7/27/2019 Otri )1991u)- Aktiv, 16-4-1991

1/2

OGLASNIK EKOLOKIH PROBLEM A

U L O G A S M E A U P A D lR E A L N O G S O C I J A L I Z M AOd poetka 70-ih godina, gra anskeinicijative i protestne akcije za zatituokolia najavile su novi tip drutvenihsukoba u najrazvijenijim zemljama.Spontane pobune lokalnih stanovnikaprotiv gradnj i aerodroma, kemi jskihtvornica ili nuklearnih centrala sukobile suse s uobiajenim reakcijama dravnihorgana, koji su titili mit o draviblagostanja, drutvenog dogovora istalnog privrednog napretka. Drava jereagirala policijskom i sudskomrepresijom, ideolokim pritiskom na onekoji "pokuavaju zaustaviti neum itni hodmoderne civilizacije", podmiivanjemstanovnitva... U uvjetima gra anskihsloboda, me utim, bujanje protestnihakcija i njihovo postepeno ujedinjavanje upokrete za zatitu okolia nije se moglosprijeiti.Za razliku od svojih prethodnika60-ih godina, aktivisti novih drutvenihpokreta 70-ih i 80-ih godina bez mnogooklijevanja koristili su slobodu medija idruge instrume nte koje im l iberalnademokracija stavlja na raspolaganje. Kaoto je radniki pokret nekada prisilio svestranke daprihvate dadravamora brinuti0 soc ijalnoj sigurnosti gra ana, tako danassve on e prihvaaju da drava m ora brinuti1 o zatiti okolia i ekolokoj sigurnosti.Konano, zatita okolia postala je velikibiznis time enjena budunost osigurana.Nameu se, naravno, nove dileme ipojavljuju novi sukobi, ali neka danasopepriznata naela teko da e bitidovedena u pitanje.Nove ideje i novi drutveni sukobi javljajuse i u zemljama realnog socijalizma, patako iJugoslaviji, tako e r odpoetka 70-ih godina. Me utim, u nedostatkupolitikihsloboda protesti gra ana suzbijaju se nabkalnomnivou, anove deje nemaju uvjetaza irenje. Sredinom 80-tih ponavljaju se

sukobi oko zatite okolia, na alost nemnogo primitivnijem nivou nego naZapadu. Mnogi protesti gra ana, u raznimkrajevima Jugoslavije, upereni su protivodlagalita otpada koja su kod nas divljasmetlita koja nekontro lirano bujaju, a nekontrolirane deponije. Sukobi poinju okokraja lanca potronje, a ne oko proizvodnje,i to ukazuje na traginu promaenostsocijalizma: nae tvornice mnogo suopasnije za okoli od svojih parnjaka nazapadu, jer one su ve od privredne krize70-ih (naftna kriza) poele ulagati znatnasredstva u zatitu okolia (i stovremenozatitu na radu!), dok se kod nassmatraloda "otpornoj balkanskoj rasi" takvacjepid laenja n isu potrebna. Takva"tednja" nije d onijela dodatne profite kojibi se sada mogli uloiti u zatitu, negopotpuni privrednikolaps.Naalost idanasmoemo od novih vlastodraca (npr. odhrvatskog m inistra f inanci ja, draHanekovia) uti staru "socijalistiku"parolu: prvo moramo ulagati u razvoj, akasnije emo brinuti o okoliu.Situacija sa smeem u Zagrebu, sasmetlitem Jakuevac na koje se baca1000 tona sm ea dnevno, be z minimalnesanitarne kontrole i zatite okolnogstanovnitva koje ve etvrt stoljea -koliko postojiovo "privremeno"odlagalite- piju zaga enu vodu iz svojih bunara, snizom divljih smetlita i umarcima okograda punim sm ea, paradigmatina je zacijelu Jugoslaviju. Birokracija je svojimuobiajenim lijenim ritmom desetljeimaradila na "rjeavanju" problema, d a bi seiznenada i uvrijedila kad stanovnitvoizgubi strpljenje.Na prologodinjim izborima u opiniSesve te , izbornoj bazi dra FranjeTu mana, HDZ je osvojila gotovo svamjesta u opinskoj skup tini. Stara vlast

okonala je svoj mandat na nain punsimbolike: zatrpana gomilama smea.Od 1972. godine kom unalni i ndustrijskiotpad s podruja Sesve ta odlagao se nasmetl itu "Abesinija", na graninompodruju izme u opina Sesvete i DugoSelo. Odluka o tome donesena je bezpot rebn ih dozvo la , a ope tovanaupozorenja inspektora da se ne potujumjere zatite okolia ostala su uzaludna.Ljudi iz okolnih sela konano su izgubilistrpljenje:u jesen 1989. godine poelisuspreavati dovoz smea koje zatrpavanjihove njive i t ru je podzemne vode("Abesinija" se nalazi na poplavnompodruju Save!). Vlasti su dobile rok odest mjeseci da konano rijee problem,nisu naravno uinili nita. Uvaen i opinskioi postali su svjesni da je situacija ovogaputa zaista ozbiljna tek kada je nakonope tovan i h u p o zo r e n ja g r a d sk ivodopr iv redn i i nspekto r 10. t ravn jazabraniodaljidovoz smea. Neod veenosmee poelo se gomilati na ulicama igra ani su morali preskakati "miriljave"gomile na putu do izbornih mjesta, to jevjerojatno utjecalo na njihovo raspoloenjei opredjeljenje.U panici, op inski funkcionari odre uju dase smee privremeno od vozi na lokacijuDumoveki Lug, nedaleko SesvetskogKraljevca. Ranije je gradska vlast ovdjeodredila lokaciju za odlaganje ljake iz(nesu ene) zagrebake spalionicesmea,emu su sestanovnici otro protivili. Veinastanovn ika Sesve tskog Kra l jevcapotpisuje peticiju protiv toga, pukamaprijete vozaima kamiona koji pokuavaju

dovesti smee, prijete da e razrovaticestu i ostavljeno smee natraktorimaodvesti i iskrcati na Auto-putu Zagreb-Beograd, demostriraju ispred zgradeopinske skupt ine sa paro lama

34 Aktiva, br. 2 16. travnja 1991.

7/27/2019 Otri )1991u)- Aktiv, 16-4-1991

2/2

"Zatrpavate smeem rnec-polje, itnicuZagreba", "N e prijetite naem zdravljumilicijom" i si.Domine poinju padati, otkrivajui potpununesposobnost vlasti i frustraciju gra ana,koji su mnogo puta prevareni pa sada nevjeruju nikakvim obeanjima o tomeda enove deponije biti gra ene po najotrijimstandardimaza zatitu okolia. (Slino ese ponoviti iprema novoj vlasti!) Gra aneSesveta to naravno ne zanima, on i eledase s njihovih ulica odvezu gomile kojeprivlae takore, muhe, make i pse.Pokuaj ilegalnog nonog odlaganja naJakuevcu propada, tako er zahvaljujuiotporu i prijetnjama mjetana. Poduzetniauto- prijevoznici dobro zara ujupreuzimajui smee po cijeniod 20 dinarapo vrei i kriomice ih odlaui bilo gdje.Nekoliko mjeseci kasnije, saznalo sedajem e u njima bio i jedan od novoizabranihodbornika u opinskoj skuptini DugogSela (koje je tako er koristilo smetilite"Abesinija"), koji je organizirao konvoj odetiri kamiona.Uspanieni sesvetski opinski oi zatrailisu pomo od tadanjeg gradonaelnikaMate Mikia-Valcera, koji im je mudrosavjetovao da u opini proglaseizvanredno stanje liak opu mobilizaciju,te silom omogue odlaganje smea nabilo kojoj lokaciji.Ume uvremenu, okomjedne noi nezadovoljni gra ani istovarujunekoliko kamiona smea ispred zgradeskuptine opine. tab civilne zatiteproglaava stanje elementarne nepogode(!) ipreuzima komandu. Nekoliko kamionaupueno je da odveze smee u jednujamu punu vode na oko 200 metara odosnovne kole u selu Soblinec. Vidjevito se doga a, seoska djeca prekidajunastavu i spreavaju dovoz tvorei ivizid, a ubrzo im se pridruuju i roditelji.Nakon primopredaje vlasti, novoizabranielniciopine bivaju neugodno iznena eni,ak iuvrije eni, kada gra ani traeodnjihda hitno rijee problem, ne priznajuiizgovore. Problem je rijeen na uobiajennain, odga anjem i prebacivanjemodgovornosti na drugog. Zahvaljujuizalaganju novog predsjednika gradskevlade Mladena Vedriasmee izSesvetai Dugog Sela ipak seodvozi u Jakuevac,a gradonaelnik Boris Buzani najednom burnom sastanku dobiva privolutokanog stanovnitva obeanjem da e mgrad izgraditi vodovod i kanalizaciju; manade da e u bliskoj budunosti ovo

obeanje, iako sa zakanjenjem, bitiispunjeno.Spomenimo jo da je u ovim doga ajimavanu ulogu imaoepidemiolog izSesveta,dr. Ante Kutle, koji je izabran zazastupnika u Saboru (VUR) na listi HDZ-a, te zatim postao predsjednik saborskogOdbora za zatitu okolia. Na tom mjestuima znaajnu ulogu u donoenju odluke osistemu rjeavanja problema otpada uZagrebu. U posljednjih nekoliko mjeseci,ustanove pluralistike demokracije kojepolako poinju djelovati omoguile su dase jasno artikuliraju dvije sukobljenekoncepcije cjelovitog rjeavanja problemaotpada: jedna (koja je tokom posljednjihnekoliko godina proglaavana jedinommoguom, a zastupaju je Vedri ipotpredsjednica gradske vlade MarinaDropuli) inzistira na gradnji spalioniceotpada kao kljunom zadatku, a druga(zastupa je saborski odbor a podravajuje Zeleni, bivi potpredsjednik RepublikeHrvatske dr. Kreimir Balenovi idrugi),teite stavlja na primarno recikliranjeotpada i dovodi u pitanje potrebu zaizgradnjom spalionice koja je vrlo skupa(spominje se cifra od preko 300 milijunaDEM!), postavlja ozbiljne problemezaga ivanja zraka (vie od polovice cijeneodlazi na sistem proiavanja dimnihplinova, a nije sigurno moe li se rijeitiproblem vrlo otrovnog dioksina), a ljakuizspalionice opet treba odloitinadeponiju- ona je bitno manjeg obujma negoneprera eni otpad, ali ekemijski agresivnai potrebnesu stroe mjere zatite. Naravnoda izaobje koncepcije stoje vrlo konkretniposlovni interesi raznih grupa, ali borbam e u njima sada se vodi na otvorenojsceni.Sukob u Sesvetama je paradigmatian.Slini sukobi zme u lokalnog stanovnitvai organa vlasti doga ali su se iromJugoslavije - npr. u okolici rijeke Krupe uSloveniji, u selima izme u Golupca iVelikog Gradita pored Dunava(zaga ivanje tekim metalima sa deponijaflotacijske jalovine rudnika olova ususjednoj Rumunjskoj), uKarlovcu, Zenici,Sarvau pored Osijeka (tako er"privremeno" smetite Osijeka, od 1968.godine), Pribislavcu pored akovca,Mostaru (gdjesu tako er mjetani blokiraliprilazsmetlitu to edovelodo intervencijespecijalnih jedinica milicije priemu e bilodesetak ozlije enih), Sarajevu, Valjevu,itd. Ovi sukobi daju dovoljno materijala za

nekoliko doktorata iz sociologije ipolitologije.Doga aji u posljednjih nekoliko mjeseci uselu Mraclin, gdje se ve 20-ak godinanalazi tako er "privremeno" smetliteopine Velika Gorica, pokazuju da esukobi i dalje izbijati po istom obrascu.Mjetani sublokiraliprilaz, pregovori nisuuspjeli iako je gradska vlada pokazaladobru volju da mjetanima plati odre enuodtetu i osigura gradnju kontroliranesani tarne deponije, nakon ega suprimijenjene "mjere pravne drave":stotinjak policajaca osiguralo je prolaz zakamione sa smeem. Nakon togamjetanisu ipak morali pristati na kompromis. Utisakje da su u ovom sluaju mjetani ipakpokazali premalo iskustva u razumnomartikuliranju svojih stavova i postizanjukompromisa.Slini sukobi ponavljat e se sve dok seproblem sistematskine rijei, od primarnereciklae do kontroliranih sanitarnihdeponija. Novi vlastodrci tek s mukompostepeno shvaaju da ezadatak organavlastida rjeavaju upravo akve probleme,a ne da dre sveane govore i brinu osimbolima.Treba jo pripomenutidaje do sada sukobvo e n iskljuivo ok o komunalnog otpada,a privremeno je zaboravljen problemmnogo opasnijeg industrijskog otpada.UZagrebu, najveem industrijskom sredituu Jugoslaviji, ne postoji nijedna trajnadeponijatehnolokog otpada;on se gomilau bavama u dvoritima tvornica, azatimpreko noi tajanstveno nestaje. Postojive dovoljno indicija o postojanju dobroorganizirane mafije u kojoj su kljuni dionekiauto-prijevoznici koji nou preuzimajuovaj otpad po cijeni od oko 50.000 dinarapo vonjiodvoze ihnatajanstvena, samonjima poznata odredita. Nije tekozakljuiti da i mnogi drugi ukljueni uovajlanac "rjeavanja otpada" dobivaju svojdio. Na planove gradnje spalionicetehnolokog optada u posljednjih segodinu dana na tajanstven nainzaboravilo.Od toga naprasnog zaborava korist imasamo eko-mafija. Ako se ve u smisluzatite ovjekova okolia od izbora novevlasti ni centimetar nismo pribliilizapadnim civilizacijskim normama, eko-mafija se pobrinula da se barem u okvirunjenih "ingerencija" moemo pohvalitizapadnjakom efikasnou domaih eko-bandi. Zoran Otri

.# Aktiva, br. 2 16.travnja 1991. 35