OSVRT NA POSLOVNI ODNOS RAIFFEISEN BANKE I ENERGO ...oliver.efri.hr/zavrsni/761.B.pdf · TEMELJNI BANKARSKI POSLOVI Bankovni poslovi predstavljaju sveukupnost poslova koje su banke

��

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ANA SERDAR

OSVRT NA POSLOVNI ODNOS RAIFFEISEN BANKE I

ENERGO-TERMOENERGETIKE D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

��

Rijeka, 2014.

SVEU�ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

OSVRT NA POSLOVNI ODNOS RAIFFEISEN BANKE I

ENERGO-TERMOENERGETIKE D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Poslovna politika banaka

Mentor: Prof.dr.sc. Antun Jurman

Studentica: Ana Serdar

Smjer: Me�unarodno poslovanje

JMBG: 0081123532

��

Rijeka, rujan, 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD.................................................................................................................................. 1

1.1. PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA................................................................... 1

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMO�NE HIPOTEZE....................................................... 1

1.3. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA.............................................................................. 2

1.4. ZNANSTVENE METODE......................................................................................... 2

1.5. STRUKTURA RADA............................................................................................... 2

2. POJAM I GOSPODARSKI ZNA�AJ BANKE............................................................. 4

2.1. POJAM BANKE .......................................................................................................... 4

2.2. TEMELJNI BANKARSKI POSLOVI........................................................................ 5

2.3. GOSPODARSKI ZNA�AJ BANKE........................................................................... 7

3. USLUGE KOJE RAIFFEISEN BANKA PRUŽA POSLOVNIM SUBJEKTIMA.. 16

3.1. TRANSAKCIJSKO POSLOVANJE .......................................................................... 21

3.1.1. Transakcijski ra�un........................................................................................... 21

3.1.2. Platni promet........................................................................................................ 25

3.1.3. Poslovanje s gotovinom....................................................................................... 28

3.1.4. Cash Management................................................................................................ 29

3.1.5. B2G (Business to government).............................................................................29

3.1.6. Dodatna ponuda................................................................................................... 35

3.2. DIREKT SERVISI....................................................................................................... 38

3.3 DOKUMENTARNO POSLOVANJE.......................................................................... 41

3.4. FINANCIRANJE (SREDNJE I VELIKE TVRTKE).................................................. 43

3.5. EU PODRŠKA............................................................................................................. 45

3.6. RIZNICA I INVESTICIJSKO BANKARSTVO........................................................ 46

��

3.7. KARTI�NO POSLOVANJE....................................................................................... 50

3.8. E-TOMITREBA............................................................................................................ 51

3.9. SKRBNIŠTVO I DEPOZITNA BANKA..................................................................... 52

4. ANALIZA POSLOVNOG ODNOSA RAIFFEISEN BANKE I ENERGO-

TERMOENERGETIKE D.O.O............................................................................................ 54

4.1. ANALIZA BONITETA I KREDITNE SPOSOBNOSTI ENERGO-

TERMOENERGETIKE D.O.O............................................................................................... 60

4.2. PRIKAZ KORIŠTENJA USLUGA TRANSAKCIJSKOG POSLOVANJA I DIREKT

SERVISA..................................................................................................................................68

4.3. PRIKAZ KORIŠTENJA USLUGA FINANCIRANJA................................................ 70

5. ZAKLJU�AK..................................................................................................................... 77

POPIS LITERATURE.......................................................................................................81

POPIS ILUSTRACIJA..................................................................................................... 83

POPIS PRILOGA.............................................................................................................. 85

�

��

1. UVOD

Stabilnost i razvijenost financijskog sustava zemlje bitne su pretpostavke za stabilnost i

ekonomski razvoj svake države. Položaj hrvatskog financijskog, odnosno bankarskog sektora

u suvremenim globalizacijskim i europskim tijekovima ima bitan utjecaj na gospodarski

razvoj Hrvatske.

1.1. PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

Osnovu istraživanja ovog diplomskog rada �ini analiza poslovnog odnosa izme�u ENERGO-

termoenergetike d.o.o. i Raiffeisen banke.

Predmet ovog istraživanja odnosi se na objekte istraživanja koji su u ovom radu ENERGO-

termoenergetika d.o.o. i Raiffeisen banka.

Uvodno �e se objasniti pojam banke i njezin zna�aj u gospodarstvu zemlje te navesti usluge

koje Raiffeisen banka nudi poslovnim subjektima. Iz široke palete proizvoda i usluga koje

banka nudi opširnije �e biti obra�ene usluge koje koristi ENERGO-termoenergetika d.o.o.

1.2. RADNA HIPOTEZA I POMO�NE HIPOTEZE

Imaju�i na umu prethodno naveden predmet i objekt istraživanja mogu�e je postaviti

temeljnu radnu hipotezu: Sustavnim prou�avanjem Raiffeisen banke te njezine uloge na

financijskom tržištu i u samom gospodarskom sustavu, kao i poslovanja ENERGO-

termoenergetike d.o.o., mogu�e je prikazati u�inkovitost njihovog poslovnog odnosa.

Postavljena se radna hipoteza može konkretizirati sa tri pomo�ne hipoteze, koje su:

1. PH1: Znanstvenim spoznajama o pojmu banke mogu�e je definirati pojam, ulogu te

njezin zna�aj na cjelokupni gospodarski sustav.

�

��

2. PH2: Sustavnim prou�avanjem mogu�e je definirati temeljne zna�ajke i osobitosti

poslovnog odnosa ENERGO-termoenergetike d.o.o. i Raiffeisen banke.

3. PH3: Objektivnim spoznajama o poslovanju ENERGO-termoenergetike d.o.o. i

Raiffeisen banke mogu�e je definirati i analizirati njihov poslovni odnos.

�

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svrha istraživanja proizlazi iz samog predmeta istraživanja, a odnosi se na analizu poslovnog

odnosa ENERO-termoenergetike d.o.o. i Raiffeisen banke.

Cilj istraživanja je dokazati važnost banke kako u cjelokupnom gospodarstvu tako i u

poslovanju ENERGO-termoenergetike d.o.o.

1.4. ZNANSTVENE METODE

Pri istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja u odgovaraju�oj kombinaciji korištene su

sljede�e znanstvene metode: metoda analize i sinteze, metoda indukcije i dedukcije, metoda

generalizacije, specijalizacije, deskripcije i kompilacije te statisti�ke metode.

1.5. STRUKTURA RADA

Rad se sastoji od pet me�usobno povezanih dijelova.

U Uvodu su navedeni predmet i objekt istraživanja, radna hipoteza i pomo�ne hipoteze, svrha

i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i obrazložena je struktura rada.

Naslov drugog dijela rada je Pojam i gospodarski zna�aj banke. U tome dijelu rada analiziran

je pojam banke i zna�aj banke za gospodarstvo te su navedeni poslovi koje ona obavlja.

Usluge koje Raiffeisen banka pruža poslovnim subjektima naslov je tre�eg dijela rada. U

ovom dijelu navest �e se usluge koje Raiffeisen banka pruža poslovnim subjektima a tu spada

�

��

transakcijsko poslovanje, direkt servisi, dokumentarno poslovanje, financiranje, EU podrška,

riznica i investicijsko bankarstvo, karti�no poslovanje, e-ToMiTreba te skrbništvo i depozitna

banka.

U �etvrtom dijelu rada s naslovom Analiza poslovnog odnosa Raiffeisen banke i ENERGO-

termoenergetike d.o.o. analizirane su usluge koje gore spomenuta firma koristi te je prikazan

njihov poslovni odnos.

U posljednjem dijelu, Zaklju�ku, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je dokazivana

postavljena radna hipoteza.

�

�

��

2. POJAM I GOSPODARSKI ZNA�AJ BANKE

Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može se, pod uvjetima utvr�enima

Zakonom o kreditnim institucijama iz prosinca 2013. godine, osnovati kao banka, štedna

banka ili stambena štedionica.

Pojam »kreditna institucija« koji ne sadrži dodatak »iz države �lanice« ili »iz tre�e zemlje«, u

smislu ovoga Zakona, odnosi se na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad. Iznimno, pojam »kreditna

institucija«, u smislu ove glave, upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju neovisno o

državi u kojoj se nalazi njezino sjedište. Pojam »kreditna institucija k�i«, u smislu glave

XXII. Supervizija na konsolidiranoj osnovi, upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju koja

ima položaj kreditne institucije k�eri neovisno o državi u kojoj kreditna institucija ima

sjedište. ( Zakon o kreditnim institucijama, 18. prosinac 2013.)

2.1. POJAM BANKE

Banka je financijska organizacija koja prima depozite na koje pla�a kamatu i usmjerava ih

uglavnom u zajmove izvršavaju�i, za svoje komitente, i razli�ite usluge financijskog servisa.

Nastala je i razvila se kao kreditna organizacija koja uz niže (pasivne) kamate prikuplja

raspoloživa nov�ana sredstva te ih, uz više (aktivne) kamate, pozajmljuje (plasira) na tržištu.

Mobilizaciju i akumulaciju sredstava na tržištu te njihov plasman banke obavljaju na osnovi

ekonomskih zakona, a na na�elima sigurnosti i efikasnosti te likvidnosti i rentabilnosti. Treba

razlikovati društvenu funkciju centralne banke, koja ima prije svega emisijsku i kontrolnu

financijsku ulogu u financijskom sustavu zemlje, od funkcije poslovnih banaka, kojima je

zadatak da omogu�e djelovanje gospodarstva razvijaju�i financijsko tržište.

Poslovne su banke profitabilnog karaktera. Postoje univerzalne i specijalne. Tipi�ne

univerzalne banke su tzv. komercijalne banke. Me�utim, banke sve više šire podru�je svog

djelovanja, ulaze i u nedepozitne poslove, pa i nema velikih razlika izme�u poslovnih banaka

i drugih financijskih institucija. (www.limun.hr)

�

��

Na kraju 2013. godine u Republici Hrvatskoj poslovalo je 35 kreditnih institucija - 29 banaka,

jedna štedna banka i 5 stambenih štedionica. Zbog odlaska jedne banke u ste�aj krajem rujna,

broj kreditnih institucija smanjio se u 2013. za jedan. Time se blagi trend smanjivanja broja

kreditnih institucija nastavlja �etvrtu godinu zaredom. Imovina banaka, uklju�uju�i štednu

banku, blago se smanjila u 2013. za 0,5%, te je na kraju godine iznosila 398,1 mlrd kuna.

�inila je 98,1% ukupne imovine svih kreditnih institucija, što je bilo malo manje nego na

kraju 2012. godine (98,2%). Imovina stambenih štedionica s druge je strane porasla 1,4% na

iznos od 7,6 mlrd kuna, pa je porastao i njezin udio u ukupnoj imovini kreditnih institucija na

1,9%. (Godišnje izvješ�e HNB-a za 2013. godinu)

2.2. TEMELJNI BANKARSKI POSLOVI

Bankovni poslovi predstavljaju sveukupnost poslova koje su banke ovlaštene obavljati u

okviru svoje djelatnosti. Naj�eš�e se dijele na:

1. Pasivne bankovne poslove – banka se pojavljuje u ulozi dužnika. Ovim poslovima

banka prikuplja nov�ana sredstva da bi mogla poslovati ( izdavanje obveznica te

drugih vrijednosnih papira, prikupljanje depozita, pribavljanje kredita te drugi

bankovni poslovi ),

2. Aktivne bankovne poslove - banka se pojavljuje u ulozi vjerovnika, a klijent u ulozi

dužnika; obavlja se promet od banke prema klijentu ( krediti i nekreditni plasmani te

ostala ulaganja ) i

3. Neutralne bankovne poslove – to su uslužni poslovi banaka u kojima se banka ne

pojavljuje ni u ulozi vjerovnika, ve� za stru�ne usluge koje pruža klijentima uzima

odre�enu proviziju ( izdavanje garancija, avala, platni promet u zemlji, platni promet

u inozemstvu i ostali neutralni bankovni poslovi).

�

��

U okviru Zakona o kreditnim institucija, osnovne financijske usluge su:

1) primanje depozita ili drugih povratnih sredstava,

2) odobravanje kredita i zajmova, uklju�uju�i potroša�ke kredite i zajmove te hipotekarne

kredite i zajmove ako je to dopušteno posebnim zakonom, i financiranje komercijalnih

poslova, uklju�uju�i izvozno financiranje na osnovi otkupa s diskontom i bez regresa

dugoro�nih nedospjelih potraživanja osiguranih financijskim instrumentima (engl. forfeiting),

3) otkup potraživanja s regresom ili bez njega (engl. factoring),

4) financijski najam (engl. leasing),

5) izdavanje garancija ili drugih jamstava,

6) trgovanje za svoj ra�un ili za ra�un klijenta:

– instrumentima tržišta novca,

– prenosivim vrijednosnim papirima,

– stranim sredstvima pla�anja, uklju�uju�i mjenja�ke poslove,

– financijskim ro�nicama i opcijama,

– valutnim i kamatnim instrumentima,

7) platne usluge u skladu s posebnim zakonima,

8) usluge vezane uz poslove kreditiranja, kao npr. prikupljanje podataka, izrada analiza i

davanje informacija o kreditnoj sposobnosti pravnih i fizi�kih osoba koje samostalno

obavljaju djelatnost,

9) izdavanje drugih instrumenata pla�anja i upravljanje njima ako se pružanje ovih usluga ne

smatra pružanjem usluga u smislu to�ke 7. ovoga stavka, a u skladu s posebnim zakonom,

10) iznajmljivanje sefova,

11) posredovanje pri sklapanju poslova na nov�anom tržištu,

12) sudjelovanje u izdavanju financijskih instrumenata te pružanje usluga vezanih uz

izdavanje financijskih instrumenata u skladu sa zakonom koji ure�uje tržište kapitala,

13) upravljanje imovinom klijenata i savjetovanje u vezi s tim,

14) poslovi skrbništva nad financijskim instrumentima te usluge vezane uz skrbništvo nad

financijskim instrumentima u skladu sa zakonom koji ure�uje tržište kapitala,

15) savjetovanje pravnih osoba glede strukture kapitala, poslovne strategije i sli�nih pitanja te

pružanje usluga koje se odnose na poslovna spajanja i stjecanje dionica i poslovnih udjela u

drugim društvima,

16) izdavanje elektroni�kog novca i

�

��

17) investicijske i pomo�ne usluge i aktivnosti propisane posebnim zakonom kojim se ure�uje

tržište kapitala, a koje nisu uklju�ene u usluge iz to�ke 1. do 16. ovoga stavka. (www.hnb.hr)

2.3. GOSPODARSKI ZNA�AJ BANKE

Od banaka se danas traži preuzimanje sve ve�e odgovornosti, a samim time i njihove funkcije

postaju sve opsežnije i razgranatije. Misija svake banke je trajno i u�inkovito koristiti sve

raspoložive resurse za kontinuirani napredak poslovanja u svim segmentima, od ljudskog

potencijala, tehnologije do poslovnih procesa.

Banke imaju važnu ulogu u procesu gospodarskog rasta i društvenog razvitka. Raspoloživost

kredita najpoznatija je i možda najvažnija funkcija koju osiguravaju banke iako je njihova

uloga važna i u obavljanju platnog prometa, pružanju sigurnosti u štedne proizvode pa i u

neizravnom poticanju socijalne kohezije (npr. osiguranje mogu�nosti da se mlade obitelji

stambeno osamostale). (www.hub.hr)




razvoj Hrvatske.

Nepovoljni trendovi u gospodarstvu obilježili su 2013. godinu. Nastavio se pad gospodarske

aktivnosti i doma�e potrošnje ve� petu godinu zaredom pa su se nastavila i nepovoljna

kretanja na tržištu rada. Izvoz je tako�er smanjen unato� rastu inozemne potražnje i

pristupanju EU-u sredinom godine. U takvim uvjetima inflacija je bila prigušena, a njezino

smanjenje posljedica prelijevanja pada svjetskih cijena prehrambenih i drugih sirovina na

doma�e cijene i povoljnog u�inka baznog razdoblja. Nastavak nepovoljnih trendova u

gospodarstvu doveo je uz zadržavanje prora�unskog manjka na povišenoj razini do zamjetnog

relativnog pogoršanja premije za rizik i gubitka investicijskoga kreditnog rejtinga države.

Snažno je pala i dobit banaka, iako je operativna profitabilnost banaka ostala vrlo dobra, a

adekvatnost njihova kapitala visoka. Monetarna politika na nepovoljne je trendove odgovorila

dodatnim pove�anjem likvidnosti sustava istodobno održavaju�i stabilnost nominalnog te�aja

kune prema euru, jednako kao i prethodnih godina. Premda su prora�unski rashodi na

�

��

gotovinskoj osnovi znatno porasli, dok su prihodi nešto smanjeni, ne može se govoriti o

ekspanzivnoj naravi fiskalne politike. Ve�i su rashodi proizišli iz viših rashoda za kamate,

uplata u prora�un EU-a i pla�anja dugova u zdravstvu iz prethodnih godina. Sve navedeno

upu�uje na nužnost snažnijeg provo�enja strukturnih reforma kako bi se oja�ala

konkurentnost gospodarstva i poboljšala op�a poslovna klima. (Godišnje izvješ�e HNB-a za

2013. godinu)

Tablica 1: Visina i struktura imovine banaka u razdoblju od 2011. do 2013. godine

� � � � � � �

��

��

��

��

��

�� !�"#$��

��% �&��'��%�"��'��

��

��%��&$��#(��)%��"#$��

��

��

��&��'��%��

%�� &��'��%��'��

��

%�� (��%��

�(�� *�'�+�� *�� ,�� )%��"��

��

��

��(��-��'��.�

��

%��+��%� ��(��

��

��/��#�� &�'��#��%��%��0�

��

�%��

� � � � � � � � �

*Od listopada 2013. posebne rezerve za identificirane gubitke na skupnoj osnovi umanjuju iznos financijskih instrumenata na koje se odnose Izvor: Godišnje izvješ�e HNB-a za 2013. godinu

� � � � � �

Ukupna imovina banaka na kraju 2013. iznosila je 398,1 mlrd. kuna, što je u odnosu na kraj

2012. smanjenje od 1,8 mlrd. kuna ili 0,5%. Bez utjecaja promjene te�aja kune prema tri

�

��

najzastupljenije valute (euro, švicarski franak i ameri�ki dolar) stopa smanjenja imovine

banaka iznosila je 1,0%.

Klju�an utjecaj na visinu ukupne imovine na kraju 2013. imale su tri promjene provedene u

posljednjem tromjese�ju. Intenzitet tih jednokratnih promjena, procijenjen na 3,7 mlrd. kuna,

nadmašio je pozitivna kretanja ostvarena sredinom godine. Priprema banaka za pregled

kvalitete imovine i promjena regulatornih odredaba povezanih s procjenom kreditnog rizika

rezultirale su ubrzanim rastom ispravaka vrijednosti kredita te smanjenjem njihova neto

iznosa za oko 1,4 mlrd. kuna. Drugi utjecaj u visini od oko 1,3 mlrd. kuna bio je posljedica

metodološke promjene u prikazivanju napla�enih kamatnih prihoda budu�eg razdoblja, što je

rezultiralo smanjenjem glavnice kredita za napla�enu naknadu. Tre�i utjecaj odnosio se na

prodaju potraživanja u jednoj banci, u neto iznosu od 1,0 mlrd. kuna. Pojedina�no najja�i

negativan utjecaj na ukupnu imovinu imao je izlazak jedne banke iz sustava koja je 2012.

godinu zaklju�ila s imovinom od 1,6 mlrd. kuna. Isklju�ivanjem svih tih utjecaja imovina banaka

zabilježila je u 2013. blagi porast od oko 0,9%.

Najvažnija stavka imovine banaka, neto krediti, na godišnjoj su se razini nominalno smanjili

za 4,1 mlrd. kuna ili 1,5% (bez utjecaja te�aja 2,3%). Ranije navedeni negativni utjecaji

upravo su se najsnažnije odrazili na visinu neto kredita. Osim njih, još je jedna metodološka

promjena u prikazivanju pozicija zamjetno utjecala na ukupnu strukturu imovine, a osobito na

neto kredite. Naime, od kraja listopada svi plasmani i preuzete izvanbilan�ne obveze kreditnih

institucija umanjuju se za pripadaju�e ispravke vrijednosti. Umanjenja (ispravci vrijednosti)

plasmana rizi�ne skupine A na skupnoj osnovi prestala su biti odbitna stavka ukupne imovine

i raspore�uju se na sve plasmane na koje se ta umanjenja odnose. Najve�i dio od ukupno 2,8

mlrd. kuna bio je raspore�en na neto kredite. Ukupan utjecaj svih metodoloških i regulatornih

promjena, uklju�uju�i prodaju potraživanja i izlazak jedne banke iz sustava, na neto kredite

banaka procijenjen je na 7,1 mlrd. kuna. Izuzmu li se svi navedeni utjecaji, neto krediti

banaka porasli su za oko 1,2%. Neovisno o regulatornim i metodološkim promjenama, ve� u

prvih devet mjeseci 2013. stopa rasta ukupnih ispravaka vrijednosti kredita (od 12,9%)

nadmašila je stopu porasta ostvarenu u cijeloj 2012. godini (8,0%).

U odnosu na kraj 2012. smanjili su se i pojedini oblici likvidne imovine, osobito depoziti kod

financijskih institucija (za 10,0%). Njihov udio u ukupnoj imovini (5,4%) bio je na dosad

najnižim razinama, što je omogu�eno nizom izmjena propisa o minimalnim deviznim

potraživanjima. U skladu s trenuta�nim propisima devizne obveze moraju biti pokrivene

�

��

likvidnim deviznim potraživanjima u visini od 17%, pa je smanjenje deviznih obveza

omogu�ilo smanjenje likvidne devizne imovine, poput deviznih depozita kod financijskih

institucija.

Za razliku od danih depozita, banke su nastavile pove�avati ulaganja u vrijednosne papire (za

2,0%), pa se njihov udio od 11,0% u ukupnoj imovini približio najvišoj vrijednosti tog

pokazatelja zabilježenoj na kraju 2005. godine (12,8%). Porast ulaganja gotovo se u cjelini

odnosio na ulaganja u dužni�ke vrijednosne papire, koji �ine glavninu portfelja vrijednosnih

papira (98,9%). Tri �etvrtine svih vrijednosnih papira �inili su doma�i vrijednosni papiri koji

su tijekom 2013. porasli za 6,6% pod utjecajem zamjetnog pove�anja ulaganja u trezorske

zapise MF-a (za 27,4%), a potom u mjenice (25,7%). Banke su istodobno smanjile ulaganja u

strane vrijednosne papire (za 9,5%), uglavnom po osnovi blagajni�kih i trezorskih zapisa, a

zamjetan iznos obveznica banke majke supstituiran je komercijalnim zapisima.

Najve�i dio ukupnog porasta ulaganja u vrijednosne papire banke su rasporedile u portfelj

instrumenata raspoloživih za prodaju, koji se pove�ao za 7,1% u odnosu na kraj 2012. Upravo

taj portfelj �inio je najve�i dio cjelokupnog portfelja vrijednosnih papira, 63,6%. Uskla�ivanje

vrijednosnih papira u portfelju raspoloživom za prodaju s tržišnim cijenama rezultiralo je na

kraju 2013. nerealiziranim dobitkom u iznosu od 440,6 mil. kuna, što je za oko tre�inu viša

vrijednost nego na kraju 2012. To je uve�alo revalorizacijske rezerve banaka i pozitivno

utjecalo na njihov ukupni kapital.

Kod ostalih, manje zna�ajnih stavki u strukturi imovine, zamjetno je, za 22,2%, porasla

preuzeta imovina (u zamjenu za nenapla�ena potraživanja). U odnosu na prethodnu godinu taj

je porast (i nominalno i relativno) bio gotovo dvostruko manji. Pove�anje se uglavnom

odnosilo na gra�evinske objekte te stambene zgrade i stanove, pa je ta imovina dosegnula 1,5

mlrd. kuna.

U odnosu na 2012. relativno najve�a promjena u imovini dogodila se kod derivatne

financijske imovine, �ija se pozitivna fer vrijednost pove�ala za 73,9%. To pove�anje

pretežito je bilo posljedica pove�anja sklopljenih valutno-kamatnih ugovora o razmjeni.

Me�utim, ta je promjena imala zanemariv u�inak na kretanje i strukturu ukupne imovine,

zbog vrlo niskog udjela te stavke u ukupnoj imovini banaka, od samo 0,4%. (Godišnje

izvješ�e HNB-a za 2013. godinu)

�

��

Tablica 2: Struktura obveza i kapitala banaka u razdoblju od 2011. do 2013. godine

��

��

��

%�� % �&��'��%�"��'��

��

%1�� 1�2�� 1�!��

34�1�2�� 1�!��

��

��1��5� 6�75 �8��1�23��8��

��

,��!��

1�2��

��(��%��

%1�� 1�2��

34�1�2��

��&��'��%��#��(��&��'��%��#��%��

��

�� *�)%��

��

%1�� 1�2��

34�1�2��

�� 9��

��

�� "�#��

%��+��%� ��(��#��

��

�%��#��

��)%��%��(� ��

#��-��#��%.��%�:��

��

�� *�� #��-��#��%.� ��

��%�%��

��(��%��(��

��

��(��'��%��

#��-��#��%.��" ��

��

�%��%��(� ��

�%��#��%��(� ��

� � � � � � � � �

Izvor: Godišnje izvješ�e HNB-a za 2013. godinu

Banke su tijekom 2013. zadržale gotovo istu razinu ukupnih obveza kao na kraju 2012., od

342,4 mlrd. kuna. Vrlo blaga godišnja stopa smanjenja bila je manja od 0,1% (bez utjecaja

promjene te�aja 0,6%). Izuzmu li se utjecaji izlaska jedne banke iz sustava, smanjivanje

obveza po napla�enim kamatnim prihodima budu�eg razdoblja te povla�enje depozita banke

�

��

majke za potrebe financiranja transakcije prodaje plasmana povezanom društvu, rast obveza

banaka iznosio je 1,0%.

Ukupni depoziti iznosili su na kraju 2013. godine 282,8 mlrd. kuna, što je porast od 7,0 mlrd.

kuna ili 2,5% (bez utjecaja te�aja 2,0%). Od 2008. naovamo pove�anje depozita na godišnjoj

razini osjetno se usporilo, potom je u 2012. (zbog snažnog razduživanja prema bankama

majkama) prvi put nakon 1999. bio zabilježen pad depozita na godišnjoj razini (2,0%). Stopa

porasta ostvarena u 2013. bila je najslabija u posljednjih 16 godina.

Porast doma�ih depozita u protekloj je godini ipak bio nešto ja�i, 3,1%, ali su na ukupna

kretanja depozita negativno djelovali depoziti nerezidenata smanjivši se za 0,8%. Doma�im

depozitima dominirali su depoziti stanovništva koji su porasli za 6,4 mlrd. kuna ili 3,9%.

Stopa rasta depozita stanovništva usporava se �etvrtu godinu zaredom, ali su unato� tome

depoziti stanovništva i dalje najstabilniji i najve�i izvor financiranja banaka �ine 52,6%

ukupnih izvora i �ak 61,2% ukupnih depozita, što je njihov najviši udio od 2001. godine.

Osim primljenih kredita, visinom utjecaja na pad ukupnih obveza izdvajale su se još stavke

kamata, naknada i ostalih obveza koje su u odnosu na kraj 2012. manje za 1,2 mlrd. kuna ili

9,2%. Negativna kretanja uglavnom su bila odraz utjecaja promjene metodologije

prikazivanja napla�enih kamatnih prihoda budu�eg razdoblja koji su do listopada 2013. u

financijskim izvještajima banaka uve�avali obveze banaka.

Ukupni bilan�ni kapital banaka iznosio je na kraju 2013. godine 55,7 mlrd. kuna, što je bilo

manje za 1,6 mlrd. kuna ili 2,8% nego na kraju 2012. (isklju�i li se utjecaj izlaska jedne banke

iz sustava, pad je iznosio 2,4%). Smanjenje ukupnoga bilan�noga kapitala na godišnjoj razini,

prvo u posljednjih 15 godina, nije se na agregatnoj razini snažnije odrazilo na smanjenje

njegova udjela u pasivi banaka pa se on zadržao na �ak 14,0%.

Pad stavki kapitala u prvom je redu bio posljedica za 73,0% manjeg iznosa dobiti ostvarene u

2013. Dodatni negativni utjecaj na kapital imale su isplate dividenda, osobito onog dijela koji

se ispla�uje iz zadržane dobiti prethodnih godina, i na kraju izlazak jedne banke iz sustava.

�etiri banke provele su tijekom 2013. dokapitalizaciju u ukupnom iznosu od 181,3 mil. kuna,

ali su negativni utjecaji provedenih pojednostavnjenih smanjenja temeljnoga kapitala s ciljem

pokri�a gubitaka iz ranijih godina nadmašili ta pozitivna kretanja, pa je dioni�ki kapital (�ak i

�

��

ako se izuzme utjecaj izlaska jedne banke iz sustava) naposljetku bio manji za 0,2%.

(Godišnje izvješ�e HNB-a za 2013. godinu)

Tablica 3: Ra�un dobiti i gubitka banaka za razdoblje od 2012. do 2013. godine

� � � �

��

��

��

��(��%��:��

��

�� !��" � ��

#$��

%� �� " & ��

'��!��" ��" & ��

#$�� " & ��

%� �� "�� (� ��)��

*�+ � �,)�+ � -� ��

.�� $�� "� ��

.�� $�� "� ��!��" � ��

#$�� $��

/��$�� "� ��

.�0 �� "� ��!��" � �� &��

#$�� &��"�� $��$&$�" ��&��)�+ ��$� ��

'��!��" � ��"��"� �$ �� $&$�" ��

.�� + � �,)�+ � -� ��

�;��-43;�� .��5<��7�� 7��=��5��5��+��1�7��1��

��>?+>� ��@+?� $AB+@�

%��$&�� + �� "��$�0$��$��" � � ��

*�+ ��,)�+ ��-� &��"��$�0$��$��" � ��$&��

��

��(��%��:��

*�+ ��,)�+ ��-� &��"��$��$��$0$��" � ��$&��

��

�;��-43;�� .�� 3=��4�!�� A?@+A� @�A+�� $@�+��

� � � �

� � � �

Izvor: Godišnje izvješ�e HNB-a za 2013. godinu

I u 2013. banke su poslovale u izazovnom ekonomskom okružju, zbog �ega je kreditna

aktivnost prema privatnom sektoru i dalje bila slaba, a rast poteško�a u naplati kredita

nastavio se. Prilagodbama u poslovanju, ponajprije razduživanjem i daljnjim smanjivanjem

op�ih troškova poslovanja, banke su ublažile u�inke pada kamatnih prihoda i zadržale neto

prihod iz poslovanja prije rezerviranja za gubitke tek nešto nižim nego u 2012. Me�utim, rast

�

��

troškova rezerviranja doveo je do snažnog pada dobiti. Pokazatelji profitabilnosti najniži su

od 1998. godine. U 2013. �ak je polovina banaka poslovala s gubicima, a pojedine od njih

stoga su tijekom 2013. morale održavati propisanu razinu kapitala novim gotovinskim

uplatama ili konverzijom hibrida i podre�enih instrumenata.

U 2013. banke su ostvarile 1,0 mlrd. kuna dobiti, što je bilo za �ak 2,3 mlrd. kuna odnosno

69,7% manje od dobiti ostvarene u 2012. Najve�i u�inak na pad dobiti imao je porast troškova

ispravaka vrijednosti i rezerviranja u visini od 2,1 mlrd. kuna ili 56,9%. Gotovo dvije tre�ine

pove�anja tih troškova mogu se povezati s izmijenjenim pravilima klasifikacije plasmana koja

su u primjeni od listopada 2013.

Kada bi se isklju�io utjecaj promjene pravila klasifikacije, najve�i utjecaj na kretanja u ra�unu

dobiti i gubitka banaka imali bi kamatni prihodi. Njihov pad u 2013. odraz je pogoršane

naplativosti kredita u uvjetima slaboga kreditnog rasta i opadaju�ih kamatnih stopa.Kamatni

prihodi smanjili su se u 2013. za 1,6 mlrd. kuna ili 7,6%, na što je klju�an u�inak imao pad

kamatnih prihoda od kredita.

U 2013. pad kamatnih prihoda od kredita zabilježen je kod svih sektora, dakle �ak i kod

sektora �ije je kreditiranje u 2013. bilo osjetno poja�ano. Ukupni kamatni prihodi od kredita

bili su niži za 1,6 mlrd. kuna ili 9,0%, a klju�an je bio u�inak pada u sektoru trgova�kih

društava. Za �ak 1,2 mlrd. kuna ili 19,7% bili su niži kamatni prihodi od kredita ovom

sektoru. Pad je bio znatno izraženiji nego u 2012., ponajprije zbog izraženije dinamike rasta

kredita s poteško�ama u naplati.

U sektoru stanovništva pad kamatnih prihoda od kredita iznosio je 297,3 mil. kuna (3,2%) i

bio je slabije izražen nego prethodne godine kada su na pad utjecali i zakonska ograni�enja

ugovornih kamatnih stopa (posebice kod prekora�enja po teku�im ra�unima) i odobravanje

stambenih kredita iz programa subvencioniranja i državnog jamstva stambenih kredita (uz po-

voljnije kamatne stope).

Veliki dio pada kamatnih prihoda banke su uspjele nadoknaditi nižim kamatnim troškovima.

Kamatni troškovi smanjili su se za 1,0 mlrd. kuna ili 9,8%, ponajprije zahvaljuju�i

razduživanju na financijskom tržištu, a potom i smanjivanju kamatnih stopa na depozite.

�

��

Uštedama na kamatnim troškovima pad neto kamatnog prihoda sveo se na 570,8 mil. kuna ili

5,3%. Premda smanjen, udio neto kamatnog prihoda u operativnom prihodu zadržao je visoku

vrijednost, odražavaju�i dominaciju tradicionalnih bankarskih poslova, odnosno depozitno-

kreditnog poslovanja.

I u 2013. banke su uspjele smanjiti op�e administrativne troškove i amortizaciju, za 223,0 mil.

kuna ili 2,9%. Kako trošak zaposlenika uobi�ajeno �ini polovinu op�ih troškova poslovanja,

njegove promjene obi�no dominantno utje�u na kretanja ukupnih troškova. U 2013. smanjenje

broja zaposlenika bilo je nešto izraženije nego u 2012., kada je iznosilo 1,0%.

Bolje upravljanje troškovima znatno je ublažilo utjecaje nepovoljnoga kretanja kamatnih

prihoda, odnosno pada kamatnih prihoda od kredita. Tako je u 2013. ostvaren neto prihod iz

poslovanja prije rezerviranja u iznosu od 6,9 mlrd. kuna, a stopa njegova smanjenja bila je

relativno blaga (3,3%) i osjetno slabija nego lani. I dok je sustav kao cjelina zadržao vrlo

dobru razinu operativne profitabilnosti, devet je banaka iskazalo negativan neto prihod iz

poslovanja prije rezerviranja za gubitke, tj. u tim bankama razina neto prihoda nije bila

dovoljna za pokri�e op�ih troškova poslovanja. Gubitke (prije oporezivanja) u ukupnom

iznosu od 942,3 mil. kuna iskazalo je 15 banaka, dakle polovina od ukupnog broja banaka, a u

ukupnoj imovini svih banaka sudjelovale su s 14,1%. Gubitke teku�e godine (nakon poreza)

iskazalo je 16 banaka. (Godišnje izvješ�e HNB-a za 2013. godinu)

�

��

3. USLUGE KOJE RAIFFEISEN BANKA PRUŽA POSLOVNIM SUBJEKTIMA

Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) prva je banka osnovana u Hrvatskoj inozemnim

kapitalom. Zbog težnje za ostvarenjem vizije cjelovite ponude, Raiffeisen je nerijetko

preuzimao ulogu predvodnika u procesu razvoja financijskoga tržišta u Hrvatskoj. Za razliku

od konkurenata, izvrstan je rezultat ostvaren isklju�ivo organskim rastom.

RBA je putem svojih poslovnica prisutna diljem Hrvatske.

Misija RBA je izgraditi dugoro�ne odnose s klijentima i pružiti cjelovitu te najkvalitetniju

uslugu na hrvatskomu tržištu. Kao �lanica me�unarodne Raiffeisen obitelji, RBA klijentima

pruža mogu�nost brzog i u�inkovitoga poslovanja u svim segmentima, u doma�im i

me�unarodnim okvirima. (www.rba.hr)

Rezultati poslovanja ostvareni u 2013. godini niži su u odnosu na godinu ranije, no ostvareni

su u otežanim uvjetima poslovanja. U protekloj godini RBA je ostvarila 276 milijuna kuna

dobiti nakon oporezivanja. U odnosu na 2012. godinu smanjeni su kamatni prihodi, a

pove�ana su rezerviranja za gubitke na vrijednosti kredita i ostale imovine. Pozitivan doprinos

rezultatu poslovanja ostvaren je na prihodima iz naknada i na dobicima iz trgovanja.

Smanjenje rashoda tako�er je imalo pozitivan utjecaj na rezultat.

U segmentu poduze�a pove�ano je kreditiranje u inozemnim valutama. U strukturi

kratkoro�nih kredita poduze�ima prevladavaju kunski krediti, a u strukturi dugoro�nih

valutni. Pad potražnje za kunskim kreditima posljedica je poboljšanja likvidnosti u segmentu

poduze�a, a rast pri�uva likvidnosti dovodi do smanjenja potražnje za kratkoro�nim kreditima

kod banaka, stoga se postupno mijenja i valutna struktura kredita. Na kraju prošle godine udio

kunskih kredita poduze�ima smanjen je na 29 %. Naplata potraživanja unutar sektora

poduze�a te izme�u poduze�a i javnoga sektora postala je još neizvjesnija uslijed toga što su

brojni dužnici iskoristili mogu�nost da pokretanjem predste�ajnoga postupka obustave ovršne

radnje vjerovnika, a potom i umanje dugovanje. Dodatna neizvjesnost naplate potraživanja

pove�ava rizi�nost kreditiranja poduze�a.

Kreditiranje stanovništva ostalo je stabilno u uvjetima smanjivanja zaposlenosti i pada realnih

pla�a. Negativna kretanja ubrzava otplata kredita za kupnju vozila. Potražnja za novim

�

��

kreditima za kupnju vozila izostala je zbog konkurentnije ponude leasinga, ali i zbog manjega

broja kupljenih vozila u odnosu na razdoblje prije recesije. Kod gra�ana prevladava strah od

zaduživanja zbog o�ekivanoga pada životnoga standarda i budu�e sposobnosti otplate duga po

kreditima, stoga radije odga�aju kupovinu trajnih dobara. Na potražnju za stambenim

kreditima negativno utje�e i najava uvo�enja poreza na nekretnine. Održala se samo potražnja

za nenamjenskim kreditima, koji se odobravaju u manjim iznosima i s kra�im rokovima

otplate od namjenskih kredita. U segmentu stanovništva prevladavalo je kreditiranje u

doma�oj valuti pa je udio kunskih kredita dosegnuo 42 % ukupnih kredita. Rast potražnje za

kunskim kreditima posljedica je rastu�e averzije stanovništva prema rizicima.

Tablica 4: Financijski pokazatelji Raiffeisen banke za razdoblje od 2011. do 2013.

godine

#��

��#�<��6��!��1�5��6��

/�� " ��

/�� $&$�"$� ��

1�(�� $��

&��" �� $��

��)�� #��#��%��

%� �� &��"��

'��!��" ��"��

*�+ �� $��$& "��

#$�� + ��&��)� ��

Izvor: Izrada studenta prema podacima Raiffeisen banke za razdoblje od 2011. do 2013.

godine

Nastavljen je višegodišnji proces smanjivanja sekundarnih izvora financiranja. Nakon pada

iznosa uzetih kredita za 21,4 % i depozita banaka za 7,7 % u 2013. godini, njihov se udio u

ukupnim obvezama smanjio na 16,7 %. Smanjenje sekundarnih izvora financiranja za 1.158

milijuna kuna posljedica je pove�ane likvidnosti Raiffeisenbank Austrije. Time je nastavljena

tendencija promjene strukture izvora financiranja zapo�eta nakon izbijanja svjetske

financijske krize. Nedostatak primarnih izvora u pretkriznomu razdoblju nadomješten je

pozajmljivanjem na vanjskim tržištima. Usporavanje rasta, a potom i smanjenje kredita

komitentima u kriznim godinama omogu�ili su pove�anje udjela primarnih izvora.

Istovremeno se smanjila potreba za korištenjem sekundarnih izvora financiranja.

�

��

Blago smanjenje ostvareno je i na depozitima komitenata. U uvjetima viška likvidnosti u

sustavu snižena je potražnja banaka za doma�im depozitima. Upravo je oskudnost doma�ih

izvora financiranja prethodnih godina podržavala premiju na tržišnu kamatnu stopu koju su

banke pla�ale komitentima za oro�ene depozite, zna�ajne u segmentu depozita stanovništva.

No, pad potražnje za kreditima i smanjena atraktivnost ulaganja u vrijednosne papire

omogu�ili su po�etak uskla�ivanja kamatnih stopa na depozite s tržišnim kamatnim stopama.

Raiffeisenbank Austria tijekom 2013. godine višekratno je smanjivala kamatne stope na

depozite stanovništva. Unato� ostvarenom odljevu depoziti stanovništva na kraju godine

iznose 14.019 milijuna kuna, a njihov udio u ukupnim obvezama pove�ao se na 51 %.

Raiffeisenbank Austria razvijala se isklju�ivo organskim rastom pa je povišena koncentracija

izvora financiranja prisutna još od osnutka. Smanjenje sekundarnih izvora, uz istovremeno

pove�anje udjela depozita stanovništva, pove�ava stabilnost financiranja. Protekle godine

Raiffeisenbank Austria promijenila je politiku izvora financiranja, pri �emu je nastavljen

proces razduživanja prema inozemstvu, ali su višekratno snižene i kamatne stope na doma�e

depozite. Ukupni depoziti iznose 21.914 milijuna kuna i niži su za 4,2 %. Utjecaj promjene

politike promptno se odrazio na depozite poduze�a i drugih pravnih osoba s prosje�no kra�im

rokovima do dospije�a. Oni su smanjeni za 389 milijuna kuna i na kraju godine iznose 7.895

milijuna kuna. Duži rokovi do dospije�a u segmentu depozita stanovništva, koji su se snizili

za 575 milijuna kuna, umanjili su utjecaj promjene politike. Kapital Raiffeisenbank Austrije

iznosio je 5.343 milijuna kuna, 1,6 % manje nego na po�etku godine. Kapital se smanjivao

sporije od ukupne imovine, stoga se pove�ao pokazatelj adekvatnosti kapitala.

Pad depozita ostvaren u uvjetima snižavanja kamatnih stopa na depozite usporen je zbog

nedostatka atraktivnih alternativnih ulaganja na doma�emu tržištu kapitala, ali i zbog pada

cijena na tržištu nekretnina. Atraktivnost štednje u bankama o�uvana je u uvjetima relativno

visokoga prinosa na državni dug i stagnacije lokalnoga burzovnog indeksa za ulaganja u

vlasni�ke vrijednosne papire. Sa stanovišta sigurnosti, prosje�ni ulaga� i dalje radije ulaže u

bankarski depozit nego u dužni�ke ili vlasni�ke instrumente jer su gubici ostvareni na tim

ulaganjima proteklih godina previše svježi u pam�enju klijenata da bi kratkotrajna pozitivna

kretanja motivirala doma�e ulaga�e na promjenu preferencija. Osobito zato što stanje

gospodarstva ne upu�uje na promjenu tendencija na tržištima kapitala. Nedavno smanjenje

kreditnoga rejtinga Hrvatske tako�er utje�e na ve�u sklonost sigurnosti u odnosu na prinos.

�

��

Dobit Raiffeisenbank Austrije nakon oporezivanja u 2013. godini iznosi 276 milijuna kuna i u

odnosu na prethodnu godinu niža je za 24,2 %. Pritom su prihodi od poslovanja iznosili 1.614

milijuna kuna, što je za 4,2 % manje nego godinu ranije. Ukupni troškovi poslovanja iznose

835 milijuna kuna i niži su za 2,1 % u odnosu na godinu ranije. Smanjenje ukupnih troškova

poslovanja rezultat je provedbe mjera za poboljšanje upravljanja troškovima.

Smanjenje dobiti posljedica je pada neto kamatnih prihoda i pove�anja gubitaka od umanjenja

vrijednosti imovine, odnosno troškova rezervacija za rizike. Pozitivan utjecaj na dobit imali

su troškovi poslovanja i nekamatni neto prihodi. Iako viši nego godinu ranije, troškovi

rezerviranja za rizike rasli su sporije nego u sustavu zbog poja�anih aktivnosti Raiffeisenbank

Austrije na naplati dospjelih potraživanja, kao i na naplati iz preuzetih kolaterala. Razvijen je

cjelovit proces pra�enja, ranog upozoravanja i naplate u ranoj, kasnoj i fazi prisilne naplate

potraživanja. Kretanja na tržištu nepovoljno utje�u na rezervacije za gubitke. Ubrzan je pad

gospodarskih aktivnosti, a porasli su problemati�ni plasmani banaka. (Godišnje izvješ�e RBA,

2013. godina)

Tablica 5: Visina i struktura imovine Raiffeisen banke u razdoblju od 2012. do 2013.

godine

2 � �� 31��

��

#�"�� (�� +��

.+"$&�� (�"�� 3�"��$�� $�+��$��

4 �� " ��5$��"� �$ �� &��(�� + � � �)�+ ��

%�� &��" � ��) ��+��

4 �� " ��6$��&��

7��" �� $��

4 �� )��$� �6$� �� $0��

/��)�� 6� �$� ��

#$��$�� $��$�� $��

#$��$� �� " ��

. )�8$��$&�� " ��

.�� " ��

�%��

Izvor: Izvješ�e o financijskom položaju Raiffeisen banke na dan 31. prosinca 2013. godine

�

��

Imovina RBA smanjena je u 2013. godini za 7,2 % te je na kraju godine iznosila 33.005

milijuna kuna. Tri �etvrtine od ostvarenoga smanjenja imovine odnosi se na plasmane

bankama i ulaganja u vrijednosne papire, a jedna �etvrtina na kredite komitentima iz

segmenta stanovništva, poduze�a i države te na ostalu imovinu. Ukupni krediti komitentima

na kraju godine iznose 22.090 milijuna kuna, a pad od 3,2 % posljedica je smanjene potražnje

za kreditima i umanjenja vrijednosti imovine. Unato� ostvarenomu padu, udio kredita

komitentima u ukupnoj imovini pove�ao se na 66,9 %. Kapital RBA iznosio je 5.343 milijuna

kuna, 1,6 % manje nego na po�etku godine. Kapital se smanjivao sporije od ukupne imovine,

stoga se pove�ao pokazatelj adekvatnosti kapitala.

Promjene tržišnih uvjeta dovele su do preusmjeravanja aktivnosti RBA s rasta kreditnoga

portfelja na unaprje�enje upravljanja rizicima te pove�anje produktivnosti. U razdoblju

recesije gospodarstva smanjuje se potražnja za tradicionalnim bankarskim uslugama. Svjesna

promjena u strukturi potražnje, RBA je korištenje svojih resursa za razvoj ponude uskladila je

sa zahtjevima klijenata u nastojanju da zadrži najvišu razinu kvalitete svojih usluga. (Godišnje

izvješ�e RBA, 2013. godina)

Tablica 6: Struktura obveza i kapitala Raiffeisen banke u razdoblju od 2012. do 2013.

godine

2 � �� 31��

#��

4 �� $��+"$&$��5$��"� �$ �� &��(�� + � � �)�+ ��

*$��& � �+��

*$��& � � ��!�"�� (� ��+�$��

*$��& � ��"� !�"��

/&$� �&��" � ��

1$&$�"�� $�&��+"$&$� ��!��"$� ��

.��$��+"$&$� ��

�%��#��

%��(��

* �� (� ��

%�$� ��$� � ��$� �� $� ��

�� $&$�"��

7��$&$�"��

1$&$�"��5$��"� �$ ��

7� �6�� + ��

�%��%��(��

�%��#��+�%��(��

Izvor: Izvješ�e o financijskom položaju Raiffeisen banke na dan 31. prosinca 2013. godine

�

��

U strukturi imovine banaka najzna�ajnija stavka su Krediti ostalim komitentima (64 %), dok

je najzna�ajnija stavka u strukturi imovine RBA Zajmovi komitentima (67 %). Udio Preuzete

imovine (0,01%) i Derivatne financijske imovine (001 %) �ini najmanje zastupljene stavke u

strukturi imovine banaka, dok su u strukturi imovine RBA najmanje zastupljene Financijska

imovina raspoložena za prodaju (0,00 %) te Nematerijalna imovina (0,01 %).

U strukturi obveza banaka najzastupljenija je stavka Depoziti (83 %), dok je najmanje

zastupljena stavka Izdani podre�eni instrumenti (0,01 %). U strukturi obveza RBA

najzastupljenija je stavka Depoziti stanovništva (51 %), dok je najmanje zastupljena stavka

Rezervacije za obveze i troškove (0,01 %).

U strukturi kapitala banaka najzastupljenija je stavka Dioni�ki kapital (61 %), dok je najmanje

zastupljena stavka Revalorizacijske rezerve (0,01 %). U strukturi kapitala RBA

najzastupljenija stavka je Dioni�ki kapital (68 %), dok je najmanje zastupljena stavka

Kapitalna rezerva (0 %).

3.1. TRANSAKCIJSKO POSLOVANJE

U ovom dijelu rada re�i �e se nešto o transakcijskom poslovanju RBA banke s poslovnim

subjektima koje uklju�uje transakcijski ra�un, platni promet, poslovanje s gotovinom, Cash

Management, B2G ( Business to Government ) te dodatne usluge.

3.1.1. Transakcijski ra�un

RBA transakcijski ra�un pored osnovne platno-prometne funkcije omogu�uje i korištenje

ostalih transakcijskih usluga RBA koje su kvalitetna dopuna u�inkovitom upravljanju

likvidnoš�u i vo�enju cjelokupnog poslovanja.

�

��

� Otvaranje ra�una

Otvaranjem RBA transakcijskog ra�una omogu�eno je obavljanje gotovinskog,

bezgotovinskog platnog prometa u kunama i drugim valutama, korištenje drugih usluga uz

ra�un te korištenje specijaliziranih usluga transakcijskog poslovanja.

Ra�un se može otvoriti u osobnoj nazo�nosti osobe ovlaštene za zastupanje sukladno

podacima iz nadležnog registra uz predo�enje izvornika dokumentacije za doma�e poslovne

subjekte navedene u Popisu dokumentacije 1, a za strane poslovne subjekte u Popisu

dokumentacije 2. Osim registracijske dokumentacije potrebno je ispuniti standardizirane

obrasce banke za otvaranje RBA transakcijskog ra�una.

Sklapanjem ugovora o otvaranju RBA transakcijskog ra�una s bankom zaklju�uje se Okvirni

ugovor kojeg �ine sljede�i dokumenti:

• Op�i uvjeti poslovanja po transakcijskim ra�unima poslovnih subjekata,

• Terminski plan izvršenja platnih transakcija u RBA d.d.,

• Pravilnik o obra�unu kamata i naknada,

• Odluka o kamatnim stopama te,

• Odluka o visini naknada za usluge.

Sukladno poslovnim potrebama i željama, ugovaranjem RBA transakcijskog ra�una mogu se

odabrati kanali dostave naloga za pla�anje, razni formati i u�estalost slanja informacija, kao i

kanali prikupljanja informacija o promjenama i stanju po ra�unu.

Uz RBA transakcijski ra�un nude se i dodatne usluge koje omogu�uju premostiti

svakodnevne potrebe likvidnosti:

• korištenje dozvoljenog prekora�enja po RBA transakcijskom ra�unu,

• oro�avanje sredstava,

• kupoprodaju deviza,

• ulaganje u investicijske fondove pod upravljanjem Raiffeisen Investa. (www.rba.hr)

�

��

� IBAN

IBAN je jedinstveni broj ra�una koji omogu�ava automatsko procesuiranje i obradu naloga

izravno do ra�una komitenata Odnosno to je me�unarodni bankovni broj ra�una (International

Bank Account Number), koji je za prekograni�na pla�anja u RH uveden 2004. godine i u

punoj primjeni je od 2007. godine. IBAN može biti sastavljen od maksimalno 34

alfanumeri�ka znaka koji precizno identificiraju državu, banku te klijentov ra�un u banci.

Hrvatski IBAN sastoji se od 21 alfanumeri�kog znaka.

Od 1. lipnja 2013. godine IBAN konstrukcija ra�una nalogodavatelja obvezna je i u

nacionalnom platnom prometu dok �e od 1. lipnja 2014. godine IBAN konstrukcija ra�una na

nalogu za nacionalna pla�anja biti obvezna i za ra�un primatelja pla�anja. Stoga �e biti

potrebno informacijske sustave u koje se prenose informacije o obavljenom platnom prometu

ili iz koji se produciraju nalozi za pla�anje prilagoditi IBAN konstrukciji. (www.rba.hr)

� Izvješ�a po ra�unima

Sukladno svojim poslovnim potrebama i željama klijenti mogu odabrati kanale dostave naloga

za pla�anje, razne formate i u�estalost slanja informacija, kao i kanale prikupljanja

informacija o promjenama i stanju po ra�unu.

Izvadak o stanju i promjenama po ra�unu dostupan je putem sljede�ih kanala:

• RBA iDIREKT internetsko bankarstvo,

• RBA DIREKT MultiCash – elektroni�ko bankarstvo,

• RBA poslovnice, poslovnice FINA-e,

• slanje poštom, faksom, e- mailom,

• slanje putem SWIFT-a u inozemnu banku po vašem izboru:

o MT940,

o MT941,

o MT942.

Dostava Izvatka može se ugovoriti dnevno, po prometu ili na mjese�noj razini. (www.rba.hr)

�

��

� FlexiBIZ poduzetni�ki paketi

RBA transakcijski ra�un pored osnovne platno-prometne funkcije omogu�uje i korištenje

ostalih financijskih usluga RBA koje su kvalitetna dopuna u�inkovitom upravljanju

likvidnoš�u i vo�enju cjelokupnog poslovanja.

Dosadašnja ponuda za poslovne subjekte upotpunjena je novim FlexiBIZ poduzetni�kim

paketima �ijim korištenjem klijenti mogu ostvariti uštede pri ugovaranju i korištenju pojedinih

usluga. Naknade u sklopu paketa znatno su povoljnije u odnosu na naknade koje se napla�uju

za pojedina�no ugovaranje usluga izvan paketa. (www.rba.hr)

U ponudi su tri poduzetni�ka paketa – FlexiBIZ STANDARD, FlexiBIZ BALANCE i

FlexiBIZ BONUS. U nastavku su prikazane uštede koje se mogu ostvariti:

Tablica 7: Uštede koje se mogu ostvariti pri ugovaranju i korištenju pojedinih usluga

Raiffeisen banke

��

��

��

��

�� !��

!��

!��

"��##�

$�� %� !��

!��

�!��&��'�'��

��$��&��(�� !��

!��

!��

�!��&��'��&��

��&��(�� '� !��

!��

�!�� (�'�&��

�� !��

!��

!��

)��!�� &��

!��

!��

!��

"*��+��*��,��(��)-�(��.��/�!��+��!��&��0��! ��&��&��(��.��1�

�� %�&�&��

2�%�&�&��

3�%�&�&��

)��!��4�5678�*��

$��&��

��%� !��

!��

)��!��4�� $�� !��

!��

!��

�

��

��

��

��

"&��!��&�� '��9��,��(��

2�� %�&�&��

��%�&�&��

:�%�&�&��

)��!�� &��&��$��(�##�

$�$�'��%�

��;��/&��'��&��&�� !��!��$;��1�

$�%�&�&��

$�%�&�&��

��%�&�&��

� �� !� "#$##��

%"$##��

&##$##��

Izvor: https://www.rba.hr/wps/public-web/paketi

3.1.2. Platni promet

Najsuvremenija tehnološka rješenja, uz zajam�enu sigurnost, osiguravaju kvalitetno i

u�inkovito provo�enje platnih naloga. Posebnu pozornost skre�e se na RBA DIREKT servise

koji u obavljanju platnog prometa štede vrijeme i novac.

� Platni promet u zemlji

Brojna inovativna rješenja uvelike doprinose jednostavnijem, bržem i kvalitetnijem

svakodnevnom poslovanju.

Korištenjem RBA DIREKT servisa platni nalozi se mogu zadavati bez dolaska u poslovnicu.

Nalozi za pla�anje u zemlji mogu se zadati korištenjem RBA DIREKT servisa ili u RBA

poslovnicama te u poslovnicama FINA-e. Nalozi se mogu zadati unaprijed, a pored toga

mogu se ugovoriti trajni nalozi kojima banka prema unaprijed definiranim instrukcijama u

ime i za ra�un klijenta izvršava pla�anja.

Naplate i interna pla�anja provode se u realnom vremenu. Ako se pla�anja provode putem

vanjskih sustava platnog prometa, njihovo je provo�enje ovisno i o radnom vremenu

Nacionalnog klirinškog sustava (NKS) ili Hrvatskog sustava velikih pla�anja (HSVP).

(www.rba.hr)

�

��

� Platni promet s inozemstvom

U platnom prometu s inozemstvom, zahvaljuju�i pripadnosti svjetski poznatoj Raiffeisen

bankarskoj grupi, RBA pruža i sve prednosti pla�anja unutar RBI Grupe (IGP pla�anja-Inter

Group Payments).

IGP obuhva�a pla�anja u eurima izme�u klijenata Raiffeisen grupe u Srednjoj i Isto�noj

Europi, a prednosti su:

• redovna naknada je umanjena za 20 %,

• valutacija je isti dan (D+0). (www.rba.hr)

� Oro�enja

Oro�enje je jedan od osnovnih oblika i dokazano najsigurniji na�in kapitalizacije viška

sredstava. U tom smislu nude se uvijek tržišno atraktivne kamate.

U ponudi su namjenska ili nenamjenska oro�enja u kunama ili u devizama. U odnosu na

dospije�e, oro�enja mogu biti:

• standardna - depozit koji se po dospije�u ispla�uje na ra�un,

• obnavljaju�a (Revolving) – depozit s automatskim produljenjem,

• po opozivu (At call) – depozit koji dospjeva na zahtjev klijenta,

• sukcesivna – depozit sa višestrukim uplatama i isplatama te odre�enim minimalnim

iznosom oro�enja.

Ponuda kamata ovisi o dnevnom stanju na tržištu kapitala a vrste, periodi�nost i na�in

obra�una kamatnih stopa definirani su Pravilnikom o obra�unu kamata i naknada.

(www.rba.hr)

�

��

� SEPA

Pred Republikom Hrvatskom je još jedan veliki projekt u sferi financijskog poslovanja –

uvo�enje eura i ulazak u zajedni�ki europski platni sustav SEPA te ostvarenje cilja o

zajedni�kom i slobodnom tržištu kako robe tako i kapitala.

SEPA (Single Euro Payments Area) je jedinstveno euro platno podru�je unutar kojeg se u

sklopu SEPA platne sheme objedinjava skup zajedni�kih pravila i tehni�kih propisa.

Sukladno navedenom, SEPA definira jedinstvene standarde za pružanje platnih usluga

povezanih s provo�enjem kreditnih transfera, izravnih tere�enja i pla�anja platnim karticama

po kojima banke i druge platne institucije koje sudjeluju u jedinstvenom prostoru pla�anja u

eurima izvršavaju me�ubankovne platne transakcije po istim uvjetima i propisima unutar tog

prostora.

Upotreba IBAN-a i u nalozima za nacionalna pla�anja tako�er je preduvjet implementacije

SEPA-e.

U skladu s EU regulativom, zemljama �lanicama EU koje nemaju euro kao službenu valutu,

što se odnosi i na RH, kao krajnji rok za pristup SEPA platnoj shemi definiran je listopad

2016. godine.

Proces sudjelovanja u SEPA platnoj shemi odvija se na državnoj razini te �e konkretni rokovi,

tehni�ki i poslovni zahtjevi biti predstavljeni od strane nadležnih institucija zaduženih za

provedbu projekta. (www.rba.hr)

�

��

3.1.3. Poslovanje s gotovinom

Zadatak poslovnih banaka je u�initi poslovanje s gotovinom sigurnim i jednostavnim.

� Gotovina

Podizanje gotovine može se obavljati:

• u RBA poslovnicama,

• na bankomatskoj mreži,

• na EFT POS ure�ajima.

Za uplate gotovine na raspolaganju su poslovnice i dnevno-no�ni trezori (DNT).

Za poslovne uplate i isplate gotovine RBA omogu�uje i korištenje poslovnica i DNT-a FINA-

e, ako je klijent na standardiziranim obrascima RBA ugovorio takvu mogu�nost. Za otpremu i

obradu ve�ih koli�ina gotovog novca (pakiranog kao multi-bag) mogu�e je ugovoriti i koristiti

usluge eksternog partnera FINA gotovinski servisi d.o.o. ( FINA GS) koriste�i ponu�enu

uslugu prijevoza FINA GS-a ili prijevoznika po izboru klijenta. (www.rba.hr)

� Dnevno-no�ni trezor

Dnevno-no�ni trezor (DNT) je oblik samouslužne opreme koji je na raspolaganju 24 sata.

Namjenjen je polaganju i �uvanju gotovine, prvenstveno izvan radnog vremena banke.

Dnevno-no�ni trezori smješteni su u 24-satnim zonama ili na fasadnim dijelovima poslovnica

banke te izvan poslovnih prostora banke. Ovisno o lokaciji mogu�e je korištenje DNT-a za

prihvat kazeta i/ili za prihvat sigurnosnih vre�ica. Za korištenje dnevno-no�nih trezora RBA,

uz otvoren RBA transakcijski ra�un potrebno je sklopiti zaseban Ugovor o korištenju DNT-a.

(www.rba.hr)

�

��

3.1.4. Cash Management

Posebni proizvodi platnog prometa namijenjeni su prvenstveno velikim me�unarodnim

korporacijama koje žele objediniti svoje financije i sa središnjeg mjesta upravljati likvidnoš�u

svojih povezanih društava bez obzira na njihovo sjedište.

� Cash Management International (CMI)- usluga koja omogu�ava centraliziranje

poslovanja Riznice na razini �itave grupe. Jedna to�ka pristupa svim ra�unima i daje

mogu�nost da s jednog mjesta iniciramo platne naloge te primamo izvode za sve

ra�une otvorene u Raiffeisen grupi i kod banaka partnera.

� Cross Border Margin Pooling (CBMP)- usluga kojom se povezanim klijentima

Raiffeisen grupe odobravaju dodatne mjese�ne kamate na osnovu ukupnih stanja

depozita koje drže na svojim lokalnim ra�unima. Pritom sredstva i dalje ostaju na

ra�unima te su na raspolaganju, što zna�i da nema stvarnog (fizi�kog) prebacivanja

sredstava pri korištenju ove usluge.

� Notional Pooling (NP)- usluga povezivanja lokalnih kunskih transakcijskih ra�una

istog klijenta ili ra�una vlasni�ki povezanih osoba s ciljem obra�una kamata na ukupni

raspoloživi saldo po svim povezanim ra�unima. Kod Notional Poolinga nema stvarnog

(fizi�kog) prebacivanja sredstava. Sredstva i dalje ostaju na ra�unu što zna�i da su

slobodna za raspolaganje, dok se stanja svih ra�una uklju�enih u NP zbrajaju

(netiraju), a taj zbroj (netirano stanje svih ra�una) postaje osnovica za obra�un kamata.

(www.rba.hr)

3.1.5. B2G ( Bussines to Government)

B2G usluge predstavljaju skup elektroni�kih usluga državne uprave i javnih službi dostupnih

putem interneta koje poslovni subjekti koriste uz uporabu ure�aja ( ActivKey USB ure�aj ili

Smart Card kartice) na kojima su pohranjeni FINA certifikati.

� e- Regos

To je usluga namijenjena svim obveznicima podnošenja Obrasca R-Sm, a omogu�uje

jednostavniji, brži i suvremeniji na�in predaje istog u elektroni�nom obliku 24 sata dnevno, 7

dana u tjednu bez odlaska na šalter FINA-e.

�

��

Usluga omogu�ava:

o upis podataka Obrasca R-Sm u elektroni�kom obliku,

o predaju elektroni�ki potpisanog Obrasca R-Sm putem interneta u sustav REGOS-a u

FINA-i,

o preuzimanje datoteke s greškama u specifikaciji po osiguranicima o obra�unatim

doprinosima,

o preuzimanje pregleda nepovezanih Obrazaca R-S/R-Sm, uplata odnosno povrata

doprinosa,

o tiskanje elektroni�ki potpisane stranice A Obrasca R-Sm, a korisnicima je osigurana i

dodatna ovjera na šalterima u FINA-i.

Prednosti usluge su:

o mogu�nost predaje Obrasca R-Sm 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu,

o ušteda vremena: nije potreban odlazak na šalter FINA-e, izvješ�e o ispravnosti

Obrasca dobije se gotovo trenuta�no, a u slu�aju neispravnih podataka s Obrasca,

novi, ispravljeni podaci mogu se odmah poslati u sustav REGOS-a.

o ušteda prostora: nema papirnate dokumentacije, sve potvrde i Obrasci su u

elektroni�kom obliku i mogu se pohraniti na ra�unalo ili vanjski medij. (www.rba.hr)

� RGFI

Registar godišnjih financijskih izvještaja je središnji izvor informacija o uspješnosti

poslovanja i financijskom položaju pravnih i fizi�kih osoba koje su obveznici poreza na dobit.

Ustrojen je kao "javna elektroni�ka knjižnica" hrvatskog gospodarstva u kojoj svatko, bez

obveze iznošenja razloga traženja, može dobiti financijski izvještaj nekog poslovnog subjekta

koji je obveznik podnošenja godišnjih financijskih izvještaja Registru, i to za više godina.

Osim pojedina�nih podataka, mogu�e je dobiti i skupne podatke iz financijskih izvještaja.

Osim za potrebe javnosti, Registar je ustrojen i s namjerom da se smanji optere�enje

poslovnih subjekata koji sli�ne financijske izvještaje moraju predavati na više mjesta, tj.

raznim državnim institucijama.

�

��

Ustrojem Registra, prestaje obveza poslovnih subjekata da financijske izvještaje dostavljaju

Trgova�kom sudu i FINA-i za potrebe Državnog zavoda za statistiku te poslovni subjekti

godišnje financijske izvještaje obvezno podnose samo Registru.

Usluga omogu�ava:

• elektroni�ku razmjenu izvještaja putem interneta i to:

o predaju godišnjih financijskih izvještaja,

o preuzimanje godišnjih financijskih izvještaja,

o predaju statisti�kih izvještaja:

� Obrazac TSI-POD- tromjese�ni statisti�ki izvještaji poduzetnika,

� Obrazac TSI-N- tromjese�ni statisti�ki izvještaji neprofitnih

organizacija,

� Obrazac PR-RAS-NPF- polugodišnji izvještaji o prihodima i

rashodima neprofitnih organizacija,

o preuzimanje tromjese�nih statisti�kih izvještaja poduzetnika – korisnici mogu

preuzeti isklju�ivo vlastiti statisti�ki izvještaj. (www.rba.hr)

� WEB BON (obrazac BON-1)

Najbrži i najjednostavniji na�in preuzimanja Obrasca BON-1 omogu�en je putem usluge

WEB BON. Korištenje ove usluge namijenjeno je poslovnim subjektima registriranim za

korištenje usluge WEB BON, a podrazumijeva uvid u podatke o bonitetu poduzetnika te

preuzimanje podataka 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu. Osim bonitetnih informacija koje se

odnose na tvrtku, dostupne su i bonitetne informacije koje se odnose na druge poslovne

subjekte.

Usluga omogu�ava:

• preuzimanje informacija o bonitetu na Obrascu BON-1 ( na hrvatskom, engleskom ili

njema�kom jeziku ),

• preuzimanje popisa tražitelja vašeg Obrasca BON-1.

�

��

BON-1 sadrži:

� op�e podatke o poslovnom subjektu,

� podatke i pokazatelje o poslovanju u protekle dvije godine,

� kretanje broja zaposlenih i njihove prosje�ne pla�e,

� stanje nov�anih sredstava tijekom protekle godine,

� rang tvrtke u podrazredu, tj. u odnosnoj djelatnosti,

� objašnjenje navedenih pokazatelja.

Popis tražitelja sadrži podatke o tražiteljima koji su u odre�enom razdoblju zatražili bonitetnu

informaciju (obrazac BON-1) koja se odnosi na tvrtku klijenta. Podaci obuhva�aju

naziv/tvrtku i MB ako se radi o poslovnom subjektu, odnosno ime i prezime ako se radi o

gra�aninu, te datum izdavanja Obrasca BON-1. (www.rba.hr)

� Registar koncesija

Registar koncesija jedinstvena je elektroni�ka evidencija ugovora i središnji izvor informacija

o svim koncesijama ugovorenim na podru�ju Republike Hrvatske. Davatelji koncesija dužni

su Registru dostaviti podatke o ugovorenoj koncesiji i o promjenama ugovora o koncesiji u

roku 10 dana od potpisa ugovora ili od nastalih promjena. Podaci se dnevno upisuju, stoga su

na jednom mjestu dostupne informacije o svim koncesijama, to�no i ažurno. Registar je javan,

a pristup je mogu� 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu.

Usluga omogu�ava davatelju koncesije pregled podataka iz svih pojedina�nih ugovora o

koncesiji sklopljenih s koncesionarom. Osim uvida u podatke o uplatama, davatelju koncesije

omogu�en je i ispis obavijesti o dospjeloj nepodmirenoj naknadi koncesionara.

Primatelju koncesije omogu�en je pregled podataka iz svih njegovih ugovora o koncesiji, dok

su ostalima ( pravnim i fizi�kim osobama koji nisu davatelji niti primatelji koncesije) dostupni

javni podaci iz Registra.

Javni podaci iz Registra koncesija su sljede�i:

� naziv davatelja koncesije,

� mati�ni broj davatelja koncesije,

�

��

� naziv/ime koncesionara,

� datum po�etka ostvarivanja koncesije,

� datum isteka koncesije,

� naziv (vrsta) koncesije,

� lokacija korištenja koncesije,

� važe�i koeficijent za obra�un naknade za koncesiju. (www.rba.hr)

� e-Ra�un

To je internetski servis za elektroni�ku razmjenu izme�u dobavlja�a i kupaca te upravljanje

cjelokupnim poslovnim procesom izdavanja, zaprimanja te arhiviranja ra�una.

Servis nastoji što realnije preslikati proces slanja i primanja ra�una iz realnog poslovnoga

svijeta u elektroni�ki svijet. Bitna razlika je u tome što je korisnicima omogu�eno brže,

sigurnije, jednostavnije i jeftinije slanje, zaprimanje i �uvanje ra�una te njihovo proslje�ivanje

na pla�anje.

Elektroni�ki ra�un je dokument potpuno istovjetan papirnom, a uz njega je mogu�e priložiti

razli�ite dokumente (elektroni�ke ili skenirane) poput popratnih dopisa, priloga, obrazaca,

ugovora i ostalih dokumenata koji se prilažu ra�unu kada se šalje u papirnatom obliku.

Prednosti usluge su:

• znatno smanjeni troškovi isporuke i obrade ra�una,

• trenutna dostava ra�una bez mogu�nosti gubitka ra�una na putu do primatelja,

• automatska priprema naloga za pla�anje kupljenih roba i usluga zbog direktne

povezanosti servisa s Internet bankarstvom banaka s kojima FINA ima ugovorenu

suradnju, brža naplata i kontrola pla�anja,

• mogu�nost povezivanja ra�unovodstvenih ra�una sustava tvrtke sa sustavom e-Ra�un,

• smanjenje troškova vezanih uz otklanjanje pogrešaka nastalih ru�nim aktivnostima u

procesu slanja i zaprimanja ra�una,

• mogu�nost dodavanja priloga ra�unima,

• olakšan pristup podacima za pla�anje primateljima ra�una,

�

��

• ugovaranje usluge samo s jednim pružateljem usluga,

• sigurna e-Arhiva ra�una i priloga te mogu�nost brzog pretraživanja izlaznih i ulaznih

ra�una.

Efikasnost poslovanja elektroni�nom razmjenom ra�una najviše se manifestira u financijskim

uštedama. Korištenje servisa dovodi do bolje raspodjele resursa, a time i ve�e produktivnosti.

Potencijali usluge e-Ra�un tako�er se temelje na tome što je razvijen u skladu s preporukama

EU i što je kao takav kompatibilan sa sli�nim rješenjima na inozemnom tržištu. (www.rba.hr)

� e-Blokade

Servis e-Blokade ovlaštenom korisniku podataka (ovršeniku te ovrhovoditelju ili njihovom

punomo�niku), dalje u tekstu korisniku, omogu�uje uvid u podatke odnosno sliku osnove za

pla�anje, propisane Pravilnikom o na�inu i postupku provedbe ovrhe na nov�anim sredstvima

sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na nov�anim sredstvima.

Ovisno o tome da li je korisnik servisa e-Blokade ovršenik ili ovrhovoditelj, korisniku je

omogu�en uvid u sljede�e podatke odnosno osnovu za pla�anje:

• o�evidnik neizvršenih osnova za pla�anje,

• specifikaciju izvršenja osnove za pla�anje,

• podatak o redoslijedu osnove za pla�anje u O�evidniku i iznosu nepodmirenih obveza

evidentiranih prije te osnove za pla�anje,

• sliku osnove za pla�anje iz O�evidnika redoslijeda za pla�anje.

Pravo uvida u podatke odnosno osnovu za pla�anje ima isklju�ivo korisnik na kojeg se ti

podaci odnosno osnova za pla�anje odnosi i/ili njegov punomo�enik. Ako je temelj osnove za

pla�anje prijenos sredstava izvršen u korist ra�una punomo�nika ovrhovoditelja, u tom

slu�aju, uvid u podatke koji se odnosi na tu osnovu za pla�anje može izvršiti taj punomo�nik

ovrhovoditelja. (www.rba.hr)

�

��

� e-Porezna

Obuhva�a skup elektroni�kih usluga Porezne uprave namijenjenih svim poreznim

obveznicima u Republici Hrvatskoj. Elektroni�ke usluge omogu�uju elektroni�ku

komunikaciju Porezne uprave s obveznicima korištenjem interneta kao komunikacijskog

kanala.

Usluga omogu�ava:

• ePKK uvid u porezno-knjigovodstvenu karticu,

• ePDV podnošenje obrasca poreza na dodanu vrijednost,

• e-PDV-K podnošenje kona�nog obra�una poreza na dodanu vrijednost,

• ePD podnošenje prijave poreza na dobit,

• eSR podnošenje obra�una spomeni�ke rente,

• eTZ podnošenje obra�una �lanarine turisti�ke zajednice,

• eID podošenje ID obrasca,

• dohvat statusa obrasca-dohvat i pregled statusa prethodno poslanih obrazaca,

• ovlaštenja poslovnog subjekta - pregled i upravljanje ovlaštenjima poreznog

obveznika,

• zahtjev za elektroni�kim poslovanjem – elektroni�ka registarcija novih korisnika

(mogu�e samo za osobe ovlaštene za zastupanje poslovnog subjekta koje posjeduju

USB ure�aj s FINA certifikatom). (www.rba.hr)

3.1.6. Dodatna ponuda

Pod dodatne usluge Raiffeisen banke spadaju: FlexiBIZ štedni ra�un, skrbništvo, karti�no

poslovanje te ponuda za nerezidente.

� FlexiBIZ štedni ra�un

To je usluga namijenjena obrtnicima i malim poduzetnicima za štednju po vi�enju do iznosa

od 2 milijuna kuna.

�

��

Korištenje FlexiBIZ štednog ra�una omogu�ava klijentima raspolaganje vlastitim sredstvima

koja su im dostupna u svakom trenutku, a pritom ostvaruju i povoljnije kamatne stope na

štednju po vi�enju.

Tablica 8: Kamatne stope na štednju po vi�enju putem FlexiBIZ štednog ra�una

� ��'�� (��)� *)��

��'��;�� <�%�

��;��$�'�3��;�� $��%�

3��;��$�'�$��;�� $��%�

$��;��$�'��;�� $��%�

Izvor: https://www.rba.hr/wps/public-web/flexibiz-stedni-racun

Prednosti FlexiBIZ štednog ra�una:

• kvalitetno upravljanje vlastitom likvidnoš�u,

• povoljnije kamatne stope na štednju po vi�enju,

• mjese�ni pripis ostvarene kamatne stope,

• jednostavno ugovaranje,

• korištenje usluge internetskog bankarstva bez naknade.

FlexiBIZ štedni ra�un omogu�uje ostvarivanje ve�e kamatne stope na sredstva po vi�enju bez

ugovora o oro�enju. Sredstva na štednom ra�unu su dostupna u svakom trenutku te se

nalogom za prijenos sredstava zadanim putem iDIREKT internetskog bankarstva mogu

transferirati na neki od ra�una klijenata otvorenih u RBA, �ime ona postaju dostupna za

obavljanje platnog prometa. (www.rba.hr)

� Skrbništvo

Usluga skrbništva je jedan od temelja dobro organiziranog poslovanja s financijskim

instrumentima. U RBA, skrbništvo nije samo pohrana financijskih instrumenata ve� i �itav niz

usluga s dodatnom vrijednoš�u.

�

��

RBA omogu�uje profesionalnu brigu za svu doma�u i inozemnu financijsku imovinu u koju je

klijent investirao ili tek namjerava investirati. Usluga skrbništva namijenjena je svim

doma�im i inozemnim pravnim i fizi�kim osobama. (www.rba.hr)

� Karti�no poslovanje

U okviru karti�nog poslovanja RBA nudi dvije vrste kartica: MasterCard Business debitnu

karticu te Business MasterCard Revolving kreditnu karticu.

Uz RBA kartice sredstva su dostupna 24 sata dnevno na više od 3.000 bankomata u zemlji i

približno milijun bankomata u svijetu. Pla�anje je omogu�eno na gotovo 60.000 prodajnih

mjesta opremljenih POS ure�ajima u zemlji i na više od milijuna prodajnih mjesta u svijetu.

(www.rba.hr)

� Ponuda za nerezidente

Nerezidentima odnosno stranim pravnim osobama te predstavništvima stranih pravnih osoba

RBA nudi široku paletu usluga prilago�enim njihovim potrebama.

Usluge koje RBA nudi inozemnim poslovnim subjektima su:

• otvaranje RBA transakcijskog ra�una,

• obavljanje platnog prometa,

• iDIREKT internetsko bankarstvo,

• karti�no poslovanje,

• uslugu Skrbništva.

�

��

3.2. DIREKT SERVISI

U ovom dijelu rada re�i �e se nešto o DIREKT servisima koje pruža Raiffeisen banka a u koje

spadaju iDIREKT, mDIREKT, MultiCash, eBroker te eDeal.

� iDIREKT

iDIREKT internet bankarstvo omogu�ava raspolaganje sredstvima po ra�unima klijenta, u

vrijeme kad im to najbolje odgovara, neovisno od radnog vremena banke i s bilo kojeg mjesta

na svijetu.

RBA iDIREKT omogu�uje:

• zadavanje i pregled platnih naloga,

• trenutno provo�enje pla�anja na ra�une u RBA,

• kupoprodaju deviza,

• kupnju i prodaju udjela u investicijskim fondovima,

• zadavanje instrukcija za skrbništvo,

• zadavanje zahtjeva za izdavanje elektronskog Izvješ�a o solventnosti,

• pregled stanja i prometa po transakcijskim ra�unima,

• pregled stanja po skrbni�kim ra�unima,

• pregled stanja udjela u investicijskim fondovima,

• pregled izvadaka po ra�unima,

• pregled izvadaka po Business MasterCard revolving kreditnoj kartici,

• preuzimanje obavijesti o priljevu,

• preuzimanje SWIFT potvrda,

• preuzimanje rekapitulacija obra�una naknada,

• preuzimanje obavijesti o obra�unu kamata i naknada.

Za korištenje iDIREKT internetskog bankarstva potrebno je imati otvoren ra�un u RBA, a

usluga iDIREKT internetskog bankarstva može se ugovoriti u poslovnicama RBA.

(www.rba.hr)

�

��

� mDIREKT

mDIREKT stanje ra�una je informacijski servis banke koji omogu�ava klijentu da preko svog

mobilnog ure�aja prima informacije o stanju i promjenama sredstava na ra�unu.

Kao korisnik ovog servisa klijent na zaslon svog mobilnog ure�aja svaki radni dan dobiva

poruku s po�etnim dnevnim stanjem na ra�unu.

Tijekom dana, u realnom vremenu, klijent dobiva i poruku o iznosu priljeva na ra�un te

iznosu tere�enja ra�una iniciranog od strane vjerovnika. (www.rba.hr)

� MultiCash

RBA DIREKT MultiCash je sustav elektroni�kog bankarstva namijenjen prvenstveno velikim

korporativnim klijentima, odnosno društvima koja se intenzivno uklju�uju u platno prometne

tokove.

Servis omogu�ava zadavanje naloga za pla�anje u zemlji i inozemstvu, pregled prometa,

preuzimanje izvadaka po transakcijskim ra�unima otvorenim u RBA, kupoprodaju valuta te

preuzimanje razli�itih obavijesti.

Po ugovaranju servisa ovlaštena osoba banke �e instalirati servis, izvršiti testiranja i educirati

djelatnike o na�inu uporabe servisa. (www.rba.hr)

� eBroker

Usluga eBroker klijentima RBA omogu�uje zadavanje naloga za kupnju/prodaju dionica na

Zagreba�koj burzi (ZSE) i pra�enje cijena u realnom vremenu putem interneta.

Klijenti naloge za kupnju/prodaju dionica zadaju elektronski te se nalozi, nakon provjere

pokri�a, u realnom vremenu proslje�uju u sustav trgovanja ZSE.

�

��

eBroker omogu�uje:

• jednostavno i brzo zadavanje naloga za kupnju/prodaju dionica na ZSE bez

posredovanja brokera,

• pregled cijena dionica na ZSE u realnom vremenu,

• prikaz trenutnog statusa naloga i izvršenih transakcija klijenta,

• uvid u trenutnu vrijednost portfelja uz prikaz prinosa i udjela pojedine dionice u

portfelju,

• uvid u trenutno stanje financijskih instrumenata i raspoloživih nov�anih sredstava,

• pregled stanja i prometa po nov�anom ra�unu,

• izvršavanje registracije ili odregistracije dionica,

• prijenos podataka u XLS i PDF format za daljnje korištenje,

• povoljnije naknade,

• dvojezi�nost usluge – hrvatski i engleski jezik,

• sigurnost razmjene podataka. (www.rba.hr)

� eDeal

eDeal je RBA usluga namijenjena pravnim osobama koja omogu�ava detaljan i pregledan

uvid u kretanje deviznih te�aja i trgovanje devizama preko interneta.

eDeal omogu�uje:

• izravan i jednostavan pristup deviznom tržišu putem interneta,

• sklapanje FX spot transakcija – konverzija valuta s rokom namire do dva radna dana

od datuma sklapanja posla,

• sklapanje FX forward transakcija – konverzija valuta s rokom namire više od dva

radna dana od sklapanja posla,

• sklapanje FX swap transakcija pri �emu se istovremeno dogovara konverzija jedne

valute u drugu s povratnom konverzijom na odre�eni kasniji datum,

• oro�avanje depozita u doma�oj i inozemnim valutama,

• jednostavan pregled sklopljenih transakcija za proteklo razdoblje,

• dostupnost financijskih novosti putem portala Limun.hr. (www.rba.hr)

�

��

3.3. DOKUMENTARNO POSLOVANJE

U ovom dijelu rada re�i �e se nešto o instrumentima osiguranja, naplati potraživanja i

podmirenju obveza u doma�em i me�unarodnom poslovanju a tu spadaju akreditivi, inkaso,

garancije i forfaiting.

� Akreditiv

Dokumentarni akreditiv pojavio se kao instrument pla�anja u me�unarodnom platnom

prometu još u drugoj polovici 19. stolje�a kada se zbog porasta me�unarodne robne razmjene

ukazala potreba za pronalaženjem odgovaraju�ih oblika pla�anja prvenstveno zbog zaštite

interesa sudionika u me�unarodnoj razmjeni i omogu�avanja najbržeg mogu�eg pla�anja

odnosno naplate. (www.hub.hr)

Akreditiv je sredstvo pla�anja koje predstavlja neopozivu obvezu akreditivne banke (banke

kupca) prema korisniku akreditiva (prodavatelju) pod uvjetom da je korisnik akreditiva

ispunio sve akreditivne uvjete.

Akreditivna banka otvara akreditiv na zahtjev i po nalogu kupca (nalogodavatelja) i za njegov

ra�un ili u svoje ime i za svoj ra�un.

Dokumentarni akreditiv je instrument pla�anja u me�unarodnoj razmjeni, gdje banka, u

skladu sa zahtjevom i instrukcijama klijenta (uvoznika) preuzima obvezu pla�anja izvozniku

preko njegove banke, a na temelju urednih komercijalnih dokumenata navedenih u uvjetima

akreditiva koji su prezentirani banci unutar utvr�enog roka.

Akreditivno poslovanje smanjuje rizik naplate kad su kupac i prodavatelj novi partneri u

trgovinskom poslovanju.

o Dokumentarni akreditiv po uvoznom poslu – izdaje se na zahtjev uvoznika,

banka uvoznika ga otvara i u obvezi je pla�anju po prezentaciji urednih

akreditivnih dokumenata od strane izvoznika.

o Dokumentarni akreditiv po izvoznom poslu – akreditiv izdan u korist

izvoznika, preko njegove poslovne banke koja ga o tome obavještava.

�

��

Ukoliko izvoznikova banka dodaje konfirmaciju postaje obvezna, u slu�aju nepla�anja od

uvoznikove banke, izvršiti isplatu po akreditivu po prezentaciji urednih dokumenata.

(www.rba.hr)

� Inkaso

Inkaso dokumentarna naplata je na�in pla�anja kada prodavatelj (izvoznik) uobi�ajene

komercijalne dokumente (faktura, transportni dokument i sl.) uru�uje putem svoje poslovne

banke kupcu (uvozniku) koji s njima raspolaže, uz uvjet da odmah izvrši pla�anje ili akceptira

mjenicu. (www.rba.hr)

� Garancije

Bankarska garancija je neopoziva obveza banke, izdana na zahtjev klijenta (nalogodavca), da

plati obvezu tre�oj osobi (korisniku garancije) ukoliko klijent propusti izvršiti odre�enu

obvezu po osnovnom ugovoru koja se garantira.

Naj�eš�e vrste garancija su:

• garancija za ozbiljnost ponude,

• garancija za dobro izvršenje posla,

• garancija kvalitete u garantnom razdoblju,

• garancija za povrat avansa,

• garancija za pla�anje isporu�ene robe,

• garancija za uredan povrat kredita,

• carinske garancije.

Banka izdaje garancije u zemlji i inozemstvu za redovno poslovanje kao i posebno

prilago�ene garancije za svaku traženu svrhu. (www.rba.hr)

�

��

� Forfaiting

RBA nudi usluge potraživanja (forfaitinga) za izvršene poslove, ugovorene uz odgodu

pla�anja. Uz dogovor s klijentom RBA otkupljuje potraživanja, a klijentu ispla�uje iznos

potraživanja, umanjen za diskont.

Forfaiting je fleksibilna tehnika izvoznog financiranja, putem otkupa nedospjelih potraživanja

nastalih izvozom robe ili izvršenjem usluga.

Instrument pogodan za forfaiting je akreditiv s odgo�enim pla�anjem. (www.rba.hr)

3.4. FINANCIRANJE ( SREDNJE I VELIKE TVRTKE )

U ovom dijelu rada definirat �e se na�in na koji Raiffeisen banka pomaže financiranje

poslovanja srednjih i velikih tvrtki.

� Financiranje obrtnih sredstava

Namjena kratkoro�nih kredita je financiranje teku�ih poslovnih aktivnosti (nabava

repromaterijala i trgova�ke robe, financiranje proizvodnje u tijeku, ja�anje teku�e likvidnosti)

kao i refinanciranje postoje�ih obveza. Krediti se odobravaju na rokove do 12 mjeseci

(kratkoro�ni) i do 3 godine (dugoro�ni), a rok i dinamika vra�anja vezani su uz poslovni

ciklus.

Banka odobrava sljede�e vrste kredita za financiranje obrtnih sredstava:

o kratkoro�ne kredite (do 12 mjeseci) – kunski kredit, kunski kredit s valutnom

klauzulom, devizni kredit koji se koristi jednokratno ili u više tranši,

o revolving kredit (do 12 mjeseci) – kunski kredit, kunski kredit a valutnom klauzulom,

devizni kredit. Koristi se sukcesivno, u tranšama, a u razdoblju korištenja kredita

klijent, povratom svake pojedine tranše kredita, stje�e pravo na ponovno korištenje

tranši kredita, s time da ukupan iznos neotpla�enih tranši kredita ne može prije�i

ugovoreni iznos revolvinga,

�

��

o srednjoro�ne kredite (do 3 godine) – kunski kredit, kunski kredit s valutnom

klauzulom, devizni kredit. Uz gore navedene namjene, koristi se i za financiranje

obrtnih sredstava potrebnih za realizaciju investicije. (www.rba.hr)

� Dopušteno prekora�enje

To je jednostavno raspolaganje nov�anim sredstvima do visine odobrenog prekora�enja koje

olakšava financiranje potreba za dodatnim obrtnim sredstvima ili održavanje teku�e

likvidnosti.

Korisniku kredita odobrava se okvirni iznos dopuštenog prekora�enja po transakcijskom

ra�unu, na odre�eni rok do jedne godine. Iznos overdrafta (dozvoljeni minus) odre�uje se

temeljem odre�enog postotka mjese�nih priljeva korisnika kredita i/ili sudužnika, te temeljem

odre�enog postotka garantnog depozita.

Unutar odobrenog iznosa i roka korištenja, korisnik kredita može sredstva koristiti i vra�ati na

revolving osnovi, te po isteku roka dospije�a isti u cijelosti vratiti.

Namjena overdrifta je financiranje teku�eg poslovanja korisnika kredita. (www.rba.hr)

� Financiranje investicija

To je vrsta kredita namijenjena financiranju proizvodnje ili kupnje dugotrajne imovine:

strojeva i opreme, vozila i dr., kao i ve�ih investicija, proširenja poslovanja te refinanciranje

vlastitih sredstava uloženih u investiciju.

Iznos kredita definira se prema planiranim izvorima financiranja, tako da, ukoliko je cash

flow odgovaraju�i, kredit može iznositi maksimalno 75% - 80% vrijednosti investicije.

Minimalna vlastita sredstva investitora moraju iznositi 20-25% od vrijednosti investicije, a

poželjno je da u strukturi investicije taj odnos bude i bolji (uz više vlastitih sredstava).

Rok i dinamika vra�anja kredita vezani su uz poslovni ciklus, te uz odre�enu investiciju koja

se financira, a mogu�e je ugovoriti i po�ek.

�

��

Banka ugovara sljede�e vrste investicijskih kredita:

o srednjoro�ne kredite (do 3 godine) – kunski kredit s valutnom klauzulom, devizni

kredit,

o dugoro�ne kredite (preko 3 godine) – kunski kredit a valutnom klauzulom, devizni

kredit, iznimno kunski kredit. (www.rba.hr)

3.5. EU PODRŠKA

Raiffeisenbank Austria d.d. pruža svojim klijentima podršku osiguravaju�i informacije o EU

fondovima, natje�ajima i mogu�nostima financiranja projekata koji se planiraju kandidirati za

financiranje putem sredstava Europske unije.

Raiffeisenbank Austria u svojoj ponudi osigurala je potporu svim subjektima koji se:

• javljaju na nadmetanja u postupku javne nabave za usluge, radove ili proizvode, koja

raspisuju korisnici EU fondova (izdavanje pisma namjere i/ili garancije),

• sami javljaju na natje�aje za korištenje sredstava EU fondova (osiguranje

sufinanciranja projekata).

Programi Europske unije u kojima trenutno sudjeluje Hrvatska:

• Sedmi okvirni program za istraživanje i tehnološki razvoj (2007. - 2013.) - FP7

• Financijski instrument za civilnu zaštitu i Mehanizam Zajednice za civilnu zaštitu

• Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP)

• Program Kultura 2007. - 2013.

• Europa za gra�ane

• MEDIA 2007.

• Progress

• Tempus

• Erasmus Mundus

• Program za cjeloživotno u�enje - LLP

• Program ´Mladi na djelu´

• Aktivnosti Zajednice u podru�ju zdravstva 2008.-2013.

• Marco Polo II

�

��

• Fiscalis 2013.

• Carine 2013. (www.rba.hr)

3.6. RIZNICA I INVESTICIJSKO BANKARSTVO

Direkcija prodaje nudi tri skupine proizvoda: osnovne rizni�ke proizvode deviznog i

nov�anog tržišta, derivativne rizni�ke proizvode deviznog i nov�anog tržišta te uslugu

trgovanja vrijednosnim papirima.

Izravnim kontaktom Sektora riznice i investicijskog bankarstva putem Direkcije prodaje

klijentu se omogu�ava pristup aktualnim tržišnim kotacijama deviznog, nov�anog i tržišta

vrijednosnih papira. Pored toga, klijent se može zaštititi se od tržišnih rizika korištenjem

derivativnih instrumenata koji se nude.

Osnovni rizni�ki proizvodi su:

� Proizvodi deviznog tržišta a) FX spot- kupoprodaja deviza po tržišnom te�aju (umjesto po redovnom te�aju

definiranog te�ajnom listom). Mogu�e je ugovaranje kupoprodaje svih glavnih

svjetskih valuta.

� Proizvodi nov�anog tržišta

a) Depoziti - oro�avanje viškova sredstava na razli�ite rokove - od prekono�nog

oro�avanja do razdoblja do nekoliko godina. Sredstva je mogu�e oro�avati u svim

glavnim svjetskim valutama.

b) Repo poslovi - plasman sredstava osiguran vrijednosnim papirom. Repo poslovi

izme�u ostalog omogu�avaju da se pomo�u vrijednosnih papira kao zaloga brzo i

jednostavno do�e do sredstava i zaduži uz tržišnu kamatnu stopu. Na taj na�in

mogu�e je prevladati manjak likvidnosti bez prodaje imovine.

�

��

U derivatne rizni�ke proizvode ulaze:

� Proizvodi deviznog tržišta

a) FX forward (takozvana terminska kupoprodaja deviza) - kupoprodaja deviza kojom se

te�aj i iznos dogovaraju na današnji dan (te�aj i iznos), a kupoprodaja se realizira na

odre�eni dan u budu�nosti. Terminska kupoprodaja deviza koristi se u svrhu zaštite od

promjene te�aja za budu�e devizne priljeve/odljeve, budžetiranje te fiksiranje ra�una

dobiti i gubitka i tako dalje.

b) Flexi forward - kupoprodaja deviza kojom se te�aj i iznos dogovaraju na današnji dan,

a kupoprodaja se realizira u unaprijed dogovorenom vremenskom intervalu u

budu�nosti. Ova usluga omogu�ava ve�u fleksibilnost od terminske kupoprodaje

deviza u pogledu izvršenja konverzije jer dogovoreni te�aj vrijedi cijeli vremenski

interval umjesto jedan dan.

c) FX swap - instrument zamjene jedne valute za drugu koji se koristi kada su sredstva

potrebna na odre�eni vremenski rok do godine dana. Dogovara se kupovina u spotu i

prodaja u forwardu jedne valute za drugu, a trošak su razlike u kamatnim stopama

dviju valuta. FX SWAP koristan je za prijevremena pla�anja ako postoji realna šansa

za priljev po istoj valuti u predstoje�em razdoblju ili prolongat FX forward transakcije

u slu�aju da do�e do pomaka obveza s obzirom na planirani datum.

d) FX opcija - FX opcija daje pravo, ali ne predstavlja i obvezu kupcu opcije da kupi (ili

proda) definirani iznos valute na dogovoreni datum prema dogovorenom te�aju

(strike). Navedeno zna�i da kupac opcije ima pravo izvršiti opciju (kupiti valutu po

dogovorenim uvjetima) ako mu to odgovara s obzirom na tržišni te�aj na dan

dospije�a opcije. Opcija Call daje pravo na kupnju, opcija Put daje pravo na prodaju

valute.

� Proizvodi nov�anog tržišta ��

a) Forward rate agreement (FRA) - proizvod kojim se varijabilne obveze vezane za

referentne kamatne stope zamjenjuju fiksnim kamatnim stopama i obratno. FRA se

dogovara na današnji dan za razdoblje u budu�nosti koje može biti od jednog mjeseca

do godine dana. FRA se koristi pri fiksiranju budu�ih kamatnih prihoda odnosno

rashoda po kratkoro�nim pozajmicama (dozvoljeno prekora�enje po ra�unu, revolving

kredita) te štiti od promjena referentnih kamatnih stopa.

�

��

b) Kamatni swap (IRS) - proizvod kojim se varijabilne obveze vezane za referentne

kamatne stope zamjenjuju fiksnim kamatnim stopama i obratno. Kamatni swap se

dogovara na rok dulji od godine dana, a koristi se za primjerice fiksiranje kamatne

stope kod dugoro�nih kredita (vezanih uz Euribor, Libor, Zibor). Tako�er, koristi se

pri planu i analizi dugoro�nih projekata gdje bi promjena varijabilne kamatne stope

mogla ugroziti pozitivnu kalkulaciju isplativosti te kod o�ekivanja da �e se kamatne

stope u predstoje�em razdoblju pove�ati.

c) Cross currency swap (CCS) - proizvod kojim se obveze u jednoj valuti zamjenjuju

obvezama u drugoj valuti, a mogu�e je ugovoriti ga uz varijabilnu ili fiksnu kamatnu

stopu. CCS se koristi u slu�aju kada su kreditne obveze u jednoj valuti, a potraživanja

u drugoj.

U trgovanje vrijednosnim papirima ulazi:

� Kratkoro�ni vrijednosni papiri

a) Trezorski zapisi su izdani od strane Ministarstva financija Republike Hrvatske.

Trezorski su zapisi denominirani kunama i eurima, a dospijevaju unutar razdoblja od

godine dana.

b) Komercijalni zapisi su izdani od strane korporativnog sektora. Komercijalni su zapisi

denominirani u kunama i eurima, a dospijevaju unutar razdoblja od godine dana.

� Dugoro�ni vrijednosni papiri

a) Državne obveznice su izdane od strane Republike Hrvatske i drugih država.

Obveznice su denominirane u kunama, eurima i ameri�kim dolarima, a dospijevaju u

roku dužem od godine dana.

b) Korporativne obveznice su izdane od strane korporativnog sektora, denominirane u

kunama i eurima, a dospijevaju u roku dužem od godine dana.

RBA je me�u prvim bankama u Hrvatskoj svojim klijentima po�ela nuditi usluge aranžiranja

prodaje odnosno ponude dužni�kih i vlasni�kih vrijednosnih papira na tržištu kapitala.

Sudjelovala je u svim izdanjima državnih obveznica na doma�em tržištu te je jedna od

vode�ih aranžera izdanja korporativnih dužni�kih instrumenata u Hrvatskoj. RBA je i vode�i

aranžer inicijalnih javnih ponuda dionica s tržišnim udjelom od 60 %.

�

��

RBA je sudjelovala u brojnim benchmark transakcijama na doma�em tržištu kapitala te

posjeduje stru�na znanja i iskustva te financijsku snagu odgovoriti na sve složene potrebe

svojih klijenata. RBA tim investicijskog bankarstva �ine vrhunski profesionalci s

dugogodišnjim iskustvom i poznavanjem lokalnih tržišta te sa �vrstim poslovnim odnosima,

kako s doma�im institucionalnim investitorima, tako i s glavnim regionalnim te

me�unarodnim investitorima na tržištu Srednje i Isto�ne Europe.

Sektor Riznice i investicijskog bankarstva nudi usluge provedbe ponude, odnosno prodaje

financijskih instrumenata uz obvezu otkupa te usluge provedbe ponude, odnosno prodaje

financijskih instrumenata bez obveze otkupa.

Pod financijskim instrumentima podrazumijevamo:

• dužni�ke vrijednosne papire - obveznice (državne, korporativne, municipalne),

obveznice s nultim kuponom, strukturirane dužni�ke vrijednosne papire,

• vlasni�ke vrijednosne papire - dionice (inicijalne i sekundarne javne ponude,

dokapitalizacije putem tržišta kapitala, prodaje dionica putem tržišta kapitala,

privatizacije putem tržišta kapitala, uvrštenja na organizirana tržišta - burze, prodaja

dionica djelatnicima kompanija odnosno sudjelovanje djelatnika u privatizaciji

kompanije; ESOP - Employee Stock Ownership Plan i ESPP - Employee Stock

Purchase Plan), konvertibilne obveznice, preferencijalne dionice te

• instrumente tržišta novca - komercijalne zapise.

Zna�ajnu ulogu posve�uju podršci u sekundarnom trgovanju (Market Makingu) za sve

financijske instrumente �iju su ponudu odnosno prodaju aranžirali; na taj na�in RBA održava

likvidnost tih instrumenata na sekundarnom tržištu i time umanjuje rizik nelikvidnosti te daje

sigurnost potencijalnim investitorima.(www.rba.hr)

�

��

3.7. KARTI�NO POSLOVANJE

U ovom dijelu obraditi �e se vrste karti�nog poslovanja koje Raiffeisen banka omogu�uje

poslovnim subjektima.

� MasterCard Business Debitna kartica

MasterCard Business Debitna kartica namijenjena je pravnim i fizi�kim osobama koje

obavljaju registriranu djelatnost u Republici Hrvatskoj. Kartica se može izdati ovlaštenim

potpisnicima po transakcijskom ra�unu kao i ostalim korisnicima prema našim potrebama��

MasterCard Business Debitna kartica omogu�uje kupovanje putem Interneta, pla�anje na

prodajnim mjestima i isplatu gotovine na bankomatima.

Pogodnosti koje se ostvaruju ovom karticom su:

• kupnja putem Interneta,

• odabir korisnika kartice po izboru korisnika:

o potpisnici po ra�unu,

o druge osobe prema potrebama korisnika.

• odabir limita po izboru korisnika:

o za isplatu gotovine na bankomatima,

o za pla�anje na prodajnim mjestima.

• mogu�nost uvida u stanje ra�una prema izboru klijenta,

• sve transakcije autoriziraju se PIN-om.

Sredstva su dostupna 24 sata dnevno na 500 RBA bankomata u Hrvatskoj te više od milijun

bankomata u svijetu, kao i za pla�anje na 24 milijuna prodajnih mjesta u zemlji i svijetu.

(www.rba.hr)

� Business MasterCard

Business MasterCard je revolving kreditna kartica namijenjena pravnim i fizi�kim osobama

koje obavljaju registriranu djelatnost sa sjedištem u RH. Prati potrebe tvrtke i omogu�ava

optimalno upravljanje financijskim sredstvima.

�

��

Visina limita utvr�uje se sukladno realiziranom priljevu na transakcijskom ra�unu i bonitetu

društva. Postoji mogu�nost realizacije nenamjenskih kredita 24 sata dnevno, 365 dana u

godini. Može se odabrati datum pla�anja u�injenih troškova, nalogom za izravno tere�enje ili

uplatom na ra�un banke putem internetskog bankarstva ili u poslovnicama. Kartica se može

koristiti za podizanje gotovine (2.000,00 kuna dnevno) na 500 RBA bankomata u Hrvatskoj te

više od milijun bankomata u svijetu. (www.rba.hr)

3.8. E-TOMITREBA

E-ToMiTreba je usluga RBA koja omogu�ava elektroni�ku trgovinu uz prihvat MasterCard i

Visa kartica prema najvišim svjetskim standardima sigurnosti.

Usluga je namijenjena pravnim osobama, obrtnicima i fizi�kim osobama te klijentima

omogu�uje prihvat kartica na Internet prodajnom mjestu u sigurnom okruženju. Osim iznimne

sigurnosti naplate za poduzetnika i transakcije za kupca, usluga nudi najpovoljniji omjer

vrijednosti za uloženi novac.

RBA e-ToMiTreba omogu�ava prakti�no i sigurno trgovanje, ali i ostale prednosti:

1. MANJI TROŠKOVI

• Jeftinija "izgradnja" Internet prodajnog mjesta od otvaranja "fizi�kog" prodajnog

mjesta. Trgovac na Internet prodajnom mjestu oslobo�en je uobi�ajenih investicija i

troškova:

o izgradnje/najma, ure�ivanja i održavanja prodajnog prostora,

o tehni�kih investicija (nije potrebna instalacija grijanja, uvo�enje struje, vode,

instalacija blagajne, POS ure�aja...),

o prodajnog osoblja,

o režijskih troškova.

• Osloba�anje od odgovornosti i troškova vezanih za �uvanje osjetljivih karti�nih

podataka. Prodajna mjesta provode transakcije prihvata kartica na svojem Internet

prodajnom mjestu preusmjeravanjem kupca na stranicu RBA, i time ne dolaze u

posjed osjetljivih podataka o kartici.

�

��

• Manji troškovi poput transakcijskih troškova, troškova naplate i vrijeme trajanja

prodajnog procesa.

• Smanjeni troškovi logistike nabave, distribucije i isporuke roba i usluga.

• Ukupno niži troškovi radne snage uz mogu�e poboljšanje njene obrazovne strukture.

• Promocija proizvoda i usluga je u�inkovitija zahvaljuju�i izravnom marketingu putem

e-komunikacija.

2. VE�I PRIHODI

• NON STOP poslovanje: 24h na dan, 7 dana u tjednu, 365 dana u godini (nema

vremenskog ograni�enja za prodaju kao na klasi�nim prodajnim mjestima).

• Ve�i doseg: kupci mogu biti s bilo kojeg mjesta na svijetu i obavljati pla�anje

karticama izdanja bilo koje banke iz zemlje ili inozemstva, što trgovcu otvara sjajne

mogu�nosti za globalno poslovanje.

• Ve�i promet: prosje�ni iznos transakcija na Internetu višestruko je ve�i od prosje�nog

iznosa transakcije na klasi�nom prodajnom mjestu.

• Ve�u sigurnost naplate zahvaljuju�i najvišim sigurnosnim standardima prihvata

kartica.

• Ve�u dostupnost web trgovine kupcima, u odnosu na fizi�ke lokacije prodajnog

mjesta:

o putem web pretraživa�a,

o putem reklamnih linkova na najposje�enijim stranicama. (www.rba.hr)

3.9. SKRBNIŠTVO I DEPOZITNA BANKA

Usluga skrbništva je jedan od temelja dobro organiziranog poslovanja s financijskim

instrumentima. U RBA, skrbništvo nije samo pohrana financijskih instrumenata ve� i �itav niz

usluga s dodanom vrijednoš�u.

RBA omogu�uje profesionalnu brigu za svu doma�u i inozemnu financijsku imovinu u koju je

klijent investirao ili tek namjerava investirati.

�

��

Usluga skrbništva namijenjena je svim doma�im i inozemnim pravnim i fizi�kim osobama

dok je usluga depozitne banke namijenjena društvima za upravljanje investicijskim

fondovima.

Financijski instrumenti na skrbni�kom RBA ra�unu u vlasništvo klijenta ne ulaze u imovinu

skrbnika niti u likvidacijsku ili ste�ajnu masu.

Standardni poslovi skrbništva obuhva�aju:

• pohranu cjelokupne imovine (doma�e i inozemne financijske instrumente, novac) na

istom skrbni�kom ra�unu,

• jednostavna namira doma�ih i inozemnih financijskih instrumenata bez

administrativnih barijera i na jednom skrbni�kom ra�unu,

• pra�enje i provo�enje korporativnih akcija vezanih uz doma�u i inozemnu imovinu

sukladno instrukciji te sakupljanje prihoda,

• podmirivanje poreznih obveza te aktivnosti vezane uz povrat poreza,

• redovno dnevno i mjese�no izvješ�ivanje investitora o stanju i promjenama na

njihovom skrbni�kom ra�unu,

• diskrecija vo�enja ra�una (na�elo tajnosti).

A standardni poslovi depozitne banke su:

• pohrana financijskih instrumenata zasebne imovine fonda,

• kontrola izra�una vrijednosti pojedina�nog udjela u fondu,

• namira transakcija imovine fonda u zemlji i inozemstvu,

• informiranje te izvršavanje korporativnih akcija, usluga glasanja na skupštinama

društva u Hrvatskoj i inozemstvu (proxy voting),

• provjera upotrebe prihoda zasebne imovine sukladno zakonskim propisima i statutu

Fonda,

• provjera uskla�enosti s ograni�enjima ulaganja (kontrola limita). (www.rba.hr)

�

��

4. ANALIZA POSLOVNOG ODNOSA RAIFFEISEN BANKE I ENERGO-TERMOENERGETIKE D.O.O.

1998. godine HEP preuzima energanu Željezare Sisak s 45 djelatnika i dobiva koncesiju za

toplifikaciju grada Siska. Osniva se tvrtka ENERGO d.o.o. za vo�enje i održavanje energane i

svih toplinskih stanica i podstanica sustava grijanja sisa�kih naselja Caprag i Brzaj.

Širenjem poslovanja, 2002. godine, kao zasebna tvrtka osniva se ENERGO-termoenergetika

d.o.o. koja je specijalizirana za poslove metalske struke.

Usluge koje obavlja su:

• Ekološka visokotla�na vodena pranja do 750 bar-a

• Usluge pjeskarenja

• Ovlašteni servis SAACKE opreme

• Ugradnja i remont posuda pod tlakom

• Specijalna �iš�enja s Goodway tehnologijom

• �iš�enje i pranje industrijskih postrojenja

• Vo�enje i održavanje termoenergetskih postrojenja

Danas ENERGO-termoenergetika d.o.o. zapošljava 49 djelatnika razli�itih obrazovnih

kvalifikacija.

U slijede�oj tablici dan je prikaz poslovanja ENERGO-termoenergetika d.o.o. u razdoblju od

2011.-2013. godine.

Tablica 9: Prikaz poslovanja ENERGO-termoenergetike d.o.o. u razdoblju od 2011.-2013. godine

Red. Br.

POZICIJA 1.1.2011. - 31.12.2011. - u 000 kn -

1.1.2012. - 31.12.2012. - u 000 kn -

Indeks 2012/2011

1.1.2013. - 31.12.2013. -u 000 kn -

Indeks 2013/2012

1 Poslovni prihodi 6.945 6.222 90 6.554 105

2 Poslovni rashodi 6.226 5.579 90 6.005 108

3 Financijski prihodi 13 8 60 5 63

4 Financijski rashodi 25 21 84 19 90 5 Izvanredni - ostali prihodi 11 10 91 78 780

6 Izvanredni - ostali rashodi 1 0 0 0 0

�

��

7 Ukupni prihodi (1+3+5) 6.969 6.240 90 6.637 106 8 Ukupni rashodi (2+4+6) 6.252 5.600 90 6.024 108

9 Dobit prije oporezivanja (7-8) 717 640 89 613 96

10 Porez na dobit 168 155 92 160 103

11 Dobit razdoblja (9-10) 549 485 88 453 93

Izvor: Izrada studenta prema dobivenim podacima za razdoblje od 2011.-2013. godine

U nastavku slijedi grafikon koji prikazuje iznose poslovnih prihoda u razdoblju od 2011.-2013. godine.

Grafikon 1: Iznos poslovnih prihoda ENERGO-termoenergetike u razdoblju od 2011.-2013. godine


Iz tablice br.9. i grafikona br.1. vidljiv je pad poslovnih prihoda tijekom 2012. godine u

odnosu na 2011. godinu, da bi nakon toga došlo do ponovnog rasta. Pad prihoda rezultat je

cjelokupno loše gospodarske situacije.

Ukoliko se analizira i kretanje poslovnih rashoda, vidljiv je i njihov pad tijekom 2012. godine.

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��5��5<��C��1�C�!��4�!��8��

9&��"� �� )� ��

�

��

Grafikon 2: Iznos poslovnih rashoda ENERGO-termoenergetike u razdoblju od 2011.-

2013. godine


U grafikonu br.2. prikazano je kretanje dobiti u razdoblju od 2011.-2013. godine. Vidljivo je

da je tijekom 2012. i 2013. godine došlo do pada ostvarene dobiti.

Grafikon 3: Kretanje dobiti ENERGO-termoenergetike u razdoblju od 2011.-2013.

godine


U nastavku slijedi tablica koja prikazuje visinu i strukturu aktive ENERGO-termoenergetike d.o.o. za razdoblje od 2011. do 2013. godine.

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��

��5��5<��C�1�5C�!��4�!��8��

9&��"� �� )� ��

��

��

��

��

��

>DB�?��+��

D?D�>@�+��

D>��?�?+��

�;��1��!�;<7��4�!��8��

*�+ ��& �+��)� ��

�

��

Tablica 10: Visina i struktura aktive ENERGO-termoenergetike za razdoblje od 2011.

do 2013. godine

� &�� +$&��

�%��

:-�%.'1:;9<:#=:�7:�/%9>:#9�:�#?/%@:A?#9��:%9':@� ��

B-�*/C.'1:=#:�92.<9#:� ��

9��#?2:'?19=:@#:�92.<9#:� ��

99��2:'?19=:@#:�92.<9#:� ��

��7$�� !�$� ��

��C��8$" �� +�$� � ��

��%��$�� $��

��:�� )�� "$�� $��

��B ��!�� " ��

��%�$ ��" �&��$� �� " ��

��2��$� �� " �� $� � ��

��.��$� �� " ��

��/��)��$��$��$�� $� ��

999��*/C.'1:=#:�49#:#D9=>�:�92.<9#:� ��

9<��%.'1:;9<:#=:� ��

D-��1:'�.'1:=#:�92.<9#:� ��

9-�7:@93?� ��

99-�%.'1:;9<:#=:� ��

��%��6 "�� "$&�� &$��

��%��6 "��

��%��6 "�� $��0 �� &$��

��%��6 "�� &��$� �� (��"�� &$��

��%��6 "�� 6�"$� � ��) ��

��.��6 "��

999-��1:'�.'1:=#:�49#:#D9=>�:�92.<9#:� ��

��/ �$� �, �� $-�� "$&�� &$��

��*�� &��" ��"$&�� &$��

��>� �$��0 � ��$�$� �,� �$� -� ��

��7��" � �� &$�� $�� $��0 � ��$�$� � ��

��/��)��"� �$ ��$�� $� ��

��*�� &��" �� $��& � � �� (��

��.��5 �� " ��

9<-�#.<:D�/�B:#D9�9�B@:C:=#9� ��

*-�%@:A?#9�'1.E�.<9�B/*/A?C�1:7*.B@=:�9�.B1:F/#:'9�%193.*9� ��

�.��%��%�� >�B�D�>A>� >�D�A�?�@� >�@�>�??@�

4-�97<:#B9@:#F#9�7:%9>9� ��


�

��

U strukturi aktive poduze�a ENERGO-termoenergetika d.o.o. vidljivo je slijede�e:

• Najve�i udio u strukturi aktive ima kratkotrajna imovina (54%) od �ega se njave�i dio

odnosi na potraživanja od kupaca (97 %). Iz toga proizlazi da poduze�e ima velikih

problema s naplatom potraživanja što u kona�nici može dovesti i do problema s

likvidnoš�u

• Na udio dugotrajne imovine otpada 46 % aktive i to najve�im dijelom na gra�evinske

objekte (52 %). Poduze�e u svom vlasništvu ima poslovne prostore – urede, radionice

i skladišta.

• U 2012. godini zna�ajno je pove�ana stavka „Alati,pogonski inventar i transportna

oprema“ iz razloga što je poduze�e u svrhu proširenja opsega svog poslovanja kupilo

visokotla�nu pumpu WOMA te mu se ta stavka aktive pove�ala za 361 %.

U sljede�oj tablici prikazana je visina i struktura pasive ENERGO-termoenergetike d.o.o. za

razdoblje od 2011. do 2013. godine.

Tablica 11: Visina i struktura pasive ENERGO-termoenergetike za razdoblje od 2011.

do 2013. godine

� &�� +$&��

��

:-��:%9':@�9�1?7?1<?� ��

9-�'?2?@=#9�,/%9>:#9-��:%9':@� ��

99-��:%':@#?�1?7?1<?� ��

999��1?7?1<?�97�*.B9'9� ��

9<��1?<:@.197:D9=>�?�1?7?1<?� ��

<��7:*1;:#:�*.B9'�9@9�%1?#?>?#9�C/B9':��

��7� �6�� + ��

��%�$�$�$� �)�+ ��

<9��*.B9'�9@9�C/B9':��%.>@.<#?�C.*9#?� ��

��*�+ ��"�$�)� �$� ��

��C�+ ��"�$�)� �$� ��

<99��2:#=9#>�9�9#'?1?>� ��

B-�1?7?1<91:#=:� ��

D-�*/C.1.F#?�.B<?7?� ��

��.+"$&$��$��"$&�� &$��

��.+"$&$�&��&��"$�� $��& �$� �� (��

��.+"$&$��$��+�� ) ��5 ��

��.+"$&$��$�� +�"��( ��

�

��

��.+"$&$��$��"� �$ ��

��.+"$&$��$�� &$�� $�� $��0 � ��$�$� � ��

��.��$� �)��(�$��+"$&$� ��

��. )�8$��$&��+"$&��

*-��1:'�.1.F#?�.B<?7?� ��

��.+"$&$��$��"$&�� &$��

��.+"$&$�&��&��"$�� $��& �$� �� (��

��.+"$&$��$��+�� ) ��5 ��

��.+"$&$�&��$ ��"$� ��

��.+"$&$��$�� +�"��( ��

��.+"$&$��$��"� �$ ��

��.+"$&$��$�� &$�� $�� $��0 � ��$�$� � ��

��.+"$&$��$��&��$� � ��

��.+"$&$�&��$&$�� $� �� (�� "��

��.+"$&$��"$�� $��$&��

��.+"$&$��" � �)��$� ��" �$�� $��$�$��

��.��$��(�$��+"$&$� ��

?-�.*C.G?#.�%@:A:#=?�'1.E�.<:�9�%193.*�B/*/A?C�1:7*.B@=:� ��

&.��%��$�� >�B�D�>AD� >�D�A�?�@� >�@�>�??@�

4-�97<:#B9@:#F#9�7:%9>9� ��


U strukturi pasive poduze�a vidljivo je slijede�e:

• U strukturi pasive najzastupljenija stavka su kapital i rezerve i to 62 % dok su

kratkoro�ne obveze 36 %

• Poduze�e je u svim analiziranim godinama ostarilo dobitak u rasponu od 450.000,00-

550.000,00 kuna. Ostvarina dobit se ve�im dijelom prenosi u zadržanu dobit tako da je

u promatranom razdoblju zadržana dobit pove�ana za 51 %.

• Detaljnom analizom vidljivo je znatno pove�anje obveza prema bankama i drugim

financijskim institucijama, ali je to iz razloga što je poduze�e na leasing kupilo teretno

vozilo

• Tako�er, vidljivo je da je poduze�e u promatranom razdoblju znatno smanjilo iznos

obveza prema dobavlja�ima i to za 57 %

�

��

4.1. ANALIZA BONITETA I KREDITNE SPOSOBNOSTI ENERGO -

TERMOENERGETIKE D.O.O.

Financijska analiza važan je alat koji financijski manadžeri koriste pri donošenju odluka

vezanih za poslovanje poduze�a. Ona prethodi procesu upravljanja tj. procesu planiranja koja

�ini sastavni dio porocesa upravljanja. Postoje razli�ite vrste analiza, a zajedni�ko im je

primjena razli�itih analiti�kih sredstava i tehnika pomo�u kojih se podaci iz financijskih

izvještaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za upravljanje. Temeljni

instrumenti i postupci koji se koriste u analizi financijskih izvještaja su:

• Komparativni financijski izvještaji koji služe kao podloga za provedbu horizontalne

analize tj. omogu�uju sagledavanje promjena u toku vremena (više obra�unskih

razdoblja), što zna�i da je potrebno imati podatke za minimalno dvije godine. Kroz

horizontalnu analizu uo�ava se tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija na

osnovu �ega je mogu�e utvrditi problemati�na podru�ja poslovanja.

• Strukturni financijski izvještaji služe kao podloga za provedbu vertikalne analize i

elementi financijskih izvještaja su izraženi u postocima, vertikalna analiza

podrazumijeva me�usobno uspore�ivanje elemenata financijskih izvještaja tijekom

jedne godine.

• Analiza pomo�u pokazatelja gdje brojevi, tj. financijski indeksi koji stavljaju�i u

odnos odre�ene veli�ine prikazuju uspješnost poslovanja poduze�a. Izbor pokazatelja

koji �e se ra�unati ovisi o odluci koja se mora donijeti te se razlikuje nekoliko skupina

financijskih pokazatelja:

- Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost poduze�a da podmiri svoje dospjele

kratkoro�ne obveze,

- Pokazatelji zaduženosti mjere do koje se granice poduze�e financira iz tu�ih

izvora sredstava,

- Pokazatelji aktivnosti mjere kako efikasno poduze�e upotrebljava svoje

resurse,

- Pokazatelji ekonomi�nosti mjere odnos prihoda i rashoda,

- Pokazatelji profitabilnosti mjere povrat uloženog kapitala,

- Pokazatelji investiranja mjere uspješnost ulaganja u obi�ne dionice.

(www.limun.hr)

�

��

� POKAZATELJI LIKVIDNOSTI mjere sposobnost poduze�a da podmiri svoje

dospjele kratkoro�ne obveze. Naju�estaliji pokazatelji likvidnosti su:

1.Koeficijent teku�e likvidnosti koji je pokazatelj likvidnosti najvišeg stupanja jer u odnos

dovodi pokri�e i potrebe za kapitalom u roku do godine dana.

koeficijent teku�e likvidnosti = kratkotrajna imovine kratkoro�ne obveze

Za 2013. godinu KTL = 3.069.184 / 2.027.443 = 1,52

Smatra se kako koeficijent teku�e likvidnost manji od 1,5 mplicira mogu�nost da poduze�e

ostane bez sredstava za podmirenje kratkoro�nih obveza. Iz dobivenog koeficijenta vidljivo je

da poduze�e ima zadovoljavaju�i koeficijent teku�e likvidnosti.

2. Koeficijent financijske stabilnosti treba biti manji od 1 jer se iz dijela dugoro�nih izvora

mora financirati kratkotrajna imovina. Ako je ve�i od 1 zna�i da je dugotrajna imovina

financirana iz kratkoro�nih obveza tj. da postoji deficit radnog kapitala.

koeficijent financijske stabilnosti = dugotrajna imovina

kapital + dugoro�ne obveze

Za 2013. godinu KFS = 2.646.703/3.532.062.+.139.227 = 0,72

Iz dobivenog koeficijenta vidljivo je da poduze�e ima zadovoljavaju�i koeficijent financijske

stabilnosti.

3.Koeficijent ubrzane likvidnosti koji pokazuje ima li poduze�e dovoljno kratkoro�nih

sredstava da podmiri dospjele obveze, a bez prodaje zaliha. Preporu�ena minimalna vrijednost

ovog koeficijenta iznosi 0,9.

koeficijent ubrzane likvidnosti = kratkotrajna imovine - zalihe ukupne kratkoro�ne obveze

Za 2013. godinu KUL = 3.069.184 / 2.027.443 = 1,52

�

��

Iz dobivenog koeficijenta vidljivo je da poduze�e ima zadovoljavaju�i koeficijent ubrzane

likvidnosti.

4.Koeficijent trenutne likvidnosti pokazuje kolika je pokrivenost kratkoro�nih obveza

likvidnom kratkotrajnom imovinom, odnosno nov�anim sredstvima. Smatra se da ovaj

koeficijent ne bi trebao biti manji od 0,1 odnosno 10 %.

koeficijent trenutne likvidnosti = novac

ukupne kratkoro�ne obveze

Za 2013. godinu KTL = 624 / 2.027.443 = 0,00030

Iz dobivenog koeficijenta vidljivo je da poduze�e nema zadovoljavaju�i koeficijent trenutne

likvidnosti.

� POKAZATELJI ZADUŽENOSTI pokazuju strukturu kapitala i na�ine na koje

poduze�e financira svoju imovinu. Oni predstavljaju svojevrsnu mjeru stupnja rizika

ulaganja u poduze�e, odnosno odre�uju stupanj korištenja posu�enih financijskih

sredstava. Tvrtke sa zna�ajno visokim stupnjem zaduženosti gube financijsku

fleksibilnost, mogu imati problema pri pronalaženju novih investitora, te se suo�avaju

s rizikom bankrota. Ipak, zaduženost nije nužno loša. Ukoliko je stupanj zaduženosti

pod kontrolom i redovno se prati kroz vrijeme, a posu�ena sredstva se koriste na pravi

na�in, zaduženost može rezultirati porastom povrata na investirano.Naj�eš�e korišteni

pokazatelji zaduženosti su:

1.Koeficijent zaduženosti koji pokazuje do koje mjere poduze�e koristi zaduživanje kao oblik

financiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduživanjem. Što je ve�i odnos

duga i imovine, ve�i je financijski rizik, a što je manji, niži je financijski rizik. U pravilu bi

vrijednost koeficijenta trebala biti 50 % ili manja.

koeficijent zaduženosti = ukupne obveze ukupna imovina

Za 2013. godinu KZ = 2.166.670 / 5.715.887 = 0,38 tj. 38 %

�

��

Iz dobivenog koeficijenta vidljivo je da poduze�e ima zadovoljavaju�i koeficijent

zaduženosti.

2.Koeficijent vlastitog financiranja koji pokazuje koliko je imovine financirano iz vlastitog

kapitala (glavnice) a njegova bi vrijednost trebala biti ve�a od 50 %.

koeficijent vlastitog financiranja = glavnica

ukupna imovina

Za 2013. godinu KVF = 3.532.062 / 5.715.887 = 0,62 tj. 62 %.

Iz dobivenog koeficijenta vidljivo je da poduze�e ima zadovoljavaju�i koeficijent vlastitog

financiranja.

3.Odnos duga i glavnice bi trebao biti maksimalno 2:1, s udjelom dugoro�nog duga ne ve�im

od jedne tre�ine. Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na mogu�e poteško�e pri

vra�anju posu�enih sredstava i pla�anju kamata.

odnos duga i glavnice = ukupni dug (obveze)

ukupna glavnica

Za 2013. godinu ODG = 2.166.670 / 3.532.062 = 0,62

Iz dobivenog rezultata vidljivo je da poduze�e ima zadovoljavaju�i odnos duga i glavnice

� POKAZATELJI AKTIVNOSTI upu�uju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom

procesu, a ra�unaju se na temelju odnosa prometa i prosje�nog stanja. Visok iznos

akumulirane amortizacije u odnosu prema iskazanoj dugotrajnog imovini može biti

indikator zastarjelosti i potrebe unapre�enja, a zna�ajan porast stanja novca može

sugerirati da je sredstava previše. Naj�eš�e korišteni omjeri su:

1.Koeficijent obrta ukupne imovine govori koliko puta se ukupna imovina tvrtke obrne u

tijeku jedne godine, odnosno koliko tvrtka uspješno koristi imovinu s ciljem stvaranja

prihoda. Ovo je jedan od naj�eš�e korištenih pokazatelja aktivnosti koji izražava veli�inu

imovine potrebne za obavljanje stanovite razine prodaje ili, obrnuto, kune iz prodaje koje

�

��

donosi svaka kuna imovine. Ovaj pokazatelj može se razlikovati izme�u pojedinih industrija

tako da �e biti manji za velike kapitalno intenzivne industrije, a manji za poduze�a koja se

bave pružanjem usluga.

Koeficijent obrta ukupne imovine = Ukupni prihod

Ukupna imovina

Za 2013. godinu KOUI = 6.637.000 / 5.715.887 = 1,17

Iz dobivenog koeficijenta vidljivo je da on nije prevelik poduze�e ENERGO-termoenergetiku

d.o.o. svrstava u rang poduze�a koja se obave pružanjem usluga.

2.Koeficijent obrta dugotrajne imovine – obrt dugotrajne imovine predstavlja omjer ukupnih

prihoda i fiksne imovine, a pokazuje koliko uspješno tvrtka koristi dugotrajnu imovinu s

ciljem stvaranja prihoda. Op�enito je poželjno posti�i što ve�u vrijednost pokazatelja jer to

zna�i da je manje novca potrebnog za stvaranje prihoda vezano u fiksnoj imovini. Opadaju�i

pokazatelj može biti indikator preinvestiranja u postrojenja, opremu ili neku drugu stalnu

imovinu.

Koeficijent obrta fiksne imovine = Ukupni prihod

Dugotrajna imovina

Za 2013. godinu KOFI = 6.637.000 / 2.646.703 = 2,51

Vidljivo je da je dobiveni koeficijent ve�i što zna�i da je potrebno manje novca za stvaranje

prihoda vezano u fiksnoj imovini.

3.Koeficijent obrta kratkotrajne imovine govori koliko puta se kratkotrajna imovina tvrtke

obrne u tijeku jedne godine, odnosno mjeri relativnu efikasnost kojom poduze�e rabi

kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda.

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine = Ukupni prihod

kratkotrajna imovina

�

��

Za 2013. godinu KOKI = 6.637.000 / 3.069.184 = 2,17

Za koeficijent obrtaja kratkotrajne imovine je poželjno da bude što ve�i što je iz dobivenog

pokazatelja i vidljivo.

4.Koeficijent obrta potraživanja stavlja u omjer prihod od prodaje sa stanjem na kontu

potraživanja. Na temelju dobivene vrijednosti koeficijenta mogu�e je utvrditi prosje�no

trajanje naplate potraživanja.

Koeficijent obrta potraživanja = Prihod od prodaje potraživanja

Za 2013. godinu KOP = 6.554.000 / 3.039.700 = 2,16

Za koeficijent obrta potraživanja tako�er je poželjno da bude što ve�i što je iz dobivenog

pokazatelja i vidljivo.

� POKAZATELJI EKONOMI�NOSTI izra�unavaju se na temelju ra�una dobiti i

gubitka. Mjere odnost prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po

jedinici rashoda. Ukoliko je vrijednost pokazatelja rentabilnosti manja od 1, to zna�i

da poduze�e posluje s gubitkom. Op�enito pravilo za vrijednost pokazatelja

ekonomi�nosti podrazumijeva da je bolje da koeficijent ekonomi�nosti bude što je

mogu�e ve�i broj.

�

1.Pokazatelj ekonomi�nosti ukupnog poslovanja je tzv. osnovni pokazatelj

ekonomi�nosti.

Ekonomi�nost ukupnog poslovanja = Ukupni prihodi Ukupni rashodi

Za 2013. godinu EUP = 6.637.000 / 6.024.000 = 1,11

Iz dobivenog koeficijenta vidljivo je da poduze�e ima zadovoljavaju�i pokazatelj

ekonomi�nosti ukupnog poslovanja.

�

��

2.Ekonomi�nost financiranja ra�una se kao omjer financijskih prihoda i rashoda.

Ekonomi�nost financiranja = Financijski prihod Financijski rashod

Za 2013. godinu EF = 5.000 / 19.000 = 0,27

Iz dobivenog koeficijenta vidljivo je da poduze�e nema zadovoljavaju�i pokazatelj

ekonomi�nosti financiranja.

3.Ekonomi�nost poslovnih aktivnosti stavlja u omjer prihode i rashode iz poslovne aktivnosti.

Ekonomi�nost poslovnih aktivnosti = Prihod od poslovne aktivnosti Rashod od poslovne aktivnosti

Za 2013. godinu EPA = 6.554.000 / 6.005.000 = 1,10


ekonomi�nosti poslovnih aktivnosti.

4.Ekonomi�nost izvanrednih aktivnosti stavlja u omjer izvanredne poslovne prihode i

rashode.

Ekonomi�nost izvanrednih aktivnosti = Izvanredni prihodi Izvanredni rashodi

Za 2013. godinu EIA = 78.000 / 1 = 78.000


ekonomi�nosti izvanrednih aktivnosti.

� POKAZATELJI PROFITABILNOSTI su odnosi koji povezuju profit s prihodima

iz prodaje i investicijama, a ukupno promatrani pokazuju ukupnu u�inkovitost

poslovanja poduze�a.

�

��

1.Marža profita se izra�unava na temelju podataka iz ra�una dobiti i gubitka. Neto profitna

marža ukazuje na sposobnost managementa u vo�enju poduze�a.

Neto profitna marža= Neto dobit

Ukupni prihod

Za 2013. godinu NPM = 453.000 / 6.637.000 = 0,07

Iz dobivenog pokazatelja vidljivo je da poduze�e ima zadovoljavaju�u neto profitnu maržu.

2.Stopa povrata imovine je indikator uspješnosti korištenja imovine u stvaranju dobiti. Ovaj

pokazatelj pokazuje kolika intenzivnost imovine poduze�a. Stopa povrata imovine se izražava

u postotku.

Stopa povrata imovine= Neto dobit

Ukupna imovina

Za 2013. godinu SPI = 453.000 / 5.715.887 = 0,08 tj 8 %

Op�e pravilo glasi da sve vrijednosti pokazatelja ispod 5 % podrazumijevaju visok stupanj

intenzivnosti imovine, dok vrijednost iznad 20 % ozna�avaju nisku intenzivnost imovine.

3.Stopa povrata glavnice predstavlja možda i najzna�ajniji pokazatelj profitabilnosti. Pokazuje

koliko nov�anih jedinica dobiti poduze�e ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala.

Stopa povrata glavnice= Neto dobit

Glavnica (vlastiti kapital)

Za 2013. godinu SPG = 453.000 / 3.532.062 = 0,13

Iz dobivenog pokazatelja vidljivo je da poduze�e ima zadovoljavaju�u stopu povrata glavnice.

U svrhu dobivanja pokazatelja boniteta i kreditne sposobnosti ENERGO-termoenergetike

d.o.o. ra�unali su se pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomi�nosti i

profitabilnosti za 2013. godinu. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da je ve�ina dobivenih

koeficijenata zadovoljavaju�a. Dobiveni rezultati ukazuju na podatak da ENERGO-

�

��

termoeneregetika d.o.o. dobro posluje te da predstavlja vrlo važnog klijenta za RBA. U

skorijoj budu�nosti opseg me�usobne suradnje mogao bi se proširiti prvenstveno u dijelu koji

se odnosi na B2G usluge, financiranje te EU podršku.

4.2.PRIKAZ KORIŠTENJA USLUGA TRANSAKCIJSKOG POSLOVANJA I

DIREKT SERVISA

ENERGO-termoenergetika d.o.o. je u RBA banci otvorila transakcijski ra�un 2004. godine i

od tada joj je to glavni ra�un. Od 2006. godine po�inju se koristiti usluge internet bankarstva.

ENERGO-termoenergetika d.o.o. koristi slijede�e usluge iDIREKT-a:

• zadavanje i pregled platnih naloga,

• provo�enje pla�anja na ra�une u RBA,

• kupoprodaja deviza,

• zadavanje zahtjeva za izdavanje elektronskog Izvješ�a o solventnosti,

• pregled stanja i prometa po transakcijskom ra�unu,

• pregled izvatka po ra�unu,

• preuzimanje rekapitulaciju obra�una naknada,

• preuzimanje obavijesti o obra�unu kamata i naknada.

U nastavku je dan prikaz broja zadanih naloga za pla�anje u zemlji te vrijednost zadanih

naloga za pla�anje.

Tablica 12: Pregled platnog prometa u zemlji u periodu od 1.1.2012. do 9.6.2014. godine

PERIOD BROJ ZADANIH

NALOGA ZA PLA�ANJE

VRIJEDNOST ZADANIH NALOGA ZA PLA�ANJE

(KN)

01.01.-31.12.2012. 1.884 8.673.003,66

01.01.-31.12.2013. 1.925 7.469.351,47

01.01.-09.06.2014. 744 2.700.408,14

Izvor: Izrada studenta prema dobivenim podacima

�

��

Iz tablice br.12. može se vidjeti da je 2013. godine u odnosu na 2012. godinu porastao broj

zadanih naloga za pla�anje, ali je smanjena vrijednost zadanih naloga.

Uz pretpostavku da je u periodu od 01.01.-09.06.2014. (cca 5 mjeseci) zadano 744 naloga,

može se pretpostaviti da �e do kraja godine biti zadano 1.786 naloga ukupne vrijednosti

6.480.980,00 kuna, što zna�i da se nastavlja trend smanjivanja vrijednosti zadanih naloga za

pla�anje, ali se smanjuje i broj zadanih naloga za pla�anje.

U nastavku je dan prikaz broja zadanih naloga za pla�anje u inozemstvu te vrijednost zadanih

naloga za pla�anje.

Tablica 13: Pregled platnog prometa u inozemstvu u periodu od 1.1.2012. do 9.6.2014. godine � � �

PERIOD BROJ ZADANIH

NALOGA ZA PLA�ANJE

VRIJEDNOST ZADANIH NALOGA ZA PLA�ANJE

(EUR)

01.01.-31.12.2012.

3 3.795,92

01.01.-31.12.2013.

1 1.101,10

01.01.-09.06.2014.

2 2.427,69


Iz tablice br. 13. može se vidjeti da ENERGO-termoenergetika d.o.o. ne zadaje veliki broj

deviznih naloga za pla�anje niti je njihova vrijednost velika.

Iz svega prethodno navedenog može se zaklju�iti da je ENERGO-termoenergetika d.o.o.

orijentirana na poslovanje na doma�em tržištu.

ENERGO-termoenergetika d.o.o. preko iDIREKT servisa koristi uslugu dostave Izvatka o

stanju i promjenama po ra�unu koji se dostavlja na dnevnoj bazi.

U Prilogu 1. dan je prikaz Izvatka o stanju i promjenama po ra�unu ENERGO-

termoenergetike d.o.o.

Budu�i da se ENERGO-termoenergetika d.o.o. �esto javlja na javna nadmetanja radi

dobivanja poslova, kako bi kompletirala ponudbenu dokumentaciju potreban joj je i dokument

�

��

kojim dokazuje svoju solventnost. Procedura dobivanja dokumenta je vrlo jednostavna.

Potrebno je uputiti pismeni zahtjev je se dokument kreira u roku od 12-24 sata.

U Prilogu 2. dan je prikaz Izvješ�a o solventnosti ENERGO-termoenergetike d.o.o.

4.3. PRIKAZ KORIŠTENJA USLUGA FINANCIRANJA

ENERGO-termoenergetika d.o.o. i RBA su potpisale Ugovor o kreditu kojim se ENERGO-

termoenergetici d.o.o omogu�uje raspolaganje dodatnim nov�anim sredstvima do visine

odobrenog prekora�enja. Korištenje nov�anih sredstava do visine odobrenog prekora�enja

olakšava održavanje teku�e likvidnosti te financiranje potreba za dodatnim obrtnim

sredstvima.

Okvirni iznos dopuštenog prekora�enja po transakcijskom ra�unu odobrava se na rok od

jedne godine i odre�uje se temeljem rezultata poslovanja prethodne godine. U svrhu

odobravanja dopuštenog prekora�enja RBA upu�uje zahtjev ENERGO-termoenergetici d.o.o

za dostavu odre�ene dokumentacije kako bi se mogla napraviti analiza poslovanja i samim

time odrediti iznos dopuštenog prekora�enja i to:

1) Popunjen obrazac Zahtjeva,

2) Bruto bilanca sa npr. 31.12.2013.,

3) GFI-POD obrasci sa npr. 31.12.2013.,

4) Prijave poreza na dobit sa npr. 31.12.2013.,

5) Potvrde porezne uprave o stanju poreznog duga,

6) BON-2 drugih banaka.

Kao što je ve� prethodno i navedeno, ENERGO-termoenergetika d.o.o. se �esto javlja na

javna nadmetanja radi dobivanja poslova. U svrhu kompletiranja ponudbene dokumentacije,

�esto je potrebno dostaviti i garanciju banke za ozbiljnost ponude.

U nastavku je prikazan popis ponudbenih garancija za razdoblje 01.01.2012.-09.06.2014.

�

��

Tablica 14: Pregled ponudbenih garancija u periodu od 1.1.2012. do 9.6.2014. godine

DATUM IZDAVANJA

BROJ GARANCIJE

IZNOS GR. PREDMET GARANCIJE

ROK VALJANOSTI GARANCIJE

��

%�$"$�� "�� $�� "�� 6�"��$��$��$�$��"�� 0� ��$��)��'?�=$��"$�� $�� )� �$�&��$+$�3?%�%1.97<.*#=:� ��%.C.#��'?�=?1'.<?D�

��

�� . �6�"��$�$�$�)$��)��)�� "��&�� &"� �� +�� $� �� $�$�$�) �$�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

� � � � �

�� <�8$��$�$�$�)$��)��)�� "��&�� &"� �� +�� $� �� $�$�$�) �$�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

�� /��)�� $� ��+��"$��$��$�$��&��$�� $��'?�'.�7�)�$+�&��$+$�3?%�%1.97<.*#=:� ��%.C.#�'?�'.�7:C1?B�

��

�� /��)��$"$�� "��)��)�� 6�"��$��$�+��&��$+$�3?%�%1.97<.*#=:� ��%.C.#�'?�%@.29#�

��

�� /��"��$�$�$�)$�� $�� &�� &"� �� +�� $� �� $�$�$�) �$�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

�� . �6�"��$�$�$�)$�� $��&�� &"� �� +�� $� �� $�$�$�) �$�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

�� /��"��$�$�$�)$�� $�� &�� &"� �� +�� $� �� $�$�$�) �$�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

�� . �6�"��$�$�$�)$�� $��&�� &"� �� +�� $� �� $�$�$�) �$�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

�� .+��"�� $�� $��.E�2�� &��$+$�C1:*�7:C1?B�

��

�� 1� �" ��$ �� &� �$��)�� $�� C1/%:��&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��7:C1?B�

��

�� 1� �" ��$ �� &� �$��)�� $�� C1/%:��&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��7:C1?B�

��

�� 1� �" ��$ �� &� �$��)�� $�� C1/%:��&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��7:C1?B�

��

�� 1� �" ��$ �� &� �$��)�� $�� C1/%:��&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��7:C1?B�

��

�� 1� �" ��$ �� &� �$��)�� $�� C1/%:��&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��7:C1?B�

��

�� 1� �" ��" ��&��$�� $"� ��)� ��(��"� $��C1/%:��&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��7:C1?B�

��

�� 1� �" ��" ��&��$�� $"� ��)� ��(��"� $��C1/%:��&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��7:C1?B�

��

�

��

��

*�+�"�� )�� &��&)�� $��+��"�0$�$��$" �� &�� &"� ��'>�� )��5�&��$��D��)�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

��

*�+�"�� )�� $ &�� $��$�$��$" �� &�� &"� ��'>�� )��5�&��$��D��)�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

�� /��)�� $��"� �$��+�"�� )�� $� �� $�� $�"� $��+�$�� &��$+$�29#9>':1>'<.�/#/':1#=93��%.>@.<:�

��

�� %�$"$�� "��$ �"�� $�� "�� 6�"��$�>::D�?��$�$��9#:�1#>�&��$+$�>'>9� ��

��

�� 9&"�8$��$�� "��$� �+�"��$��$�$��$" �� &�� '>��$��D��)�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��


U sljede�oj tablici prikazana je analiza ponudbenih garancija u periodu od 1.1.2012. do

9.6.2014. godine.

Tablica 15: Prikaz ponudbenih garancija u periodu od 1.1.2012. do 9.6.2014. godine � � �

PERIOD BROJ IZDANIH

PONUDENIH GARANCIJA

VRIJEDNOST IZDANIH PONUDBENIH GARANCIJA

01.01.-31.12.2012. 7 1.070.000,00

01.01.-31.12.2013. 13 613.000,00

01.01.-09.06.2014. 2 49.701,00


U nastavku slijedi grafi�ki prikaz broja izdanih ponudbenih garancija.

�

��

Grafikon 4: Broj izdanih ponudbenih garancija u periodu od 1.1.2012. do 9.6.2014. godine

Izvor: Izrada studenta prema dobivenim podacima.

Iz prikazane tablice i grafikona vidljivo je da je najve�i broj ponudbenih garancija tražen

2013. godine (59 %), ali je najve�a vrijednost izdanih garancija bila 2012. godine

(1.070.000,00 kuna). To je iz razloga što se tijekom 2012. godine veliki broj javnih

nadmetanja odnosio na nu�enje poslova za slijede�e 2-3 godine.

Grafikon 5: Vrijednost izdanih ponudbenih garancija u periodu od 1.1.2012. do

9.6.2014. godine


��

��H�

��

��H�

��

�H�

#�� "�� "��'��

��@��+��

A��+��

DB�@��+��

��

��

��

��

��

��

��

��

�� "�� #��"��'��

�

��

U Prilogu 3. dan je prikaz Ponudbene garancije (garancije za ozbiljnost ponude).

Nakon završetka postupka javnog nadmetanja i u slu�aju sklapanja Ugovora, potrebno je

dostaviti �inidbenu garanciju tj. garanciju za dobro izvršenje ugovora.

Tablica 16: Pregled �inidbenih garancija u periodu od 1.1.2012. do 9.6.2014. godine

� � � � �

DATUM IZDAVANJA

BROJ GARANCIJE

IZNOS

GARANCIJE PREDMET GARANCIJE

ROK VALJANOSTI GARANCIJE

�� . �6�"��$�>::D�?��$�$��1�5 �$� � ��5�$�> ��&��$+$�>'>9� ��

��

�� #�+�"��$�$� � &"�8$��$�� "��$" �� &�� '>��$��D��)�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�'?�>9>:��

��

�� /��"��$�$�$�)$�� $�� &�� &"� �� +�� $� �� $�$�$�) �$�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

�� . �6�"��$�$�$�)$�� $��&�� &"� �� +�� $� �� $�$�$�) �$�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

�� 1� �" ��$"$�� "��$ �"�� $�� "�� 6�"��>::D�?��$�$��9#:�1#>�&��$+$�>'>9� ��

��

�� /��"��$�$�$�)$�� $�� &�� &"� �� +�� $� �� $�$�$�) �$�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

�� . �6�"��$�$�$�)$�� $��&�� &"� �� +�� $� �� $�$�$�) �$�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��

�� 1� �" ��" ��(��"� ��I.2:��9#:�1#>�&��$+$�>'>9� ��

��

�� %�$"$�� "��$ �"�� $�� "�� 6�"��$�>::D�?��$�$��9#:�1#>�&��$+$�>'>9� ��

��

�� 9&"�8$��$�� "��$� �+�"��$��$�$��$" �� &�� '>��$��D��)�&��$+$�3?%�'.%@9#:1>'<.� ��%.C.#�>9>:��

��


�

��

Tablica 17: Prikaz �inidbenih garancija u periodu od 1.1.2012. do 9.6.2014. godine

� � �

PERIOD BROJ IZDANIH �INIDBENIH GARANCIJA

VRIJEDNOST IZDANIH �INIDBENIH GARANCIJA

01.01.-31.12.2012. 4 436.134,70

01.01.-31.12.2013. 4 828.728,00

01.01.-09.06.2014. 2 152.730,00


Grafikon 6: Broj izdanih �inidbenih garancija u periodu od 1.1.2012. do 9.6.2014. godine


D�

D�

��

#�� "�)�� #��"��'��

��

��

��

�

��

Grafikon 7: Vrijednost izdanih �inidbenih garancija u periodu od 1.1.2012. do 9.6.2014. godine


Iz tablice i grafikona je vidljivo da se 2012. I 2013. godine izdao najve�i broj �inidbenih

garancija, ali je vrijednost izdanih �inidbenih garancija daleko najve�a 2013. godine.

U Prilogu 4. dan je prikaz �inidbene garancije, tj, garancije za dobro izvršenje ugovora.

��

��

D�A��D+@��

?�?�@�?+��

�>��@��+��

�� "�)�� #��"��'��

�

��

5. ZAKLJU�AK

Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može se, pod uvjetima utvr�enima

Zakonom o kreditnim institucijama iz prosinca 2013. godine, osnovati kao banka, štedna

banka ili stambena štedionica.

Pojam »kreditna institucija« koji ne sadrži dodatak »iz države �lanice« ili »iz tre�e zemlje«, u

smislu ovoga Zakona, odnosi se na kreditnu instituciju sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad. Iznimno, pojam »kreditna

institucija«, u smislu ove glave, upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju neovisno o

državi u kojoj se nalazi njezino sjedište. Pojam »kreditna institucija k�i«, u smislu glave

XXII. Supervizija na konsolidiranoj osnovi, upotrebljava se za svaku kreditnu instituciju koja

ima položaj kreditne institucije k�eri neovisno o državi u kojoj kreditna institucija ima

sjedište.

Bankovni poslovi predstavljaju sveukupnost poslova koje su banke ovlaštene obavljati u

okviru svoje djelatnosti. Naj�eš�e se oni dijele na pasivne bankovne poslove gdje se banka

pojavljuje u ulozi dužnika. Ovim poslovima banka prikuplja nov�ana sredstva da bi mogla

poslovati (izdavanje obveznica te drugih vrijednosnih papira, prikupljanje depozita,

pribavljanje kredita te drugi bankovni poslovi). Kod aktivnih bankovnih poslova gdje se

banka pojavljuje u ulozi vjerovnika, a klijent u ulozi dužnika, obavlja se promet od banke

prema klijentu (krediti i nekreditni plasmani te ostala ulaganja) i neutralni bankovni poslovi, a

to su uslužni poslovi banaka u kojima se banka ne pojavljuje ni u ulozi vjerovnika, ve� za

stru�ne usluge koje pruža klijentima uzima odre�enu proviziju (izdavanje garancija, avala,

platni promet u zemlji, platni promet u inozemstvu i ostali neutralni bankovni poslovi).

Od banaka se danas traži preuzimanje sve ve�e odgovornosti, a samim time i njihove funkcije

postaju sve opsežnije i razgranatije. Misija svake banke je trajno i u�inkovito koristiti sve

raspoložive resurse za kontinuirani napredak poslovanja u svim segmentima, od ljudskog

potencijala, tehnologije do poslovnih procesa.



�

��


razvoj Hrvatske.

Nepovoljni trendovi u gospodarstvu obilježili su 2013. godinu. Nastavio se pad gospodarske

aktivnosti i doma�e potrošnje ve� petu godinu zaredom pa su se nastavila i nepovoljna

kretanja na tržištu rada. Izvoz je tako�er smanjen unato� rastu inozemne potražnje i

pristupanju EU-u sredinom godine. U takvim uvjetima inflacija je bila prigušena, a njezino

smanjenje posljedica prelijevanja pada svjetskih cijena prehrambenih i drugih sirovina na

doma�e cijene i povoljnog u�inka baznog razdoblja. Nastavak nepovoljnih trendova u

gospodarstvu doveo je uz zadržavanje prora�unskog manjka na povišenoj razini do zamjetnog

relativnog pogoršanja premije za rizik i gubitka investicijskoga kreditnog rejtinga države.

Snažno je pala i dobit banaka, iako je operativna profitabilnost banaka ostala vrlo dobra, a

adekvatnost njihova kapitala visoka. Monetarna politika na nepovoljne je trendove odgovorila

dodatnim pove�anjem likvidnosti sustava istodobno održavaju�i stabilnost nominalnog te�aja

kune prema euru, jednako kao i prethodnih godina. Premda su prora�unski rashodi na

gotovinskoj osnovi znatno porasli, dok su prihodi nešto smanjeni, ne može se govoriti o

ekspanzivnoj naravi fiskalne politike. Ve�i su rashodi proizišli iz viših rashoda za kamate,

uplata u prora�un EU-a i pla�anja dugova u zdravstvu iz prethodnih godina. Sve navedeno

upu�uje na nužnost snažnijeg provo�enja strukturnih reforma kako bi se oja�ala

konkurentnost gospodarstva i poboljšala op�a poslovna klima.

Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb (RBA) prva je banka osnovana u Hrvatskoj inozemnim

kapitalom. Zbog težnje za ostvarenjem vizije cjelovite ponude, Raiffeisen je nerijetko

preuzimao ulogu predvodnika u procesu razvoja financijskoga tržišta u Hrvatskoj.

Misija RBA je izgraditi dugoro�ne odnose s klijentima i pružiti cjelovitu te najkvalitetniju

uslugu na hrvatskomu tržištu. Kao �lanica me�unarodne Raiffeisen obitelji, RBA klijentima

pruža mogu�nost brzog i u�inkovitoga poslovanja u svim segmentima, u doma�im i

me�unarodnim okvirima.

Rezultati poslovanja ostvareni u 2013. godini niži su u odnosu na godinu ranije, no ostvareni

su u otežanim uvjetima poslovanja. U 2013. godini RBA je ostvarila 276 milijuna kuna dobiti

nakon oporezivanja. U odnosu na 2012. godinu smanjeni su kamatni prihodi, a pove�ana su

rezerviranja za gubitke na vrijednosti kredita i ostale imovine. Pozitivan doprinos rezultatu

�

��

poslovanja ostvaren je na prihodima iz naknada i na dobicima iz trgovanja. Smanjenje

rashoda tako�er je imalo pozitivan utjecaj na rezultat.

U usluge koje Raiffeisen banka pruža poslovnim subjektima ubrajaju se; transakcijsko

poslovanje a tu ulazi transakcijski ra�un, platni promet, poslovanje s gotovinom, cash

management, B2G (Bussines to Government), dodatna ponuda; zatim imamo direkt servise,

dokumentarno poslovanje, financiranje, EU podrška, riznica i investicijsko bankarstvo,

karti�no poslovanje, e-ToMiTreba te skrbništvo i depozitna banka.

Analizom poslovne suradnje ENERGO-termoenergetike d.o.o. i Raiffeisen banke vidljivo je

da Raiffeisen banka ima velikog utjecaja na poslovanje ENERGO-termoenergetike d.o.o.

prvenstveno u dijelu sudjelovanja na javnim nadmetanjima. Budu�i da je u ve�ini javnih

nadmetanja potrebno dostaviti garancije za ozbiljnost ponude tj. ponudbene garancije vrlo je

bitno imati potporu poslovne banke. Tako�er, kod potpisivanja ugovora potrebno je dostaviti

garancije za dobro izvršenje ugovora tj. �inidbene garancije te je uloga Raiffeisen banka u

tom dijelu poslovanja ENERGO-termoenergetike d.o.o. zaista velika.

Financijska analiza važan je alat koji financijski manadžeri koriste pri donošenju odluka

vezanih za poslovanje poduze�a. Ona prethodi procesu upravljanja tj. procesu planiranja koja

�ini sastavni dio porocesa upravljanja. Postoje razli�ite vrste analiza, a zajedni�ko im je

primjena razli�itih analiti�kih sredstava i tehnika pomo�u kojih se podaci iz financijskih

izvještaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za upravljanje.

U svrhu dobivanja pokazatelja boniteta i kreditne sposobnosti ENERGO-termoenergetike

d.o.o. ra�unali su se pokazatelji likvidnosti, zaduženosti, aktivnosti, ekonomi�nosti i

profitabilnosti za 2013. godinu. Iz dobivenih rezultata vidljivo je da je ve�ina dobivenih

koeficijenata zadovoljavaju�a. Dobiveni rezultati ukazuju na podatak da ENERGO-

termoeneregetika d.o.o. dobro posluje te da predstavlja vrlo važnog klijenta za RBA. U

skorijoj budu�nosti opseg me�usobne suradnje mogao bi se proširiti prvenstveno u dijelu koji

se odnosi na B2G usluge, financiranje te EU podršku.

Od po�etka poslovnje suradnje 2004. godine pove�ava se opseg usluga koje ENERGO-

termoenergetika d.o.o. koristi. Dio usluga se po�eo koristiti zbog proširenja djelatnosti samog

�

��

poduze�a npr. izdavanje garancija, dok se dio usluga po�eo koristi budu�i ih je Raiffeisen

banka uvrstila u opseg usluga koje nudi, npr. e-Regos, iDirekt,...

Naj�eš�e korištena usluga je iDIREKT servis budu�i se svakodnevno obavljaju kunska

pla�anja te se dnevno primaju Izvatci o prometu i stanju ra�una.

�

��

LITERATURA

Knjige:

1. Leko, V., 1998, Rje�nik bankarstva, Masmedia, Zagreb

2. Katunari�, A., 1988, Banka-principi i praksa bankarskog poslovanja, Zagreb

3. Miller, R., VanHoose, D., 1997, Moderni novac i bankarstvo, prijevod Mate, Zagreb

4. Zelenika, R., 1998, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru�nog djela , Ekonomski fakultet Rijeka, Rijeka

Pravni akti:

5. Zakon o kreditnim institucijama, Narodne novine, Zagreb, br. 159/13

�asopisi:

6. Godišnje izvješ�e Hrvatske narodne banke za 2013.

Elektroni�ki izvori:

7. Hrvatska narodna banka, 2013, Bilten HNB-a, br 26, pregledano 03.05. 2014.,

dostupno na: http://www.hnb.hr/publikac/bilten-o-bankama/hbilten-o-bankama-26.pdf

8. Limun.hr., pregledan 02.05. 2014., dostupno na: http://limun.hr/main.aspx?id=9698

9. Wikipedija, Kreditna institucija, pregledano 05.05.2014., dostupno na:��

http://hr.wikipedia.org/wiki/Kreditna_institucija

10. Limun.hr., pregledano 07.05. 2014., dostupno na:

http://limun.hr/main.aspx?id=27428&Page=2

11. Moj-bankar.hr., pregledano 07.05. 2014., dostupno na: http://www.moj-

bankar.hr/Kazalo/P/Pasivni-bankarski-poslovi-

12. Hub analize, 2008., Krediti i gospodarski rast: Od teorije do stvarnosti, pregledano

10.05.2014., dostupno na: http://www.arhivanalitika.hr/dat/HUB%20Analiza%209.pdf

13. Raiffeisenbank Austria d.d., pregledano 16. 05. 2014., dostupno na:

https://www.rba.hr/wps/public-web/o-nama-rba

14. Raiffeisenbank Austria d.d., pregledano 16.05.2014., dostupno na:

https://www.rba.hr/wps/public-web/poslovni-subjekti

�

��


https://www.rba.hr/wps/public-web/transakcijsko-poslovanje


https://www.rba.hr/wps/public-web/i-direkt


https://www.rba.hr/wps/public-web/akreditivi


https://www.rba.hr/wps/public-web/financiranje


https://www.rba.hr/wps/public-web/rba-financiranje-projekata


https://www.rba.hr/wps/public-web/riznica


https://www.rba.hr/wps/public-web/mastercard-business-debitna.

�

��

POPIS ILUSTRACIJA:

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov Str.

1. Visina i struktura imovine banaka u razdoblju od 2011. do 2013. godine 8

2. Struktura obveza i kapitala banaka u razdoblju od 2011. do 2013. godine

11

3. Ra�un dobiti i gubitka banaka za razdoblje od 2011. do 2013. godine 13

4. Financijski pokazatelji Raiffeisen banke za razdoblje od 2011. do 2013. godine

17

5. Visina i struktura imovine Raiffeisen banke u razdoblju od 2012. do 2013. godine

19

6. Struktura obveza i kapitala Raiffeisen banke u razdoblju od 2012. do 2013. godine

20

7. Uštede koje se mogu ostvariti pri ugovaranju i korištenju pojedinih usluga Raiffeisen banke

24

8. Kamatne stope na šetdnju putem FlexiBIZ štednog ra�una 36

9. Prikaz poslovanja ENERGO-termoenergetike d.o.o. u razdoblju od 2011.-2013. godine

54

10 Visina i struktura aktive ENERGO-termoenergetike d.o.o. za razdoblje od 2011. do 2013. godine

57

11 Visina i struktura pasive ENERGO-termoenergetike d.o.o. za razdoblje od 2011. do 2013. godine

58

12. Pregled platnog prometa u zemlji u periodu od 1.1.2012. do 9.6.2014. godine

68

13. Pregled platnog prometa u inozemstvu u periodu od 1.1.2012. do 9.6.2014. godine

69

14. Pregled ponudbenih garancija u periodu od 1.1.2012. od 9.6.2014. godine

71

15. Prikaz ponudbenih garancija u periodu od 1.1.2012. od 9.6.2014. godine

72

16. Pregled �inidbenih garancija u periodu od 1.1.2012. od 9.6.2014. godine 74

17. Prikaz �inidbenih garancija u periodu od 1.1.2012. od 9.6.2014. godine 75

�

��

POPIS GRAFIKONA


1. Iznos poslovnih prihoda ENERGO-termoenergetike d.o.o. u razdoblju od 2011.-2013. godine

55

2. Iznos poslovnih rashoda ENERGO-termoenergetike d.o.o. u razdoblju od 2011.-2013. godine

56

3. Kretanje dobiti ENERGO-termoenergetike d.o.o. u razdoblju od 2011.-2013. godine

56

4. Broj izdanih ponudbenih garancija u periodu od 01.01.2012.-09.06.2014. godine

73

5. Vrijednost izdanih ponudbenih garancija u periodu od 01.01.2012.-09.06.2014. godine

73

6. Broj izdanih �inidbenih garancija u periodu od 01.01.2012.-09.06.2014. godine

75

7. Vrijednost izdanih �inidbenih garancija u periodu od 01.01.2012.-09.06.2014. godine

76

POPIS PRILOGA


1. Primjer izvatka o stanju i prometu po ra�unu ENERGO-termoenergetike d.o.o. na dan 18.06.2014. godine

85

2. Primjer izvješ�a o solventnosti ENERGO-termoenergetike d.o.o. na dan 27.04.2014. godine

86

3. Primjer ponudbene garancije (garancija za ozbiljnost ponude) izdane od Raiffeisen banke 17.02.2014. godine

87

4. Primjer �inidbene garancije (garancija za dobro izvršenje posla) izdane od Raiffeisen banke 04.04.2014. godine

88

�

��

PRILOZI

Prilog 1: Primjer izvatka o stanju i prometu po ra�unu ENERGO-termoenergetike

d.o.o. na dan 18.6.2014.godine

Izvor: Dokument dobiven od ENERGO-termoenergetike d.o.o.

�

��

Prilog 2: Primjer izvješ�a o solventnosti ENERGO-termoenergetike d.o.o. na dan 27.04. 2014. godine


�

��

Prilog 3: Primjer ponudbene garancije (garancija za ozbiljnost ponude) izdane od Raiffeisen banke 17.02.2014 godine


�

��

Prilog 4: Primjer �inidbene garancije (garancija za dobro izvršenje posla) izdane od Raiffeisen banke na dan 04.04.2014. godine


�

��

Documents

OSVRT NA POSLOVNI ODNOS RAIFFEISEN BANKE I ENERGO ...oliver.efri.hr/zavrsni/761.B.pdf · TEMELJNI BANKARSKI POSLOVI Bankovni poslovi predstavljaju sveukupnost poslova koje su banke