1. OSNOVNE ZATITNE MJERE ELEKTROENERGETSKE MREEDa bi se sprijeilo ugroavanje zaposlenog osoblja, oteenje postrojenja, izazivanje poara i eksplozija, u elektroenergetskim mreama se provode odreene mjere zatite, koje su za rudnike mree specifine iz vie razloga:

- zbog specifine vrijednosti i vremena amortizacije elektrinih postrojenja u rudnicima, tehnike zakonitosti prorauna i dimenzionisanje su bitno razliite od onih koje se primjenjuju u nadzemnoj industriji i u optoj elektrotehnikoj praksi,

- uslovi eksploatacije i odravanja u rudnicima su izrazito nepovoljni (skuen prostor, prisutnost vlage, znaajne razlike mikroklimatskih uslova u pojedinim dijelovima jame, itd.) to zahtijeva poseban tretman postrojenja i eventualnih greaka na ureajima kako bi se zatitilo rukujue osoblje,

- u ugljenokopima je prisutna opasnost od poara, te od ekslozije jamskih plinova i eksplozivne praine.

Pojave koje su bitne za pravilan odabir i sprovoenje mjera zatite, uzimajui u obzir specifinosti rudnikih postrojenja su:

- strujno optereenje,

- pad napona,

- kratak spoj,

- zemljospoj,

- prenaponi,

- atmosferska pranjenja,

- statiki elektricitet i

- lutajue struje.

Osnovne grupe zatitnih mjera, koje osiguravaju odogovarajuu zatitu od uticaja pomenutih pojava u rudnikim elektrinim postrojenjima u rudnicima sa podzemnom eksplatacijom su:

1.) zatita od preoptereenja,

2.) zatita od ktatkog spoja,

3.) zatita od podnapona ili nestanka napona,

4.) zatita od previsokog napona dodira,

5.) zatita od uticaja nekontrolisanih, spontanih pojava kao to su:

a.) atmosfersko pranjenje na povrini,

b.) elektrostattiki naboj,

c.) lutajue struje.

Za rudnike ugroene od poara i za one sa ekslozivnim jamskim plinovima i prainama potrebne su i posebne mjere zatite:

- protiveskplozijska zatita elektrinih ureaja i

- naroite mjere zatite (posebni kontrolnici).

Ostale zatitne mjere koje se, shodno Pravilniku, primjenjuju u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom su:

- zatitne mjere pri izvoenjue elektrinih instalacija

- zatita od poara

- opte zatite mjere.1.1 Zatite od preoptereenjaSvi elektrini ureaji su izraeni za odgovarajue (nazivno) strujno optereenje koje proizvodi odreenu koliinu toplote u ureaju. Maksimalno doputena nadtemperatura bilo kog ureaja ovisi o njegovoj konstrukciji, odnosno o temperaturnoj klasi upotrijebljenog elektroizolacionoh materijala. Svi elektro ureaji u tom su pogledu podijeljeni na temperaturne grupe sa propisanom maksimalno doputenom nadtemperaturom, pri emu madtemperatura ureaja predstavlja razliku izmeu maksimalno doputene tempereture i temperature okoline za koju se uzima da je = 40 OC.

S obzirom na injenicu da za ukupno zagrijavanje nije bitan uzrok zagrijavanja (strujno optereenje, temperatura okoline ili oteani uslovi hlaenja), za sve elektrine ureaje se propisuje maksimalno doputena temperatura.

U zavisnosti od karakteristika djelovanja razlikujemo dva osnovna tipa zatitnih ureaja:

a.) ureaji strujno zavisne zatite:

- termiki releji ili okidai

- strujni rastlani osigurai

- specijani zatitni ureaji na osnovu termoslike (PTK i NTK sonde).

Ovi ureaji ne smiju djelovati unutar nazivnih vrijednosti zatita, a kada se one premae, brzina djelovanja zatitne naprave treba da ovisi o veliini prekoraenja.

b.) ureaji strujno nezavisne zatite :

- vremenski strujni releji

u kojima se kod preoptereenja aktivira strujni relej ije se djelovanje vremenski zatee onoliko koliko je potrebno da se zadovolje funkcionalni zathjevi tienog ureaja.

Zatita od nedozovljenog zagrijavanja zbog preoptereenja se ostvaruje razliito za razliite ureaje i to na slijedei nain:

a.) Kablovi i vodovi

Strujnim osiguraima (bimetalni okidai ili releji), sa automatskim zatitinim prekidaima, pri emu podeenje mora odogarati vrijednostima prema tabeli 10 i odredbama lanova od 225. do 239. Pravilnika.

b.) Motori

Termikim relejima, okidaima ili ureajima za zatitu od poveanja temperature, a koji djeluju na upravljaki sklopnik pripadnog motora. Zatita se postavlja u sve tri faze, a podeenje se vri na nazivnu struju motora, tj. na ekvivalentnu termiku struju kod intermitiranih pogona ili na smanjenu struju koju prouzrokuje kompenzacija kod pojedinano kompenziranih motora.

c.) Transformatori

Transformatori se na dovodnoj ili odvodnoj strani tite od preoptereenja bimetalnim okidaima, relejima ili ureajima za zatitu od poveanja temperature. Energetski transformatori 6/0,5 kV se od preoptereenja tite bimetalnim relejima u sklopu niskonaponskog zatitnog prekidaa na sekundarnoj strani (ako ovaja relej titi i NN kabal do samog NN razvoda, onda se bimetalni relej podeava prema stroijem kriterijumu).

Transformatori se ne moraju tititi od preoptereenja ako su ispunjeni uslovi iz lana 74. i 75. Pravilnika.

Zatita rasvjetnih i komandnih transformatora se vri strujnim osiguraima, pri emi se osigurai biraju prema dozvoljenom strujnom optereenju transformatora.

1.2 Zatita od kratkog spoja

Kratak spoj predstavlja proboj izolacije meu fazama ili proboj izolacije prema zemlji za uzemljene sisteme. Prema karakteru proboja izolacije razlikujemo tri vrste kratkih spojeva: jednopolni, dvopolni i tropolni kratak spoj.Za izolovani sistem koje se primjenjuje u rudnicima, sa stanovita izbora i dimenzionisanja elektrine opreme, kao i ispravnog odabira i podeenja zatite najvaniji za razmatranje su:

- tropolni kratki spoj, koji ini maksimalnu struju kratkog spoja i

- dvopolni ktaki spoj, koji ini minimalnu struju kratkog spoja.

Ova zatita je izvedena primjenom osiguraa i prekidaa koji se ugrauju u sve odvode u razvodnoj bateriji, odnosno na poetke strujnih krugova za neposredno napajanje pojedinih potroaa.1.3 Zatita od smanjenja ili nestanka napona

Procentualni pad napona ni za jedan potroa ne smije iznositi vie od 15% u najnepovoljnijem sluaju. Najnepovojnijim sluajem se smatra pokretanje pogona koji uzrokuje najvei pad napona (zbog povlaenja vee struje) uz nominalno optereenje ostalih potroaa prikljuenih na tu tafostanicu (lan 28. Pravilnika).

Ako iz bilo kog razloga doe do prekomjernog smanjenja ili nestanka napona elektrinim ureajima je potrebno obezbijediti odgovarajuu zatitu.

Elektrini motori, bez obzira na izvor napajanja, moraju biti zatieni od posljedica prekomjernog smanjenja napona. Kada se napon, nakon nestanka, ponovo uspostavi, motor ne smije sam krenuti.

Podnaponska zatita se ostvaruje elektromegnetnim relejima ili okidaima koji omoguavaju ukljuenje prekidaa ili sklopke samo pod normalnim naponom. To se uglavnom postie na dva naina:

a.) podnaponskim okidaima koji djeluju na glavni prekida pri svakom nestanku ili smanjenju napona

b.) elektromagnetskim sklopnicima za upravljanje radom elektromotornih pogona u sistemu daljinske komande.

Ovaj drugi nain je primijenjen u rudnikoj mrei i kao mjera obezbjeuje da ne postoji mogunost nekontrolisanog pokretanja elektromotora po ponovnom dolasku napona.

1.4 Zatita od previsokog napona dodira

U principu elektrini ureaji se sastoje od dijelova koji su u normalnom pogonu prekriveni izolacijom ili su neizolovani. S obzirom na ovu injenicu razlikujemo dvije vrste zatite od previsokog dodirnog napona:

a.) zatitu od direktnog dodira dijelova pod naponom

b.) zatitu od indirektnog dodira dijelova pod naponom.

1.4.1 Zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom

Zatita od previsokog napona dodira dijelova elektrinih ureaja koji su u normalnom pogonu pod naponom, a nisu pokriveni izolacijom ("zatita od direktnog dodira") se ostvaruje mehanikom zatitom i to oklapanjem u kuita ili ormare i izolovanjem dijelova pod naponom. U tu svrhu su mogue slijedee zatite:

a.) upozorenje odgovarajuim znakovima i natpisima

b.) prepreke od vodljivog ili izolacionog materijala (kuita, ormarii, zatitne mree i sl.)

c.) natpisi o potrebi prethodnog iskljuenja napona

d.) blokada pomou odgovarajueg alata

e.) blokada automatskim iskljuenjem napona kod pristupanih dijelova pod naponom

Zatita preprekama ili zatvaranjem u kuite se prema lanu 20. Pravilnika provodi tako da se dijelovi pod naponom tite mehanikom zatitom na jedan od slijedeih naina:

1.) otvori za posluivanje ili otvori neophodni za funkcionisanje ureaja tite se

zatitom najmanje IP 20.

2.) poklopac kuita ili prepreka tite se zatitom najmanje IP 40.

Dodatne zatitne mjere (blokiranje) od otvaranja kuita ili skidanja prepreka moraju biti izvedene prema lanu 21. Pravilnika, a to znai:

1.) da nije mogue otvaranje bez posebnog kljua (brave) ili alata

2.) da je mogue otvaranje samo pri iskljuenom naponu na ureaju

3.) da se bez upotrebe kljua ili alata u samom poetku otvaranja obezbjeuje

automatsko iskljuenje napona na dijelovima u kuitu ili iza prepreke

4.) da je kod ureaja do 500 V, bez kljua i alata, zamjena osiguraa ili sijalica bez iskljuenja napona mogua ako dijelovi pod naponom imaju unutranju pregradu koja onemoguava sluajan dodir dijelova pod naponom.

Ponovno ukljuenje napona za sluajeve iz taki 1. i 2. mora da bude omogueno samo nakon uspostavljanja odgovarajue zatite.

Zatita dijelova pod naponom izolovanjem se ostvaruje tako da se dijelovi pod naponom prekrivaju izolacionim materijalom koji se ne moe skinuti bez razbijanja i koji ima izolaciona svojstva utvrena propisima o jugoslovenskim standardima za rudarske kablove (lan 22. Pravilnika).

1.4.2 Zatita od indirektnog dodira i zemnog spoja

Indirektni dodir dijelova pod naponom je dodir dijelova elektrinih ureaja koji normalno nisu pod naponom, a zbog kvara na izolaciji ili slino mogu doi pod napon, tzv. napon greke. Ako se indirektnim dodirom dijelova pod naponom moe doi u dodir s previsokim naponom, onda se zatita od tog napona greke provodi samo sistemom mree, odnosno ptimjenjenim sistemom zatite u mrei.

Dozvoljeni dodirni napon u jamskim mreama definisan je Pravilnikom i iznosi 50 V, a to proizilazi iz fiziolokog djelovanja elektrine struje na ljudsko tijelo.

Sva elektrina mrea koja je u jami ili je u vezi sa jamom je izolovana mrea napojena iz glavne trafostanice 35/6 kV (IT sistem). Kao mjera zatite je proveden sistem zatitno uzemljenje izolovanih sistema. Ovaj sistem se primjenjuje samo u mreama sa izolovanim zvjezditem u kojem nijedna taka mree u normalnim pogonskim uslovima nije posredno ili neposredno uzemljena ni preko probojnih osiguraa.

Sistem zatite se sastoji u tome da se svi metalni dijelovi elektrinih ureaja koji normalno nsiu pod naponom, a zbog greke mogu doi pod napon, neposredno spoje na jedan sabirni uzemljeni provodnik. Pri tome se vri trajna kontrola izolacionog stanja mree mrenim kontrolnikom.1.5 Zatitne mjere od uticaja nekih nekontrolisanih, spontanih pojavaPrilikom elektrifikacije podzemnih rudnika potrebno je provesti mjere zatite od uticaja nekih nekontrolisanih, spontanih pojava kao to su:

- atmosfersko pranjenje na povrini

- statiki elektricitet

- lutajue struje (u rudnicima s kolnim transportom pomou relej-lokomotiva kod

kojih tranice predstavljaju povratni vod).

Ove mjere nisu predmet ovog dopunskog projekta, jer su iste trebale biti obraene ranijim projektima.

1.5.1 Zatita od statikog elektriciteta

Statiki elektricitet je posljedica neravnomjernog rasporeivanja ili negativno ili pozitivno nabijenih estica na povrini izolacionog materijala. Statiki elektricitet je vei ako je vei elektrostatski otpor izolacije, povrina i zapremina upotrijebljenog materijala. U sluajevima primjene materijala velikog izolacionog otpora (npr. plastini, gumeni ili slini izolacioni materijali) velike povrine i duine odnosno zapremine moe se formirati elektrostatiko polje koje ima dovoljnu energiju da inicira upalu okolne atmosfere, odnosno ambijenta.

Statiki elektricitet moe nastati direktnim razmjetajem nabijenih estica, trenjem ili odvajanjem, kao to je to kod elektrostatikih generatora ili indirektno influencijom ako je u blizini elektrostatiki nabijeno tijelo koje stvara neravnoteu elektriki nabijenih estica.Posebnu ulogu u prenosu elektrostatikih naboja u rudnicima moe imati ovjek jer je redovno dobro izolovan od zemlje. Pri direktnom dodiru elektrostatiki nabijenog tijela (npr. plastine cijevi kojom se razvodi komprimirani zrak) ili tijela koja se nalazi u blizini elektrostatiki nabijenog tijela, ovjek na sebe preuzima elektrostatiki naboj a da to uopte ne osjeti. Nekontrolisanim i nepredvidivim izbojem tog naboja moe se izazvati:

- nekontrolisano paljenje elektrinih upaljaa, a time i eksplozija

- paljenje eksplozivne i zapaljive ugljene praine

- paljenje eksplozivne smjese metana i zraka

- paljenje zapaljivih tenosti.

Statiki elektricitet se ne moe pojaviti ako je relativna vlanost zraka vea od 70%, tj. njegova pojava je mogua samo u suhim prostorijama.

Mjerenja i dosadanja iskustva su pokazali da je donja granica paljenja za:

a.) eksplozivne smjese metana oko 3 mJ

b.) za aktivni dio elektrinog upaljaa 2,5 mJ

c.) za proboj izolacije prema kuitu upaljaa 0,25 mJ

d.) za zapaljive tenosti, pogotovo one niskog plamita i njihove pare manja od donje granice za paljenje eksplozivne smjese metana.

Dakle, ako statiki elektricitet moe imati akumuliranu energiju na bilo koji nain veu od 0,25 mJ postoji opasnost od upale eksplozivnog i zapaljivog medija.

Odjea radnika prema lanu 55. Pravilnika ne smije biti izraena od svile, niti smije sadravati vlakna od sintetikog materijala. Odjea treba da bude od pamunih vlakana da bi se sprijeila mogunost da radnik bude nosilac statikog elektriciteta. Obua radnika u magacinu eksploziva prema lanu 56. Pravilnika mora biti izraena od koe ili od provodljive gume sa ugraenim mesinganim ploicama u onovima radi uspostavljanja stalne galvanske veze izmeu radnika i zemlje.

Prilikom nabavke opreme na kojoj postoji mogunost stvaranja statikog elektriciteta (gumene transportne trake, ventilacione cijevi i dr.) potrebno je obavezno obezbijediti atest od proizvoaa opreme o antistatinosti i nezapaljivosti.

Pogonski nadzor, povremena ispitivanje i mjerenja statikog elektriciteta potrebno je vriti u skladu sa poglavljem V (lanovi 123., 124., 127. i 128.) Pravilnika o tehnikim normativima za zatitu od statikog elektriciteta ("Slubeni list SFRJ", br. 62/73).

1.5.2 Zatita od atmosferskog pranjenja

Atmosfersko pranjenje, bilo posredno indukcijom ili neposredno udarom groma, moe izazvati dvije opasne pojave za rudnika postrojenja i prostore i to: prenapone i prenos elektromagnetne energije kroz jamske prostorije.PrenaponiAtmosferskim pranjenjem dolazi do prenapona u nadzemnim mreama, koj se u obliku udarnog talasa pojavljuje na vodovima do krajnjih taaka postrojenja. Sva vanjska postrojenja kao i glavne trafostanice rudnika na koje su prikljueni nadzemni vodovi moraju se osigurati od prenapona izazvanih atmosferskim pranjenjem. Ova zatita se izvodi:

a.) ugradnjom odvodnika prenapona na kraju zranog voda, tj. na ulazu u postrojenje

b.) zbog znatnog priguenja u kablovskim vodovima, poeljno je zrane dalekovode

napona 6 kV zavriti prije ulaska u vanjsko postrojenje na barem 50 m

c.) kod galvanskog prenosa prenaponskog talasa u jamske prostorije i to kroz provodljive dijelove konstrukcija kao to su uad i tranice svih vrsta transportnih sredstava, opletom kablova, itd., efikasna mjera zatite je kvalitetno uzemljenje u vanjskom krugu, ime se vei dio prenaponskog talasa eliminie na povrini. Povezivanje metalnih masa

navedenih dijelova postrojenje treba izvesti pocinanom trakom Fe/Zn 25x4 mm2 u

obliku prstena oko postrojenja.Prenos elektromagnetne energije kroz jamske prostorije

U sluaju da se pranjenje dogodi neposredno u blizini ulaska u podzemne prostorije, moe doi do uzbuivanja i uspostavljanja elektromagnetnog talasa u jamskim prostorima. Tada se jamske prostorije ponaaju kao talasovodi to dovodi do prenosa elektromagnetne energije do krajnjih prostorija. Ta nekontrolisana energija moe indukovati neeljene napone i izazvati nekontrolisano paljenje eksploziva ili paljenje eksplozivne atmosfere.

Zatita protiv ove mjere je oteana jer je pojava uglavnom iznenadna i nepredvidiva a provodi se u dva smjera:

a.) Tehnike mjere zatite

b.) Organizacione mjere zatite

Tehnike mjere zatite

Neposredno iza ulaza u jamske prostorije postavljaju se tzv. priguivai, tj. metalne barijere u vidu metalnih pregrada, lananih zavjesa, reetki, mrea, itd. Njihov zadatak je da apsorbuju elektromagnetnu energiju i time onemogue nastanak elektromagnetnih talasa u jamskim prostorijama. Kod primjene ove zatitne mjere potrebno je voditi rauna o komunikativnosti saobraajnica, a to znai da se barijere na transportnim saobraajnicama zatvaraju samo pri atmosferskom pranjenju.

Organizacione mjere zatite

Ove zatitne mjere se provode prema lanu 97. i lanu 116. Pravilnika o tehnikim normativima pri rukovanju eksplozivnim sredstvima i miniranju u rudarstvu.

2. RASVJETA RUDNIKIH PROSTORIJAPored individualnog osvjetljenja (lanovi 164. do 169. Pravilnika), koje predstavlja glavnu rasvjetu, koja se ostvaruje naglavnim rudarskim akumulatorskim svjetiljkama, u jami se koristi i oosvjetljenje koje je napajano iz mree. U osnovi razlikujemo tri grupe prostorija u jami u kojima se koristi rasvjeta i to su:

- jamske saobraajnice (hodnici, prekopi, uskopi, niskopi, itd.) osvijetljene kombinacijom

individualnog osvjetljenja i rasvjete napojene iz niskonaponske mree

- ostale jamske prostorije (komore pumpnih stanica, trafostanica, postrojenja i dr.)

osvijetljene kombinacijom rasvjete napojene iz niskonaponske mree i individualne

rasvjete

- radilita, osvijetljena iskljuivo individualnom rasvjetom.Zahtjevi koje treba da ispuni rasvjetna instalacija su slijedei:

- obezbijediti minimalnu zahtijevanu osvijetljenost, kako bi se nesmetano izravali radni zadaci i smanjile mogunosti eventualnih ozljeda i nesrea- prema lanu 145. Pravilnika, pad napona u rasvjetnoj mrei ne moe odstupati vie od 5% nazivnog napona, nezavisno od promjene napona u mrei

- dimenzionisati rasvjetnu mreu tako da je kabal zatien od preoptereenja i da eventualni kratki spoj u mrei bude eliminisan u vremenu manjem od 0,1 s.

- primijeniti mjere zatite za spreavanje pojave napona dodira veeg od maksimalno dozvoljenog (50 V).

S obzirom na standardne napone za koje se izrauju izvori svjetlosti i lan 144. stav 2 Pravilnika (maksimalni napon rasvjete je 220 V~) za rasvjetne instalacije ima se smisla razmatrati samo dva naponska nivoa 220 V i 24 V.

Uvaavajui tehniko-ekonomske aspekte i opremu kojom investitor raspolae rasvjetna instalacija je izvedena sa naponom 220 V~, pomou transformatora: 500/220 V, 2x2 kVA.

Za sluaj primjene drugih elemenata u rasvjetnoj instalaciji konkretna rjeenja e propisati glavni inenjer elektro odravanja Rudnika. Ta rjeenja je potrebno obraditi internom tehnikom dokumentacijom.

Proraun izvedene rasvjete nije predmet ovog projekta.

2.1 Zatitne mjere u rasvjetnoj mrei

S obzirom na specifine radne uslove i posebne zahtjeve koji se postavljaju prilikom upotrebe elektrine rasvjete u rudnicima, neophodno je primijeniti sve neophodne vidove zatite u mrei:

a.) zatita od kratkog spoja se provodi pravilnim dimenzionisanjem zatitnih elemenata - strujnih osiguraa (sa topljivim ulokom ili automatskim osiguraima)

b.) zatita od direktnog dodira dijelova pod naponom se provodi oklapanjem elektrinih

ureaja u kuita, ime se istovremeno postie i mehanika zatitac.) zatita od indirektnog dodira provodi se dvojako:

1) u mreama nazivnog napona 24 V primjenjena je mjera zatite ogranienjem

napona izvora u skladu sa lanovima 15., 16. i 17. Pravilnika.

2) u mreama nazivnog napona 220 V primijenjen je sistem zatitnog uzemljenja

izolovanih sistema sa rasvjetnim kontrolnikom, pri emu se kao uzemljenje koristi

opte uzemljenje pogonske trafostanice iz koje je napojena rasvjetna mrea.

3. TELEFONSKA INSTALACIJAZa meusobnu komunikaciju radnika u jami i radnika na vanjskim objektima predvieno je postojanje telefonske mree u jami. Telefonska mrea jame kao dio cjelokupne telefonske mree rudnika, prikljuena je na automatsku telefonsku centralu koja je smjetena van jame.

Prema odredbama lana 199. Pravilnika, telefonske aparate treba postaviti svuda gdje to zahtijeva sigurnost ljudi i sigurnost pogona rudnika (npr. glavne pumpne stanice, glavni jamski ventilatori, glavna razvodna i sklopna postrojenja, jamske trafostanice, glavna mjesta transporta i pretovara, zborna mjesta gdje se sakuplja vei broj ljudi, mjesta gdje se rukuje eksplozivom, i dr.). Na prometnim mjestima na kojima nije instaliran telefon moraju biti postavljeni natpisi sa oznakom pravca i udaljenosti do najblieg telefonskog aparata.

Postavljanje telefonskih aparata treba izbjegavati u prostorijama koje se provjetravaju separatno. Ipak, na svim pripremnim radilitima pri izradi osnovnih hodnika treba instalirati telefonske aparate, a kod svih telefona treba postaviti telefonski imenik.

Telefonski aparati koji se koriste u podzemnim prostorijama koje se provjetravaju moraju biti zatvorene izrade i sa mehanikom zatitom najmanje IP 54. Na mjestima na kojima je zbog velike buke oteano telefonsko sporazumijevanje, telefonski aparati se postavljaju u zatvorene kabine ili u zatitne otvorene zaklone. Telefonski aparati smjeteni u otvorene zaklone pored mikrotelefonske kombinacije moraju imati i pomonu slualicu.

Telefonske linije u podzemnim prostorijama izvode se kao dvoilne i izolovane prema zemlji i to:

1) stalne linije u glavnim hodnicima i povremeno stalne linije:

- armiranim kablom koji mora poinjati i zavravati u odgovarajuoj razvodnoj kutiji

2) prenosne ili povremene linije i prikljuci pojedinih telefona stalnog karaktera.

- savitljivim kablom i izolacijom od gume ili plastine mase.Telefonska instalaciju mora biti izvedena telekomunikacionim kablovima, a prema tabeli 13. iz Pravilnika (oznaka po JUS-u: TP 33-CP; TP 34-CV ili TP 34-OV, Nx2x0,8+1x1,4 sa jednom signalnom uto-zelenom ilom) ili drugim kablovima koji zadovoljavaju uslove odreene Pravilnikom.

Telefonske kablove treba okaiti na zakake postavljene na meusobnom razmaku od 3 m. Kablove treba polagati na suprotnoj strani prostorije u odnosu na kablove visokog napona. Ako se telefonski kablovi i energetski kablovi niskog napona polau na istoj strani prostorije onda njihov meusobni razmak ne smije biti manji od 10 cm.

Grananje telefonske instalacije se vri u razvodnim kutijama koje moraju biti zatvorene izrade, mehanike zatite najmanje IP 44, sa poklopcima koji se mogu otvarati samo pomou alata. Za prostore ugroene eksplozivnom atmosferom razvodne kutije za telefonsku mreu moraju imati mogunost odvajanja od napona svaka linije. Ako razvodne kutije nemaju takvu mogunost, onda ja blizu ulaza u jamu (vani) potrebno instalirati telefonski razvodni ormar sa mogunou odvajanja od napona svake linije (npr. tzv. "mrtvim osiguraima" ili na drugi odgovarjui nain. Kako je izvedena postojea telefonska instalacija to ona nije predmet ovog projekta.4. IZBOR OPREME PREMA MJESTU UGRADNJES obzirom da investitor nije dostavio Elaborat o kategorizaciji jame "Grahovii" to se ne moe precizno ocijeniti kategorizacija jame "Grahovii".

Imajui u vidu da je poznata opasnost od pojave metana u jamskim prostorijama u toku otvaranja i pripreme postojee stanje treba tretirati kao stanje sa pojavom metana, tako da je tokom izrade prostorija, otvaranja i pripreme neophodno vriti stalnu kontrolu prisutnosti eksplozivnih plinova, runim prenosnim instrumentima tipa INEP CH4 ili na neki drugi nain.

Propisi i vaei normativi koji tretiraju problematiku kategorizacije i razvrstavanja rudarskih prostorija s obzirom na opasnu ugljenu prainu su neusaglaeni i nedoreeni, tj. ne postoje jasni kriteriji za razvrstavanje jamskih prostorija po stepenu opasnosti od ugljene praine.

Izbor opreme prema mjestu ugradnje s obzirom na opasnost od ugljene praine u ovom projektu e se vriti na osnovu rezultata i dosadanjih iskustava u jamama.

Prema gore navedenom, osnovni kriteriji za razvrstavanje jamskih prostorija su koncentracija praine i vrijednosti donje granice eksplozivnosti ugljene praine.

Na osnovu ovih parametara prostorije su svrstane u dvije osnovne kategorije: I i II, a prostorije kategorije II su razvrstane u dvije klase: A i B.

I kategorija: - prostorije u kojima ugljena praina nema uslova za eksplozijuII kategorija: - prostorije u kojima ugljena praina ima uslove za eksploziju (po pravilu,

prostorijama u kojima moe nastati eksplozivna smjesa ugljene praine i

vazduha smatraju se sve prostorije u kojima se nalaze transportni ureaji

tj. trake i grabuljari).

Klasa A: - prostorije u kojima je izmjerena zapraenost manja od donje granice

eksplozivnosti

Klasa B: - prostorije u kojima je izmjerena zapraenost vea od donje granice

eksplozivnosti

S obzirom da prostorije koje su jednom razvrstane prema navedenoj metodologiji kategorizacije i klasifikacije jamskih prostorija prema stepenu ugroenosti od opasne ugljene praine, u odreenom trenutku mogu biti razvrstane u neku drugu kategoriju ili klasu, to prije svega zavisi od efikasnosti primijenjenih mjera za borbu protiv opasne praine, najodgovornije lice elektro struke u rudniku treba da raspolae aurnom kartom revira na kojoj je jasno oznaeno kojoj kategoriji i kojoj klasi jamske prostorije pripadaju.

Navedena aurna karta kao i podaci o opremi i lokacijama ureaja i instalacija tretiraju se internom tehnikom dokumentacijom.

Prostorije koje iz bilo kojeg razloga nisu kategorisane (I ili II) i razvrstane (klasa A ili B) smatraju se prostorijama II i klase B.

Izbor i raspored opreme prema mjestu ugradnje vri se prema rezultatima kategorizacije i klasifikacije jamskih prostorija i prema odredbama lanova 326. do 330. Pravilnika. U prostorijama klase IIA primijeniti odredbe lana 330., a u prostorijama klase IIB odredbe lana 326. lanovi 326. i 330. definiu kriterije za izbor elektrinih ureaja u zavisnosti od deklarisane kategorije i klase prostorije. Za prostorije kategorije IIB lan 327. definie potreban nivo mehanike zatite, lan 328. definie dozvoljeno zagrijavanje povrina elektro ureaja kako ne bi bili moguim uzronikom upale i eksplozije nataloene ili uzvitlane praine, dok lan 329. definie potrebna mjerenja povrinske temperature u zavisnosti od temperature tinjanja ili paljenja ugljene praine i nagnutosti povrine prema horizontali.Navedeni lanovi Pravilnika su od kljune vanosti za pravilan izbor i bezbjednu upotrebu elektrinih ureaja i instalacija u prostoru ugroenom opasnom ugljenom prainom.

Izbor elekro opreme, ureaja i instalacija s obzirom na mjesto ugradnje se vri tako da su ispunjeni slijedei uslovi:

U prostorijama kategorije II i klase B:

Elektrini ureaji moraju biti protiveksplozijski zatieni u vrsti zatite - neprodorni oklop, nadpritisak ili samosigurna strujna kola i u poveanoj sigurnosti mehanike zatite najmanje IP54, a prema jugoslovenskom standardu JUS N.S8.011.

Elektrini ureaji moraju imati dopunsku zatitu od ulaska praine, a ostali ureaji, kao i prikljune kutije rotacionih maina treba da su zatieni od ulaska sitne praine radi spreavanja taloenja praine u ureaju, kao i od prskajue vode iz svakog pravca ii mlaza vode iz svakog pravca (IP54). Rotacione maine moraju odgovarati mehanikoj zatiti najmanje IP54.Povrinske temperature vodoravno postavljenih i do 60O prema horizontali nagnutih elektrinih ureaja moraju u trajnom pogonu i u prainom nepokrivenom stanju biti najmanje za 75 OC nie od temperatute tinjanja 5 mm debelog sloja nataloene praine. Za deblje slojeve koriste se nie temperature tinjanja. Kod praina kod kojih ne nastaje tinjanje povrinska temperatura elektrinih ureaja u trajnom pogonu moe iznositi najvie dvije treine (2/3) temperature uskovitlane eksplozivne praine. Temperatura elektrinih ureaja nagnutih preko 60O prema horizontali, na kojima je uslijed rada onemogueno taloenje praine, u trajnom pogonu iznosi najvie dvije treine (2/3) temperature paljenja uskovitlane eksplozivne smjese praine i vazduha.

Ako temperatura tinjanja ili paljenja praine, koja ugroava mjesto postavljanja elektrinog ureaja, iznosi manje od 35 OC, mora se izvriti jedno od slijedeih mjerenja zagrijavanja prainom nepokrivenih povrina:1.) mjerenje u trajnom pogonu sa nominalnim optereenjem ureaja,

2.) mjerenje sa optereenjem koje se stvarno pojavljuje u pogonu.

Mjerenja pod 1 i 2 treba vrito posebno za nagibe iz stava 1. lana 328. a posebno za sluajeve iz stava 2. lana 328. Pravilnika. Izmjerene vrijednosti temperature povrina upisuju se na elektrini ureaj. Mjerenja se mogu vriti na pojedinanom ureaju ili na uzorku.

U prostorijama kategorije II i klase A

Elektrini ureaji, prema lanu 330. Pravilnika, moraju:

1) biti u vrstom kuitu zatite IP54, ali ne moraju imati protiveksplozijsku zatitu;

2) biti graeni tako da povrinska temperatura njihovog kuita zadovoljava odredbe lana 328. Pravilnika.

Naravno, kod izbora elektrinih ureaja potrebno se pridravati i ostalih odredbi Pravilnika koji obrauju ovu problematiku kao to su:

lan 37.- uslovi za mreni kontrolnik u sistemu zatitnog uzemljenjalan 142. - svjetiljke i izvori svjetlosti

lan 163. - razvodne kutije i sklopni aparati u mrei osvjetljenja moraju biti u zatiti IP54

lan 185.- signalni ureaji

lan 201.- telefonski aparati moraju biti zatvorene izvedbe i u zatiti IP54

lan 204. - razvodne kutije u mrei dojavnih ureaja moraju biti zatvorene izrade i sa

poklopcima koji se mogu otvarati samo pomou alata. Za prostore ugroene

eksplozivnom atmosferom razvodne kutije za telefonsku mreu moraju imati

mogunost odvajanja od napona svake linije.

S obzirom na zahtjev investitora da se maksimalno koristi postojea oprema, potrebno je vriti to kvalitetniji izbor elektrine opreme, ureaja i instalacija, kao i uvoenje i primjenu novijih i kvalitetnijih rjeenja. Pored toga, potrebno je stalno primjenjivati tehnike mjere borbe protiv opasne ugljene praine kako bi se rudarske prostorije mogle tretirati kao prostorije klase A.

U sluaju pojave nedozvoljene koncentracije metana, glavni inenjer elektro odravanja Rudnika e propisati procedure o iskljuivanju elektrine energije u ugroenim dijelovima jame.

5. ODRAVANJE ELEKTRINIH UREAJA I INSTALACIJAU skladu sa lanom 6. Pravilnika rudnici moraju imati snabdijevanje i obezbijeenu dovoljnu rezervu za napajanje elektrinom energijom.

Elektrini ureaji i instalacije moraju se stalno kontrolisati i odraavati u funkcionalno ispravnom stanju. Utvrene greke (kvarovi) moraju se odmah otkloniti. Oteene dijelove elektrinih ureaja i instalacija treba zamijeniti novim ili ispravnim odgovarajuim dijelovima. Izuzetno, dozvoljeno je nastaviti rad ukoliko se poduzmu dopunske mjere sigurnosti, kojima se sigurnost osoblja zadrava na propisanom nivou, a posljedice iskljuenja bi mogle izazvati veu tetu.

Radove na VN instalacijama i postrojenjima moraju obavljati najmanje dva izvrioca. Vizuelni pregled VN instalacija i postrojenja, proste manipulacije i osiguranje mjesta rada, moe obavljati samo jedan izvrilac po proceduri propisanoj uputstvom. Za manipulacije u visokonaponskim postrojenjima lica koja vre manipulacije moraju biti i posebno obuena i imati poloen dopunski ispit za manipulacije u VN postrojenjima.Radovi u elektrinom postrojenju izvode se samo na osnovu dokumenata za rad. Dokumenti za rad su: programa rada, nalog za rad, nalog za rad sa izvjetajem o uraenim poslovima i zavretku radova i dozvola za rad.

Prije poetka radova odgovorni rukovodilac radova mora mjesto rad dovesti u beznaponsko stanje obavljajui manipulacije prema posebnim uputstvima i uvjeriti se da je ureaj u beznaponskom stanju. Takoe, prije poetka radova na popravkama, posebno mora voditi rauna o vaeim mjerama sigurnosti, a naroito o slijedeem:

- o iskljuenju ureaja od vodova pod naponom u svim fazama, odnosno polovima i

izvrenju provjere beznaponskog stanja,

- da se ovo isklapanje vri i odstranjivanjem uloaka iz osiguraa, koji se moraju posebno

uvati, tako da ne budu pristupani drugim licima, ili blokiranjem ureaja, da ga pod

napon ne bi ukljuilo neovlateno lice,

- da se na mjestima isklapanja kod sklopnog aparata ili osiguraa postavi upozorenje da se

radi na ureaju, ko je odgovorni rukovodilac radova i ko ima pravo ponovnog uklapanja,

- ako je predvieno daljinsko uklapanje, da se ono stavi van dejstva za vrijeme rada,

- prije poetka rada treba elektrine ureaje uzemljiti i kratko spojiti, to treba izvesti u

svim dovodima, a i u odvodima, ako postoji opasnost od povratnog napona.

Poslije svakog zavrenog rada najprije se mora skloniti alat, zatim odstraniti kratko spajanje i onda uzemljenje. Tek poslije toga odgovorni rukovodilac radova smije dati nalog za ponovno uklapanje.

U sluaju poara, poplave ili eksplozije ili sl. moraju se iskljuiti elektrini vodovi, koji vode do dijela mree koji je ugroen, a iskljuenje je dozvoljeno samo po Planu odbrane ili odluci taba ete za spasavanje.

Na odgovarajuim mjestima u pogonu moraju se vidno istai opta uputstva, koja upozoravaju uposlenike na opasnost od elektrine struje, kao i uputstva za rukovanje i odravanje elektrinih ureaja.

U elektrinim pogonskim postrojenjima mora postojati vidno istaknuta jednopolna ema, uputstvo za rad i odravanje postrojenja i uputstvo za pruanje prve pomoi unesreenim od udara elektrine struje. Za sva elektrina postrojenja i instalacije moraju se osigurati potrebna zatitna sredstva u skladu sa propisima, projektom i uputstvima.

Za pravilno odravanje elektrinih ureaja i instalacija odgovoran je svaki uposlenik u okviru svog djelokruga rada, a u skladu sa tehnikim propisima i aktom o organizaciji i sistematizaciji Drutva. Pravilno odravanje elektrinih ureaja i instalacija podrazumijeva slijedee:- Oteeni elektrini ureaji ne smiju se upotrebljavati. Svaki ureaj, ako nije u ispravnom

stanju, mora se odmah isklopiti i moe se ponovo uklopiti tek poslije otklanjanja kvara.

Ovo se ne odnosi na instalacije i ureaje iz lanova 5. i 12. Pravilnika o odravanju

elektrinih ureaja i instalacija,

- Svi elektrini ureaji i instalacije, a naroito oni u zatvorenim elektrinim pogonskim

prostorijama, moraju se povremeno istiti i osigurati od korozije. Sva zatitna sredstva,

kao i zatitna stakla, moraju se odravati u istom stanju,

- Svi gumeni zaptivai moraju biti od mekane, elastine gume. Ako zaptiva nije

odgovarajui, onda se mora zamijeniti novim,

- Svi vijci koji dre poklopce ili dijelove ureaja moraju biti pritegnuti i osigurani od

proputanja,

- Pregorjele osigurae smiju mijenjati samo elektriari, pri emu se moraju staviti

originalni osigurai prema jednopolnoj emi,

- Uloci osiguraa (patrone) ne smiju se popravljati, odnosno premoavati.

Potrebni rezervni uloci osiguraa moraju biti na pogodnim, lako pristupanim

namjenskim mjestima, ukljuujui, posebno oznaena mjesta u praznim elijama bez

napona, stalno na raspolaganju deurnim elektriarima koji nadziru elektrinu instalaciju,

- Ako mreni kontrolnik u IT mrei signalizira pad izolacije mree prema zemlji u

propisanim granicama, odmah se mora pristupiti traenju mjesta greke i ista to prije

otkloniti,

- Za sve izvrene preglede i opravke elektriar je duan po okonanju smjene ili radova

podnijeti pismeni izvjetaj (upisati u raportnu knjigu, dnevnik radova, knjigu izvjetaja

ili sl.).

5.1 Pregledi elektrinih ureajaU cilju nadzora i pravilnog odravanja elektrinih ureaja i instalacija moraju se vriti povremeni pregledi. Prilikom svakog pregleda moraju elektriari, nadzornici i elektro-poslovoe dati taan izvjetaj sa naznaenjem svih nedostataka. Kod voenja smjenskog izvjetaja obavezno se pie i izvjetaj o zateenom stanju ukoliko je zateeno neispravno stanje koje u prethodnom izvjetaju nije definisano.

Rukovodilac elektro operative ili glavni inenjer elektro odravanja, na osnovu izvjetaja poslovoa, elektriara i eventualno direktnog pregleda, odreuje odgovarajue mjere koje treba poduzeti da bi se uoeni nedostaci to prije otklonili. Svaki izvjetaj mora biti upisan i potpisan u odgovarajuoj knjizi, a u skladu sa Tabelom 1b Pravilnika o odravanju elektrinih ureaja i instalacija.

Pojedine elektrine ureaje i instalacije moraju posluioci, odnosno odreeni rukovaoci ureaja, elektriari, elektro-poslovoe i tehniki rukovodioci pregledati u odreenim rokovima. Rezultate tih pregleda upisivati ili evidentirati i potpisom ovjeriti u za to odreenim knjigama.

Smjenskim pregledom smatra se kontrola funkcionalnosti ureaja, dok se ostalim pregledima smatraju, osim toga, i kontrola ureaja zatite i sigurnosti, vizuelni pregled i eventualna najosnovnija mjerenja.

Svi elektrini ureaji i instalacije moraju se pregledati od strane odgovarajuih lica u skladu sa Tebelom 14 Pravilnika i Tabelom 1b Pravilnika o odravanju elektrinih ureaja i instalacija.Pregledi maina, instalacija i ureaja u pogonima preduzea organiziraju se prema propisima i u rokovima predvienim Pravilnikom o odravanju elektrinih ureaja i instalacija, a od strane osposobljenog osoblja i rukovodioca pogona, odnosno odgovornih lica Sektora elektrotehnike i Sektora zatite na radu Drutva, ako pogon nema osoblje odgovarajue kvalilfikacije. Zahtjeve za pregled podnosi i njihovu evidenciju vodi nadlena sluba ili referent zatite pogona.

5.2 Obavezni periodini pregledi i ispitivanja

Obaveznim periodinim pregledima i ispitivanjima podlijeu sve vrste ureaja za rad na elektrini pogon, a posebno orua za rad. Obavezni periodini pregledi i ispitivanja orua za rad, koja se prvi put putaju u rad vre se prije putanja u rad, a naredni pregled i ispitivanja vre se u skladu sa vaeim propisima i internim aktima Drutva.Ponovni periodini pregledi i ispitivanja orua za rad u radnim i pomonim prostorijama vre se ukoliko se izmijene uslovi, utvreni prethodnim pregledima i ispitivanjima, a sve u skladu sa vaeim propisima i internim aktima Drutva.

O izvrenim periodinim pregledima i ispitivanjima ovlatena institucija, odnosno ustanova za zatitu na radu, izdaje odgovarajuu ispravu.

Ukoliko posjeduje ovlatenje i zadovoljava potrebne uslove, periodine preglede vri i o tome vodi evidenciju nadlena rudnika sluba.

Periodine preglede i ispitivanja opreme, orua za rad i sredstava i opreme za linu zatitu, koja ne podlijeu obaveznim periodinim pregledima i ispitivanjima, vri Drutvo po postupku, na nain i u rokovima koje uputstvom, rokovnikom ili planom odredi nedleni tehniki rukovodilac. Kod odreivanja rokova i procedura rukovodilac uvaava preporuke proizvoaa.

Obavezni periodini pregledi i ispitivanja orua za rad vre se radi utvrivanja dali pregledana i ispitana orua udovoljavaju zahtjevima utvrenim propisima, donesenim na osnovu zakona, te dali promjene nastale na njima u toku upotrebe, ugroavaju ivot ili zdravlje uposlenika. Rokovi obaveznih periodinih pregleda i ispitivanja dati su u Tebeli 2 Pravilnika o odravanju elektrinih ureaja i instalacija.

5.3 Popravke elektrinih ureaja i instalacija

Popravka u formi periodine revizije, glavnog ili vanrednog remonta, mora se izvriti u skladu sa vaeim propisima, s tim da poslije popravke elektrini ureaj bude doveden u ispravno stanje.

Popravljene elektrine maine, odnosno aparati kod kojih su prilikom popravke izmijenjeni nominalni podaci, moraju imati dopunsku ploicu sa rednim brojem, godinom, oznakom radionice u kojoj je popravka izvrena i podacima o promijenjenim nominalnim vrijednostima (npr. kod motora koji su bili premotani na drugi napon).

O svakoj popravci elektrinog ureaja ili instalacije mora se sainiti izvjetaj u koji se unose podaci o grekama, nainu popravljanja, o novonamjetenom ili novoizraenom sastavnom dijelu, nainu i rezultatu ispitivanja.

Prilikom popravki, radova na odravanju elektrinih ureaja i instalacija, dijelovi ureaja i instalacija moraju se iskljuiti sa napona.

5.4 Elektrina mjerenja i ispitivanjaIspitivanja izolacionog stanja i druga elektrina mjerenja aparatima koji nisu trajno ugraeni u rudnike ureaje obavlja samo struno osposobljeno i ovlateno lice. Ispitivanja u zonama ugroenim eksplozivnim materijama vre se na mjestima gdje ne postoji opasnost od eksplozije. Navedena ispitivanja se definiu posebnim uputstvima. Periodina elektrina mjerenja i ispitivanja, u skladu sa vaeim propisima mogu vriti samo ovlatene institucije i Drutvo ukoliko ispunjava odgovarajue zakonom propisane uslove.

Na elektrinom ureaju ili instalaciji poslije popravke mora se provjeriti:

1) funkcionalnost ureaja, isprobavanjem ureaja, stavljanjem u pogonsko stanje i

isprobavanjem mehanizama ili ispitivanjem mehanikog dijela, leajeva, poluga i sl.

2) vrijednost otpora izolacije prethodnim mjerenjem i drugih elektrinih veliina u

praznom hodu ili pod optereenjem

3) elektrina zatite prethodnim podeavanjem zatite prema potrebnim pogonskim

veliinama

4) protiveksplozijska zatita pregledom svih zatitnih i zaptivnih povrina, mehanike

ispravnosti kuita i prikljunih kutija, pokretnih dijelova, ispravnosti blokade i

prikljuaka za uzemljenje, a u sluaju popravki dijelova bitnih za protiveksplozijsku

zatitu, po potrebi i ispitivanjem po odgovarajuem standardu.

Sva elektrina mjerenja i ispitivanja vrena na elektrinim ureajima potrebno je evidentirati, i to tako da se moe vidjeti kada su i kako vrena elektrina mjerenja i ispitivanja i ta je njima utvreno. O izvrenim elektrinim mjerenjima i ispitivanjima ovlatena institucija ili Drutvo izdaje odgovarajuu dokumentaciju. Dokumentacija o izvrenim elektrinim mjerenjima i ispitivanjima se mora uvati na odgovarajuem mjestu.

Vrste i rokovi obaveznih elektrinih mjerenja i ispitivanja u rudarskim objektima su dati u Tabeli 3 Pravilnika o odravanju elektrinih ureaja i instalacija.

5.5 Odravanje elektrinih ureaja sa stanovita opasnosti od ugljene praine

S obzirom da ugljena praina jame "Grahovii" nije kategorisana Elaboratom o utvrivanju eksplozivnosti, zapaljivosti i agresivnosti ugljene praine to do njegove izrade ne moemo izvriti precizan izbor i raspored opreme prema mjestu ugradnje, ali je svakako za oekivati prisustvo metana u jami, pa je kod odravanja elektrinih ureaja i instalacija potrebno:

- Izbor i raspored opreme vriti prema rezulatima Elaborata o utvrivanju eksplozivnosti,

zapaljivosti i agresivnosti ugljene praine (koji nije uraen)

- Redovno kontrolisati zapraenost elektrinih ureaja i po potrebi vriti opraivanje i to

runo pomou pamunjaka ili metle, a pri tome ureaje dovesti u beznaponsko stanje

- Redovno istiti i premazivati beskiselinskim mastima sve zatitne povrine neprodorno-

oklopne zatite. Takoe, kontrolisati zaptivenost nalijegajuih povrina u cilju

spreavanja ulaska praine u unutranjost ureaja. Gumeni zaptivai moraju biti od meke

elastine gume- Vijci koji dre poklopce ili dijelove ureaja, a posebno na protiveksplzijski zatienim

ureajima, moraju biti u punom broju, vrsto pritegnuti i osigurani od odvijanja

- Na protiveksplozijski zatienim elektrinim ureajima ne smiju se vriti nikakve izmjene koje bi mogle smanjiti njihovu protiveksplozijsku zatitu

- Kuita protiveksplozijski zatienih elektrinih ureaja ne smiju se otvarati na nain koji

bi otetio protiveksplozijsku zatitu- Sve elektrine spojeve izvoditi kvalitetno, originalnim priborom i sprijeiti mogunost

lokalnog zagrijavanja

- Kontrolisati povrinsku temperaturu elektrinih ureaja, a i u sluaju poviene

temperature elektrini ureaj treba iskljuiti sa mree.

U skladu sa odredbama lana 328. i 329. Pravilnika, neophodno je organizovati i propisati proceduru mjerenja povrinske temperature elektrinih ureaja. Potrebno je odrediti osoblje koje e vriti ova mjerenja, kao i vremenske razmake u kojima je potrebno vriti mjerenja. Detaljnije upute o ovom mjerenju (nain mjerenja, lokacija, ureaj, vrijeme, mjerni instrument, itd.) e biti date u internom uputstvu, a rezultati mjerenja e se pratiti, analizirati i arhivirati.

Na svakom elektrinom ureaju je potrebo oznaiti maksimalnu temperaturu zagrijavanja ureaja kod dozvoljene struje preoptereenja.

6. POSEBNE ZATITNE MJEREZa rudnike ugroene od poara i za one sa eksplozivnim jamskim plinovima i prainama potrebne su i posebne mjere zatite: protiveksplozijska zatita elektrinih ureaja i naroite mjere zatite (posebni kontrolnici).6.1 Protiveksplozijska zatita elektrinih ureaja i instalacija

S obzirom da je ugljena praina eksplozivno opasna, u jami e se pored ostalih koristiti i protiveksplozijski zatieni ureaji i instalacije.

U Ex ureaje spadaju svi ureaji domae i strane proizvodnje, koji su uraeni u jednoj od vrsta eksplozivne zatite, definisanih Pravilnikom, drugim tehnikim propisima i odgovarajuim standardima, a koji posjeduju ateste o tipskom (pojedinanom) ispitivanju, potvrenu od strane Ex komisije i koji na sebi imaju propisno oznaene tablice.

Protiveksplozijskom zatitom smatraju se i sve druge mjere, radnje, postupci i instalacije, predvieni projektima, propisima, aktima Drutva i uputstvima, koja ine ili utiu na efikasnu zatitu od eksploziju.

Zavisno od vrste eksplozivnog medija, opreme i instalacija, mjesta i zone opasnosti, nadleni tehniki rukovodilac (glavni inenjer) je duan provesti propisane i osigurati dodatne mjere, dokumente i organizaciju, kojim se postie odgovarajui stepen sigurnosti.

Ukoliko nisu propisani, primjenjuju se posljednji vaei standardi ili preporuke iz oblasti protiveksplozivne zatite, a dodatno se moe odobriti primjena meunarodnih, granskih ili internih standarda.

U nedostatku regulative, privremeno koritenje navedenih standarda, svojim nareenjem moe odobriti nadleni tehniki rukovodilac (glavni inenjer).

Za ureaje u jamama sa opasnom ugljenom prainom, do donoenja novih rudnikih propisa i standarda za rudnike, mogu se koristiti standardi, odgovarajue konstrukcije ispitivanja, koji se koriste za nadzemne uslove i industriju, a u saglasnosti su sa ovim Pravilnikom o protiveksplozijskoj zatiti elektrinih ureaja i instalacija.

Zatita Ex ureaja i instalacija je izvedena u skladu sa Pravilnikom o protiveksplozijskoj zatiti elektrinih ureaja i instalacija.

Ovim pravilnikom regulie se:

- izbor Ex ureaja i instalacija prema mjestu upotrebe,

- nabavka i prijem Ex ureaja,

- evidencija Ex ureaja,

- rukovanje, pregledi i odravanje Ex ureaja,- popravka Ex ureaja i

- kadrovi za protiveksplozijsku zatitu.

Koritenje individualnih ureaja (elektrini alati, aparati za zavarivanje, rudarske naglavne svjetiljke - lampe, pribor i oprema za elektrino paljenje mina, itd.) koji se izdaju za upotrebu licima drugih struka i tehniki manje kvalificiranim zaposlenicima, obavljati uz maksimalne mjere opreza. Obavljanje ovih poslova treba definisati nareenjima uz odgovarajua uputstva.

7. OSTALE ZATITNE MJERE7.1 Zatitne mjere pri izvoenju elektrinih instalacija

Izvoenje radova na montai i odravanju elektroinstalacija u jami mogu vriti samo ona preduzea koja su registrovana za tu vrstu djelatnosti i koja imaju odgovarajua odobrenja, opremu i kadrove, to je regulisano Zakonom o rudarstvu i tehnikim propisima iz ove oblasti. Svi radovi se mogu obavljati samo prema odobrenoj tehnikoj dokumentaciji.

Radnici koji rade na poslovima u jami moraju imati sva neophodna zatitna sredstva koja posjeduju dokaze o kvalitetu od strane proizvoaa ili ovlatene ustanove. Pri izvoenju radova zaposleno osoblje se mora pridravati zakona koji reguliu oblast zatite na radu.

Sva oprema koja se upotrebljava u jami mora odgovarati odobrenoj tehnikoj dokumentaciji, odnosno odredbama BiH (ili preuzetih) standarda za propisane namjene, kao i tehnikim normativima za dotinu oblast.

Prije izvoenja radova, rukovodilac grupe radnika koja e izvoditi radove treba da proui projekat i obie lokaciju za izvoenje radova, a zatim odredi redoslijed radova. Prije poetka radova na poravkama i revizijama moraju biti ispunjeni slijedei uslovi:

1) ureaji moraju biti iskljueni od dovoda pod naponom u svim fazama (polovima)

2) elektrini ureaji se iskljuuju odstranjivanjem uloaka osiguraa ili blokiranjem

ukljuenja pod naponom

3) na mjestima iskljuenja kod sklopnog aparata ili osiguraa postavlja se uputstvo o

nainu ponovnog ukljuenja

4) ako postoji daljinska komanda, ona se za vrijeme radova stavlja van pogona

5) elektrini ureaji se uzemljuju i kratko spajaju u svim polovima, a ako postoji opasnost

od povratnog napona, uzemljenje i kratko spajanje se izvode u svim odvodima, osim ako

je na neki drugi nain osigurano da se ureaj ne moe staviti pod napon.Kod svakog elektrinog ureaja poslije popravke i prije putanja u rad mora se provjeriti:

1) funkcionalnost ureaja isprobavanjem ureaja, stavljanjem u pogonsko stanje i

isprobavavnjem mehanizama ili ispitivanjem mehanikog dijela, leajeva, poluga i sl.

2) vrijednost otpora izolacije prethodnim mjerenjem i drugih elektrinih veliina u praznom hodu ili pod optereenjem

3) elektrina zatita prethodnim podeavanjem zatite prema potrebnim pogonskim veliinama

4) protiveksplozijska zatita pregledom svih zatitnih i zaptivnih povrina, mehanike ispravnosti kuita i prikljunih kutija, pokretnih dijelova, ispravnosti blokada i prikljuaka za uzemljenje, a u sluaju popravki dijelova bitnih za protiveksplozijsku

zatitu, po potrebi.Konano putanje u rad postrojenja je dozvoljeno nakon ispitivanja elektro ureaja i instalacija. Ova ispitivanja se vre shodno vaeim Pravilnicima i normativima i to:

- mjerenje prelaznog otpora zatitnog uzemljenja, a prema lanu 370. Pravilnika

- provjera efikasnosti zatite od visokih dodirnih napona (provjera galvanske povezanosti)

- provjera elektrine zatite prethodnim podeavanjem zatite prema potrebnim pogonskim

veliinama

- ispitivanjem otpora izolacije kablova.Nakon izvrenih pregleda i ispitivanja, neophodno je evidentirati dobivene rezultate, te ih uvati u arhivi elektro slube.Potrebno je takoe voditi i posebnu knjigu o novopostavljenim i premjetenim elektroureajima, a u skladu sa Pravilnikom o odravanju elektrinih ureaja i instalacija.

7.2 Zatita od poaraU sluaju poara, moraju se iskljuiti elektrini vodovi koji vode do dijelova jame ugoenih poarom.

Za zatitu od poara korisititi prenosne aparate za gaenje poara postavljene u blizini ureaja, sa medijom za gaenje koji je namijenjen za gaenje poara na elektrinim instalacijama.Aparate za gaenje poara je potrebno periodino pregledati (dva puta godinje) od strane ovlatenih strunih lica, a rezultate o pregledima i ispitivanjima evidentirati u kartici aparata u posebnoj kartoteci.

Pored navedenog, potrebno je pridravati se dokumentacije koju rudnik posjeduje za internu upotrebu (Pravilnik zatite od poara, Plan zatite od poara, Elaborat o protivpoarnoj zatiti i ostalu dokumentaciju za zatitu od poara pojedinih postrojenja i objekata).

7.3 Opte zatitne mjereDa bi se sprijeile eventualne tete po ivot i zdravlje ljudi, materijalne tete, kao i indirektne tete prouzrokovane prekidom napajanja elektrinom energijom, neophodno je primijeniti mjere zatite koje proizilaze iz vaeih normativa i iz iskustava. U te mjere spada slijedee:

1) U neposrednoj blizini VN postrojenja i komora za trafostanice mora se nalaziti aparat za

gaenje poara. Smiju se upotrebljavati samo aparati namijenjeni za gaenje poara na

elektrinim ureajima i instalacijama.

2) Sklopni aparati i prikljuci za razvodne kutije moraju jasno i kvalitetno biti oznaeni

kom pogonskom sredstvu ili kom dijelu mree pripadaju. Na isti nain mora biti

oznaeno podeenje zatitnih ureaja.

3) Na razvodnim ureajima mora biti iz vana vidljiva osnovna funkcija razvoda i tok

energije. Svaki razvod mora biti oznaen oznakama prema emama iz projekta.

4) Uvod gibljivih kablova mora biti izveden preko trubastih uvodnica, koje ne proputaju

prainu i prskajuu vodu i koje onemoguavaju uvrtanje kablova.

5) Svaki kabal na izlazu iz razvodnog ureaja na sebi mora imati oznaku sa tanim tipom,

presjekom, duinom kao i namjenom.

6) U elektrinim pogonskim prostorijama, komorama glavnih visokonaponskih postrojenja,

komorama trafostanica i razvodnih ureaja moraju se postaviti uputstva za pruanje prve

pomoi u sluaju udara elektrinom strujom, jednopolne eme i uputstva za rad i

rukovanje elektro ureajima.

7) Montau i odravanje elektroureaja u protiveksplozivnoj zatiti mogu vriti samo lica koja imaju poloen ispit za rad na Ex ureajima.

8) Pri manipulacijama na svim razvodnim postrojenjima visokog napona obavezna je

upotreba linih zatitnih sredstava. Manipulant mora imati poloen ispit za uklopniara

na visokom naponu.8. SPECIFIKACIJA POTREBNE ELEKTRO OPREME