PARLAMETAR 2017.
STUDIJA - Serija praćenja javnog mnijenjaAnketa Eurobarometra koju je naručio Europski parlamentGlavna uprava za komunikacijuOdjel za praćenje javnog mišljenjalistopad 2017. – PE 608.741
SNAŽNIJI GLASMIŠLJENJE GRAĐANA O PARLAMENTU I EU-U
PARLAMETAR 2017.
SNAŽNIJI GLASMIŠLJENJE GRAĐANA O PARLAMENTU I EU-U
STUDIJA
Serija praćenja javnog mnijenja
Glavna uprava za komunikaciju
Odjel za praćenje javnog mnijenja
PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS4
IMPRESUM
AUTORI
Philipp SCHULMEISTER, načelnik Odjela (urednik)
Elise DEFOURNY, Said HALLAOUY, Luisa MAGGIO
Matthias BÜTTNER
GRAFIČKA PODRŠKA
Katarzyna ONISZK, Marianna COLONNA
Rukopis dovršen u listopadu 2017.
Bruxelles, © Europska unija, 2017.
Fotografija na naslovnici: Shutterstock
O IZDAVAČU
Ovaj je dokument izradio Odjel za praćenje javnog mnijenja u okviru
Glavne uprave za komunikaciju (DG COMM) Europskog parlamenta.
Odjelu za praćenje javnog mnijenja možete se obratiti na adresi:
JEZIČNA VERZIJA
Izvornik: EN
IZJAVA O ODRICANJU ODGOVORNOSTI
Ovaj je dokument pripremljen za zastupnike i osoblje Europskog parlamenta te je
ponajprije namijenjen njima kako bi im pomogao u njihovu parlamentarnom radu. Za
sadržaj ovog dokumenta odgovoran je isključivo njegov autor (autori) i mišljenja izražena
u njemu ne treba smatrati službenim stajalištem Parlamenta.
PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS 5
SADRŽAJ
PREDGOVOR ................................................................................................................................................................ 7
SAŽETAK .......................................................................................................................................................................... 9
KONTEKST ...................................................................................................................................................................... 11
POGLAVLJE I.: SNAŽNIJI GLAS ...................................................................................................................... 13
Moj se glas računa u EU-u i u mojoj zemlji .................................................................................. 14
Zanimanje za europske poslove ......................................................................................................... 16
Članstvo u EU-u kao dobra stvar ........................................................................................................ 17
Moja zemlja ima koristi od članstva u EU-u... i zašto ............................................................... 18
Idu li stvari u pravom smjeru? ................................................................................................................ 23
Jesu li moja zemlja ili EU na pravom putu? ................................................................................... 26
Predodžba Europskog parlamenta i njegova uloga ................................................................ 26
Zanimanje za europske izbore ............................................................................................................. 30
POGLAVLJE II.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI? ...................................................................................................... 31
Borba protiv prijetnje terorizma ........................................................................................................... 33
Sociodemografski profili ispitanika .................................................................................................... 39
Europski i nacionalni identitet: zajednička osnova ................................................................. 40
Naglasak na digitalnoj Europi ................................................................................................................ 41
Naglasak na kibernetičkoj sigurnosti ............................................................................................... 41
POGLAVLJE III.: POZIV NA DJELOVANJE NA TEMELJU JASNIH VRIJEDNOSTI ...... 43
Borba protiv terorizma prioritet je za ... ............................................................................................ 44
Rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti ................................................... 45
Borba protiv nezaposlenosti mladih ................................................................................................ 46
Borba protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima .................................................... 47
Borba protiv klimatskih promjena i poticanje gospodarstva: proturječni ciljevi? . 48
Čvrsta predanost europskim vrijednostima ................................................................................ 50
TEHNIČKE SPECIFIKACIJE ................................................................................................................................ 54
PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS6
PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS 7
PREDGOVOR
Mišljenja su važna. Za demokratski izabran Europski parlament najvažnije je
da svi građani u Europskoj uniji budu zastupljeni i da se njihov glas čuje, da
se ta mišljenja slušaju i da se shvaća njihova raznolikost. U svojoj desetoj godini
postojanja „Parlametar” Europskog parlamenta i dalje prati mišljenja europskih
građana o članstvu u EU-u i njegovim koristima, o tome čuje li se njihov glas u
Uniji i, naposljetku, o njihovu stavu prema Europskom parlamentu, njegovim
prioritetima, postupcima i misijama. Parlametar je, stvarajući zajedničku sliku iz
raznolikosti, odraz današnje Europske unije.
Od 2007. godine ankete Parlametra pružaju sažet i bogat prikaz načina na koji se javno
mnijenje u Europi mijenja s vremenom. Anketama se prate njezini usponi i padovi u
vremenima krize i uspjeha te se svjedoči o čvrstoj predanosti i posvećenosti europskih
građana temeljnim pravima i slobodama. Anketama Europskog parlamenta kojima se
ispituje javno mnijenje rasvjetljuje se važnost EU-a u borbi protiv globalnih prijetnji, mjeri
se koliko su građani svjesni zakonodavnih mjera koje EU, a osobito Parlament, provodi u
njihovo ime i u njihovu interesu.
Pri tome ankete Parlametra pružaju mnoštvo podataka i informacija, što omogućuje
detaljan uvid u trendove javnog mnijenja ne samo na prosječnoj europskoj razini nego i
na razini pojedine zemlje ili na sociodemografskoj razini, s mnogo više dostupnih detalja.
Upravo tolika količina dostupnih detaljnih informacija čini Parlametar tako vrijednim
i korisnim alatom. Prosječni europski rezultati za svako pojedino pitanje iznose samo
jednu stranu priče, što će ova anketa i pokazati. Tek u kombinaciji s različitim nacionalnim
rezultatima (i često u opreci s njima) dobivamo potpunu sliku Europske unije kroz oči
njezinih građana.
Terenski rad za ovaj Eurobarometar Europskog parlamenta provodio se od 23. rujna do 2.
listopada 2017. godine. U razgovorima uživo agencija Kantar Public intervjuirala je 27 881
ispitanika u svih 28 država članica.
Predstavljanje rezultata počinje opisom konteksta te značajnih političkih i gospodarskih
događaja koji su se odvili posljednjih mjeseci i koji su ključni za razumijevanje promjena
mišljenja i trendova. Izvješće je strukturirano u tri poglavlja koja se bave trima glavnim
temama. U prvom se poglavlju razmatra glas građana i njihov stav prema Europskoj uniji
PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS8
i Europskom parlamentu. U drugom se poglavlju istražuju mišljenja građana o tome od
kojih bi ih prijetnji Europska unija ponajprije trebala zaštititi, kao i o tome koja postignuća
i uspjehe Europske unije žele očuvati. Naposljetku, u trećem se poglavlju rasvjetljuju
politički prioriteti u vezi s kojima bi europski građani voljeli da Europski parlament djeluje
te vrijednosti koje smatraju važnima.
Za mnoga važna pitanja prikazani su grafikoni s tendencijama od 2007. godine kojima se
analiziraju promjene u mišljenju europskih građana. Neka pitanja nisu bila postavljena u
svim anketama Parlametra, stoga se tendencije za različite pokazatelje mogu razlikovati.
PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS 9
SAŽETAK
Parlametar 2017. pokazuje snažniji glas europskih građana, njihovo snažnije
vjerovanje u europski projekt, kao i snažniju predodžbu Europskog
parlamenta u očima građana. U kontekstu ponovno potaknute rasprave o
budućnosti Europe i osporavane ujedinjenosti u Europskoj uniji, 47% europskih
građana smatra da se njihov glas računa u EU-u. To je najbolji rezultat ostvaren
od europskih izbora 2009. godine. Nadalje, budući da 57% ispitanika smatra da je
članstvo u EU-u dobro za njihovu zemlju, taj je pokazatelj također blizu razine na
kojoj je bio u razdoblju prije krize.
U Parlametru Europskog parlamenta za 2017. pomno se razmatraju mišljenja građana o
članstvu u EU-u i njegovim koristima, o tome računa li se njihov glas u Europskoj uniji te o
njihovu stavu prema Europskom parlamentu, njegovim prioritetima, postupcima i misijama.
Pozitivni znakovi gospodarskog oporavka u EU-u i povratak na stabilnost sve se više
smatraju „novim normalnim stanjem”. Prvi dio Parlametra 2017. upućuje na to da su građani
sve skloniji EU-u, kao što su već pokazale prethodne ankete provođene od 2016. godine.
Posljednja anketa iz ožujka 2017. „Dvije godine do europskih izbora” već je pokazala da
su građani sve svjesniji da EU djeluje u njihovo ime u područjima koja oni odrede kao
prioritetna. Na temelju tog sve većeg prepoznavanja djelovanja EU-a zanimanje za EU i dalje
je na visokoj razini od 57% te pokazuje stalan rast s vremenom.
U okviru ponovno pokrenute rasprave o budućnosti Europe nedvojbena većina Europljana
i dalje podržava članstvo svoje zemlje u EU-u. Ukupno 57% ispitanika smatra da je članstvo
u EU-u dobro za njihovu zemlju, što je gotovo jednako postotku prije krize. Taj je postotak
niži u državama članicama koje su najpogođenije, a građani iz ekonomski stabilnijih zemalja
obično su skloniji EU-u. Većina ispitanika u svim državama članicama smatra da članstvo
u EU-u koristi njihovoj zemlji. Taj je osjećaj na razini EU-a viši za četiri postotna boda u
usporedbi s 2016. godinom te sada iznosi 64%. Osim toga, više građana smatra da se stvari
u EU-u kreću u pravom smjeru (31%, +6 p. b. u usporedbi s ožujkom).
U kontekstu toga postojano rastućeg optimizma, zamjetno je i blago poboljšanje javnog
mnijenja o Europskom parlamentu. Zbog porasta od osam postotnih bodova sada 33 %
svih građana ima pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta. To povećanje povezano
je sa sličnim smanjenjem za sedam postotnih bodova na ukupno 21% građana koji imaju
negativnu predodžbu Parlamenta, dok 42% ispitanika i dalje ima neutralnu predodžbu.
Naposljetku, zanimljivo je obratiti pozornost na nadolazeće europske izbore 2019. godine.
PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS10
Do njih je ostalo još manje od dvije godine i 47% Europljana želi da Europski parlament
preuzme važniju ulogu, dok 55% Europljana već sada iskazuje svoje zanimanje za sljedeće
europske izbore.
U drugom dijelu Parlametra 2017. prati se javno mnijenje u pogledu prijetnji i zaštite
koju EU pruža. Ideja „Europe koja štiti” već se čvrsto ustalila u političkom diskursu u EU-u.
Posljednje ankete Eurobarometra pokazale su da su pitanja kao što su terorizam, imigracija i
ekonomska situacija uzroci velike zabrinutosti.
Stoga se u ovom poglavlju ponajprije utvrđuju područja u kojima Europljani očekuju zaštitu
od EU-a. Ukupno 58% Europljana navelo je terorizam kao glavnu prijetnju u vezi s kojom
žele da EU ponudi zaštitu. Zbog nesigurne ekonomske situacije u kojoj se nalaze mnogi
Europljani ističu se problemi kao što su nezaposlenost (43%) te siromaštvo i isključenost
(42 ). Zaštitu od nekontroliranih migracija navelo je u prosjeku 35% ispitanika te ona i dalje
zauzima visoko mjesto na popisu pitanja koja muče građane. Manje od četvrtine Europljana
navelo je klimatske promjene (23%), vjerski radikalizam (23%), organizirani kriminal
(22%), oružane sukobe (21%), politički ekstremizam (20 %), širenje zaraznih bolesti (10%),
kibernetičke napade, socijalni damping i prijetnje za tajnost podataka (sva tri pitanja po 9%).
U anketi se zatim ocjenjuju glavna postignuća koja građani žele da EU zaštiti za njih.
Odgovori se mogu kategorizirati u dvije glavne skupine: s jedne strane, temeljna prava
(44%) i sloboda putovanja, rada i studiranja u cijelom EU-u (36%); s druge strane nalaze se
socijalna i ekonomska postignuća, konkretno prava radnika (34%), primjerene mirovine
(34%) i ekonomska dobrobit (33%). Ti su rezultati u skladu s vrijednostima koje Europljani
žele da Parlament štiti kao prioritetne: zaštita ljudskih prava (56%), sloboda govora (34%) i
ravnopravnost između muškaraca i žena (32%).
U trećem poglavlju Parlametra 2017. pokazuje se koje konkretne politike Europljani očekuju
od Europskog parlamenta. U skladu s prethodno utvrđenim prijetnjama Europljani pretežno
i podjednako podržavaju mjere protiv siromaštva i isključenosti (41%) i protiv terorizma
(41%). Borba protiv nezaposlenosti mladih u prosjeku je treća najčešće navođena stavka
(31%). Te prve tri stavke okvirno pokazuju što je najvažnije za europske građane: oni žele
ostvariti svoj život ondje gdje im se jamče ekonomske prilike i štiti njihova sloboda.
PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS 11
KONTEKST
Kao i u slučaju svake ankete ovakve vrste, za ispravno analiziranje njezinih
rezultata ključno je razumijevanje nacionalnog, europskog i međunarodnog
konteksta u kojemu su razgovori vođeni.
U Europskoj uniji pozitivni znakovi gospodarskog oporavka i povratak na stabilnost sve se
više smatraju „novim normalnim stanjem”. U skladu s time govor predsjednika Europske
komisije Jean-Claudea Junckera o stanju Unije upućen Europskom parlamentu 13. rujna
2017. temeljio se na prepoznatljivim pozitivnim rezultatima koji su postignuti kao dobroj
polaznoj točki za stvaranje snažnije Europske unije.
Čini se da rastući optimizam u pogledu budućnosti EU-a odražava postupan gospodarski
oporavak koji je dopro do njegovih država članica. Prema podatcima Eurostata u drugom
tromjesečju 2017. godine u 28 država članica EU-a bilo je zaposleno 235,4 milijuna
muškaraca i žena1 : o je najveća dosad zabilježena brojka. Istodobno Eurostat procjenjuje
da je sezonski prilagođeni BDP porastao za 0,6 % u europodručju (EA19), odnosno za
0,7% u 28 država članica EU-a tijekom drugog tromjesečja 2017. godine. U usporedbi
s istim tromjesečjem prošle godine sezonski prilagođeni BDP porastao je za 2,3% u
europodručju, odnosno za 2,4% u 28 država članica EU-a u drugom tromjesečju 2017.
godine2.
Europski političari i mediji prihvatili su poziv predsjednika Junckera da se pokrene proces
reformi za Europsku uniju, što uzrokuje sve intenzivniju javnu raspravu i povećava razinu
svijesti javnosti.
Iako se golemi priljev izbjeglica i ilegalnih migranata na glavnim rutama smanjio, a broj
tražitelja azila znatno je manji nego 2014. godine, Europska unija i dalje se bavi pitanjem
migranata i izbjeglica, koji uglavnom dolaze preko Sredozemnog mora, pri čemu dolazi
do gubitka velikog broja života.
Nedužni ljudi u raznim zemljama EU-a i dalje stradaju u terorističkim napadima. Ovog
ljeta u Ujedinjenoj Kraljevini izvršena su dva teroristička napada: jedan na mostu London
Bridge 3. lipnja, a drugi u londonskoj podzemnoj željeznici 15. rujna. U Barceloni je
17.kolovoza izvršen teroristički napad u kojemu je poginulo 14 osoba, a više od 130 je 1 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8220116/2-13092017-AP-EN.pdf/c2bdcb38-37b8-4b8d-9832-24e1cec1e6bf2 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8213935/2-07092017-AP-EN.pdf/6fe1f60c-51e2-4b98-9d14-ca6ea5c7e260
PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS12
ozlijeđeno. Belgija je ponovno bila pogođena dvama terorističkim napadima u Bruxellesu
20. lipnja i 25. kolovoza. Naposljetku, izvršena su dva teroristička napada u Francuskoj:
jedan u Parizu 6. lipnja, a drugi u Marseillesu 1. listopada.
Prirodne katastrofe pogodile su nekoliko zemalja EU-a. U Italiji je 9. rujna poplavljeno
područje Livorna, a Ischiju je 21. kolovoza pogodio potres. Grčki otok Kos također je
pogođen potresom 21. srpnja. Promatrajući širi kontekst, europski mediji opširno su
izvještavali o nizu razornih uragana koji su pogodili Karibe, Portoriko, ali i kopneni dio
SAD-a.
Kad je riječ o Ujedinjenoj Kraljevini i aktualnim pregovorima o Brexitu, dijalog s Europ-
skom unijom i dalje je težak te se smatra da ostvareni napredak i dalje nije dovoljan, iako
se pokušava ponovno pokrenuti postupak. Mediji diljem Europske unije opširno izvještav-
aju o izazovima u vezi s postupkom napuštanja Europske unije, kao i njegovim mogućim
posljedicama.
Istodobno u javnoj raspravi, i to ne samo u Španjolskoj, snažno dominira politička kriza u
Španjolskoj uzrokovana situacijom u Kataloniji.
Na izborima se često poziva građane da ponovno razmotre svoje političke stavove i svoja
mišljenja o važnim pitanjima. Na nacionalnoj razini održano je nekoliko parlamentarnih
i predsjedničkih izbora prije ili poslije terenskog rada. Parlamentarni izbori u Njemačkoj
održani su 24. rujna 2017., a lokalni izbori u Portugalu početkom listopada. Nadalje, u Aus-
triji se građani pozivaju na glasanje na parlamentarnim izborima 15. listopada, a u Češkoj
22. listopada. Lokalni izbori u Estoniji, kao i prvi krug predsjedničkih izbora u Sloveniji,
također će se održati u listopadu ove godine.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 13
POGLAVLJE I.: SNAŽNIJI GLAS
Prošle su godine trendovi u javnom mnijenju pokazali povećanu sklonost
EU-u, što je i prikazano u posebnom istraživanju Eurobarometra Europskog
Parlamenta „Dvije godine do europskih izbora” (ožujak 2017.)3 , u „Parlametru
2016.”4 te u standardnom istraživanju Eurobarometra 87 Europske komisije
(svibanj 2017.)5 .
Među ispitanim europskim građanima njih 47% smatra da se njihov glas računa u EU-u.
To je najbolji rezultat ostvaren od europskih izbora 2009. godine. Nadalje, budući da 57%
ispitanika smatra da je članstvo u EU-u dobro za njihovu zemlju, taj je pokazatelj također
blizu razine na kojoj je bio u razdoblju prije krize. Zanimanje za EU i dalje je na visokoj razini
od 57% te postojano raste s vremenom.
Nedvojbena većina Europljana i dalje podržava članstvo svoje zemlje u EU-u. Ukupno 57%
ispitanika smatra da je članstvo u EU-u dobro za njihovu zemlju, što je gotovo jednako
postotku prije krize, a 64% ispitanika diljem EU-a smatra da članstvo u EU-u koristi njihovoj
zemlji. Taj je osjećaj na razini EU-a viši za četiri postotna boda u usporedbi s 2016. godinom.
Osim toga, više građana smatra da se stvari u EU-u kreću u pravom smjeru (31%, +6 p. b. u
usporedbi s ožujkom).
Europljani imaju višestrani pristup Europskoj uniji, koju vide kao globalnog aktera čija je
zadaća suočiti se s međunarodnim izazovima i kao pravu razinu na kojoj se može odlučnije
djelovati u nizu političkih područja6. Ipak, građani ne samo da očekuju više od EU-a, nego
se čini i da više opažaju djelovanje EU-a u tim područjima.
Posljednjom anketom Europskog parlamenta „Dvije godine do europskih izbora” jasno
je pokazana rastuća razina svijesti europskih građana o tome što EU radi za njih. Kad se
usporede rezultati iz 2016. i 2017. godine, udio ispitanika koji smatraju da je „djelovanje EU-a
prikladno” znatno je porastao u gotovo svakoj državi članici u većini političkih područja. U
poglavlju II. raspravlja se o značaju te povećane razine svijesti europskih građana u pogledu
djelovanja Europske unije u skladu s njihovim očekivanjima. Njime će se zasigurno objasniti
i znatan porast u ključnom području, odnosno smatraju li građani da se njihov glas „računa
u EU-u”.3 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra „Dvije godine do europskih izbora”, ožujak 2017, http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20170426PVL00115/Two-years-until-the-2019-Europe-an-Elections4 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra „Parlametar 2016.”, http://www.europarl.euro-pa.eu/atyourservice/en/20161110PVL00113/Parlemeter-20165 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, svibanj 2017., http://ec.europa.eu/com-mfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/21426 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra „Dvije godine do europskih izbora”, ožujak 2017.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA14
Moj se glas računa u EU-u i u mojoj zemlji
Europljani smatraju da njihovo mišljenje nešto znači i da se njihov glas čuje: 47%
Europljana smatra da se „njihov glas računa u EU-u”, što je najviši postotak još od europskih
izbora u lipnju 2009. godine.
Suprotno tomu, postotak Europljana koji misle da se „njihov glas ne računa u EU-u” iznosi
48%, što je za 11 postotnih bodova manje od najviše razine, koja je zabilježena u rujnu
2016. Obje tendencije pokazuju nedavnu konvergenciju, s pozitivnim osjećajem koji je
porastao za 4 postotna boda u usporedbi s ožujkom 2017., odnosno za 10 postotnih
bodova u usporedbi s rezultatom od prije jedne godine.
Rašireno poboljšanje u velikoj većini država članica predvodi tu promjenu. S
poboljšanjem od 10 postotnih bodova ili više, zemlje kao što su Slovenija, Švedska,
Danska, Austrija i Irska na samom su vrhu popisa tog uzlaznog razvoja. Broj onih koji
tako misle snižava se samo u Bugarskoj, Litvi i Rumunjskoj, dok na Cipru i u Latviji ostaje
nepromijenjen.
Temeljne razloge zašto građani smatraju da se njihov glas sada više računa u EU-u
potrebno je pomno procijeniti za svaku zemlju, uzimajući u obzir politički kontekst
u svakoj od njih. Intenzivnije djelovanje EU-a u skladu s izraženim očekivanjima vrlo
vjerojatno motivira te rezultate. Međutim, i različite političke promjene, kao što je,
na primjer, uspjeh nacionalne vlade u provođenju određenih politika ili stajališta na
? Recite mi u kojoj se mjeri slažete ili ne slažete sa sljedećom tvrdnjom: „Moj se glas računa u EU-u.”
Izvor: Parlametar 2017., D72.1.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 15
europskoj razini, mogle bi također imati važnu ulogu kad je riječ o utjecaju na mišljenje
građana da se njihov glas bolje čuje u EU-u.
Kao nadopuna mišljenju o tome računa li se njihov glas u EU-u, građanima se također
postavlja pitanje kako vide utjecaj svojega glasa u vlastitoj zemlji. Taj osjećaj i dalje je
snažan i prisutniji nego što je to na razini EU-a. Velika većina Europljana misli da se njihov
glas računa na nacionalnoj razini (61%), dok samo 35% ispitanika smatra da se njihov glas
ne računa u njihovoj zemlji.
U gotovo svim zemljama građani smatraju da je njihov glas snažniji u nacionalnom
nego u europskom kontekstu. Jedine su iznimke Rumunjska i Litva, u kojima su građani
skloni smatrati da njihov glas više znači u EU-u nego u njihovoj zemlji, čak i ako je, kako je
prethodno navedeno, i taj osjećaj sve slabiji. Što se konteksta događaja tiče, potrebno je
napomenuti da je rumunjska vlada doživjela slom u lipnju 2017. godine, što je dovelo do
promjene premijera, a u Litvi je nova vlada došla na vlast u zimu 2016. godine.
Gdje je osjećaj da se „moj glas računa” najsnažniji odnosno najslabiji?
Švedska je zemlja u kojoj najviše građana smatra da se njihov glas računa, kako na
nacionalnoj razini (95%) tako i na razini EU-a (84%). To nije nikakva novost za ankete
Eurobarometra s obzirom na to da je broj građana Švedske koji smatraju da se njihov
Izvor: Parlametar 2017., D72.2.
?Recite mi u kojoj se mjeri slažete ili ne slažete sa sljedećom tvrdnjom: „Moj se glas računa u [našoj zemlji].”
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA16
glas računa uvijek bio vrlo velik. Isti se trend može zamijetiti u Danskoj, gdje 94% građana
smatra da se njihov glas računa u njihovoj zemlji, a 80% njih smatra da se računa na razini
EU-a.
U Grčkoj se može zamijetiti obrnuta situacija jer je osjećaj građana da se njihov glas
računa slab, kako na nacionalnoj razini (23%) tako i na razini EU-a (21%), ali u porastu je
od prošle godine. Rezultati su slični u Litvi jer 23% građana misli da se njihov glas računa
u njihovoj zemlji, a njih 25% smatra da se računa u EU-u.
Najobrazovanije osobe, osobe na rukovodećim položajima i oni građani koji imaju manje
teškoća u plaćanju svojih računa skloni su odgovoriti da se njihov glas računa, kako
na razini EU-a tako i na nacionalnoj razini. Istodobno je vjerojatnije da će velika većina
ispitanika koji su zadovoljni životom koji vode i koji su optimističniji u pogledu svoje
budućnosti dijeliti to mišljenje.
Zanimanje za europske poslove
Nakon referenduma o Brexitu zanimanje za poslove EU-a i dalje je veliko. Osim toga,
tijekom brojnih nacionalnih izbora dimenzija EU-a imala je ključnu ulogu u političkom
diskursu. Ukupno je 57% Europljana izjavilo da ih zanimaju europski poslovi; međutim, iza
toga prosjeka na razini EU-a kriju se velike razlike među državama članicama.
Iako je prosječna vrijednost na razini EU-a u skladu s
uobičajenim trendom na koji su ukazale prethodne ankete,
neke zemlje kao što su Finska i Slovenija ističu se zbog
osjetnog povećanja zanimanja za europske poslove (+9
postotnih bodova u Finskoj, odnosno +8 postotnih bodova
u Sloveniji), dok je u drugima, kao što su Irska i Latvija,
situacija obrnuta te se bilježi znatan pad (obje -7 p. b.).
Koji su građani najzainteresiraniji za europske poslove?
Obrazovanje i profesija važni su čimbenici kada je riječ o stajalištima o ovom pitanju s
obzirom na to da najčešće najobrazovaniji ispitanici te osobe na rukovodećim položajima
? Biste li rekli da ste vrlo zainteresirani, prilično zainteresirani, niste osobito zainteresirani ili uopće niste zainteresirani za europske poslove?
Izvor: Parlametar 2017., QA1.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 17
i samozaposlene osobe pokazuju najveće zanimanje za europske poslove. Osim toga,
sociodemografska analiza otkriva da mjesto u kojemu osobe žive ima ulogu jer su
općenito stanovnici gradskih područja skloniji pokazati veće zanimanje.
Ako se uzme u obzir dobna razlika, vidimo da su mlade osobe manje zainteresirane
za pitanja EU-a od starijih dobnih skupina (52% za osobe u dobi od 15 do 24 godine
odnosno 57% za osobe u dobi od 55 i više godina) u skladu s njihovim slabijim
zanimanjem za politiku, kako se pokazalo, na primjer, u postizbornoj studiji Europskog
parlamenta7. Ipak, osim njihova općenito optimističnijeg pogleda na EU8 , vjerojatnije je
da će najmlađe osobe smatrati da se njihov glas računa u EU-u (49% u usporedbi s 44%
za osobe u dobi od 55 i više godina).
Članstvo u EU-u kao dobra stvar
Nedvojbena većina Europljana i dalje podržava članstvo svoje zemlje u EU-u. Osjećaj da
je EU dobra stvar i dalje je snažan, a podržava ga 57 % ispitanika. Prema tome je rezultatu
razina toga pokazatelja gotovo jednaka razini na kojoj je bio prije krize. Tu obnovljenu
stabilnost ne valja razmatrati samo u kontekstu teških pregovora između Ujedinjene
7 Europski parlament. Postizborna studija 2014., listopad 2014., ispitivanje na terenu u svibnju i lipnju 2014., http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20150201PVL00053/Post-election-survey-20148 Tom je studijom pokazano da, na primjer, mlade osobe više smatraju da „stvari idu u pravom smjeru za EU” nego što je to slučaj sa starijim dobnim skupinama (33% za osobe u dobi od 15 do 24 godine, 28% za osobe u dobi od 55 i više godina). Da je članstvo u EU-u dobro izjavilo je njih 61%, za razliku od 54% osoba u dobi od 55 i više godina.
?Općenito govoreći, smatrate li da je članstvo [naše zemlje] u EU-u...?
Izvor: Parlametar 2017., QA10.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA18
Kraljevine i Europske unije koji su u tijeku. Potrebno je uzeti u obzir i kontekst početka
javne rasprave o smjeru u kojem će se EU ubuduće kretati, koji su početkom jeseni 2017.
godine pred Europskim parlamentom istaknuli francuski predsjednik Emmanuel Macron i
predsjednik Komisije.
I ovdje je potrebno znati da nacionalni konteksti snažno utječu na rezultate, koji
odražavaju očite razlike u mišljenjima. EU-u su uglavnom skloniji građani zemalja
koje su ekonomski stabilnije ili koje su nedavno doživjele pozitivan gospodarski rast:
Luksemburg, Njemačka, Nizozemska i Irska.
Moja zemlja ima koristi od članstva u EU-u... i zašto
Većina Europljana smatra da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u. U prosjeku
64% građana EU-a navodi da je njihova zemlja na taj način imala koristi, dok njih 25% ima
suprotno mišljenje. Od svibnja 2011. vlada uzlazan trend, koji postaje sve važniji od kraja
ekonomske krize i početka gospodarskog oporavka u EU-u.
Taj je osjećaj još snažnije izražen nego 2016. godine, uz porast od četiri postotna boda u
usporedbi s rujnom 2016. godine. Ipak, postoje velike razlike među zemljama EU-a: od 85%
u Irskoj, Litvi, Luksemburgu i na Malti do manje od 50% u Grčkoj, Italiji i na Cipru.
? Uzevši sve u obzir, biste li rekli da [naša zemlja] u prosjeku ima ili nema koristi od članstva u EU-u?
Izvor: Parlametar 2017., QA11.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 19
?Uzevši sve u obzir, biste li rekli da [naša zemlja] u prosjeku ima ili nema koristi od članstva u EU-u? (Ukupno „Ima koristi”.)
Izvor: Parlametar 2017., QA11.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA20
? Što od navedenog predstavlja glavne razloge zbog kojih mislite da [naša zemlja]ima koristi od članstva u EU-u? (Brojke za ukupno najviše tri odgovora.)
Izvor: Parlametar 2017., QA12.Ovo je pitanje bilo postavljeno samo onim ispitanicima koji su odgovorili da „njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u” (Q11).
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 21
Zatim je od ispitanika koji su odgovorili da „njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u”
zatraženo da iznesu svoje mišljenje o tome kojim bi razlozima to pripisali.
Danim odgovorima pokriven je širok raspon različitih razloga: među najvažnijim razlozima
nalaze se gospodarski rast (36%), mir, sigurnost (30%) i suradnja među zemljama EU-a (30%),
ali se poredak razloga uvelike razlikuje među zemljama.
?Razlozi zbog kojih [Vaša zemlja] ima koristi od članstva u EU-u
Izvor: Parlametar 2017., QA12.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA22
Čak i kad je razina podrške EU-u slična, njezina motivacija može se razlikovati. Usporedna
analiza Španjolske i Portugala to dobro opisuje: većina građana u objema zemljama navodi
da je članstvo u EU-u dobra stvar za njihovu zemlju (62% u Španjolskoj i 60% u Portugalu).
Slično tomu, oni smatraju da njihova zemlja ima koristi od tog članstva (70% u Španjolskoj,
73% u Portugalu). Međutim, glavni razlozi zašto građani misle da imaju koristi razlikuju se:
Glavni razlog:„EU pridonosi gospodarskom rastu”
(39%)
70% ispitanika u Španjolskoj navodi
da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u.
Glavni razlog:„EU donosi nove mogućnosti za rad”
(32%)
73% ispitanika u Portugalu navodi
da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u.
Ako se pogledaju zemlje na sjeveru, moguće je naći jednako zanimljivu usporedbu Danske i
Estonije: većina građana u objema zemljama vjeruje da je članstvo u EU-u dobra stvar (67%
u Danskoj i 68% u Estoniji). Slično tomu, oni smatraju da njihova zemlja ima koristi od tog
članstva (u objema 81%).
Međutim, glavni razlozi zbog kojih imaju koristi razlikuju se: u Danskoj građani spominju
poboljšanu suradnju među zemljama EU-a, dok u Estoniji češće navode gospodarski rast.
Glavni razlog:„Suradnja s ostalim zemljama EU-a”
(47%)
81% ispitanika u Danskoj navodi da njihova
zemlja ima koristi od članstva u EU-u.
Glavni razlog:„EU pridonosi gospodarskom rastu”
(49%)
81% ispitanika u Estoniji navodi
da njihova zemlja ima koristi od članstva u EU-u.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 23
Najčešće mlade osobe, osobe na rukovodećim položajima i studenti smatraju da je članstvo u EU-u dobro
Mlade osobe, osobe na rukovodećim položajima i studenti najčešće su oni koji
podržavaju članstvo u EU-u. Takav je slučaj i s osobama koje izjavljuju da su zadovoljne
životom koji vode i onima koje smatraju da će im se životni uvjeti poboljšati u sljedećih
pet godina. Osim toga, posebno su ispitanici s višom razinom obrazovanja oni koji
smatraju da je članstvo u EU-u korisno njihovoj zemlji.
Idu li stvari u pravom smjeru?
Čini se da rastući optimizam u pogledu budućnosti EU-a odražava postupan gospodarski
oporavak koji je dopro do njegovih država članica. Prema podatcima Eurostata u drugom
tromjesečju 2017. godine u 28 država članica EU-a bilo je zaposleno 235,4 milijuna
žena i muškaraca9: to je najveća dosad zabilježena brojka. U usporedbi s prethodnim
tromjesečjem sezonski prilagođeni BDP porastao je za 0,6% u europodručju (EA19),
odnosno za 0,7% u 28 država članica EU-a tijekom drugog tromjesečja 2017. godine.
U prvom tromjesečju 2017. godine BDP je porastao za 0,5% u obama područjima. U
usporedbi s istim tromjesečjem prošle godine sezonski prilagođeni BDP porastao je za
2,3% u europodručju, odnosno za 2,4% u 28 država članica EU-a u drugom tromjesečju
2017. godine10.
U svojem govoru o stanju Unije pred Europskim parlamentom predsjednik Europske
komisije istaknuo je ključnu ulogu europskih institucija u „promjeni vjetra”: europski
plan ulaganja te odlučne mjere u bankarskom sektoru i „inteligentna primjena” Pakta o
stabilnosti i rastu bila su tri glavna postignuća spomenuta u njegovu govoru.
Iako većina građana i dalje smatra da „stvari idu u krivom smjeru” (49% za svoju zemlju i
44% za EU), stavovi se počinju mijenjati, osobito ako se uzme u obzir kontekst situacije u
kojoj se nalazi Europska unija.
U usporedbi s ožujkom 2017. veća skupina građana smatra da „stvari idu u pravom smjeru
u EU-u” (31% u rujnu 2017., u usporedbi s 25%). Taj se trend uvelike kreće uzlaznom
putanjom od svoje najniže točke od 19% koja je bila povezana s krizom, a zabilježena je u
studenome 2011. godine. Takva uzlazna krivulja zajednička je za sve države članice.
9 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8220116/2-13092017-AP-EN.pdf/c2bdcb38-37b8-4b8d-9832-24e1cec1e6bf10 http://ec.europa.eu/eurostat/documents/2995521/8213935/2-07092017-AP-EN.pdf/6fe1f60c-51e2-4b98-9d14-ca6ea5c7e260
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA24
Usporedo sa snažnijim osjećajem da „stvari idu u pravom smjeru u EU-u” vlada silazna
tendencija suprotne predodžbe. Ovom anketom pokazuje se da se postotak osoba
koje smatraju da „stvari idu u krivom smjeru u EU-u” smanjio za šest postotnih bodova
u usporedbi s ožujkom 2017. godine, odnosno za 10 postotnih bodova u usporedbi s
brojkom od prije jedne godine.
Spontani odgovor da „stvari ne idu ni u pravom ni u krivom smjeru na razini EU-a” dalo je
11% ispitanika, što je za tri postotna boda manje nego u ožujku 2017. godine. Kao što je
prikazano na gornjem grafikonu, zaključak je da silazni trendovi za „krivi smjer” i za „ni jedan
ni drugi smjer” podržavaju uzlazni trend plave krivulje („pravi smjer”).
Međutim, spektar predodžbi na nacionalnim razinama raznolik je.
Dijagram u nastavku daje pregled mišljenja koje građani svake zemlje imaju o dvama
pitanjima: „Idu li stvari u pravom smjeru u Vašoj zemlji?” i „u EU-u?” Uzme li se oboje u obzir,
zamjećujemo da u 17 zemalja i dalje postoji veći udio ispitanika koji smatraju da stvari
idu u pravom smjeru u njihovoj zemlji. Zanimljivo je primijetiti da u nekim državama
članicama vlada raširen osjećaj da stvari nisu jako dobre ni na nacionalnoj razini ni na
razini EU-a. To vrijedi, među ostalim, za Grčku i Italiju11 , koje se nalaze u donjem lijevom
kutu dijagrama.
11 U Grčkoj 16% građana misli da stvari idu u dobrom smjeru za EU, a njih 8% smatra isto za svoju zemlju. U Italiji mišljenje prve skupine dijeli njih 21 %, a mišljenje druge skupine njih 16%.
Prema Vašem mišljenju, općenito govoreći, idu li stvari u EU-a trenutačno u dobrom ili lošem smjeru?
Izvor: Parlametar 2017., D73.b.
?
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 25
U drugim zemljama, kao što su Bugarska i Litva, mnogo je više ispitanika koji smatraju da
stvari idu u pravom smjeru u EU-u (48% u Bugarskoj i 46% u Litvi) nego što je onih koji
tako misle za svoju zemlju (28% u Bugarskoj odnosno 27% u Litvi).
Obrnuta je situacija, na primjer, na Malti ili u Nizozemskoj, gdje građani smatraju da je
njihova zemlja na boljem putu od EU-a: stvari idu u pravom smjeru u njihovoj zemlji za
64% ispitanika na Malti i za njih 59% u Nizozemskoj. Za EU tako smatra njih 41% na Malti i
njih 46% u Nizozemskoj.
Vrlo pozitivan, ali jednako izoliran slučaj Irske pokazuje najviše vrijednosti za „stvari idu u
pravom smjeru” na razini zemlje i na razini EU-a (75% i 59%).
?Stvari idu u dobrom smjeru – [naša zemlja] u usporedbi s istim pitanjem za Europsku uniju
Izvor: Parlametar 2017., D73.a i D73.b.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA26
Jesu li moja zemlja ili EU na pravom putu?
U kontekstu sociodemografskog profila, mlade osobe općenito su one koje najčešće
smatraju da je EU na pravom putu, dok starije dobne skupine imaju pozitivnije mišljenje o
svojoj zemlji.
Osobe koje su općenito zadovoljnije životom koji vode i koje smatraju da će im se životni
uvjeti poboljšati u sljedećih pet godina skloniji su odgovoriti da „stvari idu u pravom
smjeru” na razini EU-a i na razini zemlje.
Predodžba Europskog parlamenta i njegova uloga
AKako je prethodno dokumentirano, broj osoba koje smatraju da se njihov glas računa
u EU-u u znatnom je porastu. Usporedo s tom rastućom razinom svijesti stabilna
podrška članstvu u EU-u te prevladavajuće mišljenje da je to članstvo korisno potvrđuju
sve veće pozitivno mišljenje građana u pogledu projekta EU-a. U kontekstu postojano
rastućeg optimizma u ekonomskom smislu čini se da i Europski parlament ima koristi od
obnovljenog povjerenja.
Prema podatcima standardnog istraživanja Eurobarometra 87 Europske komisije12 , Europski
parlament europska je institucija kojoj su Europljani iskazali najveće povjerenje: 45% građa-
na sklono je vjerovati toj instituciji. Europskoj komisiji vjeruje njih 41%, a njih 37% vjeruje
Europskoj središnjoj banci. Ukupno 42% ispitanika ukazuje povjerenje u Europsku uniju.
Povjerenje u EU i Europski parlament stoga je veće od onoga u nacionalne parlamente
(36%) i nacionalne vlade (37%).
Iako mnogo ispitanika (42%) ima „neutralnu predodžbu” Europskog parlamenta, broj osoba
koje imaju pozitivno viđenje institucija nedvojbeno raste (33% u usporedbi s 25% u rujnu
2016. godine). Taj porast dovodi do izravnog pada broja ispitanika koji imaju negativno
mišljenje o toj instituciji, dok je udio onih koji imaju neutralno mišljenje prilično stabilan te
posljednjih deset godina iznosi od 41% do 46%.
Irska se nalazi na samom vrhu popisa s apsolutnom većinom ispitanika (54%) koji imaju
pozitivnu predodžbu, a nakon nje slijede Bugarska, Malta i Luksemburg s više od 45%
ispitanika koji imaju takvu pozitivnu predodžbu Europskog parlamenta. Na donjem dijelu
ljestvice nalazi se Češka Republika s udjelom pozitivne stope odgovora od 18%, dok se u
Latviji i Francuskoj vrijednost „pozitivne predodžbe” nalazi na 20% ili niže.
12 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, svibanj 2017., http://ec.europa.eu/com-mfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/2142
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 27
?Općenito govoreći, imate li vrlo pozitivnu, prilično pozitivnu, neutralnu, prilično negativnu ili vrlo negativnu predodžbu Europskog parlamenta?
Izvor: Parlametar 2017., QA6.
?Odgovori o „pozitivnoj predodžbi Europskog parlamenta” u postotnim bodovima po državama članicama.
Izvor: Parlametar 2017., QA6.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA28
Uzlazni trend „pozitivnog mišljenja” primjećuje se u svim državama članicama, kako je
prethodno prikazano u stupčastom grafikonu. Irska je ponovno na samom vrhu popisa
s povećanjem broja odgovora o „pozitivnoj predodžbi Europskog parlamenta” za 16
postotnih bodova od jeseni 2016. godine, dok samo Cipar i Hrvatska održavaju stabilnu
stopu odgovora o „pozitivnoj predodžbi”.
Osim pozitivne promjene u pogledu predodžbe Europskog parlamenta, i dalje je osobito
važno spomenuti udio ispitanika u nizu država članica koji imaju „neutralno mišljenje” o
Europskom parlamentu. Neke su od njih Estonija (59%), Latvija (58%), Finska (57%) i Litva
(56%), koje imaju najveći udio odgovora o neutralnom mišljenju.
Na razini EU-a, među građanima koji kažu da imaju „neutralno” mišljenje o Europskom
parlamentu, češće su zastupljene žene, osobe koje se smještaju u središte ljestvice lijevoga
i desnoga, kao i ispitanici koji su skloni smatrati da se njihov glas ne računa i da članstvo u
EU-u nije ni dobra ni loša stvar.
? Povećanje broja odgovora o „pozitivnoj predodžbi Europskog parlamenta” diljem svih država članica (rezultati prikazani kao razlika u postotnim bodovima između rujna/listopada 2016. i listopada 2017.).
Izvor: Parlametar 2017., QA6.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA 29
Važnija uloga
Gledajući na Europski parlament u budućnosti, najveći broj građana (47%) želio bi da ta
institucija ima važniju ulogu.
Iako su ti odgovori u skladu s odgovorima iz prethodnih godina, važno je primijetiti
nekoliko iznimaka: naime, mnogo manje ispitanika na Malti, u Slovačkoj i Estoniji, na
primjer, odgovorilo je da bi htjeli da Parlament ima važniju ulogu u budućnosti.
Zanimljivo je analizirati stajališta građana o predodžbi Parlamenta usporedo sa željenom
ulogom Europskog parlamenta jer u toj analizi nacionalni kontekst ima značajnu ulogu.
Želju da Europski parlament u budućnosti ima važniju ulogu dijele ispitanici u zemljama
s pozitivnim mišljenjem o Parlamentu i u nekim državama članicama s negativnijim
mišljenjem o toj instituciji.
Podatci prikupljeni ovom i prethodnim anketama Eurobarometra o predodžbi i željenoj
ulozi Europskog parlamenta u kombinaciji s promjenama u mišljenjima o članstvu u
EU-u i njegovim koristima kao i o ostalim pokazateljima o kojima se raspravlja u ovom
poglavlju, stvaraju uvjete za pretpostavku da građani neprestano sve više povjeravaju
Europskom parlamentu odlučniju ulogu u kojoj će on pažljivo slušati snažniji glas
građana i učinkovito odgovarati na prioritete koje su istaknuli.
?Biste li Vi osobno željeli da Europski parlament ima važniju ili manje važnu ulogu?
Izvor: Parlametar 2017., QA7.
PARLAMETAR 2017.: ČLANSTVO, PREDODŽBA I ULOGA30
Zanimanje za europske izbore
Manje od dvije godine prije sljedećih europskih izbora, zajedno s njihovim zahtjevom
da Europski parlament ima važniju ulogu, većina Europljana (55%) iskazuje zanimanje za
sljedeće europsko glasanje 2019. godine.
Zanimanje je posebno visoko u Nizozemskoj i iznosi 79%, a nakon nje slijede Švedska
sa 70%, Irska sa 69% i Njemačka sa 68%. Međutim, u nekim državama članicama razina
zanimanja i dalje je prilično niska, a to su, na primjer, Slovačka (30%) i Češka Republika
(23%), koje su na europskim izborima 2014. godine imale najslabiju izlaznost. U Češkoj
Republici zanimanje ispitanika moglo bi trenutačno biti više usmjereno na nadolazeće
nacionalne izbore koji će se održati 20./21. listopada 2017. Općenito na razini EU-a
ispitanici koji iskazuju najveće zanimanje za sljedeće europske izbore u skupini su
najobrazovanijih. Osim toga, oni smatraju da se njihov glas računa u EU-u, iskazuju
zanimanje za europske poslove i imaju pozitivnu predodžbu Parlamenta.
Odgovori na to pitanje u skladu su s općenitim rastom pozitivnog stava prema projektu
EU-a koji je zabilježen diljem Europe. Ipak, potrebno je oprezno postupati s tim
konkretnim pokazateljem jer europski izbori još nisu dio širega političkog javnog diskursa
te se stoga nisu još jasno ustalili u razmišljanjima europskih građana.
? Postotak „ukupno zainteresiranih” za sljedeće europske izbore po zemljama
Izvor: Parlametar 2017., QA15.
PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI? 31
POGLAVLJE II.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI?
Ideja „Europe koja štiti” čvrsto se ustalila u političkom diskursu o EU-u. Zajednička
izjava o zakonodavnim prioritetima EU-a za 2017. koju su potpisala tri
predsjednika 13. prosinca 2016. stavljena je pod moto „Izgradnja Europe koja štiti,
osnažuje i brani”.
Taj je koncept blizak vodećim nacionalnim i europskim političarima. Iako se
njegovo polazište uglavnom odnosilo na sigurnosna pitanja, današnji diskurs o
zaštiti izrazito je višestran te se odražava nizom konkretnih prijedloga.
Ovom se anketom nastoji postići bolje razumijevanje toga u kojim područjima i u kojoj
mjeri Europljani očekuju da će ih Europska unija zaštititi. U tome je kontekstu pojam
zaštite dvostruk. S jedne je strane nužno odrediti od kojih prijetnji građani žele dobiti
zaštitu Europe. S druge strane, tražimo ona europska postignuća za koja građani žele da
ih EU zaštiti i očuva za njih.
U posljednjoj studiji Parlamenta, Eurobarometar „Dvije godine do europskih izbora”13,
pokazano je da su Europljani očito svjesni opasnosti od niza globalnih geopolitičkih
promjena kao što su rast moći i globalnog utjecaja Rusije i Kine ili rastuća nestabilnost u
arapskom/muslimanskom svijetu. Suočeni s tim nesigurnostima, Europljani su u velikoj
većini skloni zajedničkom pristupu EU-a kojim bi se one rješavale. Međutim, nisu samo
globalne promjene ono što danas brine europske građane.
Posljednje standardno istraživanje Eurobarometra 8714 već je pokazalo da su pitanja
kao što su terorizam, imigracija i gospodarska situacija uzroci velike zabrinutosti. Ona
uzrokuju osjećaj nesigurnosti koji je osnažen dodatnim čimbenicima kao što su klimatske
promjene.
U ožujku 2017. studijom Eurobarometra „Dvije godine do europskih izbora” također su
ispitana očekivanja Europljana u pogledu intenzivnijeg djelovanja EU-a te je utvrđena
znatna podrška intenzivnijem angažmanu EU-a u nizu politika. Prije svega pokazalo
se da ispitanici postaju sve svjesniji djelovanja EU-a u područjima koja ih najviše
zabrinjavaju. To se posebno odnosi na terorizam, zaštitu vanjskih granica, migracije,
sigurnost i obranu. U grafikonu u nastavku kombinira se kako Europljani vide djelovanje
13 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra „Dvije godine do europskih izbora”, ožujak 2017., http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/fr/20170426PVL00115/A-deux-ans-des-%C3%A9lections-europ%C3%A9ennes-de-201914 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, proljeće 2017., http://ec.europa.eu/com-mfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/2142
32 PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI?
EU-a u posebnim područjima, njihova očekivanja od djelovanja EU-a u tim područjima i
promjena u razdoblju od jedne godine – od 2016. do 2017. Na primjer, za borbu protiv
terorizma zeleni stupac pokazuje da je broj ispitanika koji smatraju da je djelovanje EU-a
odgovarajuće za 10 p. b. veći nego prethodne godine. Crveni stupac pokazuje da je broj
ispitanika koji smatraju da djelovanje EU-a nije dovoljno manji za 12 p. b., dok je broj
ispitanika koji traže veću intervenciju manji za 2. p. b. nego što je bio 2016. godine. Taj
sažeti pregled pokazuje da je sve veći broj građana svjestan djelovanja EU-a u područjima
koja ih zabrinjavaju.
Na temelju tih rezultata poduzete su dodatne mjere kako bi se utvrdila područja u kojima
Europljani očekuju zaštitu od EU-a. Budući da su europske države članice i dalje izložene
napadima, terorizam se ističe kao najveća prijetnja od koje Europljani očekuju zaštitu EU-
a, a navelo ju je u prosjeku njih 58%. Terorizam predstavlja glavnu prijetnju za ispitanike
? Predodžba djelovanja EU-a i očekivanja u pogledu budućih intervencija. Promjena od 2016. do 2017. godine
Izvor: Eurobarometar „Dvije godine do europskih izbora”, ožujak 2017.
PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI? 33
iz 18 država članica, među kojima su zemlje koje su vrlo nedavno bile pogođene tim
napadima. U prosjeku su ga najčešće navodili ispitanici iz Češke Republike, Ujedinjene
Kraljevine, Francuske, Španjolske i s Malte.
Borba protiv prijetnje terorizma
U skladu s prethodnim rezultatima studije Eurobarometar Europskog parlamenta15, valja
napomenuti da je 2016. godine Europljanima postavljeno pitanje na kojoj bi se razini
najučinkovitije moglo boriti protiv prijetnje terorizma. Ukupno 38% ispitanika smatra
da je to moguće na globalnoj razini, 23% na europskoj razini, njih 21% odabralo je
nacionalnu razinu, njih 6% lokalnu ili regionalnu razinu, a njih 10% spontano je odgovorilo
sve razine zajedno. Tom su anketom iz 2016. godine također utvrđene tri najhitnije mjere
za borbu protiv terorizma, a to su borba protiv financiranja terorističkih skupina te protiv
temeljnih uzroka terorizma i radikalizacije, kao i jačanje nadzora nad vanjskim granicama
EU-a.
15 Europski parlament, posebno istraživanje Eurobarometra 85.1, Percepcija i očekivanja, borba protiv terorizma i radikalizacije, lipanj 2016., http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/en/20160623PVL00111/Europeans-in-2016-Perceptions-and-expectations-fight-against-terrorism-and-radicalisation
?EU i njegovi građani izloženi su nizu prijetnji. Od kojih bi navedenih prijetnji EU trebao zaštititi svoje građane? (Ukupne stope odgovora za „terorizam”.)
Izvor: Parlametar 2017., QA13.
34 PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI?
? EU i njegovi građani izloženi su nizu prijetnji. Od kojih bi navedenih prijetnji EU trebao zaštititi svoje građane? Ponajprije? Zatim?
Izvor: Parlametar 2017., QA13.
PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI? 35
U trenutačnoj studiji druge najčešće navođene prijetnje uvjetovane su nesigurnom
ekonomskom situacijom u kojoj se nalaze mnogi Europljani: prva je nezaposlenost
(43%), a zatim slijede siromaštvo i isključenost (42%). U kontekstu gospodarskog
oporavka, u odgovorima ispitanika u Grčkoj i dalje se u velikoj mjeri zamjećuju posljedice
krize. Općenito, kad je riječ o socioekonomskim stavkama, Grčka se najviše razlikuje
od europskog prosjeka. Zabrinutost u vezi s tim pitanjima vrlo je snažna i na Cipru, u
Portugalu, Španjolskoj i Hrvatskoj. Osim toga, u Litvi se siromaštvo i isključenost smatraju
najvećom prijetnjom. Uzimajući u obzir ukupno stanovništvo obuhvaćeno ovom
anketom (otprilike 28 000 ispitanika), 33% ispitanika zapravo izjavljuje da katkad, ili često,
ima teškoća u plaćanju računa na kraju mjeseca.
S obzirom na nove priljeve migranata tijekom ljeta 2017. godine, potrebu za zaštitom od
nekontroliranih migracija izrazilo je ukupno 35% Europljana, odnosno barem polovina
ispitanika na Malti, u Češkoj Republici, Estoniji, Italiji, Mađarskoj i Grčkoj. Kao što je
očekivano, među tim država članicama nalaze se zemlje ulaska i tranzita te odredišne
zemlje. Međutim, zanimljiv je podatak da je stopa odgovora iznad prosjeka EU-a i u
drugoj kategoriji zemalja na koje migracije utječu manje izravno. Unakrsnom analizom
s podatcima Eurostata o azilu za 2016. godinu16 nije pokazana nikakva povezanost s
visokim postotkom onih koji vide nekontrolirane migracije kao prijetnju. Rezultati u
Češkoj Republici, Estoniji, Slovačkoj ili Poljskoj, na primjer, mogli bi ukazivati na to da
nacionalni politički diskurs više utječe na viđenje građana nego stvarna situacija u zemlji.
Međutim, to je samo jedno od mogućih objašnjenja. Dubljom sociodemografskom
analizom mogla bi se ponuditi različita objašnjenja kao što je raznolikost koja se vidi kao
prijetnja ili ekonomski pritisak.
Sljedeća područja koja su bila predložena ispitanicima u prosjeku je navelo njih manje od
četvrtine. Peta i šesta zamijećena prijetnja po redu jednako su zastupljene: 23% ispitanika
misli da bi ih EU trebao zaštititi od klimatskih promjena, a jednaki udio ispitanika to misli
za vjerski radikalizam. Dok su klimatske promjene druga po redu prijetnja u Švedskoj,
vjerski radikalizam znatno je iznad europskog prosjeka u Nizozemskoj, Belgiji i Austriji, a
navelo ga je više od 30% ispitanika. U prosjeku u EU-u svaki peti ispitanik spomenuo je or-
ganizirani kriminal, oružane sukobe i politički ekstremizam kao uočene prijetnje. Naposlj-
etku, u manjoj mjeri, tj. svaki deseti ispitanik naveo je širenje zaraznih bolesti, kibernetičke
napade, socijalni damping i prijetnje tajnosti podataka. Među prethodno navedenim
stavkama upravo su kibernetički napadi i prijetnja tajnosti podataka (obje po 9%) stavke u
16 Eurostat, Podnositelji zahtjeva za azil i osobe koje prvi put podnose zahtjev za azil prema državljanstvu, dobi i spolu. Zbirni godišnji podatci (dobiveno 11. listopada 2017.), http://appsso.eurostat.ec.europa.eu/nui/show.do?dataset=migr_asyappctza&lang=en
36 PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI?
kojima se neznatno izdvajaju ispitanici s obzirom na njihovu dob i razinu obrazovanja: što
su ispitanici obrazovaniji, to su više zabrinuti u pogledu tih dvaju povezanih aspekata.
Još jedan zanimljiv podatak može se otkriti u sociodemografskoj podjeli ispitanika u
pogledu pitanja socijalnog dampinga. Iako ne postoji povezanost između odgovora
o socijalnom dampingu i odgovora građana na pitanje smatraju li se „siromaštvo
i isključenost” prijetnjom, ne postoji ni statistička povezanost sa stvarnom stopom
osoba koje su izložene riziku siromaštva, o kojoj je Eurostat izvijestio. Pitanje „socijalnog
dampinga” kao prioritetnu temu češće spominju pripadnici više srednje klase i više
klase. Nadalje, analizom iz socijalno-profesionalne perspektive pokazalo se da su osobe
na rukovodećim položajima bile najzabrinutije zbog socijalnog dampinga. Stoga bi se
moglo dodatno ispitati je li pojam socijalnog dampinga već postao pojam koji općenito
razumiju svi građani.
? Ispitanici o pitanju „socijalnog dampinga” raspodijeljeni prema društvenim klasama.Izvor: Parlametar 2017., QA13.
? Ispitanici o pitanju „socijalnog dampinga” iz socijalno-profesionalne perspektive.Izvor: Parlametar 2017., QA13.
PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI? 37
Pozitivni rezultati koje treba očuvati
Iako se europsko društvo suočava s izazovima, i dalje nosi vrijednosti, uspjehe i pozitivne
rezultate koje Europljani njeguju. One su jasno utvrđene u posljednjoj anketi Komisije,
standardnom Eurobarometru17. Prema tome, u očima europskih ispitanika najpozitivniji
su rezultati mir u EU-u, sloboda kretanja radi putovanja, rada i studiranja diljem EU-a,
jedinstvena valuta i program Erasmus. Trenutačnom anketom dodatno se razvija ta ideja
kako bi se utvrdilo koja postignuća građani žele da EU zaštiti za njih kao prioritet. Zatim
se njome utvrđuju dvije glavne vrste postignuća: s jedne strane, slobode u pogledu
temeljnih prava i slobodnog kretanja, a s druge strane, socijalna i ekonomska postignuća,
tj. prava radnika, mirovine i ekonomska dobrobit. Vidjet ćemo da postoje skupine država
članica koje se mogu utvrditi prema postignućima za koja žele da ih EU zaštiti za njih.
17 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, proljeće 2017., http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/2142
Izvor: Parlametar 2017., QA14.
38 PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI?
S 44% ispitanika koji su ga naveli, prioritet u EU-u daje se očuvanju temeljnih prava i
sloboda. Važno je primijetiti da su te temeljne vrijednosti dosljedno postizale najviše
rezultate u svim dosadašnjim anketama Eurobarometra. U godini obilježavanja šezdesete
obljetnice Ugovora iz Rima i desete obljetnice Agencije EU-a za temeljna prava, rezultati
potvrđuju da se temeljna prava i slobode smatraju onime što podupire europsko
jedinstvo. Druga najčešće navođena stavka, s prosječnim rezultatom u EU-u od 36 %, jest
sloboda putovanja, rada i studiranja diljem EU-a. Ukupno su te dvije kategorije sloboda
one koje su ispitanici najčešće navodili u Švedskoj, Finskoj i Njemačkoj. Temeljna prava
jednako su često navodili ispitanici u Nizozemskoj, Danskoj, Austriji i na Cipru. Sloboda
putovanja, rada i studiranja diljem EU-a stavka je s najvišim rezultatom u baltičkim
državama (Litva, Estonija i Latvija). Visoku stopu odgovora ima ne samo u Švedskoj,
Finskoj i Njemačkoj nego i u Bugarskoj, Irskoj, Ujedinjenoj Kraljevini i Slovačkoj.
Ako pogledamo sljedeće rezultate i ciljeve koje bi EU trebao zaštititi za građane,
središnje mjesto zauzimaju socioekonomski aspekti povezani s pravima radnika (34%),
odgovarajućim i sigurnim mirovinama (34%) te blagostanjem i ekonomskom dobrobiti
(33%). Upravo su njih najčešće navodili ispitanici u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i Portugalu. U
Sloveniji i Francuskoj zabilježeni su zamjetni rezultati u pogledu prava radnika i mirovina.
Latvija, Litva, Austrija, Mađarska i Belgija imaju visoku stopu odgovora kad je riječ o
pitanjima mirovine i blagostanja.
? Postoje rezultati i ciljevi EU-a koje možda cijenite. Koje bi od navedenih EUtrebao zaštititi za vas kao prioritetne? (Najčešće navođene stavke po zemljama.)
Temeljna prava i slobode Radnička pravaSlobodu putovanja, rada i stu
diranja diljem EU-a
Izvor: Parlametar 2017., QA14.
PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI? 39
Ukupno je 33% ispitanika spomenulo okoliš kao sljedeće područje koje bi EU trebao
očuvati, a najčešće su ga navodili ispitanici u Švedskoj, Nizozemskoj i Danskoj.
U prosjeku je u EU-u 27% ispitanika navelo sigurnost u pogledu zdravstvenih standarda.
Gotovo svaki peti ispitanik naveo je zajedničke europske vrijednosti (19%) te nacionalni
i kulturni identitet (18%). Prava potrošača na jedinstvenom tržištu (16%) te sigurnost i
privatnost na internetu (13%) nalaze se na posljednjem mjestu stavki koje su ispitanici
odabrali. Ako se pozornost obrati na nacionalnu točku gledišta, zajedničke europske
vrijednosti najčešće se navode u Njemačkoj i Austriji, dok se u Austriji navode jednako
često kao nacionalni i kulturni identitet. Ta stavka najrjeđe se navodila u Portugalu, gdje ju
je odabrao svaki deseti ispitanik. Kasnije ćemo se vratiti na te rezultate.
Sociodemografski profili ispitanika
Ako se analiza pogleda podrobnije, rezultati pokazuju da, kao prvo, socioekonomska
situacija ispitanika ima utjecaj na njihove odgovore u vezi s prijetnjama, ali i u vezi s
pozitivnim rezultatima koji zaslužuju zaštitu od EU-a. Očito je da su oni koji se nalaze
u situaciji ekonomske ranjivosti spremniji navesti pitanja povezana s ekonomskom
situacijom. No, navodi se i terorizam, osobito kada je riječ o starijim dobnim skupinama.
Kao drugo, čini se da stavovi izraženi prema EU-u usmjeravaju ispitanike tijekom
razgovora. Terorizam i ekonomske stavke (kao što su prava radnika i mirovine), koje
Europljani vrlo često navode, uglavnom su povezani s odgovorima koji pokazuju slabije
zanimanje za politiku i općenito ravnodušnost prema EU-u, članstvu u njemu, koristima i
predodžbi. Posljedično ih češće navode građani koji se osjećaju udaljenima od izbora i u
većoj mjeri smatraju da se njihov glas ne računa u EU-u.
S druge strane, građani koji su općenito skloniji EU-u uglavnom navode, nakon terorizma
i ekonomskih stavki, pitanja koja se odnose na okoliš (ili prijetnju klimatskih promjena)
i na zaštitu sloboda u EU-u. Može se zamijetiti da je životni standard koji su ti ispitanici
naveli nešto viši i da se osjećaju sigurnijima u pogledu budućnosti. Skloni su članstvu u
EU-u i smatraju da njihova zemlja ima koristi od njega. Nadalje, pokazuju zanimanje za
politiku i smatraju da je glasanje važno.
Isti obrazac zanimanja za europske poslove primjenjuje se kad je riječ o navođenju
prijetnji kao što je politički ekstremizam. U manjoj mjeri građani koji su zainteresirani za
politiku i imaju pozitivan stav prema EU-u češće navode vjerski radikalizam, organizirani
kriminal ili oružane sukobe. Sloboda kretanja također ulazi u tu kategoriju, osobito među
40 PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI?
mlađim osobama rođenima nakon 1980. godine. Navedeni obrasci trebaju se smatrati
naznakama koje zaslužuju podrobniju analizu podataka. One nipošto nisu potpun opis
konkretne sociodemografske skupine.
Europski i nacionalni identitet: zajednička osnova
Na temelju prethodno navedenog, podrobnije su proučene dvije stavke povezane s
vrijednostima: zajedničke europske vrijednosti s jedne strane te nacionalni i kulturni
identitet s druge strane. Po navođenju vrlo su bliske navođenjima u vezi s cijenjenim
postignućima EU-a koje treba zaštititi te zajedničke europske vrijednosti dobivaju
19%, a nacionalni i kulturni identitet 18% odgovora. Zanimljivo je da su te dvije stavke
spomenuli ispitanici koji slično razmišljaju: svi su općenito zainteresirani za politiku i
nadolazeće europske izbore 2019. godine. Međutim, nacionalni i kulturni identitet u
prosjeku su češće navodili ispitanici koji imaju negativnije mišljenje o EU-u. Analizom
njihova općenitog profila na razini EU-a pokazalo se da imaju prilično negativno viđenje
EU-a jer smatraju da je članstvo njihove zemlje u EU-u loša stvar i da zemlja od toga nema
koristi. Ispitanici s visokom stopom odgovora za nacionalni i kulturni identitet uglavnom
imaju lošu predodžbu EU-a i Parlamenta te bi htjeli da Parlament u budućnosti ima manje
važnu ulogu.
S nacionalne točke gledišta, u Njemačkoj i Švedskoj mnogo je više ispitanika koji navode
zajedničke europske vrijednosti nego kulturni i nacionalni identitet, dok je u Estoniji
i Ujedinjenoj Kraljevini više ispitanika koji navode kulturni i nacionalni identitet nego
zajedničke europske vrijednosti. To je u manjoj mjeri slučaj i u Grčkoj, Irskoj i Hrvatskoj te
na Malti. S druge strane, u Austriji, Finskoj, Češkoj, Nizozemskoj, Danskoj, Bugarskoj i Litvi
obje stavke smatraju se jednako važnima.
U kontekstu raspravljanja o ideji nacionalnog i kulturnog identiteta i europskih vrijednosti,
potrebno je uputiti na važan rezultat posljednjeg standardnog istraživanja Eurobarometra
8718 iz svibnja 2017. godine: kad su odgovarali na tradicionalno pitanje Eurobarometra o
europskom građanstvu, 68% svih ispitanika reklo je da se osjeća građanima EU-a. To je
dosad najviši rezultat za taj pokazatelj.
18 Europska komisija, standardno istraživanje Eurobarometra 87, proljeće 2017., http://ec.europa.eu/com-mfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/STANDARD/surveyKy/2142
PARLAMETAR 2017.: ŠTO TREBA ZAŠTITITI? 41
Naglasak na digitalnoj Europi
Među prijetnjama i rezultatima EU-a koje treba zaštititi, nekoliko se stavki odnosi na
digitalizaciju u povezanoj Europi. Iako one nisu najčešće navođene među predloženim
stavkama, onda kad se navode moguće je pronaći pozitivnu korelaciju u odgovorima
između obiju zamijećenih prijetnji „kibernetičkih napada” i „prijetnji tajnosti podataka”.
Istodobno su znatno povezane sa „sigurnošću i privatnošću na internetu” kao prioritetom
koji EU mora zaštititi za svoje građane. S nacionalne točke gledišta najviše zabrinutih
zbog kibernetičkih napada (19%) i prijetnji tajnosti podataka (21%) ima u Nizozemskoj.
Isto se može zamijetiti i u vezi sa zaštitom sigurnosti i privatnosti na internetu kad je riječ
o rezultatima koje treba zaštititi, a najčešće su je navodili ispitanici u Nizozemskoj (29%).
Valja spomenuti da su ispitanici u Nizozemskoj najpovezaniji Europljani jer njih 93%
izjavljuje da se koriste internetom svaki dan, dok je prosjek na razini EU-a 71%. Međutim,
iznenađuje činjenica da su nizozemski ispitanici najmanje zainteresirani za europsku
zaštitu potrošačkih prava na jedinstvenom tržištu (9%, a isti udio zabilježen je i u Finskoj).
Naglasak na kibernetičkoj sigurnosti
Anketa Europske komisije iz lipnja 2017. o stavovima Europljana prema kibernetičkoj
sigurnosti19 ukazuje na to da 51% ispitanika izjavljuje da se ne smatra dobro
obaviještenima o rizicima kibernetičkog kriminala, dok se njih 46% osjeća dobro
obaviještenima o njemu. Ukupno 56% ispitanika smatra kibernetički kriminal vrlo velikim
izazovom za unutarnju sigurnost EU-a. Ta bi se zabrinutost trebala povećati sljedećih
godina jer je tom anketom također pokazano da korištenje internetom raste u cijelom
EU-u, neovisno o sredstvu pristupa (kod kuće, mobilni uređaj, na radnom mjestu ili u
školi/na fakultetu).
19 Europska komisija, posebno istraživanje Eurobarometra 464a, Stavovi Europljana prema kibernetičkoj sigurnosti, lipanj 2017., http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurvey-Detail/instruments/SPECIAL/surveyKy/2171
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI42
? Europski parlament donosi odluke o europskom zakonodavstvu koje izravno utječe na život svakoga građanina.Prema Vašem mišljenju, čemu bi od navedenog Europski parlament trebao dati prvenstvo?
Izvor: Parlametar 2017., QA8.
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 43
POGLAVLJE III.: POZIV NA DJELOVANJE NA TEMELJU JASNIH VRIJEDNOSTI
U trećem i posljednjem poglavlju Parlametra 2017. riječ je o političkim
prioritetima građana. Na temelju svojih ocjena onih prijetnji od kojih bi htjeli
da ih Europska unija zaštiti, građani su dali mišljenje o prioritetnim područjima u
kojima bi Europski parlament trebao više djelovati.
U skladu s prethodno utvrđenim prijetnjama Europljani pretežno i podjednako
podržavaju pojačane mjere za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti i mjere za
borbu protiv terorizma. Na razini EU-a oba područja imaju podršku 41% ispitanika.
U prosjeku treća najčešće navođena stavka jest borba protiv nezaposlenosti mladih, koju
je navelo 31% ispitanika. Te tri najvažnije teme također općenito odražavaju pitanja koja
su važna za europske građane: oni žele živjeti svoj život ondje gdje im se jamče prilike i
štiti njihova sloboda od terorističkih prijetnji.
Sljedeći je podatak da 22% ispitanika želi da Parlament donosi zakone o načinima na koje
se može naći zajednički europski odgovor na pitanje migracija. Nadalje, rezultati pokazuju
da otprilike svaki peti ispitanik podržava uspostavu novih načina za poticanje ekonomije i
rasta (21%) te borbu protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima (19%).
Pod uvjetom da se te stavke tumače s obzirom na svaki pojedini nacionalni kontekst,
s pomoću njih daje se šira slika i priča se europska priča. U tom okviru politike koje se
smatraju prioritetnima u svakoj državi članici uvelike ovise o razlozima za zabrinutost
njezinih građana.
Vidjet ćemo da se katkad razlikuju od onoga što se očekuje. To bi se moglo ilustrirati, na
primjer, borbom protiv terorizma: iako najviše ispitanika iz Češke Republike (55%), Italije
i s Malte (obje 48%) navodi terorizam, nijedna od tih zemalja nije bila žrtvom terorizma
posljednjih godina. S druge strane, rezultati pokazuju da ispitanici u Sloveniji (28%), Latviji
(28%), Litvi (25%) i Grčkoj (21%) najrjeđe navode da bi to pitanje trebalo biti jednim od
prioriteta Europskog parlamenta.
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI44
Borba protiv prijetnje terorizma
Tu stavku u prosjeku češće navode žene (43%), osobe u dobi od 55 i više godina (45%),
kućanice (50%), umirovljenici (45%). Te sociodemografske skupine također su one koje
češće spominju „terorizam” kao veliku prijetnju protiv koje bi se EU trebao boriti.
Jasna je povezanost između terorizma koji se smatra prijetnjom i zahtjeva da se Europski
parlament uhvati u koštac s terorizmom kao glavni prioritet. Kao što je ranije navedeno,
terorizam se smatra najvećom prijetnjom u Europi (58%), no u vezi s tim postoje znatne
razlike među državama članicama. Sukladno tomu, rješavanje problema terorizma
najtraženiji je prioritet za Europski parlament (41%) zajedno s borbom protiv siromaštva i
socijalne isključenosti (41%).
Zemlje u kojima je izražena najveća zabrinutost zbog terorizma jesu Češka Republika
(69%), Italija (65%), Ujedinjena Kraljevina (65%), Francuska (63%) i Malta (63%). Ispitanici
iz četiriju od navedenih zemalja također bi htjeli da rješavanje tog problema bude glavni
prioritet Europskog parlamenta (Češka Republika 55%, Italija 48%, Malta 48% i Francuska
45%).
? „Terorizam kao prijetnja” i „terorizam kao prioritet za Europski parlament”.
Izvor: Parlametar 2017., QA8 i QA13.
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 45
Rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti
Rješavanje problema siromaštva i socijalne isključenosti jedina je stavka koju je navelo
više od 50% ispitanika u nizu država članica: Portugal (67%), Litva (58%), Grčka (57%),
Latvija (55%), Cipar i Slovenija (obje 51%) i Španjolska (50%). Suprotno tomu, najrjeđe je
navode ispitanici u Italiji (31%), Češkoj Republici i Danskoj (obje 30%).
Rješavanje problema siromaštva ključno je pitanje za...
Ne iznenađuje što je rješavanje problema siromaštva prioritet za socijalno najugroženije
kategorije: žene (43%), kućanice (46%) i nezaposlene osobe (43%). Muškarci (38%), osobe
na rukovodećim položajima (36%) i samozaposlene osobe (33%) nešto rjeđe spominju tu
stavku.
?Stope odgovora o „rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti” po zemljama.
Izvor: Parlametar 2017., QA8.
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI46
Borba protiv nezaposlenosti mladih
U Grčkoj 67% ispitanika traži da pitanje borbe protiv nezaposlenosti mladih bude
glavni prioritet Europskog parlamenta. To mišljenje dijeli 61% ispitanika na Cipru, njih
55% u Portugalu te njih 51% u Hrvatskoj i Sloveniji. S druge strane ljestvice nalaze se
Danska s 9% ispitanika, Nizozemska s njih 8% te naposljetku Švedska sa 7% ispitanika
koji navode nezaposlenost mladih kao glavni prioritet. Razlika između sjevernih i južnih
zemalja prikazana u tom rezultatu mogla bi se donekle objasniti razlikama u nacionalnim
gospodarstvima.
Jednako je zanimljivo pogledati stvarne stope nezaposlenosti mladih u odnosu na razinu
važnosti koja se toj temi pridaje u svakoj zemlji. Podatci prikazani u dijagramu u nastavku
pokazuju snažnu pozitivnu korelaciju. Prva skupina zemalja, kojom su obuhvaćene Češka
Republika, Danska, Estonija, Njemačka, Malta, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina, ima
? Stope odgovora za „borbu protiv nezaposlenosti mladih” po zemljama.
Izvor: Parlametar 2017., QA8 i QA13.
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 47
niske stope nezaposlenosti mladih. Ispitanici iz tih zemalja daju nizak prioritet borbi protiv
te pojave. S druge strane, ispitanici iz Hrvatske, s Cipra, iz Francuske, Grčke, Italije, Portu-
gala i Španjolske (a sve su to zemlje sa stopama nezaposlenosti mladih iznad prosjeka
EU-a), zahtijevaju, u mjeri koja je isto iznad prosjeka EU-a, da borba protiv nezaposlenosti
mladih bude prioritet. Naposljetku valja pogledati Sloveniju, Litvu i Latviju: iako te zemlje
imaju razmjerno niske stope nezaposlenosti mladih, građani pokazuju mnogo veću želju
da to pitanje bude prioritet Europskog parlamenta.
Borba protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima
Borba protiv klimatskih promjena kreativnim rješenjima izazov je koji se najčešće
navodi u Švedskoj (50%), Nizozemskoj (42%) i Danskoj (41%). Vlade, poduzeća i opća
javnost u tim zemljama postali su svjesni da je zaštita okoliša povezana s poslovanjem i
radnim mjestima. Europski parlament uvjeren je da tržišna politika o okolišu temeljena
?„Borba protiv nezaposlenosti mladih” navedena kao prioritet i stope nezaposlenosti mladih po zemljama
Izvor: Parlametar 2017., QA8 iEurostat, preuzeto 12. listopada 2017.
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI48
na gospodarstvu može postati pokretačem rasta i zaposlenosti u svim granama
gospodarstva. Međutim, unatoč golemom napretku postignutom diljem Europe u
zelenoj tehnologiji i radnim mjestima stvorenima posljednjih godina, među državama
članicama i dalje postoje znatne razlike.
Borba protiv klimatskih promjena i poticanje gospodarstva: proturječni ciljevi?
Zanimljivo je primijetiti da većina zemalja daje veći prioritet ili borbi protiv klimatskih
promjena ili poticanju ekonomije – ne obama pitanjima istodobno. Zapravo, oba
prioriteta pokazuju znatnu negativnu korelaciju. Poticanje gospodarstva spominje se kao
izrazit prioritet u Litvi (46%), Grčkoj (36%) i Španjolskoj (34%), dok se istodobno borba
protiv klimatskih promjena smatra slabijim prioritetom (Litva 6%, Grčka 11%, Španjolska
14%).
Čini se da na taj odnos ponajprije utječe ekonomska situacija u tim državama članicama.
Gospodarski rast uglavnom se spominje kao viši prioritet u državama članicama s nižim
BDP-om po glavi stanovnika. Suprotno tomu, pitanje borbe protiv klimatskih promjena
smatra se važnijim u bogatijim zemljama.
? Stope odgovora za „borbu protiv klimatskih promjena” i „poticanje gospodarstva i rasta”.Izvor: Parlametar 2017., QA8.
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 49
?
Izvor: Parlametar 2017., QA8 iEurostat, preuzeto 12. listopada 2017.
?Bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika i prioritet „borbe protiv klimatskih promjena” po zemljama.
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI50
Čvrsta predanost europskim vrijednostima
Politički prioriteti za Europljane povezani su s njihovim glavnim vrijednostima. Koje
vrijednosti Europljani žele da Europski parlament zaštiti za njih? Kao što je bio slučaj u
svim anketama Eurobarometra od 2007. godine, Europljani smatraju da je „zaštita ljudskih
prava” (56%, -1 od 2016. godine) glavna vrijednost koju treba zagovarati i braniti.
Zaštita ljudskih prava smatra se vrijednošću koju treba braniti kao prioritet u svim so-
ciodemografskim kategorijama bez iznimke, ali osobito to smatraju žene (57%), osobe
u dobi od 25 do 34 godine (61%), osobe na rukovodećim položajima (61%), službenici i
studenti (obje kategorije po 58%).
Na drugom se mjestu nalazi „sloboda govora” sa stalnih 34% odgovora. Tu vrijednost
češće spominju muškarci (37%), osobe u dobi od 15 do 24 godine (40%), studenti (38%),
fizički radnici (37%), osobe na rukovodećim položajima i nezaposlene osobe (obje kate-
gorije po 36%).
? Prema Vašem mišljenju, koje bi od sljedećih vrijednosti Europski parlament trebao štititi kao prioritetne? (Ukupno najviše tri odgovora.)
Izvor: Parlametar 2017., QA9.
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 51
?Prema Vašem mišljenju, koje bi od sljedećih vrijednosti Europski parlament trebao štititi kao prioritetne? (Ukupno najviše tri odgovora.)
Izvor: Parlametar 2017., QA9.
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI52
Ukupno 32% (-1 p. b.) ispitanika smatra ravnopravnost između muškaraca i žena
prioritetom, dok 28% europskih građana (-2 p. b.) navodi solidarnost među državama
članicama EU-a.
Zatim slijede solidarnost između EU-a i siromašnih zemalja u svijetu (20%, -3), dijalog
među kulturama i religijama (20%, -3), zaštita manjina (19%, +1) te ukidanje smrtne kazne
diljem svijeta (10%, -2).
Potrebno je napomenuti da se navođenje teme „ solidarnost među državama članicama
EU-a” smanjilo za osam postotnih bodova od listopada 2007. godine. Tu stavku spominje
polovina ispitanika u Grčkoj (52%), njih 46% u Bugarskoj, 37% na Cipru i u Sloveniji te njih
36% u Njemačkoj. To se može usporediti s 22% ispitanika u Španjolskoj, 20% u Švedskoj,
19% na Malti i 13% u Ujedinjenoj Kraljevini.
Velike razlike među državama članicama u pogledu te vrijednosti i ukupno smanjenje
broja navođenja kao prioritetne vrijednosti može se objasniti činjenicom da europski
građani smatraju solidarnost među državama članicama suštinski povezanom s nacional-
nim kontekstom kojemu su izloženi. To se istodobno može ponešto razlikovati, ovisno o
različitim programima politika na nacionalnoj razini.
Kad je riječ o sociodemografskom profilu, solidarnost među državama članicama češće
spominju muškarci (31%), osobe u dobi od 55 i više godina (30%), samozaposlene osobe,
službenici i osobe na rukovodećim položajima (svi po 33%). Takav je slučaj i s osobama
koje imaju pozitivnu predodžbu EU-a (35%) i koje žele da Europski parlament ima važniju
ulogu (33%).
Naposljetku valja napomenuti da sve vrijednosti, osim „zaštite manjina”, imaju nešto niže
postotke, no hijerarhija vrijednosti nije se promijenila.
PARLAMETAR 2017.: PRIORITETA I VRIJEDNOSTI 53
PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS54
TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
Pokrivenost: EU28
Populacija: 27 881 Europljanin u dobi od 15 ili više godina
Metodologija: neposredni kontakt
Terenski rad: od 23. rujna do 2. listopada 2017., anketu proveo Kantar Public
Napomena
Rezultati su ankete procjene i njihova točnost ovisi o veličini uzroka i promatranom
postotku.
Za otprilike 1 000 razgovora (veličina uzorka koja se obično upotrebljava na razini države
članice) stvarni postotak kreće se između sljedećih intervala pouzdanosti:
Promatrani postotci
10% ili 90% 20% ili 80% 30% ili 70% 40% ili 60% 50%
Granice pogreške
+/- 1,9 bodova
+/- 2,5 bodova
+/- 2,7 bodova
+/- 3,0 bodova
+/- 3,1 bodova
Ova anketa Eurobarometra Europskog parlamenta (EP/EB 88.1) provedena je u svih 28
država članica Europske unije, od 23. rujna do 2. listopada 2017. godine, a proveo ju je
Kantar Public.
Parlametar 2017. prati mišljenja građana o članstvu u EU-u i njegovim koristima, njihove
stavove prema Europskom parlamentu, njegovim prioritetima, postupcima i misijama.
Također rasvjetljuje ulogu EU-a u borbi protiv glavnih prijetnji i zaštiti glavnih postignuća
koja njegovi građani cijene.
Ovo je publikacija Odjela za praćenje javnog mnijenja pri Glavnoj upravi za komunikaciju
Europskog parlamenta.
PE 608.741
ISBN: 978-92-846-1914-6
ISSN: 2529-7066
DOI: 10.2861/135365
QA-CE-17-001-HR-N
Za sadržaj ovog dokumenta odgovorni su isključivo njegovi autori,
a moguća mišljenja koja su u njemu iznesena ne predstavljaju nužno službeno stajalište
Europskog parlamenta.
Ponajprije je namijenjen zastupnicima i osoblju Parlamenta za njihov parlamentarni rad.
© Europska unija, 2017.
PARLAMETAR 2017.: SNAŽNIJI GLAS