Upload
others
View
0
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
RAZNOLIKOST VODENIH TIJELA HRVATSKE
Međunarodno zaštićena područja u Hrvatskoj
NP Plitvička jezera
PP Lonjsko polje
Mura-Drava-Dunav
Crna Mlaka
PP Velebit
PP Vransko jezero
Delta
Neretve
PP Papuk
PP Kopački Rit
7 od 9 područja vezano uz vode na kopnu
PLITVIČKA JEZERA –hidrosustav 16 krških jezera
riječna jezera
Voda se prelijeva iz jednog
jezera u drugo, preko sedrenih barijera ,
prekrivenih mahovinama koje imaju
važnu ulogu u biogenom postanku sedre
NP PLITVICE8. travnja 1949.
PRIRODNA JEZERA HRVATSKE
NP KRKA
24. siječnja 1985.
JEZERO VISOVAC riječno jezero na rijeci Krki
s istoimenim otočićem i franjevačkim samostanom
PRIRODNA JEZERA HRVATSKE
PRIRODNA JEZERA HRVATSKE
VRANSKO JEZERO /CRES
U Hrvatskoj - najveća
kriptodepresija – pojam
vezan uz jezera čije se dno
nalazi ispod, a površina
vode iznad razine mora
Najdublje jezero u
Hrvatskoj 74,5 m, čije dno
61,5 m ispod morske
razine, a površina vode 13
m iznad morske razine
Vransko jezero na Cresu je
najveći prirodni rezervoar
pitke vode na našim
otocima
KRIPTODERESIJA shema
VRANSKO JEZERO/BIOGRAD –
površinom najveće jezero u Hrvatskoj 30, 2 km2
PRIRODNA JEZERA HRVATSKE
Park prirode uvršten na europski popis važnih ornitoloških područja
(IBA) + Ramsarsko područje
SZ dio Vranskog jezera močvarno područje - bogata ornitofauna
Park prirode LONJSKO POLJEMOČVARNA STANIŠTA
Jedna od najvećih močvarnih nizina dunavskog porječja između rijeka Save, Une,
Kupe, Lonje i Struga - kompleks poplavnih šuma hrasta lužnjaka, močvara,
livada, bara i riječnih rukavaca, dva ornitološka rezervata Krapje đol i Rakita
25.lipnja 1991 – uvršten u Ramsarski popis zaštićenih močvarnih
staništa
Park prirode KOPAČKI RIT
MOČVARNA STANIŠTA
s juga omeđen rijekom Dravom, na istoku Dunavom, Sakadaško i Kopačko
jezero
Posebni ornitološki rezervat CRNA MLAKA
MOČVARNA STANIŠTA
u porječju Kupe
crna boja potječe od tanina iskrčenog drveća koje je trunulo
ribnjaci osnovani 1905. godine
Spomenik prirode CRVENO JEZERO ime po crvenim stijenama koje ga okružuju
(boksitna rudača), dubina jame 528 m, dubina jezera 255 m
SPECIFIČNA JEZERA U KRŠU
SPECIFIČNA JEZERA U KRŠU
Spomenik prirode – MODRO JEZERO
prisutnost estavela, dubina varira 0-147 m dubine ( 90 m)
JEZERA ANROPOGENOG PODRIJETLA
URBANA JEZERAJARUN
rukavac Save, nakon velike poplave 1964. izgradnjom nasipa uz Savu Jarun je
fizički odvojen od rijeke kao močvarno područje;
šljunak iz Jaruna koristio se za izgradnju nasipa, pa se produbio i postao jezero;
današnji oblik jezero Jarun poprima 1987. povodom održavanja Univerzijade
BUNDEK
Jezero formirano 1955.-1960. zbog iskapanja šljunka za izgradnju
Zagrebačkog velesajma; park i vodene površine ponovno uređeni 2005.
godine.
JEZERA ANROPOGENOG PODRIJETLA
URBANA JEZERA
PERUČKO JEZERO
najveće umjetno jezero u RH nalazi se 15 km sjeverozapadno od Sinjaizgrađeno 1959. godine kada je Cetina pregrađena branom, a imafunkciju: akumulacija vode za potrebe nizvodnih hidrocentrala, reguliravodostaj Cetine sprečavajući poplave i čuva najveće rezerve pitke vode uDalmaciji
JEZERA ANROPOGENOG PODRIJETLA
UMJETNE AKUMULACIJE
Izvor Cetine
Hidroenergetski sustav rijeke Cetine
• 5 hidroelektrana:
- Peruča
- Orlovac
- Đale
- Kraljevac
- Zakučac
JEZERA ANROPOGENOG PODRIJETLA
UMJETNE AKUMULACIJE
PORJEČJE DUNAVA
CRNOMORSKI SLIV
DUNAV (2 888 km)
Izvire na jugozapadu Njemačke u
šumovitom planinskom kraju
Schwarzwaldu nastaje spajanjem rječica
Brigach i Breg te dalje teče prema
istoku kroz nekoliko glavnih gradova u
središnjoj i istočnoj Europi i ulijeva se
u Crno more deltastim ušćem u
Rumunjskoj i Ukrajini, koje se nalazi
na popisu svjetske baštine UNESCO-a.
SAVA
PORJEČJE DUNAVA
IZVOR KUPE
PORJEČJE DUNAVA
• hidrološki i pejzažni
fenomen
• okruglo jezero, širina
50-ak m, dužina 200 m
• dubina 86 m
Ozalj
Kupa kod Ozlja ulazi u svoj
ravničarski i spori tok
hidroelektrana Munjara
puštena u pogon
17. kolovoza 1908.g.
PORJEČJE DUNAVA
Slunjčica se ulijeva u Koranu
čineći slapište Rastoke
RASTOKE
PORJEČJE DUNAVA
Kanjon KORANE
ESTUARIJI KRKE I ZRMANJE
ESTUARIJI su potopljena riječnaušća u uvjetima plime i oseke rijekesa dovoljnom količinom vode mogu
stvoriti estuarije
• u kvartaru je gornji tok
Zrmanje bio desna pritoka
Krke, tek je kasnije
Zrmanja probila vlastito korito
• Oba estuarija čine proširenja:
Prokljansko jezero-Krka,
Novigradsko more-Zrmanja
RIJEKE JADRANSKOG SLIVA
vrelo Zrmanje200 m dubok kanjon Zrmanje
RIJEKE JADRANSKOG SLIVAZRMANJA
SKRADINSKI BUK
RIJEKE JADRANSKOG SLIVA
KRKA
RIJEKE JADRANSKOG SLIVA
CETINA
NERETVA
RIJEKE JADRANSKOG SLIVA
• danas se obrađuje oko 4 500 ha (trećina ukupne površine
doline Neretve)
• veći dio obradivih površina dobiven meloiracijom
močvarnog područja (12 – 4 rukavca), isušivanjem tog područja
• močvarnu vegetaciju zamjenjuje kultivirani krajolik
• vrlo plodno tlo i sredozemna klima podržavaju
• komercijalni uzgoj voća , povrća i vinove loze
RIJEKE JADRANSKOG SLIVA
1 Ušće Neretve – posebni ornitološki i ihtiološki rezervat
2 Modro oko i jezero Desne – zaštićeni krajolik
3 Orepak – posebni ornitološki rezervat
4 Podgrede – posebni ornitološki rezervat
5 Posebni ornitološki rezervat Prud
ZAŠTIĆENA PODRUČJA NERETVE U RH
RIJEKE JADRANSKOG SLIVA
Rijeke ponornice
• Ponornica = rijeka koja dijelom ili cijelom svojom dužinom teče ispod zemlje kroz krški sustav
• Tipične su u dinarskom području
• Najpoznatije hrvatske ponornice:
Gacka
Krbava
Lika
Pazinčica
Dobra
ĐULIN PONOR (DOBRA)
Raznolikost podzemne faune Hrvatske
• spužva Eunapius subterraneus• Congeria kusceri –
• jedini podzemni školjkaš
Termalne vode u Hrvatskoj
Područje Hrvatske, naročito njezin SZ dio obiluje izvorima termalne vode.
Ove vode koristile su se na području RH još u rimsko doba.
Vrlo su važan prirodni izvor energije.
Vrela u kojima je temperatura vode viša od prosječne godišnje temperature okolnog lokaliteta zovemo toplim izvorima ili termalnim vrelima
Termalna vrela Hrvatske
BIZOVAČKE TOPLICE :
Slučajno otkriveno vrelo prilikom istraživanja novih izvora nafte i plina kada je 1970. godine iz jedene bušotine briznula vrela voda;
Termalna voda Bizovačkih toplica jedina je i najtoplija jodna hipertermalnavoda u Europi, temperatura od 87 – 90 º C