Logičke osnove metoda za analizu podataka iz istraživanja u fizičkoj kulturi. Novi Sad.; Perić, D. (2006): Metodologija naučnih istraživanja, Novi Sad.; Malacko, J., D. Popović (2001): Metodologija kineziološko antropoloških istraživanja, Leposavić.; Mijanović, M. (2000): Izbor statističkih metoda, Podgorica.; Radjo, I., B. Wolf, M. Hadžikadunić (1999): Kompjuter u sportu, Sarajevo. ; Mikić, B., Nožinović, F., Mulabegović, Š. (2004). Metodologija istraživačkog rada u fizičkoj kulturi – kineziološkim znanostima, Tuzla; Mijanović, M., Vojvodić, M. (2008). Metodologija anatropologije sporta, Banja luka;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena. Seminarski rad 5 poena. Domaći zadatak 5 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E 51 – 60; D 61 – 70 ; C 71 – 80 ; B 81 – 90 ; A 91 – 100.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio: Prof. dr Rašid Hadžić


Naziv predmeta: Pedagogija sporta


Nema Obavezni I 3 2P

Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije: Fizička kultura i zdravi stilovi života


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje opštim znanjima iz područja vaspitanja i obrazovanja u sportu. Akcenat je na usvajanju

osnovnih principa, metoda i sredstava vaspitnog i didaktičkog rada i njihove funkcionalne primjene u nastavno-sportskoj praksi.


1.Razumije osnovne pedagoške kategorije i pojmove;

2.Poznaje osnovne činioce značajne za izgradnju ličnosti sportiste;

3.Razumije osnovne faktore učenja motornih vještina;

4.Ovlada metodama i sretstvima vaspitnog rada u sportu;

5.Razvije kod sebe pedagoške sposobnosti kao trenera;

6.Razvije pedagošku etiku i pedagoški takt, kao trenera.


Metod nastave i savladanja gradiva: Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu i aktivno učestvuju u njoj.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Pedagogija kao nauka, osnovne pedagoške kategorije i pojmovi.

Pojam i predmet, cilj i zadaci pedagogije sporta.

Područja i faktori razvoja ličnosti u sportu

Osnovne komponente vaspitanja ličnosti u sportu

Relacije fizičkog vaspitanja sa ostalim komponentama svestrano razvijene ličnosti.

I test znanja / kolokvijum Vaspitni rad i principi vaspitnog rada u sportu.

Metode i sretstva vaspitnog rada u sportu.

Vaspitanje pažnje i koncentracije mladih sportista.

Učjenje i etape razvoja motoričkih vještina.

Pedagoške sposobnosti i pedagoška etika. P

Pedagoški takt profesora fizičkog vaspitanja i trenera.

Metodologija pedagoških istraživanja u sportu.


Sistem vaspitanja i obrazovanja u Crnoj Gori

Završni ispit




Nedeljno


Struktura:

2 sati predavanja

0 sati vježbi



domaćih zadataka) uključujući i konsultacije.

U toku semestra







Obaveze studenata: Studenti su obavezni da redovno pohađaju nastavu i aktivno učestvuju u njoj.


Literatura: -Krivokapić, D.(2011) Skripta: Izabrana poglavlja iz pedagogije sporta,

- Čokorilo R., (1998) Pedagogija sporta, Beograd

- Đorđević, J. i Trnavac, N., (1992) Pedagogija, Naučna knjiga, Beograd

- Krulj, R., Kačapor, S., Kulić, R., (2002) Pedagogija, Svet knjige, Beograd

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva testa sa 20 poena (ukupno 40 poena). Aktivno učešće na časovima i prisustvo

nastavi do 5 poena, Seminarski do 5 poena. Završni ispit sa 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno

sakupi najmanje 50 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: doc. dr Dragan Krivokapić

Dodatne informacije o predmetu: : Plan realizacije nastavnog programa po tematskim cjelinama i terminima studenti

će dobiti na početku semestra

Naziv predmeta: Psihologija tjelesnog vježbanja i

sporta Šifra predmeta Status predmeta Semestar Broj ECTS kredita Fond časova

Nema Obavezni I 3 2P+1v

Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/Master studije: Fizička kultura i zdravi stilovi života


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj izučavanja sadržaja iz Psihologije sporta je ovladavanje osnovnim znanjima iz psihologije sporta, i upoznavanje sa osnovnim područjima, faktorima, principima i sredstvima formiranja ličnosti sportista kroz različite sportske aktivnosti.


1.Razumije osnovne pojmove iz psihologije sporta;

2.Poznaje osnovne ciljeve i podciljeve psihološke pripreme sportista;

3.Doprinese unapređenju psihičke pripreme pojedinačnog sportiste;

4.Doprinese unapređenju psihičke pripreme cijele ekipe;

5.Analizira mehanizme psihosocijalne interakcije u sportskim grupama;

6.Razumije psihološke aspekte uloge trenera i primjenjuje ih u praksi.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr Dragan Kivokapić

Metod nastave i savladanja gradiva: Izlaganje i razgovori, konsultacije i seminarski rad.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Predstavljanje programa; Osnovni psihološki pojmovi; specifičnosti psihologije sporta..

Ličnost (pojam, struktura i crte ličnosti), anksioznost, agresivnost i sport.

Psihološki faktori (uzroci stresa u sportu),

Psihološke osobine sportiste.

Psihološke vještine relevantne u sportu.

Psihološka priprema sportist

I kolokvijum

Primjena psiholoških testova u psihologiji sporta.;

Motivacija i sport (pojam i vrste motiva, teorije motivacije, socijalni motivi, motiv postignuća)

Stavovi i njihov značaj na uspjeh u sportu.

Psihologija grupe;

Psihološki aspekti uloge trenera.

Trener i psihološka priprema, tipovi i osobine ličnosti sportskog trenera.

II kolokvijum;

Potrebe psiholoških istraživanja u sportu (problemi i metodološki pristupi)

Završni ispit




Nedjeljno


Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi




U toku semestra







Obaveze studenata: Pohađanje nastave, aktivno raspravljanje, rad testova i seminarskih radova i polaganje završnog ispita.


Literatura: Krivokapić, D.(2011) Skripta: Izabrana poglavlja iz psihologije sporta,

Dunđerović, R.: Psihologija sporta, Banja Luka, 1999. Paranosić, V.: Psihologija sporta, Beograd, 1982.

Horga, S.: Psihologija sporta, Zagreb 1993.


Prisustvo nastavi do 5 poena; Angažovanost na časovima i seminarski do 5 poena; Dva kolokvijuma po 20 poena;

Završni ispit - 50 poena. Prelazna ocijena se dobija ako se kumulativno sakupni 50 poena.




Naziv predmeta: Kvantitativne metode u sportu



Studijski programi za koje se organizuje: Master akademske studije - FIZIČKA KULTURA I ZDRAVI STILOVI ŽIVOTA



Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima, metodama i postupci za uređivanje i grafičko

prikazivanje podataka, zatim preliminarnim analizama, kao i tehnikama sa istraživanje veza između promjenljivih i tehnikama za

poređenje grupa.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: priprema matrične datoteke sa podacima; vrši preliminarne

analize; primjenjuje tehnike za istraživanje veza između promjenljivih; primjenjuje statističke tehnike za poređenje grupa.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja


Uvodno predavanje

Priprema datoteke sa podacima

Preliminarne analize

Deskriptivna statistika

Tehnike za istralivanje veza izmedu promenljivih - korelacija

Tehnike za istralivanje veza izmedu promenljivih - regresija

KOLOVKOJUM I

T-testovi

Univarijatne analize varijanse

Multivarijatne analize varijanse

Analize kovarijanse

Neparametarske tehnike

KOLOKVIJUM II

Metrijske karakteristike

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno:


Struktura:

1 sati predavanja

1 sati vježbi




U semestru:



sati) = 8 sati







Literatura: Pallant, J. (2009). SPSS priručnik za preživljavanje. Beograd: Greenfield studio.; Dizdar, D. (2006). Kvantitativne metode. Zagreb:

Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.; Stangor, C. (2006). Research methods for the behauiorasl sciences (3rd edn). Boston:

Houghton Mifflin.



Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)



Naziv predmeta: SPORTSKA MEDICINA I HIGIJENA


(vidi napomenu) obavezni I 6 3p+2v

Studijski programi za koje se organizuje : MSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života


Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti se upoznaju sa naučnim i stručnim znanjima iz sportske medicine i higijenom sporta.

Ishodi ucenja: 1. Poznaje periode razvoja covjeka, određivanje koncentracije laktata u krvi, kontrolu funkcionalnih sposobnosti, snage i izdržljivost;

2. Poznaje osnove patoloskih stanja i tjelesnog vjezbanja;

3. Analizira i objasni ishranu i doping u sportu;

4. Stvara situacije tokom trenaznog procesa u kojima ce moci da primjeni stecenja znanja o pretreniranosti, zenama u sportu, sportskom srcu i strechingu;

5. Defenise osnove higijene i higijene sporta, karakteristike tjelesnog i duševnog zdravlja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof dr Miroslav Kezunović-nastavnik, mr Ivan Vasiljevic saradnik

Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije, individualna realizacija zadataka.

Sadržaj predmeta:

I nedjelja



Periodi razvoja čovjeka. Antropometrija. Određivanje koncentracije laktata u krvi. Kontrola funkcionalnih sposobnosti. Kontrola zdravlja. Patološka stanja i tjelesno vježbanje.

Ishrana sportista. Stretching.Sportsko srce.

Žene i sport. Pretreniranost. Snaga. Izdržljivost.

(I kolokvijum) Doping. Lična higijena sportista, obuće i odjeće. Higijena sna, odmor i rekreacija.

Pušenje, alkoholizam, narkomanija. Higijena fizičke kulture. Voda i njen zdravstveni značaj. Higijena zemljišta, sportskih objekata, zelenih površina, saobraćaja i stanovanja. Mentalna i seksualna higijena. Atmosfera i klima, njihov uticaj na zdravlje.Aerozagadjenje

Defenicija zdravlja, karakteristike tjelesnog i duševnog zdravlja. (Kolokvijum II) Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena



nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 3 sati predavanja 2 sati vježbi 3 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Konsultacije: obavljaju se prema ranije utvrdjenim terminima

Literatura: Radovan Medved : SPORTSKA MEDICINA, JUMENA, Zagreb 1980. Miroslav Kezunović i sar.: SPORTSKA MEDICINA pitanja i odgovori, Univerzitet CG, Podgorica 2005. M.Nikolić : Higijena i medicinska ekologija, praktikum, Med.fakultet BGD 1992





Naziv predmeta: Adaptirana tjelesna aktivnost


Nema Obavezni II 3 1 + 1+ 1

Studijski programi za koje se organizuje: MSc Fizička kultura i zdravi stilovi života


Ciljevi izučavanja predmeta: Kroz ovaj predmet studenti treba da poznaju određene nivoe tjelesnih aktivnosti u cilju očuvanja

metaboličkih puteva za pravilno funkcionisanje i stabilnost organizma u cjelini.


1. Objasni fiziološke i metaboličke odgovore na vježbanje

2. Analizira uticaj tjelesnih aktivnosti na funkcionalne sposobnosti i termoregulaciju

3. Poznaje bioenergetske i psihološke determinante

4. Razumije adaptacione efekte na organizam sportiste




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Oblici tjelesne aktivnosti

Značaj tjelesne aktivnosti

Tjelesna aktivnost u prevenciji

Tjelesna aktivnost u liječenju

Fiziološki i metabolički odgovori na vježbanje

Kolokvijum I

Funkcionalana sposobnost

Adaptacija organskih sistema

Bioenergetske determinante

Psihološke determinante

Kolokvijum II

Pregled adaptacija na aerobni i anaerobni trening

Uticaj tjelesnih aktivnosti na termoregulaciju

Završni ispit

Nedelje popravnih ispita


Nedjeljno:


Struktura:

1 sat predavanja

2 sata vježbi

1 sat individualnog rada studenata (priprema

za laboratorijske vježbe, za kolokvijume,

izrada domaćih zadataka) uključujući i

konsultacije

U semestru:









Konsultacije:

Literatura: Bjelica, D., Fratrić, F. (2011). Sportski trening – teorija, metodika i dijagnostika. Fakultet za sport i fizičko vaspitanje, Nikšić.

Bompa, T. (2005). Cjelokupni trening za mlade pobjednike. Zagreb: Gopal.2.

Bompa, T. (2009). Periodizacija teorija i metodologija treninga. Zagreb: Gopal.





Ocjene:









Naziv predmeta: Metodika nastave fizičkog vaspitanja sa

školskim časom


Nema Obavezni II 7 2 + 1 + 4

Studijski programi za koje se organizuje: MSc Fizička kultura i zdravi stilovi života


Ciljevi izučavanja predmeta: Osposobiti studente za samostalno izvođenje svih programa i organizacionih oblika rada u fizičkom

vaspitanju u drugom i trećem ciklusu osnovne i srednje škole. Osposobiti studente za samostalno planiranje, programiranje,

pripremanje, evidentiranje, provjeravanje i ocjenjivanje u fizičkom vaspitanju.


1. Neposredno i kvalitetno obavlja poslove pedagoga fizičkog vaspitanja u školi;

2. Radi sa školskom dokumentacijom i osnovnom administracijom koju vodi nastavnik i nastavnik razredni starješina, te sa radom

razrednog nastavničkog vijeća kao i drugih organa u školi;

3. Kvalitetno izradi i realizuje plan i program nastave fizičkog vaspitanja za učenike prvog i drugog ciklusa osnovne škole kao i

učenika srednje škole;

4. Praktično izvodi sve organizacione oblike rada;

5. Dozira, distribuira i vrši kontrolu opterećenja organizma na času fizičkog vaspitanja;

6. Prati i procjenjuje efekte fizičkog vježbanja na razvoj učenika osnovne i srednje škole.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. dr Aldijana Muratović; dr Danilo Bojanić, mr Rajko Milašinović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe seminarski radovi, konsultacije.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja



- Praćenje i provjeravanje u fizičkom vaspitanju (opšte karakteristike, cilj, značaj i vrste).

- Metode provjeravanja

- Sadržaj praćenja i provjeravanja.

- Organizacija provjeravanja. Ocjenjivanje, značaj, uloga, vrste i principi ocjenjivanja.

- Sadržaj, način i tehnika ocjenjivanja. Uloga nastavnika u procesu ocjenjivanja.

I kolokvijum

- Programiranje u nastavi fizičkog vaspitanja. Pojam i definicija programiranja. Karakteristike

programiranja.

- Etape programiranja. Model programiranja.

- Karakteristike plana i programa nastave fizičkog vaspitanja u drugom i trećem ciklusu osnovne škole

i u srednjoj školi.

- Uloga, mjesto i značaj nastavnika i učenika u obrazovno-vaspitnom procesu.

II kolokvijum

- Evidencija o radu i školska dokumentacija.

- Upoznavanje sa radom nastanika u organima škole (nastavničkom vijeću, razrednom vijeću irazrednoj

zajednici)

- Specifičnosti rada škole (raspored časova, rad u smjenama, organizacija nastave van rasporeda

časova)

Završni ispit




Nedjeljno:


Struktura:

2 sata predavanja

5 sati vježbi

2 sata i 20 minuta individuaslnog rada




U semestru:









Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, rade seminarski rad, polažu kolokvijume i završni ispit i održavaju

časove u okviru školske prakse po programu.

Konsultacije:

Literatura: - Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, priručnik za nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Zagreb: Školaska

knjiga.

- Višnjić, D., Jovanović, A., Miletić, K. (2004). Teorija i metodika fizičkog vaspitanja. Beograd: FSFV.

- Hazikadunic, M., Madjarevic, M. (2004). Metodika nastave tjelesnog odgoja sa osnovama fiziologije tjelesnog vjezbanja. Zenica.

- Neljak, B. (2013). Kineziološka metodika u osnovnim i srednjem školstvu. Zagreb: Gopal d.o.o.





Ocjene:









Naziv predmeta: Psihomotorika


Nema Obavezni II 4 2P+1v

Studijski programi za koje se organizuje: Magistarske/master studije MSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje opštim znanjima iz oblasti psihomotorike. Akcenat je na usvajanju osnovnih znanja o

povezanosti psihičkih procesa i motorike čovjeka, kao i funkcionalne primjene stečenih znanja u nastavno-sportskoj praksi.


1.Razumije osnovne pojmove iz oblasti psihomotorike;

2.Shvati zakonitosti čovjekovog razvoja u antropogenezi, filogenezi i ontogenezi;

3.Razumije neuromehaničke i neuropsihološke osnove pokreta;

4.Analizira povezanost psihomotoričkih sposobnosti i ostalih antropoloških karakteristika;

5.Razvije jasnu predstavu o karakteristikama razvoja čovjekove motorike;

6.Ovlada osnovama primjene savremenih dijagnostičkih metoda u psihomotorici.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Doc.dr Dragan Krivokapić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja i diskusije. Učenje za pismenu provjeru znanja i završni ispit.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Razvoj psihomotorike u antropogenezi, filogenezi i ontogenezi.

Neuropsihološke osnove pokreta i kretanja.

Viši nervni centri i mišićna kontrola.

Funkcije neuromišićnih sinapsi u mehanizmu mišićne kontrakcije.

Funkcije kontrole položaja tijela i djelova tijela.

I test znanja / kolokvijum Povezanost psihomotoričkih sposobnosti i ostalih antropoloških karakteristika.

Karakteristike razvoja motorike.

Strukturalne karakteristike pokreta.

Struktura latentnog prostora psihomotorike.

Kibernetički model konativnih regulativnih mehanizama.

Uticaj konativnih regulativnih mehanizama na uspijeh u sportu.


Primjena savremenih dijagnostičkih metoda na uspijeh u sportu.

Završni ispit




Nedjeljno


Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi



izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultaci

U toku semestra: Nastava i završni ispit: (5 sati i 20 minuta) x 16 = 85 sati i 20 minuta







sati (dopunski rad)

i 20 minuta) = 10 sati i 40 minuta





sati (dopunski rad)


Konsultacije: Ponedjeljkom od:10-11h.

Literatura: Krivokapić, D.(2012): Psihomotorika, (skripta sa izabranim poglavljima).

Mikić, B.(2000): Psihomotorika. Filozofski fakultet u Tuzli.

Eraković, T.(1987): Ličnost deteta i psihomotorika. Dnevnik, Novi Sad.

Horga, S.(2009): Psihologija sporta. Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Barjaktarević, j.(2004): Psihologija sporta. Univerzitet u Sarajevu.

Pajević, D.(2003): Psihologija sporta i rekreacije. Grafomark, Laktaši.

Havelka, N.,Lazarević, Lj.(1981): Sport i ličnost. Sportska knjiga, Beograd. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

Dva testa do 20 poena (ukupno do 40 poena). Aktivno učešće u toku nastave i seminarski do 10 poena. Završni ispit do

50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.


Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Doc. dr Dragan Krivokapić


Naziv predmeta: Društveni odnosi u sportu






Ciljevi izučavanja predmeta: Dublji uvid u probleme, protivurečnosti i konfuzije vezane za društvene odnose u sportu koji će

omogućiti studentima da pravilno sagledaju sopstvenu ulogu, zatim potrebu stanoništva za cjeloživotnim učešćem u sportskim

aktivnostima, kao i poseban značaj učešća posebnih populacija u navedenim aktivnostima.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: opisuje sociološke teorije u sportu; analizira učešće djece i

omladine u sportu; kritički sagledava nasilje u sportu; analizira odnos potike i sporta; prepoznaje specifičnosti učešča manjinskih

grupa u sportu.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja


Uvodno predavanje

Šta predstavljaju društveni odnosi u sportu

Socijalne teorije

Učešće djece u sportu

Sport u srednjim školama i na univerzitetima

KOLOVKOJUM I

Nasilje u sportu

Politika i sport

Etnička i rasna pripadnost i sport

Učešće osoba ometenih u razvoju u sportu

Rodna ravnopravnost i sport

KOLOKVIJUM II

Društvene klase i sport

Budući izazovi društvenih odnosa u sportu

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi





U semestru:











Literatura: Popović, S. (2014). Društveni odnsoi u sportu. Skripta; Skembler, G. (2007). Sport i društvo. Beograd: Clio.; Koković,

D. (2006). Sociologija sporta. Beograd: Sportska akademija.; Cookley, J. (2003). Sport in Society: issues and controversies. New

York, NY: McGraw-Hill.; Woods, R. (2011). Social Issues in Sport. Champaign, IL: Human Kinetics.; Smith, E. (2010). Sociology of

Sport and Social Theory. Champaign, IL: Human Kinetics.



Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)



Naziv predmeta: Sportski trening


Nema Obavezni II 6 3TP+1PP+2V

Studijski programi za koje se organizuje: primijenjene osnovne studije SPORTSKI NOVINARI I TRENERI (studije traju 6

semestara, odnosno 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je osposobljavanje studenata da razumiju i usvoje osnovne pojmove sportskog treninga

i metodološke orjentacije treninga, zakonitosti sportskog treninga i njegov uticaj na morfološki status čovjeka.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Shvati značaj dinamike razvoja sporta; 2. Primjeni u

praksi sportskog treninga odgovarajuće metode obučavanja; 3. Opiše klasifikaciju konstiticionalnih tipova; 4. Prepozna metodološke

kriterijume testiranja; 5. Objasni fiziološke procese koji se u toku sportskog treninga odvijaju


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate, vježbe, seminarski radovi, konsultacije, provjera


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Pojam sportskog treninga

Meode obučavanja u sportskom treningu

Morfologija i sportski trening

Opšti didaktički principi

Primijenjeni didaktički principi

Testiranje

Kolokvijum I

Doziranje

Tjelesne promjene u omladinskom uzrastu

Planiranje i programiranje sportskog treninga

Opšti standardi fizičke pripreme sportista

Ciklusi;

Teorija mišićne kontrakcije

Ishrana sportista

Kolokvijum II


Nedjeljno:


Struktura:

3 sati predavanja

3 sati vježbi




U semestru:



sati) = 16 sati





rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu,obrade zadate teme, položu 2 kolokvijuma,rade vježbe.


Literatura: Bjelica, D.’’Sportski trening’’. Pgd. 2006, Bjelica D. ‘’Uticaj sportskog treninga na antropomotoričke sposobnosti’’, Pg,

2004. Bjelica, D.’’Sportski trening i sistematizacija sportskih disciplina’’, Pg. 2005. Malacko, J. Rađo, I. ‘’Tehnologija sporta i

sportskog treninga’’, Sarajevo, 2005. god

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 22 poena (ukupno 44). Izrada seminarskog rada do 6 poena. Završni

ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skakupi najmanje 50 poena.




Naziv predmeta:

Tjelesno vježbanje i wellness


Obavezni II 5 2P +2V

Studijski programi za koje se organizuje : MSc - Akademske master studije Studijskog programa Fizička kultura i Zdravi stilovi života, na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje, Univerziteta Crne Gore (120 ECTS)


Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim pravilima u primjeni zdravog stila života i preuzimanja ponašanja koja razvijaju optimalno fizičko i mentalno zdravlje

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Unaprijedi znanja i sofistiranije ih primijeni u realizaciji programa na unapređenju zdravstvenog statusa čovjeka.












Pojam, predmet, ciljevi, zadaci, geneza, razvoj i značaj welness-a. Anatomsko-fiziološke i mehaničke osnove kretanja Osnovna sredstva kineziterapije i velnesa Pomoćna sredstva kineziterapije i velnesa Izbor vježbi u odnosu na status tretirane osobe Kolokvijum I Metode primjene preventivno-korektivnih vježbi u velnesu i držanje tijela Velnes i bolesti kardiovaskularnog i disajnog sistema i bolesti organa za varenje. Primjena velnesa u otklanjanju gojaznosti Tjelesno vježbanje u prirodi kao dio velnesa Savremeni velnes programi Kolokvijum II Pravilna ishrana kao dio velnesa Tjelesno vježbanje i velnes programi u radnim uslovima Završni ispit Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno


minuta

Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





zadataka) uključujući i

konsultacije.

u semestru

x Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106

sati i 40 minuta



sati i 20 minuta




sati.


sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)30

= 150 satiuktura opterećenja: 106 sati i 40

minuta (nastava) + 13 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Literatura: Jovović, V.: Korektivna gimnastika sa kineziterapijom. Filozofski fakultet, Nikšić, 2008. - Jovović, V.: Tjelesni deformiteti adolescenata. Filozofski fakultet, Nikšić, 1999. - Jovović, V.: Korektivna gimnastika. Samostalno izdanje autora, Nikšić, 2004. - Radisavljević, M.: Korektivna gimnastika sa osnovama kineziterapije. FFK, Beograd, 2001. - Živković, D.: Teorija i metodika korektivne gimnastike. SIA, Niš. 1998.






Studijski programi za koje se organizuje: Master studije Fizička kultura i zdravi stilovi života.


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa antropološkim sposobnostima i

karakteristikama djece i omladine, njihovim praćenjem i kontrolom kroz biološki i sportski razvoj.


1. Objašnjava zakonitosti ispoljavanja motoričkih sposobnosti u periodu rasta i razvoja kao i u periodima godišnjeg i višegodišnjeg aktivnog uticaja na njih i morfološke karakteristike u okviru nastave fizičkog vaspitanja, odnosno sportskog, ili rekreativnog vježbanja djece i omladine

2. Primjenjuje kreativan izbor metoda i sredstava od kojih zavise pozitivni uticaji na pravilan rast i razvoj djece i omladine

3. Analizira i određuje odgovarajuće metodološke procedure za izradu stručnih i naučnih radova iz ove oblasti. 4. Organizuje izradu naučnih i stručnih radova sa različitim temama iz ove oblasti. 5. Kritički sagledava sve aspekte organizacije izrade stručnih i naučnih radova iz ove oblasti.

Ime i prezime nastavnika i sradnika: Prof. dr Kemal Idrizović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, mjerenja, testiranja, istraživanja, konsultacije, provjera...



Pripremne nedjelje I nedjelja, II nedjelja, III nedjelja, IV nedjelja, V nedjelja, VI nedjelja, VII nedjelja, VIII nedjelja, IX nedjelja, X nedjelja, XI nedjelja, XII nedjelja, XIII nedjelja, XIV nedjelja, XV nedjelja,

Priprema i upis semestra; Uvod, Dugoročni sportski razvitak; Morfološke karakteristike, Funkcionalne sposobnosti; Motoričke sposobnosti; Senzibilnost motoričkih sposobnosti; Biomehaničke karakteristike; Kolokvijum I; Kognitivne sposobnosti; Konativne karakteristike; Sociološke karakteristike; Utvrđivanje (procjena) nivoa antropoloških sposobnosti i karakteristika; Kolokvijum II; Relacije između antropoloških sposobnosti i karakteristika; Genetička ograničenja antroploških karakteristika; Kolokvijum III; Metode proučavanja genetičkih potencijala; Selekcija u sportu.


Nedjeljno

5 kredita x 40/30 = 6 sati i 40 minuta Struktura:

3 sata predavanja 3 sata i 40 mimuna samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: 6 sati 40 minuta x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmeti) Struktura opterećenja:

106 sati i 40 min.(Nastava)+13 sati.i 20 minuta (Priprema)+30 sata(Dopun. rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu,obrade zadate teme.

Konsultacije:

Naziv predmeta:

PRAĆENJE TJELESNOG I MOTORIČKOG RAZVOJA DJECE I OMLADINE


Obavezni III 5 2TP+1PP

Literatura: Idrizović,Dž., Idrizović,K.(2001). Osnovi antropomotorike. Univerzitet Crne Gore. Idrizović, K. (2010).

Atletika I i II. Univerzitet Crne Gore. Bjelica,D.’’Sportski trening’’.Pgd.2006.I.Rađo,J.Malacko:Tehnologija sporta i sportskog treninga’’,2004.Teorija sporta,Sarajevo.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: kolokvijumi, seminarski radovi, domaći radovi, testovi, završni ispit.

Ocjene: E (51-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90); A (91-100).

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. dr Kemal Idrizović


Naziv predmeta:

Nove tehnologije u sportu


Obavezni III 5 2P + 1PP



Cilj izučavanja predmeta: ovladavanje znanjima koja omogućuju da se koristeći savremenu tehnologiju, u praksi postignu najbolji rezultati, bilo da se radi o obrazovnom procesu, ili nekoj drugoj planiranoj i sistematski organizovanoj fizičkoj aktivnosti.


2. koristi znanja u testiranju i procjeni bio-psiho-motoričkog statusa različitih uzrasnih kategorija

3. planira, organizuje i realizuje različite programe

4. koristi savremena tehnološka dostignuća u realizaciji fizičkih aktivnosti

5. Koristi savremenu aparaturu za dijagnostiku i programiranje trenažnog procesa

6. koristi savremenu aparaturu za brži i bolji oporavak sportista poslije sportskih napora


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije,provjera znanja.

PLANIRANJE RADA U 2017/18 GODINI





Uvodna razmatranja Evolucija savremenog sporta Razvoj novih tehnologija u sportu Primjena novih tehnologija u sportu Rezultat – pokazatelj uticaja novih tehnologija Kolokvijum I Statistika u sportu Skauting u sportu Primjena savremenih tehnologija u savremenom treningu Primjena savremenih tehnologija u oporavku sportista Primjena savremenih tehnologija u primjeni pravila na takmičenjima Kolokvijum II Društvene mreže i sport Marketing u sportu Završni ispit Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno


minuta

Struktura:

3 sati predavanja

0 sati vježbi






u semestru


40 minuta



sati i 20 minuta




sati.




Literatura:

Mikalački, M.(2005): Sportska rekreacija. Fakultet fizičke kulture u Novom Sadu. Mitić, D.(2001):

Rekreacija. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja u Beogradu. Bjelica, D. (2007): Teorijske osnove tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja. Filozofski fakultet u Nikšiću. Vučković, S., Savić, Z.(2002): Aktivnosti u prirodi. Fakultet fizičke kulture u Nišu.






Naziv predmeta: Animacija u sportu, fitnesu i turizmu






Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje osnovnih zakonitosti animacije u sportu, fitnesu i turizmu sa posebnim osvrtom, prije

svega na animacione programe u okviru dječje, sportske, dnevne i večernje animacije uz adekvatne reklamne aktivnosti i kontakt sa

gostima.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: poznaje osnovne paradigme animacije u sportu, fitnesu i

turizmu, zatim da kreira animacione programe specijalizovane za sport, fitnes i turizma, da analizira osnovne aspekte dječje, sportske

dnevne i večernje animacije, te kroz kontakt sa gostima i reklamiranje aktivnosti stvori sliku o profilu animatora.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja


Uvodno predavanje

Istorijski razvoj animacije u sportu, fitnesu i turizmu

Osnovne paradigme animacije u sportu, fitnesu i turizmu

Animacioni programi u sportu, fitnesu i turizmu

Komunikacija u animacija

KOLOVKOJUM I

Dječja animacija

Sportska animacija

Dnevne aktivnosti

Večernja animacija

Kontakt sa gostima

KOLOKVIJUM II

Reklamiranje animacionih aktivnosti

Profil animatora

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:











Literatura: Long, J. (2007). Researching Leisure, Sport and Tourism: The Essential Guide. Thousand Oaks, CA: SAGE.; Ravkin, R.

(1989). Animacija u turizmu. Ljubljana-Zagreb: Založba Mladinska knjiga.; Mitić, D. (2000). Priručnik za animatore zimskih

rekreativnih aktivnosti. Beograd: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja.; Klaus Finger Benoit i Gauler, B. (2003). Animation im Urlaub

3. Minhen: R. Oldenbourg Verlag.



Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)



Naziv predmeta: Teorija igre



Studijski programi za koje se organizuje: MSc – Fizička kultura i zdravi stilovi života (studije traju 4 semestra, odnosno 120

ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa razlozima nastanka igre, osnovnim karakteristikama, suštinom i značajem i

njihovim funkcijama u vaspitno-obrazovnom procesu. Osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje, komparativnu analizu

različitih vrsta igara i kreiranje interaktivnih igrovnih aktivnostiu ranom obrazovanju.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razumije ulogu vaspitača u vezi sa dječjom igrom, 2.

Razumije osnovne karakteristike i svojstva dječije igre, 3. Primjenjuje adekvatne igre za podsticanje razvoja motoričkih aktivnosti

djece različitog uzrasta, 4. Razumije i primjenjuje različite aktivnosti kojima se podstiče pravilan razvoj djece, 5. Kreira interaktivne

igrovne aktivnosti u ranom obrazovanju

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Duško Bjelica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate, vježbe, seminarski radovi, konsultacije, provjera.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Suština i značaj igre; Svojstva i karakteristike dječije igre

Istorijski razvoj igre

Gledišta poznatih teoretičata na fenomen igre

Savremene teorije igre

Vrste i klasifikacija igara

Igre predškolske djece

Kolokvijum I

Funkcije igre; Sociološke determinante igre

Igra i psihički razvoj

Ispoljavanje inteligencije kroz igru

Doprinos igre emocionalnom zdravlju

Usmjeravanje razvoja ličnosti djeteta kroz igru

Uloga vaspitača u vezi sa dječijom igrom

Metodički aspekti u realizaciji igara

Kolokvijum II


Nedjeljno:


Struktura:

1 sati predavanja

2 sati vježbi




U semestru:







Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)

+ 12 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, obrade zadate teme, položu 2 kolokvijuma, seminarski rad, rade

vježbe.

Konsultacije: utorak, 09:00 h

Literatura: Bjelica, D., Krivokapić, D. Teorija igre, Podgorica-Nikšić, 2011. Osnovni udžbenik UCG. Kamenov, E. Intelektualno

vaspitanje kroz igru, Bgd, 1986. Saton-Smit, B. Igračke i kultura, Bgd, 1989. Tomić, D. Vaspitanje igrom, Bgd. Tomić, D.

Elementarne igre. Bjelica, D. Teorija igre, Bilješke. Eljkonjin, D. B. Psihologija dječije igre, Bgd, 1990. Marjanović, A. Dečje jezičke

igre, Bgd, 1990.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 22 poena. Izrada seminarskog rada do 6 poena. Završni ispit 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.




Naziv predmeta: TESTIRANJE I MJERENJE U FIZIČKOJ KULTURI



Studijski programi za koje se organizuje Akademske postdiplomske magistarske studije FIZIČKA KULTURA 240+60 ECTS

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slusanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje tehnologijom mjerenja i testiranja antropoloških obilježja u fizičkoj kulturi.

Ishodi učenja: Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da:

1. Dijagnostifikuje antropološke karakteristike sportista i kоntrоliše trena\ne prоcеse u spоrtu i rekreaciji.

2. Samostalno planira, programira, realizuje, prati, i kontroliše stepen fizičke (kondicione ) spreme djece i sportista.

3. Primijeni vještine testiranja i mjerenja za dijagnostiku relevantnu za sport i fizičko vaspitanje.

4.Realizuje istraživački postupak u sportu i nastavi fizičkog vaspitanja.

5. Koristi stečena znanja i vještine za konstrukciju, i primjenu mjernih instrumenata koji se mogu koristiti u naučnim istraživanjima i

profesionalnom radu u području edukacije, sporta i nastave fizičkog vaspitanja.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Dobrislav Vujović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, provjera znanja.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Mjerenje i testiranje u fizičkoj kulturi (Kineziološka mjerenja)

Potreba za testiranjem i mjerenjem u sportskoj nauci

Metode mjerenja

Program i postupci mjerenja morfoloških karakteristika (antropometrija)

Program i postupci mjerenja funkcionalnih kapaciteta (funkcionalna dijagnostika)

Kolokvijum I ;

Program i postupci testiranja antropomotoričkih sposobnosti (motorička dijagnostika)

Planiranje i organizacija motoričkog testiranja; statističke i metrijske karakteristike motor. mjernih

instrumenata

Definicija rezultata i inicijalna analiza motoričkih mjerenja

Program i postupci mjerenja psihološkog statusa (psihodijagnostika)

Program i postupci mjerenja sociološkog statusa (sociodijagnostika)

Kolokvijum II.

Sportska dijagnostika

Savremeni tehnološki instrumentarij u mjerenju i testiranju

Završni ispit




Nedjeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

1 sati vježbi





U toku semestra:









Obaveze studenata: Studenti su obavezni, da pohađaju nastavu, obrade zadate teme, polažu 2 kolokvijuma.

Konsultacije: četvrtkom, od 13.00 sati (kabinet)

Literatura: Huber,N., Rudan,P. i Tarbuk,D. (1975). Antropometrija. Zagreb.

Metikoš, D., Prot, F., Hofman, E., Pintar, Ž. i Oreb, G. (1989). Mjerenje bazičnih motoričkih

dimenzija sportaša. FFK, Sveučilišta u Zagrebu.

Perić, D. (1994). Operacionalizacija istraživanja u fizičkoj kulturi. Beograd, POLITOP-P.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 20 poena .

Seminarski rad do 10 poena.

Završni ispit 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E (51-60); D (61-70), C (71-80); B (81-90); a (91-100)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke:, Prof. dr Dobrislav Vujović


semestra

Naziv predmeta:

Cjeloživotno tjelesno vježbanje


obavezni I 6 2+1+2

Studijski programi za koje se organizuje: MSc- Fizička kultura i zdravi stilovi života

Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i služanje predmeta

Ciljevi izučavanja predmeta: Usvajanje znanja o kineziološkoj i antropološkoj strukturi fenomena fitness, njegovim

počecima, razvoju i savremenom trenutku, kao i uticaju njegovih programa na transformaciju antropoloških karakteristika.


1. Objašnjava nastanak i razvoj vježbanja 2. Analizira tjelesno vježbanje sa antropološkog stanovišta 3. Analizira tjelesno vježbanje sa zdravstvenog aspekta 4. Prepoznaje vježbovnu multidimenzionalnost 5. Klasifikuje vježbače na osnovu njihovog zdravstvenog i kondicionog statusa

Ime i prezime nastavnika: Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, provjera znanja.

Plan i program rada: Pripremne nedjelje I nedjelja,




Priprema i upis semestra Uvodno predavanje Uticaj tjelesnog vježbanja na ljudski organizam Tjelesno vježbanje u savremenim uslovima života Humanistički aspekti sporta Hipokinezija Kolokvijum I Tjelesno vježbanje i zdravstveni status Tjelesno vježbanje u zaštiti i unapređenju zdravlja Potreba za tjelesnim vježbanjem u svrhu savremenih uslova života Osnovni programi tjelesne i zdravstvene kulture Posebni programi tjelesne i zdravstvene kulture Programi za osobe sa posebnim potrebama Kolokvijum II Fitnes programi Sport Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno


U toku semestra



Konsultacije:

Literatura: Rawls, J.: A Theory of Justice, Harvard University Press, 1999. (1971). Scanlon, T. M.: What We Owe to Each Other, Harvard University Press, 1998.Kinkela, D., Đonlić, V., Moretti, V.: (2008.) Cjeloživotno tjelesno vježbanje za održivi razvoj, Knjiga Cjeloživotno učenje za održivi razvoj. Rijeka: Sveučilište u Rijeci, Učiteljski fakultet, Rijeka.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 10 poena. Dva kolokvijuma po 20 poena. Završni ispit 50

poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E (51-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90); A (91-100).


Dodatne informacije o predmetu: U procesu nastave ovog predmeta, pored klasičnih organizaciono

metodskih oblika rada, koriste se još i najsavremeniji (samostalni, grupno/samostalni, organizacioni, samostalni i grupno samostalno heuristički), kao i niz drugih specifičnih, konvencionalnih i nekonvencionalnih organizaciono metodskih oblika rada.

Naziv predmeta:

FITNES PROGRAMI


obavezni IV 6 1+1+2

Studijski programi za koje se organizuje: MSc- Fizička kultura i zdravi stilovi života





1. Objašnjava nastanak i razvoj fenomena fitness 2. Analizira fitness sa antropološkog stanovišta 3. Analizira fitness sa kineziološkog stanovišta 4. Prepoznaje vježbovnu multidimenzionalnost fitness-a

Ime i prezime nastavnika:






Priprema i upis semestra Uvodno predavanje Definisanje pojma fitness Fitness kroz vrijeme Teorijske osnove fitnessa Individualni treninzi Kolokvijum I Program treninga Antropološka analiza fitnessa Fitness kao nivo forme; Fitness kao način života; Fitness kao multidimenz. vježbovni oblik Weight trening Aerobik Strečing i Pilates Kolokvijum II Sportski fitness Fitness i Wellness Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno


Struktura: 1 sati predavanja

3 sati vježbi 4 sati individualnogradastudenta

(pripremazalaboratorijskevježbe, zakolokvijume, izradadomaćihzadataka) uključujućiikonsultacije

U toku semestra

Nastavaizavršniispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodnapripremaprijepočetkasemestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupnoopterećenjezapredmet: 6 x 30 = 180 sati Dopunski rad zapripremuispita u popravnomispitnomroku, uključujućiipolaganjepopravnogispita od 0 - 30 sati. Strukturaopterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata:Studenti su obavezni, da pohađaju nastavu, obrade zadate teme, polažu 2 kolokvijuma.

Konsultacije:

Literatura: Nićin, Đ. (2003). Fitness. Fakultet za menadžment u sportu Univerziteta «Braća Karić», Beograd; Sharkey, B., Gaskill; S. (2008). Vežbanje i zdravlje. Beograd: Data status; Delavier, F. (2006). Anatomija treninga snage. Beograd: Data Status; Nikolić, Z. (1996).



Ocjene: E (51-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90); A (91-100).


Dodatne informacije o predmetu

4. Magistarske-master MSc Sport fitnes i turizam

Naziv

predmeta:

Transformacioni procesi u sportu


Obavezni I 6 2+1+1

- Studijski program za koje se organizuje MSc- Sport, fitness i turizam (studije traju 2 semestra, 60 ECTS kredita)

- Uslovljenost drugim predmetima: Nema uslova za prijavljivanje i slušanje predmeta

- Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa tehnologijom transformacionih procesa u sportskom treningu,

analizom strukture i funkcionisanja sporta i sportskog treninga.


1. Prepozna zakonitosti transformcionih procesa

2. Objasni osnovne elemente strukture metodike sportskog treninga

3. Opiše na koji način se određuje intenzitet, brzina i amplituda pokreta

4. Razumije proces mišićne kontrakcije

5. Poznaje bioenergetske sposobnosti sportiste

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, vježbe, rješavanje zadataka, seminarski radovi, konsultacije, testovi, provjera

znanja.

Sadržaj predmeta: Nedjeljno planiranje

I nedjelja: -Predmet, zadaci i značaj predmeta, oblast transformacionih procesa u sportu

II nedjelja: -Savremene tendencije učenja i obučavanja u sportu;

III nedjelja: -Metodika treninga funkcionalnih sposobnosti;

IV nedjelja: -Metodika treninga motoričkih sposobnosti;

V nedjelja: -Doziranje u sportu

VI nedjelja: Kolokvijum I

VII nedjelja: -Zakonitosti transformacionih procesa;

VIII nedjelja: -Struktura i funkcija skeletnih mišića, regulacija i mehanizam mišićne kontrakcije;

IX nedjelja: -Bioenergetika sportskog treninga;

X nedjelja: -Biohemijske i fiziološke osnove metoda treninga;

XI nedjelja: - Intervalna metoda treninga;

XII nedjelja: - Kontinuirani metod treninga;

XIII nedjelja: Kolokvijum II

XIV nedjelja: - Testiranje, mjerenje i evaluacija u sportu;


XVI nedjelja: Ovjera semestra i upis ocjena

Završna nedjelja: Dopunska nastava i popravni ispitni rok.

XVIII-XXI nedjelja:.

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da prate nastavu, aktivno učestvuju na teor. i praktičnim predavanjima.

Opterećenje studenata na predmetu:



Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi

4 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za

kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U semestru: 6 kredita x 40/30 = 8 sati

Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi

4 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume,



Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16

sati





Literatura:

Bjelica, D., Fratrić, F. (2011). Sportski trening-teorija, metodika i dijagnostika. Podgorica: Fakultet za sport i

fizičko vaspitanje-Nikšić; Bjelica, D. (2006) Sportski trening, Podgorica; Malacko, J.,Rađo, I. (2004). Tehnologija sporta i

sportskog treninga, Sarajevo; Milanović, D. (2007). Teorija i metodika treninga, Zagreb. Sekulić, D.,Metikoš, D. (2007). Osnove

transformacijskih postupaka u kineziologiji, Split.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanja:

Ocjenjuju se:

-Dva kolokvijuma do 15 poena.

- Prisustvo u nastavi 5 poena

- Aktivnost na času do 5 poena

- Završni ispit = 50 poena.

- Prelazna ocjena se dobija ako student sakupi najmanje 51 poen.

OCJENE: E 51-60, D 61-70, C71-80, B 81-90, A 91-100.


Naziv predmeta:

KINEZIOLOŠKA I ANTROPOLOŠKA ANALIZA FITNESSA


obavezni I 6 2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje: Master studije Sport, fitness i turizam.





1. Objašnjava nastanak i razvoj fenomena fitness 2. Analizira fitness sa antropološkog stanovišta 3. Analizira fitness sa kineziološkog stanovišta 4. Prepoznaje vježbovnu multidimenzionalnost fitness-a 5. Klasifikuje vježbače na osnovu njihovog zdravstvenog i kondicionog statusa

Ime i prezime nastavnika: prof. dr Kemal Idrizović





Priprema i upis semestra; Uvodno predavanje; Definisanje pojma fitness; Fitness kroz vrijeme; Teorijske osnove fitnessa; Kineziološka analiza fitnessa; Kolokvijum I; Antropološka analiza fitnessa; Fitness kao nivo forme; Fitness kao način života; Fitness kao multidimenz. vježbovni oblik; Weight trening; Aerobik; Strečing i Pilates; Kolokvijum II; Sportski fitness; Fitness i Wellness.


Nedjeljno


U toku semestra



Konsultacije:

Literatura: Nićin, Đ. (2003). Fitness. Fakultet za menadžment u sportu Univerziteta «Braća Karić», Beograd; Sharkey,

B., Gaskill; S. (2008). Vežbanje i zdravlje. Beograd: Data status; Delavier, F. (2006). Anatomija treninga snage. Beograd: Data Status; Nikolić, Z. (1996). Fiziologija fizičke aktivnosti. Fakultet fizičke kulture Univerziteta u Beogradu; Anderson, B. (2001). Stretching. Zagreb: Gopal.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi 10 poena. Dva kolokvijuma po 20 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 51 poen.

Ocjene: E (51-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90); A (91-100).




Naziv predmeta:

PROGRAMIRANJE I KONTROLA U FITNESSU


Obavezni I 5 2TP+1PP+1V

Studijski programi za koje se organizuje: Master studije Sport, fitness i turizam.


Ciljevi izučavanja predmeta: U okviru nastave predmeta Programiranje i kontrola u fitness-u studenti trebaju

usvojiti osnovna znanja o periodizaciji fitness vježbovnih programa, odnosno o planiranju, programiranju, realizaciji i kontroli osnovnih fitness vježbovnih sistema.


1. Klasifikuje fitness programe 2. Objašnjava pojam planiranja i programiranja u fitness-u 3. Dijagnostifikuje i kontinuirano prati efekte fitness programa 4. Samostalno periodizira individualne i grupne fitness programe vježbanja 5. Primjenjuje fitness programe u sportu i rekreaciji

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Kemal Idrizović





Priprema i upis semestra; Fitness i sport; Sportski i rekreativni fitness programi; Komponente fitness treninga; Planiranje fitness treninga; Fitness trenažni ciklusi; Kolokvijum I; Programiranje fitness trenažnih ciklusa ; Metodika razvijanja funkcionalnih sposobnosti; Metodika razvijanja morfoloških karakteristika; Metodika razvijanja motoričkih sposobnosti; Dijagnostika u sportu; Dijagnostika u fitnessu; Kolokvijum II; Principi pravilne ishrane; Oporavak u fitnessu.


Nedjeljno


U toku semestra



Konsultacije:

Literatura: Idrizović, Dž., Idrizović, K. (2001). Osnovi antropomotorike. Podgorica: Univerzitet Crne Gore; Findak, V. (1997). Programiranje u tjelesnoj i zdravstvenoj kulturi. Zagreb: Školske novine. Anderson, B., Burke, E., Pearl, B. (2000). Fitness za sve. Zagreb, Gopal; Nićin, Đ. (2003). Fitness. Fakultet za menadžment u sportu Univerziteta „Braća Karić“, Beograd.



Ocjene: E (51-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90); A (91-100).




Naziv predmeta:

Planiranje i programiranje u sportu



Studijski programi za koje se organizuje : MSc – sport, fitnes i turizam


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta nastave je da omogući studentima sticanje

znanja o zakonitostima planiranja i programiranja trenažnog procesa



Planiranje rada

PLAN RADA




- Definicije, opšti principi i zadaci treninga;

- Vrste, metode i faze planiranja i programiranja treninga;

- Periodizacija procesa sportske pripreme (dugoročna i srednjoročna planiranja i programiranja);

- Kratkoročno planiranje i programiranje (godišnji i polugodišnji makrociklus);

- Tekuće planiranje i programiranje (periodi: pripremni, takmičarski i prelazni; faze: višestrane pripreme, bazične pripreme, specifične

pripreme, situacione pripreme i predtakmičarska faza Kolokvijum I. Slobodna nedjelja.

- Osnovni principi planiranja i programiranja treninga žena i mladih

sportista; Opšti standardi kondicione pripreme; Opšti principi plan. i

programiranja kondicione pripreme, primjer plana i programa; - Operativno plan. i progr. (mikrociklus, tren. dan i pojedi. trening);

- Izrada plan. i prog. tren. u pojedinim ciklusima sportske pripreme; Kolokvijum II

- Analiza plan. i programa treninga u pojed. i ekipnim sportovima;

- Kontrola i procjenjivanje učinka sportskog treninga:(mjerni

instrumenti za procjenu antropoloških karakteristika, mjerni instrumenti za procjenu tehničko-taktičkih znanja i vještina). - Sredstva fizičke pripreme i metodologija njihove realizacije. Završni ispit.

Ovjera semestra i upis ocjena. Dopunska nastava i poravni ispitni rok.


Nedjeljno


Struktura: 2 sati predavanja

3 sati vježbi 4 sati i 20 minuta individualnog rada studenta

(priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka)


U toku semestra


Studenti su obavezni da pohađaju nastavu,obrade zadate teme,položu 2 kolokvijuma,rade vježbe.Konsultacije utorkom 9-10 .

Bjelica,D.’’Sportski trening i sistematizacija sportskih disciplina’’,Pg.2005.Bjelica,D.’’Sportski trening’’. Pgd.2006.’’Epistemiologija fizičke kulture’’,N.Živanović,Niš,2000.P.Opavski ‘’Planiranje i programiranje treninga u fudbalskom klubu’’,2006.I.Rađo,J.Malacko:Tehnologija sporta i sportskog treninga’’,2004.Saraj.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Tri kolokvijuma po 15 poena .Aktivnost na predavanjima i prisustvo nastavi do 5

poena.Završni ispit 50 poena.Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skakupi najmanje 51 poen.

OCJENE: E 51 – 60; D 61 – 70 ; C 71 – 80 ; B 81 – 90 ; A 91 – 100.


Naziv predmeta: Welness


Nema Obavezni V 3 2 + 0 + 1




Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim pravilima u primjeni zdravog stila života i preuzimanja ponašanja koja

razvijaju optimalno fizičko i mentalno zdravlje.


6. Unaprijedi znanja i sofistiranije ih primijeni u realizaciji programa na unapređenju zdravstvenog statusa čovjeka.









Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Pojam, predmet, ciljevi, zadaci, geneza, razvoj i značaj welness-a.

Anatomsko-fiziološke i mehaničke osnove kretanja

Osnovna sredstva wellnes-a

Pomoćna sredstva wellnes-a

Osnovni ciljevi primjene vježbi u wellnes-u (povećanje motoričkih sposobnosti).

I kolokvijum

Metode primjene preventivno-korektivnih vježbi u velnesu i držanje tijela

Welness i bolesti kardiovaskularnog i disajnog sistema i bolesti organa za varenje.

Primjena welness -a u prevenciji specifičnih bolesti i stanja.

Primjena welness-a u otklanjanju gojaznosti.

II kolokvijum

Primjena welness-a u prevenciji i kineziterapiji sportskih povreda.

Welness i bolesti zavisnosti.

Završna nedjelja

Nedjelje završnih ispita

Pauza između ispita

Nedjelje završnih i popravnih ispita


Nedeljno:



2 sata predavanja

1 sat vježbe

2 sata individualnog rada studenata




U semestru:










Konsultacije:

Literatura: Krivokapić, D. (2016), Wellness, skripta.





Ocjene:









Naziv predmeta: Outdoor aktivnosti u turizmu



Studijski programi za koje se organizuje: MSc – Sport, fitnes i turizam


Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje osnovnih zakonitosti i organizacija aktivnog odmora u turizmu

Ishodi učenja: Studentima se pruža mogućnost dobijanja osnovnih znanja o posebnostima upravljanja turističkom

destinacijom. Ovladat će tehnikom i modelima analiziranja različitih nivoa i oblika planiranja aktivnog odmora u

turizmu; Razvijaće sposobnost primjene planskih tehnika i modela na razvoj turističke destinacije sa svim sadržajima

zimskog i ljetnjeg turizma.


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, konsultacije i samostalno rješavanje zadataka


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Aktivan odmor kao uslov unapređenja kvaliteta života

Zdravlje kao preduslov ostvarenja svih ljudskih potencijala.

Značaj sportsko-rekreativnih aktivnosti u prirodi u očuvanju i unapređenju zdravlja.

Uloga sportsko-rekreativnih aktivnosti u turizmu

Aktivan odmor kao prevencija od nezaraznih bolesti

Zdrave životne navike kao temelj imunološkog sistema.

I kolokvijum

Aktivan odmor kao način života u modernom turizmu

Programi aktivnog odmora kao prevencija od kardio-vaskularnih bolesti

Unapređenje ponude outdoor aktivnosti u turizmu

II kolokvijum Izgradnja institucionalnih kapaciteta i infrastrukture u cilju promocije aktivnog odmora

Završni ispit


Nedeljno:



2 sata predavanja


konsultacije

U semestru:










Obaveze studenata: Da pohađaju nastavu, obrade vježbe i oba kolokvijuma

Konsultacije:Srijeda u 12 časova

Literatura: Petrić, L. (2011). Upravljanje turističkom destinacijom, Načela i praksa, Ekonomski fakultet Split, Split;

Bartoluci, M. i sar. (2004). Menadžment u sportu i turizmu. Zagreb; Malacko, J. i Radjo, I. (2006). Menadžment ljudskih resursa u sportu, Sarajevo;

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 22 poena. Prisustvo nastavi do 6 poena. Završni ispit 50 poena. Prelazna

ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 i više poena





Naziv predmeta: Marketing u sportu i fitnesu



Studijski programi za koje se organizuje: MSc – Sport, fitnes i turizam


Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje osnovnih zakonitosti u menadžmenta u sportu i fitnesu.

Ishodi učenja: Opisuje teorije menadžmenta; Analizira menadžment sportskih i fitnes događaja i bezbjednost u sportu; Analizira

menadžment sportskih i fitnes objekata; Analizira organizacionu strukturu i kulturu sportskih i fitnes organizacija; Razvija

kompetencije za strategijsko rukovođenje u sportu; Upravlja i kadruje u fitnes centrima.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: dr Danilo Bojanić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, konsultacije, provjere znanja


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Uvodno predavanje

Teorija menadžmenta

Marketing u sportu i fitnesu

Marketing sportskih objekata i bezbjednost u sportu

Marketing sportskih događaja

KOLOKVIJUM I

Slobodna nedjelja

Strategijski menadžment u sportu i fitnesu

Organizaciona struktura u sportu i fitnesu

Rukovođenje u sportu i fitnesu

Organizaciona kultura

Upravljanje aktivnostima u fitnes centrima

KOLOKVIJUM II

Kadrvska pitanja u fitnes centrima

Unapređenje fitnes industrije

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno



2 sata predavanja

4 sata i 40 minuta samostalnog rada


U semestru

Nastava i završni ispit: 6 sati 40 minuta x 16 = 106 sati i 40 minuta








106 sati i 40 min.(Nastava)+13 sati i 20 minuta (Priprema) + 30 sata (Dopunski

rad)



Literatura: Ljubojević, Č. (2002). Menadžment i marketing u sportu. Bijeljina; Ramadanović, M. i sar. (2010). Menadžment u

sportu. Sarajevo; Frančesko, M. (2003). Kako unaprediti menadžment u preduzeću. Novi Sad; Bartoluci, M. i sar. (2004).

Menadžment u sportu i turizmu. Zagreb; Nićin, Đ. (2003). Fitnes. Beograd; Tomić, M. (1995) Menadžment u sportu, Beograd;

Životić, D. (2007). Menadžment u sportu. Beograd; Malacko, J. i Radjo, I. (2006). Menadžment ljudskih resursa u sportu, Sarajevo;

Hoye, R. (2006). Sport management. Oxford; Parks, J.B. et al. (1990). Sport and fitness management. Champaign; Bates, M. (2008).

Health and Fitness Management. Champaign.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 22 poena. Prisustvo nastavi i aktivnost tokom nastave do 6 poena.

Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 i vise poena.



Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: dr Danilo Bojanic


Naziv predmeta: Liderstvo u sportu



Studijski programi za koje se organizuje: Master akademske studije – SPORT, FITNES I TURIZAM (studije traju 4 semestara,

120 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje osnovnih zakonitosti liderstva u sportu sa posebnim osvrtom, prije svega na okruženje,

zatim na osnovne principe, kao i na buduće izazove liderstva u sportu.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: poznaje ulogu države u razvoju sporta; analizira

organizacionu strukturu i kulturu sportskih organizacija; razvija kompetencije za strategijsko rukovođenje u sportu; poznaje

specifičnosti lidera u neprofetnim i profitnim sportskim organizacijama; opisuje teorije liderstva.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja


Uvodno predavanje

Osnove liderstva u sportu

Uloga države u razvoju sporta

Organizaciona struktura u sportu

Organizaciona kultura u sportu

KOLOKVIJUM I

Strategijsko rukovođenje u sportu

Liderstvo u neprofitnom sektoru

Liderstvo u profesionalnom sportu

Teorije liderstva

Globalizacija i njen uticaj na donošenje odluka

KOLOVKOJUM II

Društvene vrijednosti i etika lidera u sportu

Tekući problemi i izazovi 21. vijeka

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno:


Struktura:

4 sati predavanja

0 sati vježbi




U semestru:



sati) = 16 sati





rad)



Literatura: Popović, S. (2015). Liderstvo u sportu. Skrupta; Martin, B. et al. (2006). Outdoor Leadership: Theory and Practice.

Champaign, IL: Human Kinetics.; Priest, S. & Gass, M. (2005). Effective Leadership in Adventure Programming. Champaign, IL:

Human Kinetics.; Tomić, M. (2007). Sportski menadžment. Beograd: Data status.; Bartoluci, M. i Škorić, S. (2009). Menadžment u

sportu. Zagreb: Kineziološki fakultet.; Hoye, R. et al. (2006). Sport management: principles and applications. Oxford: Elsevier.; Li,

M. et al. (2012). International Sport Management. Champaign, IL: Human Kinetics.



Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)



Naziv predmeta: Statistika u sportu i fitnesu


Nema Obavezni II 6 2P+0+2V

Studijski programi za koje se organizuje: - Magistarske/master studije Sport, fitness i turizam


Ciljevi izučavanja predmeta: Osnovni cilj je upoznavanje studenata sa metodama statisticke analize i njihovo osposobljavanje za

pravilan odabir metoda i njihovo koriscenje u empirijskim istrazivanjima.


6. Razumije osnovne pojmove iz statistike

7. Razumije etape statističkog istraživanja

8. Planira i realizuje manja istraživanja i vrši statističku obradu podataka

9. Na različite načine prikazuje dobijene podatke u istraživanju

10. Interpretira dobijene rezultate istraživanja

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Dr Veselin Mićanovic, Vesna Damjanović –saradnik

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe, izrada domaćih zadataka, testovi ,konsultacije,


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja


Uvod u statistiku. Osnovni pojmovi i kategorije

Zadatak i predmet statistike. Razvoj statistike

Etape statističkog istraživanja

Grafičko prikazivanje podataka

Srednje vrijednosti

Mjere varijacije

Slobodna nedjelja

I test znanja / kolokvijum

Testiranje razlika aritmetičkih sredina

Osnovi vjerovatnoće. Teorijske distribucije

skale mjerenja

Dinamička analiza

Analiza veze među pojavama

II test znanja / kolokvijum Neparametrijski statistički testovi

Završni ispit




Nedjeljno


2 sata predavanja 1 sat vježbi 3 sata i 40 minuta samostalnog rada, uključujući konsultacije

U toku semestra Nastava i završni ispit: (6 sati i 40 minuta) x 16 = 106 sati i 40 minuta Neophodne pripreme prije početka semestra (administracija, upis, ovjera) 2 x (6 sati i 40 minuta) = 13 sati i 20 minuta

Ukupno opterećenje za predmet 5x30 = 150 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 do 30 sati (preostalo vrijeme od prve dvije stavke do ukupnog opterećenja za predmeti) Struktura opterećenja: 106 sati i 40 min.(Nastava)+13 sati i 20 min.(Priprema) + 30 sati (Dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, učestvuju u debatama i rade dva testa. Studenti su obavezni da pripreme i realizuju

po jedno praktično predavanje i učestvuju u analizi predavanja. Studenti pripremaju po jedno istraživanje i učestvuju u njegovoj analizi

Konsultacije: Srijeda od 12 do 14h

Literatura:

- Mihajlo Mijanovic (2005) Statisticke metode, Univerzitet Crne Gore.

- Mihajlo Mijanovic(1999) Izbor statistickih metoda. Oblici provjere znanja i ocjenjivanje:

- Dva testa sa po 20 poena (Ukupno 40 poena), - Domaći zadatak sa 5 poena, - Prisustvo nastavi, isticanje u toku predavanja sa 5 poena, - Završni ispit sa 50 poena.


Ocjena E D C B A

Broj poena 50- 59 60 - 69 70 - 79 80- 89 90 - 100

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke :

Dodatne informacije o predmetu: Plan realizacije nastavnog programa studenti će dobiti početkom semestra.

Naziv predmeta: Teorija igre



Studijski programi za koje se organizuje: MSc – Sport, fitnes i turizam (studije traju 4 semestra, odnosno 120 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa razlozima nastanka igre, osnovnim karakteristikama, suštinom i značajem i

njihovim funkcijama u vaspitno-obrazovnom procesu. Osposobljavanje studenata za kritičko promišljanje, komparativnu analizu

različitih vrsta igara i kreiranje interaktivnih igrovnih aktivnostiu ranom obrazovanju.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: 1. Razumije ulogu vaspitača u vezi sa dječjom igrom, 2.

Razumije osnovne karakteristike i svojstva dječije igre, 3. Primjenjuje adekvatne igre za podsticanje razvoja motoričkih aktivnosti

djece različitog uzrasta, 4. Razumije i primjenjuje različite aktivnosti kojima se podstiče pravilan razvoj djece, 5. Kreira interaktivne

igrovne aktivnosti u ranom obrazovanju

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. dr Duško Bjelica

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, debate, vježbe, seminarski radovi, konsultacije, provjera.


Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja


Suština i značaj igre; Svojstva i karakteristike dječije igre

Istorijski razvoj igre

Gledišta poznatih teoretičata na fenomen igre

Savremene teorije igre

Vrste i klasifikacija igara

Igre predškolske djece

Kolokvijum I

Funkcije igre; Sociološke determinante igre

Igra i psihički razvoj

Ispoljavanje inteligencije kroz igru

Doprinos igre emocionalnom zdravlju

Usmjeravanje razvoja ličnosti djeteta kroz igru

Uloga vaspitača u vezi sa dječijom igrom

Metodički aspekti u realizaciji igara

Kolokvijum II


Nedjeljno:


Struktura:

1 sati predavanja

2 sati vježbi




U semestru:







Struktura opterećenja: 42 sati i 40 minuta (nastava) + 5 sati i 20 minuta (priprema)

+ 12 sati (dopunski rad)

Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju nastavu, obrade zadate teme, položu 2 kolokvijuma, seminarski rad, rade

vježbe.

Konsultacije: utorak, 09:00 h

Literatura: Bjelica, D., Krivokapić, D. Teorija igre, Podgorica-Nikšić, 2011. Osnovni udžbenik UCG. Kamenov, E. Intelektualno

vaspitanje kroz igru, Bgd, 1986. Saton-Smit, B. Igračke i kultura, Bgd, 1989. Tomić, D. Vaspitanje igrom, Bgd. Tomić, D.

Elementarne igre. Bjelica, D. Teorija igre, Bilješke. Eljkonjin, D. B. Psihologija dječije igre, Bgd, 1990. Marjanović, A. Dečje jezičke

igre, Bgd, 1990.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Dva kolokvijuma po 22 poena. Izrada seminarskog rada do 6 poena. Završni ispit 50 poena.

Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno sakupi najmanje 50 poena.




Naziv predmeta: Metodologija istraživanja u sportu


Nema Obavezni III 6 2P+2V

Studijski programi za koje se organizuje : MSc – Sport, fitnes i turizam, Akademske master studije na Fakultetu za sport

i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa načelima istraživanja u području kineziologije, principima, metodologijom i tehnologijom istrazivanja, nacinima izrade seminarskih i projekata magistarskih radova. Kroz predmet studenti se upoznaju sa teoretskim postavkama i standardnim metodama za analizu podataka kako na univarijatnom tako i na multivarijatnom nivou. Osim toga, cilj nastavnog predmeta je da osposobi studente da uz primjenu stečenih znanja sprovode naučno istraživanje u oblasti kinezioloških nauka, prvenstveno u oblasti sporta i fizičkog vaspitanja.


7. Opisuje ulogu i svrhu metodologije kinezioloških istraživanja; 8. Opisuje i primjenjuje različite vrste istraživanja u kineziologiji; 9. Analizira i odabere odgovarajuće metodološke procedure za izradu seminarskih i projekata magistarskih radova sa

različitim temama; 10. Praktično će poznavati sisteme testiranja i mjerenja koji se provode s ciljem transformacija motoričkih i funkcionalnih

sposobnosti te promjenljivih morfoloških dimenzija; 11. Analizira i tumači osnovne statističke rezultate u području metodologije; 12. Poznaje statističke metode za analizu podatak;







- Metodološka orjentacija; Pojam i predmet metodologije istraživanja; Vrste istraživanja. - Metode istraživanja u kineziologiji (Opšte uvodne istraživačke metode; Eksplikativne istraživačke metode; Posebne istraživačke metode). - Struktura i funkcionisanje modela tehnologije istraživanja (Konceptualizacija istraživanja; kondenzacija podataka; Operacionalizacija istraživanja). -Prikupljanje informacija i gradje za naučno istraživanje; - Postupci za dobijanje korektnih podataka; Analiza inicijalnih podataka i modeli mjerenja - Metodološki problemi pri planiranju mjerenja i testiranja i organizacijski problemi; - Konstrukcija i metodoloska postavka seminarskog rada, članaka za naučni časopis, projekata magistrskog rada i magistarskog rada. - Kolokvijum I - Entiteti i varijable, tipovi varijabli, uzorkovanje i osnovi teorije uzoraka ispitanika; - Deskriptivna statistika (mjere centralne tendencije, mjere disperzije, distribucija frekvencija, pojam i upotreba percentila) - Upoređivanje uzoraka; T- test za male nezavisne uzorke, T test za male zavisne uzorke; T testovi za velike zavisne i nezavisne uzorke; - Klasifikacija multivarijatnih metoda, metode za definisanje strukture kineziološkog prostora - Faktorska analiza. - Kolokvijum II ; - Metode za definisanje uticaja i relacija - Regresiona analiza; Kanonička korelaciona analiza; - Metode za analizu razlika i efekata – Multivarijatna analiza varijanse; Multivarijatna analiza kovarijanse - Završni ispit. - Ovjera semestra i upis ocjena. - Dopunska nastava i poravni ispitni rok.


nedjeljno 6 kredita x 40/30 = 8 sati Struktura: 2 sati predavanja 2 sati vježbi 4 sati individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

u semestru Nastava i završni ispit: (8 sati) x 16 = 128 sati Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati Ukupno opterećenje za predmet: 6 x 30 = 180 satipitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski

rad)truktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16 sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Literatura: Bala, G. (1986): Logičke osnove metoda za analizu podataka iz istraživanja u fizičkoj kulturi. Novi Sad.; Perić, D. (2006): Metodologija naučnih istraživanja, Novi Sad.; Malacko, J., D. Popović (2001): Metodologija kineziološko antropoloških istraživanja, Leposavić.; Mijanović, M. (2000): Izbor statističkih metoda, Podgorica.; Radjo, I., B. Wolf, M. Hadžikadunić (1999): Kompjuter u sportu, Sarajevo. ; Mikić, B., Nožinović, F., Mulabegović, Š. (2004). Metodologija istraživačkog rada u fizičkoj kulturi – kineziološkim znanostima, Tuzla; Mijanović, M., Vojvodić, M. (2008). Metodologija anatropologije sporta, Banja luka;


Ocjene: E 51 – 60; D 61 – 70 ; C 71 – 80 ; B 81 – 90 ; A 91 – 100.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio:


Naziv predmeta: Sport u Evropskoj Uniji

Šifra predmeta

Status predmeta


OBAVEZNI III 4 2

Studijski programi za koje se organizuje: Msc – Sport, fitnes i turizam


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj izučavanja predmeta je upoznati studente sa strukturom, principima i pravilima sporta u Evropskoj Uniji


1. Poznaje savremene trendove i promjene u školskom i savremenom sportu Evropske Unije

2. Analizira obrazovanje i edukaciju sporta Evropske Unije

3. Analizira značaj sporta u stvaranju sportskih vrijednosti i dostignuća

4. Upoznaje razvoj evropske dimenzije u sportu


Metod nastave i savladavanja gradiva: Predavanja, kolokvijumi,izrada seminarskih radova, konsultacije.


Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja IV nedjelja V nedjelja VI nedjelja VII nedjelja VIII nedjelja IX nedjelja X nedjelja XI nedjelja XII nedjelja XIII nedjelja XIV nedjelja XV nedjelja XVI nedjelja


Priprema i upis semestra - Uvodno predavanje - Pojam sporta - Sport u okviru programa Erasmus+ - Tjelovježba za zdravlje - Mjere protiv dopinga I kolokvijum -Socijalna uključenost, integracija i jednake mogućnosti - Borba protiv rasizma i nasilja na sportskim događanjima - Dobro upravljanje u sportu - Timski duh, solidarnost i poštena igra - Obrazovanje i edukacija u sportu Evropske Unije. II kolokvijum -Aktivnost savjeta Evrope Završni ispit. Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno 4 kredita x 40/30 = 5 sati i 20 minuta Struktura: 2 sati predavanja 0 sati vježbi 3 sati i 20 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije


Obaveze studenata: Studenti su obavezni da pohađaju teorijsku nastavu, rade seminarski rad i polažu kolokvijume.

Konsultacije:

Literatura: - Krsmanović, V. (2006) Sociologija sporta. Beograd: FMS. - Reperger, Š. (2007) Razvoj i uloga sporta u procesima globalizacije i tranzicije u Evropi. Beograd: Univerzitet

’’Braća Karić’’.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: - Dva kolokvijuma po 15 poena (ukupno 30 poena): - Prisustvo predavanjima 5 poena - Angažovanje na nastavi 5 poena; - Izrada seminarskog rada do 10 poena - Završni ispit 50 poena;


Ocjene: E (51-60); D (61-70); C (71-80); B (81-90), A(91-100)


Dodatne informacije o predmetu: Plan realizacije po tematskim cjelinama i terminima, studenti će dobiti na početku semestra.

Naziv predmeta:

Sport za sve


Obavezni III 6 1P + 1PP +2V



Ciljevi izučavanja predmeta: Ovladavanje osnovnim znanjima potrebnim za planiranje, programiranje i realizaciju kontinuiranih ili povremenih sportsko-rekreativnih aktivnosti različitih kategorija stanovništva


2. koristi znanja u testiranju i procjeni bio-psiho-motoričkog statusa različitih uzrasnih kategorija

3. planira, organizuje i realizuje različite programe Sporta za sve

4. podiže nivo svijesti građanstva o značaju cjeloživotnog bavljenja sportskim aktivnostima

5. planira, organizuje i realizuje fizičke aktivnosti osoba sa invaliditetom


Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, vježbe,seminarski radovi, konsultacije,provjera znanja.

PLANIRANJE RADA U 2017/18 GODINI





Uvodna razmatranja, cilj, zadaci i značaj programa Sport za sve Teorijske osnove Sporta za sve (zdravstveno-higijenske) Teorijske osnove Sporta za sve (psihološko-sociološke) Inicijalno, željeno i objektivno stanje učesnika u Sportu za sve Sadržaji, sredstva i metode u Sportu za sve Kolokvijum I Planiranje i programiranje Sporta za sve Sport za sve u obrazovnom sistemu Sport za sve radno angažovanih osoba Sport za sve osoba trećeg doba Sport za sve osoba sa invaliditetom Kolokvijum II Manifestacije i takmičenja Organizaciona struktura Sporta za sve Završni ispit Dopunska nastava i popravni ispitni rok


nedjeljno


Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





u semestru



(administracija, upis, ovjera): 2 x (8 sati) = 16 sati




sati.

Struktura opterećenja: 128 sati (nastava) + 16

sati (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Literatura:

Mikalački, M.(2005): Sportska rekreacija. Fakultet fizičke kulture u Novom Sadu. Mitić, D.(2001):


Bjelica, D. (2007): Teorijske osnove tjelesnog i zdravstvenog obrazovanja. Filozofski fakultet u Nikšiću. Vučković, S., Savić, Z.(2002): Aktivnosti u prirodi. Fakultet fizičke kulture u Nišu.






Naziv predmeta: SPORTSKI TURIZAM


(vidi napomenu) Obavezni III 7 2+1+2

Studijski programi za koje se organizuje: MSc – Sport, fitnes i turizam (studije traju 6 semestara, 180 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je analiza pitanja u vezi sa zimskim i ljetnjim sportovima koji se pojavljuju kao

fenomeni 21. vijeka i njihova uzajamna povezanost kao faktora valorizacije turističke ponude.

Ime i prezime nastavnika: dr Danilo Bojanić; Saradnik u nastavi: Metod nastave

i savladavanja gradiva:

Predavanja, rješavanje zadataka, seminarski radovi, konsultacije, provjere znanja.

PLANIRANJE RADA I nedjelja: Upoznavanje sa predmetom

II nedjelja: Teorijske osnove sporta u turizmu i turističkoj ponudi; Sport kao faktor razvoja i

transformacije

III nedjelja: Sport kao faktor valorizacije turističke ponude

IV nedjelja: Primjena sportskih programa u turizmu

V nedjelja: Turizam i sport kao fenomeni 21. vijeka i njihova uzajamna povezanost

VI nedjelja: Interesi turista prema sportu u turizmu

VII nedjelja: I KOLOKVIJUM

VIII nedjelja: Ekonomski aspekti sportskih programa i sadržaja u turizmu

IX nedjelja: Programiranje, opremanje i rukovođenje sportskim programima i sadržajima

X nedjelja: Oblici sportskih programa i sadržaja u turizmu

XI nedjelja: Modeli programa sportskih igara

XII nedjelja: Dječije sportske aktivnosti; Kategoorije aktivnih odmora u turizmu

XIII nedjelja: Mogući efekti primjene programiranog aktivnog odmora na psihosomatski status

organizma učesnika

XIV nedjelja: II KOLOKVIJUM


Završna nedjelja: Ovjera semestra i upis ocjena

XVII-XIX nedjelja:. Dopunska nastava i popravni ispitni rok.

Studenti su obavezni da prate nastavu, aktivno učestvuju na teor. i praktičnim predavanjima i vjez. rade dva kolokvijuma

Opterećenje studenata na predmetu: Nedjeljno


U toku semestra Nastava i završni ispit: (9 sati i 20 minuta) x 16 = 149 sati i 20 minuta

Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis,

ovjera): 2 x (9 sati i 20 minuta) = 18 sati i 40 minuta


Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku,

uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.



Literatura: Bjelica, D,: (2005) Sistematizacija sportskih disciplina i sportski trening. Podgorica.; Nikolić, I.; Sportska

rekreacija u turizmu, Bgd, 2006; Bergand. E, Tomić. B.: (1984), Olimpijske staze,

Ljubljana; Gama, K.: (1982), Petrović, K., Šmitek, J., Žvan, M.: (1983) Put do

uspjeha. Ljubljana.; Šarenac, D.: (1980) Svi zimski sportovi. Sarajevo.; Raič, A.:

Metodi istraživanja u sportu, Beograd, 2003. Bjelica, D. Sportski trening,

Podgorica, 2006.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanja: Dva kolokvijuma po 22 poena (ukupno 44). Seminarski radovi 6 poena.

Završni ispit 50 poena. Prelazna ocjena se dobija ako se kumulativno skupi najmanje 51 poen.

OCJENE: E 51- 60, D 61 – 70, C 71 – 80, B 81 – 90, A 91 - 100

Posebna naznaka za predmet: Vježbe se izvode za grupu do 20 studenata.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof.dr Duško Bjelica


Naziv predmeta: Animacija u sportu, fitnesu i turizmu



Studijski programi za koje se organizuje: Master akademske studije – SPORT, FITNES I TURIZAM (studije traju 4 semestara,

120 ECTS kredita)


Ciljevi izučavanja predmeta: Savladavanje osnovnih zakonitosti animacije u sportu, fitnesu i turizmu sa posebnim osvrtom, prije

svega na animacione programe u okviru dječje, sportske, dnevne i večernje animacije uz adekvatne reklamne aktivnosti i kontakt sa

gostima.

Ishodi učenja: Nakon što student položi ovaj ispit, biće u mogućnosti da: poznaje osnovne paradigme animacije u sportu, fitnesu i

turizmu, zatim da kreira animacione programe specijalizovane za sport, fitnes i turizma, da analizira osnovne aspekte dječje, sportske

dnevne i večernje animacije, te kroz kontakt sa gostima i reklamiranje aktivnosti stvori sliku o profilu animatora.




Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

Završna nedjelja

XVII-XXI nedjelja


Uvodno predavanje

Istorijski razvoj animacije u sportu, fitnesu i turizmu

Osnovne paradigme animacije u sportu, fitnesu i turizmu

Animacioni programi u sportu, fitnesu i turizmu

Komunikacija u animacija

KOLOVKOJUM I

Dječja animacija

Sportska animacija

Dnevne aktivnosti

Večernja animacija

Kontakt sa gostima

KOLOKVIJUM II

Reklamiranje animacionih aktivnosti

Profil animatora

ZAVRŠNI ISPIT




Nedeljno:


Struktura:

2 sati predavanja

2 sati vježbi





U semestru:











Literatura: Long, J. (2007). Researching Leisure, Sport and Tourism: The Essential Guide. Thousand Oaks, CA: SAGE.; Ravkin, R.

(1989). Animacija u turizmu. Ljubljana-Zagreb: Založba Mladinska knjiga.; Mitić, D. (2000). Priručnik za animatore zimskih

rekreativnih aktivnosti. Beograd: Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja.; Klaus Finger Benoit i Gauler, B. (2003). Animation im Urlaub

3. Minhen: R. Oldenbourg Verlag.



Ocjene: E (50–59); D (60–69); C (70–79); B (80–89); A (90–100)



5. Doktorske studije PhD Fizička kultura

Naziv predmeta:

TEORIJA MJERENJA U KINEZIOLOGIJI

Šifra predmeta


Obavezni I 8 5tp

Studijski programi za koje se organizuje: Doktorski studij fizička kultura


Ciljevi izučavanja predmeta: Usvajanje znanja o strukturiranju i primjeni mjernih instrumenata u okviru kinezioloških istraživanja.

Ime i prezime nastavnika: Doc. Dr Stevo Popović

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, konsultacije, provjera znanja.

SADRŽAJ PREDMETA I nedjelja

II nedjelja III nedjelja. IV nedjelja. V nedjelja. VI nedjelja. VII nedjelja. VIII nedjelja. IX nedjelja. X nedjelja. XI nedjelja. XII nedjelja. XIII nedjelja. XIV nedjelja. XV nedjelja. XVI nedjelja.


Uvodno predavanje Teorijske postavke kineziometrije Mjerenje Objektivnost mjerenja kod različitih tipova mjernih instrumenata Klasični i Guttmanov model teorije mjerenja Kolokvijum I Slobodna nedjelja Kondenzacija rezultata kompozitnih mjernih instrumenata Pouzdanost, Model interne konzistencije, Mjere pouzdanosti pod klasičnim , Harrisovi i image modelom Greška mjerenja i određivanje zona pouzdanosti Homogenost, Homogenost na osnovu prosječne korelacije, Homogenost pod kanoničkim i image mod. mj. Faktorska valjanost, Predmeti mjer. U kineziološkim istraživ. Određivanje valjanosti pod razl. modelima Kolokvijum II Prediktivna valjanost, Valjanost pod regresionim, kanoničkim i diskriminativnim modelom Validacija višekompozitnog testa Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno



5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume,


U toku semestra

Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)

Studenti su obavezni, da pohađaju nastavu, obrade zadate teme, polažu 2 kolokvijuma.

Literatura: Momirović, K.; B. Wolf i V. Popović (1999). Uvod u teoriju mjerenja: interne metrijske karakteristike kompozitnih mjernih instrumenata. FFK Priština. Bala, G., Stojanović, M., Stojanović, M. (2007). Mjerenje i definisanje motoričkih sposobnosti djece. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi, kolokvijumi, seminarski radovi, domaći radovi, testovi, završni

ispit.

OCJENE: E 50-59, D 60-69, C 70-79, B 80-89, A 90-100.


Napomena:

Naziv predmeta: METODE ANALIZE PODATAKA U

KINEZIOLOGIJI


Nema Obavezni I 8 5tp

Studijski programi za koje se organizuje: Doktorski studij FIZIČKA KULTURA


Ciljevi izučavanja predmeta: Usvajanje znanja o samostalnom naučno-istraživačkom radu, analize multivarijanih

statističkih metoda, praćenju literature i primjeni usvojenih znanja.,


1. Prepoznaje teorijske postavke, standardne metode i alate za analizu podataka koji se primjenjuju u istraživanjima u sportu i

fizičkom vaspitanju.

2. Analizira testiranje normalnosti distribucije, procjenu normalnosti distribucije, procjenu intervala pouzdanosti i populacijskih

parametara, nezavisni i zavisni T-test.

3. Koristi Multivarijantne statističke metode: Faktorska analiza, Taksonomska analiza, Regresiona analiza, Kanonička korelaciona

analiza,ANOVA/MANOVA; ANKOVA/MANKOVA, kanoničku korelacijsku analizu, analizu glavnih komponenata i klaster

analizu.

4. Interpretira obradu podataka i rezultate istraživanja.

5.Samostalno kreira i rješava istraživačke probleme u sportu i fizičkom vaspitanju.

6. Odabira statističke metode i postupke, njihovu validnu realizaciju i interpretaciju.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof. Duško Bjelica



Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Uvodno predavanje

Linearna algebra

Vektorski prostor, Linearna kombinacija vektora,

Linearna nezavisnost vektora

Dimenzija prostora, Podprostor.

Preslikavanje vektorskih prostora, Linearna preslikavanja, Algebra preslikavanja

Kolokvijum I Multivarijantne statističke metode

Faktorska analiza, Taksonomska analiza

Regresiona analiza, Kanonička korelaciona analiza

ANOVA/MANOVA; ANKOVA/MANKOVA, Kanonička diskriminativna analiza

Kanonička analiza promjena, Analiza krive razvoja

Kolokvijum II Metode za utvrđivanje homogenih skupova

Rekapitulacija nastavnih sadržaja

Završni ispit




Nedjeljno 8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta

Struktura: 5 sati predavanja 0 sati vježbi



U toku semestra Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati

Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog ispita od 0 - 30 sati.

Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Konsultacije: petkom od 13.00 sati (kabinet)

Literatura: Literatura: Malacko, j., Popović, D. (1997). Metodologija kineziološko antropoloških istraživanja. Fakultet za fiz. Kult.,

Univerziteta u Prištini. Manly, B.F.J. (1994). Multivariate Statistical Methods. A primer. II ed. London: Champan&Hall.

Oblici provjere znanja i ocjenjivanje: Prisustvo nastavi, kolokvijumi, seminarski radovi, domaći radovi, testovi, završni ispit.

Ocjene: E (50-59); D (60-69), C (70-79; B (80-89); a (90-100)

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: Prof. Dr Duško Bjelica


semestra

Naziv predmeta: MOTORIČKO PONAŠANJE

Šifra predmeta


Nema Izborni I 8 5P

Studijski programi za koje se organizuje: Doktorski studij Fizička kultura


Ciljevi izučavanja predmeta: Usvajanje znanja o modelima motoričkog učenja i vježbanja, savladavanju motoričkih vještina, kao i sprovođenju istraživanja u ovom polju. Ishodi učenja: Po završetku ovog predmeta student će moći da:

1. Objašnjava pojam i strukturu motoričkog ponašanja 2. Objašnjava pojmove motoričkog razvoja, kontrole i učenja 3. Klasifikuje i interpretira savremena istraživanja iz oblasti motoričkog učenja 4. Organizuje izradu naučnih i stručnih radova na temu motoričkog učenja. 5. Kritički sagledava sve aspekte organizacije izrade stručnih i naučnih radova na temu motoričkog učenja

Ime i prezime nastavnika: prof. dr Kemal Idrizović Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja, seminari, konsultacije, provjera znanja.

Plan i program rada: Pripremne nedjelje

I nedjelja II nedjelja III nedjelja. IV nedjelja. V nedjelja. VI nedjelja. VII nedjelja. VIII nedjelja. IX nedjelja. X nedjelja. XI nedjelja. XII nedjelja. XIII nedjelja. XIV nedjelja. XV nedjelja.

Priprema i upis semestra; Uvodno predavanje; Motorno ponašanje; Motorni razvoj, Motorna kontrola; Motoričko učenje, Definisanje i klasifikacija motoričkih vještina; Motoričke sposobnosti; Kolokvijum I; Procesuiranje informacija i donošenje odluka; Teorije motoričkih programa; Izvođenje pokreta i motorički programi; Biomehanički aspekt motoričkog učenja; Modelovanje senzorno-motoričkog sistema; Sportske vještine i motoričko učenje; Kolokvijum II; Protok informacije i uspjeh u motoričkom učenju; Strukturiranje motoričke edukacije.


Nedjeljno



5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume, izrada domaćih zadataka) uključujući i konsultacije

U toku semestra

Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog

ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Konsultacije:

Literatura: Schmidt, R., Wrisberg, C. (2004). Motor learning and performance. Champaign IL: Human Kinetics. Schmidt, R. A., Lee, T. (1998). Motor control and learning a behavioural emphasis. Champaign IL: Human Kinetics.


Ocjene: E (50-59); D (60-69); C (70-70); B (80-89); A (90-100).



Naziv predmeta: Metodologija kinezioloških istraživanja

Šifra predmeta


Nema Obavezni I 8 5 p

Studijski programi za koje se organizuje :Akademske doktorske studije Fizičke kulture


Ciljevi izučavanja predmeta: Cilj predmeta je upoznavanje studenata sa načelima istraživanja u području kineziologije, vrstama i kategorijama publikacija u kineziologiji. Kroz predmet studenti se upoznaju sa pripremom rukopisa za naučne časopise i izradu doktorske disertacije.


1. Samostalno pretražuje literaturu; 2. Samostalno provode i organizuju izradu naučnih i stručnih radova sa različitim temama. 3. Samostalno i kritički sagledava sve aspekte planiranja i izrade projekta doktorske disertacije; 4. Samostalno priprema rukopis za doktorsku disertaciju;

Ime i prezime nastavnika i saradnika: Prof.dr Rašid Hadžić

Metod nastave i savladanja gradiva: Predavanja,vježbe,seminarski radovi, konsultacije,provjera




Završna nedjelja XVIII-XXI nedjelj

- Vrste i kategorije naučnih publikacija u kineziologiji. - Kriterijumi za registrovanje naučnog časopisa (Impact Factor, citatne baze, citiranost, kriterijumi za odredjivanje kategorije naučnih publikacija) - Etička pitanja u naučno istraživačkom radu - Standard za pisanje naučnoistraživačkog rada - Neophodne aktivnosti u procesu pripreme rukopisa naučnog članka - Kolokvijum I - Pretraživanje literature - Sistematsko izlaganje materije i ideje (uvod, metod, rezultati, diskusija) - Priprema rukopisa za nacionalni naučni časopis - Priprema rukopisa za internacionalni naučni časopis - Priprema rukopisa za poster prezentaciju - Kolokvijum II - Priprema rukopisa za doktorske disertacije -Uputstva za izradu projekta doktorske disertacije - Uputstva za pisanje doktorske disertacije - Završni ispit. - Ovjera semestra i upis ocjena. - Dopunska nastava i poravni ispitni rok.


nedjeljno

8 kredita x 40/30 = 10 sati i 40 minuta Struktura: 5 sati predavanja

0 sati vježbi 5 sati i 40 minuta individualnog rada studenta (priprema za laboratorijske vježbe, za kolokvijume,


u semestru

Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje

popravnog ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)



Literatura: Bala, G. (1986): Logičke osnove metoda za analizu podataka iz istraživanja u fizičkoj kulturi. Novi Sad.; Perić, D. (2006): Metodologija naučnih istraživanja, Novi Sad.; Malacko, J., D. Popović (2001): Metodologija kineziološko antropoloških istraživanja, Leposavić.; Mijanović, M. (2000): Izbor statističkih metoda, Podgorica.; Radjo, I., B. Wolf, M. Hadžikadunić (1999): Kompjuter u sportu, Sarajevo. Bala. G. (2008). Uspešno pisanje u kineziologiji. Novi Sad.


Ocjene: E 50 – 59; D 60 – 69 ; C 70 – 79 ; B 80 – 89 ; A 90 – 100.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio:


Naziv predmeta:

KINEZIOLOŠKO ANTROPOLOŠKA ISTRAŽIVANJA

Šifra predmeta


Obavezni I 8 5tp



Ciljevi izučavanja predmeta: Upoznavanje studenata sa aktuelnim kineziološko antropološkkim aspektima struke i osposobljavanje za samostalni istraživački rad u toj oblasti.

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Sergej Ostojić


SADRŽAJ PREDMETA

Pripremna nedjelja I nedjelja



Uvodno predavanje Morfofunkcionalana i psihofiziološka zrelost organizma – razvoj motorike i posture Mehanizmi kontrole i posture – održavanje normalnog uspravnog položaja i ravnoteža Morfofunkcionalane promjene stanja lokomotornog aparata kod mlađih, uzroci i kritična doba Transformacijski učinak kineziterapije na funkciju humane lokomocije Biomehanička analiza aktuelnih struktura lokomotornog sistema i optimalna funkcija lokomocije Prepoznavanje aktuelnog istraživačkog problema i debata o postavci polaznog istraživanja Definicija radnog naslova teme doktorske disertacije Upoznavanje sa osnovnom literaturom i analiza aktuelnog problema Kritička analiza aktuelne literature Pripremna struktura doktorske teze – provjera (usmeni i seminarski rad) Izbor metoda naučnoistraživačkog rada Priprema polaznih istraživanja vezanih za doktorsku disertaciju Polazna istraživanja aktuelnog problema Pisanje izvještaja ( istraživačkog rada) Pisanje istraživačkog problema sa uslovima za uspješan završetak teze Završna nedjelja Priprema obrazlaganja ciljeva i očekivanih rezultata Ocjena podobnosti doktorske teze i kandidata – javno obrazlaganje istraživačkog problema


Nedjeljno





U toku semestra

Nastava i završni ispit: (10 sati i 40 minuta) x 16 = 170 sati i 40 minuta Neophodna priprema prije početka semestra (administracija, upis, ovjera): 2 x (10 sati i 40 minuta) = 21 sati i 20 minuta Ukupno opterećenje za predmet: 8 x 30 = 240 sati Dopunski rad za pripremu ispita u popravnom ispitnom roku, uključujući i polaganje popravnog

ispita od 0 - 30 sati. Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Literatura: Momirović, K.; B. Wolf i V. Popović (1999). Uvod u teoriju mjerenja: interne metrijske karakteristike kompozitnih mjernih instrumenata. FFK Priština. Bala, G., Stojanović, M., Stojanović, M. (2007). Mjerenje i definisanje motoričkih sposobnosti djece. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu.


ispit.

OCJENE: E 50-59, D 60-69, C 70-79, B 80-89, A 90-100.


Napomena:

Naziv predmeta: Istraživanje u sportu

Šifra predmeta


Obavezni II 8 6 tp



Ciljevi izučavanja predmeta: Usvajanje znanja o samostalnom naučno-istraživačkom radu, analize

multivarijanih statističkih metoda, praćenju literature i primjeni usvojenih znanja u oblasti sporta.

Ime i prezime nastavnika: Prof. dr Nejc Šarabon





Predmet zadaci i značaj predmeta, oblast istraživanja u sportu Programiranje transformacionih procesa i istraživanja u sportu Testiranje, mjerenje i evaluacija u sportu Istraživački rad u procesu sportskog treninga Osnovi motorike Kolokvijum I Antropomotorika Kondiciona priprema Energetska priprema Planiranje i programiranje Kontrola treniranosti Selekcija u sportu Kolokvijum II Relacije između antropoloških sposobnosti i karakteristika Genetička ograničenja antrpoloških karakteristika Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i poravni ispitni rok


Nedjeljno


minuta

Struktura:

6 sati predavanja

0 sati vježbi






U toku semestra


40 minuta









Literatura: Malacko, j., Popović, D. (1997). Metodologija kineziološko antropoloških istraživanja. Fakultet za fiz. Kult.,

Univerziteta u Prištini. Manly, B.F.J. (1994). Multivariate Statistical Methods. A primer. II ed. London: Champan&Hall.


ispit.

OCJENE: E 50-59, D 60-69, C 70-79, B 80-89, A 90-100.


Napomena:

Naziv predmeta: ISTRAŽIVANJA U FIZIČKOM VASPITANJU


Nema Obavezni II 8 6 tp

Studijski programi za koje se organizuje: Doktorski studij FIZIČKA KULTURA


Ciljevi izučavanja predmeta: Usvajanje znanja o samostalnom naučno-istraživačkom radu, analize multivarijanih

statističkih metoda, praćenju literature i primjeni usvojenih znanja u oblasti fizičkog vaspitanja.


1. Prepoznaje teorijske postavke, standardne metode i alate za analizu podataka koji se primjenjuju u istraživanjima u sportu i

fizičkom vaspitanju.

2. Analizira testiranje normalnosti distribucije, procjenu normalnosti distribucije, procjenu intervala pouzdanosti i populacijskih

parametara, nezavisni i zavisni T-test.

3. Koristi Multivarijantne statističke metode: Faktorska analiza, Taksonomska analiza, Regresiona analiza, Kanonička korelaciona

analiza,ANOVA/MANOVA; ANKOVA/MANKOVA, kanoničku korelacijsku analizu, analizu glavnih komponenata i klaster

analizu.

4. Interpretira obradu podataka i rezultate istraživanja.

5.Samostalno kreira i rješava istraživačke probleme u sportu i fizičkom vaspitanju.

6. Odabira statističke metode i postupke, njihovu validnu realizaciju i interpretaciju.

Ime i prezime nastavnika i saradnika: doc. Dr Dragan Krivokapić



Pripremne nedjelje

I nedjelja

II nedjelja

III nedjelja

IV nedjelja

V nedjelja

VI nedjelja

VII nedjelja

VIII nedjelja

IX nedjelja

X nedjelja

XI nedjelja

XII nedjelja

XIII nedjelja

XIV nedjelja

XV nedjelja

XVI nedjelja

Završna nedjelja

XVIII-XXI nedjelja

Nauka o fizičkom vaspitanju

Fizičko vaspitanje kao područje fizičke kulture

Razvojne etape nauke u fizičkoj kulturi

Istraživačke metode naučnog istraživanja u fizičkom vaspitanju

Principi naučnog istraživanja u fizičkom vaspitanju

Kolokvijum I Normativne istraživačke metode u fizičkom vaspitanju

Istorijske istraživačke metode u fizičkom vaspitanju

Eksperimentalne istraživačke metode u fizičkom vaspitanju

Prikupljanje istorijskih izvora

Granična područja istraživanja u okviru fizičkog vaspitanja

Hipoteza, dedukcija, indukcija

Kolokvijum II Univarijantne statističke metode

Multivarijantne statističke metode

Završni ispit




Nedjeljno


minuta

Struktura:

6 sati predavanja

0 sati vježbi






U toku semestra


40 minuta






Struktura opterećenja: 170 sati i 40 minuta (nastava) + 21 sati

i 20 minuta (priprema) + 30 sati (dopunski rad)


Konsultacije: petkom od 13.00 sati (kabinet)

Literatura: Malacko, j., Popović, D. (1997). Metodologija kineziološko antropoloških istraživanja. Fakultet za fiz. Kult.,

Univerziteta u Prištini. Manly, B.F.J. (1994). Multivariate Statistical Methods. A primer. II ed. London: Champan&Hall. : Malacko,

j., Popović, D. (1997). Metodologija kineziološko antropoloških istraživanja. Fakultet za fiz. Kult., Univerziteta u Prištini. Manly,

B.F.J. (1994). Multivariate Statistical Methods. A primer. II ed. London: Champan&Hall.


Ocjene: E (50-59); D (60-69), C (70-79; B (80-89); a (90-100)



semestra

Naziv predmeta: Fizička aktivnost i zdravlje

Šifra predmeta


Obavezni 8 6 tp



Ciljevi izučavanja predmeta: Usvajanje znanja o uticaju fizičke aktivnosti na očuvanje i unapređenje zdravstvenog statusa kao i primjena stečenih znanja u praksi.

Ime i prezime nastavnika: prof. dr Miroslav Kezunović





Fizička aktivnost , forma i zdravlje Uticaj fizičke aktivnosti i kondicije na zdravlje Aktivnost i mentalno zdravlje Implementacija aerobnog programa vježbanja Pozitivni efekti mišićnih sposobnosti Kolokvijum I Slobodna nedjelja Fizička aktivnost i kontrola tjelesne težine Energetska ravnoteža i zdravlje Psihologija fizičke aktivnosti i zdravlja Kolokvijum II Genetska uslovljenost antropoloških dimenzija i zdravstvenog statusa Završni ispit Ovjera semestra i upis ocjena Dopunska nastava i popravni ispitni rok


Nedjeljno


minuta

Struktura:

6 sati predavanja

0 sati vježbi






U toku semestra


40 minuta









Literatura: Bala, G., Stojanović, M., Stojanović, M. (2007). Mjerenje i definisanje motoričkih sposobnosti djece. Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu. Schmidt, R., Wrisberg, C. (2004). Motor learning and performance. Champaign IL: Human Kinetics. Schmidt, R. A., Lee, T. (1998). Motor control and learning a behavioural emphasis. Champaign IL: Human Kinetics.


ispit.

OCJENE: E 50-59, D 60-69, C 70-79, B 80-89, A 90-100.

Ime i prezime nastavnika koji je pripremio podatke: prof. dr Miroslav Kezunović

Napomena:

Na osnovu člana 87 stav 5 Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list CG“, br. 44/2014) i čl.117 i 131 Statuta Univerziteta Crne Gore, Senat Univerziteta Crne Gore, na sjednici održanoj 26. februara 2015. godine, donosi

PRAVILA STUDIRANJA NA OSNOVNIM STUDIJAMA

I OSNOVNE ODREDBE

Član 1

Ovim pravilima bliže se uređuje organizacija i izvođenje osnovnih studija, trajanje studija, napredovanje studenata u toku studija, vrednovanje rada studenata, izdavanje diploma i drugih isprava o studijama, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje osnovnih studija na Univerzitetu Crne Gore (u daljem tekstu: Univerzitet).

Član 2

Studijski programi osnovnih studija na Univerzitetu organizuju se i ostvaruju u skladu sa pravilima studiranja usklađenim sa Evropskim sistemom prenosa kredita (ECTS).

II ORGANIZACIJA STUDIJA

Član 3

Fakultet, umjetnička akademija i visoka škola (u daljem tekstu: organizacione jedinice) organizuju i izvode akademske i primijenjene osnovne studijske programe, u skladu sa svojom matičnošću, koja proizilazi iz akreditovanog studijskog programa iz naučnih, umjetničkih i stručnih oblasti. Studijski program mora da sadrži praktičnu nastavu, kao i ishode učenja za naučnu oblast kojoj pripada studijski program, odnosno kompetencije za obavljanje djelatnosti. Programi osnovnih studija sadrže najmanje dva izborna modula. Studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre. Nastava pojedinačnih predmeta izvodi se u toku jednog semestra, u skladu sa studijskim programom. Obim studijskog programa koji se izvodi u jednoj studijskoj godini je 60 ECTS kredita, odnosno 30 ECTS kredita u jednom semestru. Jedan kredit odnosi se na 30 časova rada studenta. Optimalno radno opterećenje studenta iznosi 40 sati sedmično, što odgovara zbiru od 60 ECTS kredita u toku jedne studijske godine. Ukupan broj časova aktivne nastave na osnovnim studijama ne može biti manji od 20 sati, niti veći od 30 sati sedmično. Opterećenje studenata iz st. 7 i 8 ovog člana treba da bude ravnomjerno, a može se sastojati iz sljedećih aktivnosti: 1. nastava (predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska nastava i drugo); 2. samostalni radovi; 3. kolokvijumi; 4. ispiti; 5. izrada završnih radova; 6. stručna praksa, 7. drugi oblici angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom. Broj kredita za pojedini predmet (kurs) određuje se prema broju časova nastave (teorijske i/ili praktične, predavanja, vježbe, praktikumi, seminari, praktična nastava, terenska nastava i drugo), vremenu rada studenta na samostalnim radovima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i slično) i vremenu za učenje u pripremi za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, kolokvijumi, izrada završnih radova, završni ispit, stručna praksa) i drugim oblicima angažovanja u skladu sa konkretnim studijskim programom.

Trajanje studija

Član 4

Osnovne studije na akademskim studijskim programima za sticanje diplome akademskih osnovnih studija traju najmanje tri studijske godine, odnosno najmanje 180 ECTS kredita. Osnovne studije na primijenjenim studijskim programima za sticanje diplome primijenjenih osnovnih studija traju najmanje tri studijske godine, odnosno 180 ECTS kredita.

Član 5

Student koji je položio sve ispite predviđene za upisani studijski program i ispunio sve ostale obaveze propisane Statutom Univerziteta i ovim pravilima stiče diplomu osnovnih studija odgovarajućeg studijskog programa. Uz diplomu osnovnih studija izdaje se i dopuna diplome (Supplement) radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadržaj, sistem i pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija. Struktura studijskog programa

Član 6

Studijski program sadrži opšte i posebne uslove koje student mora da zadovolji za sticanje određenog znanja, i to: 1. prikaz obaveznih i izbornih predmeta (kurseva) po studijskim godinama i semestrima; 2. broj časova individualnog opterećenja studenta po predmetu (kursu); 3. broj ECTS kredita za svaki predmet (kurs); 4. druge oblike nastave namijenjene sticanju i usavršavanju profesionalnih znanja i vješt ina (seminari,

tematske klinike, debatni časovi, praktični rad i drugo); 5. prikaz obaveznih uslova za pohađanje nastave i polaganje predmeta (kurseva); 6. prikaz modula i blokova, ukoliko je nastava organizovana na takav način; 7. završni rad ili završni ispit studija.

Završni rad, odnosno završni ispit studija, vrednuje se sa najviše 15 ECTS kredita. Studijski program prikazuje se u obliku tabela ili dijagrama. Podaci o predmetu (kursu) sadrže:

1. naziv predmeta (kursa) i odgovarajuću šifru (Identification) za lakšu identifikaciju predmeta (kursa); 2. kratak opis programa predmeta (kursa) (Description) koji omogučava razumijevanje njegove sadržine

od strane studenata i drugih potencijalnih partnera; 3. procjenu nivoa predmeta (kursa) (Level), što podrazumijeva jasnu naznaku potrebnih prethodnih znanja

(uz navođenje predmeta (kurseva) koje treba prethodno položiti i preporuku literature koju treba koristiti za pripremu), postavljenih ciljeva i liste stručne literature;

4. naznaku o obaveznim i izbornim predmetima (kursevima) (Compulsory or optional course units); 5. ime(na) nastavnika i saradnika (Teaching staff); 6. dužinu trajanja nastave (Length) - godinu studija, semestar, broj časova nedjeljno, mjesto predmeta

(kursa) u ukupnom pregledu (dijagram strukture studija); 7. metod nastave i savlađivanja gradiva (Teaching and learning methods) – predavanja, konsultacije,

vježbe, laboratorijske vježbe, seminari, terenski rad i slično, sa brojem nedjeljnih časova i ukupnim brojem nedjelja trajanja određene aktivnosti;

8. način polaganja i trajanja ispita (Assessments) - oblici provjere znanja tokom nastave, njihova učestalost i vrednovanje praktičnog rada i drugih oblika individualnog rada (seminarski radovi, projekti i drugo), način i temini polaganja ispita;

9. posebnu naznaku predmeta (kurseva) na kojima se nastava izvodi na nekom od stranih jezika (The language);

10. ECTS bodove predviđene za određeni predmet (kurs) (ECTS credit allocation), u skladu sa opštim pravilima ECTS-a, uz naznaku broja bodova za bitne aktivnosti predviđene programom predmeta (kursa) (laboratorijski rad, terenski rad).

Organizacija nastave

Član 7

Studijska godina organizuje se u dva semestra (zimskom i ljetnjem).

Realizacija studijskog programa u jednom semestru traje 15 nedjelja. Ispitni rokovi su januarski i junski, sa po dva ispitna termina. Student koji ne položi ispit u prvom ispitnom terminu ima pravo da polaže u drugom terminu istog ispitnog roka. Student ima pravo da predmete koje nije položio u januarskom i junskom ispitnom roku polaže u dodatnom roku, sa jednim ispitnim terminom, prije početka naredne studijske godine, uz priznavanje postignutih rezultata predispitnih provjera znanja u toj studijskoj godini. Početak studijske godine i semestra, organizacija i realizacija studijskih programa i termini za organizaciju ispita za studijsku godinu utvrđuju se Akademskim kalendarom koji usvaja i objavljuje Senat, najkasnije dva mjeseca prije početka nastave.

Član 8

Nastava se organizuje i izvodi prema utvrđenom rasporedu časova. Univerzitet je dužan da raspored časova objavi najkasnije 10 dana prije početka nastave. Raspored časova sadrži: naziv studijskog programa, studijsku godinu, naziv predmeta (kursa), vrijeme (dan, sat) održavanja nastave, mjesto (sale, laboratorije) održavanja nastave, nastavnike i eventualna druga uputstva o nastavi. Za svaki predmet (kurs) predmetni nastavnik utvrđuje plan rada i dužan je isti dostaviti prodekanu za nastavu,

najkasnije 15 dana prije početka predavanja. Predmetni nastavnik obavezan je da na prvom času nastave upozna studente sa planom rada na predmetu (kursu). Studenti imaju pravo na izvod iz plana rada u pisanoj formi. Pri utvrđivanju planova mora se voditi računa da se usklade termini polaganja ispita, odnosno kolokvijuma, na način koji će studentu omogućiti da u jednom danu polaže samo jedan kolokvijum, odnosno ispit sa studijske godine koju pohađa, a pri određivanju ispitnih termina vodi se računa da vrijeme između dva termina za svaki predmet bude najmanje deset dana, o čemu se stara prodekan za nastavu. Kolokvijumi se organizuju u terminima utvrđenim za izvođenje nastave iz predmeta iz kojih je predviđeno polaganje kolokvijuma.

Zadaci predviđeni za individualni rad studenta (seminarski, praktikumi, domaći, grafički, projekti i drugo) moraju biti ravnomjerno raspoređeni u toku semestra. Ukupni obim ovih zadataka mora biti usaglašen sa opterećenjem predviđenim na predmetu, u skladu sa ECTS. Nastavnik je dužan da u toku nastave, izrade samostalnih zadataka i pripreme za polaganje pomogne studentima organizovanjem konsultacija. Termini i vrijeme za konsultacije treba da budu usklađeni sa nastavom tako da su dostupni studentima. Promjena rasporeda časova i plana rada u toku nastave, po pravilu, nije dopuštena. Ako se ukaže potreba za promjenom (zbog bolesti nastavnika i slično) prodekan za nastavu određuje zamjenu.

Član 9

Nastava se organizuje i izvodi za najmanje pet studenata za tehničke, prirodno-matematičke i umjetničke studijske programe i medicinu, odnosno za najmanje deset studenata za studijske programe društvenih nauka. Odlukom Senata nastava može biti organizovana kao mentorska i za manji broj studenata. Ovom odlukom precizira se opterećenje nastavnika u vezi sa mentorskom nastavom.

Član 10

Pojedini oblici nastave mogu se organizovati i kao učenje na daljinu, ali se ispiti moraju održavati u sjedištu, odnosno prostorijama Univerziteta odnosno organizacione jedinice. Ispiti iz umjetničkih predmeta mogu se održavati i van mjesta sjedišta jedinice, ukoliko se radi o javnim manifestacijama, kao što su koncerti, izložbe, predstave i slično.

Praktični rad i stručna praksa mogu se organizovati i izvoditi kao sastavni dio redovne nastave ili kao zasebna cjelina. Studijski programi mogu predvidjeti aktivnosti iz tjelesne i zdravstvene kulture kao sastavni dio redovne nastave ili kao fakultativni sadržaj.

Kada je studijskim programom predviđeno praktično polaganje ispita, ispit se može polagati i u prostorijama u kojima se obavlja praktična nastava i profesionalna praksa. Prijavljivanje predmeta i evidencija

Član 11

Student prijavljuje predmete koje želi da sluša i polaže u narednoj studijskoj godini tri nedjelje prije početka nastave u zimskom semestru, a za prvu studijsku godinu nakon upisa. Izbor predmeta vrši se do opterećenja od 30 ECTS kredita za semestar i 60 ECTS kredita za godinu, osim u slučajevima u kojima je ovim pravilima utvrđeno drugačije. Student može prijaviti da sluša predmete (kurseve) koje nije položio iz prethodnih semestara, kao i predmete (kurseve) iz naredne studijske godine za koje je ispunio uslove predviđene pravilima studijskog programa. Po isteku termina predviđenih za prijavljivanje predmeta (kurseva), formiraju se spiskovi studenata po predmetima za narednu studijsku godinu i objavljuju na oglasnoj tabli organizacione jedinice za svaki studijski program i predmet. Predmeti koje je student prijavio ne mogu se mijenjati nakon njihove verifikacije. Podaci o prijavljenom opterećenju unose se u evidencioni karton studenta. Forma i sadržina evidencionog kartona studenta utvrđuju se posebnim aktom Senata. Prijavljivanje za ponovno pohađanje nastave

Član 12

Student se prijavljuje za ponovno pohađanje nastave iz predmeta koje nije položio u prethodnim studijskim godinama. Opterećenje na ponovljenim predmetima za redovnog studenta može biti najviše 20 ECTS na studijskoj godini. U slučaju izmjene studijskog programa ili predmeta (kursa), student koji ponavlja pohađanje nastave obavezan je da prihvati nastale izmjene. U ovom slučaju shodno se primjenjuje odredba o prepisu iz člana 23 ovih Pravila. Ovjera semestra i godine

Član 13

Na kraju semestra i studijske godine ovjerava se evidencioni karton studenta upisom broja osvojenih ECTS kredita po semestrima i ukupno. Ovjera semestra i godine obavezna je za sve studente. Na osnovu ovjerenog semestra i godine potvrđuje se koliko je student osvojio ECTS kredita, čime se omogućava korišćenje propisanih studentskih prava. Evaluacija nastave

Član 14

Učešće studenata u postupku redovnog (godišnjeg) nadzora za obezbjeđenje sistema kvaliteta vrši se kroz ocjenu predavanja, programa, nastavnog osoblja i njihove pedagoške sposobnosti. Praćenje uspješnosti nastave sprovodi se anketiranjem studenata. Anketa je anonimna.

Za sprovođenje ankete odgovorni su studentski povjerenik i prodekan zadužen za nastavu i studentska pitanja na organizacionoj jedinici. U sprovođenje ankete mogu se uključiti i drugi članovi akademskog osoblja i studenti, koje odredi dekan i Studentski parlament, odnosno studentsko vijeće. Anketa se obavezno sprovodi nakon završetka semestra. Anketiranje može da se sprovede i u toku semestra, na prijedlog Studentskog parlamenta ili studentskih vijeća na organizacionim jedinicama. Odluku o anketiranju, terminima sprovođenja, sadržaju i načinu obrade ankete, kao i uputstvo o sprovođenju ankete donosi Senat. Podaci o ocjeni za svaki predmet (kurs) unose se u personalni dosije nastavnika. Dekan je dužan da nastavnika čije su ocjene znatno ispod prosjeka pozove na razgovor, ukaže na nedostatke i saopšti preporuke za otklanjanje tih nedostataka. Sumarne ocjene se objavljuju na web stranici Univerziteta. III NAPREDOVANJE U TOKU STUDIJA Status studenta

Član 15

Status studenta stiče se upisom na odgovarajući studijski program. Upis se vrši u statusu studenta koji se finansira iz budžeta ili studenta koji snosi troškove školovanja. Student se pri upisu studijske godine opredjeljuje za predviđeni dio studijskog programa obima 30 ECTS za semestar, odnosno 60 ECTS za godinu. Student ima pravo upisa 60 ECTS po studijskoj godini, uključujući i broj neostvarenih kredita iz prethodne studijske godine. Izuzetno, student koji je završio sve obaveze iz prethodne godine može upisati do 80 ECTS kredita. Ovo pravo student može koristiti po odobrenju dekana, počev od druge godine.

Član 16

Student koji se finansira iz budžeta i ima najmanje 40 ECTS kredita ostvarenih u prvi put upisanoj studijskoj godini ima pravo da se i u narednoj godini finansira iz budžeta. Student koji se finansira iz budžeta i ima najmanje 40 ECTS kredita ostvarenih u prvi put upisanoj studijskoj godini smatra se redovnim studentom u pogledu ostvarivanja prava za koja je ovaj status predviđen kao uslov njihovog ostvarivanja (finansiranje iz budžeta, pravo na studentski dom, studentski kredit i druga prava). U pravima i obavezama u nastavi nema razlike između studenta koji se finansira iz budžeta i studenta koji snosi troškove školovanja (samofinansirajući student).

Član 17

Status redovnog studenta može se zadržati do sticanja diplome osnovnih studija. Status redovnog studenta priznaje se i studentu, državljaninu Crne Gore, koji se prepiše sa drugog univerziteta, ukoliko ispuni propisani kriterijum za taj status. U tom slučaju, vrijeme studiranja na drugom univerzitetu uračunava se u ukupno trajanje studija. Redovnom studentu koji ima zvanično verifikovan status vrhunskog sportiste može se odobriti savladavanje studijskog programa pod posebnim uslovima, koje utvrđuje Senat, na predlog Vijeća organizacione jedinice.

Mobilnost na Univerzitetu

Član 18

Studentu se može omogućiti prelazak sa akademskih na primijenjene studije, odnosno sa jednog studijskog programa na drugi u okviru istih studija, pod uslovima koje utvrđuje Senat, na prijedlog Vijeća organizacione jedinice. Pravo na prelazak sa akademskih na primijenjene studije ili promjena studijskog programa može se ostvariti prije početka nastave. Uz zahtjev za promjenu studija ili studijskog programa prilažu se dokumenta o postignutom uspjehu na studiju, odnosno studijskom programu sa koga se prepisuje. Vrijeme studiranja na studijskom programu sa koga se prepisuje uračunava se u ukupno trajanje studija.

Član 19

Položeni ispiti na drugom studijskom programu priznaju se ako predmeti iz kojih su ispiti položeni, po svom sadržaju i obimu, odgovaraju nastavnom predmetu drugog studijskog programa od najmanje 80% . Dekan formira komisiju koja utvrđuje ekvivalentnost i formira prijedlog za priznavanje ispita, koji sadrži spisak predmeta koji se priznaju. Priznavanjem ispita priznaje se i ocjena kojom je student ocijenjen, kao i broj ECTS kredita. Mobilnost između univerziteta

Član 20

Student ima pravo da u toku studija provede određeno vrijeme (semestar ili studijsku godinu) na drugoj ustanovi visokog obrazovanja u zemlji ili inostranstvu, posredstvom međunarodnih programa za razmjenu studenata, ili na osnovu bilateralnih ugovora između univerziteta. U skladu sa ugovorom koji student zaključuje sa univerzitetom priznaje mu se ostvareni broj kredita. Razmjena studenata ne podrazumijeva izdavanje diplome, odnosno sticanje stepena, od strane univerziteta na kome boravi, ukoliko ugovorom između univerziteta nije uređeno izdavanje zajedničke diplome, odnosno priznavanje stepena.

Član 21 Uz zahtjev za boravak na drugoj ustanovi visokog obrazovanja prilažu se originalna dokumenta predviđena ECTS pravilima za promjenu mjesta studiranja, i to:

- formular za prijavljivanje studenta na drugu visokoškolsku instituciju (Student application form); - ugovor o studiranju na drugoj visokoškolskoj instituciji (Learning Agreement); - prepis ocjena (Transcript of Records); - informacioni paket (Informator) (Information Package).

Formulari dokumenata iz stava 1 ovog člana čine sastavni dio ovih pravila. Zadatke u vezi sa administrativnim i akademskim aspektima ECTS-a (informisanje studenata, pomoć u pripremi dokumenata, komunikacija između matične univerzitetske jedinice i institucije, pomoć u vezi sa uključivanjem gostujućih studenata u obrazovni program) obavljaju ECTS koordinatori studijskih programa na organizacionim jedinicama.

Član 22

Student koji je boravio na drugom univerzitetu može da se vrati na studijski program Univerziteta koji je započeo, a na njegov status primjenjuju se odredbe ovih pravila. Promjena statusa studenta

Član 23

Student ne može istovremeno da se finansira iz budžeta na dva studija (akademskom i primjenjenom), odnosno na dva studijska programa koja organizuje Univerzitet.

Nije dozvoljen prepis sa primijenjenog studijskog programa na akademski. Student koji se finansira iz budžeta i ima manje od 40 ECTS kredita ostvarenih u prvi put upisanoj studijskoj godini može da nastavi studije u statusu studenta koji snosi troškove školovanja. Prepis studenata sa drugih ustanova visokog obrazovanja vrši se u upisnom roku, u okviru licencom dozvoljenog broja. Dekan formira komisiju koja utvrđuje ekvivalentnost stečenog obrazovanja i formira prijedlog za upis, koji sadrži spisak predmeta koji se priznaju. Položeni ispiti na prethodno upisanoj ustanovi visokog obrazovanja priznaju se ako predmeti iz kojih su ispiti položeni, po svom sadržaju i obimu, odgovaraju najmanje 80% nastavnim predmetima organizacione jedinice Univerziteta na koju se prepisuje. Priznavanjem ispita priznaje se i ocjena kojom je student ocijenjen, kao i broj ECTS kredita.

Član 24

Student koji se sam finansira i koji položi sve ispite, odnosno ostvari 60 ECTS kredita, u skladu sa studijskim programom za određenu godinu studija, može se u narednoj godini finansirati iz budžeta, ako se rangira u okviru ukupnog broja studenata čije se studije finansiraju iz budžeta. Izbor studenata sa ostvarenim pravom za prelazak na finansiranje iz budžeta vrši se na osnovu rangiranja po broju sakupljenih ECTS kredita i ocjena dobijenih u toku studija. Postupak rangiranja sprovodi komisija za upis studenata organizacione jedinice na završetku prethodne studijske godine. Odluku o prelasku studenta iz statusa studenta koji snosi troškove školovanja na finansiranje iz budžeta donosi Senat, na prijedlog organizacione jedinice. Student ovo pravo ne može koristiti ukoliko je u toku studija gubio status studenta koji se finansira iz budžeta. Mirovanje statusa studenta

Član 25

Prava i obaveze studenta mogu mirovati. Po prestanku razloga zbog kojih je zatraženo mirovanje, student nastavlja studije po pravilima po kojima je započeo studiranje.

Član 26

Studentu se na njegov zahtjev odobrava mirovanje prava i obaveza za vrijeme: 1) teže, odnosno duže bolesti; 2) upućivanja na stručnu praksu u trajanju od najmanje šest mjeseci; 3) međunarodne razmjene studenata u trajanju dužem od 30 dana u toku održavanja nastave, ako student kroz tu razmjenu ne stiče ECTS kredite; 4) trudnoće; 5) roditeljskog odsustva; 6) njege djeteta nakon roditeljskog odsustva u trajanju od godinu dana; 7) priprema za olimpijske igre, svjetsko ili evropsko prvenstvo – kada ima status vrhunskog sportiste; 8) i u drugim opravdanim slučajevima. Mirovanje prava i obaveza studenta odobrava se u trajanju od jednog semestra ili jedne studijske godine, odnosno u dužini trajanja mirovanja iz stava 1 ovog člana. Za vrijeme trajanja mirovanja student može polagati ispite ako je za polaganje tih ispita ispunio obaveze. Vrijeme mirovanja ne računa se u vrijeme trajanja studija. Po prestanku razloga zbog kojih je tražio mirovanje, student nastavlja studije po pravilima po kojima je započeo studiranje. O zahtjevu za mirovanje prava i obaveza odlučuje dekan, u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Odluka dekana iz stava 5 ovog člana je konačna. IV VREDNOVANJE RADA STUDENATA

Praćenje rada studenata

Član 27

Znanje i vještine studenata provjeravaju se i vrednuju kontinuirano u toku semestra i na završnom ispitu. Predmetni nastavnik obavezan je da na prvom času nastave upozna studente sa oblicima praćenja rada, terminima provjere znanja, karakterom i sadržinom završnog ispita, strukturom ukupnog broja poena i načinom formiranja ocjene. Uspješnost studenta u savladavanju predmeta za svaki izdvojeni oblik provjere znanja vrednuje se i izražava poenima. Nastavnik je dužan da javno sopšti studentima rezultate o broju osvojenih poena nakon svake provjere, kao i ukupan broj poena koje je student osvojio od početka nastave. Na zahtjev studenta nastavnik je dužan da detaljno obrazloži ocjenu njegovog rada.

Član 28

Student ima pravo da pristupi svim oblicima provjere znanja tokom nastave i u ispitnim rokovima, bez uslovljenosti. Ispit na predmetima (kursevima)

Član 29

Neposredno po završetku nastave student polaže ispit iz tog predmeta. Predmetni nastavnik obavezan je da na prvom času nastave upozna studente sa načinom polaganja ispita (pismeno, usmeno i praktično) i terminima za njegovo održavanje. Po osnovu svih predispitnih oblika provjere znanja, odnosno ishoda učenja i polaganjem ispita, student može ostvariti najviše 100 poena. Završni ispit se u strukturi poena može vrednovati sa najviše 50% ukupnog broja poena. Student kumulativno sakuplja poene sa svih provjera znanja. Student koji ne položi završni ispit ili student koji nije zadovoljan ostvarenom prolaznom ocjenom može pristupiti ponovnom polaganju završnog ispita. Ocjenjivanje

Član 30

Rezultate provjere rada i znanja studenta u toku nastave predmetni nastavnik unosi u karton rada studenta. Nakon završetka nastave i ispita nastavnik određuje ukupni broj osvojenih poena i formira konačnu ocjenu za svakog studenta. Ukupan broj osvojenih poena i završnu ocjenu nastavnik unosi u zajednički spisak studenata, koji dostavlja prodekanu zaduženom za nastavu i studentska pitanja organizacione jedinice. Ocjene koje je verifikovalo Vijeće organizacione jedinice, odnosno Senat, upisuju se u evidencioni karton studenta. Uspjeh studenata na ispitu i drugim oblicima provjere znanja izražava se slovnim ocjenama, i to: A, B, C, D, E i F. Slovne ocjene ekvivalentne su brojčanim ocjenama i to:

A - ( odličan ) ekvivalentna je ocjeni 10; B - (vrlodobar) ekvivalentna je ocjeni 9; C - (dobar) ekvivalentna je ocjeni 8; D - (zadovoljava) ) ekvivalentna je ocjeni 7; E - (dovoljan ) ekvivalentna je ocjeni 6. Ocjena F je nedovoljna ocjena.

Srednja ocjena tokom studija određuje se kao količnik zbira proizvoda brojčane ocjene i ECTS bodova za svaki predmet i ukupnog broja stečenih ECTS bodova. Konačna ocjena na ispitu, sa maksimalno osvojenih 100 poena, utvrđuje se prema sljedećoj skali: Ocjena A: više ili jednako 90 poena Ocjena B: više ili jednako 80 poena i manje od 90 poena Ocjena C: više ili jednako 70 poena i manje od 80 poena Ocjena D: više ili jednako 60 poena i manje od 70 poena Ocjena E: više ili jednako 50 poena i manje od 60 poena Ocjena F: manje od 50 poena

Član 31

Ispiti i svi oblici provjere znanja su javni. Za javnost održavanja ispita odgovoran je prodekan za nastavu. Ukoliko se ispit organizuje usmeno, nastavnik treba da omogući studentima da prisustvuju ispitivanju. Usmenom ispitu obavezno prisustvuje, pored kandidata i ispitivača, i najmanje još jedna osoba iz reda studenata ili nastavnika. Ukoliko se ispit organizuje pismeno, nastavnik upoznaje studente sa kojim se pomagalima mogu koristiti.

Član 32

Nastavnik je dužan da saopšti studentima rezultat provjere znanja u roku od sedam dana nakon završnog ispita. Rezultati provjere znanja i konačne ocjene objavljuju se u roku od sedam dana od dana ispita, isticanjem na oglasnoj tabli oganizacione jedinice i/ili web stranici organizacione jedinice, vodeći računa o zaštiti ličnih podataka. Ukoliko je student ocijenjen ocjenom (F) - nedovoljan, nastavnik je dužan da ga na njegov zahtjev upozna sa nedostacima rada. Ukoliko je ispit položilo manje od 50% studenata koji su redovno pohađali nastavu i polagali završni ispit, nastavnik je dužan da prije drugog termina završnog ispita održi konsultacije sa studentima. Ispit se polaže pred predmetnim nastavnikom, a izuzetno pred komisijom koju formira Vijeće, odnosno Senat, ukoliko na određenom predmetu postoji kontinuirana niska prolaznost.

Ocjena na ispitu i broj poena upisuju se u zapisnik o polaganju ispita, koji po završenom ispitu svojim potpisom ovjerava nastavnik. Listu prijavljenih studenata, ispitne prijave i zapisnik o polaganju ispita nastavnik dostavlja, najkasnije do kraja ispitnog roka, studentskoj službi radi obrade podataka i sačinjavanja liste o položenim predmetima.

Nastavnik je dužan da evidencije o rezultatima predispitnih oblika provjere znanja, polaganja ispita, kao i drugu relevantnu dokumentaciju ispitnih rokova, čuva najmanje dvije godine.

Član 33

Ukoliko student i u drugom terminu nije položio ispit, mora se prijaviti za ponovno pohađanje nastave iz tog predmeta,

izuzev u slučaju kada se radi o izbornom predmetu, kada ima pravo odabira drugog izbornog predmeta.

Član 34

Za studente završne godine osnovnih studija, organizovanih po ECTS pravilima studiranja, koji imaju jedan nepoložen ispit iz predmeta ljetnjeg semestra, organizuje se izvođenje nastave iz tog predmeta u zimskom semestru (mentorski rad).

Član 35

Student, koji nije zadovoljan ostvarenom prolaznom ocjenom, ima pravo da, u roku od 72 sata nakon verifikacije ocjena, podnese zahtjev za poništenje ocjene i ponovno polaganje ispita, koji odlukom odobrava prodekan za nastavu. Ponovno polaganje ispita odvija se u propisanim rokovima.

Član 36

Student ima pravo da podnese prigovor na ocjenu ako smatra da završni ispit nije obavljen u skladu sa Zakonom i ovim pravilima. Ako student smatra da je oštećen u postupku sprovođenja i ocjenjivanja na završnom ispitu ima pravo na ponovno polaganje pred komisijom. Prigovor se podnosi u roku od 48 sati od dobijanja ocjene. Dekan, po ovlašćenju rektora, obrazuje komisiju u roku od tri dana, koja će utvrditi u skladu sa zahtjevom iz prigovora da li je ocjena izvedena suprotno propisima, pregledati i ponovo ocijeniti pismeni ili drugi rad, ili ispitati studenta. Ispitnu komisiju čine predmetni nastavnik i dva nastavnika iz iste ili srodnih oblasti. Komisija donosi odluku većinom glasova. Ocjena komisije iz stava 4 ovog člana je konačna.

Član 37

U slučaju spriječenosti predmetnog nastavnika da održi završni ispit, organizacija i održavanje završnog ispita povjerava se drugom nastavniku iz iste ili srodne oblasti, ili komisiji koju imenuje dekan. Komisija ima najmanje tri člana. U komisiju mogu biti imenovani nastavnici iz istih ili srodnih oblasti. Odluku o ocjeni komisija donosi većinom glasova. Odluka komisije je konačna. Na saopštavanje ocjena komisije sa usmenog, odnosno pismenog ispita shodno se primjenjuju odredbe člana 32 ovih pravila. Zapisnik o toku ispita i ocjeni komisija dostavlja dekanu, odnosno direktoru univerzitetske jedinice.

V ISPRAVE O STUDIJAMA Diploma

Član 38

Diplomu o završenom osnovnom studiju potpisuju rektor i dekan organizacione jedinice. Dopunu diplome potpisuje dekan organizacione jedinice. Diploma se uručuje na svečanoj promociji. Druge isprave

Član 39

Na zahtjev studenta izdaju se i druge isprave o studiju kojima se potvrđuju statusna i druga prava studen ta u toku studiranja. Sve molbe i zahtjeve studenti dostavljaju u pisanom obliku studenstkoj službi organizacione jedinice.

Studentska karta

Član 40

Univerzitet može da izda studentsku kartu kao dokaz da je lice registrovano kao student Univerziteta, kojom mu se obezbjeđuje:

- pristup svim prostorima u kojima se odvijaju studentski programi Univerziteta; - korišćenje biblioteka, računarskih učionica, osim ako nijesu predviđena posebna pravila registracije; - pristup sportskim i drugim objektima koji stoje na raspolaganju Univerzitetu.

Bliže uslove izdavanja i korišćenja studentske karte utvrđuje Upravni odbor Univerziteta posebnom odlukom. VI ZAVRŠNE ODREDBE

Član 41

Danom stupanja na snagu ovih pravila prestaju da važe Pravila studiranja na osnovnim studijama br. 01-830 od 20.04.2004. godine Stupanje na snagu

Član 42

Ova pravila stupaju na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Biltenu Univerziteta Crne Gore.

Broj: 08-581

Podgorica, 26.02.2015. godine

SENAT UNIVERZITETA CRNE GORE

Predsjednik,

Prof. Radmila Vojvodić, rektor

Na osnovu člana 87 stav 5 Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list CG“, br. 44/2014) i člana 140 Statuta Univerziteta Crne Gore, Senat Univerziteta Crne Gore, na sjednici održanoj 26. februara 2015. godine donosi

PRAVILA STUDIRANJA NA POSTDIPLOMSKIM STUDIJAMA

1. OSNOVNE ODREDBE

Član 1 Ovim pravilima uređuje se organizacija i izvođenje postdiplomskih studija, upis na postdiplomske studije, napredovanje studenata u toku studija, vrednovanje rada studenata, dodjeljivanje diploma, izdavanje isprava o studijama, kao i druga pitanja od značaja za realizaciju postdiplomskih studija na Univerzitetu Crne Gore (u daljem tekstu: Univerzitet).

Član 2 Postdiplomskim studijama smatra se svaki studijski program koji daje pravo na sticanje stručnog naziva specijaliste, odnosno akademskog naziva magistra nauka/umjetnosti, u skladu sa Zakonom, Statutom Univerziteta i ovim pravilima. Postdiplomske studije na Univerzitetu organizuju se i ostvaruju u skladu sa pravilima studiranja zasnovanim na Evropskom sistemu prenosa kredita (ECTS).

Član 3 Na pitanja koja se odnose na status, mirovanje prava i obaveza studenata i mobilnost studenata, organizaciju nastave, napredovanje u toku studija i vrednovanje rada studenata postdiplomskih studija, kao i na druga pravila studija koja nijesu uređena ovim pravilima, shodno se primjenjuju odredbe zakona, Statuta Univerziteta i pravila o studiranju na osnovnim studijama na Univerzitetu.

Član 4

Magistarski rad predstavlja samostalni naučno-istraživački ili stručni rad kandidata, kojim on pokazuje da je ovladao određenom problematikom i da može samostalno postavljati i rješavati naučno-istraživačke i stručne probleme/zadatke. 2. ORGANIZACIJA POSTDIPLOMSKIH STUDIJA Organizator postdiplomskih studija

Član 5

Univerzitet, odnosno organizaciona jedinica Univerziteta (u daljem tekstu: organizator studija) organizuju i izvode postdiplomske studije iz naučnih, umjetničkih i stručnih oblasti za koje su akreditovani. Univerzitet organizuje postdiplomske studije i omogućava sticanje diplome magistra nauka/umjetnosti iz interdisciplinarnih i multidisciplinarnih naučnih/umjetničkih oblasti. U izvođenju interdisciplinarnih i multidisciplinarnih postdiplomskih studija Univerzitet može organizovati seminare, kurseve, ljetnje škole i druge oblike izvođenja nastave. Organizovanje i izvođenje zajedničkog studijskog programa magistarskih studija sa drugim ustanovama visokog obrazovanja iz naučnih odnosno umjetničkih oblasti za koje su matične organizacione jedinice

Univerziteta, podrazumijeva akreditovane studijske programe iz iste naučne/umjetničke oblasti i zaključen sporazum univerziteta o uslovima i načinu organizovanja zajedničkih studija. Na organizaciju, uslove za upis kandidata i druga pitanja koja se odnose na realizaciju zajedničkog studijskog programa magistarskih studija shodno se primjenjuju odredbe ovih pravila.

Član 6 Na postdiplomskim studijama za sticanje diplome specijalističkih studija stiče se obrazovanje iz naučnih, umjetničkih i stručnih oblasti studija, a na studijama za sticanje diplome akademskog naziva magistra stiče se i obrazovanje zasnovano na naučnim istraživanjima ili umjetničkom stvaralaštvu, učešćem u organizovanom naučno-istraživačkom ili istraživačko-umjetničkom radu.

Član 7

U okviru Centra za studije i kontrolu kvaliteta na Univerzitetu formira se Odbor za monitoring magistarskih studija koje se realizuju na organzacionim jedinicama Univerziteta. Odbor za monitoring magistarskih studija daje mišljenje na prijavu teme magistarskog rada, sa stanovišta metodoloških principa naučno-istraživačkog rada.

Član 8

Na kraju studija, uz stečenu diplomu specijalističkih i magistarskih studija izdaje se i dopuna diplome (Supplement) radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadržaj, sistem i pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija. U slučaju interdisciplinarnih i multidisciplinarnih studijskih programa, naučne odnosno stručne nazive utvrđuje Senat, na predlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta, prilikom osnivanja studijskog programa magistarskih studija, koji se dostavlja na akreditaciju. Prilikom formulisanja naučnih naziva iz stava 3 ovog člana koriste se kombinacija cjeline ili djelova dvije najvažnije naučne oblasti koje čine magistarski program. Realizacija studijskog programa i nastave

Član 9 Postdiplomski studijski programi podijeljeni su na studijske godine i semestre. U skladu sa ECTS pravilima, obim studijskog programa iznosi 60 ECTS kredita u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 ECTS kredita u jednom semestru. Jedan kredit odnosi se na 30 časova ukupnog rada studenta koji uključuje pohađanje nastave i pripremu za nastavu i vrednovanje njihovog rada. Broj kredita za pojedini predmet (kurs) određuje se prema broju časova nastave (teorijske i/ili praktične, vježbi, seminara i slično), vremenu rada studenta na samostalnim zadacima (domaći zadaci, projekti, seminarski radovi i slično) i vremenu za učenje u pripremi za provjeru znanja i ocjenjivanje (testovi, kolokvijumi, završni ispit). Senat posebnom odlukom utvrđuje odnos (srazmjeru) između jednog časa nastave i broja časova potrebnih za individualni rad studenta. Specijalistički rad na postdiplomskim studijama vrednuje se sa najviše 15 ECTS kredita. Na postupak prijave i odbrane ovog rada shodno se primjenjuju odredbe pravila studiranja na osnovnim studijama kojima se reguliše završni rad. Magistarski rad na postdiplomskim studijama vrednuje se sa najviše 30 ECTS kredita.

Trajanje postdiplomskih studija

Član 10 Postdiplomske specijalističke studije se organizuju nakon završenih osnovnih studija i traju jednu studijsku godinu (dva semestra), odnosno obim studijskog programa ovih studija je 60 ECTS kredita. Postdiplomske studije za sticanje akademskog naziva magistra nauka ili magistra umjetnosti organizuju se nakon završenih osnovnih studija ili specijalističkih studija. Obim magistarskog programa je do 120 ECTS kredita. Struktura studijskog programa

Član 11

Studijski program postdiplomskih studija sadži: 1) naziv i ciljeve studijskog programa; 2) nastavni plan koji sadrži listu obaveznih i izbornih predmeta i broj sati potreban za njihovu

realizaciju, kao i sadržaj nastavnih predmeta; 3) bodovnu vrijednost svakog predmeta i specijalističkog/magistarskog rada iskazanu u ECTS

kreditima; 4) bliže uslove za upis na studijski program; 5) uslove upisa u naredni semestar, način izvršavanja obaveza; 6) uslove za prelazak između pojedinih postdiplomskih studijskih programa u okviru istih ili srodnih

oblasti studija; 7) uslove pod kojima se može nastaviti studij nakon prekida; 8) stručni odnosno akademski naziv koji se stiče nakon završetka studija; 9) vještine i kompetencije stečene kvalifikacijom (diplomom); 10) druga pitanja od značaja za izvođenje studijskog programa (optimalan broj upisanih studenata,

pokrivenost nastave, troškovi studija, i sl.).

Član 12 Nastavni plan i program postdiplomskih studija sadrži opšte i posebne uslove koje student mora da zadovolji za sticanje određenog znanja na postdiplomskim studijskim programima, i to:

1. prikaz predmeta (kurseva) sistematizovanih po: studijskim godinama, semestrima i pripadnosti obaveznim zajedničkim predmetima (naučna baza, fundamentalni i stručni predmeti), izbornim stručnim predmetima i slobodnim izbornim predmetima;

2. broj časova individualnog opterećenja studenta po predmetu (kursu); 3. broj ECTS kredita za svaki predmet (kurs); 4. fond časova aktivne nastave; 5. prikaz organizacije i oblika nastave (seminari, tematske klinike, debatni časovi, praktični rad i

drugo); 6. prikaz obaveznih uslova za pohađanje nastave i polaganje predmeta (kurseva); 7. prikaz modula i blokova, ukoliko je nastava organizovana na takav način; 8. prikaz strukture specijalističkog i magistarskog rada sa brojem ECTS kredita i planiranim

terminima za početak i završetak njihove izrade.

Sa nastavnim planom i programom studenti se upoznaju na početku studijske godine. 3. UPIS NA POSTDIPLOMSKE STUDIJSKE PROGRAME

Član 13

Upis na postdiplomske studijske programe vrši se na osnovu javnog konkursa koji objavljuje Univerzitet odnosno organizaciona jedinica Univerziteta.

Upravni odbor Univerziteta, na prijedlog Senata, uz mišljenje Vijeća organizacione jedinice Univerziteta, utvrđuje broj studenata za upis na studijske programe postdiplomskih studija. Konkurs se objavljuje prije početka studijske godine, a nakon završetka prethodne studijske godine. Konkurs se objavljuje u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori i na sajtu Univerziteta. Konkurs sadrži broj studenata za upis, minimalni broj kandidata za koje će se organizovati postdiplomske studije, uslove upisa, naziv studijskog programa i rokove za upis.

Član 14 Pravo prijave na konkurs za upis na postdiplomske specijalističke studije imaju kandidati sa završenim osnovnim studijama obima najmanje 180 ECTS kredita, iz odgovarajuće oblasti nauka ili umjetnosti. Izuzetno od stava 1 ovog člana, za lica sa invaliditetom sprovodi se princip afirmativne akcije. Pravo prijave na konkurs za upis na postdiplomske magistarske studije imaju kandidati sa završenim osnovnim studijama obima najmanje 180 ECTS kredita (za dvogodišnje magistarske studije) ili završenim specijalističkim studijama, iz odgovarajuće oblasti nauka ili umjetnosti. Pravo upisa na interdisciplinarne ili multidisciplinarne studijske programe magistarskih studija koje organizuje Univerzitet imaju kandidati koji su ispunili uslove na jednom od osnovnih, odnosno specijalističkih studijskih programa koji su uključeni u realizaciju interdisciplinarnog ili multidisciplinarnog programa postdiplomskih studija. Kandidat koji je ispuno uslov iz stava 1 ovog člana ima pravo upisa na postdiplomske programe iz oblasti različitih od osnovnog studijskog programa koji je završio, pod uslovima koje utvrdi Senat, na prijedlog Vijeća organizacione jedinice koja realizuje postdiplomski studijski program. Kandidat za upis mora imati aktivno znanje jednog svjetskog jezika. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Član 15 Upis se vrši na konkurentskoj osnovi u skladu sa prosječnom ocjenom na studijama obima 240 ECTS kredita, nakon sprovedenog postupka rangiranja. Kandidati sa istom prosječnom ocjenom imaju pravo upisa pod jednakim uslovima. Stranac se može upisati na studijski program postdiplomskih studija pod istim uslovima i po istim kriterijumima kao i crnogorski državljanin, uz prethodnu nostrifikaciju diplome ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija.

Postupak rangiranja sprovodi komisija za upis na organizacionoj jedinici Univerziteta, koju imenuje dekan iz reda akademskog osoblja sa akademskim zvanjima. Predsjednik komisije je prodekan za nastavu.

Član 16 Rangiranje se vrši nakon bodovanja. Bodovanje se vrši tako što se ocjenama u skladu sa ECTS skalom dodjeljuje:

- ocjeni A 10 bodova - ocjeni B 9 bodova - ocjeni C 8 bodova - ocjeni D 7 bodova - ocjeni E 6 bodova

Dodijeljeni broj bodova množi se sa odgovarajućim brojem ECTS kredita za svaki predmet i tako dobijeni proizvodi se sabiraju. Konačni broj bodova određuje se tako što se dobijeni zbir prvo podijeli sa ukupnim brojem kredita na studijskom programu, a zatim i sa brojem semestara provedenim na prethodnom nivou studija.

Član 17 Rezultat postupka rangiranja objavljuje se na sajtu organizacione jedinice Univerziteta. Kandidat koji smatra da postupak rangiranja nije pravilno sproveden, ima pravo prigovora Vijeću organizacione jedinice, u roku od 24 časa od objavljivanja rang liste. Odluka po prigovoru iz stava 3 ovog člana donosi se u roku od 24 časa od podnošenja prigovora i konačna je. Senat verifikuje odluke o upisu.

Član 18 Kandidat je ostvario pravo na upis ukoliko se nalazi na rang listi do broja koji je konkursom predviđen za upis. Kandidat koji je ostvario pravo na upis, a u predviđenom roku nije izvršio upis, gubi to pravo, a umjesto njega pravo na upis stiče sljedeći kvalifikovani kandidat na rang listi.

Član 19 Student zaključuje sa Univerzitetom ugovor o studiranju, kojim se bliže utvrđuju njihova međusobna prava i obaveze i visina školarine.

4. STRUČNA TIJELA POSTDIPLOMSKIH STUDIJA

Član 20 Stručna tijela postdiplomskih studija su: Vijeće organizacione jedinice, prodekan za nastavu i komisija za postdiplomske studije. Komisiju za postdiplomske studije imenuje Vijeće organizacione jedinice, na prijedlog dekana. Komisijom predsjedava prodekan za nastavu. Komisija za postdiplomske studije pruža stručnu pomoć u organizovanju i vođenju postdiplomskih studija, a posebno:

- predlaže organizaciju nastave; - sprovodi pripreme za početak nastave; - priprema prijedlog za nastavne mentore studentima nakon upisa; - predlaže visinu školarine; - priprema odluke po molbama i žalbama studenata, - predlaže angažovanje nastavnika; - prati izvođenje studijskog programa; - priprema godišnje izvještaje o radu postdiplomskih studija; - predlaže mjere za poboljšanje i unapređenje postdiplomskih studija; - vrši i koordinaciju drugih poslova od značaja za realizaciju postdiplomskih studija.

Član 21

Nastavu na postdiplomskim studijama može izvoditi akademsko osoblje sa akademskim zvanjem.

5. PRIJAVA I ODBRANA MAGISTARSKOG RADA

Član 22 Student bira temu magistarskog rada nakon završetka prvog semestra. Tema magistarskog rada može da se izabere iz predmeta (kursa) postdiplomskog studijskog programa. Teme za izradu magistarskih radova predlažu nastavnici koji učestvuju u izvođenju nastave na magistarskim studijama. Student prvo bira predmet (kurs) iz koga želi da radi magistarsku tezu i u dogovoru sa predmetnim nastavnikom predlaže Vijeću organizacione jedinice temu za izradu magistarskog rada. Postupak realizacije postdiplomskih studija iz oblasti umjetnosti bliže se uređuje pravilima koja utvrđuju vijeća fakulteta umjetnosti.

Član 23 Za izabranu temu student podnosi pisanu prijavu Vijeću organizacione jedinice Univerziteta. Prijava treba da sadrži: biografiju kandidata, naziv i kratku razradu teme, te strukturu rada i obrazloženje. Tema magistarskog rada mora precizno i jasno izražavati suštinski sadržaj magistarskog rada. Obrazloženje teme magistarskog rada sadrži:

- obrazloženje naziva rada; - predmet istraživanja; - hipotezu sa obrazloženjem; - svrhu i cilj istraživanja; - metode koje će se primijeniti; - sadržaj rada; - popis osnovne literature.

Potrebnu pomoć studentu za pripremu obrazloženja teme pruža nastavnik na odabranom predmetu, koji potpisuje saglasnost na obrazloženje teme. Uz prijavu student predlaže i mentora, uz prilaganje njegove pisane saglasnosti.

Član 24 Na osnovu podnesene prijave, uz saglasnost komisije za postdiplomske studije i pribavljeno mišljenje Odbora za monitoring magistarskih studija, Vijeće organizacione jedinice imenuje mentora i komisiju za ocjenu podobnosti teme i kandidata. Komisija iz stava 1 ovog člana ima, po pravilu, tri člana, od kojih je jedan član mentor. Komisija podnosi izvještaj Vijeću u roku koji ne može biti duži od 30 dana od dana imenovanja. Vijeće razmatra i ukoliko usvoji izvještaj komisije, odobrava temu za izradu magistarskog rada i imenuje članove komisije za ocjenu rada.

Član 25

Magistarski rad može se predati tek nakon položenih svih ispita i izvršenih svih drugih obaveza predviđenih studijskim programom. Magistrand podnosi Vijeću zahtjev za ocjenu magistarskog rada.

Zahtjev sadrži: - prijavu; - pisanu saglasnost mentora da rad sadrži sve elemente propisane za obrazloženje teme; - četiri primjerka rada (nekoričena); - izvještaj iz službene evidencije o ispitima i ECTS bodovima kandidata.

Član 26

Magistarski rad treba da bude samostalan rad u kojem magistrand dokazuje da je savladao nastavni plan i program studija, stekao potrebno znanje i osposobio se za njegovu primjenu. Pored zahtjeva iz stava 1 ovog člana, magistrand u radu treba da pruži dokaze da se uspješno koristi metodama u stručnom ili naučnom, odnosno umjetničkom radu, u izlaganju rezultata istraživanja, kao i da je osposobljen da izvodi zaključke na osnovu tako realizovanih istraživačkih zadataka. Rezultati predstavljeni u magistarskom radu treba da doprinose: - sistematizaciji naučnih ili stručnih, odnosno umjetničkih zadataka i postojećih rješenja za određenu oblast; - rješavanju aktuelnog naučnog, odnosno umjetničkog zadatka koji je postavljen kao cilj rada; - primjeni postojećih naučnih dostignuća u rješavanju kompleksnog stručnog zadatka. Mentor za izradu magistarskog rada dužan je da pomaže magistrandu pri izboru metoda naučno-istraživačkog, odnosno umjetničkog rada, literature, pripremi strukture rada, kao i da mu pruža drugu stručnu pomoć. Mentor može istovremeno da vodi najviše pet studenata.

Član 27 Magistarski rad treba, po pravilu, da ima opseg od 60 do 80 stranica, da bude napisan na papiru formata A4, da bude korektno jezički, stilski i tehnički oblikovan u skladu sa savremenim postupcima, tehnikom i tehnologijom izrade publikacija u oblasti naučnog, stručnog, odnosno umjetničkog rada. Korice magistarskog rada sadrže sljedeći tekst: Na vrhu: UNIVERZITET CRNE GORE FAKULTET/AKADEMIJA U sredini: Ime i prezime magistranda Dva reda niže u sredini: NASLOV RADA (velikim, masnim slovima) Red niže: MAGISTARSKI RAD Pri dnu: mjesto, godina Na prvoj unutrašnjoj stranici ispisuje se tekst kao na koricama. Iza prve stranice treba da stoji posebna stranica sa podacima i informacijama o magistrandu, magistarskom radu, komisiji i obrani magistarskog rada : PODACI I INFORMACIJE O MAGISTRANDU Ime i prezime Datum i mjesto rođenja Naziv završenog osnovnog studijskog programa i godina završetka studija INFORMACIJE O MAGISTARSKOM RADU Naziv postdiplomskog studija Naslov rada Fakultet/Akademija na kojem je rad odbranjen

UDK, OCJENA I ODBRANA MAGISTARSKOG RADA Datum prijave magistarskog rada Datum sjednice Vijeća na kojoj je prihvaćena tema Komisija za ocjenu teme i podobnosti magistranda Mentor Komisija za ocjenu rada Komisija za odbranu rada Lektor Datum odbrane Datum promocije Poslije stranice sa podacima i informacijama o magistrandu i magistarskom radu i drugo, slijedi: Predgovor Izvod rada Sažetak na engleskom jeziku Sadržaj Originalni konačni tekst magistarskog rada

Član 28

Rad se dostavlja članovima komisije za ocjenu magistarskog rada. Po jedan primjerak rada izlaže se u biblioteci organizacione jedinice i Univerzitetskoj biblioteci. Obavještenje da je magistarski rad izložen u biblioteci objavljuje se na sajtu organizacione jedinice i Univerziteta. Primjedbe na magistarski rad mogu se dostaviti u roku od 15 dana od dana isticanja obavještenja iz stava 3 ovog člana.

Član 29

Komisija za ocjenu magistarskog rada dužna je da u roku od 30 dana od prijema rada dostavi Vijeću organizacione jedinice izvještaj o magistarskom radu (kratki prikaz rada: postavljeni cilj, primijenjene metode, dobijeni rezultati i zaključci o realizovanim istraživanjima), sa zaključnim stavom i prijedlogom, uključujući izjašnjenje na primjedbe. Vijeće ocjenjuje izvještaj komisije i donosi odluku o prihvatanju ili neprihvatanju rada, najkasnije u roku od 60 dana od podnošenja izvještaja komisije. Donošenjem odluke o prihvatanju magistarskog rada, Vijeće imenuje komisiju za odbranu rada.

Član 30

Ukoliko komisija za ocjenu rada ili Vijeće organizacione jedinice odbiju magistarski rad, magistrand može podnijeti novu prijavu teme magistarskog rada.

Član 31 Magistrand može pristupiti odbrani magistarskog rada po isteku sedam dana od kada je Vijeće organizacione jedinice donijelo odluku o prihvatanju izvještaja komisije za ocjenu rada, odnosno prihvatanju magistarskog rada. Rješenje o odbrani magistarskog rada dostavlja se magistrandu i objavljuje se na sajtu Univerziteta i organizacione jedinice.

Član 32

Odbrana magistarskog rada pred komisijom ima sljedeći tok:

Predsjednik komisije iznosi podatke i informacije o magistrandu i daje kratki prikaz rada, nakon čega magistrand iznosi kraći rezime, rezultate i zaključke do kojih je došao, a zatim članovi komisije postavljaju pitanja (u pisanom obliku). Komisija za odbranu magistarskog rada, nakon sprovedenog postupka, donosi odluku da li je magistrand sa uspjehom odbranio rad i sa kojom ocjenom. Prilikom donošenja odluke o ocjeni, uzima se u obzir kvalitet magistarskog rada i kvalitet odbrane magistarskog rada. Ocjena rada donosi se većinom glasova komisije i mora biti u skladu sa ECTS skalom: OCJENA A – odbranio sa izuzetnim uspjehom OCJENA B - odbranio sa uspjehom iznad prosjeka OCJENA C - odbranio sa prosječnim uspjehom O radu komisije za odbranu magistarskog rada vodi se zapisnik na obrascu za odbranu magistarskog rada.

Član 33

Magistarski rad je javan i može se objaviti nakon odbrane. Siže prihvaćenog i uspješno odbranjenog magistarskog rada, sa imenima članova komisija za ocjenu i odbranu rada, objavljuje se u Biltenu Univerziteta Crne Gore.

Član 34 Magistarski rad brani se jedanput.

Član 35 Magistarski rad predaje se u sedam primjeraka, ukoričen u tvrde platnene korice, po pravilu, plave boje. Magistrandu se izdaje potvrda o datumu prijema predatog magistarskog rada.

Član 36 Dekan utvrđuje datum svečane promocije, na kojoj se kandidatima koji su položili sve ispite, izvršili druge obaveze iz ovih pravila, odbranili specijalistički ili magistarski rad, dodjeljuje diploma o završenom postdiplomskom studiju, sa pravom na stručni, odnosno akademski naziv odgovarajuće oblasti, u skladu sa programom postdiplomskih studija. Do dodjeljivanja diplome izdaje se uvjerenje o završenim postdiplomskim studijama.

Član 37 Organizaciona jedinica Univerziteta dužna je da po jedan primjerak magistarskog rada dostavi Univerzitetskoj biblioteci i Nacionalnoj biblioteci Crne Gore, kao i da ga objavi na sajtu organizacione jedinice, u roku od 30 dana od dana odbrane magistarskog rada.

Član 38 Magistrandi koji su odbranili magistarski rad upisuju se u Knjigu magistara nauka/umjetnosti, koju vode organizacione jedinice Univerziteta.

Član 39 Senat može oglasiti ništavnom diplomu o stečenom stručnom nazivu specijaliste, odnosno akademskom nazivu magistra nauka/umjetnosti, pored slučajeva utvrđenih zakonom, i u slučaju kada je diploma potpisana od strane neovlašćenog lica ili ako imalac diplome nije ispunio sve ispitne i druge obaveze na način i po postupku utvrđenim zakonom, Statutom Univerziteta i ovim pravilima.

Član 40 Univerzitet može izdati novu diplomu i dodatak diplome ili izvršiti zamjenu diplome i dodatka diplome u skladu sa zakonom. 6. ZAVRŠNE ODREDBE

Član 41

Danom stupanja na snagu ovih pravila prestaju da važe Pravila studiranja na postdiplomskim studijama br. 01-831 od 20.04.2004. godine

Član 42


Broj: 08-582


SENAT UNIVERZITETA CRNE GORE Predsjednik


Na osnovu člana 87 stav 5 Zakona o visokom obrazovanju („Službeni list CG“, br. 44/2014) i člana 140 Statuta Univerziteta Crne Gore, Senat Univerziteta Crne Gore, na sjednici održanoj 26. februara 2015. godine, donosi

PRAVILA DOKTORSKIH STUDIJA

1. OSNOVNE ODREDBE

Član 1 Ovim pravilima uređuje se organizacija i izvođenje doktorskih studija, upis na doktorske studije, način sprovođenja ispita i istraživačkog rada, postupak prijave i odbrane doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta, izdavanje diplome, postupak promocije doktora nauka odnosno zvanja doktora umjetnosti, kao i druga pitanja od značaja za realizaciju doktorskih studija na Univerzitetu Crne Gore (u daljem tekstu: Univerzitet).

Član 2 Doktorskim studijama smatra se svaki studijski program koji daje pravo na sticanje diplome akademskog naziva doktora nauka/umjetnosti, u skladu sa Zakonom, Statutom Univerziteta i ovim pravilima.

Doktorske studije na Univerzitetu organizuju se i ostvaruju u skladu sa pravilima studiranja zasnovanim na Evropskom sistemu prenosa kredita (u daljem tekstu: ECTS).

Član 3 Na pitanja koja se odnose na status, mirovanje prava i obaveza studenata i mobilnost studenata doktorskih studija, kao i na druga pravila studija koja nijesu uređena ovim pravilima, shodno se primjenjuju odredbe zakona, Statuta Univerziteta i pravila o studiranju na osnovnim studijama na Univerzitetu. Naučno-istraživački rad koji je student obavljao na univerzitetu na kojem se ne primjenjuju pravila ECTS bodovanja za doktorske studije, vrednuje se u skladu sa ECTS pravilima matične institucije, u zavisnosti od vremena provedenog na drugom univerzitetu i rezultata relevantnih za izradu doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta.

Član 4

Nakon završetka doktorskih studija student: • pokazuje sposobnost samostalnog istraživačkog rada u oblasti studija, te samostalnost primjene vještina i metoda istraživanja u svojoj oblasti; • pokazuje sposobnost sintetizovanja, eksplikacije, oblikovanja, primjenjivanja, dizajniranja, implementacije i prihvatanja procesa zasnovanih na nauci i umjetnosti; • originalnim istraživanjem doprinosi proširenju granica znanja naučnim/umjetničkim radom, čiji neki djelovi zaslužuju objavu u domaćim i međunarodno referentnim publikacijama; • sposoban je za kritičku analizu, evaluaciju i sintezu novih i kompleksnih ideja; • promoviše, u akademskom i profesionalnom kontekstu, tehnološki, društveni ili kulturni napredak u društvu zasnovanom na znanju.

Član 5

Na doktorskim studijama za sticanje diplome akademskog naziva doktora nauka ili zvanja doktora umjetnosti, stiče se obrazovanje iz naučnih/umjetničkih oblasti studija učešćem u nastavi, naučno-istraživačkom odnosno umjetničko-istraživačkom radu i samostalnom realizacijom istraživanja.

Na kraju studija, uz stečenu diplomu doktora nauka/umjetnosti, izdaje se i dopuna diplome (Supplement) radi detaljnijeg uvida u nivo, prirodu, sadržaj, sistem i pravila studiranja i postignute rezultate tokom studija. U slučaju interdisciplinarnih i multidisciplinarnih studijskih programa, naučne nazive utvrđuje Senat, na prijedlog Centra za doktorske studije, prilikom osnivanja studijskog programa doktorskih studija, koji se dostavlja na akreditaciju. Prilikom formulisanja naučnih naziva iz stava 3 ovog člana, koriste se kombinacija cjeline ili djelova dvije najvažnije naučne oblasti koje čine doktorski program. 2. ORGANIZACIJA DOKTORSKIH STUDIJA Organizator doktorskih studija

Član 6

Univerzitet organizuje i izvodi doktorske studije iz naučnih/umjetničkih oblasti za koje je akreditovan (u daljem tekstu: organizator studija). Univerzitet organizuje doktorske studije i omogućava sticanje doktorata nauka/umjetnosti iz interdisciplinarnih i multidisciplinarnih naučnih/umjetničkih oblasti. U izvođenju interdisciplinarnih i multidisciplinarnih doktorskih studija Univerzitet može organizovati seminare, kurseve, ljetnje škole i druge oblike izvođenja nastave. Realizacija doktorskih studija

Član 7

Za realizaciju doktorskih studija na Univerzitetu osniva se Centar za doktorske studije, kao unutrašnja jedinica Univerziteta. Centar za doktorske studije djeluje u funkciji poboljšanja kvaliteta doktorskih studija, veće međunarodne prepoznatljivosti Univerziteta u okviru evropskog istraživačkog prostora i oblasti visokog obrazovanja i pospješivanja multidisciplinarnog pristupa doktorskim studijama, u smislu funkcionalizacije i povezivanja sa privredom i društvom. Centar za doktorske studije: 1) predlaže Senatu strategiju razvoja doktorskih studija; 2) definiše oblasti doktorskh studija; 3) organizuje nastavu iz doktorskih studija; 4) odobrava plan rada i angažovanje nastavnika na doktorskim studijama i prati realizaciju doktorskih studija; 5) definiše tekst konkursa za upis u prvu godinu doktorskih studija; 6) prati i analizira prolaznost studenata i predlaže upisnu kvotu i visinu školarine; 7) stara se o ispunjenosti uslova rada doktorskih studija, po normativima i standardima za akreditaciju doktorskih studija; 8) podstiče, organizuje i ostvaruje istraživačke poduhvate multidisciplinarnog karaktera; 9) učestvuje u realizaciji zajedničkih projekata sa domaćim i stranim partnerima Univerziteta i daje inicijative za uspostavljanje bilateralnih i multilateralnih oblika saradnje; 10) organizuje naučne skupove, seminare i savjetovanja; 11) promoviše doktorske studije; 12) donosi godišnji program rada Centra; 13) donosi pravilnik o radu Centra;

14) propisuje formu obrazaca za sve faze postupka prijave i odbrane doktorske disertacije , odnosno doktorskog umjetničkog projekta; 15) obavlja i druge poslove u skladu sa ovim pravilima. Centar za doktorske studije neposredno organizuje multidisciplinarne doktorske studije i posebne oblike studija za inovaciju znanja iz multidisciplinarnih naučnih/umjetničkih oblasti. Univerzitet može povjeriti pojedine poslove organizovanja multidisciplinarnih studija nekoj od svojih organizacionih jedinica, u skladu sa planiranim programom studija.

Član 8

U Centru za doktorske studije formira se Odbor za doktorske studije, kao stručno tijelo, koji upravlja doktorskim studijama i odgovoran je za postupak samovrednovanja, kontinuirano praćenje, osiguranje i unapređenje kvaliteta.

Odbor ima predsjednika i deset članova, koje imenuje Senat, na prijedlog rektora, iz reda zaposlenih sa akademskim i naučnim zvanjem na Univerzitetu, iz različitih naučnih i umjetničkih oblasti. Predsjednik Odbora za doktorske studije je rukovodilac Centra za doktorske studije, po funkciji. Odbor razmatra sva pitanja koja se odnose na organizaciju doktorskih studija i tok studiranja, planove i programe doktorskih studija i predlaže odluke koje donosi Senat, a u vezi su sa sprovođenjem doktorskih studija. Odbor daje mišljenje Senatu u postupku osnivanja studijskog programa doktorskih studija. Odbor odlučuje o svim pitanjima tajnim glasanjem, većinom glasova ukupnog broja članova Odbora.

Član 9 Organizaciona jedinica Univerziteta na kojoj se realizuju doktorske studije ima Komisiju za doktorske studije, koju imenuje Vijeće organizacione jedinice, na prijedlog dekana. Komisija za doktorske studije pruža stručnu pomoć u organizovanju i vođenju doktorskih studija na nivou organizacione jedinice. Izvođenje doktorskih studija

Član 10

Doktorske studije mogu se organizovati i na stranom jeziku.

Član 11 Doktorska disertacija odnosno doktorski umjetnički projekat izrađuje se i brani na jeziku na kojem se realizuje studijski program doktorskih studija. Doktorska disertacija se može napisati i braniti na engleskom jeziku i ako se doktorske studije ne realizuju na engleskom jeziku, pod uslovom da studijski program to omogućava i da članovi komisije za ocjenu i odbranu vladaju tim jezikom, pri čemu se pravi prošireni apstrakt na službenom jeziku u obimu od najmanje 10, a ne više od 25 strana u formatu A4 ili adekvatnom obimu u drugom formatu. Izvještaji, ocjena i druga dokumentacija, kao i doktorska disertacija odnosno doktorski umjetnički projekat, pišu se na službenom jeziku i na engleskom jeziku ako je lice koje se ne služi službenim jezikom član komisije i učestvuje u postupku prijave, izrade ili odbrane doktorske disertacije kao završnog dijela studijskog programa koji se realizuje na službenom jeziku. Izuzetno, na engleskom jeziku može biti napisan i samo rezime doktorske disertacije u obimu od najmanje 10, a ne više od 25 strana, u formatu A4 ili adekvatnom obimu u drugom formatu.

Član 12 Prilikom odbrane doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta organizator studija stara se da budu obezbijeđeni uslovi za međusobno razumijevanje svih učesnika u odbrani disertacije, kao i praćenje i razumijevanje javne odbrane doktorske disertacije kojoj prisustvuju druga zainteresovana lica. Trajanje doktorskih studija

Član 13 Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Studijski program doktorskih studija podijeljen je na studijske godine i semestre. Obim studijskog programa iznosi 60 ECTS kredita u jednoj studijskoj godini, odnosno 30 ECTS kredita u jednom semestru. Struktura studijskog programa

Član 14 Studijski program doktorskih studija čine: - studijske oblasti, podoblasti i discipline, - obavezni moduli/predmeti (kursevi), - izborni moduli/predmeti (kursevi), - istraživački, terenski i praktični rad, i - ishodi učenja.

Član 15

Studijski program doktorskih studija sadrži opšte i posebne uslove koje student mora da zadovolji za sticanje određenog znanja, i to:

1. prikaz predmeta (kurseva) sistematizovanih po: studijskim godinama, semestrima i pripadnosti obaveznim zajedničkim predmetima (naučna baza, fundamentalni i stručni predmeti), izbornim stručnim predmetima i slobodnim izbornim predmetima;

2. broj ECTS kredita za svaki predmet (kurs); 3. prikaz organizacije i oblika nastave (predavanja, seminari, istraživački, umjetnički, terenski i

praktični rad); 4. fond časova aktivne nastave; 5. prikaz strukture doktorske disertacije sa brojem ECTS kredita i planiranim terminima za početak i

završetak njene izrade. Realizacija studijskog programa i nastave

Član 16

Studijska godina organizuje se u dva semestra: zimskom i ljetnjem. Studijski program doktorskih studija realizuje se kroz:

a) nastavu, b) naučno-istraživački odnosno umjetnički rad, i c) izradu i odbranu doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta.

Član 17

Nastavni proces se izvodi kroz predavanja, seminare, konsultacije i druge utvrđene oblike nastave.

Realizacija studijskog programa odnosno nastave počinje, po pravilu, u zimskom semestru studijske godine, a može početi i u ljetnjem semestru u skladu sa odlukom Senata, na prijedlog Centra za doktorske studije. Nastava se izvodi ukoliko na jednom predmetu ima tri ili više studenata. Konsultativna (mentorska) nastava se izvodi ukoliko predmet sluša manje od tri studenta ili ako je ovakav vid nastave nužno organizovati zbog prirode (karaktera) studija/predmeta. Odluku o načinu izvođenja nastave koja će se organizovati donosi Vijeće organizacione jedinice Univerziteta. Nastavu na doktorskim studijama može izvoditi akademsko osoblje sa akademskim zvanjem, koje ima odgovarajiće rezultate u oblasti koju predaje.

Član 18

Studijski program doktorskih studija realizuje se na sljedeći način: - u I semestru kroz četiri predmeta; - u II semestru kroz jedan predmet i rad na istraživanju od značaja za doktorsku tezu (polazna

istraživanja); - u III, IV i V semestru kroz obavljanje istraživačkog rada; - u VI semestru kroz pripremu i odbranu doktorske disertacije.

Nastava u I i II semestru se organizuje u rasponu od 12 do 20 sati sedmično tokom 16 (15+1) sedmica nastave i konsultacija, u skladu sa utvrđenim nastavnim planom i programom. Ispiti se vrednuju sa najviše 40 ECTS kredita. Doktorska disertacija vrednuje se sa najviše 140 ECTS kredita, od čega se za polazna istraživanja dodjeljuje najviše 20 ECTS kredita, za prijavu i izradu teze najviše 90 ECTS kredita, a za pripremu i odbranu doktorske disertacije najviše 30 ECTS kredita.

Član 19 Nastavni predmeti po obimu, sadržaju i načinu realizacije odnosno oblicima nastave, kao i obaveze studenta, definišu se studijskim programom doktorskih studija. Naučna odnosno umjetnička istraživanja podrazumijevaju objavljivanje ostvarenih naučnih rezultata u naučnim časopisima i prezentaciju na međunarodnim naučnim skupovima, odnosno prezentaciju ostvarenih umjetničkih rezultata na način umjetničke komunikacije sa javnošću uobičajen za pojedine oblike umjetnosti. Polaznim istraživanjima u vezi sa doktorskom disertacijom student se bavi u cilju pripreme za izradu doktorske disertacije. Polazna istraživanja student može da prijavi nakon položenih svih ispita. Polazna istraživanja i naučno-istraživački rad za doktorsku tezu student obavlja pod nadzorom mentora, a rezultati istraživačkog rada objavljuju se u naučnim i stručnim časopisima.

Član 20 Doktorska disertacija odnosno doktorski umjetnički pojekat je završni dio studijskog programa doktorskih studija. Doktorska disertacija odnosno doktorski umjetnički pojekat je originalan naučni rad odnosno izvorni inovativni umjetnički projekat studenta doktorskih sudija u određenoj naučnoj ili interdisciplinarnoj ili

multidisciplinarnoj oblasti odnosno umjetnosti, kojim se daje novi naučni odnosno umjetnički rezultat i doprinosi razvoju naučne misli odnosno umjetnosti. Sticanje doktorata umjetnosti i postupak realizacije doktorskog umjetničkog projekta bliže se uređuje posebnim aktom Senata, na prijedlog Centra za doktorske studije i uz mišljenje fakulteta iz oblasti umjetnosti.

Član 21 Znanje, sposobnosti i vještine studenta prate se i vrednuju tokom nastave, a konačna ocjena se utvrđuje na ispitu. Ispit se polaže nakon odslušanog predavanja, odnosno nakon svih izvršenih nastavnih obaveza propisanih nastavnim planom i programom studija. Istraživački rad se vrednuje kroz svaku pojedinačnu aktivnost studenta utvrđenu ovim pravilima i nastavnim programom i one su izražene kroz ECTS kredite.

Član 22

Odbijenu doktorsku disertaciju kandidat ne može ponovo prijaviti. 3. UPIS NA DOKTORSKE STUDIJE

Član 23 Upis na doktorske studije vrši se na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Centar za doktorske studije, u skladu sa licencom. Upravni odbor Univerziteta, na prijedlog Senata, uz prethodno mišljenje Centra za doktorske studije i vijeća organizacionih jedinica Univerziteta, utvrđuje broj studenata za upis na studijske programe doktorskih studija. Konkurs se objavljuje u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori i na sajtu Univerziteta. Konkurs se, po pravilu, objavljuje najkasnije dva mjeseca prije početka studijske godine. Konkurs sadrži broj studenata za upis, minimalni broj kandidata za koje će se organizovati studij, uslove upisa, naziv studijskog programa i rokove za upis.

Član 24 Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova. Za upis na doktorske studije neophodno je znanje jednog svjetskog jezika.

Član 25 Upis se vrši na konkurentskoj osnovi u skladu sa prosječnom ocjenom na prethodnom nivou studija, nakon sprovedenog postupka rangiranja. Kandidati sa istom prosječnom ocjenom imaju pravo upisa pod jednakim uslovima. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima i po istim kriterijumima kao i crnogorski državljanin, uz prethodnu nostrifikaciju diplome ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija.

Postupak rangiranja sprovodi komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta. Kandidat koji smatra da postupak rangiranja nije pravilno sproveden, ima pravo prigovora Vijeću organizacione jedinice.

Odluka Vijeća iz stava 5 ovog člana je konačna. Kandidat koji je ostvario pravo na upis, a u predviđenom roku nije izvršio upis, gubi to pravo, a umjesto njega pravo na upis stiče sljedeći kvalifikovani kandidat na rang listi. Senat verifikuje odluke o upisu, na osnovu saglasnosti Centra za doktorske studije.

Član 26 Pravo upisa na interdisciplinarne ili multidisciplinarne studijske programe doktorskih studija koje organizuje Univerzitet, imaju kandidati koji su ispunili uslove iz člana 24 ovih pravila na jednom od studijskih programa magistarskih studija koji su uključeni u realizaciju interdisciplinarnog ili multidisciplinarnog programa doktorskih studija.

Član 27 Izvođenje zajedničkog studijskog programa doktorskih studija sa drugim ustanovama visokog obrazovanja, iz naučnih odnosno umjetničkih oblasti za koje su matične organizacione jedinice Univerziteta, podrazumijeva akreditovane studijske programe iz iste naučne/umjetničke oblasti i zaključen sporazum univerziteta o uslovima i načinu organizovanja zajedničkih studija. Na organizaciju, uslove za upis kandidata i druga pitanja koja se odnose na realizaciju zajedničkog studijskog programa doktorskih studija shodno se primjenjuje odredbe ovih pravila.

Član 28

Student zaključuje sa Univerzitetom ugovor o studiranju, kojim se bliže utvrđuju njihova međusobna prava i obaveze i visina školarine. 4. PRIJAVA DOKTORSKE TEZE I ODBRANA DOKTORSKE DISERTACIJE Mentor

Član 29 Vijeće organizacione jedinice Univerziteta predlaže Centru za doktorske studije kandidata za mentora. Senat, na prijedlog Centra za doktorske studije, određuje studentu mentora prilikom upisa u II semestar. Mentor se, po pravilu, određuje iz reda vanrednih i redovnih profesora, odnosno viših naučnih saradnika i naučnih savjetnika, uže naučne/umjetničke oblasti doktorske disertacije, angažovanih na realizaciji studijskog programa doktorskih studija. Pored uslova iz stava 3 ovog člana, mentor mora da ispunjava i sljedeće dopunske uslove:

1) Za područje prirodno-matematičkih, medicinskih, tehničko-tehnoloških i poljoprivrednih nauka za mentora može biti imenovano lice iz stava 3 ovog člana koje ima najmanje pet originalnih naučnih radova u časopisima sa SCI/SCIE liste;

2) Za područje društvenih i humanističkih nauka za mentora može biti imenovano lice iz stava 3 ovog člana koje ima najmanje tri originalna naučna rada u časopisima sa SSCI ili A&HCI liste.

Uslov iz tačke 2) smatra se ispunjenim ukoliko lice ima najmanje jedan originalni naučni rad u časopisima sa SSCI ili A&HCI liste, a za svaki preostali pojedinačni rad u časopisu sa SCI/SCIE, SSCI ili A&HCI liste, koji su uslov za mentora u oblasti društvenih i humanističkih nauka, oblasti društvene geografije i turizma i oblasti arhitekture, zamjenu sa dva rada koja su objavljena u časopisima koji se nalaze u Scopus bazi.

3) Za oblast umjetnosti za mentora može biti imenovano lice koje ima najmanje pet reprezentativnih referenci koje su utvrđene kao uslov za izbor u akademsko zvanje na Univerzitetu. U slučaju multidisciplinarnosti teme studentu se može odrediti najviše jedan dodatni mentor (komentori).

Član 30 Mentor može istovremeno da vodi najviše tri studenta.

Član 31 Mentor za izradu doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta dužan je da pomaže studentu pri izboru metoda naučno-istraživačkog odnosno umjetničko-istraživačkog rada, literature, pripremi strukture rada, u definisanju istraživačkih aktivnosti i planiranju vremenskog okvira za istraživanja na osnovu kojeg se može pratiti napredak studenta, kao i da mu pruža drugu stručnu pomoć. Prijava doktorske teze

Član 32

Student stiče pravo da prijavi doktorsku tezu tokom drugog semestra. Doktorska teza može da se izabere iz naučne/umjetničke oblasti izabranog studijskog programa. Postupak izrade doktorskog umjetničkog projekta bliže se uređuje posebnim aktom Senata, na prijedlog fakulteta iz oblasti umjetnosti.

Član 33 U II semestru mentor podnosi Vijeću organizacione jedinice Univerziteta izvještaj o radu studenta na sprovedenom istraživanju i postignutim rezultatima. Izvještaj iz stava 1 ovog člana Vijeće organizacione jedinice Univerziteta, uz svoje mišljenje, dostavlja na saglasnost Centru za doktorske studije. Ukoliko je mišljenje Centra za doktorske studije negativno, izvještaj se vraća na dopunu. U dogovoru sa mentorom, nakon položenih ispita i sprovedinih polaznih istraživanja, student definiše radni naziv doktorske teze.

Za izabranu temu doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta student podnosi prijavu Vijeću organizacione jedinice Univerziteta. Prijava doktorske teze treba da sadrži: biografiju, radni naslov teze, uži istraživački domen, metodološki pristup, ciljeve i očekivane naučne rezultate koji se disertacijom žele postići, odnosno naučno-stručni i umjetnički doprinos.

Član 34

Na osnovu podnesene prijave, Vijeće organizacione jedinice Univerziteta predlaže sastav komisije za ocjenu podobnosti doktorske teze i kandidata. Senat, na prijedlog Centra za doktorske studije, imenuje komisiju za ocjenu podobnosti doktorske teze i kandidata. Komisija ima, po pravilu, tri člana, od kojih je jedan član mentor. Članovi komisije moraju biti iz naučne/umjetničke oblasti iz koje se doktorska teza predlaže.

Prezentacija istraživanja

Član 35 Student je obavezan da pred komisijom za ocjenu podobnosti doktorske teze i kandidata javno obrazloži ciljeve i očekivane rezultate, odnosno izloži istraživački program sa uslovima za uspješan završetak teze, u roku od 30 dana od dana imenovanja komisije. Komisija podnosi izvještaj koji sadrži ocjenu podobnosti doktorske teze i kandidata Vijeću organizacione jedinice Univerziteta, u roku od 45 dana od dana javnog izlaganja studenta. Izvještaj iz stava 2 ovog člana Vijeće organizacione jedinice Univerziteta, uz svoje mišljenje, dostavlja Centru za doktorske studije. Prijedlog Centra za doktorske studije o ocjeni podobnosti doktorske teze i kandidata dostavlja se Senatu.

Član 36 Na osnovu odluke Senata o prihvatanju podobnosti doktorske teze i kandidata, student stiče pravo da upiše III semestar i nastavi rad na izradi doktorske disertacije.

Član 37 Mentor je dužan da pregleda doktorsku disertaciju odnosno doktorski umjetnički projekat u roku od 90 dana od dana prijema rada i odluči o davanju pisane saglasnosti da je student može predati na ocjenu. Ukoliko mentor bez opravdanog razloga u dužem vremenskom periodu ne ispunjava svoje obveze ili iz opravdanih razloga nije u mogućnosti da ih obavlja, kandidat odnosno Vijeće može inicirati promjenu mentora.

Član 38 Student stiče pravo da preda doktorsku disertaciju nakon ovjerenog V semestra. Prilikom predaje doktorske disertacije student treba da, kao prvi autor, ima objavljen rad sa rezultatima teze u časopisu sa SCI/SCIE liste, kada je doktorat iz prirodno-matematičkih, medicinskih, tehničko-tehnoloških i poljoprivrednih nauka, odnosno jedan rad sa rezultatima teze u časopisu sa SSCI ili A&HCI liste, kada je doktorat iz oblasti društvenih i humanističkih nauka. U prelaznom periodu svaki pojedinačni rad u časopisu sa SCI/SCIE odnosno SSCI ili A&HCI liste koji su uslov za društvene i humanističke nauke, oblast društvene geografije i turizma i oblast arhitekture, može se zamijeniti jednim radom iz kategorije međunarodnih časopisa. U tom slučaju, student prilaže dokaz da se časopis u kome je objavio rad nalazi u traženoj kategoriji časopisa. Izgled i sadržina doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta

Član 39 Doktorska disretacija treba da bude korektno jezički, stilski i tehnički napisana i oblikovana u skladu sa savremenim postupcima, tehnikom i tehnologijom izrade publikacija u oblasti naučnog odnosno umjetničkog rada. Forma, sadržina i uputstvo za oblikovanje doktorske disertacije dati su u prilogu i čine sastavni dio ovih pravila.

Član 40 Doktorska disertacija dostavlja se u sedam primjeraka, od kojih se jedan primjerak dostavlja Univerzitetskoj biblioteci u štampanoj, a jedan primjerak u elektronskoj formi. Elektronska verzija doktorske disertacije predaje se sa sadržajem identičnim štampanoj disertaciji u PDF/A formatu, radi pohranjivanja u Digitalni arhiv Univerziteta.

Dokumentacija obavezno sadrži i skenirane popunjene i potpisane izjave date kao prilog Uputstva za formiranje repozitorijuma doktorskih disertacija.

Član 41 Nakon prijema doktorske disertacije, Vijeće organizacione jedinice Univerziteta utvrđuje da li su ispunjeni uslovi iz člana 38 ovih pravila i predlaže komisiju za ocjenu doktorske disertacije. Senat, na prijedlog Centra za doktorske studije, imenuje komisiju za ocjenu doktorske disertacije. Komisija ima najmanje tri člana, od kojih najmanje jedan nije u radnom odnosu na Univerzitetu. Članovi komisije moraju biti iz naučne/umjetničke oblasti iz koje se brani doktorska disertacija. Komisija je dužna da Vijeću organizacione jedinice podnese izvještaj koji sadrži ocjenu doktorske disertacije, u roku od 45 dana od imenovanja komisije. Član komisije može izdvojiti svoje mišljenje od mišljenja većine članova komisije, koje je dužan da potpiše i obrazloži u pisanoj formi. Izdvojeno mišljenje je sastavni dio izvještaja komisije.

Član 42 Po prijemu izvještaja komisije iz člana 41 ovih pravila, organizaciona jedinica Univerziteta objavljuje na svojoj oglasnoj tabli, oglasnoj tabli Univerziteta i u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori da se izvještaj komisije i doktorska disertacija stavljaju na uvid javnosti. Obavještenje sadrži: ime i prezime kandidata, ustanovu u kojoj je kandidat zaposlen, naziv doktorske disertacije, sastav komisija za pregled i ocjenu disertacije, mjesto i vrijeme za pregled disertacije. Doktorska disertacija i izvještaj o ocjeni disertacije daju se na uvid javnosti 30 dana.

Član 43 Po isteku roka iz člana 42 stav 3 ovih pravila, Vijeće organizacione jedinice Univerziteta razmatra izvještaj komisije za ocjenu doktorske disertacije i dostavljene primjedbe od strane javnosti i predlaže da se disertacija prihvati, odbije ili vrati na dopunu, odnosno izmjenu. Prije odlučivanja na Senatu, izvještaj komisije za ocjenu doktorske disertacije razmatra Centar za doktorske studije. Ako Centar ne da pozitivno mišljenje o ocjeni doktorske disertacije odnosno doktorskog umjetničkog projekta i smatra da nijesu ispunjeni uslovi za davanje saglasnosti, obavezan je da obrazloži takvu odluku i da navede razloge zbog kojih nije dato pozitivno mišljenje. Ukoliko Senat vrati disertaciju na dopunu, odnosno izmjenu, a kandidat u roku od šest mjeseci od dana prijema obavještenja o takvoj odluci ne postupi po primjedbama i sugestijama, Senat donosi odluku kojom se obustavlja postupak za sticanje akademskog naziva doktora nauka/umjetnosti. Odbrana doktorske disertacije

Član 44

Donošenjem odluke o prihvatanju doktorske disertacije, Senat uz mišljenje Centra za doktorske studije, na prijedlog Vijeća organizacione jedinice Univerziteta, imenuje komisiju za odbranu doktorske disertacije. Javna odbrana se organizuje najkasnije 30 dana od dana imenovanja komisije iz stava 1 ovog člana, s tim što komisija prethodno utvrđuje mjesto, dan i čas odbrane disertacije. Komisija iz stava 1 ovog člana ima najmanje tri člana, od kojih najmanje jedan nije u radnom odnosu na Univerzitetu. Članovi komisije moraju biti iz naučne/umjetničke oblasti iz koje se brani doktorska disertacija.

Vijeće organizacione jedinice Univerziteta obavještava javnost o odbrani doktorske disertacije preko svoje oglasne table, oglasne table Univerziteta i saopštenjem u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori. Obavještenje o odbrani sadrži: ime i prezime kandidata, naziv doktorske disertacije, sastav komisije za odbranu, mjesto i vrijeme odbrane disertacije.

Član 45

Odbrana doktorske disertacije pred komisijom ima sljedeći tok: predsjednik komisije iznosi podatke i informacije o doktorandu i daje kratki prikaz rada, nakon čega doktorand iznosi kraći rezime, rezultate i zaključke do kojih je došao, a zatim članovi komisije postavljaju pitanja. Komisija za odbranu doktorske disertacije, nakon sprovedenog postupka, donosi odluku da li je doktorand odbranio ili nije odbranio doktorsku disertaciju. Predsjednik komisije saopštava odluku i javno proglašava odbranu. O toku odbrane doktorske disertacije vodi se zapisnik koji potpisuju članovi komisije i zapisničar.

Član 46

Komisija za odbranu doktorske disertacije podnosi Senatu izvještaj o toku i rezultatu odbrane doktorske disertacije.

Član 47

Doktorska disertacija je javna i može se objaviti nakon odbrane. 5. PROMOCIJA DOKTORA NAUKA

Član 48

Diploma o stečenom akademskom nazivu doktora nauka/umjetnosti uručuje se prilikom javnog svečanog proglašavanja kandidata za doktora nauka/umjetnosti. Promociju doktora nauka/umjetnosti i uručivanje diplome obavlja rektor Univerziteta. Promociji doktora nauka/umjetnosti prisustvuju dekani, odnosno direktori organizacionih jedinica Univerziteta, mentori kandidata i članovi komisija za odbranu doktorskih disertacija.

Član 49

Dekan organizacione jedinice Univerziteta saopštava biografiju kandidata, njegovu stručnu, naučnu i društvenu aktivnost, stav komisije za odbranu doktorske disertacije i datum odbrane. Mentor, odnosno član komisije za odbranu doktorske disertacije saopštava naziv i sadržinu disertacije, kao i naučne rezultate do kojih je kandidat došao u toku rada na disertaciji.

Član 50 Promocija doktora nauka završava se konstatacijom rektora Univerziteta da su ispunjeni svi uslovi za proglašenje kandidata za doktora određene oblasti nauka/umjetnosti i uručivanjem diplome.

Član 51 Doktorandi koji su odbranili doktorsku disertaciju upisuju se u Knjigu doktora nauka/umjetnosti, koju vodi Univerzitet.

Član 52 Do dodjeljivanja diplome doktora nauka/umjetnosti izdaje se uvjerenje o završenim doktorskim studijama.

Član 53 Senat može oglasiti ništavnom diplomu o stečenom akademskom nazivu doktora nauka odnosno zvanju doktora umjetnosti, pored slučajeva utvrđenih zakonom, i u slučaju kada je diploma potpisana od strane neovlašćenog lica ili ako imalac diplome nije ispunio sve ispitne i druge obaveze na način i po postupku utvrđenim zakonom, Statutom Univerziteta i ovim pravilima.

Član 54 Univerzitet može izdati novu diplomu i dodatak diplome ili izvršiti zamjenu diplome i dodatka diplome u skladu sa zakonom. 6. PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Započeti postupci

Član 55 Postupak sticanja akademskog naziva doktora nauka na Univerzitetu koji je započet do dana stupanja na snagu ovih pravila završiće se po propisima po kojima je započet. Primjena

Član 56 Prelazni period iz člana 38 stav 3 ovih pravila je godina dana od dana stupanja na snagu ovih pravila. Prestanak važnosti

Član 57 Danom stupanja na snagu ovih pravila prestaju da važe Pravila doktorskih studija br. 01-832 od 20.04.2004. godine. Stupanje na snagu

Član 58


Broj:______


SENAT UNIVERZITETA CRNE GORE Predsjednik


UPUTSTVO ZA OBLIKOVANJE DOKTORSKE DISERTACIJE

Doktorski rad piše se na crnogorskom jeziku ili na drugom jeziku, u skladu sa zakonom i pravilima doktorskih studija, i sadrži uporednu naslovnu stranu, prošireni rezime (do 4 strane) i ključne riječi na crnogorskom i engleskom jeziku. Rad treba da bude štampan na papiru formata A4 (210x297mm) sa marginama od 30mm. Prored osnovnog teksta rada treba da bude podešen na 1,5 red. Tekst svake strane treba da bude logično podijeljen u odjeljke. Tekst se štampa jednostrano i strane treba da budu numerisane. Broje se sve strane od uvoda do kraja rada. Numeracija se piše u donjem desnom uglu. Oblik pisma (font) kojim se štampa doktorski rad treba da bude tipa antikva (serifni fontovi, kao što su: Times New Roman, Garamond, Cambria, Minion, Book Antiqua, Linux Libertine, i sl.), osim korica i naslovne strane, za koje se koristi oblik pisma tipa grotesk (beserifni fontovi, kao što su: Arial, Helvetica, Gill Sans, Calibri, Myriad, Linux Biolinum, i sl.). Veličina pisma u tekstu doktorskog rada treba da bude 12 tipografskih tačaka. Sve tabele i slike treba da imaju odgovarajući naslov i da budu numerisane. Brojevi i naslovi tabela nalaze se uvijek iznad tabela. Brojevi i naslovi slika nalaze se uvijek ispod slika. Ako ilustracija nije izvorni doprinos autora, obavezno je navođenje izvora (ako je ilustracija već objavljena), odnosno autora (ako ilustracija još nije objavljena) od kojeg je preuzeta. Izvor se navodi neposredno ispod ilustracije. Ako je ilustracija reprodukcija umjetničkog djela, navodi se autor (ako je poznat), naslov, kao i ostali neophodni podaci relevantni za pojedine umjetničke vrste. Opšte pravilo je da se u svim pisanim radovima uvijek jasno mora odvojiti tuđi tekst i tuđi podaci od autorovog teksta, njegovih zaključaka, ideja, podataka i sl. Od drugih autora se mogu preuzeti manji djelovi teksta, ali se to uvijek mora označiti navodnicima, uz tačno navođenje na uobičajen način u tekstu i literaturi odakle je tekst preuzet. Predati rad mora da bude ukoričen u tvrdi ili broširani povez. Elektronska verzija rada mora biti identična štampanoj i u formatu za arhiviranje u digitalni arhiv Univerziteta Crne Gore.

Doktorska disertacija mora da sadrži:

Naslovnu stranu na jeziku na kojem je rad pisan Iza naslovne strane slijedi naslovna strana na engleskom jeziku, ako rad nije pisan na engleskom jeziku, a ako jeste, onda na crnogorskom jeziku Stranu sa informacijama o mentoru/mentorima i članovima komisije Strane sa podacima o doktorskoj disertaciji na crnogorskom jeziku (odnosno na jeziku na kojem je rad pisan) (1) Strane sa podacima o doktorskoj disertaciji na engleskom jeziku Sadržaj Tekst rada po poglavljima Literaturu (2) Priloge (neobavezno) (3) Biografiju autora (4) Izjavu o autorstvu, Izjavu o istovjetnosti štampane i elektronske verzije doktorskog rada, Izjavu o korišćenju (5) ________________________ (1) Strane sa podacima o doktorskoj disertaciji na crnogorskom jeziku / na engleskom jeziku - Naslov doktorske disertacije - Rezime Rezime mora biti napisan tako da omogući čitaocu razumijevanje cilja rada, metoda istraživanja, rezultata, uz bitna obrazloženja i autorove zaključke. - Ključne riječi Treba navesti do deset ključnih pojmova - Naučnu oblast - Užu naučna oblast - UDK broj i, ako postoji, dodatna posebna klasifikaciona oznaka za datu oblast -UDK broj dodeljuje fakultetska ili Univerzitetska biblioteka, kao jedinstvenu stručnu klasifikaciju publikacije prema pravilima Univerzalne decimalne klasifikacije. (2) Literatura Literatura se navodi azbučnim ili abecednim redom (u skladu sa korišćenim jezikom, odnosno pismom) ili prema redu pojavljivanja u tekstu (zavisno od stila citiranja literature koji se koristi u odgovarajućoj naučnoj oblasti). Navode se svi radovi čiji su djelovi u doktorskom radu eksplicitno navedeni, kao i oni na koje se autor poziva. U popisu literature ne smije biti radova koji nisu citirani, ni onih na koje se u radu ne upućuje. (3) Prilozi (nije obavezno) Ukoliko se pri izradi rada koriste određeni prilozi (npr. određene ankete, obrasci i sl.), njih treba dodati na kraju rada. Mogu se označiti kao: PRILOG A, PRILOG B, ili PRILOG 1, PRILOG 2, i sl. (4) Biografija autora Biografija treba da bude napisana u trećem licu jednine, a njen opseg ne treba da prelazi 1800 znakova. (5) Izjava o autorstvu, Izjava o istovjetnosti štampane i elektronske verzije doktorskog rada, Izjava o korišćenju Popunjene i potpisane izjave, kao dodatak, čine sastavni dio štampane i elektronske verzije disertacije.

Forma disertacije: Korice: Naziv Univerziteta (veličina pisma: 16 tipografskih tačaka) Naziv organizacione jedinice (veličina pisma: 16 tipografskih tačaka) Ime i prezime doktoranda (veličina pisma: 16 tipografskih tačaka) Naslov doktorske disertacije (veličina pisma: 22 tipografske tačke); Doktorska disertacija (naznaka o vrsti rada - veličina pisma: 16 tipografskih tačaka) Mjesto, godina (veličina pisma: 14 tipografskih tačaka) Naslovna strana: Isti tekst kao na koricama Strana sa podacima o doktorandu, mentoru i članovima komisije Doktorand: ime i prezime, datum rođenja, naziv završenog studijskog programa i godina završetka Mentor: titula, ime i prezime, zvanje, naziv univerziteta i organizacione jedinice Članovi komisije: titula, ime i prezime, zvanje, naziv univerziteta i organizacione jedinice Datum odbrane: dan, mjesec, godina (ukoliko nije poznat u momentu koričenja dodaje se naknadno) Strana sa izrazima zahvalnosti, odnosno posvetom (nije obavezna) Strane sa podacima o doktorskoj disertaciji (na crnogorskom jeziku): Naziv doktorskih studija Naslov doktorske disertacije Rezime Ključne riječi (do 10) Naučna oblast Uža naučna oblast Strane sa podacima o doktorskoj disertaciji (na engleskom jeziku): Naziv doktorskih studija Naslov doktorske disertacije Rezime Ključne riječi (do 10) Naučna oblast Uža naučna oblast UDK broj i, ako postoji, dodatna posebna klasifikaciona oznaka za datu oblast Predgovor Izvod iz teze Sažetak na engleskom jeziku Sadržaj Tekst rada po poglavljima Literatura Prilozi (nije obavezno) Biografija autora Izjava o autorstvu Izjava o istovjetnosti štampane i elektronske verzije doktorskog rada Izjava o korišćenju

Prilog 1.

Izjava o autorstvu Potpisani-a Broj indeksa/upisa

Izjavljujem

da je doktorska disertacija pod naslovom • rezultat sopstvenog istraživačkog rada, • da predložena disertacija ni u cjelini ni u djelovima nije bila predložena za dobijanje bilo koje diplome prema studijskim programima drugih ustanova visokog obrazovanja, • da su rezultati korektno navedeni, i • da nijesam povrijedio/la autorska i druga prava intelektualne svojine koja pripadaju trećim licima. Potpis doktoranda U _______________________ _________________________

Prilog 2.

Izjava o istovjetnosti štampane i elektronske verzije doktorskog rada Ime i prezime autora _________________________________________________ Broj indeksa/upisa ___________________________________________________ Studijski program ___________________________________________________ Naslov rada ________________________________________________________ Mentor ____________________________________________________________ Potpisani/a ________________________________________ Izjavljujem da je štampana verzija mog doktorskog rada istovjetna elektronskoj verziji koju sam predao/la za objavljivanje u Digitalni arhiv Univerziteta Crne Gore. Istovremeno izjavljujem da dozvoljavam objavljivanje mojih ličnih podataka u vezi sa dobijanjem akademskog naziva doktora nauka, odnosno zvanja doktora umjetnosti, kao što su ime i prezime, godina i mjesto rođenja, naziv disertacije i datum odbrane rada. Potpis doktoranda U _______________________ _________________________

Prilog 3.

IZJAVA O KORIŠĆENJU

Ovlašćujem Univerzitetsku biblioteku da u Digitalni arhiv Univerziteta Crne Gore pohrani moju doktorsku disertaciju pod naslovom: koja je moje autorsko djelo. Disertaciju sa svim prilozima predao/la sam u elektronskom formatu pogodnom za trajno arhiviranje. Moju doktorsku disertaciju pohranjenu u Digitalni arhiv Univerziteta Crne Gore mogu da koriste svi koji poštuju odredbe sadržane u odabranom tipu licence Kreativne zajednice (Creative Commons) za koju sam se odlučio/la.

1. Autorstvo 2. Autorstvo – nekomercijalno 3. Autorstvo – nekomercijalno – bez prerade 4. Autorstvo – nekomercijalno – dijeliti pod istim uslovima 5. Autorstvo – bez prerade 6. Autorstvo – dijeliti pod istim uslovima

(Molimo da zaokružite samo jednu od šest ponuđenih licenci, kratak opis licenci dat je na poleđini lista).

Potpis doktoranda U _______________________ _________________________

1. Autorstvo - Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, i prerade, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence, čak i u komercijalne svrhe. Ovo je najslobodnija od svih licenci.

2. Autorstvo - nekomercijalno. Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, i prerade, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu djela.

3. Autorstvo - nekomercijalno - bez prerade. Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, bez promjena, preoblikovanja ili upotrebe djela u svom djelu, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu djela. U odnosu na sve ostale licence, ovom licencom se ograničava najveći obim prava korišćenja djela.

4. Autorstvo - nekomercijalno - dijeliti pod istim uslovima. Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, i prerade, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca ne dozvoljava komercijalnu upotrebu djela i prerade.

5. Autorstvo - bez prerade. Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, bez promjena, preoblikovanja ili upotrebe djela u svom djelu, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence. Ova licenca dozvoljava komercijalnu upotrebu djela.

6. Autorstvo - dijeliti pod istim uslovima. Dozvoljavate umnožavanje, distribuciju i javno saopštavanje djela, i prerade, ako se navede ime autora na način određen od strane autora ili davaoca licence i ako se prerada distribuira pod istom ili sličnom licencom. Ova licenca dozvoljava komercijalnu upotrebu djela i prerada. Slična je softverskim licencama, odnosno licencama otvorenog koda.

Documents

Osnovne akademske studije: BSc Fizička kultura i zdravi stilovi života