11

P

Vrijeme novog prevrednovanja

samu

jedinstvo teme seminara, da egzistiraju zajedno ili ih treba promatrati potpuno odvojeno u

differentia qualitatis koja pretpostavlja scientia qualitatis

ija kvaliteta odnosa religija, identitet,

politika pred kojim smo prije opredjeljenja za neku klasifikaciju, obavezni na pitanje ali i

ntitet, politika koje nije zarobljeno iskustvima njegova nasilna

razdvajanja kao i iskustvima nasilna ujedinjenja. Mislim, dakle, da se tema ne bi trebala

smjestiti unutar opredjeljenja za pozitivno ili negativno relevancije dva tipska i divergentna

vidokruga njenog sadr

konzervativnom. Jedan i drugi vidokrug, kad se unutar umjesti smisao fenomena, ovi postaju

fenomena religija, identitet, politika. Sa

divergenciju

je u

n u liku

12

s

identiteta tijesno, puca sukob ljudskog koje se zatomilo u neistinitost sa samim sobom. U

modernom svijetu istinitost tte neistovjetnosti se ne smije prizn

koji se onda prostor imenuje specifikum katastrofe dok je ona danas univerzalna. Doprinos ovog

I

Utemeljenost refilozoficiranja Marxove misli

ju sudbinu objavila praksom vlasti kao

-

mutatis mutandis

Ura ovog svijeta otkucava pitanje:

- nije li pozicioniranje mnogov

dnim padom u historicizam?

skepsom. Marxov kriticizam je djelatna kritika pa zato Marxov kriticizam nije nova jedna

i rasta povij -

vano na zadatak

13

Rad-

-prirodu da radi. Rad je essentia i esse

Da je rad essenntia i esse

ekskluzivni prostor svekolikog bivstvovanja prostor je dokaza istine. Ona eksplicite sa Marxom,

interp

je prakticirali refilozoficiranjem Marxove misli, poricatelji

mogu sa M

u postaju zakletvom, da se svijetom rada

-

-

suvremenog svijeta na prakticiranje fragmenata, na otvorenost za singularno moderna je (ili

postmodern

14

postati religijom.

scientia qualitatis

svu

zemaljskom carstvu a ne nebeskom.

sta

Svakako, Marx je ovu igru-

m

-

neupitnost takve jednakosti pa individuum post

15

i polje

koja misli o krizi iz krize jednog povijesno

preko palube

s-

samo dileme

-Mar

-komunizam, bilo

to se Marx refilozoficirao da bi bila

filozofije kod Marxa, a ovu je Marx htio prevladati. Koliko je povijesno na vidjelu kriza

-misli. Utemeljenost refilozofiranja Marxove misli

-

pitanja u djelu osigurao, i za suvremenost, ili pak da uslovimo da djelo nije filozofija pa je,

utemeljuje se iz svijeta k -

slobodi od Boga. Refiloziciranje Marxova djela nije njegovo opravdanje iz svoje filozofske

16

struktuiranosti. Ono je revociranje u novo prevrednovanje prevrednnovanja svih vrijednosti u

kojem

Analogno Descartesu kod kojeg je izvjesnost me cogitare me esse, Marxu je izvjesnost

me agere=me esse

me agere=praksa je temelj utemeljenja znanja, istin

praksi i kad se emancipiraao

dija

II

Neutraliza

Hegelova reakcija na Kantovo sebe-

bjekt

(umski subjekt)utemeljuje odnos prema svijetu smisla monopola spoznaje i prerade predmeta.

-

-

vanim objektivitetom. Iz takozvanog sebe-

i

17

i svoje prirode-rada

jeka, njegov identitet, neprobojan je i

-

predmetima i predmetima volje svoje

praksa, u modernom svijetu prakticiranje, slika je jednoobrazne pojavnosti svijeta

a volja u formi moderne religije pretpostavlja politiku koja bez

e

scientia

qualitatis qualitatis

slio i kao odgovornost

-

homo

rationalis - entiteta, tendira afirmaciji

nadolasku -emancipacije od tajne (metafizike) sve do

abijaju u koncepciju, a ona se

krize svijeta. Istina te krize tra

prevrednova

Novo prevrednovanje vrijednosti, ili prevrednovanje novih-

18

tici, ekonomiji, znanosti, tehnici, metafizici, religiji, no