Otto: priprema gorive smjese 1Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)OTTO: PRIPREMA GORIVE SMJESEU cilindru Ottovog motora goriva smjesa se pali pomocu svjecice, elektricnom iskrom. Pritomrazlikujemo dva osnovna nacina pripreme smjese:stvaranje gorive smjese izvan cilindra: kod rasplinjaca ili uobicajenih uredaja zaubrizgavanje benzinastvaranje gorive smjese u samom cilindru: kod motora s izravnim ubrizgavanjembenzina u cilindar, poznatih pod nazivom GDI-motori1.Uobadvaslucajajezajednickotostojegorivasmjesaucilindruvecgotovautrenutkupreskakanja elektricne iskre.Regulacijasnagesevrsipromjenomkolicineusisavanesmjese,tj.prigusivanjemusisapomocu zaklopke2 u usisnoj cijevi, a omjer goriva i zraka se pritom ne mijenja.Omjer goriva i zraka prikazuje se pomocu Iaktora zraka :0/ Z Z = ,gdje je:Z, (kgZ/kgG) - stvarna kolicina zraka (kgZ) za izgaranje 1 kg goriva (kgG),Z0, (kgZ/kgG) - stehiometrijska3 kolicina zraka za izgaranje 1 kg goriva ona kolicinazraka s kojom 1 kgG potpuno izgori, ali tako da u produktima izgaranja nemaslobodnog kisika. < 1 : viak goriva (manjak zraka): bogata goriva smjesa = 1 : Z = Z0: stehiometrijska smjesa > 1 : manjak goriva (viak zraka): siromana goriva smjesaBogatstvosmjeseimapresudanutjecajnapogonskekarakteristikemotora.Najvecasnagaimomentsepostizukodbogatesmjese(-0,9),kodkojejenazalostvisokaspeciIicnapotronjagorivaivelikaemisijaotrovnihtvariuispunimplinovima(sl.1.).Graniceupaljivosti smjese benzina i zraka iznose priblizno - 0,5 ... 1,3. SpeciIicna potrosnja opada spovecanjemIaktorazraka,cijanajvecavrijednostovisiodostignutomstupnjutehnickograzvoja.Dokjejospocetkom90ihgodinanajvecavrijednostIaktorazrakaiznosilaoko1,3danasnjiGDI-motoriradeuekonomicnompodrucjusjakosiromasnomsmjesomcijiIaktorzraka dostize max - 3. 4

1GDI je kratica engl. naziva Gasoline Direct Injection ili izravno ubrizgavanje benzina.2Kodtrkacihsemotoraumjestozaklopkekoristizasun(ravnaplocasrupompromjerausisnecijevi,postavljenaukuciste,okomitonauzduznuoscijevi).Naime,potpunootvorenazaklopka,zarazlikuodpotpuno otvorenog zasuna, ipak predstavlja izvjestan otpor strujanju u usisnoj cijevi.3Stehiometrijskakolicinazrakazaizgaranje1kggorivajeonakolicina:rakaskofombi1kgGuidealnimuvjetima potpuno izgorio, ali tako da u produktima izgaranja ne bi bilo slobodnog kisika.4U 70im godinama granicne emisije stetnih tvari u ispusnim plinovima Ottovihmotora jos nisu bile narocitoniske, pa su ih mogli zadovoljiti cak i motori opremljeni rasplinjacima. U to se vrijeme mnogo ocekivalo odmotora koji su radili sa siromanom smjesom, tj. s max - 1,3. Njihova prednost je bila niska potronja goriva.Medutim, snizavanjem dopustenih granica, indirektno je propisana i primjena katalizatora. Da bi katalizatormogaodobrodjelovati,benzinnesmijesadrzavatiolovoaomjergorivaizrakatrebaodgovaratistehiometrijskom i to s vrlo velikom tocnoscu ( = 1,0 + 2). (Olovni tetraetil se koristio za povecavanjeoktanskogabroja.Onseukatalizatorutalozinaaktivnomslojukatalizatoruitakoonemogucujenjegovodjelovanje.) Time je prakticki napusten daljnji razvoj Ottovog motora sa siromasnom smjesom, te je zapoceloOtto: priprema gorive smjese 2Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Sl. 1. Utjecaj faktora zraka na snagu Pe i specificnu potrosnju gorivage (lijevo), te naemisiju otrovnih plinova (NOx, CH, CO) u ispuhu (desno).Prije primjene katalizatora za prociscavanje ispusnih plinova, motori su bili podeseni tako dasu u podrucju djelomicnoga opterecenja radili s priblizno (10 ... 20) viska zraka ( - 1,1 ...1,2), u podrucju punog opterecenja s (10 ... 20) viska goriva ( - 0,85 ... 0,9) a u podrucjupraznoga hoda s (20 ... 30)% vika goriva5 ( - 0,7 ... 0,8), vidi sl. 2.Sl. 2. Faktor zraka u radnompodrucju Ottovog motora premakriterijima: najveca snaga pripunom opterecenju, ekonomicnavoznja pri djelomicnomopterecenju i stabilan prazni hod,odnosno lagano kretanje vozila smjesta.Stupanjem na snagu strogih normi odoputenoj tetnoj emisiji ispunih plinovaautomobilskih motora, stvoreni su noviobvezni kriteriji.Zadobroizgaranjeraspodjelakolicinesmjeseibogatstvosmjeseupojedinimcilindrimamotoramorabitistoujednacenija.Gorivomorabitirasprsenoustovecibrojsitnihkapljicajerjetadanjegovoisparavanjebrze,mijesanjesazrakomjeboljeismjesaucilindrujehomogenija.Ovezahtjevenajboljeispunjavajuuredajizaubrizgavanjegorivaselektronickomregulacijombogatstvasmjese,kojimoguuzetiuobzirimnostvodrugihparametara koji utjecu na rad motora. razdobljekojetrajeidanas,gdjesezapripremugorivesmjesekoristeuredajizaubrizgavanjeselektronickom regulacijom i-sondom u ispusnoj cijevi, a prociscavanje ispusnih plinova vrsi se pomocu 3-komponentnog katalizatora (reducira NOx na N2 i O2 te s tim kisikom dogorijeva CO i HC). Medutim pojavaGDI-motora sredinom 1990-ih sasvim sigurno predstavlja uspjeni povratak motora sa siromanom smjesom.5Ako je smjesa bogata, motor se ravnomjernije vrti i hladan lake starta.J e199800l rax3 e0. 1 1.1 1.8 2.2 2. 3 3.1Fa|lor zra|a rolor| sa s|rorasror srjesor (sred|ror Z0||)Men 1,1 ... 1,2 0,7 ... 0,8 0,85 ... 0,9100 %opterecenjaOtto: priprema gorive smjese 3Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Uredaji za pripremu gorive smjese kod Ottovog motora:1.rasplinjaci.2.uredaji za ubrizgavanje goriva.1.RASPLINJACISl. 3. Princip rada rasplinjaca.Sl.4.(1.15.)Shemausisnecijevisrasplinjacem.Kodotvorenezaklopkebrzinastrujanjaucijevijevelika,tlakpdugrludiIuzorajenizakpaizvlacigorivo(1).Akojezaklopkazatvorena,tlakizanjejenizak(crtkano)pasebatudovodigorivo(2).UOCITE:sotvaranjemzaklopkerasteprotoktepritomtlakpdudifuzoruopada,atlakpusizazaklopkeraste!Otto: priprema gorive smjese 4Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)

Sl. 5. (1.17., 1.22.) Elementarni rasplinjac i njegovi glavni elementi. Gorivo se iz komore splovkom (1) za odrzavanje konstantne razine, dovodi pomocu cijevi (2) kroz sapnicu (3) ugrlo difuzora (4), tamo se raspruje i mijea sa zrakom. Regulacija protoka vri sepritvaranjem zaklopke (5).Desno:Broj sapnice = dg u stotinkama mm. Npr. sapnica broj 125 ima promjer 1.25.ZAHTJEVI na rasplinjac:pouzdan rad motoraniska potrosnja goriva kod djelomicnog opterecenja ( > 1) inajveca moguca snaga kod punog opterecenja motora ( < 1)priprema smjese koja daje nisku tetnu emisiju ispuha.Elementarni rasplinjac ne moze ispuniti ove zahtjeve!Razlozi:PotlakugrludiIuzorakojisluzizaizvlacenjegoriva,rastespovecanjembrzineprotoka.Kodvelikogprotokajetlakpd udiIuzorunizakpajegustocazrakamanja,dokjegustoca tekuceg goriva koje izlazi u diIuzor nepromijenjena. Zbog toga kod velikog protokasmjesa sadrzi previse gorivaprebogata je.Sl. 6. (1.26.)Znacajke elementarnogi idealnog rasplinjaca.10 presjek strujanja100%idealnirasplinjaelementarnirasplinja (ge, min) (Pe, max)BOGATAsmjesaSIROMANAsmjesaOtto: priprema gorive smjese 5Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Elementarni rasplinjac+dodatni uredaji = stvarni rasplinjacSl.7.ShemauredajazanapajanjeOttovogmotoragorivompomocurasplinjaca:1spremnik goriva, 2dobavna pumpa, 3prociscavac goriva, 4rasplinjac, 5usisna cijev.I.Podjela rasplinjaca prema smjeru strujanja:uzlazni (sl. 5., povijest)silazni (nafcesci)kosihorizontalni.II.Podjela prema nacinu doziranja goriva:rasplinjaci s komorom plovka(nafcesci ali nepogodni :a rad motora u ra:nim poloafima)membranski rasplinjaci(pogodni :a rad motora u ra:nim poloafima. rucne motorne pile, :rakoplovi).III.Podjela prema presjeku difuzora:s konstantnim presjekom difuzoras promjenjivim presjekom difuzora.Sl. 8. Rasplinjaci prema smjeru strujanja: silazni (lijevo), kosi (u sredini) i horizontalni (desno).Otto: priprema gorive smjese 6Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)UREAJI RASPLINJACA:1.uredaj za odrzavanje konstantne razine goriva2.sustav glavne sapnice s uredajem za korekciju bogatstva smjese3.uredaj za rad motora na praznom hodu4.uredaj za obogacivanje pri naglom ubrzavanju motora5.uredaj za hladni start.A) RASPLINJACI S KOMOROM PLOVKA IS KONSTATNIM PRESJEKOM DIFUZORASl.9.Ukomoriplovkaseodrzavastalninivogoriva,jerprotokgorivaovisiotlakunaulazu u glavnu i ostale sapnice. Sl. 10. (1.18.) Ugradnja rasplinjaca sobzirom na polozaj komore plovka.Otto: priprema gorive smjese 7Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Sl. 11. (1.27.) GLAVNA SAPNICA (2) s uredajem za korekciju bogatstva smjese.Sl. 12. GLAVNA SAPNICA na rasplinjacu sa silaznim strujanjem: (1)izlaz goriva izkomore plovka kroz glavnu sapnicu, (2) glavna struja zraka, (3) ulaz korekturnoga zraka.Otto: priprema gorive smjese 8Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Sl. 13. (1.30.) PRAZNI HOD: uredaj za rad neopterecenog motora.Otto: priprema gorive smjese 9Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Sl. 14. (1.31.) Uredaj za PRAZNI HOD s paralelnim protokom zraka.Sl. 15. (1.34.) Uredaj za naglo UBRZAVANJE s klipnom pumom.Otto: priprema gorive smjese 10Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Sl. 16. (1.35.) Uredaj za UBRZAVANJE s membranskom pumom.Sl. 17. Uredaj s membranskom pumpom za obogacivanje smjese pri naglom UBRZAVANJU.Otto: priprema gorive smjese 11Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Sl. 18. (1.36.) Uredaj za rad HLADNOG motora.Sl. 19. (1.38.) AUTOMATSKO ISKL1UCIVAN1E uredaja za rad HLADNOG motora.Otto: priprema gorive smjese 12Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Sl. 20. Cok vrsi obogacivanje smjese pri pokretanju hladnoga motora. (1)dotok goriva, (5) ulaz zraka pri zatvorenoj zaklopci coka. Na slici je prikazan automatski uredaj coka koji seiskljucujebimetalnomoprugomkojasezagrijavatoplinommotora(ilielektricnimgrijacemspojenimprekovremenskogreleja). Priautomatskomcokutrebaprijehladnogstartamotorajedamput pritisnuti i otpustiti pedalu gasa, da popusti pritisak na stepenicasti plocu, te se onaoslobodi.Bimetalnaoprugatadazaokrenestepenicastuplocuupolozajkojiovisiotemperaturi motora i sukladno tome djelomicno ili potpuno pritvori zaklopku coka.Otto: priprema gorive smjese 13Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)B) RASPLINJACI S KOMOROM PLOVKA IS PROMJENJIVIM PRESJEKOM DIFUZORASl. 21. (1.42.) Rasplinjac s klipom.Sl. 22. (1.45.) Rasplinjac ujednacenog tlaka s klipom (rasplinjac s potlakom).Otto: priprema gorive smjese 14Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)C) MEMBRANSKI RASPLINJACI(s konstatnim presjekom difuzora)Sl. 23. (1.46.) Membranski rasplinjac.RASPLINJAC:PREDNOSTI I NEDOSTACIPrednosti:+jednostavno odrzavanje+pouzdan rad.Nedostaci:ne moze dati optimalnu smjesu u cijelom radnom podrucju motorane moze prilagoditi smjesu radnom stanju motora ni priblizno tako dobro kao uredajiza regulirano ubrizgavanjeznatno su vece varijacije bogatstva smjese po cilindrimazaledivanje po hladnu i vlaznu vremenu.Otto: priprema gorive smjese 15Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)2.UREAJI ZA UBRIZGAVANJE BENZINAUbrizgavanje benzina:prema mjestu ubrizgavanja: | u usisnu cijev|izravno u cilindarprema vrsti uredaja: mehanicko ubrizgavanje (nema elektronike)elektronicko ubrizgavanje(elektronika upravlja radom uredaja)motor management iliupravljanje radom cjelokupnog motora(elektronika upravlfa radom uredafa)2.1.0(+$1,.28%5,=*$9$1-(%(1=,1$2.1.1.Mehanicko ubrizgavanje benzina kIipnom pumpomPocetci: | prije Prvog svjetskog rata|najprije na zrakoplovima; kasniji razvoj je potvrdio ovaj izbor jer:+uredaj nije osjetljiv na polozaj zrakoplova (za razliku odrasplinjaca)+brzo reagira na promjene+jednostavna je korekcija bogatstva smjese s povecanjem visine|zatim kod sportskih automobila zbog:+ujednacenijeg i tocnijeg doziranja goriva po cilindrima (to jerezultiralo istovremenim smanjenjem potronje goriva ipovecanfem snage motora)|kod 2-taktnih Ottovih motora kasnijim pocetkom ubrizgavanja gorivaizbjegava se gubitak smjese u ispuh, pri ispiranju cilindra.Osnova uredajaklipna pumpa za ubrizgavanje poznata od Dieselovih motora(Bosch fe :apoceo serifsku prio:vodnfu pumpi :a Dieselove motore 1927. g.)|POTESKOCE: benzin slabo podmazuje i ima malu viskoznost6veca mogucnost pojave cepova benzinskih para|TLAK ubrizgavanja kod nenabijenih automobilskih motora: ~ 1,5 barOvako su na automobilskim motorima (Mercedes, BMW) izgledali suvremeni uredajiza ubrizgavanje (Bosch, Kugelfischer) 60-tih godina.2.1.2.Mehanicko ubrizgavanje Bosch K-JetronicOvajseuredajpojaviopocetkom70-tihgodina.Benzinsestalno(kontinuiranoK)ubrizgava u usisnu cijev a zrak ga za vrijeme usisa uvlaci u cilindar. U usisni vod je ugradenposeban uredaj za izravno mjerenje protoka zraka.Tlak ubrizgavanja: p = 3,3 barUredaj je jednostavan i pouzdanNema regulacije pa ne moze odrzavati zeljeni omjer goriva i zraka

6Viskoznost = unutarnji otpor fluida protiv tangencijalnih deformacija (vidi: IP1).Otto: priprema gorive smjese 16Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)2.2.(/(.7521,.,835$9/-$12regulirano) UBRIZGAVANJE BENZINAElektronicki sklop senzori racunaloupravlja kolicinom ubrizgavanoga gorivaregulira kolicinu ubrizgavanoga goriva pomocu povratne veze,povratnu vezu cini lambda-sondaCilj regulacije sto tocniji omjer goriva i zraka, radi manje tetne emisije ispunihplinova.Dananje stroge norme (ECE R-83.03) o doputenoj tetnoj emisiji ispunih plinova Ottovihmotora mogu se na sadanjem stupnju razvoja zadovoljiti jedino upotrebom trokomponentnogkatalizatora(smanjujetrikomponente:NOx,CHiHC).Katalizatorpaktrebabezolovnibenzin i stehiometrijsku smjesu, pri cemu omfer goriva i :raka treba odravati u vrlo uskimgranicama:% 2 00 , 1 < = . Ovo moe samo elektronicki uredaf :a ubri:gavanfe goriva s -sondom u ispunoj cijevi, ispred katalizatora.PrviovakavuredajIirmaBoschjenapravilatakodajemehanickomuredajuK-Jetronicdodalaelektronickiupravljackisklop.OvajenovaizvedbanazvanaKE-Jetronic(K=kontinuirano ubrizgavanje, E elektronicka regulacifa).TvornicaBoschjerazvilacitavnizovakvihuredaja,najprijebezapotomsa-sondom.Paralelnosurazvijaniielektronickiuredajizapaljenje.Vrhunactakovogputadanaspredstavljaju uredaji za upravljanje radom cjelokupnog motora, u kojima su integrirani uredajza ubrizgavanje i uredaj za paljenje, kao i posebne Iunkcije za nadgledanje sigurnosti pogonamotora.Ovakavnacinupravljanjaradommotoranazivasemotormanagement.Primjer:Boschov Motronic.Vrste ubrizgavanja:a) prema broju brizgaljki: | single point (jedna brizgaljka za sve cilindre)|multi point (svaki cilindar ima svoju brizgaljku)b) prema trenutku ubrizgavanja:| kontinuirano|grupno (npr. po dva cilindra istovremeno)|sekvencijalno (za svaki cilindar posebno)Sl. 24. Ubrizgavanje prema broju brizgaljki: multi point (lijevo) i single ponit (desno).Otto: priprema gorive smjese 17Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Prednosti:+velika preciznost doziranja goriva u svim mogucim uvjetima rada motora(moguce je uzeti u obzir citav niz utjecajnih Iaktora)+jedino uz pomoc ovih uredaja i katalizatora moguce je ispuniti danasnje strogepropise o cistoci ispusnih plinova automobilskih Ottovih motora+na vrlo proIinjen nacin se moze ostvariti sigurnost pogona (zastita motora odhavarije i osiguravanje mobilnosti vozila u slucaju otkazivanja pojedinih podsustavauredaja, prelaskom na 'sigurnosni nacin rada).Nedostaci:odrzavanje trazi posebnu opremu i kolovani personalusprkos velikog povecanja pouzdanosti i servisnih intervala nikada do sada korisnikvozila nije ni priblizno toliko bespomocno ovisio o ovlastenom servisu (prikljucenjena upravljacko racunalo moguce je jedino uz pomoc posebnog proizvodacevogracunalskog uredaja putem za sada nestandardnog prikljucka i posebnog soItwarea).Najtocnijainajujednacenijaraspodjelagorivapocilindrimapostizesesekvencijalnimubrizgavanjem(sl.31.).Gorivosenaprikazanojslicineubrizgavautaktuusisanegomaloranije,takodacekautoplojusisnojcijevi,zagrijavaseiisparava,stopospjesujemijesanjegoriva i zraka.Sl.25.Ubrizgavanjesprekidima(sekvencijalno).Matricapodatakavremenaubrizgavanjagorivaprikazanajeplohom:tvrijemeubrizgavanja,nbrzinavrtnje,-kutzaklopkeuusisnoj cijevi, odnosno polozaj pedale gasa. Krivulja 1 odgovara punom opterecenju motora ipribliznopratikrivuljustupnjapunjenja,odnosnonajvecegmomentamotora.Krivulja2Predstavlja rad motora pri najvecoj brzini vrtnje, od najmanjeg opterecenja (na lijevoj strani)donajveceg(desno).TockeplohedeIiniranesucvornimtockamazareIerentnostanjeipohranjeneumemorijuracunala.VrijemeubrizgavanjauradnojtockiTracunaloodredujeinterpolacijom izmedu vrijednosti u rubnim tockama (1, 2, 3, 4) te ih dodatno korigira premapodacima dobivenim od osjetnika radnih paramatara motora.2.3.(/(.7521,.2835$9/-$1-(5$'2002725$(HOHNWURQLNLPRWRUPDQDJHPHQW)MOTRONIC elektronicki regulirano ubrizgavanje + paljenje + nabijanje + AGR + ...Otto: priprema gorive smjese 18Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)ECU (Electronic Control Unit)(raXQDORGorivo(S < 50 mg/kg)ZrakMjeraprotokazraka-sondaMOTORKatalizatorblizumotoraIspuni plinoRadni parametri motora(naponski signali osjetnika)-sondaza kontroluradakataliaztoraOBD (On-Board Diagnose)(ugraHQDDXWRPDWVNDGLMDJQRVWLNDSl. 26. Osnovna shema elektronickog uredaja za ubrizgavanje s regulacijskim krugom -sondeza motor koji ispunjava kriterije tetne emisije Euro-3.Sl. 27. Centralno ili single ponit ubrizgavanje (Bosch Mono-Jetronic). Ovdje se gorivo stalnoubrizgava.Zahvaljujucielektronickojregulaciji(-sondauispusnojcijevi),odrzavanjepotrebnogbogatstvasmjeseznatnojeboljenegokodrasplinjaca.Natajjenacintakoderdonekle ublazen negativni utjecaj nejednolike raspodjele smjese koja se priprema najednommjestu i odvodi u cilindre razlicito oblikovanim i nejednako dugim usisnim cijevima. NovijageneracijanosinazivMono-Motronicinemarazvodnikapaljenjanegosvakicilindarimasvoju bobinu (sve su integrirane u jedan zejdnicki blok) a tocku paljenja mijenja elektronika.Otto: priprema gorive smjese 19Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Sl.28.(1.57.)ShemauredajazaisprekidanoubrizgavanjeLH-1etronicsmjeracemprotoka s uzarenom zicom. (LH = Luftmengenmessung, Hitzdrahtmesser)Otto: priprema gorive smjese 20Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Sl.29.(1.58.)ShemauredajazaisprekidanoubrizgavanjeK-1etronicsplocastimmjeracemprotokazrakaiklipnimrazdjelnikomkolicinegoriva.(K=kontinuiranoubrizgavanje(potpunomehanicko,bez-sonde);KE=KontinuiranoubrizgavanjesElektronickom regulacijom (s -sondom).Otto: priprema gorive smjese 21Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)VAZNIJI OSNOVNI ELEMENTI ELEKTRONICKOG UBRIZGAVANJA:Sl. 1.48. Plocasti mjerac protoka zrakaSl. 1.49. Mjerac protoka zaraka sa zaslonomSl. 1.49. Regulator tlakaSl. 1.54. Elektromagnetska brizgaljkaSl. 1.51. Induktivni davacSl. 1.52. -sonda i njezine znacajkeOtto: priprema gorive smjese 22Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Sl.30.ShemauredajaBosch-MotronicM2.5namotoruOpel2.0/16V.Katalizator(15)i-sonda (16) su kod ove izvedbe iz 1988. g. jo daleko od motora pa je potrebno dosta vremenada dodu na radnu temperaturu i pocnu prociscavati ispusne plinove. (MTZ 4/1988)Sl. 31.Sekvencijalno ili isprekidano ubrizgavanjegoriva (Bosch-Motronic M 2.5) u usisnu cijevpred usisni ventil 4-cilindarskog motora Opel2.0/16V, s redosljedom paljenja 1 3 4 2.Kod punog opterecenja (gore) je brzinastrujanja velika i mijeanje goriva i zraka jedobro pa se ubrizgavanje vri za vrijeme usisa.Kod djelomicnog opterecenje (dolje) gorivo seubrizgava izmedu dva usisa i za vrijeme dokceka u usisnoj cijevi ono isparava na vrucimstijenkama, da bi se bolje pomijealo sazrakom. (MTZ 4/1988)Otto: priprema gorive smjese 23Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)

Sl. 32. Cetiriventilski motor Opel 2.0/16V. Lijevo: brizgaljka s dva mlaza (MTZ 10/1988). Desno:usisna grana s rezonantnim volumenom i cjevovodom za snabdijevanje brizgaljki gorivom(strelica) (MTZ 10/1988).Sl. 33. Problemi koji utjecu na kolicinu goriva koja ulazi ucilindar Ottovog motora (Shell Lexikon4,ATZ/MTZ7/8,1995). Zbog toga se razvoj uredaja za ubrizgavanje krece prema regulaciji Iaktorazraka za svaki cilindar posebno.Otto: priprema gorive smjese 24Mahalec, I.: MOTORI (2001-01-08)Sl.34.BoschMotronicM5sdvije-sondeikatalizatoromblizumotora(dabrzedostignuradnetemperature)iugradenomdijagnostikom.1-spremnikaktivnogugljena(zahvatanjebenzinskihpara),2zaporni ventil, 3ventilza regeneriranjeugljena svjezimzrakom,4regulator tlaka goriva, 5elektromagnetska brizgaljka, 6upravljacki tlacni ventil za AGR,7bobina,8osjetnikpolozajabregastogavratila,9pumpasekundarnogazraka,10ventilsekundarnogazraka,11masenimjeracprotokazrakasuzarenomniti,12elektronickaupravljackajedinica(racunalo),13osjetnikpolozajazaklopke(vezanenapedalugasa),14izvrsniclanzapraznihod,15osjetniktemperaturezraka,16AGR-ventil(propustadioispusnihplinovanatraguusis),17prociscavacgoriva,18osjetnikdetonacije, 19 osjetnik brzine vrtnje, 20 osjetniktemperaturemotora,21- -sonda, 22 na prikljucak dijagnostickog uredaja, 23dijagnosticka zaruljica, 24diIerencijalni osjetniktlaka, 25elektricna dobavna puma u spremniku goriva.