PALAMETA 017. SNAŽNIJI GLAS - europarl.europa.eu · U drugom dijelu Parlametra 2017. prati se javno mnijenje u pogledu prijetnji i zaštite koju EU pruža. Ideja „Europe koja štiti”

PARLAMETAR 2017.

STUDIJA - Serija praćenja javnog mnijenjaAnketa Eurobarometra koju je naručio Europski parlamentGlavna uprava za komunikacijuOdjel za praćenje javnog mišljenjalistopad 2017. – PE 608.741

SNAŽNIJI GLASMIŠLJENJE GRAĐANA O PARLAMENTU I EU-U

PARLAMETAR 2017.

SNAŽNIJI GLASMIŠLJENJE GRAĐANA O PARLAMENTU I EU-U

STUDIJA

Serija praćenja javnog mnijenja

Glavna uprava za komunikaciju

Odjel za praćenje javnog mnijenja

PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS4

IMPRESUM

AUTORI

Philipp SCHULMEISTER, načelnik Odjela (urednik)

Elise DEFOURNY, Said HALLAOUY, Luisa MAGGIO

Matthias BÜTTNER

GRAFIČKA PODRŠKA

Katarzyna ONISZK, Marianna COLONNA

Rukopis dovršen u listopadu 2017.

Bruxelles, © Europska unija, 2017.

Fotografija na naslovnici: Shutterstock

O IZDAVAČU

Ovaj je dokument izradio Odjel za praćenje javnog mnijenja u okviru

Glavne uprave za komunikaciju (DG COMM) Europskog parlamenta.

Odjelu za praćenje javnog mnijenja možete se obratiti na adresi:

[email protected]

JEZIČNA VERZIJA

Izvornik: EN

IZJAVA O ODRICANJU ODGOVORNOSTI

Ovaj je dokument pripremljen za zastupnike i osoblje Europskog parlamenta te je

ponajprije namijenjen njima kako bi im pomogao u njihovu parlamentarnom radu. Za

sadržaj ovog dokumenta odgovoran je isključivo njegov autor (autori) i mišljenja izražena

u njemu ne treba smatrati službenim stajalištem Parlamenta.

PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS 5

SADRŽAJ

PREDGOVOR ................................................................................................................................................................ 7

SAŽETAK .......................................................................................................................................................................... 9

KONTEKST ...................................................................................................................................................................... 11

POGLAVLJE I.: SNAŽNIJI GLAS ...................................................................................................................... 13

Moj se glas računa u EU-u i u mojoj zemlji .................................................................................. 14

Zanimanje za europske poslove ......................................................................................................... 16

Članstvo u EU-u kao dobra stvar ........................................................................................................ 17

Moja zemlja ima koristi od članstva u EU-u... i zašto ............................................................... 18

Idu li stvari u pravom smjeru? ................................................................................................................ 23

Jesu li moja zemlja ili EU na pravom putu? ................................................................................... 26

Predodžba Europskog parlamenta i njegova uloga ................................................................ 26

Zanimanje za europske izbore ............................................................................................................. 30

POGLAVLJE II.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI? ...................................................................................................... 31

Borba protiv prijetnje terorizma ........................................................................................................... 33

Sociodemografski profili ispitanika .................................................................................................... 39

Europski i nacionalni identitet: zajednička osnova ................................................................. 40

Naglasak na digitalnoj Europi ................................................................................................................ 41

Naglasak na kibernetičkoj sigurnosti ............................................................................................... 41

POGLAVLJE III.: POZIV NA DJELOVANJE NA TEMELJU JASNIH VRIJEDNOSTI ...... 43

Borba protiv terorizma prioritet je za ... ............................................................................................ 44

Rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti ................................................... 45

Borba protiv nezaposlenosti mladih ................................................................................................ 46

Borba protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima .................................................... 47

Borba protiv klimatskih promjena i poticanje gospodarstva: proturječni ciljevi? . 48

Čvrsta predanost europskim vrijednostima ................................................................................ 50

TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ................................................................................................................................ 54



PREDGOVOR

Mišljenja su važna. Za demokratski izabran Europski parlament najvažnije je

da svi građani u Europskoj uniji budu zastupljeni i da se njihov glas čuje, da

se ta mišljenja slušaju i da se shvaća njihova raznolikost. U svojoj desetoj godini

postojanja „Parlametar” Europskog parlamenta i dalje prati mišljenja europskih

građana o članstvu u EU-u i njegovim koristima, o tome čuje li se njihov glas u

Uniji i, naposljetku, o njihovu stavu prema Europskom parlamentu, njegovim

prioritetima, postupcima i misijama. Parlametar je, stvarajući zajedničku sliku iz

raznolikosti, odraz današnje Europske unije.

Od 2007. godine ankete Parlametra pružaju sažet i bogat prikaz načina na koji se javno

mnijenje u Europi mijenja s vremenom. Anketama se prate njezini usponi i padovi u

vremenima krize i uspjeha te se svjedoči o čvrstoj predanosti i posvećenosti europskih

građana temeljnim pravima i slobodama. Anketama Europskog parlamenta kojima se

ispituje javno mnijenje rasvjetljuje se važnost EU-a u borbi protiv globalnih prijetnji, mjeri

se koliko su građani svjesni zakonodavnih mjera koje EU, a osobito Parlament, provodi u

njihovo ime i u njihovu interesu.

Pri tome ankete Parlametra pružaju mnoštvo podataka i informacija, što omogućuje

detaljan uvid u trendove javnog mnijenja ne samo na prosječnoj europskoj razini nego i

na razini pojedine zemlje ili na sociodemografskoj razini, s mnogo više dostupnih detalja.

Upravo tolika količina dostupnih detaljnih informacija čini Parlametar tako vrijednim

i korisnim alatom. Prosječni europski rezultati za svako pojedino pitanje iznose samo

jednu stranu priče, što će ova anketa i pokazati. Tek u kombinaciji s različitim nacionalnim

rezultatima (i često u opreci s njima) dobivamo potpunu sliku Europske unije kroz oči

njezinih građana.

Terenski rad za ovaj Eurobarometar Europskog parlamenta provodio se od 23. rujna do 2.

listopada 2017. godine. U razgovorima uživo agencija Kantar Public intervjuirala je 27 881

ispitanika u svih 28 država članica.

Predstavljanje rezultata počinje opisom konteksta te značajnih političkih i gospodarskih

događaja koji su se odvili posljednjih mjeseci i koji su ključni za razumijevanje promjena

mišljenja i trendova. Izvješće je strukturirano u tri poglavlja koja se bave trima glavnim

temama. U prvom se poglavlju razmatra glas građana i njihov stav prema Europskoj uniji


i Europskom parlamentu. U drugom se poglavlju istražuju mišljenja građana o tome od

kojih bi ih prijetnji Europska unija ponajprije trebala zaštititi, kao i o tome koja postignuća

i uspjehe Europske unije žele očuvati. Naposljetku, u trećem se poglavlju rasvjetljuju

politički prioriteti u vezi s kojima bi europski građani voljeli da Europski parlament djeluje

te vrijednosti koje smatraju važnima.

Za mnoga važna pitanja prikazani su grafikoni s tendencijama od 2007. godine kojima se

analiziraju promjene u mišljenju europskih građana. Neka pitanja nisu bila postavljena u

svim anketama Parlametra, stoga se tendencije za različite pokazatelje mogu razlikovati.


SAŽETAK

Parlametar 2017. pokazuje snažniji glas europskih građana, njihovo snažnije

vjerovanje u europski projekt, kao i snažniju predodžbu Europskog

parlamenta u očima građana. U kontekstu ponovno potaknute rasprave o

budućnosti Europe i osporavane ujedinjenosti u Europskoj uniji, 47% europskih

građana smatra da se njihov glas računa u EU-u. To je najbolji rezultat ostvaren

od europskih izbora 2009. godine. Nadalje, budući da 57% ispitanika smatra da je

članstvo u EU-u dobro za njihovu zemlju, taj je pokazatelj također blizu razine na

kojoj je bio u razdoblju prije krize.

U Parlametru Europskog parlamenta za 2017. pomno se razmatraju mišljenja građana o

članstvu u EU-u i njegovim koristima, o tome računa li se njihov glas u Europskoj uniji te o

njihovu stavu prema Europskom parlamentu, njegovim prioritetima, postupcima i misijama.

Pozitivni znakovi gospodarskog oporavka u EU-u i povratak na stabilnost sve se više

smatraju „novim normalnim stanjem”. Prvi dio Parlametra 2017. upućuje na to da su građani

sve skloniji EU-u, kao što su već pokazale prethodne ankete provođene od 2016. godine.

Posljednja anketa iz ožujka 2017. „Dvije godine do europskih izbora” već je pokazala da

su građani sve svjesniji da EU djeluje u njihovo ime u područjima koja oni odrede kao

prioritetna. Na temelju tog sve većeg prepoznavanja djelovanja EU-a zanimanje za EU i dalje

je na visokoj razini od 57% te pokazuje stalan rast s vremenom.

U okviru ponovno pokrenute rasprave o budućnosti Europe nedvojbena većina Europljana

i dalje podržava članstvo svoje zemlje u EU-u. Ukupno 57% ispitanika smatra da je članstvo

u EU-u dobro za njihovu zemlju, što je gotovo jednako postotku prije krize. Taj je postotak

niži u državama članicama koje su najpogođenije, a građani iz ekonomski stabilnijih zemalja

obično su skloniji EU-u. Većina ispitanika u svim državama članicama smatra da članstvo

u EU-u koristi njihovoj zemlji. Taj je osjećaj na razini EU-a viši za četiri postotna boda u

usporedbi s 2016. godinom te sada iznosi 64%. Osim toga, više građana smatra da se stvari

u EU-u kreću u pravom smjeru (31%, +6 p. b. u usporedbi s ožujkom).

U kontekstu toga postojano rastućeg optimizma, zamjetno je i blago poboljšanje javnog

mnijenja o Europskom parlamentu. Zbog porasta od osam postotnih bodova sada 33 %

svih građana ima pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta. To povećanje povezano

je sa sličnim smanjenjem za sedam postotnih bodova na ukupno 21% građana koji imaju

negativnu predodžbu Parlamenta, dok 42% ispitanika i dalje ima neutralnu predodžbu.

Naposljetku, zanimljivo je obratiti pozornost na nadolazeće europske izbore 2019. godine.


Do njih je ostalo još manje od dvije godine i 47% Europljana želi da Europski parlament

preuzme važniju ulogu, dok 55% Europljana već sada iskazuje svoje zanimanje za sljedeće

europske izbore.

U drugom dijelu Parlametra 2017. prati se javno mnijenje u pogledu prijetnji i zaštite

koju EU pruža. Ideja „Europe koja štiti” već se čvrsto ustalila u političkom diskursu u EU-u.

Posljednje ankete Eurobarometra pokazale su da su pitanja kao što su terorizam, imigracija i

ekonomska situacija uzroci velike zabrinutosti.

Stoga se u ovom poglavlju ponajprije utvrđuju područja u kojima Europljani očekuju zaštitu

od EU-a. Ukupno 58% Europljana navelo je terorizam kao glavnu prijetnju u vezi s kojom

žele da EU ponudi zaštitu. Zbog nesigurne ekonomske situacije u kojoj se nalaze mnogi

Europljani ističu se problemi kao što su nezaposlenost (43%) te siromaštvo i isključenost

(42 ). Zaštitu od nekontroliranih migracija navelo je u prosjeku 35% ispitanika te ona i dalje

zauzima visoko mjesto na popisu pitanja koja muče građane. Manje od četvrtine Europljana

navelo je klimatske promjene (23%), vjerski radikalizam (23%), organizirani kriminal

(22%), oružane sukobe (21%), politički ekstremizam (20 %), širenje zaraznih bolesti (10%),

kibernetičke napade, socijalni damping i prijetnje za tajnost podataka (sva tri pitanja po 9%).

U anketi se zatim ocjenjuju glavna postignuća koja građani žele da EU zaštiti za njih.

Odgovori se mogu kategorizirati u dvije glavne skupine: s jedne strane, temeljna prava

(44%) i sloboda putovanja, rada i studiranja u cijelom EU-u (36%); s druge strane nalaze se

socijalna i ekonomska postignuća, konkretno prava radnika (34%), primjerene mirovine

(34%) i ekonomska dobrobit (33%). Ti su rezultati u skladu s vrijednostima koje Europljani

žele da Parlament štiti kao prioritetne: zaštita ljudskih prava (56%), sloboda govora (34%) i

ravnopravnost između muškaraca i žena (32%).

U trećem poglavlju Parlametra 2017. pokazuje se koje konkretne politike Europljani očekuju

od Europskog parlamenta. U skladu s prethodno utvrđenim prijetnjama Europljani pretežno

i podjednako podržavaju mjere protiv siromaštva i isključenosti (41%) i protiv terorizma

(41%). Borba protiv nezaposlenosti mladih u prosjeku je treća najčešće navođena stavka

(31%). Te prve tri stavke okvirno pokazuju što je najvažnije za europske građane: oni žele

ostvariti svoj život ondje gdje im se jamče ekonomske prilike i štiti njihova sloboda.


KONTEKST

Kao i u slučaju svake ankete ovakve vrste, za ispravno analiziranje njezinih

rezultata ključno je razumijevanje nacionalnog, europskog i međunarodnog

konteksta u kojemu su razgovori vođeni.

U Europskoj uniji pozitivni znakovi gospodarskog oporavka i povratak na stabilnost sve se

više smatraju „novim normalnim stanjem”. U skladu s time govor predsjednika Europske

komisije Jean-Claudea Junckera o stanju Unije upućen Europskom parlamentu 13. rujna

2017. temeljio se na prepoznatljivim pozitivnim rezultatima koji su postignuti kao dobroj

polaznoj točki za stvaranje snažnije Europske unije.

Čini se da rastući optimizam u pogledu budućnosti EU-a odražava postupan gospodarski

oporavak koji je dopro do njegovih država članica. Prema podatcima Eurostata u drugom

tromjesečju 2017. godine u 28 država članica EU-a bilo je zaposleno 235,4 milijuna

muškaraca i žena1 : o je najveća dosad zabilježena brojka. Istodobno Eurostat procjenjuje

da je sezonski prilagođeni BDP porastao za 0,6 % u europodručju (EA19), odnosno za

0,7% u 28 država članica EU-a tijekom drugog tromjesečja 2017. godine. U usporedbi

s istim tromjesečjem prošle godine sezonski prilagođeni BDP porastao je za 2,3% u

europodručju, odnosno za 2,4% u 28 država članica EU-a u drugom tromjesečju 2017.

godine2.

Europski političari i mediji prihvatili su poziv predsjednika Junckera da se pokrene proces

reformi za Europsku uniju, što uzrokuje sve intenzivniju javnu raspravu i povećava razinu

svijesti javnosti.

Iako se golemi priljev izbjeglica i ilegalnih migranata na glavnim rutama smanjio, a broj

tražitelja azila znatno je manji nego 2014. godine, Europska unija i dalje se bavi pitanjem

migranata i izbjeglica, koji uglavnom dolaze preko Sredozemnog mora, pri čemu dolazi

do gubitka velikog broja života.

Nedužni ljudi u raznim zemljama EU-a i dalje stradaju u terorističkim napadima. Ovog

ljeta u Ujedinjenoj Kraljevini izvršena su dva teroristička napada: jedan na mostu London

Bridge 3. lipnja, a drugi u londonskoj podzemnoj željeznici 15. rujna. U Barceloni je

17.kolovoza izvršen teroristički napad u kojemu je poginulo 14 osoba, a više od 130 je 1 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8220116/2-13092017-AP-EN.pdf/c2bdcb38-37b8-4b8d-9832-24e1cec1e6bf2 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8213935/2-07092017-AP-EN.pdf/6fe1f60c-51e2-4b98-9d14-ca6ea5c7e260

http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8220116/2-13092017-AP-EN.pdf/c2bdcb38-37b8-4b8d-9832-


http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8213935/2-07092017-AP-EN.pdf/6fe1f60c-51e2-4b98-9d14-ca6ea5c7e260

http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8213935/2-07092017-AP-EN.pdf/6fe1f60c-51e2-4b98-9d14-ca6ea5c7e260


ozlijeđeno. Belgija je ponovno bila pogođena dvama terorističkim napadima u Bruxellesu

20. lipnja i 25. kolovoza. Naposljetku, izvršena su dva teroristička napada u Francuskoj:

jedan u Parizu 6. lipnja, a drugi u Marseillesu 1. listopada.

Prirodne katastrofe pogodile su nekoliko zemalja EU-a. U Italiji je 9. rujna poplavljeno

područje Livorna, a Ischiju je 21. kolovoza pogodio potres. Grčki otok Kos također je

pogođen potresom 21. srpnja. Promatrajući širi kontekst, europski mediji opširno su

izvještavali o nizu razornih uragana koji su pogodili Karibe, Portoriko, ali i kopneni dio

SAD-a.

Kad je riječ o Ujedinjenoj Kraljevini i aktualnim pregovorima o Brexitu, dijalog s Europ-

skom unijom i dalje je težak te se smatra da ostvareni napredak i dalje nije dovoljan, iako

se pokušava ponovno pokrenuti postupak. Mediji diljem Europske unije opširno izvještav-

aju o izazovima u vezi s postupkom napuštanja Europske unije, kao i njegovim mogućim

posljedicama.

Istodobno u javnoj raspravi, i to ne samo u Španjolskoj, snažno dominira politička kriza u

Španjolskoj uzrokovana situacijom u Kataloniji.

Na izborima se često poziva građane da ponovno razmotre svoje političke stavove i svoja

mišljenja o važnim pitanjima. Na nacionalnoj razini održano je nekoliko parlamentarnih

i predsjedničkih izbora prije ili poslije terenskog rada. Parlamentarni izbori u Njemačkoj

održani su 24. rujna 2017., a lokalni izbori u Portugalu početkom listopada. Nadalje, u Aus-

triji se građani pozivaju na glasanje na parlamentarnim izborima 15. listopada, a u Češkoj

22. listopada. Lokalni izbori u Estoniji, kao i prvi krug predsjedničkih izbora u Sloveniji,

također će se održati u listopadu ove godine.

PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 13

POGLAVLJE I.: SNAŽNIJI GLAS

Prošle su godine trendovi u javnom mnijenju pokazali povećanu sklonost

EU-u, što je i prikazano u posebnom istraživanju Eurobarometra Europskog

Parlamenta „Dvije godine do europskih izbora” (ožujak 2017.)3 , u „Parlametru

2016.”4 te u standardnom istraživanju Eurobarometra 87 Europske komisije

(svibanj 2017.)5 .

Među ispitanim europskim građanima njih 47% smatra da se njihov glas računa u EU-u.

To je najbolji rezultat ostvaren od europskih izbora 2009. godine. Nadalje, budući da 57%

ispitanika smatra da je članstvo u EU-u dobro za njihovu zemlju, taj je pokazatelj također

blizu razine na kojoj je bio u razdoblju prije krize. Zanimanje za EU i dalje je na visokoj razini

od 57% te postojano raste s vremenom.

Nedvojbena većina Europljana i dalje podržava članstvo svoje zemlje u EU-u. Ukupno 57%

ispitanika smatra da je članstvo u EU-u dobro za njihovu zemlju, što je gotovo jednako

postotku prije krize, a 64% ispitanika diljem EU-a smatra da članstvo u EU-u koristi njihovoj

zemlji. Taj je osjećaj na razini EU-a viši za četiri postotna boda u usporedbi s 2016. godinom.

Osim toga, više građana smatra da se stvari u EU-u kreću u pravom smjeru (31%, +6 p. b. u

usporedbi s ožujkom).

Europljani imaju višestrani pristup Europskoj uniji, koju vide kao globalnog aktera čija je

zadaća suočiti se s međunarodnim izazovima i kao pravu razinu na kojoj se može odlučnije

djelovati u nizu političkih područja6. Ipak, građani ne samo da očekuju više od EU-a, nego

se čini i da više opažaju djelovanje EU-a u tim područjima.

Posljednjom anketom Europskog parlamenta „Dvije godine do europskih izbora” jasno

je pokazana rastuća razina svijesti europskih građana o tome što EU radi za njih. Kad se

usporede rezultati iz 2016. i 2017. godine, udio ispitanika koji smatraju da je „djelovanje EU-a

prikladno” znatno je porastao u gotovo svakoj državi članici u većini političkih područja. U

poglavlju II. raspravlja se o značaju te povećane razine svijesti europskih građana u pogledu

djelovanja Europske unije u skladu s njihovim očekivanjima. Njime će se zasigurno objasniti

i znatan porast u ključnom području, odnosno smatraju li građani da se njihov glas „računa

u EU-u”.3 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra „Dvije godine do europskih izbora”, ožujak 2017, http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20170426PVL00115/Two-years-until-the-2019-Europe-an-Elections4 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra „Parlametar 2016.”, http://www.europarl.euro-pa.eu/atyourservice/en/20161110PVL00113/Parlemeter-20165 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, svibanj 2017., http://ec.europa.eu/com-mfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/21426 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra „Dvije godine do europskih izbora”, ožujak 2017.

http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20170426PVL00115/Two-years-until-the-2019-European-El

http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20170426PVL00115/Two-years-until-the-2019-European-El

http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20161110PVL00113/Parlemeter-2016

http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20161110PVL00113/Parlemeter-2016

http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/2142


PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA14

Moj se glas računa u EU-u i u mojoj zemlji

Europljani smatraju da njihovo mišljenje nešto znači i da se njihov glas čuje: 47%

Europljana smatra da se „njihov glas računa u EU-u”, što je najviši postotak još od europskih

izbora u lipnju 2009. godine.

Suprotno tomu, postotak Europljana koji misle da se „njihov glas ne računa u EU-u” iznosi

48%, što je za 11 postotnih bodova manje od najviše razine, koja je zabilježena u rujnu

2016. Obje tendencije pokazuju nedavnu konvergenciju, s pozitivnim osjećajem koji je

porastao za 4 postotna boda u usporedbi s ožujkom 2017., odnosno za 10 postotnih

bodova u usporedbi s rezultatom od prije jedne godine.

Rašireno poboljšanje u velikoj većini država članica predvodi tu promjenu. S

poboljšanjem od 10 postotnih bodova ili više, zemlje kao što su Slovenija, Švedska,

Danska, Austrija i Irska na samom su vrhu popisa tog uzlaznog razvoja. Broj onih koji

tako misle snižava se samo u Bugarskoj, Litvi i Rumunjskoj, dok na Cipru i u Latviji ostaje

nepromijenjen.

Temeljne razloge zašto građani smatraju da se njihov glas sada više računa u EU-u

potrebno je pomno procijeniti za svaku zemlju, uzimajući u obzir politički kontekst

u svakoj od njih. Intenzivnije djelovanje EU-a u skladu s izraženim očekivanjima vrlo

vjerojatno motivira te rezultate. Međutim, i različite političke promjene, kao što je,

na primjer, uspjeh nacionalne vlade u provođenju određenih politika ili stajališta na

? Recite mi u kojoj se mjeri slažete ili ne slažete sa sljedećom tvrdnjom: „Moj se glas računa u EU-u.”

Izvor: Parlametar 2017., D72.1.


europskoj razini, mogle bi također imati važnu ulogu kad je riječ o utjecaju na mišljenje

građana da se njihov glas bolje čuje u EU-u.

Kao nadopuna mišljenju o tome računa li se njihov glas u EU-u, građanima se također

postavlja pitanje kako vide utjecaj svojega glasa u vlastitoj zemlji. Taj osjećaj i dalje je

snažan i prisutniji nego što je to na razini EU-a. Velika većina Europljana misli da se njihov

glas računa na nacionalnoj razini (61%), dok samo 35% ispitanika smatra da se njihov glas

ne računa u njihovoj zemlji.

U gotovo svim zemljama građani smatraju da je njihov glas snažniji u nacionalnom

nego u europskom kontekstu. Jedine su iznimke Rumunjska i Litva, u kojima su građani

skloni smatrati da njihov glas više znači u EU-u nego u njihovoj zemlji, čak i ako je, kako je

prethodno navedeno, i taj osjećaj sve slabiji. Što se konteksta događaja tiče, potrebno je

napomenuti da je rumunjska vlada doživjela slom u lipnju 2017. godine, što je dovelo do

promjene premijera, a u Litvi je nova vlada došla na vlast u zimu 2016. godine.

Gdje je osjećaj da se „moj glas računa” najsnažniji odnosno najslabiji?

Švedska je zemlja u kojoj najviše građana smatra da se njihov glas računa, kako na

nacionalnoj razini (95%) tako i na razini EU-a (84%). To nije nikakva novost za ankete

Eurobarometra s obzirom na to da je broj građana Švedske koji smatraju da se njihov

Izvor: Parlametar 2017., D72.2.

?Recite mi u kojoj se mjeri slažete ili ne slažete sa sljedećom tvrdnjom: „Moj se glas računa u [našoj zemlji].”


glas računa uvijek bio vrlo velik. Isti se trend može zamijetiti u Danskoj, gdje 94% građana

smatra da se njihov glas računa u njihovoj zemlji, a 80% njih smatra da se računa na razini

EU-a.

U Grčkoj se može zamijetiti obrnuta situacija jer je osjećaj građana da se njihov glas

računa slab, kako na nacionalnoj razini (23%) tako i na razini EU-a (21%), ali u porastu je

od prošle godine. Rezultati su slični u Litvi jer 23% građana misli da se njihov glas računa

u njihovoj zemlji, a njih 25% smatra da se računa u EU-u.

Najobrazovanije osobe, osobe na rukovodećim položajima i oni građani koji imaju manje

teškoća u plaćanju svojih računa skloni su odgovoriti da se njihov glas računa, kako

na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini. Istodobno je vjerojatnije da će velika većina

ispitanika koji su zadovoljni životom koji vode i koji su optimističniji u pogledu svoje

budućnosti dijeliti to mišljenje.

Zanimanje za europske poslove

Nakon referenduma o Brexitu zanimanje za poslove EU-a i dalje je veliko. Osim toga,

tijekom brojnih nacionalnih izbora dimenzija EU-a imala je ključnu ulogu u političkom

diskursu. Ukupno je 57% Europljana izjavilo da ih zanimaju europski poslovi; međutim, iza

toga prosjeka na razini EU-a kriju se velike razlike među državama članicama.

Iako je prosječna vrijednost na razini EU-a u skladu s

uobičajenim trendom na koji su ukazale prethodne ankete,

neke zemlje kao što su Finska i Slovenija ističu se zbog

osjetnog povećanja zanimanja za europske poslove (+9

postotnih bodova u Finskoj, odnosno +8 postotnih bodova

u Sloveniji), dok je u drugima, kao što su Irska i Latvija,

situacija obrnuta te se bilježi znatan pad (obje -7 p. b.).

Koji su građani najzainteresiraniji za europske poslove?

Obrazovanje i profesija važni su čimbenici kada je riječ o stajalištima o ovom pitanju s

obzirom na to da najčešće najobrazovaniji ispitanici te osobe na rukovodećim položajima

? Biste li rekli da ste vrlo zainteresirani, prilično zainteresirani, niste osobito zainteresirani ili uopće niste zainteresirani za europske poslove?

Izvor: Parlametar 2017., QA1.


i samozaposlene osobe pokazuju najveće zanimanje za europske poslove. Osim toga,

sociodemografska analiza otkriva da mjesto u kojemu osobe žive ima ulogu jer su

općenito stanovnici gradskih područja skloniji pokazati veće zanimanje.

Ako se uzme u obzir dobna razlika, vidimo da su mlade osobe manje zainteresirane

za pitanja EU-a od starijih dobnih skupina (52% za osobe u dobi od 15 do 24 godine

odnosno 57% za osobe u dobi od 55 i više godina) u skladu s njihovim slabijim

zanimanjem za politiku, kako se pokazalo, na primjer, u postizbornoj studiji Europskog

parlamenta7. Ipak, osim njihova općenito optimističnijeg pogleda na EU8 , vjerojatnije je

da će najmlađe osobe smatrati da se njihov glas računa u EU-u (49% u usporedbi s 44%

za osobe u dobi od 55 i više godina).

Članstvo u EU-u kao dobra stvar

Nedvojbena većina Europljana i dalje podržava članstvo svoje zemlje u EU-u. Osjećaj da

je EU dobra stvar i dalje je snažan, a podržava ga 57 % ispitanika. Prema tome je rezultatu

razina toga pokazatelja gotovo jednaka razini na kojoj je bio prije krize. Tu obnovljenu

stabilnost ne valja razmatrati samo u kontekstu teških pregovora između Ujedinjene

7 Europski parlament. Postizborna studija 2014., listopad 2014., ispitivanje na terenu u svibnju i lipnju 2014., http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20150201PVL00053/Post-election-survey-20148 Tom je studijom pokazano da, na primjer, mlade osobe više smatraju da „stvari idu u pravom smjeru za EU” nego što je to slučaj sa starijim dobnim skupinama (33% za osobe u dobi od 15 do 24 godine, 28% za osobe u dobi od 55 i više godina). Da je članstvo u EU-u dobro izjavilo je njih 61%, za razliku od 54% osoba u dobi od 55 i više godina.

?Općenito govoreći, smatrate li da je članstvo [naše zemlje] u EU-u...?


http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20150201PVL00053/Post-election-survey-2014


Kraljevine i Europske unije koji su u tijeku. Potrebno je uzeti u obzir i kontekst početka

javne rasprave o smjeru u kojem će se EU ubuduće kretati, koji su početkom jeseni 2017.

godine pred Europskim parlamentom istaknuli francuski predsjednik Emmanuel Macron i

predsjednik Komisije.

I ovdje je potrebno znati da nacionalni konteksti snažno utječu na rezultate, koji

odražavaju očite razlike u mišljenjima. EU-u su uglavnom skloniji građani zemalja

koje su ekonomski stabilnije ili koje su nedavno doživjele pozitivan gospodarski rast:

Luksemburg, Njemačka, Nizozemska i Irska.

Moja zemlja ima koristi od članstva u EU-u... i zašto

Većina Europljana smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u. U prosjeku

64% građana EU-a navodi da je njihova zemlja na taj način imala koristi, dok njih 25% ima

suprotno mišljenje. Od svibnja 2011. vlada uzlazan trend, koji postaje sve važniji od kraja

ekonomske krize i početka gospodarskog oporavka u EU-u.

Taj je osjećaj još snažnije izražen nego 2016. godine, uz porast od četiri postotna boda u

usporedbi s rujnom 2016. godine. Ipak, postoje velike razlike među zemljama EU-a: od 85%

u Irskoj, Litvi, Luksemburgu i na Malti do manje od 50% u Grčkoj, Italiji i na Cipru.

? Uzevši sve u obzir, biste li rekli da [naša zemlja] u prosjeku ima ili nema koristi od članstva u EU-u?



?Uzevši sve u obzir, biste li rekli da [naša zemlja] u prosjeku ima ili nema koristi od članstva u EU-u? (Ukupno „Ima koristi”.)



? Što od navedenog predstavlja glavne razloge zbog kojih mislite da [naša zemlja]ima koristi od članstva u EU-u? (Brojke za ukupno najviše tri odgovora.)

Izvor: Parlametar 2017., QA12.Ovo je pitanje bilo postavljeno samo onim ispitanicima koji su odgovorili da „njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u” (Q11).


Zatim je od ispitanika koji su odgovorili da „njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u”

zatraženo da iznesu svoje mišljenje o tome kojim bi razlozima to pripisali.

Danim odgovorima pokriven je širok raspon različitih razloga: među najvažnijim razlozima

nalaze se gospodarski rast (36%), mir, sigurnost (30%) i suradnja među zemljama EU-a (30%),

ali se poredak razloga uvelike razlikuje među zemljama.

?Razlozi zbog kojih [Vaša zemlja] ima koristi od članstva u EU-u



Čak i kad je razina podrške EU-u slična, njezina motivacija može se razlikovati. Usporedna

analiza Španjolske i Portugala to dobro opisuje: većina građana u objema zemljama navodi

da je članstvo u EU-u dobra stvar za njihovu zemlju (62% u Španjolskoj i 60% u Portugalu).

Slično tomu, oni smatraju da njihova zemlja ima koristi od tog članstva (70% u Španjolskoj,

73% u Portugalu). Međutim, glavni razlozi zašto građani misle da imaju koristi razlikuju se:

Glavni razlog:„EU pridonosi gospodarskom rastu”

(39%)

70% ispitanika u Španjolskoj navodi

da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u.

Glavni razlog:„EU donosi nove mogućnosti za rad”

(32%)

73% ispitanika u Portugalu navodi


Ako se pogledaju zemlje na sjeveru, moguće je naći jednako zanimljivu usporedbu Danske i

Estonije: većina građana u objema zemljama vjeruje da je članstvo u EU-u dobra stvar (67%

u Danskoj i 68% u Estoniji). Slično tomu, oni smatraju da njihova zemlja ima koristi od tog

članstva (u objema 81%).

Međutim, glavni razlozi zbog kojih imaju koristi razlikuju se: u Danskoj građani spominju

poboljšanu suradnju među zemljama EU-a, dok u Estoniji češće navode gospodarski rast.

Glavni razlog:„Suradnja s ostalim zemljama EU-a”

(47%)

81% ispitanika u Danskoj navodi da njihova

zemlja ima koristi od članstva u EU-u.

Glavni razlog:„EU pridonosi gospodarskom rastu”

(49%)

81% ispitanika u Estoniji navodi



Najčešće mlade osobe, osobe na rukovodećim položajima i studenti smatraju da je članstvo u EU-u dobro

Mlade osobe, osobe na rukovodećim položajima i studenti najčešće su oni koji

podržavaju članstvo u EU-u. Takav je slučaj i s osobama koje izjavljuju da su zadovoljne

životom koji vode i onima koje smatraju da će im se životni uvjeti poboljšati u sljedećih

pet godina. Osim toga, posebno su ispitanici s višom razinom obrazovanja oni koji

smatraju da je članstvo u EU-u korisno njihovoj zemlji.

Idu li stvari u pravom smjeru?

Čini se da rastući optimizam u pogledu budućnosti EU-a odražava postupan gospodarski

oporavak koji je dopro do njegovih država članica. Prema podatcima Eurostata u drugom

tromjesečju 2017. godine u 28 država članica EU-a bilo je zaposleno 235,4 milijuna

žena i muškaraca9: to je najveća dosad zabilježena brojka. U usporedbi s prethodnim

tromjesečjem sezonski prilagođeni BDP porastao je za 0,6% u europodručju (EA19),

odnosno za 0,7% u 28 država članica EU-a tijekom drugog tromjesečja 2017. godine.

U prvom tromjesečju 2017. godine BDP je porastao za 0,5% u obama područjima. U

usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine sezonski prilagođeni BDP porastao je za

2,3% u europodručju, odnosno za 2,4% u 28 država članica EU-a u drugom tromjesečju

2017. godine10.

U svojem govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom predsjednik Europske

komisije istaknuo je ključnu ulogu europskih institucija u „promjeni vjetra”: europski

plan ulaganja te odlučne mjere u bankarskom sektoru i „inteligentna primjena” Pakta o

stabilnosti i rastu bila su tri glavna postignuća spomenuta u njegovu govoru.

Iako većina građana i dalje smatra da „stvari idu u krivom smjeru” (49% za svoju zemlju i

44% za EU), stavovi se počinju mijenjati, osobito ako se uzme u obzir kontekst situacije u

kojoj se nalazi Europska unija.

U usporedbi s ožujkom 2017. veća skupina građana smatra da „stvari idu u pravom smjeru

u EU-u” (31% u rujnu 2017., u usporedbi s 25%). Taj se trend uvelike kreće uzlaznom

putanjom od svoje najniže točke od 19% koja je bila povezana s krizom, a zabilježena je u

studenome 2011. godine. Takva uzlazna krivulja zajednička je za sve države članice.

9 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8220116/2-13092017-AP-EN.pdf/c2bdcb38-37b8-4b8d-9832-24e1cec1e6bf10 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8213935/2-07092017-AP-EN.pdf/6fe1f60c-51e2-4b98-9d14-ca6ea5c7e260



http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8213935/2-07092017-AP-EN.pdf/6fe1f60c-51e2-4b98-9d14-

http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8213935/2-07092017-AP-EN.pdf/6fe1f60c-51e2-4b98-9d14-


Usporedo sa snažnijim osjećajem da „stvari idu u pravom smjeru u EU-u” vlada silazna

tendencija suprotne predodžbe. Ovom anketom pokazuje se da se postotak osoba

koje smatraju da „stvari idu u krivom smjeru u EU-u” smanjio za šest postotnih bodova

u usporedbi s ožujkom 2017. godine, odnosno za 10 postotnih bodova u usporedbi s

brojkom od prije jedne godine.

Spontani odgovor da „stvari ne idu ni u pravom ni u krivom smjeru na razini EU-a” dalo je

11% ispitanika, što je za tri postotna boda manje nego u ožujku 2017. godine. Kao što je

prikazano na gornjem grafikonu, zaključak je da silazni trendovi za „krivi smjer” i za „ni jedan

ni drugi smjer” podržavaju uzlazni trend plave krivulje („pravi smjer”).

Međutim, spektar predodžbi na nacionalnim razinama raznolik je.

Dijagram u nastavku daje pregled mišljenja koje građani svake zemlje imaju o dvama

pitanjima: „Idu li stvari u pravom smjeru u Vašoj zemlji?” i „u EU-u?” Uzme li se oboje u obzir,

zamjećujemo da u 17 zemalja i dalje postoji veći udio ispitanika koji smatraju da stvari

idu u pravom smjeru u njihovoj zemlji. Zanimljivo je primijetiti da u nekim državama

članicama vlada raširen osjećaj da stvari nisu jako dobre ni na nacionalnoj razini ni na

razini EU-a. To vrijedi, među ostalim, za Grčku i Italiju11 , koje se nalaze u donjem lijevom

kutu dijagrama.

11 U Grčkoj 16% građana misli da stvari idu u dobrom smjeru za EU, a njih 8% smatra isto za svoju zemlju. U Italiji mišljenje prve skupine dijeli njih 21 %, a mišljenje druge skupine njih 16%.

Prema Vašem mišljenju, općenito govoreći, idu li stvari u EU-a trenutačno u dobrom ili lošem smjeru?

Izvor: Parlametar 2017., D73.b.

?


U drugim zemljama, kao što su Bugarska i Litva, mnogo je više ispitanika koji smatraju da

stvari idu u pravom smjeru u EU-u (48% u Bugarskoj i 46% u Litvi) nego što je onih koji

tako misle za svoju zemlju (28% u Bugarskoj odnosno 27% u Litvi).

Obrnuta je situacija, na primjer, na Malti ili u Nizozemskoj, gdje građani smatraju da je

njihova zemlja na boljem putu od EU-a: stvari idu u pravom smjeru u njihovoj zemlji za

64% ispitanika na Malti i za njih 59% u Nizozemskoj. Za EU tako smatra njih 41% na Malti i

njih 46% u Nizozemskoj.

Vrlo pozitivan, ali jednako izoliran slučaj Irske pokazuje najviše vrijednosti za „stvari idu u

pravom smjeru” na razini zemlje i na razini EU-a (75% i 59%).

?Stvari idu u dobrom smjeru – [naša zemlja] u usporedbi s istim pitanjem za Europsku uniju

Izvor: Parlametar 2017., D73.a i D73.b.


Jesu li moja zemlja ili EU na pravom putu?

U kontekstu sociodemografskog profila, mlade osobe općenito su one koje najčešće

smatraju da je EU na pravom putu, dok starije dobne skupine imaju pozitivnije mišljenje o

svojoj zemlji.

Osobe koje su općenito zadovoljnije životom koji vode i koje smatraju da će im se životni

uvjeti poboljšati u sljedećih pet godina skloniji su odgovoriti da „stvari idu u pravom

smjeru” na razini EU-a i na razini zemlje.

Predodžba Europskog parlamenta i njegova uloga

AKako je prethodno dokumentirano, broj osoba koje smatraju da se njihov glas računa

u EU-u u znatnom je porastu. Usporedo s tom rastućom razinom svijesti stabilna

podrška članstvu u EU-u te prevladavajuće mišljenje da je to članstvo korisno potvrđuju

sve veće pozitivno mišljenje građana u pogledu projekta EU-a. U kontekstu postojano

rastućeg optimizma u ekonomskom smislu čini se da i Europski parlament ima koristi od

obnovljenog povjerenja.

Prema podatcima standardnog istraživanja Eurobarometra 87 Europske komisije12 , Europski

parlament europska je institucija kojoj su Europljani iskazali najveće povjerenje: 45% građa-

na sklono je vjerovati toj instituciji. Europskoj komisiji vjeruje njih 41%, a njih 37% vjeruje

Europskoj središnjoj banci. Ukupno 42% ispitanika ukazuje povjerenje u Europsku uniju.

Povjerenje u EU i Europski parlament stoga je veće od onoga u nacionalne parlamente

(36%) i nacionalne vlade (37%).

Iako mnogo ispitanika (42%) ima „neutralnu predodžbu” Europskog parlamenta, broj osoba

koje imaju pozitivno viđenje institucija nedvojbeno raste (33% u usporedbi s 25% u rujnu

2016. godine). Taj porast dovodi do izravnog pada broja ispitanika koji imaju negativno

mišljenje o toj instituciji, dok je udio onih koji imaju neutralno mišljenje prilično stabilan te

posljednjih deset godina iznosi od 41% do 46%.

Irska se nalazi na samom vrhu popisa s apsolutnom većinom ispitanika (54%) koji imaju

pozitivnu predodžbu, a nakon nje slijede Bugarska, Malta i Luksemburg s više od 45%

ispitanika koji imaju takvu pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta. Na donjem dijelu

ljestvice nalazi se Češka Republika s udjelom pozitivne stope odgovora od 18%, dok se u

Latviji i Francuskoj vrijednost „pozitivne predodžbe” nalazi na 20% ili niže.

12 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, svibanj 2017., http://ec.europa.eu/com-mfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/2142

http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STAN

http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STAN


?Općenito govoreći, imate li vrlo pozitivnu, prilično pozitivnu, neutralnu, prilično negativnu ili vrlo negativnu predodžbu Europskog parlamenta?


?Odgovori o „pozitivnoj predodžbi Europskog parlamenta” u postotnim bodovima po državama članicama.



Uzlazni trend „pozitivnog mišljenja” primjećuje se u svim državama članicama, kako je

prethodno prikazano u stupčastom grafikonu. Irska je ponovno na samom vrhu popisa

s povećanjem broja odgovora o „pozitivnoj predodžbi Europskog parlamenta” za 16

postotnih bodova od jeseni 2016. godine, dok samo Cipar i Hrvatska održavaju stabilnu

stopu odgovora o „pozitivnoj predodžbi”.

Osim pozitivne promjene u pogledu predodžbe Europskog parlamenta, i dalje je osobito

važno spomenuti udio ispitanika u nizu država članica koji imaju „neutralno mišljenje” o

Europskom parlamentu. Neke su od njih Estonija (59%), Latvija (58%), Finska (57%) i Litva

(56%), koje imaju najveći udio odgovora o neutralnom mišljenju.

Na razini EU-a, među građanima koji kažu da imaju „neutralno” mišljenje o Europskom

parlamentu, češće su zastupljene žene, osobe koje se smještaju u središte ljestvice lijevoga

i desnoga, kao i ispitanici koji su skloni smatrati da se njihov glas ne računa i da članstvo u

EU-u nije ni dobra ni loša stvar.

? Povećanje broja odgovora o „pozitivnoj predodžbi Europskog parlamenta” diljem svih država članica (rezultati prikazani kao razlika u postotnim bodovima između rujna/listopada 2016. i listopada 2017.).



Važnija uloga

Gledajući na Europski parlament u budućnosti, najveći broj građana (47%) želio bi da ta

institucija ima važniju ulogu.

Iako su ti odgovori u skladu s odgovorima iz prethodnih godina, važno je primijetiti

nekoliko iznimaka: naime, mnogo manje ispitanika na Malti, u Slovačkoj i Estoniji, na

primjer, odgovorilo je da bi htjeli da Parlament ima važniju ulogu u budućnosti.

Zanimljivo je analizirati stajališta građana o predodžbi Parlamenta usporedo sa željenom

ulogom Europskog parlamenta jer u toj analizi nacionalni kontekst ima značajnu ulogu.

Želju da Europski parlament u budućnosti ima važniju ulogu dijele ispitanici u zemljama

s pozitivnim mišljenjem o Parlamentu i u nekim državama članicama s negativnijim

mišljenjem o toj instituciji.

Podatci prikupljeni ovom i prethodnim anketama Eurobarometra o predodžbi i željenoj

ulozi Europskog parlamenta u kombinaciji s promjenama u mišljenjima o članstvu u

EU-u i njegovim koristima kao i o ostalim pokazateljima o kojima se raspravlja u ovom

poglavlju, stvaraju uvjete za pretpostavku da građani neprestano sve više povjeravaju

Europskom parlamentu odlučniju ulogu u kojoj će on pažljivo slušati snažniji glas

građana i učinkovito odgovarati na prioritete koje su istaknuli.

?Biste li Vi osobno željeli da Europski parlament ima važniju ili manje važnu ulogu?



Zanimanje za europske izbore

Manje od dvije godine prije sljedećih europskih izbora, zajedno s njihovim zahtjevom

da Europski parlament ima važniju ulogu, većina Europljana (55%) iskazuje zanimanje za

sljedeće europsko glasanje 2019. godine.

Zanimanje je posebno visoko u Nizozemskoj i iznosi 79%, a nakon nje slijede Švedska

sa 70%, Irska sa 69% i Njemačka sa 68%. Međutim, u nekim državama članicama razina

zanimanja i dalje je prilično niska, a to su, na primjer, Slovačka (30%) i Češka Republika

(23%), koje su na europskim izborima 2014. godine imale najslabiju izlaznost. U Češkoj

Republici zanimanje ispitanika moglo bi trenutačno biti više usmjereno na nadolazeće

nacionalne izbore koji će se održati 20./21. listopada 2017. Općenito na razini EU-a

ispitanici koji iskazuju najveće zanimanje za sljedeće europske izbore u skupini su

najobrazovanijih. Osim toga, oni smatraju da se njihov glas računa u EU-u, iskazuju

zanimanje za europske poslove i imaju pozitivnu predodžbu Parlamenta.

Odgovori na to pitanje u skladu su s općenitim rastom pozitivnog stava prema projektu

EU-a koji je zabilježen diljem Europe. Ipak, potrebno je oprezno postupati s tim

konkretnim pokazateljem jer europski izbori još nisu dio širega političkog javnog diskursa

te se stoga nisu još jasno ustalili u razmišljanjima europskih građana.

? Postotak „ukupno zainteresiranih” za sljedeće europske izbore po zemljama


PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI? 31

POGLAVLJE II.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI?

Ideja „Europe koja štiti” čvrsto se ustalila u političkom diskursu o EU-u. Zajednička

izjava o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. koju su potpisala tri

predsjednika 13. prosinca 2016. stavljena je pod moto „Izgradnja Europe koja štiti,

osnažuje i brani”.

Taj je koncept blizak vodećim nacionalnim i europskim političarima. Iako se

njegovo polazište uglavnom odnosilo na sigurnosna pitanja, današnji diskurs o

zaštiti izrazito je višestran te se odražava nizom konkretnih prijedloga.

Ovom se anketom nastoji postići bolje razumijevanje toga u kojim područjima i u kojoj

mjeri Europljani očekuju da će ih Europska unija zaštititi. U tome je kontekstu pojam

zaštite dvostruk. S jedne je strane nužno odrediti od kojih prijetnji građani žele dobiti

zaštitu Europe. S druge strane, tražimo ona europska postignuća za koja građani žele da

ih EU zaštiti i očuva za njih.

U posljednjoj studiji Parlamenta, Eurobarometar „Dvije godine do europskih izbora”13,

pokazano je da su Europljani očito svjesni opasnosti od niza globalnih geopolitičkih

promjena kao što su rast moći i globalnog utjecaja Rusije i Kine ili rastuća nestabilnost u

arapskom/muslimanskom svijetu. Suočeni s tim nesigurnostima, Europljani su u velikoj

većini skloni zajedničkom pristupu EU-a kojim bi se one rješavale. Međutim, nisu samo

globalne promjene ono što danas brine europske građane.

Posljednje standardno istraživanje Eurobarometra 8714 već je pokazalo da su pitanja

kao što su terorizam, imigracija i gospodarska situacija uzroci velike zabrinutosti. Ona

uzrokuju osjećaj nesigurnosti koji je osnažen dodatnim čimbenicima kao što su klimatske

promjene.

U ožujku 2017. studijom Eurobarometra „Dvije godine do europskih izbora” također su

ispitana očekivanja Europljana u pogledu intenzivnijeg djelovanja EU-a te je utvrđena

znatna podrška intenzivnijem angažmanu EU-a u nizu politika. Prije svega pokazalo

se da ispitanici postaju sve svjesniji djelovanja EU-a u područjima koja ih najviše

zabrinjavaju. To se posebno odnosi na terorizam, zaštitu vanjskih granica, migracije,

sigurnost i obranu. U grafikonu u nastavku kombinira se kako Europljani vide djelovanje

13 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra „Dvije godine do europskih izbora”, ožujak 2017., http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/fr/20170426PVL00115/A-deux-ans-des-%C3%A9lections-europ%C3%A9ennes-de-201914 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, proljeće 2017., http://ec.europa.eu/com-mfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/2142

http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/fr/20170426PVL00115/A-deux-ans-des-%C3%A9lections-europ%C3%A9ennes-de-2019

http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/fr/20170426PVL00115/A-deux-ans-des-%C3%A9lections-europ%C3%A9ennes-de-2019



32 PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI?

EU-a u posebnim područjima, njihova očekivanja od djelovanja EU-a u tim područjima i

promjena u razdoblju od jedne godine – od 2016. do 2017. Na primjer, za borbu protiv

terorizma zeleni stupac pokazuje da je broj ispitanika koji smatraju da je djelovanje EU-a

odgovarajuće za 10 p. b. veći nego prethodne godine. Crveni stupac pokazuje da je broj

ispitanika koji smatraju da djelovanje EU-a nije dovoljno manji za 12 p. b., dok je broj

ispitanika koji traže veću intervenciju manji za 2. p. b. nego što je bio 2016. godine. Taj

sažeti pregled pokazuje da je sve veći broj građana svjestan djelovanja EU-a u područjima

koja ih zabrinjavaju.

Na temelju tih rezultata poduzete su dodatne mjere kako bi se utvrdila područja u kojima

Europljani očekuju zaštitu od EU-a. Budući da su europske države članice i dalje izložene

napadima, terorizam se ističe kao najveća prijetnja od koje Europljani očekuju zaštitu EU-

a, a navelo ju je u prosjeku njih 58%. Terorizam predstavlja glavnu prijetnju za ispitanike

? Predodžba djelovanja EU-a i očekivanja u pogledu budućih intervencija. Promjena od 2016. do 2017. godine

Izvor: Eurobarometar „Dvije godine do europskih izbora”, ožujak 2017.


iz 18 država članica, među kojima su zemlje koje su vrlo nedavno bile pogođene tim

napadima. U prosjeku su ga najčešće navodili ispitanici iz Češke Republike, Ujedinjene

Kraljevine, Francuske, Španjolske i s Malte.

Borba protiv prijetnje terorizma

U skladu s prethodnim rezultatima studije Eurobarometar Europskog parlamenta15, valja

napomenuti da je 2016. godine Europljanima postavljeno pitanje na kojoj bi se razini

najučinkovitije moglo boriti protiv prijetnje terorizma. Ukupno 38% ispitanika smatra

da je to moguće na globalnoj razini, 23% na europskoj razini, njih 21% odabralo je

nacionalnu razinu, njih 6% lokalnu ili regionalnu razinu, a njih 10% spontano je odgovorilo

sve razine zajedno. Tom su anketom iz 2016. godine također utvrđene tri najhitnije mjere

za borbu protiv terorizma, a to su borba protiv financiranja terorističkih skupina te protiv

temeljnih uzroka terorizma i radikalizacije, kao i jačanje nadzora nad vanjskim granicama

EU-a.

15 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra 85.1, Percepcija i očekivanja, borba protiv terorizma i radikalizacije, lipanj 2016., http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20160623PVL00111/Europeans-in-2016-Perceptions-and-expectations-fight-against-terrorism-and-radicalisation

?EU i njegovi građani izloženi su nizu prijetnji. Od kojih bi navedenih prijetnji EU trebao zaštititi svoje građane? (Ukupne stope odgovora za „terorizam”.)


http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20160623PVL00111/Europeans-in-2016-Perceptions-and-expectations-fight-against-terrorism-and-radicalisation




? EU i njegovi građani izloženi su nizu prijetnji. Od kojih bi navedenih prijetnji EU trebao zaštititi svoje građane? Ponajprije? Zatim?



U trenutačnoj studiji druge najčešće navođene prijetnje uvjetovane su nesigurnom

ekonomskom situacijom u kojoj se nalaze mnogi Europljani: prva je nezaposlenost

(43%), a zatim slijede siromaštvo i isključenost (42%). U kontekstu gospodarskog

oporavka, u odgovorima ispitanika u Grčkoj i dalje se u velikoj mjeri zamjećuju posljedice

krize. Općenito, kad je riječ o socioekonomskim stavkama, Grčka se najviše razlikuje

od europskog prosjeka. Zabrinutost u vezi s tim pitanjima vrlo je snažna i na Cipru, u

Portugalu, Španjolskoj i Hrvatskoj. Osim toga, u Litvi se siromaštvo i isključenost smatraju

najvećom prijetnjom. Uzimajući u obzir ukupno stanovništvo obuhvaćeno ovom

anketom (otprilike 28 000 ispitanika), 33% ispitanika zapravo izjavljuje da katkad, ili često,

ima teškoća u plaćanju računa na kraju mjeseca.

S obzirom na nove priljeve migranata tijekom ljeta 2017. godine, potrebu za zaštitom od

nekontroliranih migracija izrazilo je ukupno 35% Europljana, odnosno barem polovina

ispitanika na Malti, u Češkoj Republici, Estoniji, Italiji, Mađarskoj i Grčkoj. Kao što je

očekivano, među tim država članicama nalaze se zemlje ulaska i tranzita te odredišne

zemlje. Međutim, zanimljiv je podatak da je stopa odgovora iznad prosjeka EU-a i u

drugoj kategoriji zemalja na koje migracije utječu manje izravno. Unakrsnom analizom

s podatcima Eurostata o azilu za 2016. godinu16 nije pokazana nikakva povezanost s

visokim postotkom onih koji vide nekontrolirane migracije kao prijetnju. Rezultati u

Češkoj Republici, Estoniji, Slovačkoj ili Poljskoj, na primjer, mogli bi ukazivati na to da

nacionalni politički diskurs više utječe na viđenje građana nego stvarna situacija u zemlji.

Međutim, to je samo jedno od mogućih objašnjenja. Dubljom sociodemografskom

analizom mogla bi se ponuditi različita objašnjenja kao što je raznolikost koja se vidi kao

prijetnja ili ekonomski pritisak.

Sljedeća područja koja su bila predložena ispitanicima u prosjeku je navelo njih manje od

četvrtine. Peta i šesta zamijećena prijetnja po redu jednako su zastupljene: 23% ispitanika

misli da bi ih EU trebao zaštititi od klimatskih promjena, a jednaki udio ispitanika to misli

za vjerski radikalizam. Dok su klimatske promjene druga po redu prijetnja u Švedskoj,

vjerski radikalizam znatno je iznad europskog prosjeka u Nizozemskoj, Belgiji i Austriji, a

navelo ga je više od 30% ispitanika. U prosjeku u EU-u svaki peti ispitanik spomenuo je or-

ganizirani kriminal, oružane sukobe i politički ekstremizam kao uočene prijetnje. Naposlj-

etku, u manjoj mjeri, tj. svaki deseti ispitanik naveo je širenje zaraznih bolesti, kibernetičke

napade, socijalni damping i prijetnje tajnosti podataka. Među prethodno navedenim

stavkama upravo su kibernetički napadi i prijetnja tajnosti podataka (obje po 9%) stavke u

16 Eurostat, Podnositelji zahtjeva za azil i osobe koje prvi put podnose zahtjev za azil prema državljanstvu, dobi i spolu. Zbirni godišnji podatci (dobiveno 11. listopada 2017.), http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=migr_asyappctza&lang=en

http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=migr_asyappctza&lang=en

http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=migr_asyappctza&lang=en


kojima se neznatno izdvajaju ispitanici s obzirom na njihovu dob i razinu obrazovanja: što

su ispitanici obrazovaniji, to su više zabrinuti u pogledu tih dvaju povezanih aspekata.

Još jedan zanimljiv podatak može se otkriti u sociodemografskoj podjeli ispitanika u

pogledu pitanja socijalnog dampinga. Iako ne postoji povezanost između odgovora

o socijalnom dampingu i odgovora građana na pitanje smatraju li se „siromaštvo

i isključenost” prijetnjom, ne postoji ni statistička povezanost sa stvarnom stopom

osoba koje su izložene riziku siromaštva, o kojoj je Eurostat izvijestio. Pitanje „socijalnog

dampinga” kao prioritetnu temu češće spominju pripadnici više srednje klase i više

klase. Nadalje, analizom iz socijalno-profesionalne perspektive pokazalo se da su osobe

na rukovodećim položajima bile najzabrinutije zbog socijalnog dampinga. Stoga bi se

moglo dodatno ispitati je li pojam socijalnog dampinga već postao pojam koji općenito

razumiju svi građani.

? Ispitanici o pitanju „socijalnog dampinga” raspodijeljeni prema društvenim klasama.Izvor: Parlametar 2017., QA13.

? Ispitanici o pitanju „socijalnog dampinga” iz socijalno-profesionalne perspektive.Izvor: Parlametar 2017., QA13.


Pozitivni rezultati koje treba očuvati

Iako se europsko društvo suočava s izazovima, i dalje nosi vrijednosti, uspjehe i pozitivne

rezultate koje Europljani njeguju. One su jasno utvrđene u posljednjoj anketi Komisije,

standardnom Eurobarometru17. Prema tome, u očima europskih ispitanika najpozitivniji

su rezultati mir u EU-u, sloboda kretanja radi putovanja, rada i studiranja diljem EU-a,

jedinstvena valuta i program Erasmus. Trenutačnom anketom dodatno se razvija ta ideja

kako bi se utvrdilo koja postignuća građani žele da EU zaštiti za njih kao prioritet. Zatim

se njome utvrđuju dvije glavne vrste postignuća: s jedne strane, slobode u pogledu

temeljnih prava i slobodnog kretanja, a s druge strane, socijalna i ekonomska postignuća,

tj. prava radnika, mirovine i ekonomska dobrobit. Vidjet ćemo da postoje skupine država

članica koje se mogu utvrditi prema postignućima za koja žele da ih EU zaštiti za njih.

17 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, proljeće 2017., http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/2142






S 44% ispitanika koji su ga naveli, prioritet u EU-u daje se očuvanju temeljnih prava i

sloboda. Važno je primijetiti da su te temeljne vrijednosti dosljedno postizale najviše

rezultate u svim dosadašnjim anketama Eurobarometra. U godini obilježavanja šezdesete

obljetnice Ugovora iz Rima i desete obljetnice Agencije EU-a za temeljna prava, rezultati

potvrđuju da se temeljna prava i slobode smatraju onime što podupire europsko

jedinstvo. Druga najčešće navođena stavka, s prosječnim rezultatom u EU-u od 36 %, jest

sloboda putovanja, rada i studiranja diljem EU-a. Ukupno su te dvije kategorije sloboda

one koje su ispitanici najčešće navodili u Švedskoj, Finskoj i Njemačkoj. Temeljna prava

jednako su često navodili ispitanici u Nizozemskoj, Danskoj, Austriji i na Cipru. Sloboda

putovanja, rada i studiranja diljem EU-a stavka je s najvišim rezultatom u baltičkim

državama (Litva, Estonija i Latvija). Visoku stopu odgovora ima ne samo u Švedskoj,

Finskoj i Njemačkoj nego i u Bugarskoj, Irskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Slovačkoj.

Ako pogledamo sljedeće rezultate i ciljeve koje bi EU trebao zaštititi za građane,

središnje mjesto zauzimaju socioekonomski aspekti povezani s pravima radnika (34%),

odgovarajućim i sigurnim mirovinama (34%) te blagostanjem i ekonomskom dobrobiti

(33%). Upravo su njih najčešće navodili ispitanici u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu. U

Sloveniji i Francuskoj zabilježeni su zamjetni rezultati u pogledu prava radnika i mirovina.

Latvija, Litva, Austrija, Mađarska i Belgija imaju visoku stopu odgovora kad je riječ o

pitanjima mirovine i blagostanja.

? Postoje rezultati i ciljevi EU-a koje možda cijenite. Koje bi od navedenih EUtrebao zaštititi za vas kao prioritetne? (Najčešće navođene stavke po zemljama.)

Temeljna prava i slobode Radnička pravaSlobodu putovanja, rada i stu

diranja diljem EU-a



Ukupno je 33% ispitanika spomenulo okoliš kao sljedeće područje koje bi EU trebao

očuvati, a najčešće su ga navodili ispitanici u Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj.

U prosjeku je u EU-u 27% ispitanika navelo sigurnost u pogledu zdravstvenih standarda.

Gotovo svaki peti ispitanik naveo je zajedničke europske vrijednosti (19%) te nacionalni

i kulturni identitet (18%). Prava potrošača na jedinstvenom tržištu (16%) te sigurnost i

privatnost na internetu (13%) nalaze se na posljednjem mjestu stavki koje su ispitanici

odabrali. Ako se pozornost obrati na nacionalnu točku gledišta, zajedničke europske

vrijednosti najčešće se navode u Njemačkoj i Austriji, dok se u Austriji navode jednako

često kao nacionalni i kulturni identitet. Ta stavka najrjeđe se navodila u Portugalu, gdje ju

je odabrao svaki deseti ispitanik. Kasnije ćemo se vratiti na te rezultate.

Sociodemografski profili ispitanika

Ako se analiza pogleda podrobnije, rezultati pokazuju da, kao prvo, socioekonomska

situacija ispitanika ima utjecaj na njihove odgovore u vezi s prijetnjama, ali i u vezi s

pozitivnim rezultatima koji zaslužuju zaštitu od EU-a. Očito je da su oni koji se nalaze

u situaciji ekonomske ranjivosti spremniji navesti pitanja povezana s ekonomskom

situacijom. No, navodi se i terorizam, osobito kada je riječ o starijim dobnim skupinama.

Kao drugo, čini se da stavovi izraženi prema EU-u usmjeravaju ispitanike tijekom

razgovora. Terorizam i ekonomske stavke (kao što su prava radnika i mirovine), koje

Europljani vrlo često navode, uglavnom su povezani s odgovorima koji pokazuju slabije

zanimanje za politiku i općenito ravnodušnost prema EU-u, članstvu u njemu, koristima i

predodžbi. Posljedično ih češće navode građani koji se osjećaju udaljenima od izbora i u

većoj mjeri smatraju da se njihov glas ne računa u EU-u.

S druge strane, građani koji su općenito skloniji EU-u uglavnom navode, nakon terorizma

i ekonomskih stavki, pitanja koja se odnose na okoliš (ili prijetnju klimatskih promjena)

i na zaštitu sloboda u EU-u. Može se zamijetiti da je životni standard koji su ti ispitanici

naveli nešto viši i da se osjećaju sigurnijima u pogledu budućnosti. Skloni su članstvu u

EU-u i smatraju da njihova zemlja ima koristi od njega. Nadalje, pokazuju zanimanje za

politiku i smatraju da je glasanje važno.

Isti obrazac zanimanja za europske poslove primjenjuje se kad je riječ o navođenju

prijetnji kao što je politički ekstremizam. U manjoj mjeri građani koji su zainteresirani za

politiku i imaju pozitivan stav prema EU-u češće navode vjerski radikalizam, organizirani

kriminal ili oružane sukobe. Sloboda kretanja također ulazi u tu kategoriju, osobito među


mlađim osobama rođenima nakon 1980. godine. Navedeni obrasci trebaju se smatrati

naznakama koje zaslužuju podrobniju analizu podataka. One nipošto nisu potpun opis

konkretne sociodemografske skupine.

Europski i nacionalni identitet: zajednička osnova

Na temelju prethodno navedenog, podrobnije su proučene dvije stavke povezane s

vrijednostima: zajedničke europske vrijednosti s jedne strane te nacionalni i kulturni

identitet s druge strane. Po navođenju vrlo su bliske navođenjima u vezi s cijenjenim

postignućima EU-a koje treba zaštititi te zajedničke europske vrijednosti dobivaju

19%, a nacionalni i kulturni identitet 18% odgovora. Zanimljivo je da su te dvije stavke

spomenuli ispitanici koji slično razmišljaju: svi su općenito zainteresirani za politiku i

nadolazeće europske izbore 2019. godine. Međutim, nacionalni i kulturni identitet u

prosjeku su češće navodili ispitanici koji imaju negativnije mišljenje o EU-u. Analizom

njihova općenitog profila na razini EU-a pokazalo se da imaju prilično negativno viđenje

EU-a jer smatraju da je članstvo njihove zemlje u EU-u loša stvar i da zemlja od toga nema

koristi. Ispitanici s visokom stopom odgovora za nacionalni i kulturni identitet uglavnom

imaju lošu predodžbu EU-a i Parlamenta te bi htjeli da Parlament u budućnosti ima manje

važnu ulogu.

S nacionalne točke gledišta, u Njemačkoj i Švedskoj mnogo je više ispitanika koji navode

zajedničke europske vrijednosti nego kulturni i nacionalni identitet, dok je u Estoniji

i Ujedinjenoj Kraljevini više ispitanika koji navode kulturni i nacionalni identitet nego

zajedničke europske vrijednosti. To je u manjoj mjeri slučaj i u Grčkoj, Irskoj i Hrvatskoj te

na Malti. S druge strane, u Austriji, Finskoj, Češkoj, Nizozemskoj, Danskoj, Bugarskoj i Litvi

obje stavke smatraju se jednako važnima.

U kontekstu raspravljanja o ideji nacionalnog i kulturnog identiteta i europskih vrijednosti,

potrebno je uputiti na važan rezultat posljednjeg standardnog istraživanja Eurobarometra

8718 iz svibnja 2017. godine: kad su odgovarali na tradicionalno pitanje Eurobarometra o

europskom građanstvu, 68% svih ispitanika reklo je da se osjeća građanima EU-a. To je

dosad najviši rezultat za taj pokazatelj.

18 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, proljeće 2017., http://ec.europa.eu/com-mfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/2142




Naglasak na digitalnoj Europi

Među prijetnjama i rezultatima EU-a koje treba zaštititi, nekoliko se stavki odnosi na

digitalizaciju u povezanoj Europi. Iako one nisu najčešće navođene među predloženim

stavkama, onda kad se navode moguće je pronaći pozitivnu korelaciju u odgovorima

između obiju zamijećenih prijetnji „kibernetičkih napada” i „prijetnji tajnosti podataka”.

Istodobno su znatno povezane sa „sigurnošću i privatnošću na internetu” kao prioritetom

koji EU mora zaštititi za svoje građane. S nacionalne točke gledišta najviše zabrinutih

zbog kibernetičkih napada (19%) i prijetnji tajnosti podataka (21%) ima u Nizozemskoj.

Isto se može zamijetiti i u vezi sa zaštitom sigurnosti i privatnosti na internetu kad je riječ

o rezultatima koje treba zaštititi, a najčešće su je navodili ispitanici u Nizozemskoj (29%).

Valja spomenuti da su ispitanici u Nizozemskoj najpovezaniji Europljani jer njih 93%

izjavljuje da se koriste internetom svaki dan, dok je prosjek na razini EU-a 71%. Međutim,

iznenađuje činjenica da su nizozemski ispitanici najmanje zainteresirani za europsku

zaštitu potrošačkih prava na jedinstvenom tržištu (9%, a isti udio zabilježen je i u Finskoj).

Naglasak na kibernetičkoj sigurnosti

Anketa Europske komisije iz lipnja 2017. o stavovima Europljana prema kibernetičkoj

sigurnosti19 ukazuje na to da 51% ispitanika izjavljuje da se ne smatra dobro

obaviještenima o rizicima kibernetičkog kriminala, dok se njih 46% osjeća dobro

obaviještenima o njemu. Ukupno 56% ispitanika smatra kibernetički kriminal vrlo velikim

izazovom za unutarnju sigurnost EU-a. Ta bi se zabrinutost trebala povećati sljedećih

godina jer je tom anketom također pokazano da korištenje internetom raste u cijelom

EU-u, neovisno o sredstvu pristupa (kod kuće, mobilni uređaj, na radnom mjestu ili u

školi/na fakultetu).

19 Europska komisija, posebno istraživanje Eurobarometra 464a, Stavovi Europljana prema kibernetičkoj sigurnosti, lipanj 2017., http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurvey-Detail/instruments/SPECIAL/surveyKy/2171

http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/SPECIAL/surveyKy/2171

http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/SPECIAL/surveyKy/2171

PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI42

? Europski parlament donosi odluke o europskom zakonodavstvu koje izravno utječe na život svakoga građanina.Prema Vašem mišljenju, čemu bi od navedenog Europski parlament trebao dati prvenstvo?


PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 43

POGLAVLJE III.: POZIV NA DJELOVANJE NA TEMELJU JASNIH VRIJEDNOSTI

U trećem i posljednjem poglavlju Parlametra 2017. riječ je o političkim

prioritetima građana. Na temelju svojih ocjena onih prijetnji od kojih bi htjeli

da ih Europska unija zaštiti, građani su dali mišljenje o prioritetnim područjima u

kojima bi Europski parlament trebao više djelovati.

U skladu s prethodno utvrđenim prijetnjama Europljani pretežno i podjednako

podržavaju pojačane mjere za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti i mjere za

borbu protiv terorizma. Na razini EU-a oba područja imaju podršku 41% ispitanika.

U prosjeku treća najčešće navođena stavka jest borba protiv nezaposlenosti mladih, koju

je navelo 31% ispitanika. Te tri najvažnije teme također općenito odražavaju pitanja koja

su važna za europske građane: oni žele živjeti svoj život ondje gdje im se jamče prilike i

štiti njihova sloboda od terorističkih prijetnji.

Sljedeći je podatak da 22% ispitanika želi da Parlament donosi zakone o načinima na koje

se može naći zajednički europski odgovor na pitanje migracija. Nadalje, rezultati pokazuju

da otprilike svaki peti ispitanik podržava uspostavu novih načina za poticanje ekonomije i

rasta (21%) te borbu protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima (19%).

Pod uvjetom da se te stavke tumače s obzirom na svaki pojedini nacionalni kontekst,

s pomoću njih daje se šira slika i priča se europska priča. U tom okviru politike koje se

smatraju prioritetnima u svakoj državi članici uvelike ovise o razlozima za zabrinutost

njezinih građana.

Vidjet ćemo da se katkad razlikuju od onoga što se očekuje. To bi se moglo ilustrirati, na

primjer, borbom protiv terorizma: iako najviše ispitanika iz Češke Republike (55%), Italije

i s Malte (obje 48%) navodi terorizam, nijedna od tih zemalja nije bila žrtvom terorizma

posljednjih godina. S druge strane, rezultati pokazuju da ispitanici u Sloveniji (28%), Latviji

(28%), Litvi (25%) i Grčkoj (21%) najrjeđe navode da bi to pitanje trebalo biti jednim od

prioriteta Europskog parlamenta.


Borba protiv prijetnje terorizma

Tu stavku u prosjeku češće navode žene (43%), osobe u dobi od 55 i više godina (45%),

kućanice (50%), umirovljenici (45%). Te sociodemografske skupine također su one koje

češće spominju „terorizam” kao veliku prijetnju protiv koje bi se EU trebao boriti.

Jasna je povezanost između terorizma koji se smatra prijetnjom i zahtjeva da se Europski

parlament uhvati u koštac s terorizmom kao glavni prioritet. Kao što je ranije navedeno,

terorizam se smatra najvećom prijetnjom u Europi (58%), no u vezi s tim postoje znatne

razlike među državama članicama. Sukladno tomu, rješavanje problema terorizma

najtraženiji je prioritet za Europski parlament (41%) zajedno s borbom protiv siromaštva i

socijalne isključenosti (41%).

Zemlje u kojima je izražena najveća zabrinutost zbog terorizma jesu Češka Republika

(69%), Italija (65%), Ujedinjena Kraljevina (65%), Francuska (63%) i Malta (63%). Ispitanici

iz četiriju od navedenih zemalja također bi htjeli da rješavanje tog problema bude glavni

prioritet Europskog parlamenta (Češka Republika 55%, Italija 48%, Malta 48% i Francuska

45%).

? „Terorizam kao prijetnja” i „terorizam kao prioritet za Europski parlament”.

Izvor: Parlametar 2017., QA8 i QA13.


Rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti

Rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti jedina je stavka koju je navelo

više od 50% ispitanika u nizu država članica: Portugal (67%), Litva (58%), Grčka (57%),

Latvija (55%), Cipar i Slovenija (obje 51%) i Španjolska (50%). Suprotno tomu, najrjeđe je

navode ispitanici u Italiji (31%), Češkoj Republici i Danskoj (obje 30%).

Rješavanje problema siromaštva ključno je pitanje za...

Ne iznenađuje što je rješavanje problema siromaštva prioritet za socijalno najugroženije

kategorije: žene (43%), kućanice (46%) i nezaposlene osobe (43%). Muškarci (38%), osobe

na rukovodećim položajima (36%) i samozaposlene osobe (33%) nešto rjeđe spominju tu

stavku.

?Stope odgovora o „rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti” po zemljama.



Borba protiv nezaposlenosti mladih

U Grčkoj 67% ispitanika traži da pitanje borbe protiv nezaposlenosti mladih bude

glavni prioritet Europskog parlamenta. To mišljenje dijeli 61% ispitanika na Cipru, njih

55% u Portugalu te njih 51% u Hrvatskoj i Sloveniji. S druge strane ljestvice nalaze se

Danska s 9% ispitanika, Nizozemska s njih 8% te naposljetku Švedska sa 7% ispitanika

koji navode nezaposlenost mladih kao glavni prioritet. Razlika između sjevernih i južnih

zemalja prikazana u tom rezultatu mogla bi se donekle objasniti razlikama u nacionalnim

gospodarstvima.

Jednako je zanimljivo pogledati stvarne stope nezaposlenosti mladih u odnosu na razinu

važnosti koja se toj temi pridaje u svakoj zemlji. Podatci prikazani u dijagramu u nastavku

pokazuju snažnu pozitivnu korelaciju. Prva skupina zemalja, kojom su obuhvaćene Češka

Republika, Danska, Estonija, Njemačka, Malta, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina, ima

? Stope odgovora za „borbu protiv nezaposlenosti mladih” po zemljama.

Izvor: Parlametar 2017., QA8 i QA13.


niske stope nezaposlenosti mladih. Ispitanici iz tih zemalja daju nizak prioritet borbi protiv

te pojave. S druge strane, ispitanici iz Hrvatske, s Cipra, iz Francuske, Grčke, Italije, Portu-

gala i Španjolske (a sve su to zemlje sa stopama nezaposlenosti mladih iznad prosjeka

EU-a), zahtijevaju, u mjeri koja je isto iznad prosjeka EU-a, da borba protiv nezaposlenosti

mladih bude prioritet. Naposljetku valja pogledati Sloveniju, Litvu i Latviju: iako te zemlje

imaju razmjerno niske stope nezaposlenosti mladih, građani pokazuju mnogo veću želju

da to pitanje bude prioritet Europskog parlamenta.

Borba protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima

Borba protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima izazov je koji se najčešće

navodi u Švedskoj (50%), Nizozemskoj (42%) i Danskoj (41%). Vlade, poduzeća i opća

javnost u tim zemljama postali su svjesni da je zaštita okoliša povezana s poslovanjem i

radnim mjestima. Europski parlament uvjeren je da tržišna politika o okolišu temeljena

?„Borba protiv nezaposlenosti mladih” navedena kao prioritet i stope nezaposlenosti mladih po zemljama

Izvor: Parlametar 2017., QA8 iEurostat, preuzeto 12. listopada 2017.


na gospodarstvu može postati pokretačem rasta i zaposlenosti u svim granama

gospodarstva. Međutim, unatoč golemom napretku postignutom diljem Europe u

zelenoj tehnologiji i radnim mjestima stvorenima posljednjih godina, među državama

članicama i dalje postoje znatne razlike.

Borba protiv klimatskih promjena i poticanje gospodarstva: proturječni ciljevi?

Zanimljivo je primijetiti da većina zemalja daje veći prioritet ili borbi protiv klimatskih

promjena ili poticanju ekonomije – ne obama pitanjima istodobno. Zapravo, oba

prioriteta pokazuju znatnu negativnu korelaciju. Poticanje gospodarstva spominje se kao

izrazit prioritet u Litvi (46%), Grčkoj (36%) i Španjolskoj (34%), dok se istodobno borba

protiv klimatskih promjena smatra slabijim prioritetom (Litva 6%, Grčka 11%, Španjolska

14%).

Čini se da na taj odnos ponajprije utječe ekonomska situacija u tim državama članicama.

Gospodarski rast uglavnom se spominje kao viši prioritet u državama članicama s nižim

BDP-om po glavi stanovnika. Suprotno tomu, pitanje borbe protiv klimatskih promjena

smatra se važnijim u bogatijim zemljama.

? Stope odgovora za „borbu protiv klimatskih promjena” i „poticanje gospodarstva i rasta”.Izvor: Parlametar 2017., QA8.


?

Izvor: Parlametar 2017., QA8 iEurostat, preuzeto 12. listopada 2017.

?Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika i prioritet „borbe protiv klimatskih promjena” po zemljama.


Čvrsta predanost europskim vrijednostima

Politički prioriteti za Europljane povezani su s njihovim glavnim vrijednostima. Koje

vrijednosti Europljani žele da Europski parlament zaštiti za njih? Kao što je bio slučaj u

svim anketama Eurobarometra od 2007. godine, Europljani smatraju da je „zaštita ljudskih

prava” (56%, -1 od 2016. godine) glavna vrijednost koju treba zagovarati i braniti.

Zaštita ljudskih prava smatra se vrijednošću koju treba braniti kao prioritet u svim so-

ciodemografskim kategorijama bez iznimke, ali osobito to smatraju žene (57%), osobe

u dobi od 25 do 34 godine (61%), osobe na rukovodećim položajima (61%), službenici i

studenti (obje kategorije po 58%).

Na drugom se mjestu nalazi „sloboda govora” sa stalnih 34% odgovora. Tu vrijednost

češće spominju muškarci (37%), osobe u dobi od 15 do 24 godine (40%), studenti (38%),

fizički radnici (37%), osobe na rukovodećim položajima i nezaposlene osobe (obje kate-

gorije po 36%).

? Prema Vašem mišljenju, koje bi od sljedećih vrijednosti Europski parlament trebao štititi kao prioritetne? (Ukupno najviše tri odgovora.)



?Prema Vašem mišljenju, koje bi od sljedećih vrijednosti Europski parlament trebao štititi kao prioritetne? (Ukupno najviše tri odgovora.)



Ukupno 32% (-1 p. b.) ispitanika smatra ravnopravnost između muškaraca i žena

prioritetom, dok 28% europskih građana (-2 p. b.) navodi solidarnost među državama

članicama EU-a.

Zatim slijede solidarnost između EU-a i siromašnih zemalja u svijetu (20%, -3), dijalog

među kulturama i religijama (20%, -3), zaštita manjina (19%, +1) te ukidanje smrtne kazne

diljem svijeta (10%, -2).

Potrebno je napomenuti da se navođenje teme „ solidarnost među državama članicama

EU-a” smanjilo za osam postotnih bodova od listopada 2007. godine. Tu stavku spominje

polovina ispitanika u Grčkoj (52%), njih 46% u Bugarskoj, 37% na Cipru i u Sloveniji te njih

36% u Njemačkoj. To se može usporediti s 22% ispitanika u Španjolskoj, 20% u Švedskoj,

19% na Malti i 13% u Ujedinjenoj Kraljevini.

Velike razlike među državama članicama u pogledu te vrijednosti i ukupno smanjenje

broja navođenja kao prioritetne vrijednosti može se objasniti činjenicom da europski

građani smatraju solidarnost među državama članicama suštinski povezanom s nacional-

nim kontekstom kojemu su izloženi. To se istodobno može ponešto razlikovati, ovisno o

različitim programima politika na nacionalnoj razini.

Kad je riječ o sociodemografskom profilu, solidarnost među državama članicama češće

spominju muškarci (31%), osobe u dobi od 55 i više godina (30%), samozaposlene osobe,

službenici i osobe na rukovodećim položajima (svi po 33%). Takav je slučaj i s osobama

koje imaju pozitivnu predodžbu EU-a (35%) i koje žele da Europski parlament ima važniju

ulogu (33%).

Naposljetku valja napomenuti da sve vrijednosti, osim „zaštite manjina”, imaju nešto niže

postotke, no hijerarhija vrijednosti nije se promijenila.



TEHNIČKE SPECIFIKACIJE

Pokrivenost: EU28

Populacija: 27 881 Europljanin u dobi od 15 ili više godina

Metodologija: neposredni kontakt

Terenski rad: od 23. rujna do 2. listopada 2017., anketu proveo Kantar Public

Napomena

Rezultati su ankete procjene i njihova točnost ovisi o veličini uzroka i promatranom

postotku.

Za otprilike 1 000 razgovora (veličina uzorka koja se obično upotrebljava na razini države

članice) stvarni postotak kreće se između sljedećih intervala pouzdanosti:

Promatrani postotci

10% ili 90% 20% ili 80% 30% ili 70% 40% ili 60% 50%

Granice pogreške

+/- 1,9 bodova

+/- 2,5 bodova

+/- 2,7 bodova

+/- 3,0 bodova

+/- 3,1 bodova

Ova anketa Eurobarometra Europskog parlamenta (EP/EB 88.1) provedena je u svih 28

država članica Europske unije, od 23. rujna do 2. listopada 2017. godine, a proveo ju je

Kantar Public.

Parlametar 2017. prati mišljenja građana o članstvu u EU-u i njegovim koristima, njihove

stavove prema Europskom parlamentu, njegovim prioritetima, postupcima i misijama.

Također rasvjetljuje ulogu EU-a u borbi protiv glavnih prijetnji i zaštiti glavnih postignuća

koja njegovi građani cijene.

Ovo je publikacija Odjela za praćenje javnog mnijenja pri Glavnoj upravi za komunikaciju

Europskog parlamenta.

PE 608.741

ISBN: 978-92-846-1914-6

ISSN: 2529-7066

DOI: 10.2861/135365

QA-CE-17-001-HR-N

Za sadržaj ovog dokumenta odgovorni su isključivo njegovi autori,

a moguća mišljenja koja su u njemu iznesena ne predstavljaju nužno službeno stajalište

Europskog parlamenta.

Ponajprije je namijenjen zastupnicima i osoblju Parlamenta za njihov parlamentarni rad.

© Europska unija, 2017.

PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS

Documents

PALAMETA 017. SNAŽNIJI GLAS - europarl.europa.eu · U drugom dijelu Parlametra 2017. prati se javno mnijenje u pogledu prijetnji i zaštite koju EU pruža. Ideja „Europe koja štiti”