Zdravi vrt

8/17/2019 Zdravi vrt

http://slidepdf.com/reader/full/zdravi-vrt 1/32

ZDRAVI VRT

VELIKA ILUSTRIRAN

ENCIKLOPEDIJA

Organski, prirodan i bez kemikali





V E L I K A I L U S T R I R A N A

ENCIKLOPEDIJA

ZDRAVI VRTOrganski, prirodan i bez kemikalija





V E L I K A I L U S T R I R A N A

ENCIKLOPEDIJA

ZDRAVI VRTOrganski, prirodan i bez kemikalija



Prijevod s engleskogaDraæen RuæiÊ (str. 1 ∑ 185)Nino OrepiÊ (str. 186 ∑ 416)

Lektura Jasenka RuæiÊ (str. 1 ∑ 185)Ana KrupiÊ (str. 186 ∑ 416)

KorekturaAna KrupiÊ

GrafiËko oblikovanje Damir SinkoviÊ

Priprema za tisakGrafiËki studio Miπ

TisakTlaciarne BB, SlovaËka, oæujak 2010.

ISBN 978-953-14-0689-5

CIP zapis dostupan u raËunalnom katalogu Nacionalnei sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu pod brojem ????????.

Sva prava zadræana.Ni jedan dio ove publikacije ne smije se reproducirati,

pohraniti ili prenositi u bilo kojem obliku ili bilo kojim

putem, elektroniËki, mehaniËki, fotokopiranjem, snimanjemili drukËije bez prethodnog pisanog dopuπtenja vlasnika

autorskoga prava.

Naslov izvornika

Encyclopedia of ORGANIC GARDENINGThe complete guide to natural & chemical-free gardening

Copyright ∂ 2002, 2005 Dorling Kindersley LtdText copyright ∂ H. D. R.A., 2001, 2005∂ za hrvatsko izdanje Mozaik knjiga, 2010.



Predgovor

Vrtovi nam trebaju davati zdrave, svjeæe i ukusne plo

mirisavo zaËinsko bilje i prekrasno cvijeÊe. Moraju b

za djecu, kuÊne ljubimce,ptice i leptire, koji u naπe pi naπe æivote unose ljepotu i radost.A rad u njima tre

biti uæitak i zadovoljstvo ∑ jednako kao i pogled na n

ZDRAVI VRT je pouzdan i dragocjen priruËnik

svima koje zanima prirodan, zdrav i siguran uzgoj po

zaËinskog i ukrasnog bilja. Djelo je struËnjaka iz naju

europske organizacije na podruËju ekoloπkog vrtlarstvThe Henry Doubleday Research Association ∑ posve

istraæivanju i promoviranju prirodnog vrtlarstva, poljoi hrane.Ta je institucija meπu vodeÊim svjetskim auto

kad je rijeË o uzgoju voÊa i povrÊa, a jednako tako i

bilja. Njima se za savjet obraÊaju Ëak i vlade i meunorganizacije.

ZDRAVI VRT donosi objaπnjenje osnovnih postaekoloπkoga uzgoja bilja te struËne savjete o tome gdj

poËeti,bilo da ste poËetnik ili iskusan vrtlar, bilo da i

velik vrt ili tek balkonski kutak i nekoliko lonËanicasavjeti i struËno vodstvo pokazat Êe vam kako prijeÊi

vrtlarstvo te kako inkorporirati ekoloπka (organska, b

prirodna) naËela u planiranje i oblikovanje vrta.

ZDRAVI VRT pokriva sve od njege tla i recikliran

πtednje vode, prirodnog obuzdavanja πtetnika i bolesti

i Ëuvanja plodova. Detaljna objaπnjenja,korak-po-kora

preglednim ilustracijama,otkrivaju kako treba priprem

i kompost, kako sijati i saditi, malËirati i zalijevati,njeg

πtititi biljke od bolesti i πtetnika ∑ kako stvoriti savrπen

vrt. Poseban dio posveÊen je povrÊu pa se abecednim s

obrauju sve vrste povrÊa. Slijedi opis biljnih bolesti i π

ZDRAVI VRT je najpotpunija i najsveobuhvatnij

ekoloπkom vrtlarstvu.Na jednomu mjestu obuhvaÊen

ekoloπkog vrtlarstva te savjeti o uzgoju povrÊa, voÊa

bilja. Djelo je najuglednijih svjetskih struËnjaka; infopouzdane i svi savjeti provjereni i potvreni u praksi

napisana jasno i razumljivo, a oblikovana pregledno, p

potrebnih informacija brzo i lako dolazi. Fotografije,tablice ilustriraju i upotpunjuju opise.

Æelimo vam puno radosti i zadovoljstva u zdravu

Uredniπtvo





Organsko vrtlarstvo: uvod 9©to je to i πto njime dobivate

Stvaranje organskoga vrta 20Po Ëemu se organski vrt razlikuje od obiËnoga?Nacrti, preporuke i praktiËni savjeti

OSNOVE

Tlo i njega tla 33Upoznajte i poboljπajte svoje tlo; primjenakomposta, gnojiva, otpaloga liπÊa...

Voda i zalijevanje 63

UËinkovito zalijevanje: iskoriπtavanjekiπnice i vode iz kuÊanstva; naËinismanjivanja potroπnje vode

Korov i njegovo suzbijanje 73Uspjeπno spreËavanje πirenja korova uz manjetruda; raskrËivanje zapuπtenih dijelova

Zdravlje biljaka 84Prirodno obuzdavanje bolesti i πtetnika:poticanje prirodnih neprijatelja biljnih

πtetnika; zamke i prepreke; krajnje mjere

Uzgoj biljaka 104Kako razmnoæavati biljke iz sjemenai izdanaka; uπteda i Ëuvanje sjemena

LIJEP IZGLED

Zdravi materijali u vrtu 126Od poploËavanja do oblikovanja jezerca;savjeti za primjenu ekoloπkih materijala u vrtu

DrveÊe, grmlje i penjaËice 142Odabir i njega trajnih biljnih elemenatau vrtu

Vrtno cvijeÊe 158Pravi odabir biljaka i mjesta za sadnju;novi naturalistiËki stilovi sadnje; njega cvijeÊa

SadræajTravnjaci i njihovo odræavanjeMoæe li organski travnjak biti savrπen?Odabir sjemena, trave i mjesta za travnjak

Vrt za æivotinjski svijet Jednostavni naËini da æivotinjskom svijetuosigurate hranu i zaπtitu u vrtu; jezerca iæivi svijet u njima

Vrt u posudamaUzgoj voÊa, povrÊa i cvijeÊa u posudama;odabir odgovarajuÊih posuda; njega biljaka

Vrtlarstvo u zaπtiÊenu prostoruKako na najbolji naËin iskoristiti staklenik

i plastenik; primjena pokrova za biljke

UZGOJITE SAMI

Uzgoj voÊaVoÊke i grmovi, gredice za jagode,loza ∑ za svjeæe i zdrave plodove;uzgoj, branje i Ëuvanje

Uzgoj zaËinskoga bilja

Savjeti za odabir i uzgoj biljakaza uporabu u pripremi jela; branjei Ëuvanje

Uzgoj povrÊaOd tradicionalnog povrtnjaka dotehnike ≈bez prekopavanja√ i jestivihukrasnih biljaka

PovrÊe i salatne biljke, A ∑ ÆPovrÊe i salatno bilje,A ∑ Æ: opis,detalji savjeti o sjetvi, rasporedu,

njezi i branju.

Bolesti i πtetnici, A ∑ ÆDijagnostiËki savjeti i organska rjeπenjaproblema sa πtetnicima, bolestimai poremeÊajima.

Kazalo





UV

ORGANSKO, ILI EKOLO©KO,VRTLARSTVO je, jedno-

stavno reËeno, naËin vrtlarstva koji ne πteti okoliπu

i ugodan je ljudima. Metode organskog vrtlarstvamoæe primjenjivati svatko u stvaranju i odræavanju

gotovo svih oblika, veliËina i stilova vrtova, na svimlokacijama, od gradskih srediπta do seoskih idiliËnih

prostora.

Organsko vrtlarstvo omoguÊuje da imate vrt kakavæelite, znajuÊi pritom da dajete svoj doprinos zaπtiti

πireg okoliπa u kojemu svi moramo æivjeti.

Od hrane do cvijeÊaPokret za organski uzgoj zapravo je poËeo sredinom20. stoljeÊa, kad su napredni pojedinci ∑ vizionari

kakvi su bili Lawrence D. Hills i Eve Balfour posumnjali da su uzgoj i proizvodnja hrane, pa tako

i vrtlarstvo krenuli krivim razvojnim smjerovima.

Njih je naroËito zanimala proizvodnja zdrave hrane,u kojoj je najnapredniji bio organski uzgoj. No,

organske metode nisu namijenjene samo malim

voÊnjacima i gredicama s povrÊem. One se mogu

primijeniti na sve vrste vrtova, od travnjaka i æivica

do lonËanica na prozorima. Danas se organskemetode primjenjuju Ëak i u javnim parkovima,

na sportskim terenima, naroËito kad je rijeË o

sportovima na travi, pa Ëak i na parkiraliπtima.

BuduÊnost je organska

U posljednjem desetljeÊu iskazano je golemo

zanimanje za sve πto je organsko.Pokret za organskiuzgoj ∑ koji je dugo Ëinila gorljiva, posveÊena, aktivna,

no razmjerno malena skupina entuzijasta ∑ danas je priliËno sazrio. Organska hrana moæe se nabavitiposvuda, u lancima velikih supermarketa kao i u

specijaliziranim trgovinama diljem Europe, vlade

podupiru organski uzgoj i istraæivanja, a sve seviπe primjenjuju organske metode vrtlarstva.

Svaki put kad se dogodi nova afera s hranom,ili se otkrije opasnost od novih pesticida, ljudi

poËnu uzgajati i konzumirati organsku hranu.

Organsko vrtlarstvo: uvodORGAN SKE METO DE DOPU ©TAJU DA STVORITE VRT KAKAV

P O Æ E L I T E ; M E T OD E S U P R A K T I » N E I D J E L O TV O RN E .

LonËanice (lijevo)

Nema tako malena prostora n

ne bi mogla primijeniti naËela

uzgoja: to je moguÊe Ëak i u c

posudama.

VeÊa slikana prethodnoj strani

Organske metode danas se ko

stvaranje i odræavanje svih vrs

bez obzira na to jesu li mali i

Nisu viπe ograniËene samo na

sa zaËinskim biljkama uz kuh

ili povrtne gredice.



10 UVOD

Iako su umjetna gnojiva stvorena prije 150 godina,

nisu bila u πirokoj primjeni sve do sredine 1940-ih,

u godinama nakon Drugoga svjetskog rata. Dugo su

poljoprivrednici bili sumnjiËavi prema ≈umjetnomgnojivu√, vjerujuÊi da samo prirodno gnojivo moæe

dati zemlji snagu. Suvremeni pesticidi, od kojih su

mnogi stvoreni kao nervni bojni otrovi u ratnim

godinama, imaju sliËnu kratku povijest. Prije 1950.

broj kemikalija koje su koristili protiv πtetnika bio je

iznenaujuÊe ograniËen. Ipak, bilo bi pogreπno misliti

da je poljoprivreda na prijelazu stoljeÊa bila jednaka

kao organski uzgoj koji se primjenjuje danas. Osnove

se nisu moæda mnogo promijenile, ali suvremene

poboljπane tehnike, oprema i varijeteti biljaka koje

koriste danaπnji organski poljoprivrednici, zap

njihove viktorijanske preteËe.

Organski pioniriU poslijeratnoj Velikoj Britaniji vlada je ulagal

goleme napore da poveÊa poljoprivrednu

proizvodnju.VeÊina poljopr ivrednika uskoËila

u vlak koji su ubrzali poticaji i drugi stimulan

Rezultat je bio priliËno poveÊan urod, zahvalj

uzgoju novih vrsta biljaka. OËito, nova je poli

doæivjela neosporan uspjeh, no veÊ je u poËet

nekoliko zabrinutih glasova izrazilo protivljenj

Najviπe ih je plaπilo to da Êe prestankom u

stajskoga gnojiva, umjetne hranjive tvari πtetiti

zdravlju tla. Osiromaπena zemlja, tvrdili su, pro

Êe nezdravu hranu koja Êe uniπtiti, umjesto da

zdravlje ljudi i stoke.

Lady Eve Balfour, jedna od glavnih pristalic

te teorije, osnovala je 1945. Udrugu za tlo (So

Association). Svrha joj je bila naglasiti vitalne o

izmeu zdravlja tla, biljaka, æivotinja i ljudi.To

oznaËilo poËetak ≈organskog pokreta√ u Veliko

Britaniji.

Trebalo je biti priliËno hrabar i otvoreno s

suprotstaviti Vladinim pr ijedlozima te gotovo

akademskim i istraæivaËkim institucijama u zem

∑ zapravo ustati protiv tako raπirenih uvjerenjaUglavnom, poljoprivrednici su uoËili da je tlo

sve slabije kakvoÊe te da se uporabom pesticid

ne postiæe uspjeh, i tih su godina poËeli prihv

organski uzgoj.

U vrtovima toga vremena potreba da se bu

≈moderan√ potaknula je mnoge ljude da poËn

upotrebljavati vreÊe gotovih umjetnih gnojiva

spretnih za rukovanje i ≈Ëudotvorne√ proizvod

poput DDT-a. No i ovdje je siÊuπna manjina

na svojim stajaliπtima ∑ meu njima i Lawrenc

D. Hills, jedan od osnivaËa Udruge za tlo. God

1958. uspostavio je organizaciju za organsko

vrtlarstvo i nazvao ju je IstraæivaËka udruga H

Doubledaya (Henry Doubleday Research Associa

ili HRDA ∑ organizacija za organski uzgoj, po

kojim je imenom danas poznatija.Nazvao ju j

prema viktorijanskom kvekeru iz Essexa,

eksperimentalnom uzgajivaËu, Ëijem se djelu

i filozofiji divio.

Razvoj pokreta za organski uzgoj

Djelovanje napreduje

HDRA prouËava znanost u proπlosti

i suvremenu znanost kako bi

otkrila organske tehnike buduÊnosti.

Gore:Repelent za puæeve. Dolje:

Obnovljena kuÊa loze u Audley Endu.



RAZVOJ ORGANSKOG POKRE

Pokret raste

Tijekom 1960-ih poËeo je rasti otpor prema uporabi

pesticida, dijelom i zato πto je Rachel Carson u svojoj

vrlo popularnoj knjizi Silent Spring (≈Tiho proljeÊe√)

istaknula πtetne posljedice tih kemikalija na okoliπ.

A i javnost je tijekom 1970-ih i 1980-ih postajala sveosvjeπtenija kad je rijeË o pitanjima okoliπa. Otprilike

u to vrijeme organska se hrana poËela prodavati,

iako tek u malim specijaliziranim trgovinama.

Tijekom posljednjeg desetljeÊa 20. stoljeÊa niz

tragiËnih dogaaja vezanih za prehranu, ukljuËujuÊi

BSE (eng. Bovine spongiform encepalopathy, ili kravlje

ludilo) te problem s genetiËki preinaËenom hranom

(GM, vidi joπ i str. 294) doveli su do silne potraænje

za zdravim namirnicama. Danas, u novom tisuÊljeÊu,

moæemo reÊi da izgledi za organsku proizvodnju

nikada nisu bili bolji.Neki Ëak predviaju da Êe uz

sadaπnji ritam rasta organska poljoprivreda u sljedeÊih

25 godina potpuno zamijeniti konvencionalnu

poljoprivredu. Organsko vrtlarstvo, jednako tako,

dobiva sve viπe pristalica i sljedbenika.Tako se u

HDRA,vodeÊoj britanskoj udruzi koja ih okuplja, u

posljednjih 15 godina broj Ëlanova poveÊao deset puta.

Tko danas moæe reÊi πto je organsko?

Ako se hrana moæe prodavati kao ≈organska√, potroπaËi

moraju imati jamstvo da je zaista proizvedena na

organski naËin. Da bi se odræalo povjerenje potroπaËa,

danas u mnogim zemljama nije zakonito prodavatiproizvode kao organske ako ne nose prepoznatljiv

znak, koji potvruje da je hrana uzgojena u skladu

s organskim standardima.Ti standardi ∑ praktiËna

primjena temeljnih organskih naËela ∑ pokrivaju svaki

dio uzgoja, skladiπtenja i prerade hrane, ukljuËujuÊi

obradu tla, postupanje sa æivotinjama te suzbijanje

πtetnika i korova. U Velikoj Britaniji je najveÊe tijelo

za izdavanje certifikata Udruga za tlo, a njezini se

simboli posvuda koriste.

U vrijeme nastanka ovoga teksta nisu postojalistandardi koji su ureivali podruËje uporabne

hortikulture ∑ parkova, javnih vrtova, golfskih igraliπta,automobilskih parkiraliπta itd. ∑ no i tu su se primje-njivala naËela organskog vrtlarstva.Organski vrtlari

savrπeno dobro znaju da je moguÊe odræavati Ëitav vrt ∑ ruæe, travnjake, grmove i cvjetne gredice ∑ bez uporabe

kemijskih gnojiva i prskanja. Zaπto se onda to ne bi

primijenilo na javne vrtove i parkove, πkolska igraliπtai sliËne povrπine? U nekim zemljama, poput NjemaËke,

Danske i ©vedske, takvi prijedlozi veÊ su se poËeliprovoditi.U Velikoj Britaniji HDRA djeluje s ostalim

institucijama ukljuËenim u industriju hortikulture,a namjera je postaviti niz organskih standarda

za uporabnu hortikulturu i pejzaænu arhitekturu.

Vrtlari mogu odabrati hoÊe li raditi premaorganskim uputama za vrtlare HDRA-e (vidi str.

397), πto su prilagoeni standardi za komercijalni

uzgoj. Informacije koje se daju u ovoj knjizi temelje

se na tim uputama.Vrtlarstvo na svakoj razini oËito

ukljuËuje mnoge aspekte, na primjer travnjake, koji

se ne tiËu poljoprivrednika. Upute HDRA-e odnose

se na neka od tih podruËja koja nisu vezana za hranu;

o ostalima se razmiπlja.

Srodni sustavi

Uzgojni sustavi koji promiËu druga dva ≈pokreta√ ∑

biodinamiku i permakulturu ∑ provode se na naËelimaorganskog uzgoja. BiodinamiËke metode, kojima se

jednako koriste poljoprivrednici i vrtlari, temelje se na

uËenju Rudolfa Steinera, austrijskog radikalnog filozofakoji je djelovao u 1920-ima. Permakultura je filozofija

interdisciplinarnog ekoloπkog dizajna, a razvio ju

je Australac Bill Mollison krajem 20. stoljeÊa. Ibiodinamika i permakultura osiguravaju, prema nekim

ljudima, filozofiju za æivot.

Proizvodi organskog vrtlarstva

PodruËje vrtlarstva na kojem bi bilo korisno imatizakonski prihvaÊen standard jest ono o proizvodima

iz vrta ∑ gnojivima, kompostu i pesticidima,

primjerice.TrenutaËno, neπto moæe biti oznaËeno

organskim ako je nastalo od æivog biÊa, πto je

definicija te rijeËi iz rjeËnika.To bi znaËilo da se

gnojivo iz kaveza za dræanje industrijski hranjenih

piliÊa za intenzivni uzgoj moæe prodavati kao

organsko gnojivo, iako nije prihvatljivo za uporabu

u organskom vrtu.

Ipak, sve viπe proizvodi iz vrta nose znak HDRA-e

ili druge organske simbole, ili izjavu da su pogodni

za uporabu u organskim vrtovima.Ako toga nema,

kupite od organskih organizacija ili provjerite kod

dobavljaËa prije kupnje. Upute HDRA-e i neka

poglavlja u ovoj knjizi pomoÊi Êe vam da postavite

prava pitanja.

Postoji sve veÊi raspon organskih ∑ i takozvanih

organskih ∑ vrtlarskih proizvoda. Pogledajte str. 19

radi viπe informacija.

SRODNI SUSTAV

BiodinamiËka poljopr

BiodinamiËki naËin razm

æivotu priznaje spiritualnu

dimenziju, proπirujuÊi tem

znanosti jer ukljuËuje svemdimenziju i ono πto se ne

prihvatiti umom.On sadr

holistiËki pogled na svijet

primjerice, doæivljava utje

planetarnih ritmova na ra

biljaka i æivotinja jednako

vaænim kao i utjecaj kem

sastava.

Obnova snage, koja na

djeluje kroz tlo i to preko

komposta ili gnojiva, glav

cilj biodinamike, i to je Ë

bitno razliËitom od ostalih

organskih sustava. Kad se

poberu sa zemlje, nije samnjihova supstancija ono πt

izvadili, nego su takoer s

vitalnost omoguÊile biljka

postanu kvalitetna hrana.

vratili tu vitalnost, biodin

vrtlari koriste se posebnim

terapeutskim pripremama

biljke,kompost i gnojivo.

Permakultura

Permakultura je sustav ek

dizajna koji pronalazi rjeπ

za mnoge probleme s koj

susreÊemo ∑ lokalno i glo

Permakultura uËi kakouzgajati hranu, graditi ku

stvarati zajednice uz minim

utjecaj na okoliπ. PotiËe n

da budemo snalaæljivi i da

se oslonimo sami na sebe

Razmislimo li pomno o

naËinima na koje moæem

iskoristiti svoje resurse, m

je dobiti puno viπe od æiv

a koristeÊi manje. Moæem

uËinkovitiji uz manji napo

a na korist okoliπa i nas sa

sada i u buduÊnosti.To je

permakulture ∑ oblikovan

odræivog naËina æivota ko

ekoloπki ∑ u domaÊinstvi

vrtovima, lokalnim zajedn

i na poslu.



12 UVOD

Zdravo vr tlarst vo

BaveÊi se organskim vrtlarstvom, moæete potp

izbjeÊi uporabu pesticida.Vi, vaπa djeca i sav

æivotinjski svijet koji posjeÊuje vaπ vrt, moguuæivati u njegovu okruæenju u sigurnosti.

Organsko vrtlarstvo stvara zdravo okruæenj

i zdravu hranu za vas i vaπu obitelj. Kad uzgoj

vlastite svjeæe plodove,uæivat Êete u njihovu b

te u manje poznatim, tradicionalnim lokalnim

varijetetima voÊa i povrÊa. Ne samo predivne

ukrasne biljke, nego i lijepo rezano cvijeÊe, m

je odræavati samo organskim metodama.

Zdrav bi ljni i æivo tinjsk i sv ijet

Divlji svijet neizbjeæno je ugroæen po broju je

i broju vrsta, jer se zdravlje okoliπa sve viπe na

Alarmantno je otkriÊe da su nekad Ëeste vrste

(u Velikoj Britaniji, na primjer, sivi popiÊ, droz

pjevaË ili poljska πeva) danas vrlo rijetke.Bezb

manje poznate vrste na rubu su preæivljavanja

Ne iznenauje da divlji biljni i æivotinjski s

uspijeva na organskim farmama i u organskim

vrtovima, i nadajmo se da Êe prestati taj stalni

pad broja jedinki i vrsta u divljini, jer sve je v

poljoprivrednika i vrtlara koji odbacuju kemik

Znanstvena prouËavanja pokazala su da na org

farmama postoje mnoge i razliËite divlje vrsteih je viπe nego na farmama gdje se hrana uzga

na konvencionalni naËin. Iako vrtovi zauzimaj

razmjerno manje dijelove zemlje nego poljopr

Organski uzgoj moæe puno toga ponuditi vama,

vaπoj obitelji i πiroj okolini.

Zdrava preh ranaZa organski uzgojene proizvode ne moæe se nikada

jamËiti da su potpuno Ëisti od pesticida ∑ naπ je svijet

previπe oneËiπÊen da bismo to mogli tvrditi ∑ ali

su uzgojeni bez upotrebe raznih pesticida koji se

upotrebljavaju u konvencionalnoj proizvodnji.

Na Zapadu su veoma rijetki sluËajevi smrti od

trovanja pesticidima, ali zaista ne znamo mnogo

o kumulativnom, kroniËnom uËinku mjeπavine

niskih razina pesticida koje svi konzumiramo u

konvencionalno uzgojenoj hrani.DojenËad i mala

djeca naroËito su u opasnosti. Pesticidi su pronaeni

Ëak i u majËinomu mlijeku.

UzgajajuÊi svoje vlastito organsko voÊe, zaËinske

biljke i povrÊe, moæete biti sigurni da je vaπa hrana

zdrava i svjeæa ∑ koliko je to moguÊe. Uz to,moæete

uæivati u mnogo veÊem broju varijeteta no πto ih

obiËno nude u prodavaonicama.Takoer, analize

pokazuju da je organski proizvedena hrana nutri-

cionistiËki bogata po sadræaju vitalnih sastojaka,

primjerice vitamina C.

A ostatke pesticida ne nalazimo samo u hrani.

Rezano cvijeÊe, Ëesto uvezeno iz zemalja u kojima

se uporaba pesticida znatno slabije kontrolira, moæebiti prskano supstancijama koje su zabranjene u

ostalim zemljama ∑ tako da uzgajati vlastito cvijeÊe

itekako ima smisla.

©to vam organski uzgoj moæe ponud

Ubiranje plodova

Organsko vrtlarstvo stvara zdravo

okruæenje i zdravu hranu za vaπu

obitelj. Uzgoj vlastita voÊa i povrÊa

omoguÊit Êe vam uæivanje u svjeæim

zdravim plodovima te onima manje poznatim novim i tradicionalnim

vrstama. Uz to,prekrasne cvjetne

gredice i rezano cvijeÊe moæete dobiti

iskljuËivo organskim metodama.



©TO VAM ORGANSKI UZGOJ MOÆE PONUDI

zemljiπta, oni su ipak znaËajni. »ak i organski vrtnajskromnijih dimenzija moæe pr ivuÊi raznolik i bogat

divlji svijet. Zapravo, jedno od velikih zadovoljstavaorganskog vrtlarstva jest uæivanje u pticama, leptirima

i ostalim sitnim stvorenjima koja nastanjuju vrt.

S raznolikoπÊu dolazi i ravnoteæa, pa su πtetnicimanji problem ondje gdje uspijeva divlji svijet.

Zdrav okol iπ

OneËiπÊenje okoliπa sve je ËeπÊe uobiËajen Ëimbenik

u suvremenom æivotu. Odlagaliπta otpada i spalionice,

dizajnirani da prihvaÊaju sve veÊe koliËine smeÊa, nisu

ugodni susjedi. Organsko vrtlarstvo potiËe ponovnu

uporabu i recikliranje stvari koje su Ëesto bile baËene

ili spaljene, Ëime se smanjuje brdo otpada.

Teπko je procijeniti πtetu koju je okoliπu nanijela

intenzivna poljoprivreda tijekom posljednjih pola

stoljeÊa. Dragocjeni dijelovi krajolika, poput æivica,

livada bogatih poljskim cvijeÊem te seoskih bara i

jezeraca masovno su uniπteni. Pretjerana uporaba

umjetnih gnojiva oneËistila je rijeke i jezera, koje se

u mnogim sluËajevima do smrti guπe u hrpi algi i

vodenih trava. Pesticidi su posvuda u okoliπu, na

zemlji, u moru, Ëak na Sjevernom i Juænom polu,

gdje se akumuliraju u tjelesnim masnoÊama tuljana,

pingvina i polarnih medvjeda.

Organska poljoprivreda i vrtlarstvo, koji se ne

oslanjaju na umjetna sredstva, malo oneËiπÊuju okoliπ.

Oni Ëuvaju i odræavaju krajolik, koji je dom divljemsvijetu, presudno vaænu za suzbijanje πtetnika. Nije

Ëudno da znanstvene usporedbe dosljedno ocjenjuju

organski uzgoj kao jedini odræivi uzgoj.

Zdrava uπ teda

Skriveni troπkovi konvencionalne poljoprivrede golemi

su. Samo u Velikoj Britaniji, na primjer, troπkovi ËiπÊenjavode za piÊe kako bi se smanjio sadræaj pesticida do

≈prihvatljive√ razine, kreÊu se oko 120 milijuna funti na

godinu. Odstranjivanje nitrata stoji sljedeÊih 15 milijunafunti.Taj troπak plaÊa, naravno, krajnji korisnik. Nije

stoga Ëudno da se vodovodne ustanove zauzimaju za

organsko vrtlarstvo.Organske metode vrtlarenja mogu smanjiti troπak

proizvodnje.Ako proizvodite kompost i liπÊe, moæete

posve prestati upotrebljavati sredstva kojima se pobolj-πavaju kakvoÊa i plodnost tla, i moæete uπtedjeti mnogo

novca u organskoj proizvodnji tako da sami proizvodite.

Zdrava buduÊnos t

Ideja da nismo naslijedili zemlju od svojih predaka,nego

smo je posudili od svoje djece mora nam biti poticaj iobveza.Organske metode omoguÊuju da ostvarimo tufilozofiju.

U cijelome svijetu veliki su pritisci da se proπiri i

ubrza proizvodnja hrane, zbog Ëega se proizvoaËi sveviπe oslanjaju na kemijska sredstva,a smanjuju se broj

i raznolikost usjeva i kultivara na πtetu onih koji moguudovoljiti toj poveÊanoj potraænji i novim uvjetima.

GenetiËke modifikacije (GM) ili preinake posljednje su

ostvarenje tih razvojnih zahtjeva.Takva proizvodnja zane-maruje lokalno znanje, tradicionalnu struËnost, odræivost,

raznolikost te uniπtava moÊ i nadzor nad proizvodnjom.Industrijska poljoprivreda moæe tvrditi kako je to jedininaËin da se nahrani svjetsko stanovniπtvo, ali organski

pokret nudi zdrav i odræiv pogled na buduÊnost.

Najbolje od obaju sv

Uzgajate li biljke kojima Êete

divlji svijet, poËet Êete cijeniti i

ljepotu samoniklih i domaÊih

No organsko vrtlarenje nije sa

nostalgija. Ono primjenjuje n

od tradicionalnih metoda (pose

onih koje vas, poput naËina uzkrumpira koji se ne okopava, s

mukotrpnog rada, dolje lijevo)

traæi naËine uporabe i reciklira

danaπnjih materijala.



14 UVOD

Prirodno suzbijanje πtetnika

Sav æivi svijet, bez obzira na veliËinu, mogu n

πtetnici ili bolesti. Oni su dio velikog hranidbe

lanca. Prema rijeËima Jonathana Swifta: ≈Muhmanje muπice koje na njoj æive, a na njima æiv

manje muπice, koje ih grizu, i tako se nastavlja

beskonaËnost.√

Boæja ovËica lovi uπenjake, drozd pjevaË jed

puæeve, a krastaËe jedu puæeve golaÊe.To je pri

naËin. Organski vrtlar moæe iskoristiti situaciju

prirodne uvjete, kako bi privukao ove besplatn

suzbijaËe πtetnika ∑ prijatelje vrtlara. Postoje dr

naËini u organskom pristupu ∑ prepreke i zamk

varijeteti biljaka otporni na πtetnike i bolesti, sa

biljaka ≈dobrih susjeda√ te plodored.To su sam

neke od tehnika koje, same ili u kombinaciji, p

stvarnu alternativu uporabi pesticida.

Snalaæenje s korovom

Korov moæe biti vrijedan kao sastojak kompo

ili hrana za divlji svijet, ali takoer moæe uguπ

biljke, troπiti im dragocjenu hranu i vodu te

pokvariti izgled staza i rubnjaka.TrenutaËno

ne postoje organska sredstva za prskanje korov

no ima mnogo uËinkovitih alternativa, za ËiπÊ

tla od korova i za spreËavanje njegova rasta. M

samo odabrati onu koja najviπe odgovara vaπojsituaciji. Izmeu ostalog, to su: okopavanje, ma

kultiviranje, ruËno plijevljenje te uporaba vru

u obliku plamena ili infra-crvenih ureaja za p

Organsko vrtlarstvo ne znaËi tek zamjenu kemijskih

sredstava, primjerice umjetnih gnojiva i pesticida,

prirodnijim proizvodima, kako se ono Ëesto

pojednostavljeno prikazuje.Mnogo je viπe togau teoriji i praksi πto treba uËiniti.

Temeljna naËela

Organski pristup prepoznaje fantastiËnu isprepletenost

naπega æivog svijeta; zamrπene i sloæene naËine na koje

su svi æivi organizmi meusobno povezani. On nastoji

djelovati unutar tih osjetljivih okvira, u skladu s

prirodom.

Hrana tlu

Konvencionalna gnojiva obiËno su topljiva i njihovi

su sastojci izravno dostupni biljkama. Organski naËin,

s druge srane, oËekuje od æivog svijeta u tlu da stvori

hranu dostupnu biljkama.

ZvuËi nevjerojatno, ali samo jedna æliËica plodnog

tla moæe sadræavati viπe bakterija i gljivica no πto

ima ljudi na svijetu.Ti mikroorganizmi, golom

oku nevidljivi, razgrauju kompost, gnojivo i ostale

organske materijale koji se dodaju tlu, kako bi

osigurali da biljke budu stalno opskrbljene hranjivim

tvarima. Njihove aktivnosti takoer popravljaju

strukturu tla.Tako hranjeno tlo daje zdravije bilje,

koje je u stanju lakπe odbiti napade πtetnika i bolestite ima mnogo bolje izglede za oporavak.

©to je organsko vrtlarstvo?

Poticaji i korist

Organske metode mogu se primijeniti na

Ëitav vrt, ne samo na jestive usjeve; bitno

je njegovati zemlju. Recikliranje spreËava

nastanak nepotrebna otpada, a i drugi prirodni ciklusi mogu se iskor istiti:

uzgajate li biljke od kojih divlji svijet

ima koristi, on Êe zauzvrat suzbijati

πtetnike.



©TO JE ORGANSKO VRTLARSTV

Konzervacija i vrtlarstvo

HolistiËkim pristupom uporabi konaËnih izvora

te umanjivanjem utjecaja na okoliπ, organski uzgoj

pozitivno pridonosi stvaranju odræive buduÊnosti za

sav æivot na zemlji.To znaËi recikliranje i ponovnu

uporabu, umjesto bacanja ili spaljivanja ili kupovanjanovoga, Ëime se osigurava staniπte na kojem divlji

svijet moæe uspijevati te izbjegavanje iskoriπtavanja

neobnovljivih izvora.To takoer ukljuËuje odabir

lokalno dostupnih materijala, umjesto onih koji se

prevoze s velikih udaljenosti.

Skrb za dobro æivih biÊa

Skrb za dobrobit æivotinja vaæan je element organske

poljoprivrede. Nema mjesta u organskoj filozofiji za

industrijsku poljoprivredu, poput danaπnje intenzivne

proizvodnje piliÊa i svinja. Kao logiËan nastavak,

organsko vrtlarstvo ne koristi se usputnim proizvodima

∑ poput gnojiva od intenzivne poljoprivrede. Postoji i

zabrinutost za ljude ∑ standardi prema kojima se odvija

trgovina organskom hranom sve viπe uzimaju u obzir

naËela koja se odnose na ≈poπtenu trgovinu√, kako bi

osigurali bolje uvjete æivota za zaposlene u

poljoprivredi, naroËito u zemljama u razvoju.

Vr tlarst vo ≈bez æivo tinja«

Uporaba stajskoga gnojiva dio je veÊine sustava

organske poljoprivrede, no posve je moguÊe vrtlariti

bez uporabe bilo kojeg proizvoda æivotinjskogpodrijetla, ako tako viπe volite.Vrtni kompost, zeleno

gnojivo, natrulo liπÊe i ostala biljna gnojiva, sve su

to sastojci organskog vrtlarstva nastali ≈bez æivotinja√.

Materijali i metode

Primjena tradicionalnih metod

i opreme kao i najnovijih i naj

≈high-tech√ materijala uklap

u organsku etiku, pod uvjetom

se uvijek ima u vidu odræiv ra

Zaπto upotrijebiti uvoznu gra

ako lokalna industrija moæe o

primjerice, stupove za hmelj, k

vide na slici dolje?

POÆELJNO KOD ORGANSKOG VRTLARSTVA

• Odræavajte Ëitav vrt na organski naËin ∑ jestive usjeve,

ukrasne biljke, travnjake i staze.

• UËinite vrt ugodnim okruæenjem za divlji svijet,

i potaknite divlji svijet da uniπtava πtetnike.

• NauËite razlikovati πtetnike od æivotinja koje se njimahrane.

• Razmiπljajte o prednostima svojeg vrta, i iskoristitenjegova posebna svojstva.

• Neka briga za tlo postane prioritet.

• Neka kompost i natrulo liπÊe hrane tlo.

• Reciklirajte i obnavljajte da biste prestali iskoriπtavatineobnovljive izvore i smanjili problem odlaganja otpada

na smetliπta.

• Upotrebljavajte organski uzgojeno sjeme gdje god je

to moguÊe.

• Razmislite o utjecaju na okoliπ kad birate materijalekojima zadirete u krajolik, primjerice ograde, i kad

æelite poboljπati kemijski sastav tla.• Skupljajte kiπnicu te smanjite potrebu za zalijevanjem,

poboljπavajuÊi tlo i sadeÊi pogodne biljke.

• Neka lokalni izvori budu vaπ prvi odabir.

• Primjenjujte tradicionalne metode gdje god je to

moguÊe.

• Primjenjujte posljednja znanstvena otkriÊa ako je to

u skladu s organskim uzgojem.

• Prestanite upotrebljavati umjetna gnojiva.

• Prestanite paliti otpad.

• Suzbijajte korov bez herbicida.

• Izbjegavajte uporabu pesticida i drveta tretiranazaπtitnim kemikalijama.

• Recite NE genetiËki preinaËenim kultivarima.

• Prepoznajte vrijednosti genetiËke raznolikosti i

oËuvanja ugroæenih kultivara.



16 UVOD

Raznolikost je kljuË organskog uzgoja, a slobodaizbora neπto je πto svi vrtlari jako cijene, posebice

kad je rijeË o odabiru biljaka. HDRA odræava

zbirku tradicionalnog sjemena (HSL ∑ Heritage Seed Library) koja sluæi πirenju tradicionalnih vrsta sjemena

meu organskim vrtlarima, a odræava raznolikost i

slobodu izbora u biljnom svijetu.

GenetiËki gubitakS godinama,kako se mijenjaju moda, uzgoj biljaka

i uzgojne metode, povrtni kultivari uvrπtavaju se u

katalog sjemena ili miËu iz njega. Kultivari se takoer gube kad umre posljednji Ëlan neke obitelji, i nitko

ne nastavi uzgajati odreeno povrÊe koje se u tojobitelji uzgajalo naraπtajima. Svaki put kad se to

dogodi, djeliÊ naπega genetiËkog naslijea je izgubljen.Krajem 1970-ih nove odredbe Europskog vijeÊaubrzale su gubitak kultivara. Odredbe su smiπljene

kako bi potaknule uzgoj novih kultivara; uvoenje

patentiranih biljaka nudilo je uzgajivaËima veÊu dobit.Te su odredbe nastojale pomoÊi u rjeπavanju problema

sa sinonimima, jer se jedan kultivar mogao naÊi na

træiπtu pod raznim imenima. Jedan od rezultata novih

OËuvati naslijeeno povrÊeodredbi jest da je u Europi postalo nelegalnoprodavati sjeme bilo kojeg kultivara koji nije n

nacionalnoj ili na listi Europske komisije. Kak

kultivar dodao na listu, mora biti testiran, jer svidi je li rijeË o jedinstvenom varijetetu, i kak

se uvjerilo da se moæe razmnoæavati dalje. Pro

je to πto su testiranje i registracija svakog varijskupi. Dok kultivari koji se prodaju u velikoj

mogu podnijeti poveÊane troπkove, oni koji se

u manjim koliËinama, ne mogu opravdati troπregistracije.

Osnovan je HSLKao odgovor na tu legislativu HDRA je osnoHSL. Njihova prvenstvena zadaÊa bila je spasi

je moguÊe viπe raznih kultivara koji nisu bili uu popise svjetskih kataloga, prije negoli zauvijnestanu.A za razliku od mnogih zbirki u sluæb

≈bankama gena√, namjera je bila odræati ih u u

∑ tako πto sjeme treba postati dostupno ËlanovHSL-a. Njih se potiËe da saËuvaju sjeme za vl

uporabu i za ostale. Joπ jedan presudno vaæan aspekt HSL-a jesu

vrijedni naslijeeni kultivari ∑ koji inaËe nika

bili dostupni πiroj javnosti. Za razliku od suvrekultivara, koji se uzgajaju da zadovolje zahtjev

prodaje u supermarketima, ova vrijedna ostavπs ljubavlju se Ëuvala i uzgajala naraπtajima, u mvrtovima. Kad se ovakva ostavπtina nudi zbirci

dolazi s korisnim anegdotama, zapravo inform

koje svakom kultivaru daju vlastitu povijest. Bda nijedan od tih kultivara nije F1 hibrid (vid

314), vrtlari mogu nastaviti Ëuvati sjeme te tak

odræavati integritet odreenog kultivara.

GenetiËko naslijeeHSL, koji je otvoren svima koji se nastoje pritrenutaËno sadræava oko 700 varijeteta, ili ≈pri

NeÊe od svih nastati cijenjeni usjevi, ali od nehoÊe. Nisu svi odabrani zbog svojeg okusa ∑ isu mnogi veoma ukusni. Nisu svi neobiËna iz

no neki sigurno jesu. No svima je zajedniËko

njihovo sjeme dragocjeno, jer su geni koje saddio naπeg genetiËkoga naslijea i vrijedan resu

moæe biti od vitalne vaænosti uzgajivaËima bilj

vrtlarima, sada i u buduÊnosti.

Uzgoj radi sjemena

Ako se uzgajaju radi sjemena, biljke

poput ovog velikog poriluka ≈Colosal√kad cvatu, moraju biti izolirane od

kukaca, zaπtiÊene gustom mreæom,

da se oËuva ËistoÊa kultivara.Tako

je sprijeËeno meusobno opraπivanje

s ostalim kultivarima poriluka.



O»UVATI NASLIJE–ENO POVR

VAÆNOST NASL IJEOvdje prikazani i opisanivarijeteti, odabrani su meumnogima koji su u HSL-ovkatalogu naslijeenog sjemeOdabir moæe varirati iz god

u godinu, ovisno o raspoloæsjemena.

Graπak ≈Salmon-flowere

Iznimno lijep graπak (krajnjlijevo) kojemu se cvjetovi i mahuna stvaraju na vrhu. Kuzgajaju na πtapovima, cvjetna vrhu tvore krunu. Biljkedobar rod, a graπak je ukusa

Poriluk ≈Babington√

Nije pravi poriluk, nego povrsta, a raste u divljini u VeliBritaniji, gdje je moæda ostarelikt davna uzgoja u samosCvjetne glave tvore kugle kbiljci daju izvanzemaljski ob(lijevo).Te glave i lukovice pri dnu biljke i koriste se zarazmnoæavanje. Koriste se kËeπnjak ∑ zeleni izdanci se rza jelo, dok se cvjetne glavekoje mogu biti intenzivna omogu pokupiti i spremiti zarazmnoæavanje.

Rana vrtna rajËica

≈Standpoint√

Veoma rodan, rani kultivar koji dobro podnosi loπe vr ijDaje obilje plodova veliËinegolfske loptice. Izvorno ga jkatalog uvelo SveuËiliπte Ida

PuzeÊi grah mahunar

≈Cherokee Trail of Tears

Pleme »eroki, istjerano je szemlje 1830-ih, u marπu kojpostao poznat kao ≈Staza susobom su ponijeli najdragocblago,ukljuËujuÊi, naravno,

Jedno od njih bilo je sjeme puzeÊega graha (krajnje lijevMalo, crno,sjajno sjeme, konastaje u ljubiËastim mahun

obiËno se suπilo za uporabutijekom zime.



18 UVOD

Vanjska pomoÊAko ste novi u organskom uzgoju, ili vam jed

treba poneki savjet ili nove ideje, postoje orga

koje vam mogu pomoÊi.Tako,na primjer, u VBritaniji HDRA ∑ organizacija koja se bavi pr

mima organskog uzgoja ∑ vodi savjetodavnu s

za svoje Ëlanove. Ona takoer upravlja organs

vrtovima na tri lokacije u Engleskoj koje su o

za javnost. Dva puta na godinu HDRA-ini Ëla

diljem Velike Britanije otvaraju svoje vrtove i

svima daju moguÊnost da vide razliËite organs

vrtove i razgovaraju s ostalim organskim vrtlar

Lokalne skupine organskih vrtlara mogu se na

cijeloj zemlji. Popis lokalnih skupina, vrtlarski

podaci o uzgoju i joπ mnogo toga HDRA nu

svojim internetskim stranicama www.hdra.org

Preuredite problematiËna podruËMoæda postoje podruËja vaπeg vrta koja niste uiz bilo kojeg razloga, uËinkovito obraivati org

»est primjer je uniπtavanje korova na stazama,

i dvoriπtima.Uz malo truda, moguÊe je preurepodruËja da bude praktiËnije obraivati ih orga

Zbrini te neæe ljene pest ic ideAko je vrtlarska kuÊica puna pesticida i herbic

nisu poæeljni u organskom vrtlarstvu, zbrinite siguran naËin. Postoje lokalna odlagaliπta koja

dati upute o zbrinjavanju i koja Êe ih preuzeti

Promijenite naËin na koji kupujetProizvodi organskog vrtlarstva mogu se nabav

specijaliziranim trgovinama. Na nekim interne

stranicama obiËno postoji mnogo veÊi izbor p

koji se mogu naruËiti. U idealnom svijetu, sve

upotrijebite u organskom vrtu i samo bi mora

biti uzgojeno ili proizvedeno na organski naËi

Na æalost, to joπ nije moguÊe; iako svakog dan

ponuda raste,povremeno Êete morati upotrije

konvencionalno proizvedeno sjeme ili npr. staj

od æivotinja koje nisu uzgojene organski. Prije

za alternativne moguÊnosti nude se gdje je go

pogodno. Da biste bili u skladu s organskim n

odræivog razvoja, uvijek nastojte ponovno upo

i reciklirati otpadni materijal iz svojeg vrta i o

umjesto da kupujete novo.

Kao πto Êe ova knjiga pokazati, prelazak na organskiuzgoj nije tek pitanje promjene vrste tekuÊine za

prskanje ili gnojiva (iako i to treba uËiniti). Ono

ukljuËuje promjene pristupa, u kojem se vrt tretira kao jedinstvena cjelina u kojoj se potiËe napredak prirodnih

sustava. PoËet Êete razvijati dugoroËnu strategiju odræa-

vanja plodnosti tla te borbu sa πtetnicima i bolestima.

Kako poËetiNajbolji naËin da poËnete s organskim uzgojem jest da

odmah primijenite organske tehnike i odbacite kemijske

metode,u svim dijelovima vrta odjedanput. Ova jeknjiga puna praktiËnih savjeta koji Êe vam pomoÊi

u postupku prelaska, bez obzira na to poËinjete lis praznom gredicom, dijelom zemlje obrasle korovom

koji Êete oËistiti ili s postojeÊim vrtom.Poglavlje Tlo i njega tla pomoÊi Êe vam da upoznate

svoje tlo i nauËite kako dobiti najbolje od njega. Korov

i njegovo suzbijanje donosi savjete o ËiπÊenju gredice

obrasle u korov, kao i o naËinima kako obuzdati korov.Prevencija je najuËinkovitija strategija kad se bavite

πtetnicima i bolestima. Zdravlje biljaka i Svojstva divljeg

svijeta donose korisne savjete i praktiËne tr ikove.Organske metode se ne zaustavljaju na rubu cvjetne

gredice ∑ koriste se i za travnjake (vidi Travnjaci i njihovo

odræavanje ).Takoer je vaæno ≈razmiπljati na organski

naËin√ u vezi s teπkim zadiranjem u krajolik (vidiOkviri vrta ) i u stakleniku (Vrtlarstvo u zatvorenome ).

Organski vodiË HDRA-e za vrtlare (str. 397) nudi

popis naËina i materijala pogodnih za uporabu u

organskom vrtu. Podijeljen je u tri kategorije ∑ najboljaiskustva, prihvatljivo i kvalificirano prihvaÊanje. Kad se

budete poËinjali baviti ovom vrstom vrtlarstva, moæda

Êete otkriti da uglavnom primjenjujete metode iz drugei treÊe kategorije te da napredujete kako se vi i vaπ vrt

prilagoavate organskim metodama.

Koliko to traje?Od komercijalnih uzgajivaËa koji prelaze na organske

metode, zahtijeva se da prou ≈razdoblje konverzije√,

koje obiËno traje dvije godine. U tom vremenu zemlja

se obrauje na organski naËin, no proizvodi se joπ ne

smiju prodavati kao organski. Ovisno o prethodnom

naËinu obrade,moæda otkrijete da vaπ vrt prolazi kroz

≈razdoblje konverzije√ dok se prilagoava promjenama;

ali moæda sve veÊ od poËetka krene izvrsno!

Prelazak na organski uzgojKOLIKO JE ZELEN VA© VRT?Moæda veÊ koristite mnogeorganske metode u svojemvrtu, iako se sami ne smatrate≈organskim√ vrtlarom. Provjerite

popis organskih preporuka nastr. 15.Vaπ vrt moæda veÊ sadræavaelemente koji su vitalni dijeloviorganskog vrtlarstva, na primjer:• kompostaru

• kutiju za natrulo liπÊe

• podruËja za divlji svijet

• malË

• prikupljanje kiπnice

• jezerce ili druge vodene

elemente

• nastambe za divlji svijet

Organske osobine

Od vrha prema dnu: kutija za

gnijeæenje plavetne sjenice; malË

od komadiÊa kore; spremnik za

vodu za prikupljanje i recikliranje

kiπnice



PRELAZAK NA ORGANSKI UZG

IZLOG ORGANSKOG VRTA

Biljke

i sjeme

Posude

i uzgojni

medij

Plodnost

tla

Pravljenje

komposta

Suzbijanje

korova

Pojam Organski izbor Opaska Ostale moguÊnosti

Suzbijanje

πtetnika

Sjeme i glavice

Sadnice

Lukovice

Gomolji krumpira

Zeljaste biljke,voÊke i grmovi

Ljekovite i zaËinskebiljke

Lonci i posudeza sadnju

VreÊe za uzgoj

Uzgojni medij

Tvari za zadræavanjevlage

Sredstva zapoboljπavanje tla

Sjeme za zelenognojivo

Gnojivo

TekuÊina zadohranjivanje

Kompostiπta

Aktivatori komposta

Kompostiπta za gliste

Rastresiti malË

Folije protiv korova

Præilice za korov

Pesticidi

Prepreke i zamke

Bioloπko suzbijanje

Staniπte divljegsvijeta

Organski uzgojeno sjeme povrÊa iljekovitog i zaËinskog bilja, glavice lukai Ëeπnjevi Ëeπnjaka. Takoer neko sjeme

za cvijeÊe.Organski uzgojene sadnice povrÊa;i neko samoniklo cvijeÊe

Organski uzgojene lukovice

Organski uzgojeno sjeme krumpira.Odaberite kultivare otporne na πtetnike,ako moæete.

Dostupan je ograniËeni izbor i naËini doba-ve organski uzgojenih biljaka, u specijali-ziranim prodavaonicama i rasadnicima.

Postoji velik izbor.

Biorazgradivi preπani papir i kokosovavlakna

Dostupne su one koje sadræavajuorgansku zemlju.

Dostupno je organsko sjeme iviπenamjenski kompost za posude.

Proizvodi na bazi morskih trava

Kompostiran stajski gnoj i otpad odbiljaka. ©irok izbor od slabo do jakoplodnih materijala.

Joπ nije dostupno u organskom uzgoju.

Velik izbor proizvoda temeljenih na

biljkama, æivotinjama i mineralima.Neka od njih iz organskih izvora.

Velik izbor proizvoda temeljenih nabiljkama, æivotinjama i mineralima.Neki su od njih iz organskih izvora.

Drvena ili od reciklirane plastike

Bakterijski i biljni

Drvo, reciklirana plastika, preπani papir

Biorazgradivi malËevi, povremenoorganskog podrijetla

Biorazgradive i sintetiËke folije

Pogon im je plin ili parafinsko ulje.

Mogu se nabaviti svi kojima se dopuπtauporaba u organskim vrtovima.

SintetiËka tkanina, zamka za puæeve,trake s masti itd.

Dobar izbor, ali obiËno samo uzpoπtansku isporuku.

KuÊice za ptice, staniπte za zlatooke,jeæeve i druge grabeæljivce.

Mora nositi prepoznatljiv organskisimbol. Posljednji razvoj; raspon i daljeograniËen, ali se brzo πiri.

Mora nositi prepoznatljiv organskisimbol.

OgraniËen spektar iz tek nekolikoizvora. Mora nositi prepoznatljivorganski simbol. Nikada ne kupujtelukovice uzete u prirodi.

Postoji priliËno dobar izbor. Mora nositiprepoznatljiv organski simbol.

Mora nositi prepoznatljivi organskisimbol.

Mora nositi prepoznatljiv organskisimbol.

Nemojte upotrebljavati posude odtreseta; uzmite stare plastiËne posude.

Izbjegavajte one koje sadræavaju treset.

Izbjegavajte one koje sadræavaju treset.

Kupujte proizvode koji imaju neki oblikpotvrde organskog uzgoja ako jemoguÊe. Nemojte kupovati proizvode kojinastaju u sustavu intenzivne poljoprivrede.

Kupujte proizvode koji imaju neki oblik

potvrde organskog podrijetla, ako jemoguÊe. Nemojte upotrebljavati pileÊignoj s farmi za intenzivan uzgoj

Za biljke u kontejnerima, koπarama itd.kupujte proizvode koji imaju neki oblikpotvrde organskog podrijetla, ako jemoguÊe.

Provjerite je li drvo premazano kakvomzaπtitom.

Kupujte proizvode koji imaju neki oblikpotvrde organskog podrijetla, ako jemoguÊe.

Vidi str. 103, radi prihvatljive proizvode.

Ako organsko sjeme nije dostupno za kultivæelite, koristite netretirano sjeme (vidi str. 31saËuvajte vlastito. Nemojte koristiti genetiËk

preinaËene kultivare.Sami uzgojite.

Ako organsko sjeme krumpira nije dostupnokultivar koji æelite, koristite konvencionalni, imikropropagacijom uzgojite biljke, zatim povlastite gomolje.

Uzgojite vlastite iz sjemena i reznica.

NaËinite vlastite kartonske posude za sadnjui uzgoj; reciklirajte otpad iz kuÊanstva.

Uzgajajte u zemlji ili velikim posudama.

NaËinite vlastiti, koristeÊi organske sastojke.

NaËinite vlastiti, od recikliranog vrtnog otpakompostiranog stajskoga gnoja, jesenskog

Konvencionalno uzgojeno, ili ga sami priku

Koristite i druga sredstva za poboljπanje plo

tla.

NaËinite vlastitu od gavezova ili koprivina li

NaËinite vlastito, ili koristite samo pokrivene

Pokoπena trava ili gavezovo liπÊe

NaËinite svoje ili preuredite od plastiËne kutsmeÊe.

Narezane granËice od orezivanja biljaka u v

Ljepenka i novinski papir

Improvizirajte neπto s materijalima iz kuÊans

NaËinite sami.



20 PLANIRANJE ORGANSKOG VRTA

DA POSTIGNETE VRT KAKAV ÆELITE

• Posjetite druge vr tove ipromatrajte njihovo oblikovanje,strukturu i koriπtene materijale,pa pronaite ono πto vam sesvia i ono πto vam se ne svia

u njima.

• OdluËite o vrsti vrta kakavæelite.• Zapiπite sve elemente kojeæelite u vrtu.

• Fotografirajte dijelove vrtovakoji su vam zanimljivi iprikupite fotografije iz Ëasopisao vrtovima da biste stvorilikatalog ideja.• OznaËite oblik granica vrta,gredica i staza gumenimcrijevom, pijeskom ili πpagom,pa ih neko vrijeme ostavite da ihprouËavate prije no πto poËnetekopati.• Budite sigurni da je podruËjeza blagovanje i odmor dovoljnoveliko da na njemu moæete

udobno smjestiti stol i sjedalice.

BEZ OBZIRA NA TO PREURE–UJETE li postojeÊi vrt

ili poËinjete stvarati novi od poËetka, isplati se odmahrazmisliti o organskom pristupu. Da bi bio uspjeπan,

organski vrt temelji se na paæljivu planiranju, jednako

kao i samo vrtlarenje. Koliko god bilo razumno,bez obzira na to kakav ste izgled planirali za svoj

vrt, moæete ga uËiniti organskim ∑ pritom nije

vaæno imate li nekoliko jutara zemlje na selu ilimalu gredicu u gradu.

Pronaite udobno mjesto, sjednite, opustite sei polako isplanirajte svoj vrt. Razgovarajte o svojim

zamislima s onima koji Êe vrt koristiti. Uvijek uzmiteu obzir i to kako Êe se vrt odræavati, i budite realnikad odluËujete o tome koliko vremena æelite pro-

voditi radeÊi u vrtu. Sada je vrijeme da se odluËite zavrt u kojem Êete provoditi mnogo ili malo vremena

na njegovu odræavanju. OdluËite se za jednu od

moguÊnosti i razmislite o moguÊim problemima.Uz pomoÊ razraena plana i nacrta postojeÊeg vrta,

olovke i gumice, moæete postupno izraditi pogodanglavni plan, u koji su ugraeni svi elementi koje ste

æeljeli. Napravite razne inaËice osnovnog plana, ili

koristite prozirni papir, tako da moæete nacrtati πtoviπe moguÊnosti. Kad dobro pregledate nacrt svojeg

vrta, razradite Ëitav plan prije no πto poËnete s

poslom.Tada odluËite o pr ioritetima i redoslijeduposlova.Ako vam vrijeme, nedostatak odluËnosti

ili financijska ograniËenja ne dopuπtaju da dovrπiteËitav vrt u jednoj sezoni, radite taj posao u fazama

tijekom nekoliko godina, dovrπavajuÊi jedno podruËje

za drugim.To Êe biti za vaπ moral bolje nego dagodinama imate nedovrπen vrt, koji vam pruæa malo

zadovoljstva, a mnogo frustracija.

Procjena parceleKad preuzimate novi vrt, isplati se priËekati kako bistese zbliæili s parcelom.• Detaljniji pregled zemlje i postojeÊe vegetacijedat Êe vam vaæne podatke o kvaliteti tla i plodnosti;

primjerice o tome jesu li pojedina podruËja naroËito

vlaæna ili zbijena. (VidiTlo i njega tla, str. 33 ∑ 37,radi dodatnih informacija o procjeni kvalitete tla.)

• ProuËite poloæaj sunca tijekom dana, znajuÊi

nisko zimsko sunce ne moæe doprijeti preko vkroπnji i krovova zgrada. UoËite mjesta bez su

te, jednako vaæno, dijelove koji Êe vjerojatno b

zamrznuti: niska podruËja gdje Êe zaostajati ma zimsko sunce ga neÊe moÊi otopiti. UoËite

smjerove vjetra da biste mogli postaviti uËinko

zaπtitu. Neka podruËja mogu biti hladna i izlodok druga mogu biti zaπtiÊena, s potpuno dru

mikroklimom. Zabiljeæite sve te podatke i smjsjevera na nacrtu.

• Uzmite u obzir odnos izmeu svojeg vrta i Postoje li neugledne zgrade i sliËni objekti kosakriti, ili moæda postoje toËke koje Êe odvlaËi

od njih? Moæete stvoriti pogled koji se produæ

okolni krajolik, πto Êe stvoriti iluziju da je vaπ v

no πto zapravo jest.

• Procijenite postojeÊu vegetaciju kao potencistaniπte divljeg svijeta.• Pripazite na kabele, vodovodne cijevi i sliËninstalacije i ucrtajte ih u nacrt. Postoji li vjeroj

da Êete ikada trebati pristup do njih, izbjegnit

polaganje tvrdih podloga i sadnju velikog drvei grmova preko njih.• Ureujete li postojeÊi vrt, moæda je teπko za

da izgleda drugaËije nego sada.Uvijek je dobs novim vrtom oko godinu dana, prije no πto

veÊe promjene. Moæda otkrijete da neuglednizablista u neoËekivanu sjaju, na obiËnoj ledini

doæivjeti pravu erupciju proljetnog lukoviËasto

cvijeÊa, stabla na Ëudnim mjestima moæda pruhlad upravo kad vam najviπe treba. Ne bojte s

razmisliti o tome da uklonite postojeÊe elemei zamijenite ih novim, boljima.Ako ne volite

biljku, ili ona viπe nije u najboljem stanju zbostarosti ili bolesti, uklonite je.

Prije postavljanja trajnih staza promatrajte k

i vaπa obitelj prolazite. Nije u ljudskoj prirodi duæim putem uokolo, ako postoji preËac. Da b

staze postavili na tim ≈poæeljnim putovima√, p

prilagoditi planirane staze u nacrtu, ili postaviprepreke da se preËaci ne bi koristili.

Planiranje organskog vrV RT M OÆ E B I T I S T V OR E N I OR G A N I Z I R A N OR G A N S K I B E Z

OB Z I R A N A OB LI K , V E L I » I N U I D IZ A J N .



PLANIRANJE ORGANSKOG VR

INTELIGENTNIGRADSKI VRT

Elegantan vrt koji zaposlekoji se negdje æeli opustitili s prijateljima moæe lak

odræavati.

1. Drvo za oblaganje poda

terase i namjeπtaj od cedrov

Sva graa je iz obnovljivih

2. Skulptura ∑ potraæitezanimljive komade od lokprirodnih ili reciklirajuÊihmaterijala, umjesto masovproizvedenih betonskih u3. Drvene klupe za goste4. Prostrane drvene stubeniskim zidom od hrastovis obje strane.5. Otporne biljke,g rmljelokalnih biljaka koje privli pruæa utoËiπte divljem sv6. Staze od lokalnih vrstaploËastog kamena (ostaci kamenoloma), koje sloæitepreko tkanine koja spreËakorova.7. Lonci otporni na smrz(od obnovljivih materijala8. Ukrasna stabla koja cvaproljeÊe i privlaËe divlji svposebice ptice ∑ saveznikesuzbijanju vrtnih πtetnika9. Fontana koja radi na su

energiju u plitkom bazengeometrijskih oblika ∑ sre je mjesto u vrtu.Voda priptice, piju je,kupaju se u i staniπte je drugim stvore10. Usamljena drvena kluizolirana pravokutno πiπanæivicom.11. Posaene hoste i paprkoji su otporni na sjenu idrveÊa.12. PodruËje za reciklaæuproizvodnju komposta i nliπÊa, zakriveno πiπanom æÆivica Êe biti dobro mjes

gnijeæenje ptica.13. Spremiπte dodatnog vnamjeπtaja i prostor za odorezanoga granja, dok nenabavite rezalicu.

13 12

11

9 6 10

85

576

4

51

2 3

S




Vrt treba biti nastavak kuÊe koji vam daje otvorene,zraËne prostore koji se mogu koristiti za igru i rad.

Dok se mnogo pozornosti pridaje funkcionalnom

rasporedu, dekorativni se izgled vrtova ipak Ëestozanemaruje. Na jednak naËin treba razmiπljati o

vrtnom namjeπtaju. Sastavite popis æelja, ukljuËivπi

sve elemente koje morate imati ∑ osnovne, poputvodenih instalacija i kompostiπta ∑ kao i one

koje æelite imati. Ne zaboravite ukljuËiti prijeko

potrebne stvari za organski uzgoj (vidi Elemenatioblikovanja, str. 26). Poπto poËnete planirati,

vidjet Êete πto se od ponuenog uklapa u vaπprostor.

Prostor za boravakOsim πto mora dobro izgledati, vrt treba ostatipraktiËan. Sastavite odvojen popis funkcionalnihelemenata i odredite prioritete. Svjeæe zaËinske i

ljekovite biljke najbolje je staviti pokraj kuhinvrata (ako je mjesto sunËano) ili u prostor za

blagovanje ako æelite jesti na otvorenome.Tak

prostor za odmor s udobnim foteljama i malimstoliÊem, gdje moæete uæivati u poslijepodnev

Ëaju ili popiti piÊe prije spavanja, moæe biti m

dalje od kuÊe, πto Êe omoguÊiti da uæivate u pna vrt.Taj dio za odmor moæe biti i u izdvoje

prostoru, vrtnoj ≈sobi√ okruæenoj mirisnim cv

Negdje na tihu i izoliranu mjestu uredite prosza poslijepodnevno drijemanje, a na drugom k

vrta moæe biti igraliπte kako biste mogli pratit

djecu u igri.Ako imate malu djecu, prostor za igru mor

u blizini kuÊe ili terase, tako da ih moæete vid

kroz kuhinjski prozor ili iz prostora u kojem ba kad budu malo veÊa, viπe Êe voljeti skrovito

pa im to i osigurajte.

©to je vaæno prilikom planiranja

5

5

6

2

1

35

VoÊnjak u predgrau

Dizajn se Ëesto moæe temeljiti na postojeÊim elementima u vrtu. Ovaj vrt planiran je za par Ëija su djeca odraslai viπe ne æive u roditeljskoj kuÊi.Æele uzgajati povrÊe i dati vrtu dojam≈voÊnjaka√ tako da obnove neka lijepastara stabla jabuka.

S



©TO JE VAÆNO PRILIKOM PLANIRAN

Proizvodna podruËjaNiπta nema bolji okus od voÊa i povrÊa uzgojena kod

kuÊe. Moæda zaæelite, ako imate dovoljno prostora,odvojeni povrtnjak.Ako ne, povrÊe ∑ kao i voÊe

i zaËinske i ljekovite biljke ∑ moæe se uklopiti u

cvjetne æivice. Ondje gdje nema dovoljno prostora,a vrlo je vaæno uzgojiti neπto hrane, razmislite o tome

da stvorite dio za povrÊe, koji Êe Ëak usred zime

dobro izgledati. Najlakπe Êete to postiÊi tako danepravilno oblikovane gredice odvojite rubnjacima.

Granice gredica Êe uvijek ostati definirane, πto Êe vrtu

dati uredan izgled u svako doba godine.VoÊke kojese usmjeravaju da rastu u ravnini, ili u luku, pruæit Êe

visinu. Iako daju manji urod od voÊaka koje slobodno

stoje, tako uzgajane voÊke neÊe zauzeti mnogoprostora, a i stvorit Êe lijep ukrasni zid. Da biste

dodali ukras bojama, gredice mogu biti obrubljene

jednogodiπnjim cvijeÊem koje moæe biti i korisno jer privlaËi grabeæljive kukce. (Vidi Uzgoj voÊa,

str. 237 i Uzgoj povrÊa, str. 293.)

UPUTE ZA VO∆NU PREDGRA–U

1. Trava s poljskim cvijeÊispod jabukova stabla privÊe kukce radi opraπivanja

Treba je ostaviti, a ne pokpa tako neÊete oπtetiti kodebla.2. Pokosite stazu koja voddo sjenice.Ako imate i nii visoku travu, stvorili stestaniπte za razne æivotinjicod drozdova (u niskoj travdo raznih vodozemaca(u visokoj).3. Drveni krov na sjeniciprekriven sedumom osiguÊe dodatno staniπte za divsvijet.4. PovrÊe treba uzgajati u

cvjetnih gredica.Ukrasneprikrivaju povrÊe, koje je zaπtiÊenije od nekih πtetn5. Sadite lokalne vrste grmda osigurate staniπte divljesvijetu.6. Prekrijte krovove sedukoji Êe biti odliËna zaπtitakukcima, i negdje smjestibaËvu za prikupljanje kiπn7. Oko debla drveta naËindrvenu klupu.8. CvijeÊe uzgajajte izmepovrÊa, radi rezanja i za

privlaËenje korisnih kuka9. Lukovi iznad staza poslpovrtnim ili ukrasnim biljpenjaËicama, a teπkim valjizvaljane staze sprijeËit Êekorova.10. Travnjake odræavajtena organski naËin.11. Obloæite povrπinucedrovinom i naËinitepergolu.12. Jezerce u nekadaπnjimpjeπËanicima za djeËju igriskoristite za spremanje kis krova kojom Êete zalijev

biljke.13. Postavite klupe napoploËenu terasu. Zapunjrazmaci sprijeËit Êe da izmploËa naraste korov.14. Niskom æivicom odvoterase od ostatka vrta.15. Velike lonËanice privÊe poglede.

Kompost i drugo organsko recikliranjeOstaviti na odreenu mjestu zeleni vrtni otpad ∑ korov,

stare biljke, jesensko liπÊe, ostatke hrane itd. ∑ najvaænije

je u svakom organskom vrtu.U veÊini sluËajeva to znaËi

hrpu sa zelenim otpadom. Odolite iskuπenju da smjestite

hrpu za kompostiranje na nedostupna mjesta u dnuvrta. Kante za kompostiranje postoje u najrazliËitijim

oblicima i veliËinama da bi odgovarale svim vrtovima,

pa nije uvijek bitno sakriti ih. Ponekad je praktiËnije

imati nekoliko mjesta za male kante u veliku vrtu

umjesto jednog stalnog mjesta. PodruËje na koje ste

privremeno stavili hrpu zelenog otpada za komposti-

ranje i usitnjavanje grana, moæda moæete bolje iskoristiti.

Posudu za proizvodnju glistenjaka u kojoj recikliramo

kuhinjski otpad, najbolje je staviti na zaπtiÊeno mjesto

blizu kuhinjskim vratima.Hrpa s liπÊem od kojeg Êete

praviti gnojivo,moæe biti meu drveÊem i grmljem,

jer ne zahtijeva puno posla.U malim vrtovima stavite

jesensko liπÊe u crne plastiËne vreÊe, da bude skriveno

pogledu dok se pretvara u gnojivo.

10

8

4 8

9 14

15

12

13

11

4




Staklenici i plasteniciAko ste odluËili uzgajati hranu ili egzotiËne biljke,

ili æelite imati viπe plodova izvan sezone, staklenik je odliËan dodatak vaπem vrtu. No, to je istodobno

obveza koja zahtijeva redovito odræavanje. (Vidi

Vrtlarstvo u zatvorenom, str. 218, radi uputa o smjeπtajustaklenika). Jeftiniji, no vizualno manje privlaËan, jest

tunel od plastiËne folije, plastenik. Negrijani plastenik

moæe biti koristan za uzgoj nekih ranih vrsta, ili kaomjesto u kojem Êemo poËeti s ranijim uzgojem

mladih klijanaca. Stavite ga na sunËano mjesto, dalje

od udolina koje se smrzavaju.Ako to nije moguÊe,smjestite malen grijani propagator na prozor, i u

njemu neka se zakorijene reznice ili klijanci.

Odabir biljakaU prirodnom okruæenju biljke se nikad ne hrane

umjetnim gnojivom, ne malËiraju se niti zalijevaju.

One dobivaju sve potrebne hranjive tvari i vlau svojoj okolini.Kiπa im daje vlagu, a hranjive

dolaze iz organizama u tlu, koji rastvaraju vegi æivotinjske ostatke. Biljke koje preæive i napr

prilagoene su odreenom okruæenju.Ako se

uvjeti promijene, takve biljke Êe se lako prilagOdabirom pravih vrsta biljaka za uzgoj u okru

vrta, i odabirom biljaka koje odgovaraju vaπem

prostoru, otkrit Êete da je vrtlarstvo postalo lai da ne stvara probleme.Tako Êete manje zalije

dohranjivati, kolËiti i manje Êete se brinuti zb

suzbijanja πtetnika i bolesti, kao i orezivanja.

Divlji svijetLokalni divlji svijet prijatelj je u vrtu. Osim πt

Ëini druπtvo, lokalna fauna osigurava vitalne fuu vrtu.Ako joj pruæite odgovarajuÊu hranu i u

ta Êe vam stvorenja, od mikroba do ptica pom

1

7

7

5

2

4

3

Tradicionalni vrt iza kuÊe

U veÊini sluËajeva kad se dizajnira,odnosno oblikuje vrt, potrebno je zadovoljiti niz potreba. Ovo je praktiËanobiteljski vrt za uzgoj malo povrÊa i neπto ukrasnih biljaka, u kojem se moæe suπiti rublje i koji djeci ostavlja njihov

≈privatni√ prosto r.

S



©TO JE VAÆNO PRILIKOM PLANIRAN

UPUTE ZA TRADICIONALNI

VRT IZA KU∆E

1. Prostor za sjedenje koj jednostavno odræava, dijel

prekriven sirovim hrastomdijelom poploËen. Ispunjerazmaci spreËavaju rast koDrvena pergola iznad terapotpora je za penjaËice i ppoæeljni hlad, ako podruËna jug. U obiteljskim vrtoosigurajte da djeca, bez obna to sjede li s vama ili u za igru, imaju zaπtitu od jsunca.2. Vrt sa zaËinskim biljemvam osnovne kulinarske zi privlaËit Êe korisne kukc3. Crijeva za vodu, skrivereπetkama ili biljkamapodignutim na brajde.4. Staze od pr irodnog plokamena (otpad u kamenopoloæene preko tkanine kspreËava rast korova.5. U moËvarnom vrtu treosigurati bolju ocjeditost problematiËnim dijelovim6. Malo jezerce utoËiπte jæivotinjicama poput æaba,uniπtavaju πtetnike te osigvodu za piÊe i kupanje pt7. PovrÊe i cvijeÊe za reza

izmijeπajte u ukrasnim gr8. VoÊke podignite na æicoko voÊnih grmova.9. NaËinite uzdignute grekako bi povrÊe bilo lakπedostupno.Tako Êe ocjeditbiti bolja, a izbjeÊi Êete dstvrdnjava od hodanja po 10. Staklenici za klijance nekoliko posebnih biljakaimati spremnik s kiπnicomzalijevanje povrÊa.11. Spremiπte za Ëuvanje i igraËaka; sedumom prekkrov i baËva za kiπnicu.

12. PodruËje za reciklirankojem Êete dobivati kompi natrulo liπÊe za poboljπakvalitete tla.13. Sadnja lokalnog bilja podnosi sjenu, uglavnom za zaπtitu divljeg svijeta.14. Skroviti dio za igru zdjecu.

vrt uspijeva, bez πtetnika i bolesti. ©ipraæje, grmlje,mijeπana æivica, trula debla, jezerca i biljke koje su

preblizu posaene ∑ sve to daje skroviπte i staniπteovim korisnim stvorenjima. Sadnja voÊaka, grmlja

poput boæikovine, gloga, oskoruπe, ukrasnih

jabuka i grmova ruæa neÊe samo obojiti vaπ vrtu jesen i zimi, nego Êe takoer ponuditi vitalni

izvor hrane æivom svijetu u njemu. Jednogodiπnje

i viπegodiπnje cvijeÊe korisno je jer u vrt privlaËikukce koji se hrane nektarom. Neki hibridni

oblici, naroËito oni s dvostrukim cvjetovima,

sterilni su i neÊe biti korisni kukcima koji se

hrane nektarom, niti Êe ostaviti sjeme, pa ptice

i sitne æivotinje neÊe dobivati dovoljno hrane.Divlji svijet uvijek treba vodu. Jezerce (vidi

Vrtlarstvo za divlji svijet , str. 198 ∑ 201) smjeπtenou mirnu kutu vrta moæe postati dom mnogim

korisnim æivotinjama. Smjestite ga u blizinigrmlja i drveÊa te visoke trave da proπiriteraznolikost staniπta.Ako niste u moguÊnosti

naËiniti umjetno jezerce, razmislite o nekom

drugom obliku vodenog elementa, primjericeo maloj fontani, umjetnom potoku (vidi str. 71),

slapovima ili Ëak o prostoru za kupanje ptica.

8 10 11 12

7

9

9

9

13 14

13

13




»ak ako ne teæite za formalnim stilom vrta, isplati senapraviti dobar nacrt ∑ kostur vrta.Tako Êete stvoriti

privlaËan dojam i zimi i ljeti. Neki od najpoznatijih

britanskih vrtova, poput Sissinghursta ili Hidcotea,izrazito su strukturirani i sastoje se od niza vrtnih

prostora, od kojih su svi poloæeni u jednostavan, aliipak strog geometrijski oblik.Obilje πarenih cvjetova

koji se prostiru duæ rubova vrta, prikrivaju njegovu

pravocrtnost tijekom ljetnih mjeseci.A zimi, oπtriravni rubovi staza i æivica pruæaju sasvim drugaËiju,

ali jednako privlaËnu sliku.

Staze i prostor za sjedenjePodruËja s tvrdim povrπinama, staze, terase ∑ skupe

su, ali zato dugoroËne investicije. Izbor materijala koje

moæete upotrijebiti trebaju odrediti stil kuÊe, cijena,

moguÊnost nabave u blizini te utjecaj na okoliπ pri

proizvodnji tog materijala (vidi Okviri vrta, str. 129, radi

viπe informacija). Moæete izabrati prave ili betonske

ploËe, cigle, drvene grede, πljunak ili tucani kamen.

Zaπt ita od vjet ra i pogleda©titnici se u vrtu mogu napraviti da osiguraju

privatnost, zaklon, da budu vizualna prepreka, zaπtitaod buke, ili sluæe za dræanje æivotinja unutar ili izvan

njih. Joπ jedan razlog za postavljanje dekorativnih

pregrada moæe biti stvaranje skrovitih vrtnih prostora.Umjesto da odmah ugledate Ëitav vrt, Ëesto je ljepπe

prepustiti dio vrta maπti, i oËekivati iznenaenja koja

dolaze.Zaπtita radi privatnosti zahtijeva Ëvrsto, i po

moguÊnosti, brzo rjeπenje. Zid od cigle ili kamenamoguÊe je naËiniti; izrada dugo traje i skupa je.

Zid daje lijepu pozadinu biljkama, a idealan je za

penjaËice. Moæe biti i zaklon koji osigurava posebnumikroklimu u vrtu, ali nije najbolji izbor za zaπtitu

od vjetra. Drvena ograda je brzo i dostupno rjeπenje,ali Ëesto je zaπtiÊena kemikalijama i ima ograniËeno

trajanje. Æivica je u mnogim sluËajevima privlaËanizbor. Iako joj treba nekoliko godina da izraste, ona je jeftina, dugo traje ako se dobro odræava, apsorbira

buku i oneËiπÊenje, a ako je dobro odabrana, i divljisvijet za nju pokazuje zanimanje.To je najdjelotvornija

zaπtita od vjetra.

Ako trebamo zaπtitu od vjetra, Ëvrst zid ili ogradamoraju biti oko 50% propusni da bi bili djelotvorni.

Oni Êe vjetar skrenuti prema gore i na drugojizazvati zraËni vrtlog. Æivice, æbunje i druge æ

ograde (vidi str. 140) ili pletena ograda uspori

zrak dok prolazi kroz njih.Unutarnje pregrade ne moraju biti neprozi

zanimljivije su ako stvaraju uËinak mreæaste zai privuku vam pogled, a ipak omoguÊuju da v

vrt iza njih.

NaËela planiranja:• Srediπta Zanimljiva mjesta koja privlaËe povaæno su obiljeæje dizajna. Moæete iskoristiti at

drvo, kip ili umjetniËki orezan grm ∑ topiarij.

• VeliËine i odnosi Biljke i ostali elementi mbiti u razmjeru u kojem se uklapaju u vrt. Izb

previπe visokog drveÊa i grmlja u malim vrtovbirajte male i srednje velike biljke. U veÊim vrsadite biljke u skupinama.• Jedinstvo Elementi u vrtu, ukljuËujuÊi Ëvrsdijelove i kuÊu, trebaju biti u skladnom odnos

• Ritam Lijepo je kad se odreeni elementi u

ponavljaju. Biljke se mogu ponavljati uz rub, a je kad se ponavlja i nekoliko staza od istoga

materijala.• Kontrast Kontrast boja, teksture i oblika m

se postiÊi kod biljaka i kod Ëvrstih elemenata

ELEMENTI O KOJIMA MOÆETE RAZMISLITI

RoπtiljPlastenikPodruËja za kompostiranje **

Izvori hrane za divlji svijet **VoÊkeStaklenikÆivice i zaπtitne pregradeZaËinske i ljekovite biljkeNatapanjeHrpe natrulog liπÊa **OsvjetljenjeTrule kladePodruËje za spremanje gnojiva *Parkirno mjestoStazeDjeËje igraliπte

Jezerce ili drugi vodeni element *

Mjesta koja privlaËe pozornost

Prikupljanje kiπnice **Dio za sjedenjeGrmovi i cvijeÊeSpremiπte za ogrjevno drvoi ugljenDrveÊePovrÊeVodovodne cijeviStaniπte za divlji svijet **Posuda za glistenjak *

** bitno za organski uzgoj* visoko na popisu prioritetaorganskog uzgoja

Elementi oblikovanja

KONSTRUKTIVNI MATERIJALIUGODNI OKOLI©U

Birajte materijale koji najmanje utjeËu na ok

• Reciklirani ili otpadni materijali: ponovnoupotrijebljene stare cigle, kamene i betonskeploËe za oblaganje staza i terasa. Neki postupu kamenolomu daju usputne proizvode, pop

malih kamenih krhotina i ploËa idealnih zaoblaganje staza. Izbjegavajte materijale u kojima reciklirane plastike ∑ takva je imitacija dgrae ∑ jer se neÊe raspadati.

• Drvo: upotrijebite samo prirodno drvo, pomoguÊnosti otporno i tvrdo, a ne grau koja je zaπtiÊena kemikalijama (vidi Okviri vrta, st130 ∑ 131, radi pojedinosti).



ELEMENTI OBLIKOVAN

OBITELJSKA PARC

Obitelj s dvoje djece æeli vrt koji Êe istodobno razvzanimanje za æivotinjski i svijet.

1. Niske guste biljke kojeodræavati u prednjem vrtuuniπtavaju korov.2. Kolni put od πljunka, tu

zdrobljene cigle,preko koj

postavljen materijal koji sp

rast korova. Izmeu tragov

kotaËe mogu biti niske bilj

prekrivanje tla.

3. Kante za odvajanje otpodlaganje papira, stakla i m4. Posuda za hranjivi glist5. Prostor za sjedenje. Zabiljke u loncima ili posudod kamena ili cigle. Posud

salatom i jestivim cvijeÊemsu posadila djeca.6. Jezerce za privlaËenje dsvijeta, pokriveno sigurnometalnom ogradom ako smala.7. MozaiËne ploËe koje spostavili sami Ëlanovi obita sluæe kao staza.8. Prostor s gustim grmljegnijeæenje ptica.9. Roπtilj i klupa na terasstare cigle ili granitnog ka10. Skriveni vrt s klupamzasaena paprat koja Êe osjenu.11. Plitki potoËiÊ za utrkpapirnih brodova koji sparezervoar s koπnicom i fo12. Dio livade s poljskimcvijeÊem koji se ne kosi,unutar travnjaka da privlakorisne kukce i druge æiv13. Jarak s lavandom koji djeËje igraliπte od travnjakPodruËje za igru posipanokomadiÊima kore stabla iobrubljeno je drvenim kl14. Tunel od vrbovog pru

komadiÊima kore stabla nskroviπte je za djeËje igre.15. Posaeno patuljasto drv

grmlje za privlaËenje divlje

16. Kompostiπte i posudenatrulo liπÊe.17. Truli panjevi su sklonkukcima, æabama i krastaË(koje uniπtavaju πtetne kua sluæe i za uzgoj gljiva sh

16

17

15

14

12

13

11

9

8

6

7

5

4

3

2

1

10

15

S




UPUTE ZA RAJ SJESTIVIM BILJKAMA

1. RazliËite jestive biljke,meukojima ljeπnjak, dud, divlje jagode,

japanske maline,kupine i suncokret.2. Livada na kojoj raste jestivo bilje

poput kiselice, maslaËka i krvare.

Rubovi travnjaka su πiπani i

omoguÊuju pristup do livade.

3. Uzdignute gredice za salatui jestivo cvijeÊe.4. PodruËje prekriveno ostacima

starih greda.5. Solarni staklenik osigurava

prirodnu toplinu za osjetljive usjevei sunËevom energijom grijanu kadu.

6. Zahod uz kompostiπte.7. Posuda za glistenjak izvan

spremiπta povrÊa i ogrjevnog drva.8. BaËve za skupljanje kiπnice sa svih

krovova.9. Staze od stare cigle; lonËanice za

zaËinsko i ljekovito bilje.10. Lavanda, majËina duπica,

metvulja i origano za privlaËenjekorisnih kukaca.11. Æivica od Rosa eglanteria i

Rosa rugosa; daje plodove ljudimai pticama.12. Kokoπinjac. Obliænji voÊnjak

sluæi kao dvoriπte kokoπima.13. VoÊe; breskve Ëije se grane penju

po sunËanom zidu.

14. Sjenovito podruËje. Natrui kompostiπta, panjevi za uzgojbrπljan za gnijeæenje ptica.15. Povrtne gredice za Ëetver

diπnji plodored (vidi str. 303).16. Staklenik i plastenik; sprem

za alat. PodruËje pod malËem stabla.17. Bazen s blagim nagibom

dostup æivotinjica do vode; usm je prema moËvarnom vrtu.18. Gavez za spravljanje tekuÊ

biljne hrane.19. Terasa obloæena kladama, i

danim da ne budu skliske, a razsu ispunjeni drobljenom ciglom20. Travnjak

1 1 1

1

2 20

19

16 8

15

17

18

8

14

4

8

8 7

3

6

1

11

9

10

12

13

5

15

Raj za uzgoj jestivih biljaka

Ovo je nacrt visoko produktivne parcele vrtlara-kuhara koji voli hranu iz vlastitavrta i æeli uzgajati neobiËno, ali takoeri uobiËajeno voÊe i povrÊe.



ELEMENTI OBLIKOVAN

KAKO NAPRAVITIGRADSKI VRT

1. Terasa, sa stolom i sjedalicama za

blagovanje na otvorenome, sva jeod prirodnih materijala ∑ stara cigla

okruæuje dio poploËen starim crijepom.

2. Jezerce privlaËi divlji svijet poputptica koje uniπtavaju πtetnike, kukcei vodozemce. Ima blagi pad premacvjetnoj gredici da bi æivotinje moglelakπe ulaziti i izlaziti.3. Potporni zid koji je nastaonakon ravnanja nagiba, graen je

od teπkih, uspravno postavljenihstarih greda.4. Staza od tucanog kamena (izkamenoloma) obrubljena je starom

ciglom. U razmake izmeu cigliposaene su biljke za prekrivanje tla ∑ da osvjeæe tamne tonove tucanika.5. Mali travnjak s poljskim cvijeÊem,a tu su i proljetne lukovice, tratinËice tedjetelina, poveÊat Êe raznolikost divljegsvijeta. Ne treba ga Ëesto kositi i nijezahtjevan za odræavanje.6. Grmovi koji su lijepi i zanimljivicijele godine, a lako se odræavaju,

takoer Êe osigurati hranu i skloniπtepticama i drugim æivotinjicama.7. BaËva s vodom u koju se skupljakiπnica s krova kuÊe, koristi se za

zalijevanje i punjenje jezerca.8. Kompostiπte.9. Kante za recikliranje kuÊanskogotpada, papira, stakla, metala.10. ©ipraæje privlaËi ptice koje Êeuniπtavati πtetne kukce.11. Kompostiπte s glistama za recikliranje

ostataka hrane.

12. Posuda od terakote moæe seupotrijebiti za zaËinsko bilje ili salatu.

46

3

2

5

12

1

6

11 3

10

3

8

97

6

Gradski vrt

Vrt na malenu nagnutu terenu je da osigura odmor i osvjeæen gradskom okruæenju.

S



NAJPOTPUNIJA I NAJSVEOBUHVAT

KNJIGA O EKOLO©KOM VRTLARST

NA JEDNOMU MJESTU OBUHVAÊESU OSNOVE EKOLO©KOG VRTLARS

TE SAVJETI O UZGOJU POVRÊA , V

I UKRASNOG BILJA .

• Djelo najuglednijih svjetskihstruËnjaka. Pouzdane informacije

i provjereni savjeti.• Knjiga je oblikovana pregledno,

pa se do potrebnih informacija brzo i lako dolazi.

• PraktiËni savjeti objaπnjenikorak po korak.

• Fotografije, crteæi i tablice ilustrirajui upotpunjuju opise.

• Abecedni prikaz povrÊa.

• Abecedni prikaz bolesti i πtetnika.

Documents

Zdravi vrt