Razdoblje

novog

apsolutizma

Razdoblje novog apsolutizma

(1851. – 1860.)

Ukida se okrotirani ustav i uvodi novi apsolutizam

Cilj: osnažiti monarhiju i apsolutizam Habsburgovaca

Novi apsolutizam = neoapsolutizam = Bachov apsolutizam

Bachov apsolutizam – ime po Bachu, ministru unutarnje politike AU

Apsolutna vlast (car) = vojska + policija + upravni aparat

U Hrvatsku dolaze brojni činovnici – ureduju na njemačkom

jeziku – germanizacija

Njemački je službeni od 1857.g.

Josip Jelačić je i dalje ban – bez stvarne vlasti

Carski činovnik

Mora provoditi odluke iz Beča

Kulturno djeluje

Pokrenuo postupak uzdizanja Zgb biskupije u nadbiskupiju

Hrvatske političare (Sakcinski, Jelačić, Bogović, Filipović...) nadzire tajna policija

1852.g. – Zagrebačka biskupija postaje nadbiskupija – Juraj Haulik prvi nadbiskup

Gospodarstvo Hrvatske u doba

novog apsolutizma

1853. g. carski Patent o zemljišnom rasterećenju – postupak

pretvaranja selišta u seljačko privatno vlasništvo → seljaci su

nesposobni za tržište

Ukida unutarnje carine – unaprijeđenje trgovine

Teže prodiranje industrijalizacije u Hrvatsku

Slom novog apsolutizma

Monarhija trpi vojne gubitke (poraz u sukobu s Pijemontom i

Francuskom)

Temelji apsolutizma se klimaju – dižu se porezi – nema novaca u

državnoj blagajni

Narod se sve više vidljivo opire apsolutizmu → car uvodi

poboljšanja u upravi i zakonodavstvu => kako bi smanjio pritisak

naroda

1860.g. Listopadska diploma – novi nametnuti ustav

Jednakost svih ljudi pred zakonom

Sloboda vjeroispovijesti

Ukidanje tlake

Sazivanje zemaljskih sabora i zajedničkog državnog sabora u

Beču

Posljedice: Negativne posljedice Pozitivne posljedice

• Policijska država

• Seljaci nesposobni za tržišno

gospodarstvo

• Loše stanje državnih financija

• Neuspiješna vanjska politika

• Nepovoljne reakcije svih društvenih

slojeva

• Germanizacija

• Ukidanje lokalne samouprave

• Ne zasjedaju parlamenti

• Patent o zemljišnom rasterećenju

• Opći građanski zakonik

• Zaštita privatnog vlasništva