PANORAMA - European Commissionec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/panorama/... · 2016-07-22 · u planu izvijestiti o jednostavnijem provedbenom okviru raz-doblja nakon

PANORAMA

Regionalnai urbanapolitika

LJETO 2016. / Br. 57

EUROPSKI TJEDAN REGIJA I GRADOVA

ULAGANJE U OTOČNE REGIJE

POTICAJ ZA POLJOPRIVREDU BRDSKOG DIJELA

Pomorskie ide pametnim putem

LJETO 2016. ▶ Br. 57

Časopis je tiskan na recikliranom papiru na engleskom, francuskom, njemačkom, bugarskom, grčkom, španjolskom, talijanskom, poljskom i rumunjskom jeziku. Dostupan je na 22 jezika putem interneta na adresi: http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/information/publications/panorama-magazine/

Sadržaj izdanja finaliziran je u lipnju 2016.

PRAVNA OBAVIJEST Ni Europska komisija niti bilo koja druga osoba koja djeluje u njezino ime nisu odgovorni za moguće korištenje informacija koje se mogu preuzimati iz ove publikacije niti za pogreške koje se mogu pojaviti unatoč pažljivoj pripremi i provjeri.

Ova publikacija nužno ne odražava stajalište ili mišljenje Europske komisije.

Luksemburg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.

ISSN 2315-0823

© Europska unija, 2016.

Umnožavanje je dopušteno uz uvjet navođenja izvora. (*) Prava za dotične slike odobrena su samo za upotrebu u časopisu Panorama (izdanje 57.) te ni u koje druge svrhe; slika se može reproducirati u kontekstu časopisa Panorama 57. i njegovih jezičnih verzija – slika se ne smije reproducirati u druge svrhe.

Za upotrebu/reprodukciju materijala zaštićenog autorskim pravima od treće strane potrebno je dobiti dozvolu nositelja autorskih prava.

Printed in Belgium

UVODNI ČLANAK ......................................................................................3

EUROPSKI TJEDAN REGIJA I GRADOVA 2016. .....................4

SVEUČILIŠTE EUROPSKOG TJEDNA REGIJA I GRADOVA ......6

RAZGOVOR S WALTEROM DEFFAAOM ........................................8

SIIM KALLAS O POJEDNOSTAVLJENJU .................................. 14

NOVOSTI [UKRATKO] ........................................................................... 17

PROGRAM INTERACT ..........................................................................18

MAPE: KAKVOĆA ZRAKA I SMRTNOST ZBOG CESTOVNOG PROMETA .....................................................................20

EUSAIR: MAKROREGIONALNA STRATEGIJA .........................22

ZABILJEŽENO FOTOAPARATOM ................................................... 24

ARKTIČKA DOMIŠLJATOST U LAPONIJI .................................26

KOHEZIJSKA POLITIKA PODUPIRE OTOKE ...........................27

POMORSKIE: PAMETNA URBANA REVITALIZACIJA .........28

SOCIJALNO GOSPODARSTVO U GRČKOJ .............................36

UKLJUČIVANJE MLADIH U PROJEKT BAYINTRAP ..................38

PROJEKTI UJEDINJENE KRALJEVINE, AUSTRIJE, MAĐARSKE, FRANCUSKE I ŠPANJOLSKE ..............................40

PROGRAM ...................................................................................................44

Fotografije (stranice): Naslovna stranica: iStock©ewg3DStranica 3.: Europska komisijaStranice 4., 5.: Europska komisijaStranice 6., 7.: Europska komisijaStranice 8., 9., 10., 11., 12., 13.: Europska komisijaStranice 14., 15., 16.: Europska komisijaStranica 17.: Europska komisijaStranice 18., 19.: Europska komisijaStranice 20., 21.: Europska komisijaStranica 22.: iStock©sjhaytovStranice 23., 24., 25.: Europska komisijaStranice 26., 27.: Europska komisija, iStockCCat82Stranice 28., 29., 30., 31.: Europska komisija Stranice 32., 33., 34., 35.: Europska komisijaStranice 36., 37.: iStock©verve231, Europska komisijaStranice 38., 39.: Europska komisijaStranica 40.: NCCStranica 41.: www.weissenseer.comStranica 42.: iStock©AM29Stranica 43.: iStock©Marco Marchi

0806 3624

http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/information/publications/panorama-magazine/

http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/information/publications/panorama-magazine/

PANORAMA / LJETO 2016. / Br. 57

3

U punom su jeku pripreme za Europski tjedan regija i gradova, ranije poznat pod nazivom OTVO-RENI DANI, zakazan za razdoblje 10. – 13. listopada u Bruxellesu. Naziv se možda promijenio, no koncept ostaje isti – gotovo 130 radionica, debata i aktivnosti umrežavanja ove godine s naglaskom na „Regije i gra-dove za održivi i uključivi rast”. Ako

niste u mogućnosti doći u Bruxelles, tu je i program događanja za građane diljem Europe između rujna i studenoga.

Glavne tri teme Europskoj tjedna za regije i gradove uskla-đene su s političkim prioritetima Komisije i Odbora regija: neprekidni i održivi gospodarski rast; uključivi gospodarski rast te pojednostavljenje ESI fondova. Otprilike 187 regija i gradova iz 28 zemalja usredotočit će se na nove mogućnosti privlačenja i provođenja ulaganja EU-a u gradove i regije, raspravljat će o rezultatima tih ulaganja, demonstrirati dobru praksu i potaknuti dijalog o budućim poboljšanjima.

Jedna od glavnih značajki jest Sveučilište Europskog tjedna za regije i gradove kojemu je u cilju ostvariti najnovije istra-živanje o regionalnom i urbanom razvoju dostupnom krea-torima politika i praktičarima te podići svijest o rezultatima istraživanja. Ove će se godine popularni Master Class za studente doktorskih studija i znanstvene novake usredotočiti na kohezijsku politiku EU-a.

Ostale glavne atrakcije uključuju svečanost dodjele nagrada za godišnji RegioStars, slaveći dobre prakse u regionalnom razvoju i nadahnjujuće inovativne projekte koji su podržani sredstvima kohezijske politike. Kao nastavak događanja OPEN Urban DAY 2015. održat će se različita događanja za zajed-nicu urbanih praktičara te će se objaviti rezultati godišnjeg fotografskog natječaja.

Debata na visokoj razini

Kako bi korisnici europskih strukturnih i investicijskih fondova na najbolji način mogli iskoristiti pružene mogućnosti, ključno je da je pristup financiranju što je moguće jednostavniji. Naš razgovor s nekadašnjim potpredsjednikom Komisije, Siimom Kallasom, predsjednikom Skupine na visokoj razini za pojedno-stavljenje daje uvid u način na koji 12 neovisnih stručnjaka prati

postupke i promiče pojednostavljenje kako bi se potakla bolja upotreba ulaganja u regije EU-a. U manje od godine dana Sku-pina je analizirala teme o e-upravljanju, pojednostavljenim opcijama troškova, pristupu financiranju za MSP-ove i financij-skim instrumentima te je zainteresiranim stranama predstavila zaključke i preporuke. Skupina na visokoj razini trenutačno ima u planu izvijestiti o jednostavnijem provedbenom okviru raz-doblja nakon 2020. koji će se uključiti u razmišljanja Komisije o budućnosti kohezijske politike.

Novi izgled

U ovom smo izdanju Panorame uveli nekoliko novih članaka te prilagodili nekoliko značajki dizajna kako bi bolje odgovarale sadr-žaju. U opširnom članku o poljskoj regiji Pomorskie navedeni su izazovi s kojima se ta regija suočava te „pregovarački pristup” koji se upotrebljava za njihovo savladavanje. U suradnji s različi-tim partnerima, regija određuje pametne specijalizacije, razvojem projekata revitalizacije i koordinacijom aktivnosti u urbanim područjima. Razgovor s Mieczysławom Strukom, zapovjednikom vojvodstva Pomorskie, dalje istražuje doprinos kohezijske politike gospodarskom razvoju regije te kom p lement arnost između različitih investicijskih alata.

Detaljniji prikaz projekta BAYinTRAP odvodi nas iza kulisa kako bismo saznali kako su uz pomoć koncepta ljetne škole učenici uključeni u sustave gradskog prijevoza te kako ih je on potaknuo na izražavanje svojeg mišljenja u pogledu ostvarenja politike održivog urbanog prijevoza.

Kraj jedne ere

I konačno, u razgovoru s Walterom Deffaaom, glavnim direk-torom za regionalnu i urbanu politiku, saznajemo nešto više o usponima i padovima njegove 30-godišnje karijere u Europ-skoj komisiji dok se priprema za mirovinu i neke nove i uzbud-ljive izazove...

Corina Creţu Europska povjerenica za regionalnu politiku

Uvodni članak

4

Europski tjedan regija i gradova 2016

Europski tjedan regija i gradova (nekada poznat pod nazivom OTVORENI DANI) 2016. godine održat će se pod nazivom „Regije i gradovi za održivi i uključivi rast”. Događaj obuhvaća otprilike 130 radionica, debata i aktivnosti umrežavanja na kojima će sudjelovati oko 6 000 sudionika. Osim radionica smještenih u Bruxellesu održat će se i program lokalnih događanja diljem Europe između rujna i studenoga 2016.

Ovogodišnji se događaj temelji na tri glavne teme uskla-đene s političkim prioritetima Europske komisije i Odbora regija EU-a za 2016. Namjera rasprava je

poduprijeti provedbu programa Europskog strukturnog i inve-sticijskog fonda za razdoblje 2014. – 2020., demonstrirati rezultate ulaganja EU-a, pokazati primjere dobre prakse te potaknuti ulaganja za moguća buduća poboljšanja:

kk Neprekidni i održivi gospodarski rast Ova će se aktivnost usredotočiti na nove mogućnosti regija i gradova za poticanje rasta i stvaranja više radnih mjesta u kontekstu internalizacije europskih gospodarstava. Ispitat će koje su regije i gradovi trenutačno uspješniji u privlačenju novih ulaganja i zašto. Isto će tako posebno promotriti nove mogućnosti vezano uz inovaciju, s posebnim naglaskom na energetsku učinkovitost, razvoj gospodarstva s niskom razi-nom ugljika i promicanje kružnog gospodarstva kao i pametnu specijalizaciju.

kk Uključivi gospodarski rast Seminari u sklopu ove aktivnosti ispitat će razvoj i provedbu politika tržišta rada i socijalne uključenosti na lokalnoj razini za ugrožene skupine stanovništva, uključujući socijalno stanovanje, javne usluge i obrazovanje te mjere za olakšavanje osnivanja mikro poslovanja ili malih poduzeća i za stvaranje prikladnijeg okruženja za samozapošljavanje. Aktivnost će regijama i gradovima omogućiti razmjenu svojih iskustava u rješavanju izbjegličkih kriza, uključujući uporabom sredstava EU-a.

kk Pojednostavljenje fondova ESI U sklopu ove aktivnosti regionalna i nacionalna tijela koja pro-vode programe financirane sredstvima europskih strukturnih i investicijskih fondova imat će priliku za razmjenu iskustva i dobre prakse u odnosu na poboljšanje učinkovitosti upravljanja programom, uključujući načine za pojednostavljenje upravljanja i izgradnju upravnog i izvršnog kapaciteta. Također će promo-triti najbolju praksu u urbanom razvoju, programima integri-ranih teritorijalnih ulaganja i lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice te u odnosu na promicanje uporabe novih financijskih instrumenata. Od značaja će biti rani rezultati postojećih ocje-njivanja za razdoblje 2007. – 2013.

Posebna pozornost na Plan Europe za gradoveU kontinuitetu s prošlogodišnjim događanjem OPEN Urban DAY Europska komisija, Glavna uprava za regionalnu i urbanu poli-tiku i Odbor regija EU-a udružili su snage s regijom grada Bruxellesa i lokalnim institucijama, predstavnicima drugih gra-dova i europskih mreža i inicijativa kako bi olakšali međuna-rodnu razmjenu o održivom urbanom razvoju.

4


55

Zajednica urbanih praktičara moći će prisustvovati posebnim interaktivnim sjednicama, radionicama, posjetima projektima i ključnim događajima o Planu Europe za gradove (njegove prioritetne teme, partnerstva i referentne točke), procjeni urba-nog učinka te važnosti višerazinskog upravljanja, uključujući posjete mjestima projekata u organizaciji regije grada Bruxellesa.

Lokalna događanjaSvaka regija i grad koji sudjeluju organizirat će najmanje jedno događanje na lokalnoj razini, čime će se Europski tjedan regija i gradova približiti građanima. Ta će se događanja održati između rujna i studenoga pod nazivom „Europa u mojoj regiji / mojem gradu” te će se organizirati oko tematskih prioriteta Europskog tjedna regija i gradova. Namijenjeni javnosti, potencijalnim korisnicima regionalne politike EU-a, stručnja-cima, znanstvenicima i medijima, mogu imati različite oblike, kao što su konferencije, radionice, radijske TV emisije ili izložbe. Lokalna događanja isto se tako mogu organizirati zajedno s pokretanjem projekata regionalne politike EU-a ili unutar okvira godišnjih mjera informiranja, u skladu s propisima fondova ESI.

http://ec.europa.eu/regional_policy/regions-and-cities/2016/local_events.cfm

Fotografski natječaj „Europa u mojoj regiji”

Peto izdanje fotografskog natječaja otvoreno je do 28. kolo-voza. Da bi se prijavili na natječaj, građani moraju snimiti foto-grafiju projekta koji se financira iz fondova EU-a, a na fotografiji se trebaju vidjeti ploča ili plakat na kojem se nalaze informacije o financiranju te zastava EU-a. Tri pobjednika osva-jaju fotografski tečaj koji će držati profesionalni fotograf te putovanje u Bruxelles.

https://goo.gl/t3iwcT

RegioStarsCilj nagrada RegioStars jest prepoznati dobre prakse u regi-onalnom razvoju i istaknuti originalne i inovativne projekte koji mogu privući i inspirirati ostale regije.

Kategorije nagrada za 2016. jesu:

kk PAMETNI RAST: pojavljivanje mogućnosti u globalnom gospodarstvukk ODRŽIVI RAST: kružno gospodarstvokk UKLJUČIVI RAST: održivi život – izgradnja uključivih i neodvojenih zajednicakk CITYSTAR: inovativna rješenja za održivi urbani razvojkk UČINKOVITO UPRAVLJANJE: ostvarenje promjena drugačijim upravljanjem.

Ove su godine predane 104 prijave koje ocjenjuje žiri.

Svečanost dodjele nagrada RegioStars 2016. održat će se tije-kom službenog prijema Europskog tjedna regija i gradova u kulturnom središtu BOZAR u Bruxellesu u utorak 11. listopada. Europska povjerenica za regionalnu politiku, Corina Creţu, i predsjednik žirija za nagrade RegioStars i zastupnik Europskog parlamenta, Lambert Van Nistelrooij, uručit će nagrade pobjed-ničkim projektima.

http://ec.europa.eu/regional_policy/en/regio-stars-awards/

14. Europski tjedan regija i gradova 2016.

10. –13. listopad 2016., Bruxelles

Prijave počinju 6. srpnja: http://www.regions-and-cities.europa.eu



Charte graphique du Comité des RégionsMai 2007

6

Sveučilište Europskog tjedna regija i gradova

DEMONSTRIRA NOVO ISTRAŽIVANJE O REGIONALNOM I URBANOM RAZVOJU

Zadatak Sveučilišta Europskog tjedna regija i gra-dova jest učiniti najnovije istraživanje o regionalnom i urbanom razvoju dostupnom kreatorima i praktičarima politika.

Danas je u svojoj osmoj godini postojanja Sveučilište Europskog tjedna regija i gradova središnji dio Europ-skog tjedna regija i gradova. Nastoji olakšati razmjene

između znanstvenika diljem Europe i regionalnih i lokalnih pred-stavnika te podići svijest o rezultatima istraživanja u području regionalnog i urbanog razvoja i kohezijske politike EU-a.

Sveučilište Europskog tjedna regija i gradova organiziraju tri glavna znanstvena društva u području regionalnih studija, regionalne znanosti i prostornog planiranja – Udruga regio-nalnih studija (RSA), Europska udruga za regionalnu znanost (ERSA) te Udruga europskih škola planiranja (AESOP) zajedno s Europskom komisijom i Europskim Odborom regija (OR).

Na Europskom tjednu regija i gradova sudjeluje otprilike 6 000 praktičara, kreatora politika i znanstvenika koje zanima kohezijska politika EU-a. Uključuje otprilike 130 sjednica u organizaciji europskih institucija, regija, gradova i ostalih organizacija s interesom za kohezijsku politiku EU-a. Unutar cjelokupnog programa Sveučilište Europskog tjedna regija i gradova uključuje sjednice s naglaskom na teme od praktične važnosti za regije i gradove.

Ove godine zakazane teme za sjednice Sveučilišta Europskog tjedna regija i gradova jesu:kk Pomicanje mikro poslovanja prema granici produktivnostikk Biseri znanja: izazovi i dileme u sponi grad-sveučilištekk Pametna specijalizacija pet godina kasnije: od projektiranja do provedbekk Zahtjevi za prostornim podacima za učinkovitu prostornu politikukk Neprekidni i održivi gospodarski rast: uravnoteženje gospodarskog i ekološkog razvoja u gradovima i regijama

kk Teritorijalne posljedice klimatske promjene na razini EU-a kk Odredbe urbanog razvoja / teritorijalne politike i izazovi stvaranja pojednostavljenih provedbenih sustava prilagođenih korisnikukk Održiva društva sutrašnjice: rješavanje demografskog izazova i dinamika srebrnog gospodarstvakk Migracije i gradovi: teritorijalni aspekti migracijekk Tko su nove samozaposlene osobe u Europi i koji je njihov doprinos rastu i teritorijalnoj i socijalnoj koheziji?

Master Class Europskog tjedna regija i gradova

Važan dio Sveučilišta Europskog tjedna regija i gradova jest Master Class za studente doktorskih studija i znanstvene novake koje zanima kohezijska politika EU-a. Održavat će se od 9. do 13. listopada, a 30 odabranih sudionika sudjelovat će na petodnevnim koordiniranim sjednicama s naglaskom na kohe-zijsku politiku EU-a. Također će imati priliku ukratko predstaviti svoje osnovno istraživanje povjerenstvu visokih dužnosnika EU-a kako bi dobili komentar i povratnu informaciju. Master Class uključuje okrugle stolove, interaktivne sjednice i događaje umrežavanja s najvišim dužnosnicima EU-a.

Ključne teme za Master Class 2016. jesu:kk Promicanje uključivog rasta i socijalne kohezije, uključujući teritorijalnu dimenziju i integraciju urbanog i ruralnog razvoja;kk Značaj mrežnog gospodarstva: učenje o politici; prijenosi između regija i gradova; prelijevanja znanja tekk Poboljšanje sustava za dostavu kohezijske politike: izvedba, pojednostavljenje i odgovornost.


7

Sudjelovanje na Master Classu natjecateljskog je duha jer mla-dim istraživačima pruža stimulativno i korisno okruženje za upoznavanje vodećih kreatora politika EU-a i raspravljanje o ključnim pitanjima o izradi, provedbi i učinkovitosti politike. Prethodni su sudionici otkrili da im je pohađanje ovih tečajeva stvorilo nove mreže i mogućnosti te da je bilo korisno za nji-hovu karijeru.

Akademski organizatori

Udruga regionalnih studija (RSA), osnovana 1965., glo-balni je forum za gradsko i regionalno istraživanje, razvoj i politiku. RSA objavljuje pet vodećih časopisa u području, od kojih je najstariji i najpo-

znatiji časopis Regional Studies. Osim toga, financira novo istraživanje i razmjenu znanja putem niza programa finan-ciranja kao i umrežavanja i drugih potpora kako bi se istra-živačima pomoglo u razvitku svojeg istraživanja, karijere i utjecaja. RSA smatra da su regije ključna prostorna stepenica za izučavanje prirode i utjecaja političke, gospodarske, druš-tvene i ekološke promjene i inovacije. Udruga djeluje u par-tnerstvu s organizacijama kao što su Europska komisija. OR, Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku, UN-Habitat, Svjetska banka i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj te je od početka uključena u Sveučilište Europskog tjedna regija i gradova i Master Class.

www.regionalstudies.org

Europska udruga za regio-nalnu znanost (ERSA) najveća je nadregionalna znanstvena organizacija pod okriljem Među-narodne udruge za regionalnu

znanost (RSAI). ERSA trenutačno uključuje 18 nacionalnih i jezičnih udruga istraživača s interesom za prostorna pitanja diljem Europe. Njezin svjetski poznat kongres jedinstvena je

platforma za promicanje regionalnih istraživanja i razmjene o trenutačnim gospodarskim, društvenim i političkim pitanjima. ERSA isto tako aktivno surađuje s drugim međunarodnim insti-tucijama i udrugama (npr. Europska investicijska banka, Europ-ska komisija, Europska udruga sveučilišta, AESOP) te smatra da je to ključno za poticanje inovativnog razmišljanja i stvara-nje novih i pametnih rješenja za postojeće probleme teritori-jalnog razvoja.

www.ersa.org

Udruga europskih škola planiranja (AESOP), osno-vana 1987., međunarodna je udruga sveučilišta koja pou-čavaju i provode istraživanja

u području prostornog planiranja. Uz više od 150 institucij-skih članova AESOP znanstvenicima, praktičarima, profesi-onalnim tijelima, političarima i drugim dionicima pruža platformu za razmjenu planiranja znanja u području pro-stornog i urbanog razvoja diljem Europe. Godišnji kongres AESOP-a postao je najveći skup za planiranje u Europi. Udruga objavljuje svoj časopis Planning Education i surađuje s više od 50 drugih časopisa za planiranje. AESOP surađuje s europskim akademskim organizacijama i profesionalnim udrugama kao i s europskim i globalnim institucijama, agen-cijama i programima (EK, OR, UN-Habitat) podupirući njihovo sve veće zanimanje za „teritorij i teritorijalnost”.

www.aesop-planning.eu

SAZNAJTE VIŠEhttp://regions-and-cities.europa.eu

8

Usluga s osmijehomNAKON 30 GODINA RADA ZA KOMISIJU DOŠLO JE VRIJEME DA SE WALTER DEFFAA, GLAVNI DIREKTOR GLAVNE UPRAVE ZA REGIONALNU I URBANU POLITIKU, POZDRAVI SA SVOJIM KOLEGAMA

U vrijeme kada je Walter Deffaa započeo svoju karijeru 1983. godine, tek se devet država članica prijavilo za europski projekt. Trideset godina kasnije, iako je bilo uspona i padova, ostvaren je značajan napredak, a više od 508 milijuna građana u 28 država članica sada je dio rastuće zajednice EU-a. Gospodin Deffaa u svom intervjuu za Panoramu rekao je da je, tijekom tog vremena svjedočio mnogim važnim promjenama, kako u vlastitoj karijeri tako i diljem cjelokupne Unije.

Tijekom svoje karijere u Europskoj komisiji bili ste na raznim radnim mjestima u različitim Glavnim upravama. Što vam je bilo najzahtjevnije ... i/ili najvrjednije?

Nakon što sam više od pola svojeg života proveo u Komisiji imam puno uspomena! Počeo samo kao

upravitelj u Glavnoj upravi za gospodar-ske i financijske poslove i kroz sedam Glavnih uprava došao do mjesta glavnog direktora triju uprava – Službe za unutar-nju reviziju, Oporezivanja i carinske unije i Regionalne i urbane politike.

Mislim da su Proračun i Regionalna poli-tike na meni ostavili najveći trag, iako sam imao sreće u svojoj karijeri jer je „crvena nit” uključivala nekoliko dosjea o političkoj reformi. Tijekom svojeg man-data u Glavnoj upravi za Proračun i u Službi za unutarnju reviziju, sudjelovao sam u Liikanenovoj inicijativi za čvrsto i učinkovito upravljanje i Kinnckokovoj strategiji za reformu upravljačkog sustava, kadrovske politike i financijskog upravljanja. Tijekom rada u Glavnom taj-ništvu bio sam odgovoran za prvu Komu-nikaciju Komisije o procjeni utjecaja, a zatim šef kabineta povjerenika Wulf-Mat-hiesa. Radio sam na Programu za 2000., višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2000. – 2006. koji je uključivao veliko „istočno proširenje”. U posljednje sam vrijeme s kolegama iz Glavne uprave

za regionalnu i urbanu politiku radio na oblikovanju i provedbi moderne kohezij-ske politike, pojednostavljenju sustava za dostavu i pomicanju naše politike i Glavne uprave prema logici orijentiranoj na rezultate.

Kako se orijentacija prema rezultatima razlikuje od prethodnog naglaska na apsorpciju sredstava?

Po prvi puta možemo izvijestiti na što će se novac potrošiti i što će se njime postići, što znači, na primjer, koliko će se radnih mjesta stvoriti, broj ljudi kojima će se omogućiti pristup čistoj vodi ili pružiti osposobljavanje, broj ljudi u nepovoljnom položaju, kao što su migranti ili manjine, uključenih u programe društvenog razvoja, broj poduzeća koji prima potporu, dodatna kućanstva s boljim pristupom širokopoja-snoj mreži itd. Države članice postavljaju svoje ciljeve i očekivane rezultate od sred-stava kohezijske politike nakon usvajanja programa. Štoviše, uveli smo posebne zahtjeve povezane s tematskom koncen-tracijom kako bi dodijeljena sredstva pred-stavljala kritičnu masu i imala stvaran utjecaj i rezultate na terenu.

Zbog transparentnosti je iznimno važno da svaki građanin ima pristup tim infor-macijama. U prosincu prošle godine Europska je komisija donijela Komunika-ciju (pod nazivom „Ulaganje u radna mje-sta i rast – poboljšano iskorištavanje

9


europskih strukturnih i investicijskih fon-dova”) podrobnije prikazujući glavne oče-kivane rezultate, a ta je informacije sada javno dostupna na otvorenoj podatkovnoj platformi Komisije (https://cohesiondata.ec.europa.eu/) koja se redovito ažurira. Kohezijska politika nije više samo pojam, na orijentiranost prema rezultatima može se gledati kao na veliki napredak u pro-gramskom razdoblju 2014. – 2020.

Veliki je to napredak, ali slažete li se da potreban veći napor kako bi se premostio komunikacijski jaz u regionalnoj politici?

Da, komunikacija jest izazov. Brojke pokazuju da je samo otprilike 30 % građana svjesno regionalnih projekata financiranih od strane EU-a, iako ih, zanimljivo, v iše od 70 % smatra dobrima. Mnogo se toga može dobiti boljom komunikacijom na lokalnoj razini – što su ljudi više upoznati s radom

u regijama, kao što je novo postrojenje za obradu vode ili inovacijski centar, to će i njihovi stavovi biti pozitivniji. Što se više približite ljudima na terenu oni će biti zainteresiraniji za projekte koji se oko njih odvijaju. Aktivno radimo s udrugom INFORM, mrežom voditelja komunikacija u državama članicama i regijama, kako bismo im pomogli u razmjeni dobrih praksi. Niz seminara koji uključuju razne dionike, kao što su predstavništva Komisije u državama članicama i predstavnici informacijskih centara Europe Direct, organiziraju se u državama članicama kako senzibilizirali u pogledu dijaloga sa svojim građanima. A tijekom posljednjeg Dana Europe 9. svibnja iskazan je zajednički napor lokalnih političara u nekoliko država

članica za posjet projekt ima i za prikupljanje dokaza o potpori Europske unije. Također se nadamo će sve više političkih predstavnika institucija EU-a imati priliku posjetiti neke dobre primjere projekata kada se nalaze u „svojim” zemljama.

Kako Komisija može osigurati da se kohezijska politika u svim regijama upotrebljava na najučinkovitiji način?

Tijekom godina sredstava kohezijske poli-tike imala su znatan utjecaj i, zahvaljujući većoj transparentnosti, imamo dokaz da je puno učinila kako bi unaprijedila manje razvijene regije, osobito u istočnoj Europi, te im pomogla u sustizanju osta-lih. Međutim, znatne gospodarske razlike

„Mnogo se toga može dobiti boljom komunikacijom na lokalnoj razini”

Europski tjedan regija i gradova 2015.: Skupna fotografija s tečaja Master Class

k

10

i dalje ostaju i sada pobliže promatramo regije koje zaostaju te način na koji poboljšati naš utjecaj u nekim zemljama s malim dohotkom i/ili regijama s malim rastom. Ne radi se samo o novcu – postoje i zabrinutosti u pogledu uprav-ljanja, administrativnih i pravnih okvira na koje se isto tako odnosi uvođenje uvjeta ex ante. Gledajući s praktičnije strane, namjena je zajedničkih razmjena između nacionalnih/regionalnih uprava unaprijediti upravni kapacitet, dok se na strani upravljanja Sporazumima o inte-gritetu borimo protiv prijevare i korup-cije, a sporazumi između ugovornih tijela i ponuđača trebali bi osigurati veću transparentnost.

Prekogranične regije nalaze se visoko na dnevnom redu s državama članicama koje traže rješenja za izbjegličku krizu i sigurnost. U tim regijama živi otprilike 150 milijuna Europljana i mnogi se od njih suočavaju s problemima koji se ne mogu riješiti samo novcem. Prekogranični pre-gled koji je pokrenula povjerenica Corina Crețu osmišljen je za rješavanje upravnih i regulatornih pitanja, poput onih poveza-nih s prekograničnom zdravstvenom skrbi, socijalnom sigurnosti i mobilnošću trži-

šta rada. Primjera radi, prelazak između Danske i Švedske preko mosta Øresund nekad je trajao 30 minuta. To se vrijeme sad udvostručilo zbog graničnih sigur-nosnih provjera za koje, tijekom vre-mena, postoji opasnost da će imati veliki gospodarski utjecaj na regije obiju zemalja, a da ne govorimo o neugodno-sti i nepraktičnosti za one koji u jednoj zemlji rade, a u drugoj žive.

A tu i još jedan problem: u prošlosti su razlike među državama članicama bile u opadanju, ali gospodarska je kriza zau-stavila to približavanje, što je bilo veliko upozorenje. Regije i gradovi koji se nalaze

više na periferiji najviše su pogođeni rezultirajućim usporavanjem rasta. Kao odgovor na to, kohezijsku smo politiku usmjerili više prema ulaganju, a sada se okrećemo prema europskim strukturnim i investicijskim fondovima. Gotovo smo udvostručili (s otprilike 20 milijardi EUR) sredstva za financijske instrumente kako bismo znatno povećali broj poduzeća koja će imati koristi od potpore kohezijske politike. Cilj je promicanje regionalnih gospodarstava usredotočujući se na pod-ručja stvarnog rasta, kao što su inovacije i, osobito, strategija pametne specijaliza-cije koju smatram vrlo snažnim instru-mentom za promicanje pr ijelaza regionalnih gospodarstava. Isto tako, nekoliko je regija iz različitih zemalja udružilo snage u sklopu Inicijative Van-guard – Novi rast putem pametne speci-jalizacije. Time upravlja predanost u regijama EU-a za upotrebu pametne specijalizacije kako bi se poduzetničkom inovacijom i industrijskom obnovom potaknuo novi rast.

U ovom programskom razdoblju imamo više od 120 nacionalnih i regionalnih strategija pametne specijalizacije diljem Europe. Zanimljiv je element što od država članicama tražimo suradnju s regionalnim i javnim tijelima – ne samo

„Na orijentiranost prema rezultatima može se gledati kao na veliki napredak

u programskom razdoblju 2014. – 2020. Po prvi puta možemo izvijestiti na što i gdje

će se novac potrošiti”

11


sa svojim vladama – kako bi se zalagale za regionalni razvoj radom s poduzećima, istraživačima, sveučilištima i civilnim društvom u društvenom procesu za koji smatram da je zaista važan i zaista obećavajući.

Unutar Komisije neke se Glavne uprave kritiziralo što bliže ne surađuju. Jeste li vidjeli poboljšanja u unutarnjim sinergijama?

U određenoj mjeri, suradnja spomenuta u prethodnom pitanju nadilazi tradicio-nalne „silose” te isto tako odražava način na koji djelujemo unutar Komisije kako bi se osiguralo da kohezijska politika više nije izolirana politika. Sada surađujemo s kolegama u drugim područjima, kao što su energija, okoliš i istraživanje, nemojmo zaboraviti urbani razvoj, zapravo, nikada nismo tako blisko surađivali s različitim Glavnim upravama.

To je vezano uz moju prošlost jer zaista vjerujem u inovaciju javnog sektora, čiji je važan dio razmjena više informacija i znanja diljem uprava. Primjerice, uveli smo plan pod nazivom Pečat izvrsnosti. Ako projekt istraživačkog tima uđe u uži izbor za projektni poziv Obzora 2020., ali nema dostatna sredstva za nastavak projekta, tada, ako se projekt uklapa

u program regionalnog razvoja, može se pokrenuti i podržati uz pomoć regional-nih sredstava bez potrebe za ponovnom prijavom. Stoga možete vidjeti da između istraživanja i razvoja te regionalnih poli-tika nastaju stvarne sinergije.

Junckerov Plan ulaganja za Europu i ESI fondovi isto su tako povezani: Plan ulaga-nja temelji se na gospodarskoj isplativosti za privlačenje privatnog ulaganja, ali netko mora preuzeti rizik. Ponekad ti rizici mogu biti veliki pa su potrebna dodatna sredstva, a tu može pomoći kohezijska politika. Dobri primjeri takve sinergije uključuju Investicij-ski fond „Troisième Révolution Industrielle” u regiji Nord-Pas-de-Calais, program koji ima u cilju do 2050. godine emisije štetnih plinova svesti na nulu, pri čemu bi se ener-getske potrebe regije pokrivale obnovljivim izvorima energije. Sada ustvari upotreblja-vamo vrlo naprednu i modernu strukturu upravljanja kako bismo pokušali spojiti, primjerice, one odgovorne za energiju u

državama članicama s upraviteljima fon-dova, a isto tako i za okoliš.

Obuhvaća li ta sinergija i druge europske institucije ili druge zemlje izvan Europe?

Naravno, o svim važnim pitanjima raspravljamo s Parlamentom, Vijećem i Odborom regija (OR) – partnerstvo s OR-om osobito nam je važno. U prošlosti je njihova potpora bila više općenita, ali sada je više strateška, na primjer u području plana za gradove i pametne specijalizacije. Integrirano kreiranje poli-tika sve više preuzima kontrolu nad strateškim područjima, kao što su eko-loški aspekti, socijalna pitanja, potpora malim poduzećima i ostalo, osobito u gradovima. Amsterdamski pakt i Plan za gradove pružaju zanimljiv novi obrazac višerazinskog upravljanja u području strateške politike.

„Između istraživanja i razvoja te regionalnih politika nastaju stvarne sinergije”

k

12

U Europi statistički podaci pokazuju da su gradovi, i veliki i srednji, pokretači rasta te im je kao takvima potrebno integrirano kreiranje politika. No nedo-statci gradskog života uključuju soci-jalna pitanja, onečišćenje, prometnu gužvu, nedostatak stanovanja itd., zato ta područja zaslužuju pozornost. Ipak, u globalu se na urbane sustave Europe gleda kao na primjere dobre prakse – Južna Amerika i zemlje poput Kine ili Japana, s manje uravnoteženim urbanim obrascima – žele učiti od nas.

Kako se europski projekt promijenio otkako ste se pridružili Komisiji?

Kako sam počeo raditi u Bruxellesu početkom 1980-ih bio nas je devet država članica i nalazili smo se u stanju krize – svi su pričali o „Eurosklerozi”, a Wernerov plan za gospodarsku i monetarnu uniju nije uspio. Smatram, zapravo, da je na neki način kriza uvijek bila dio europskog projekta, ali uvijek smo išli naprijed i prevladali je.

Prvotno je projekt bio o zapadnoeuropskoj integraciji – zatim je došla zajednička valuta koju je 2002. usvojilo 19 država članica. Otada smo ponovno ujedinili kon-tinent proširenjem na istok i nastavili ostvarivati napredak uz gotovo tri puta više država članica koje sada sudjeluju u zajedničkom kreiranju politika. Ali i dalje imamo krize, kao i sada – čak i duboke krize. Žalili smo se 1980-ih i 90-ih da nema značajne javne političke debate o europskim pitanjima, ali danas je sva-kako ima, iako se pokazala kao izazov za sve one koji rade na europskom projektu.

„U ovom programskom

razdoblju imamo više od

120 nacionalnih i regionalnih

strategija pametne specijalizacije diljem

Europe”

13


Konačno, nakon ovakve bogate karijere, kako ćete izvući najviše iz svojeg odlaska u mirovinu?

Za razliku od nekih karijera, posao glav-nog direktora nije jedan od onih koje možete obavljati sa skraćenim radnim vremenom, smatram da bi bilo bolje postupno usporiti, a ne jedan dan pot-puno prestati. No, već sam isplanirao

nekoliko projekata kojima ću ispuniti svoje vrijeme, uključujući poboljšati svoje vještine u golfu, planinarenje preko Alpa s jednom od svojih kćeri, poučavanje mla-dih ljudi na sveučilištu ili možda pokušati otkriti nešto potpuno drugačije! Zaista cijenim povlaštenu karijeru koju sam imao u Europskoj komisiji i, osim uživanja u njoj, htio bih se odužiti zajednici.

14

Prvi čovjek pojednostavljenjaPanorama predstavlja eksklu-zivni intervju s bivšim potpred-sjednikom Komisije, Siimom Kallasom, predsjedavajućim Skupine na visokoj razini zadu-žene za pojednostavljenje.

Kako bi se postigli bolji rezultati i promovirali postupci pogodniji za korisnike, Europska komisija usre-

dotočena je na maksimalno povećanje potencijala za pojednostavljenje u raz-doblju od 2014. do 2020. godine. S ciljem pružanja pomoći u ostvarenju tog ambi-cioznog zadatka, u srpnju prošle godine Komisija je osnovala Skupinu neovisnih stručnjaka na visokoj razini kako bi pratila pojednostavljenje za korisnike europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). U nastavku Siim Kallas, predsjedavajući tom Skupinom na visokoj razini, donosi najnovije informacije o napretku Skupine.

G. Kallas, možete li ukratko objasniti svrhu ove Skupine na visokoj razini?

Cilj naše Skupine jest osigurati da zemlje članice koriste sve dostupne mogućnosti da bi olakšale život kori-snicima. Promatramo pozitivne primjere kako se neke stvari već rade, kao i razloge zašto ostale zemlje oklijevaju. Također gledamo u budućnost, razmiš-ljajući na nekonvencionalan način kako bismo pronašli još neotkrivene načine za postizanje pojednostavljenja. Savje-tujemo Europsku komisiju o tome kako da dodatno smanji administrativni teret za korisnike europskih strukturnih i nvesticijskih fondova tijekom tekućeg programskog razdoblja i razmišljamo o dugoročnijim izgledima, dajući infor-macije za razdoblje nakon 2020. godine.

Što vas je motiviralo da prihvatite mjesto predsjedavajućeg Skupinom na visokoj razini i s kakvim ste se izazovima susreli u toj ulozi?

Moje osobno zanimanje za pojedno-stavljenje rezultat je provođenja reformi u Estoniji, posebice zbog osigu-ranja široke upotrebe IT alata u držav-noj administraciji. Osim toga, motivira me vrijeme koje sam proveo kao europ-ski Povjerenik odgovoran za proračun EU-a. Volio bih vidjeti da posvuda u Europi javna uprava uvijek stremi ka pojednostavljenju na način kao što komunicira s građanima.

Europski strukturni i investicijski fon-dovi predstavljaju značajan udio u pro-računu EU-a, građani, regije i zemlje članice ih iznimno cijene. Oni su jedan od vrlo stvarnih načina na koji građani mogu vidjeti utjecaj koji EU ima u nji-

hovim vlastitim regijama. Mnogi kori-snici žale se da je pristup europskim fondovima previše kompliciran, pa čak i kada su sredstva odobrena, zbog biro-kracije i revizija vezanih za vođenje projekta požele da se s time više nikada ne susretnu. To ima važan utjecaj na reputaciju fondova, a mi moramo osi-gurati da to ne odvlači pozornost od c i l j e v a ko j e n a s t o j i m o p o s t i ć i ulaganjem.

Vjerujem da je jedan od najvećih pro-blema taj što se na pogreške nesraz-mjerno gleda s političkog stajališta. Pr imjer ice, jednostavna pogreška u raćenju postupka smatra se pogreš-kom. Kada Revizorski sud podnese izvješće da pogreška iznosi tri posto, svi naprečac zaključuju da se tri posto novca iz Kohezijskih fondova baca. A upravo zbog toga što se svi toliko boje pogrešaka, zemlje članice često traže pojašnjenja i dodatno vodstvo. To vodstvo tada postaje „meko pravo”, uzrokujući dodatne restrikcije i još veću pravnu nesigurnost. Sve to pretvara se u „regulatornu džunglu koju nije moguće raskrčiti”. Moramo zaustaviti taj začarani krug neprestane proizvod-nje propisa

Što je skupina do sada postigla i što se još nada postići?

Skupina na visokoj razini zapravo je posti-gla mnogo toga. U manje od godinu dana sastali smo se tri puta i već smo analizirali četiri teme: e-upravljanje, pojednostav-ljene mogućnosti financiranja (SCO), pri-stup fondovima EU-a za mala i srednja poduzeća i financijske instrumente. Prva skupina zaključaka i preporuka o e-uprav-ljanju i pojednostavljenim mogućnostima financiranja poslana je Komisiji 1. ožujka

15


i stavljena na raspolaganje svim zainte-resiranima. Nadamo se da ćemo se do kraja lipnja složiti o drugoj skupini zaklju-čaka i preporuka o pristupu fondovima EU-a za mala i srednja poduzeća i finan-cijskim instrumentima i objaviti ih. To su privremena izvješća, da se tako izrazim, o različitim temama koje smo obradili, te ćemo doprinijeti finalnom izvješću o ojed-nostavljenju 2018. godine. Trenutačno smo usredotočeni na ona područja za koja vidimo potencijal da na njih možemo utje-cati u ovom razdoblju, no kasnije ove godine potpunu ćemo pozornost posvetiti razmatranju o tome kako mislimo da bi trebao izgledati jednostavniji okvir za implementaciju u razdoblju nakon 2020.

godine. Namjeravamo podnijeti izvješće o tome prije ljeta 2017. godine, kako bi Komisija imala vremena uključiti ga u voja razmišljanja o budućnosti kohezijske politike.

Možete li nam reći nešto više o tome što možemo očekivati od vašeg sljedećeg sastanka koji će biti usmjeren na „pozlaćivanje”?

Uprave same dodaju nove slojeve propisa i kontrola da bi izbjegle pogreške. No, više propisa jednostavno znači više komplika-cija i više pogrešaka, što je velik problem za naše korisnike. Tijekom našeg sljedećeg sastanka, dvoje naših članova predstavit

će svoje izvješće o „pozlaćivanju”. Također ćemo čuti svjedočenja iz perspektive upravnih tijela, provedbenih tijela, lokalnih vlasti i, naravno, krajnjih korisnika. Ta bi nam rasprava trebala dati dobar pregled stanja kako bi naša skupina mogla iznijeti konkretne preporuke o tome kako se bolje nositi s ovim važnim pitanjem.

Što vi, kao predsjedavajući Skupine na visokoj razini, mislite o tome kako će se postići pojednostavljenje?

Svatko želi rezultate i pravilnu upotrebu novca te bi stoga pojednostavljenje tre-balo osigurati da se sustav isporuke oblikuje tako da njegov fokus može ostati na rezultatima. Za ovo razdoblje moramo maksimalno iskoristiti moguć-nosti koje već postoje – već smo donijeli neke preporuke o tome što mislimo da se može postići, kao što je pojednostav-ljenje korištenja pojednostavljenih troš-kova za upravna tijela.

Što se tiče budućnosti, mislim da će biti potreban radikalniji pristup – takav koji će odražavati neke od promjena u prio-ritetima za fondove. Time želim reći da će okvir morati biti bolje prilagođen tipu ulaganja, primjerice na način da ima

k

Koncentracija stručnostiSkupinu na visokoj razini za pojednostavljenje za korisnike europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova osnovala je Europska komisija u srpnju 2015. godine. Ta skupina, sastavljena od 12 vrlo iskusnih stručnjaka savjetuje Europsku komisiju o tome kako smanjiti administrativno opterećenje za korisnike ESI fondova. Skupina procjenjuje kako zemlje članice koriste prigode za pojednostavljenje, prepoznaje dobre prakse i donosi preporuke Europskoj komisiji za razdoblje od 2014. do 2020. godine o poboljšanju korištenja mjera za pojednostavljenje, kao i za pravni okvir za razdoblje nakon 2020. godine.

16

fleksibilniji pristup kako bi odražavao prirodu različitih finan-cijskih instrumenata. Također moramo obraditi pitanje povje-renja između različitih slojeva revizija i kontrola.

I u ovom razdoblju i u budućnosti, mišljenja sam da će se pojednostavljenje postići samo ako bude postojala politička volja i potpora svih uključenih. Postoji sve veća potreba za pojednostavljenjem. Očigledno, Komisija je sklona pronalasku boljih načina za implementaciju fondova, jer je utemeljila ovu Skupinu na visokoj razini, ali vidio sam i jednaku otvorenost u svom radu za Europski parlament i Odbor regija. Znam da su i zemlje članice spremne, pa sam optimističan u pogledu pronalaska konkretnih rješenja.

SAZNAJTE VIŠEhttp://bit.ly/1eYWX6J

Jedinstvena perspektivaSiim Kallas ima opsežno iskustvo u izazovima povezanim s pojednostavljenjem propisa na europskoj razini. U Barrossovoj Komisiji proveo je dva mandata, prvi na mjestu potpredsjednika Komisije odgovornoga za upravne poslove, reviziju i suzbijanje prijevara, a drugi za transport. Također je bivši premijer i ministar financija Estonije. Njegovo iskustvo u reformiranju Estonije i promatranje gospodarskih transformacija uzrokovanih kombinacijom financijske potpore EU-a i reformi dalo mu je jedinstvenu perspektivu o tome kako na najbolji način spojiti financiranje iz EU-a s napretkom na terenu. Obrazovanje je stekao na području ekonomije i f inancija , a trenutačno je gostujući profesor na Sveučilištu u Tartuu u Estoniji.

Prvi sastanak Skupine na visokoj razini u listopadu 2015.


17

NOVOSTI [UKRATKO]

Prikazivanje projekata u Grčkoj

U kontekstu kampanje „Europa u mojoj regiji” na razini EU-a koju je organizirala Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku, ljudi u Grčkoj imali su priliku u svibnju i lipnju

naučiti više o projektima u svojoj regiji sufinanciranima od strane EU-a. Kroz 26 događanja u Ateni i devet regija, grčko sudjelovanje organizirano od strane koordinacijskog tijela u Ministarstvu gos-podarstva, razvoja i turizma nacionalnog NSRF-a te upravnih tijela regija, bilo je usredotočeno uglavnom na projekte u sektoru obrazovanja, kulture, prijevoza i urbanog okoliša.

Regija Kreta pozvala je studente na demonstraciju aplikacije umjetne inteligencije istraživača s Instituta za informatiku Zaklade za istraživanje i tehnologiju. Niz informativnih doga-đanja održavao se u pet škola u regiji te u Khíosu i Tripoliju koji su izgrađeni, prošireni ili nadograđeni sredstvima NSRF-a za razdoblje 2007. – 2013.

U sektoru prometa o inicijativi koordinacijskog tijela u Ministarstvu gospodarstva, razvoja i turizma nacionalnog NSRF-a, veliki projekt sufinanciran od strane EU-a u glavnom grčkom gradu bio je domaćin drugim projektima koji primaju financijska sredstva.

Na Danu Europe su Istočna Makedonija i Tracija otvorile su Xanthi Garrison sjedište, koje je obnovljeno sredstvima NSRF-a i organizirale su izložbu o prenamjeni starog skladišta duhana

u hotel s pet zvjezdica u Drami upotrebom sredstava JESSICA-e. Regije Epir, Jonski otoci, Tesalija, Zapadna Grčka, Peloponez i Kontinentalna Grčka također su izložile kulturne projekte.

SAZNAJTE VIŠE http://ec.europa.eu/regional_policy/en/atlas/greece/

Uspješna godina za EFSU

Osamnaest mjeseci nakon što je predsjednik Jean-Claude Juncker pokrenuo Plan ulaganja za Europu te godinu dana nakon početka Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), Komisija je razmotrila dosadašnja postignuća.

Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), kojim upravlja Grupa EIB, čvrsto je na putu ostvarenja mobilizacije od naj-manje 315 milijardi EUR u dodatna ulaganja u realno gospo-darstvo do sredine 2018. EFSU omogućuje jamstvo za početni gubitak što znači da je EIB u mogućnosti uložiti u više, ponekad riskantnije projekte te uložiti prije nego što je to mogao učiniti bez EFSU-a. Sve u svemu Fond je već aktivan u 26 država članica te se očekuje da će potaknuti ulaganja od 100 milijardi EUR uz dosadašnja odobrenja.

U veljači je Komisija objavila smjernice o načinu na koji se europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi) mogu kombinirati s EFSU-om kako bi se u najvećoj mjeri omogućila takva ulaganja. Prvi skup projekata već ima prednosti od ove kombinacije u praksi koja će se dodatno pojednostaviti.

SAZNAJTE VIŠEhttp://europa.eu/!XC78YN

18

Jedan za sve, svi za jednoga

Program Interact predstavlja

primjer dobre prakse učinkovitog upravljanja uz

razvoj usklađenih alata za zajednicu Interreg, uključujući brendiranje KEEP-a, HIT-a, eMS-a i Interrega. Gabriel Alvarez, voditelj komunikacije programa Interact, objašnjava.

Europske se regije često suočavaju s brojnim izazovima u učinkovitom upravljanju Europskih strukturnih i inve-sticijskih (ESI) fondova, u pogledu izbjegavanja finan-

cijskih pogrešaka uz ostvarenje konkretnih rezultata. Iz tog je razloga uobičajena praksa za svaku zemlju ili čak svaku regionalnu upravu izraditi vlastita rješenja. Međutim, taj pri-stup može dovesti do velikih administrativnih i financijskih troškova.

Kako bi se time nosila Europska je komisija osnovala Skupinu neovisnih stručnjaka na visokoj razini za praćenje pojednostav-ljenja za korisnike ESI fondova. Njihova je zadaća savjetovati Komisiju o pojednostavljenju i smanjenju administrativnog tereta za korisnike ESI fondova.

U isto vrijeme prioriteti ulaganja unutar Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) uključuju, među ostalim, jačanje institucionalnog kapaciteta javnih tijela i dionika kao i učinkovitu javnu upravu. To se očituje u sklopu 11. tematskog cilja u Uredbi o zajedničkim odredbama za programsko razdoblje 2014. – 2020.

Kvalitetna javna uprava ima pozitivan utjecaj na gospodar-sko okruženje stimuliranjem produktivnosti, konkurentnosti i rasta. Ova pozadina svakako

nudi veću mogućnost za programe Intarrega i države članice kako bi maksimizirale sinergije između različitih tijela.

U svojoj ulozi koja omogućuje program Interact odabrao je usklađivanje kao jednu od glavnih mjera pojednostavljenja za usmjeravanja rada tijela i korisnika programa Interrega. Uz potporu programa Interact kao moderatora, sastavljene su radne skupine i skupine stručnjaka iz zajednice Interreg kako bi sudjelovale u izradi zajedničkih proizvoda koje će upotrebljavati svi programi.

Zahvaljujući ovom zajedničkom pristupu programi Interrega nesumnjivo su spasili kadrovske i financijske resurse u poku-šaju zalaganja za suradnju, pojednostavljenje i usmjerenost na rezultate. Ishodi ovoga djelovanja omogućili su programu Interact stvaranje KEEP-a, HIT-a, eMS-a i dosljednog brenda za Interreg.

KEEP je sveobuhvatna europska baza podataka, tražilica i alat za grupiranje Interrega, programa i korisnika prekogranične suradnje IPA i ENPI/ENI Interrega od 2000.

godine, a jednostavan je za uporabu. Poboljšava vidljivost te suradnju i transparentnost Interrega u upotrebi sredstava EU-a i analizira nedostatke, uspjehe i trendove suradnje.

Nudi razne mogućnosti za pronalaženje odgovarajućih partnera, informiranje o sličnim projektima u različitim tematskim područjima i izdvajanje podataka u svrhe izvješćivanja, istraživanja i statistike. Do danas je u bazu podataka KEEP upisano više od 17 000 projekata teritorijalne suradnje, od kojih je 73 % projekata iz razdoblja 2000. – 2006. i 93 % svih projekata iz razdoblja 2007. – 2013.


19

HIT se sastoji od niza predložaka, letaka i modelskih obrazaca za podršku i usmje-ravanje upravljanja programa Interrega u različitim područjima: odabir i provedba projekta, financijska kontrola i revizija i prihvatljivost izdataka.

Podrazumijeva uzajamno dogovoreni skup minimalnih oče-kivanja u pogledu prikupljanja i obrade podataka na temelju zahtjeva odgovarajućih politika EU-a. Prema istraživanju programa Interact iz 2015. 66 % programa Interrega u raz-doblju 2014. – 2020. koristit će se paketom HIT, dok će ga 20 % programa posjetiti radi inspiracije.

eMS je softver za praćenje koji je spreman za uporabu za projekte i programe suradnje EU-a koji pokriva cjelokupan vijek trajanja projekta od prijavljivanja, ocjenjivanja i provođenja projekta do plaćanja i izvješćivanja Europskoj komisiji.

Softver koji je izradio Interact besplatno je dostupan progra-mima suradnje EU-a. Do danas je 33 programa Interrega, programa prekogranične suradnje IPA i ENI pristupilo zajednici eMS, a mnogi se već koriste eMS-om za pozive za prijave, ocjenjivanje i izvješćivanje o projektima.

eMS čini programe suradnje EU-a dostupni-jima za podnositelje zahtjeva jer usklađuje korisnička sučelja za prijavu i izvješćivanje o projektima diljem Europe. Dosad se njime uštedjelo više od 10 milijuna EUR novca poreznih obveznika. eMS je također prepo-

znat kao najbolja praksa od strane Skupine na visokoj razini za pojednostavljenje Glavne uprave regionalnu i urbanu politiku (vidi stranicu 14.).

Interact je program EFRR-a, dio zajednice Interreg, s naglaskom na opskrbu uslugom za potporu Interrega, programa prekogranične suradnje IPA i ENI. Bavi se 11. te-matskim ciljem – jačanje institucionalnog kapaciteta i učinkovite uprave.

Zajedničko brendiranje

Brendiranje Interrega uključuje inicijative kao što je usvajanje zajedničke nomenklature (Interreg) za programe bez obzira na jezik, zajedničkog logotipa i kampanje za komunikaciju poznate kao Europski dan suradnje. Kampanjom se nastoji širiti ishod rezultata projekta organizacijom lokalnih događanja svake godine 21. rujna.

Zajednički pristup za brend Interrega jest poboljšati vidljivost i percepciju. Europska je komisija čak u svoju Odluku o pro-gramskim područjima i proračunima ponovno uvela naziv (Interreg) na temelju inicijative za brendiranje Interrega. Više od 70 % programa usvojilo je novi logotip Interrega i sudjelovalo u Europskom danu suradnje. kkkkkk

SAZNAJTE VIŠEwww.interact-eu.net

SMRTNI SLUČAJEVI U GRADSKOM CESTOVNOM PROMETU, 2011. – 2013.EU želi do 2020. smanjiti broj smrtnih slučaja na cestama za 50 %, što bi značilo na manje od 3,1 na 100 000 stanovnika. Taj je cilj već ostva-ren u svim gradovima označenima zelenom bojom. Iako većina gradova u sjeverozapadnoj Europi ima nisku stopu smrtnih slučaja na cestama, oni označeni ljubičastom bojom još uvijek trebaju smanjiti broj smrtnih slučaja na cestama. Ta je stopa visoka u većini rumunjskih gradova (>9) te u mnogim gradovima u Bugarskoj i Grčkoj (>6). Kako bi se ostvario cilj EU-a do 2020., napredak je još uvijek potreban u većini gradova u Italiji, poljskoj, Španjolskoj i Portugalu.

Guadeloupe Martinique

Canarias

Guyane

Açores

Mayotte Réunion

Madeira

Deaths per 100,000 inhabitants< 2.0

2.0 - 3.1

3.1 - 4.5

4.5 - 6.0

6.0 - 9.0

>= 9.0

No data

Urban centre population< 100000

100000 - 250000

250000 - 500000

500000 - 1000000

1000000 - 5000000

>= 5000000

AT: 2013; BE: 2011 and 2013IT, PL, PT, SI, SK, FI, NO:2011-2012;IE, EL: 2011; CZ, ES, FR, SE: 2010-2011;MT: 2009; LU:2008-2009; RO: 2008Source: Eurostat

© EuroGeographics Association for the administrative boundaries

0 500 Km

REGIOgis

20

Smrtni slučajevi na 100 000 stanovnika Stanovništvo urbanog središta

Izvor: Eurostat

Nema podataka

© EuroGeographics udruženje za administrativne granice

21


Guadeloupe Martinique

Canarias

Guyane

Açores

Mayotte Réunion

Madeira

Daily average concentration (µg/m³)< 19

19 - 21

21 - 23.5

23.5 - 27

27 - 33

>= 33

No data

Urban centre population< 100000

100000 - 250000

250000 - 500000

500000 - 1000000

1000000 - 5000000

>= 5000000

Average recorded by measuring stations within city boundaries.Sources: EEA, DGREGIO

© EuroGeographics Association for the administrative boundaries

0 500 Km

REGIOgis

Onečišćenje zraka može imati štetan utjecaj na zdravlje ljudi i čak smanjiti njihov životni vijek. Direktivom EU-a ograničava se koncentracija krutih čestica od 10 µm* na manje od 40 µg/m³. Gradovi označeni crvenom bojom prekoračili su taj prag u 2013. godini. Preporučena vrijednost Svjetske zdravstvene organizacije stroža je i iznosi 20 µg/m³. Svi gradovi označeni žutom i narančastom bojom u 2013. tu su vrijednost premašili. Najveće koncentracije bile su u gradovima u Bugarskoj, na jugu Poljske, Cipru i dolini rijeke Po u Italiji. Samo je nekoliko gradova, uglavnom u Finskoj i Ujedinjenoj Kraljevini, te neki u Španjolskoj, Francuskoj i Njemačkoj, poštivalo oba praga.

KONCENTRACIJA LEBDEĆIH KRUTIH ČESTICA (PM10) U GRADOVIMA U 2013. GODINI

* če

stic

e se

mje

re u

µm

= m

ikro

met

ar (1

/10

00

mili

met

ra) /

µg/

m³

= m

ikro

gram

po

kubn

om m

etru

(1 m

ikro

gram

= 1

/10

00

00

0 gr

am)

Prosječna dnevna koncentracija (µg/m3) Stanovništvo urbanog središta

Nema podataka

Prosječno zabilježeno putem mjernih postaja unutar granica gradova.Izvori: EGP, GU za regionalnu i urbanu politiku

EuroGeographics udruženje za administrativne granice

22

Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju: priprema, pozor, kreni!Cilj je Strategije EU-a za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR) pomoći regiji – koja je dom 70 milijuna ljudi i ključ Europskog geografskog kontinuiteta – ostvariti koristi bliže suradnje u područjima kao što su promicanje pomorskog gospodarstva, očuvanje okoliša, poticanje prometnih i energetskih veza te jačanje održivog turizma.

Godinu i pol nakon pokretanja konferencije u Bruxellesu u studenome 2014. ova treća makro-regionalna stra-tegija EU-a sada je u svojoj provedbenoj fazi. Osnova

ovog zajedničkog rada osam zemalja sudionica (Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Grčka, Italija, Crna Gora, Srbija i Slo-venija) uspostavljena je putem stabilne platforme za određi-vanje prioriteta u pogledu četiriju tematskih stupova strategije: 1) plavi rast; 2) povezivanje regije; 3) kvaliteta okoliša i 4) odr-živi turizam. Interregov program ADRION, koji je donesen u pro-sincu 2015. i obuhvaća ista geografska područja kao i EUSAIR, uključuje prioritetnu os za potporu upravljanju i upravljačkim strukturama strategije.

Povodom 1. Foruma EUSAIR-a u Dubrovniku (Hrvatska), 12. i 13. svibnja 2016., povjerenica za regionalnu politiku Corina Creţu pridružila se ministrima vanjskih poslova i fon-dova EU-a osam zemalja sudionica, kao i više od 600 dionika (nacionalne, regionalne i lokalne uprave, akademska zajednica, poslovni sektor i civilno društvo) u jadranskoj i jonskoj regiji kako bi se proučio napredak makro-regionalne strategije EU-a i odredio daljnji put.

S riječi na djela

Otvaranjem foruma povjerenica Creţu osvrnula se na tri ključna elementa za prelazak s riječi na djela: prvo, treba misliti preko granica i sektora, a time i ići izvan „zone udobnosti”; drugo, treba osigurati prisutnost svih relevantnih partnera i treće, treba pretvoriti političku volju u primjerene resurse. Dubrovač-kom deklaracijom koju su donijeli ministri potvrđuje se njihova predanost ulaganju financijskih, administrativnih i tehničkih resursa te se poziva na bolju usklađenost strategije i prioriteta nacionalnih sredstava.

Sudionici foruma raspravljali su o tome kako makro-regio-nalni pristup može pomoći u većoj otpornosti područja zajed-ničkim rješavanjem složenih i raznolikih izazova, za koje se pojedinačne zemlje više ne mogu nadati da će ih riješiti u izolaciji. Još jedna ključna tema bila je potreba za učinko-vitim sustavom upravljanja na više razina kao ključnim pre-duvjetom za ispravnu provedbu strategije i ostvarivanje njezinih ciljeva.

Forumom je potvrđen potencijal EUSAIR-a ne samo za pove-ćanje konkurentnosti i povezanosti u regiji, već i za podupi-ranje puta za integraciju EU-a četiriju zemalja kandidatkinja sudionica i potencijalnih zemalja kandidatkinja.


23

Strategija podupire osam zemalja putem četiri stupa:

Stalno prisutni aspekti i horizontalna načela:

kk Izgradnja kapaciteta, uključujući komunikaciju

kk Istraživanje, inovacija, mala i srednja poduzeća

kk Ublažavanje i prilagodba klimatskih promjena

kk Upravljanje rizikom od katastrofe

Vlada Republike Hrvatske 1. lipnja 2016. predala je vladi Grčke privremeno predsjedanje Jadranskom i jonskom inicijativom i EUSAIR-om. Govoreći na završnoj sjednici foruma zamjenik ministra za gospodarstvo Alexis Charitisis izjavio je da će se grčko predsjedanje voditi lajtmotivom „misli makro-regionalno, djeluj lokalno”.

Makro-regionalna strategija integrirani je okvir koji se može poduprijeti europskim strukturnim i investicijskim fondovima, među ostalim, kako bi se riješili zajednički izazovi s kojima se suočavaju države članice EU-a i zemlje koje nisu članice EU-a, a nalaze se na istom geografskom području. One na taj način imaju koristi od jačanja suradnje pridonoseći ostvarenju gosp-odarske, društvene i teritorijalne kohezije.

Strategija EU-a za jadransku i jonsku regiju, koju je Vijeće potvrdilo 2014., treća je makro-regionalna strategija EU-a nakon pionirske Strategije EU-a za regiju Baltičkog mora (EUSBSR) i Strategije EU-a za dunavsku regiju (EUSDR), koje je Vijeće potvrdilo 2009. i 2011. Četvrtka makro-regionalna strategija za alpsku regiju pokrenuta je u siječnju 2016. (vidi časopis Panorama 56.).

SAZNAJTE VIŠEhttp://ec.europa.eu/regional_policy/en/conferences/adriatic-ionian/2016

http://www.adriatic-ionian.eu/

Grčka i Crna Gora

Slovenija i Bosna i Hercegovina

Italija i Srbija

Hrvatska i Albanija

kkkkkk

Plavi rast

Kvaliteta okoliša

Povezivanje regije

Održivi turizam

http://ec.europa.eu/regional_policy/en/conferences/adriatic-ionian/2016

http://ec.europa.eu/regional_policy/en/conferences/adriatic-ionian/2016

24

Zabilježeno fotoaparatomSvake godine tisuće projekata diljem Europe od Europske unije dobiva regionalna sredstva. Fotografski natječaj „Europa u mojoj regiji” odlična je prilika za kruženje s fotoaparatom i slikanje bilo kojeg projekta financiranog od strane EU-a. Ovdje je samo mali izbor fotografija snimljenih diljem Europskih regija prethodnih godina.

Rok za ovogodišnji natječaj jest 28. kolovoza 2016. Pobjed-nici će primiti svoje nagrade tijekom Europskog tjedna regija i gradova u Bruxellesu, 10. – 13. listopada.

SAZNAJTE VIŠE https://goo.gl/t3iwcT


25

Dobre međunarodne veze

ŠVEDSKA

RUSIJA

NORVEŠKA

Industrija*

Rudnici

Glavne cesteLaponije

ROVANIEMIIzrada strojevai čiste tehnologije

SODANKYLÄRudarstvoi bioekonomija

KITTILÄRudarstvo

TORNIOMetalna industrija

i prerada metala

KEMIBioekonomijai rudarstvo

KEMIJÄRVIBioekonomija

SavukoskiKolari

Ranua

Ylitornio

Djelatnosti vezaneuz okoliš

26

Arctic Smartness – iskorištavanje potencijala regije Laponija je najsjevernija regija EU-a i poveznica s arktičkom regijom. Ima važnu ulogu ne samo u klimatskim promjenama i održivom razvoju pri-rodnih resursa, već i u međunarodnoj suradnji, glo-balnoj sigurnosti i gospodarskom razvoju, kao što je spomenuto u nedavnoj Zajedničkoj komunikaciji Europskom parlamentu i Vijeću o integriranoj poli-tici EU-a o Arktiku.

Izraz „arktička regija” često u misli priziva stereotipe poput snijega i leda, ali ta regija nudi mnogo više: goleme pri-

rodne resurse, dobru infrastrukturu i inovativan način razmišljanja. U samo nekoliko godina, Laponija je preobrazila svoje arktičke iza-zove u Arctic Smartness.

No, kako je ona postala najnapred-nijom inovativnom arktičkom regi-jom? Laponija danas predstavlja rijetku kombinaciju bezbrojnih malenih sela, urbanih gradskih središta i turističkih odmo-rišta, ali s dovoljno prostora za svakoga. Ovdje je mnoštvo šuma, gromoglasnih rijeka, niz istraživač-kih usluga i stabilna okolina za ulaganja i poslovanje, koju podr-žavaju snažna prekogranična suradnja i suradničke mreže. Ovdje je Arktik svakodnevni život.

Uravnotežena mješavina industrijske stručnosti i predanosti odr-živom razvoju u srcu je prerade prirodnih resursa u Laponiji.

Unatoč svom zaprepašćujućem industrijskom razvoju – ta je regija dom jednoj od najvećih industrijskih koncentracija šuma i prerade

mineralnih sirovina u EU-u – Laponija ostaje jednom od regija s najčišćom vodom i zrakom u svijetu. Ona je također najveća regija certificirana za prikupljanje prirodnih proizvoda.

„Mi u Laponiji odlučili smo donositi hrabre odluke bez predrasuda prilikom ulaganja u našu budućnost. Laponija je bila jedna od prvih regija u Finskoj koje su se prilagodile konceptu pametne specija-lizacije (S3). Pametna specijalizacija predstavljala je prekretnicu koja nam je pomogla da prepoznamo industrije u nastanku koje

su se razvile na temelju potencijala regije i postavila temelje brendiranju Arctic Smartnessa u regiji”,

kaže Kristiina Jokelainen, voditeljica S3 i razvoja regionalnih klastera, iz Regional-

nog vijeća Laponije.

Od samog početka, planiranje i pro-vedba S3 zasnivali su se na sveo-b u h v a t n o m s u d j e l o v a n j u i regionalnoj predanosti dionika. Laponska Arctic Smartness je inte-rakcija između različitih sektora

i tehnologija unutar i regionalne i međuregionalne suradnje.

Regionalni klasteri interakcije Arctic Smar-tness – Arktička industrija i cirkularna ekonomija,

Arktička pametna ruralna zajednica, Arktički dizajn, Arktička sigurnost i Arktički okoliš razvoja – su osnova održivog razvoja Laponije i regionalnog sustava inovacija. Taj moderni, više-sektorski sinergijski pristup, koji gleda dalje od granica, pomaže nam da prevladamo nedostatak kritične mase u regiji i da inte-griramo industrije Laponije u globalne lance vrijednosti.

Päivi Ekdahl - Razvojna direktorica, Regionalno vijeće Laponije

Panorama

pozdravlja vaše

doprinose! „Vašim riječima” rubrika je Panorama u kojoj dionici na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini iznose

svoja stajališta o reformiranoj kohezijskoj politici te ukratko iznose svoje planove za

razdoblje 2014. – 2020.

Panorama pozdravlja vaše doprinose na vašem jeziku, koje možemo objaviti u budućim izdanjima. Obratite nam se da biste se informirali o rokovima i smjernicama za svoj prilog.

[email protected]

VA ŠIM R I JEČ IMA

mailto:regio-panorama%40ec.europa.eu?subject=


27

Kohezijska politika podupire otokeOtočne regija imaju zajednička i specifična obilježja i značajke koje ih jasno razlikuju od kopnenih regija. Strukturni i investicijski fondovi EU-a od vitalnog su značaja za pomoć u poticanju dugoročnih investicijskih projekata u tim područjima te za pokrivanje nedostataka sredstava.

Člankom 174. Ugovora o funkcioniranju Europske unije pri-znaje se da se otočne regije suočavaju s trajnim smet-njama koje zahtijevaju osobitu pozornost. Svakodnevni

izazovi, kao što su nedostatak gospodarstava velikih razmjera, mala tržišta i ograničena privatna ulaganja u različite sektore, uključujući promet, energetska učinkovitost (s posljedicama za energetsko siromaštvo), digitalna povezanost itd., imaju utjecaja na poslovanje i zaradu.

Kohezijska politika europska je politika koja najbolje odgovara za rješavanje izazova s kojima se otoci suočavaju. Otočne regije pružile su odlične primjere upotrebe europskih struk-turnih i investicijskih fondova za ulaganje u promet, energet-sku učinkovitost, obnovljivu energiju, istraživanje itd., što pridonosi europskim strateškim ciljevima za 2020. i dalje.

Međutim, isto tako postoje primjeri neuspjeha i deformacija, osobito u pogledu pristupa kohezijskoj politici za one otoke koji se nalaze na razini NUTS 3 ili nižoj kada čine dio regija razine NUTS 2 na kopnu sa znatno većim BDP-om.

Zbog svoje udaljenosti i urođenih obilježja otoci su osobito osjetljivi na nedavnu financijsku krizu. Najnoviji regionalni podaci Eurostata o BDP-u za 2014. godinu otkrivaju da je do najvećeg pada u Europi, od 30 %, došlo na otocima, što je još jedan dokaz sve većeg razvojnog jaza između europskog središta i njezine periferije. Izazov je to za budućnost koji se osobito može riješiti jačanjem teritorijalne dimenzije kohe-zijske politike.

Konferencija perifernih pomorskih regija (www.cpmr.org), koja okuplja gotovo 160 regija predstavljajući otprilike 200 mili-juna ljudi, zalaže se za veću uravnoteženost razvoja unutar europskog teritorija. Od 1973. CPMR i njezina Otočna komisija usmjerile su svoju pozornost i djelovanje na osiguravanje da se potrebe i interesi njihovih članica perifernih i otočnih regija uzmu u obzir u onim politikama s velikim teritorijalnim utjeca-jem, kao što su socijalna, gospodarska i teritorijalna kohezija, pomorske politike i pristupačnost.

Gosp. George Hatzimarkos – predsjednik Otočne komisije Konferencije perifernih pomorskih regija (CPMR)

i guverner regije Južni Egej (Grčka)

28

Pametan pristup urbanoj revitalizaciji regije Pomorskie Pomorskie je poljska samoupravna regija koja vodi Operativni program Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) koji je, među ostalim, zadužen za urbanu revitalizaciju. Operativni program samo je jedan od alata koji se upotrebljavaju za provođenje Strategije regionalnog razvoja regije Pomorskie 2020.

Regionalni Operativni program za regiju Pomorskie za razdoblje 2014. – 2020. ima za cilj prihvatiti se razvojnih izazova s kojima se regija suočava u gospodarskim, obrazovnim, strukovnim i društvenim djelatnostima, potencijalu pojedinačnih teritorija, prometnom sustavu, energiji i okolišu. Korištenjem širokog ras-pona tema i različitih provedbenih instrumenata, ključno je osi-gurati sinergiju, koherentnost i savršenu koordinaciju.

Kako bi se to ostvarilo Pomorskie uspješno primjenjuje pregova-rački pristup na temelju sudjelovanja i angažmana različitih par-tnerskih institucija, subjekata i zajednica. To uključuje određivanje pametne specijalizacije, izradu najboljih projekata revitalizacije i koordiniranje aktivnosti u gradovima i njihovim okružnim funk-cionalnim područjima.

Poljska je regija usvojila jedinstveni uzlazni partnerski proces kojim se određuje pametna specijalizacija na temelju prijedloga dobivenih od zainteresiranih poslovnih i znanstvenih zajednica putem otvorenog natječaja. Prijedloge su ocjenjivali stručnjaci izvan regije i izvana, s međunarodnim poslovnim i istraživačkim iskustvom. Kao rezultat toga regionalne su vlasti utvrdile četiri područja pametne specijalizacije (vidi stranicu 31.).

Snaga u brojevima

Natječajni postupak za odabir specijalizacija pokrenuo je vrlo aktivan proces poduzetničkog otkrića, uključujući suradnju razli-čitih regionalnih partnera koji predstavljaju poslovanje, obrazo-vanje, institucije poslovnog okruženja i nevladine udruge. Središnji akteri u izgradnji suradnje između znanosti i poslovanja radili su izravno sa zainteresiranim partnerima. Ukupno je bilo uključeno više od 400 subjekata, uključujući najveće škole i fakultete u regiji, vodeće poslovne institucije, općine i udruženja općina, kao i bolnice i brojne nevladine udruge. Međutim, najveća se skupina sastojala od gotovo 300 društava.

Pregovarački element pokazao se snažnim u procesu odre-đivanja pametnih specijalizacija u regiji. Nakon odabira pod-ručja pametne specijalizacije regionalne su vlasti pregovarale o dogovorima sa svakom zajednicom organiziranom oko njih, što je odredilo raspon i prioritetna područja istraživanja odre-đene specijalizacije te načela i pristup u potpori njihova razvoja javnim sredstvima, uključujući regionalni Operativni plan za 2014. – 2020.


29

Uz značajnu integraciju zajednica uključenih u inteligentne gos-podarske specijalizacije, ojačane prethodno navedenim dogovo-rima, plan je kreirati brojne nove i inovativne pothvate, projekte i proizvode koji se mogu komercijalizirati kako bi potpomogli razvoj regije Pomorskie i izvan nje.

S obzirom na odabrana područja specijalizacije, Pomorskie će se zalagati za globalno priznanje kao proizvođača plutajućih vozila koja upotrebljavaju alternativno gorivo, „pametnih kuća”, tehno-logije za rješavanje problema s pohranom energije te inovativnih proizvoda i usluga za zdravstvenu skrb.

Od samog početka procedure za odabir pametnih specijalizacija pozornost se pridavala ulozi privatnog kapitala u pothvatima i projektima planiranih od strane različitih skupina. Udio privatnog kapitala neće samo jamčiti veću učinkovitost i održivost prove-denih rješenja, već će isto tako pokrenuti mehanizme kojima će se omogućiti financiranje gospodarskog razvoja nakon 2020. kada će sredstva kohezijske politike biti manja nego u sadašnjem programskom razdoblju.

Politika regeneracije

U razdoblju 2014. – 2020. jedan od prioriteta kohezijske politike i dio njezine urbane dimenzije jest sveobuhvatna revitalizacija uništenih područja u gradovima. To je isto tako važan aspekt urbane politike diljem Poljske. Tijekom tog razdoblja projekti regeneracije podržani kohezijskom politikom oslanjat će se na sveobuhvatnu i skladnu kombinaciju društvenih, gospodarskih i prostornih djelovanja, čiji je primarni cilj socijalno uključivanje građana koji žive u uništenim urbanim područjima te smanjenje siromaštva koje ih pogađa.

Pomorskie je taj pristup već primijenio u razdoblju 2007. – 2013. upotrebom provedbenih mehanizama koji su u to vrijeme bili dostupni. U bilo kojem projektu revitalizacije sufinanciranom od strane EFRR-a, znatna zaliha resursa za djelatnosti društvene prirode u iznosu do 15 % opravdanih troškova predviđena je u okviru instrumenta fleksibilnosti. Cilj je bio poduprijeti kom-plementarna društvena djelovanja u uništenim područjima u Poljskoj zasebnim operativnim programom koji sadržava intervencijski alat Europskog socijalnog fonda (ESF).

k

Europski centar solidarnosti u Gdanjsku

30

Korištena je jedinstvena formula na temelju pregovora s grado-vima i profila njihovih projekata revitalizacije koji su financirani regionalnim operativnim programom za razdoblje 2007. – 2013. Pomorskie koristi ovaj „pilot” pregovarački pristup za stvaranje optimalnih rješenja velikih razmjera za gradove i njihova funk-cionalna područja podobna za potporu javnim sredstvima.

Isprobano i ispitano

Pristup projektima revitalizacije koji će se financirati regionalnim operativnim programom za razdoblje 2014. – 2020. uključuje nastavak i razvoj prethodno ispitanih mehanizama, što je rezul-tiralo realizacijom osam kompleksnih projekata revitalizacije koji su uključivali više od 50 000 stanovnika koji žive u oronulim područjima u pet gradova.

Projekti revitalizacije slijede integriranu projektnu formulu: postoje dva usko povezana projekta, jedan financiran od strane ESF-a, a drugi od strane EFRR-a. U isto će vrijeme intervencija društvene prirode odrediti oblik infrastrukturnih projekata, a ne obratno. Provedbu takvog projekta olakšava činjenica da je regi-onalni operativni program za razdoblje 2014. – 2020. trenutačno program dvaju fondova.

Pregovori u više etapa između 31 grada i regionalnih vlasti odnose se, među ostalim, na razgraničenje uništenih područja, programe urbane regeneracije i opseg integriranih projekata revitalizacije. Financirani projekti morat će pronaći rješenje za specifične probleme utvrđene programima revitalizacije za uništena područja, razgraničena na temelju egzaktnih poka-zatelja društvenog, gospodarskog i prostornog stanja, pri čemu je ozbiljnost krize prilično visoka kad se usporedi s gradom i regijom.

Projekte će provoditi gradovi uz angažman različitih partnera i skupina, korištenjem pristupa koji u svakoj etapi uključuje sta-novnike i jamči šire sudjelovanje javnosti. Zakon o revitalizaciji iz 2015. i smjernice usvojene na regionalnoj razini temelj su za pripreme projekata revitalizacije. Budući da je pripremanje pro-grama revitalizacije težak i višestran proces, 24 mjesta i grada regije Pomorskie u tu je svrhu dobilo posebna sredstva.

Teritorijalno ulaganje

Regionalni operativni program za 2014. – 2020. većim se dijelom temelji na teritorijalnom pristupu. U sklopu integrira-nih teritorijalnih sporazuma, regionalne vlasti pregovaraju s osam funkcionalnih urbanih područja (i - odvojeno, u okviru integriranih teritorijalnih ulaganja - uz gradsko područje Tri-City) o paketima za koherentne projekte. To uključuje područja kao što su profesionalna aktivacija, predškolski odgoj, pro-metna čvorišta, prerade otpada te razvoj specijaliziranih zdravstvenih usluga. Ovi projekti služe za iskorištavanje mogućnosti razvoja i prevladavanje prepreka koje karakteri-ziraju ta područja. Projekti prihvaćeni unutar teritorijalnih sporazuma dobit će pogodnosti (dodatne bodove) za pristup sredstvima iz regionalnog operativnog programa.

Teritorijalni pristup usvojen u regiji Pomorskie prvenstveno se temelji na činjenici da rješavanje urbanih problema u funk-cionalnim područjima ne zahtijeva samo financijska sredstva, već, prije svega, sustavnu suradnju među susjednim opći-nama, kao i javnim tijelima i poduzetnicima, nevladinim orga-nizacijama i obrazovanim i znanstvenim istraživačkim institucijama. Pravila za stvaranje takve sinergije dizajnirana su kako bi potakla suradnju tamo gdje je prije nije bilo i oja-čala tamo gdje već postoji.

Nadalje, uzimajući u obzir iskustvo stečeno iz razdoblja 2007. – 2013., treba napomenuti da se problemi moraju riješiti putem unaprijed planiranih djelovanja, na temelju strateškog promišljanja. Sporazumi služe kako bi točno odredili te pažljivo pripremili i koordinirali prioritetnim projektima, čime se povećava mogućnost njihove provedbe s najpovoljnijim ishodima.

SAZNAJTE VIŠEwww.pomorskie.eu

Europski centar solidarnosti u Gdanjsku – iznutra

31


Stanovništvo: 2 302 000, što predstavlja 6 % stanovništva Poljske. Rastuće stanovništvo regije mlađe je od ukupnog sta-novništva Poljske, s najvećim prirodnim prirastom i pozitivnom migracijskom ravnotežom.

Tržište rada: postoji sve veći broj radnika s visokom radnom produktivnošću uz pripadajuću visoku stopu rasta / pad neza-poslenosti na stopu ispod nacionalnog prosjeka.

Gospodarstvo: 64 % prosječnog BDP-a po stanovniku u stan-dardu kupovne moći EU-28, natprosječna gospodarska aktivnost, visoka ostvarenja za inovativna društva, prisutnost vodećih poljskih društava, uključujući one sa stranim kapitalom.

Pametne specijalizacije: tehnologije smještene u drugoj zem-lji, tehnologije luka i logistike; interaktivne tehnologije u okru-ženju koje obiluje informacijama; ekološki učinkovite tehnologije

u proizvodnji, prijenosu, raspodjeli i potrošnji energije i goriva te građevini; medicinske tehnologije za sektor bolesti načina života i starenja.

Ostali ključni sektori: poslovne usluge; lijekovi i kozmetika; biotehnologija; turizam.

Prednosti: smještaj u TEN-T-u; gradsko područje Gdanj-sk-Gdynia-Sopot kao baltički inovativni i kreativni velegrad; smještaj uz obalu, s velikom morskim lukama; jedinstveno prirodno okruženje i kulturno nasljedstvo (uključujući Gdanjsk, grad slobode i solidarnosti) te veliko sveučilišno središte.

SAZNAJTE VIŠEwww.rpo.pomorskie.eu

k

Vojvodstvo Pomorskie

vojvodstvovojvodstvo pomorskieGradsko područje GdanjskSopot Gdyniakotaropćinaautocesta / brza cestaglavna željeznička linija

zračna luka

luke

32

Pioniri u projektima kohezijske politikeRAZGOVOR S MIECZYSŁAWOM STRUKOM, ZAPOVJEDNIKOM VOJVODSTVA POMORSKIE

Kako kohezijska politika može doprinijeti gospodarskom razvoju regije Pomorskie? Kojim biste područjima htjeli dati prednost?

Kohezijska je politika ključna za regiju Pomorskie. Uglavnom smo zahvaljujući njezinim resursima, ciljevima i načelima naučili razmišljati i djelovati u skladu s filozofijom orijentiranom na rezultate te svestrano pristupiti utvrđenim proble-mima. To je teško, čak i nemoguće, postići uz pomoć sektorskih politika.

Kohezijska nas je politika učinkovito natjerala da se usredotočimo na ključna problematična područja, npr. u obrazov-nom sektoru poseban naglasak stavili smo na strukovno obrazovanje, a u području mobilnosti usredotočili smo se na javni prijevoz, uključujući željeznički. Isto je tako važan prijenos postignuća iz istraživanja i razvoja na gospodar-stvo, čime se privlači ulaganje, pobolj-šava energetska učinkovitost i izgrađuje mreža turističkim proizvoda.

Koje su prednosti i mane novog pri-stupa za kombiniranje različitih sredstava i financijskih instrume-nata? Kako osiguravate dosljednost i komplementarnost?

Od samog smo početka rasprave o kohe-zijskoj politici za razdoblje 2014. – 2020. podržali ideju o Operativnom programu koji kombinira Europski socijalni fond i Europski fond za regionalni razvoj. Sma-tram da bi daljnje udruživanje tih fondova trebalo slijediti na način da njihova inter-vencija ima potpuno komplementaran karakter. Regija Pomorskie ne ustručava se upotrebljavati mehanizme integriranih projekata, osobito u područjima revitali-zacije i stručnog osposobljavanja.

U Poljskoj smo pioniri, što se tiče finan-cijskih instrumenata. Po mom mišljenju ti instrumenti dovode mehanizme za pro-vedbu kohezijske politike bliže uvjetima tržišta, što doprinosi učinkovitim i dobro ciljanim javnim intervencijama, poveća-vajući snagu njihova utjecaja. Na temelju našeg iskustva u području financijskih instrumenata, osnovali smo Fond za razvoj regije Pomorskie koji će nakon 2023. biti jedan od ključnih investicijskih instrumenata u regiji.

Multifunkcionalna željeznička postaja u srcu velegrada

Ovaj je projekt prvo europsko ulaganje provedeno javno-privatnim partnerstvom financiranim od strane JESSICA-e (Zajednička europ-ska potpora održivom ulaganju u gradska područja), povratnim instrumentom EU-a. Odnosio se na revitalizaciju željezničke postaje i okolice u Sopotu. Izgrađen je kompleks zgrada, kao i nova želje-znička postaja te trgovački, uredski i hotelski prostor. Ostvarena je i petlja za povezivanje raznih načina javnog prijevoza.

www.sopotcentrum.com.pl

33


U kontekstu koherentnosti i koordina-cije vrijedno je spomenuti da se naš regionalni operativni program jasno temelji na teritorijalnom pristupu i pregovaračkoj formuli – npr. kao dio integriranih teritorijalnih sporazuma za urbana funkcionalna područja. To znači da za glavna urbana središta pregovaramo o paketima projekata koji nastoje maksimizirati gospodar-ske i društvene učinke u različitim dijelovima regije.

Postoji opći zahtjev za pojednostavljenjem upravljanja europskim fondovima. Kako regija može konkretno tome doprinijeti?

Nikada nismo imali namjeru stvoriti slo-žene procedure i korisnicima nametnuti nepotrebna opterećenja. Tijekom pri-prema našeg novog operativnog pro-grama pokušali smo nastaviti s ovim pragmatičnim i fleksibilnim pristupom, ali sada nas jako ograničavaju propisi nastali na europskoj i nacionalnoj razini. Razumijem potrebu za koordinacijom i smatram da ju je u nekim područjima čak potrebno i poboljšati, ali ne smije se temeljiti prvenstveno na nizu specifičnih

smjernica koje trebaju primijeniti insti-tucije koje upravljaju programima. Regije imaju iskustvo i ne izbjegavaju prihvatiti odgovornost za učinke programa. Među-tim, trebale bi imati veću slobodu iza-brati najbolji put kojim će ostvariti svoje ciljeve. U svojem regionalnom operativ-nom programu praktične procedure za korisnike smatramo prioritetom. Stvorili smo alat za predaju zahtjeva putem interneta koji se neprestano prilagođava specifičnostima uzastopnih natječaja. Također imamo i dokument koji korisni-cima daje sve informacije o tome kako se prijaviti za financiranje projekta, o njihovom ocjenjivanju i naknadnom pro-vođenju i obračunu.

k

Tunel ispod rijeke Mrtva Visla

34

Nova željeznica i proširenje zračne luke – Pomorskie podupire javni prijevozIzgradnja željeznice Pomorskie Metropolitan (PKM) i proširenje Gdanj-ske zračne luke najveća su i najznačajnija infrastrukturna ulaganja za razvoj javnog prijevoza u regiji Pomorskie. PKM povezuje gradsko područje Tri-City sa zračnom lukom u Gdanjsku te s podregijom Kaszuby na zapadu. Gdanjska zračna luka podržava sve veći broj veza između regije Pomorskie, Europe i ostatka svijeta. Zahvaljujući dina-mičnim rastu broja putnika koji je tijekom posljednje dvije godine porastao za više od 30 % na 3,7 milijuna godišnje, postala je treća najveća zračna luka u Poljskoj.

www.pkm-sa.pl www.airport.gdansk.pl

Koje rezultate očekujete da ćete ostvariti na kraju razdoblja financiranja 2014. – 2020.?

Uzimajući u obzir naš apsorpcijski poten-cijal i dostupne resurse, očekujemo da ćemo u razdoblju 2014. – 2020. dobiti ukupno 5,4 milijarde EUR sredstava EU-a. U to je, naravno, uključena vrijed-nost našeg regionalnog operativnog programa, tj. 1,8 milijarda EUR.

Pretpostavljamo da će kohezijska poli-tika biti katalizator za trajne promjene u našoj regiji . To bi društva regije Pomorskie trebalo pogurati do globalnog vrijednosnog lanca te do jačanja orijen-tacije našeg gospodarstva na izvoz i smanjena energetskog intenziteta. Isto tako želimo bolje iskoristiti tržište rada koje se sastoji od visokoobrazovanih, otvorenih, hrabrih i poduzetnih građana. Također nastojimo poboljšati životne uvjete stanovnika, uključujući znatan porast kvalitete i dostupnosti ključnih javnih usluga.

35


Ulaganje u PomorjeZahvaljujući „Sustavu gospodarske promidžbe i informiranja” u projektu vojvodstva Pomorskie stvoren je sveobuhvatan sustav usluga za ulagače. Suradnja među ključnim igračima koji su bili na usluzi ulagačima okupljenima u sklopu inicijative Ulaganje u Pomorje – koja ne uključuje samo potporu za investicijske projekte već obuhvaća i promociju ulaganja – dovela je do uspješnog dovršetka 57 projekata kojima su ulagači najavili otvaranje 8 930 radnih mjesta.

www.investinpomerania.pl

Regija Pomorskie i njezin glavni grad Gdanjsk u blizini su Baltičkog mora. U kojoj je mjeri regija Pomorskie uklju-čena u Strategiju za Baltičko more i što od nje očekujete?

Otpočetka smo uključeni u Strategiju EU-a za regiju Baltičkog mora. Na nju gledamo kao na priliku za dodatne razvojne impulse koji proizlaze iz bolje koordinacije brojnih tijela iz baltičkih zemalja. U svojom regionalnom opera-tivnom planu odredili smo područja u kojima ćemo osobito promicati koordi-naciju pod okriljem Strategije za Baltičko more. To su: prijenos znanja, obnovljiva energija te turizam i bioraznolikost.

Vjerujem da će kvalitetni projekti nastati kao rezultat iskorištavanja Strategije za Baltičko more u našem regionalnom programu.

36

Kada društvena korist nadmašuje dobit SURADNJA U SOCIJALNOJ EKONOMIJI U GRČKOJ

Socijalna ekonomija, sektor koji je najbolje odolijevao gospodarskoj krizi u EU-u, dugoročni je prioritet Europske komisije.

U svrhu poticanja „konkurentske socijalne tržišne ekonomije” Komisija je postavila socijalnu ekonomiju i socijalne inovacije u srce svoje strategije Europa 2020., u pogledu teritorijalne kohezije i u potrazi za novim rješenjima društvenih problema, osobito u borbi protiv siromaštva i isključenosti1. Za zemlje poput Grčke, u kojoj je gospodarska kriza imala nekoliko posljedica za ekonomiju i socijalnu koheziju zemlje, socijalna bi ekonomija bila prihvatljiva alternativa.

Socijalna ekonomija za Grčku nije ništa novo. U stvari, „Zajed-ničko društvo Ampelakije” (Grčka) smatra se prvom moder-nom zadrugom u svijetu. Osnovana je između 1750. i 1 770. u obliku malih društava za uzgoj pamuka i proizvodnju pre-diva na području 22 sela na području Tempi udruženih 1 772. kako bi se izbjeglo nepotrebno suparništvo i natjecanje. Nastalo je veliko poduzeće sa 6 000 članova, 24 tvornice i 17 podružnica diljem Europe, na području od Sankt Peter-burga i Londona do Smirne. Njegovi su članovi imali koristi od socijalnog osiguranja, zdravstvenih ustanova, škola i knjižnica te Slobodnog sveučilišta Ampelakije2.

Otada su se društveno-gospodarski uvjeti u zemlji uvelike promijenili. Međutim, ozbiljni društveni učinci krize, neulaganja i veliki rast stope nezaposlenosti više nego ikada naglašavaju potrebu za ulaganjem u poduzeća čiji je glavni cilj društveni utjecaj uz financijsku održivost.

Ulaganje u regionalni rast

Socijalna je ekonomija sektor koji u Grčkoj još nije u potpunosti istražen. Uz potporu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), konkretno za socijalno poduzetništvo (ukupni proračun 6,4 milijuna EUR) ili putem redovnih poduzetničkih mjera, socijalna se ekonomija može razviti u ovome programskom razdoblju. Izdvajanje više od 100 milijuna EUR sredstava iz Europskog socijalnog fonda (ESF) za promicanje socijalnog poduzetništva u programskom razdoblju 2014. – 2020. i odabir odgovarajućeg prioriteta ulaganja svih 13 regija u sklopu nji-hovih operativnih programa jasno pokazuje namjeru grčkih vlasti da socijalnu ekonomiju upotrebljava kao novi model koji će pridonijeti sveukupnom rastu grčkog gospodarstva. Socijalna se ekonomija spominje i u Memorandumu o razumijevanju2 kao jedan od alata za potporu zapošljavanja i gospodarske aktivnosti.

Uz potporu kohezijske politike razvoj socijalne ekonomije u Grč-koj odlična je prilika snabdijevanja socijalnim potrebama i stva-ranja održivih radnih mjesta u srednjoročnom razdoblju, uključujući za osjetljive društvene skupine.

1) COM 2011/6822) Kalitsounakis, 192: 224-231, nacedeno u Nasioulas, 2010:643) Više informacija o memorandumu o razumijevanju: http://ec.europa.eu/economy_finance/assistance_eu_ms/greek_loan_facility/

index_en.htm


37

U nastavku su prikazana tri primjera projekata s naglaskom na socijalnoj ekonomiji u Grčkoj:

Situacija obostrane koristi

Wise Greece je neprofitna organizacija koja djeluje kao društveno poduzeće s dvostru-kom zadaćom: prodajama pro-miču više od 450 vrhunskih grčkih proizvoda te zaradom kupuju hranu koju doniraju lju-dima kojima je potrebna. Orga-

nizacija Wise Greece odabire najbolje grčke proizvode i promiče ih na raznim prodajnim mjestima diljem zemlje i inozemstva. Grčki proizvođači postotak svoje prodaje doni-raju organizaciji Wise Greece kako bi pokrili osnovne prehram-bene potrebe onih dobrotvornih ustanova i neprofitnih organizacija koje podupiru beskućnike, djecu i starije osobe.

Društvo je osvojilo brojne nagrade na temelju društvene odgovornosti, uključujući nagradu za održivo poslovanje i razvoj na natjecanju „Startup Greece Awards 2016.”

http://www.en.wisegreece.com/

Rad na uključivanju

KoiSPE Diadromes društvena je zadruga s ograničenom odgovornosti (L.L.S.C.-KoiSPE) u Atici koju su stvorili djelatnici Društva za socijalnu psihijatriju i mentalno zdravlje. Njihov je glavni cilj zapošljavanje i socijalna rehabilitacija osoba s psihosocijalnim problemima. Kako bi se to postiglo, KoiSPE upravlja službom za zapošljavanje i stručno savjetovanje koja osobama s psihosocijalnim poteškoćama pomaže osigurati i održati radno mjesto na otvorenom tržištu rada. Nadalje, Zadruga isto tako upravlja službom za čišćenje, kafićem i posluje trgovinom – djelatnosti koje doprinose stvaranju održivih radnih mjesta za one građane isključene iz otvorenog tržišta rada.

http://koispediadromes.gr

Pročitajte sve o tome!

Shedia je jedini grčki ulični časopis i član Međunarodne mreže uličnih novina (INSP). Od ve l ja če 2013 . beskućnici i nezapo-slene osobe prodaju ga na ulicama Atene

i Soluna što im pruža priliku za ostvarenjem malog prihoda i postupnim poboljšanjem svojih životnih uvjeta. Organizaci-jom aktivnosti i događanja kao što su lokalna nogometna reprezentacija, likovni i kazališni tečajevi, socijalna putovanja u Ateni („nevidljiva putovanja”) i brojnih ostalih, Shedia također podupire reintegraciju najsiromašnijih građana.

http://www.shedia.gr/

38

Uključivanje mladih u unaprjeđenje javnog prijevoza

Panorama razgovara s Jacekom

Piotrowskim, koordinatorom projekta BAYinTRAP, o povezivanju

mladih ljudi s europskom

prometnom politikom.

Države članice diljem Europe u potrazi su za boljim nači-nima ostvarenja čistih i učinkovitih gradskih prometnih sustava. Budući da se previše često stavlja naglasak

na tehnologiju i infrastrukturu, projektom BAYinTRAP pokušao se isprobati drugačiji pristup: aktivno uključivanje mladih građana u ostvarenju održive gradske prometne politike.

„Znajući da, kada se uključe, mladi ljudi mogu biti važni čim-benici u poruci održivog prometa, svojim smo projektom tražili njihovu kreativnost, entuzijazam i ,razmišljanje izvan okvira’ te isto primijenili na rješavanje izazova kao što su sigurnost prometa na cestama, dostupnost i upravljanje gradskim prometom”, objašnjava Piotrowski.

Rezultat je lekcija iz participativne demokracije – projekt koji je okupio mlade ljude i javne službenike iz Poljske, Njemačke i Litve kako bi preispitali stare probleme i pronašli nove pristupe za čišći gradski prijevoz.

Od ideje do stvarnosti

Projekt je potaknut ranijom inicijativom o javnom prijevozu diljem Europe (inicijativa CIVITAS, www.civitas.eu). Nakon što su Piotrowski i njegovi kolege iz Samoupravne agencije za pro-micanje kulture u Szczecinu (SAPIK) sudjelovali u tom projektu, htjeli su pokušati nešto slično – iako u manjoj mjeri – za svoj grad.

Uz potporu lokalnih tijela prijevoza putem Programa pre-kogranične suradnje za Južni Baltik (2007. – 2013.) pristupili su Europskoj komisiji. Zajedno s Greifswaldom u Njemačkoj i Klaipėdaom u Litvi, također aktivno uključenima u održivi promet, gradovi su primili potporu Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR).

Ideja ljetnog kampa rođena je tijekom inicijalnog sastanka predstavnika SAPIK-a, partnera konzorcija ATI erc gGmbH, Tehnološkog centra Vorpommern i tijela javnog prijevoza grada Klaipėda.

Slobodno kampiranje

Dogovoreno je da će svaki grad biti domaćin ljetnog kampa i ugostiti skupine ostalih dvaju gradova. „Slanjem studenata iz ,primjerice, Greifswalda u Szczecin imali smo osjećaj da doprinosimo novim percepcijama i idejama”, govori Piotrowski. Međutim, dodaje da sudionici na početku mogu imati koristi od dobivanja detaljnijih informacija o javnom prijevozu kako bi bolje usredotočili svoja zapažanja tijekom aktivnosti kampa.

Svaki je grad razvio vlastito natjecanje i kriterije za odabir sudionika. Od kandidata je zatraženo da predlože poboljšanja za mobilnost u svojemu gradu. Osim sudjelovanja u projektu BAYinTRAP, 60 pobjednika, u dobi između 16 i 19 godina, dobilo je i nagrade kao što su propusnice za javni prijevoz i ulaznice za kino.

PROJEK TUKUPNO ULAGANJE:

224 900 EUR

ULAGANJE EU-A: 191 200 EUR


39

Na početku, sudionici su se upoznali s javnim prijevozom uz pomoć prezentacija i gradskih studijskih putovanja u kojima su morali s jedne točke u gradu doći na drugu koristeći se javnim prijevozom. Primjerice, u Szczecinu su se za pronala-ženje puta koristili pametnim telefonima; u gradu Klaipėda snalazili su se uz pomoć GPS-a, a u Greifswaldu su pomoću pisanih uputa označavali pravce.

Ravno na vrh

Sudionici su zatim na temelju svojih početnih zapažanja raspravljali o pozitivnim i negativnim aspektima javnog pri-jevoza. „Naoružana popisom glavnim pitanja, svaka je skupina predložila moguća poboljšanja”, objašnjava Piotrowski. „Zatim su svoje zaključke osobno predložili lokalnim političarima, javnoj upravi i drugim dionicima.”

Piotrowski govori da su učenici mogli samostalno odlučiti kako će predstaviti svoje preporuke: u Szczecinu su pripremili prezentaciju u programu PowerPoint, dok su u gradu Klaipėda raspravljali o svakoj preporuci zasebno.

Kampovi su ponudili i obrazovne aktivnosti o temama vezano uz održivu mobilnost, sigurnost u prometu i građanstvo. „Sudionici su učili o najboljoj praksi te su popunjavali dnevnike o najboljoj praksi”, dodaje Piotrowski. „Ako bi uočili nešto što bi vrijedilo primijeniti u njihovom gradu, zabilježili bi pojedinosti kako bi kući donijeli pozitivna iskustva.”

Pozitivni pomaci

Kao rezultat toga, u Sczecinu i Klaipėdi predstavljene ideje izravno su uključene u prometnu politiku grada. Piotrowski napominje da bi bilo korisno da su organizatori projekta potakli gradske uprave da prihvate projekt prije nego što su

sudionici predstavili svoje ideje. „Vlasti Szczecina bile su oduševljene i uključene te smo stoga pretpostavili da će isto biti i drugdje. To, nažalost, nije bio slučaj – pomoglo bi veće uključivanje svih u fazi planiranja projekta.”

Ipak, iako su vlasti Greifswalda bile manje oduševljene, kao izravna posljedica prijedloga jednog učenika, javni prijevoznik u Szczecinu kasnije je izradio mobilnu aplikaciju koja pruža informacije o dolasku autobusa na određeno stajalište u stvarnom vremenu.

Ostale preporuke za buduću raspravu uključuju više autobusnih linija, karte grada na autobusnim stajalištima, biciklističke staze u parkovima, bolji pristup autobusima za invalidska ili dječja kolica, poboljšani biciklistički prijelazi, više načina plaćanja pri iznajmljivanju bicikala, nadstrešnice i klupe na stajalištima javnog prijevoza i drugo.

Mnoge naučene lekcije bit će uključene u buduće planiranje regionalnog prijevoza. Primjerice, politički dužnosnici shvatili su da je teško promijeniti stavove i ponašanja bez izravnog uključivanja javnosti u razvoj politike. „No, možda je najvažniji rezultat potvrda važnosti izravne demokracije i snaga osjećaja akt ivnog sudjelovanja u lokalnim upravama među mladim ljudima. Takav se rezultat može lako ponoviti u brojnim drugim projektima, sektorima i regijama”, zaključuje Piotrowski. kkkkk

SAZNAJTE VIŠEhttp://ec.europa.eu/regional_policy/en/projects/poland/bayintrap-engaging-youth-and-changing-public-tran-sportation

http://ec.europa.eu/regional_policy/en/projects/poland/bayintrap-engaging-youth-and-changing-public-transportation



40

Središte izvrsnosti privlači velike izvođače

Smješten u jednom od najnovijih znanstvenih parkova Ujedinjene Kraljevine, National Composites Centre središte je najmodernijeg istraživanja i tehnologije kompozita koje razvijaju neka od najinovativnijih poduzeća svijeta.

National Composites Centre objekt je za istraživanje i razvoj izgrađen s namjerom, otvoren je 2011. te je sufinanciran od strane Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR). NCC oku-plja dinamična poduzeća i najbolja znanstvena, akademska i komercijalna znanja za razvoj tehnologija koje podržavaju dizajn i izradu kompozitnih proizvoda i za potpuno iskorišta-vanje prilika unutar tog sektora diljem Ujedinjene Kraljevine i šire. Osim iz Ujedinjene Kraljevine, više od polovice članova dolazi iz drugih zemlja.

Napredni su kompoziti lagani materijali visoke djelotvornosti koji mijenjaju dizajn i izradu širokog spektra proizvoda, od onih koji se upotrebljavaju u zrakoplovnoj i automobilskoj industriji do pomorske tehnologije i tehnologije obnovljivih izvora energije te sporta i slobodnog vremena. Smanjenjem težine proizvoda mogu se ostvariti znatna smanjenja proi-zvodnih troškova i emisija ugljika te stvoriti velike poslovne mogućnosti i tehnološke prednosti.

Važnost bivanja u središtu takvog modernog istraživanja i razvoja naglašena je trenutačnim članstvom NCC-a koje uklju-čuje tržišne lidere kao što su Airbus Group, GE, Rolls-Royce, GKN Aerospace, BAE Systems, Shell, Vestas i 3M kao i mala i srednja poduzeća. NCC svojim članovima daje mogućnost razvoja, prilagodbe, povećanja i vrednovanja novih i postojećih procesa i tehnologija uz ostvarivanje koristi radom s drugim vodećim proizvođačima i dobavljačima opreme.

Lansirna platforma

NCC također je dio Proizvodnog katapulta visoke vrijednosti, strateške inicijative koja obuhvaća sedam tehnoloških i ino-vacijskih središta koji djeluju kao katalizator za revitalizaciju proizvodne industrije Ujedinjene Kraljevine. Programom se znanstvenicima, inženjerima i poduzetnicima omogućuje pristup znanju i iskustvu unutar akademije, istraživanja, industrije i vlade. Pospješivanjem novih ideja u komerci-jalnu stvarnost premošćuje se jaz između rane inovativne proizvodnje i i proizvodnje industrijskih razmjera.

NCC, koji se može pohvaliti krovnim solarnim fotonapon-skim panelima za napajanje objekta i smanjenjem svojih emisija ugljika, široko je priznat kao međunarodni lider u području kompozita koji industriju kompozita pomaže uči-niti gospodarski konkurentnijom i ekološki odgovornijom. Zgrada je 2014. dvostruko povećana kako bi uključila pro-izvodne stanice velikog protoka (za potrebe automobilske industrije), objekt za obučavanje i niz manje opreme za opskrbu MSP-ova.

NCC-om je izravno stvoreno otprilike 200 radnih mjesta, a očekuje se znatan porast tog broja tijekom narednih nekoliko godina. Ono što je možda više upadljivo, razvija se niz djelotvornih, ekonomičnih inovativnih proizvoda koji će doprinijeti budućem stvaranju europskog bogatstva.

SAZNAJTE VIŠEhttp://nccuk.com

UKUPAN TROŠAK 1. FAZE:

25 000 000 £ (32 406 250 €)

DOPRINOS EU-A:9 000 000 £

(11 666 250 €)

PROJEK T

http://nccuk.com/


41

Pozitivan odgovor na pasivno stanovanjeZahvaljujući upotrebi inovativnih tehnologija za zaštitu okoliša, tvrtka za izradu drvene građe Weissenseer sada proizvodi visokokvalitetne pasivne kuće – u visokokvalitetnoj pasivnoj kući.

Izvorno stolarsko poduzeće, tvrtka Weissenseer Holz-System-Bau GmbH, smještena u austrijskom gradu Grei-fenburgu, postalo je stručnjak za proizvodnju modernih

drvenih pasivnih kuća. Proizvodnja tih ekološki prihvatljivih stanova sad čini gotovo 90 % cjelokupne djelatnosti tvrtke.

Tvrtke je prvo morala stvoriti novi proizvodni proces za svoj novi portfelj proizvoda. Projektom „Najmanja tvornica na svi-jetu” učinjeno je upravo to. Izrađena je potpuno nova proi-zvodna linija prikladna za proizvodnju prema strogim standardima pasivnog stanovanja što je ujedno pojednosta-vilo i automatiziralo proces izgradnje.

Standard za pasivno stanovanje za središnju Europu zahti-jeva, među ostalim kriterijima, projekt konačne zgrade s uku-pnom potrošnjom primarne energije koja ne prelazi 120 kWh/m² godišnje.

Projekt je dijelom financirao Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) Europske unije putem operativnog programa „Kärnten” tijekom 2008 i 2009. Zahvaljujući tom projektu, vrijeme potrebno za proizvodnju pasivne kuće u Weissen-seeru, od početne isporuke sirovina do konačnog transporta sastavnih dijelova kupcima, radikalno je smanjeno s 20 radnih dana prosječno na samo dva do četiri dana!

Ovaj znatan poticaj u produktivnosti postignut je izradom pro-izvodnog lanca visoke učinkovitosti koji je uglavnom automa-tiziran i optimiziran u odnosu na različite vremenske i prostorne

kriterije. „Najmanja tvornica na svijetu” sada ima kapacitet za proizvodnju ukupnog broja od 150 do 170 standardnih pasivnih kuća svake godine.

Vodeći po pitanju zaštite okoliša

Osim što je učinkovit proizvodni objekt, najmanja tvornica na svijetu i sama je pasivna kuća. Potrebno joj je vrlo malo dodatnog grijanja jer je toplina koju stvaraju proizvodni stro-jevi dostatna za grijanje tvornice. Osim toga, gotovo jednu šestinu zgrade čini uredski prostor, uključujući rekreacijske prostore i kafić. Zahvaljujući optimiziranoj građevinskoj kon-strukciji s unutarnjim izvorima grijanja i velikim staklenim prozorima, uredska je zgrada u skladu sa standardima pasiv-nog stanovanja.

Nova tvornica sada služi kao „izložbena kuća” za niz komu-nalnih objekata koje Weissenseer predlaže proizvesti u bliskoj budućnosti. Tu su uključene uredske i poslovne zgrade, škole i druge javne zgrade.

Osim dobrodošle lančane reakcije za gospodarstvo regije Kärntena, projektom je već stvoreno nekoliko radnih mjesta unutar tvrtke.

SAZNAJTE VIŠEhttp://www.weissenseer.com/en/home/

UKUPNO ULAGANJE: 3 779 000 EUR

ULAGANJE EU-A: 377 900 EUR

PROJEK T

42

PROJEK T

Osvijetljen put mađarske tvrtke

Mađarska tvrtka za proizvodnju rasvjete i obradu plastike IBV Hungária Kft. znatno je proširila proizvodno središte, stvorila je 50 radnih mjesta i pomogla pri povećanju konkurentnosti regije zahvaljujući financiranju iz Europskog fonda za regionalni razvoj.

Tijekom 2012. i 2013. projektom se podupirala izgradnja skladišta površine 5 659 m2 i radionice za sastavljanje alata površine 965 m2 u sjedištu tvrtke u gradu Kiskun-

félegyháza u mađarskoj regiji Bács-Kiskun. Ovo proširenje tvrtke nije samo sačuvalo 436 postojećih radnih mjesta u poslovanju, već je stvorilo dodatnih 49. Tim je ulaganjem i okolna regija imala koristi.

Osim izgradnje dviju novih zgrada, izgrađeno je više od 4,6 km cesta kako bi se omogućio nesmetan prijevoz sirovina i konačnih proizvoda u postrojenje i iz njega. Osim toga, podi-gnuto je 485 metara ograde oko dviju novih struktura, a izgrađen je i novi spremnik za vodu u skladu s propisima za zaštitu od požara.

Više prostora, manji trošak

Novi objekti omogućuju moderan proizvodni prostor za prethodno i konačno sastavljanje, dovršetak otpreme i skla-dištenje gotove robe. S druge strane, izgradnjom objekata oslobodio se prostor za novu proizvodnu opremu. Najvažnije,

novo je skladište pomoglo ubrzati protok materijala što je omogućilo znatno širenje asortimana tvrtke. Zahvaljujući projektu, smanjen je i trošak proizvodnje.

Dodatni kapacitet skladišta bio je potreban kako bi se odr-žala i unaprijedila konkurentnost tvrtke na koju su utjecali financijska kriza i novi izazovi na tržištu. Proširenje je isto tako bilo ključno kako bi poslovanje moglo učiniti svoju ponudu proizvoda raznolikijom.

„IBV je uložio u svoje proširenje puno brže nego da je imao druge izvore financiranja”, komentira Krisztina Rácz, finan-cijska direktorica tvrtke. „Ulaganje tvrtki osigurava bolji položaj i čak bolji položaj svojih djelatnika.”

Usprkos svojoj složenosti, projekt je dovršen za samo 18 mjeseci bez ikakvih znatnijih poteškoća. Sredstva Europske unije za pro-jekt došla su iz operativnog programa „Velika južna ravnica”.

SAZNAJTE VIŠEhttp://www.ibv.hu/

www.kwf.at

UKUPNO ULAGANJE: 2 163 400 EUR

ULAGANJE EU-A: 1 005 200 EUR


43

Projekt je osnovan operativnim programom „Francu-ska-Španjolska-Andora” za programsko razdoblje 2007. – 2013. Namjera je projekta u 2012. bila pronaći inova-

tivna rješenja za neke probleme s kojima su se suočili poljopri-vrednici s obje strane francusko-španjolske granice. Kao prvi korak stvorena je mreža Agripir koja je uključivala 150 organi-zacija i više od 300 ljudi iz poljoprivredne industrije, istraživačkih institucija, MSP-ova visoke tehnologije i razvojnih agencija.

Poduzeća iz sektora informacijske tehnologije, elektronike i prostora radila su s istraživačima, klasterima i razvojnim agencijama kako bi pronašla praktične mjere kojim bi se pro-mijenio pristup gorskoj poljoprivredi na Pirinejima. Glavni je cilj bio ujediniti resurse i sredstva iz Europskog fonda za regi-onalni razvoj (EFRR) kako bi se odredili i poduprli projekti istraživanja i razvoja s istinskim ekonomskim potencijalom.

Mreža Agripir koja je pokrenula trogodišnju inicijativu na kraju se usmjerila na pet različitih inovacijskih projekata kako bi njihove ambicije odvela korak naprijed. Do kraja 2015. dovr-šena je faza istraživanja i razvoja u projektima te su se radile pripreme za stavljanje na tržište proizvoda, procesa i usluga.

Čista petica

Projektom E-PASTO izrađen je prototip uređaja za geograf-sko lociranje koji poljoprivrednicima omogućuje lociranje i upravljanje stadima na ispaši na visinskim ljetnim pašnja-cima. Stoka nosi ogrlice visoke tehnologije u kojima se nalazi čvrsti uređaj koji poljoprivrednicima omogućuje praćenje njihovog položaja i prehrambenih navika, kako bi se odredile sigurnosne zone i spriječile krađe. Komunikacijska mreža niske frekvencije može samostalno raditi šest do devet mjeseci, dati položaj svakih 60 do 90 minuta te izravno putem pamet-nog telefona, tableta ili računala obavijestiti poljoprivrednika ako dođe do povrede sigurnosti.

Kao što ime sugerira, inicijativa COWMON također radi na sustavu neprestanog nadzora za stoku koja luta velikim i uda-ljenim gorskim područjima. Cilj je izraditi krajnji proizvod koji je ekonomičan i samodostatan u pogledu korištenja energije.

Projektom HY-POWERBOX na isti se način nastoji poljopri-vrednicima pomoći u postizanju samodostatnosti po pitanju energije potrebne za obavljanje svakodnevnih zadataka u teško dostupnim područjima.

Cilj projekta LIVE-PRE-LIFE jest stvoriti sveobuhvatan sustav kojim će se poboljšati suživot između velikih grabežljivaca i stoke u planinskim područjima. Konačni će paket uključivati sustave ograđenog prostora za životinje, rano otkrivanje napada grabežljivaca i njihovo aktivno isključivanje.

Konačno, projektom MASTECH izrađuje se sustav koji uklju-čuje nuklearnu magnetsku rezonanciju i termografiju za rano otkrivanje mastitisa u ovaca, koza i goveda.

Za vrijeme trajanja projekta tim Agripira organizirao je dan Festivala planinskih pašnjaka koji je otprilike 600 posjetitelja, uključujući i turiste i poljoprivredne predstavnike, upoznao s mrežom i inicijalnim rezultatima projekta. Ostali su događaji bili konferencija o vukovima, radionice umrežavanja i sastanak za okruglim stolom o budućim izazovima planinske poljo-privrede koja se, zahvaljujući Agripiru, više ne suočava s tako velikim problemima.

Projekt je svoje konačno priznanje dobio na ljeto 2015. kada je odabran kao finalist nagrade RegioAwards u kategoriji „Pametan rast: oslobađanje potencijala rasta MSP-a za digitalno gospodarstvo”.

SAZNAJTE VIŠEhttp://www.agripir.com/fr/

Njegovanje inovacije i tehnologije u poljoprivredi

UKUPNA CIJENA: 958 500 EUR

DOPRINOS EU-A: 640 600 EUR

PROJEK T

Mreža Agripir uspostavljena je kao odgovor na sve veće zabrinutosti u pogledu tradicionalnog gorskog poljoprivrednog sektora u francuskoj i španjolskoj pirinejskoj regiji kako bi se očuvala konkurentnost na poljoprivrednom tržištu.

Europska komisija,Glavna uprava za regionalnu i urbanu politikuKomunikacija – Ana-Paula LaissyAvenue de Beaulieu 1 – B-1160 BruxellesE-pošta: [email protected]

ec.europa.eu/regional_policy

cohesiondata.ec.europa.eu

@EU_Regional #CohesionPolicy #ESIFunds

EUinmyRegion

flickr.com/euregional

RegioNetwork

yammer.com/RegioNetwork

ec.europa.eu/commission/2014-2019/cretu_en @CorinaCretuEU

KN-LR-16

-057-HR-N

Više informacija o događanjima možete naći u dijelu Program na internetskoj stranici Inforegija:http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/newsroom/events/

PROGRAM2. RUJNA Krakov (PL)

Konferencija o planu ulaganja

25. RUJNA – 1. LISTOPADA Izola (SI)

Strategija EU-a za alpsku regiju (AZBESTU)

10. – 13. LISTOPADA Bruxelles (BE)

Europski tjedan regija i gradova (uklj. svečanost RegioStars)

http://ec.europa.eu/regional_policy/en/

https://cohesiondata.ec.europa.eu/

https://twitter.com/search?q=%40EU_Regional%20%23CohesionPolicy%20%23ESIFunds&src=typd&lang=fr



https://www.facebook.com/EUinmyregion/?fref=ts

https://www.flickr.com/search/?text=euregional

https://www.youtube.com/results?search_query=RegioNetwork

https://www.yammer.com/regionetwork/#/home

http://ec.europa.eu/commission/2014-2019



http://ec.europa.eu/regional_policy/hr/newsroom/events/

Documents

PANORAMA - European Commissionec.europa.eu/regional_policy/sources/docgener/panorama/... · 2016-07-22 · u planu izvijestiti o jednostavnijem provedbenom okviru raz-doblja nakon