PARKPRIRODE KOPAČKI RIT

Srce Dunava

Park prirode Kopački ritKopački je rit poplavna dolina nastala dinamikom vode na širem području ušća rijeke Drave u Dunav, i to u uzajamnome djelovanju sa živim svijetom toga područja. Smješten je na sjeveroistoku Republike Hrvatske, u nizinskome dijelu Baranje.Park prirode obuhvaća ukupno 231 km2, a unutar njega nalazi se Posebni zoološki rezervat površine 71 km2.

mala bijela čaplja

čagalj

Status zaštiteKopački rit vrijedna je prirodna baština, zaštićena od 1967. godine, a priznata i u međunarodnim okvirima. Zbog bogatstva životinjskoga svijeta južni dio Parka proglašen je Posebnim zoološkim rezervatom, a zbog važnosti Kopačkoga rita kao obitavališta velikoga broja ptica, godine 1986. uvršten je na Popis važnih ornitoloških područja Europe (IBA). Njegovo međunarodno značenje dodatno je potvrđeno 1993. godine uvrštavanjem na Popis vlažnih staništa od međunarodnoga značenja u skladu s Ramsarskom konvencijom. Kopački rit predstavlja okosnicu mreže zaštićenih područja na rijeci Dunav – DANUBEPARKS, koja je osnovana 2007. godine, a čije je djelovanje – zaštita i promicanje prirodne i kulturne baštine u Dunavskoj regiji, usko vezano uz provedbu Dunavske strategije EUSDR.Kopački je rit iznimno važan dio hrvatsko-mađarskoga prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, koji je 2012. godine proglasio UNESCO.

Voda donosi životŽivot u Ritu ovisi o prirodnim procesima plavljenja. Ovisno o količini vode koja uđe ili izađe iz Rita, mozaično raspoređeni dijelovi vodenih i kopnenih staništa mijenjaju svoj izgled i funkciju. Od jezera najveće je Kopačko jezero, a najdublje Sakadaško. Tu su i brojne druge značajne vodene površine poput bara: Bijelo jezero, Sarvaška bara, Semenča…Jezera i bare mrežom su prirodnih kanala (Vemeljski dunavac, Hulovski kanal, Renovski kanal, Čonakut i dr.) povezana međusobno, odnosno s Dunavom ili Dravom.Izgled reljefa Kopačkoga rita rezultat je djelovanja voda koje svojom aktivnošću na tome poplavnom terenu oblikuju bare (udubljenja) i grede (povišenja). Uske i dugačke bare i grede pružaju se stotinama metara jedne pokraj drugih, a njihova zakrivljenost daje ovom području specifičan izgled. Cijelo poplavno područje Rita poprima izgled delte, a doista je jedinstveno to što rijeka Dunav u svome srednjem toku, uz pomoć rijeke Drave, stvara tzv. unutarnju deltu, što daje ovom području svjetski značaj.

ptice močvarice

ptice močvarice

crne rode

Jedinstvena biološka raznolikostPark prirode Kopački rit jedno je od najočuvanijih poplavnih područja velikih rijeka u Europi. Karakterizira ga iznimna ljepota krajobraza i bogata biološka raznolikost. Područje Kopačkoga rita pruža optimalne životne uvjete i omogućuje opstanak mnogobrojnim biološkim vrstama. U tijeku su sustavna istraživanja i praćenje stanja biološke raznolikosti Kopačkoga rita. Dosad je na ovome području zabilježeno više od 2.300 vrsta, od kojih su mnoge ugrožene na europskoj, ali i svjetskoj razini.

Životinjski svijetFaunu sisavaca Kopačkoga rita prema dosadašnjim istraživanjima čini 55 vrsta, što je više od polovice ukupnoga broja vrsta sisavaca u fauni Hrvatske. Nepregledni trščaci, bare, poplavne šume, vlažne livade pružaju optimalne životne uvjete mnogim sisavcima poput običnoga jelena, obične srne, divlje svinje, divlje mačke, vidre, dabra, jazavca...

vidra

dabar xxxx

košute

divlje svinje

lisica

vodomar

divlje patke

veliki vranci

bjelobrade čigre

štekavac

Park prirode Kopački rit nadaleko je poznat po ptičjoj populaciji. U njemu obitava čak

300 različitih vrsta ptica, što čini 80% vrsta zabilježenih u ornitofauni Hrvatske. Od

toga broja više od 140 vrsta redovite su ili povremene gnjezdarice. Posebno su zanimljive

vrste koje se gnijezde u velikim kolonijama, poput sive čaplje, bjelobrade čigre, velikoga vranca, riječnoga galeba. Tijekom proljetne

i jesenske selidbe Kopački je rit važno odmorište brojnim pticama močvaricama.

Na području Kopačkoga rita gnijezdi se najveća populacija štekavca u cijelome

porječju Dunava; simbol je Parka prirode.Veliki vranac kolonijalna je gnjezdarica

u Ritu i veliki je ljubitelj ribe.

zelena žaba

barske kornjače

ribarica

Faunu vodozemaca u Kopačkome ritu čini 12 vrsta, što je čak 60% od ukupno 20 vrsta vodozemaca zabilježenih za Hrvatsku. Sve su one svojom biologijom vezane uz močvarna i vodena staništa.U Kopačkom je ritu pronađeno 10 vrsta gmazova, od toga je jedna vrsta kornjača, četiri vrste guštera i pet vrsta zmija. To je 25% od ukupno 39 vrsta u fauni gmazova u Hrvatskoj.Uz Šetnicu bijelog lopoča rado se sunčaju barske kornjače.Zmije poput ribarice i bjelouške, koje su načinom života vezane uz vodu, često se mogu vidjeti dok se sunčaju ili plivaju neposredno ispod vodene površine.Kopački je rit najveće mrijestilište riba ovoga dijela porječja Dunava. Faunu riba Kopačkoga rita čini više od 50 slatkovodnih vrsta, među kojima su najzastupljenije riječni šaran, štuka, som, smuđ... Nove vrste u ihtiofauni redovito se bilježe tijekom monitoringa koji se provodi u Parku.

vretence

kopnice

leptiri bijelci

Najmanji stanovnici ParkaU Kopačkome ritu žive mnogobrojni i raznovrsni beskralježnjaci kao što su oblići, puževi, školjkaši, gujavice, pijavice, rakovi te najbrojnija skupina – kukci (48 vrsta vretenaca, 85 vrsta kornjaša, 64 vrste danjih leptira, 104 vrste noćnih leptira, 19 vrsta komaraca, 26 vrsta obada…). U Kopačkom ritu utvrđena je jedinstvena forma školjkaša Unio tumidus kopaciensis.

grimizni kaćun

bijeli lopoč i plavun

Biljni svijet i staništaZbog blago valovitoga mikroreljefa u Kopačkom je ritu izražena mozaičnost staništa. Ovisno o dubini i vremenu zadržavanja poplavne vode izmjenjuju se i različite biljne zajednice. Tako najveći dio poplavne doline prekrivaju šume bijele vrbe, na nešto višim terenima šume bijele vrbe i crne topole, a na još uzdignutijima šume hrasta lužnjaka. Vodene površine prekrivene su zajednicama vodenih leća, mrijesnjaka, krocnja, lokvanja i plavuna. Na povremeno plavljenim površinama najrasprostranjeniji su trščaci i zajednice visokih šaševa, koje pružaju tipičan ritski ugođaj. Popis flore za područje Parka prirode sadrži više od 500 biljnih vrsta prema dosadašnjim istraživanjima.

sibirska perunika

N

Prijemni centarReception Centre

RestoranRestaurant

Cafee

Plovni put (turistički brodovi)Fairway (touristic boats)

Ribolovna područjaFishing areas

Počna staza ‘Mali Sakadaš’Educational trail ‘Mali Sakadaš’

Počna staza Veliki Sakadaš’Educational trail ‘Veliki Sakadaš’

Počna staza ‘Dvorac Tikveš’Educational trail ‘Tikveš Castle’

Poučna staza ‘Stari Brijest’Educational trail ‘Old Elm’

DvoracCastle

Granica Republike HrvatskeState border of Republic of Croatia

Granica Parka prirode Kopački ritBorder of Nature Park Kopački rit

Granica posebnog zoološkog rezervataBorder of Special Zoological Reserve

Rijeke, jezeraRivers, Lakes

Močvarno područjeMarshes

Glavni kanaliMain canals

Mali kanaliCanals

Šumske površineForests areas

Upoznaj Kopački ritLearn More about Kopački Rit

Položaj Parka prirode Kopački rit

Granica Posebnog zoološkog rezervata

Glavni kanali

Mali kanali

Šumske površine

Močvarno područje

Rijeke, jezera

Granica Parka prirode Kopački rit

Granica Republike Hrvatske

Poučna staza "Stari brijest"

Dvorac

Poučna staza "Veliki Sakadaš"

Poučna staza "Dvorac Tikveš"

Prijemni centar

Ribolovna područja

Plovni put (turistički brodovi)

Poučna staza "Mali Sakadaš"

Restoran

Ca�e bar

Darovnicom hrvatsko-ugarskoga kralja Leopolda I. iz 1699. godine, princ i vojskovođa Eugen Savojski postaje posjednik vlastelinstva Belje koje je obuhvaćalo i Kopački rit; izgradio je lovački dvorac u Bilju.Kompleks dvoraca Tikveš obuhvaća rezidencijalne objekte ladanjske arhitekture iz 19. stoljeća koje su izgradili članovi Teschenske loze obitelji Habsburg u prostoru šuma i perivoja u srcu Baranje. Tijekom povijesti bili su lovačko središte poznato u europskim i svjetskim razmjerima, no zatvorenoga tipa – za vladare i goste Dvora. Fotografije motiva iz Kopačkoga rita koje je snimila nadvojvotkinja Isabella von Habsburg bile

su objavljene u poznatijim časopisima toga doba. Princ Albrecht Habsburg na ovome je području 1941. godine osnovao Biološku stanicu „Albertina“.Nakon Drugoga svjetskog rata područjem Rita upravlja Državno dobro „Belje“, a 60-tih godina prošloga stoljeća Lovno-šumsko gazdinstvo „Jelen“. Godine 1967. ukazom Sabora Republike Hrvatske Kopački rit postaje Upravljani prirodni rezervat. Nakon Domovinskoga rata odlukom Vlade Republike Hrvatske 1997. godine osnovana je Javna ustanova Park prirode Kopački rit koja je preuzela upravljanje. To znači više od 50 godina zaštite ovoga područja te više od 20 godina postojanja Javne ustanove.

Kulturno-povijesna baština Parka

Novi dvorac s Aneksom

Ladanjska vila

xxxxx

Ponuda za posjetiteljeIznimno bogatstvo prirodne baštine

Parka prirode Kopački rit, kao i njegova kulturno-povijesna baština temelj su

turističke ponude Parka. Prilaz Parku moguć je lokalnom

prometnicom Bilje-Kopačevo-Kozjak, gdje je uz rub sela Kopačeva u

autohtonom močvarnom ambijentu smješten Prijemni centar Parka.

Posjetitelji mogu koristiti parkiralište za osobna vozila i autobuse, a potom posjetiti

multimedijalnu dvoranu s interaktivnim izlošcima te info centar sa suvenirnicom.

U otvorenome paviljonu posjetitelji mogu pogledati promotivni film o

Kopačkome ritu, zatim prošetati edukativnom Šetnicom bijelog lopoča i

osvježiti se u Caffe baru Lopoč.U ponudi Parka, uz osnovne programe,

moguće je i promatranje ptica te fotosafari uz stručno vodstvo, a za uživanje u

jedinstvenome bogatstvu prirode Kopačkoga rita posjetitelji mogu izabrati

atraktivan obilazak brodom, čamcem, kanuom, biciklom ili turističkim vlakićem.U Parku prirode Kopački rit postoje četiri

glavna ribolovna područja (Podunavski kanali, rijeka Dunav, područje uz crpnu

stanicu Zlatna Greda i crpnu stanicu Tikveš na Vemeljskom Dunavcu) na

kojima je dopošten sportski ribolov uz posjedovanje ribolovne dozvole koju je

moguće kupiti u Javnoj ustanovi.

Posjetite nasJAVNA USTANOVA PARK PRIRODE KOPAČKI RITMali Sakadaš 1, Kopačevo31327 Bilje, Hrvatska

INFORMACIJE I OBAVEZNE REZERVACIJE Prijemni centar Kopačevo

Tel: +385 31 445 445, +385 31 752 320

E-mail: prijemni.centar@pp-kopacki-rit.hr

www.pp-kopacki-rit.hr

www.facebook.com/kopacki.rit

www.instagram.com/ppkopackirit

ONLINE PRODAJA ULAZNICAwww.parkovihrvatske.hr/webshop

„Projekt izgradnje turističkog pristaništa Sakadaš u Parku prirode Kopački rit“ – Projektom izgradnje nove infrastrukture pristaništa i razvojem novih edukativnih sadržaja omogućit će se veća fluktuacija posjetitelja, a nabava novih plovila na solarni pogon pružit će bolji doživljaj flore i faune.

„Prezentacijsko-edukacijski centar Tikveš“ – Ovim se projektom planira obnoviti, prenamijeniti i opremiti postojeći kompleks dvoraca Tikveš u suvremeni centar s jedinstveno oblikovanim postavom kao ishodištem edukacije o prirodnoj baštini Kopačkoga rita i važnosti njegova očuvanja.

„Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ – U okviru projekta izradit će se planovi upravljanja područjima ekološke mreže Natura 2000 – strateški dokumenti kojima se utvrđuje svrha i stanje područja te određuju aktivnosti i ciljevi upravljanja.

„Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji – NATURAVITA“ – Projektom se provodi razminiranje 2.534 ha šuma i šumskoga zemljišta u Regionalnom parku Mura-Drava i Parku prirode Kopački rit, obnova šuma i vrijednih prirodnih staništa, izgradnja šumske protupožarne infrastrukture, provedba edukacije, izrada studije revitalizacije i uspostava sustava praćenja.

DANUBEparksCONNECTED“ (Interreg Danube Transnational Programme) – projekt DANUBEPARKS mreže – Projektnim aktivnostima planira se unaprijediti povezivanje zaštićenih staništa u rijeci Dunav ili uz nju, a cilj jačanja zelenih koridora duž Dunava jest očuvanje jedinstvene europske bioraznolikosti u dunavskoj regiji.

Novi dvorac Tikveš

Sakadaš

Aktualni projektiu Parku

Europska unija“Zajedno do fondova EU”

Izdavač: Javna ustanova Park prirode Kopački rit • Za izdavača: dr. sc. Tomislav Bogdanović Foto: Hrvoje Domazetović, Mario Romulić & Dražen Stojčić, Goran Šafarek, Damir Rajle

Dizajn: Jelena Đorđević • Tisak: Tiskara Zelina d.d.