BROJ 129 • OŽUJAK 2011. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr

• O

BNOV

LJENA 1994.

UTEMELJENA 1852. •Obrtničke novineStr. 4

Paul Vandoren, šef delegacije EU u Hrvatskoj

Koristi od jedinstvenog tržišta veće su od rizika

Zanimanje za obrtničke probleme

Izaslanstvo HOK-a kod predsjednika RH Ive Josipovića

Str. 3

Ana Šerić Konjikovac o

radnim i socijalnim pravima obrtnica

Str. 2

U sabORU

UPRaVa za ObRt

Novi ravnatelj Ivan Zvonimir Galić

Str. 3

PRILOzI

Obrtnički savjetnikŽupanijska kronika

Odgovornost i sankcije za

pretovar vozilaStr. 6

PRIjEVOznIcIMINISTAR ČOBANKOVIĆ NA SJEDNICI cEHa RIbaRa

Prilike za izvoz u EuropuStr. 22

U travnju rješenje za problem

opskrbe gorivom

NA INIcIjAtIvu HOK-a vLADA uPutILA SABORu ZAKON O SPRjEČAvANju NEREGIStRIRANIH DjELAtNOStI

Fušeri – postanite majstori!

Nova Obrtnička kartica!

Str. 5

Zakonske obaveze

ugostitelja

Lenko Ugrinić, dipl. ecc. �

Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti

stupio je na snagu 28. 12. 2006. go-

dine, a objavljen je u Narodnim novi-

nama br. 138/ 2006. g. Izmjene i dopune

Zakona objavljene su u NN 43/09 i NN

88/10. U odnosu na stari Zakon donese-

ne su odredbe koje bi trebale olakšati rad

i ubrzati poslovanje, a ujedno u Zakon su

inkorporirana rješenja koja su se pokaza-

la pozitivnim u zemljama europske unije

i koja predstavljaju pravnu stečevinu EU

prema kojoj teži i Hrvatska. Uz temeljni

Zakon o ugostiteljstvu ugostitelji su dužni

poštivati i druge zakone koji su usko po-

vezani i propisuju obaveze ugostitelja u

svakodnevnom poslovanju. To su Zakon

o ograničavanju uporabe duhanskih

proizvoda (NN 125/09), Zakon o izmje-

nama i dopunama zakona o ograniča-

vanju uporabe duhanskih proizvoda

(NN 119/09) i Zakon o hrani (NN 46/07).

U odnosu na stari zakon ukinute su neke

obaveze koje su usporavale i otežavale

poslovanje. Ukida se obveza ovjeravanja

cjenika i normativa od strane Državnog

inspektorata, već je dovoljno pridržava-

ti se istaknutih cijena i gostu izdati račun

sa svim obveznim elementima u pogledu

vrste, količine i cijene pružene usluge, rad-

no vrijeme je precizirano po kategorijama

ugostiteljskih objekata. Tako ugostiteljski

objekti iz skupine HOTELI i KAMPOVI ob-

vezno rade od 0.00 do 24.00 h svaki dan,

RESTORANI I BAROVI od 6.00 do 24.00

sata, iz skupine BAROVI koji ispunjavaju

uvjete za rad noću prema MTU samo u

zatvorenim prostorima od 21.00 do 6.00

sati, RESTORANI I BAROVI koji se nalaze

izvan naseljenih područja naselja od 0.00

do 24.00 sata. Predstavničko tijelo jedini-

ce lokalne samouprave može svojom Od-

lukom produžiti propisano radno vrijeme

ugostiteljskih objekata najduže za 2 sata,

ali i Rješenjem po službenoj dužnosti skra-

titi radno vrijeme za 2 sata pojedinim ugo-

stiteljskim objektima.

GODINA VII, BROJ 33 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINAObrtnički savjetnik • O

BN

OVLJENA 1994.

UT E M E L J E N A 18 5

2 .

•

PIX

SELL

U obavljanju ugostiteljske

djelatnosti ugostitelj je dužan:

vidno istaknuti na ulazu u ugo-

stiteljski objekt, odnosno u ulazu

ugostiteljskog objekta smještenog u

građevini zaštićenoj kao kulturno do-

bro, na propisani način, natpis s ozna-

kom vrste ugostiteljskog objekta, od-

nosno vrste i kategorije ugostiteljskog

objekta, posebnog standarda, oznake

kvalitete utvrđene rješenjem nadlež-

nog ureda, odnosno ministarstva nad-

ležnog za ugostiteljstvo (u daljnjem

tekstu: Ministarstvo)

vidno istaknuti na ulazu u objekt

obavijest o radnom vremenu i rad-

nim, odnosno neradnim danima i pridr-

žavati se istaknutoga radnog vremena

utvrditi kućni red u ugostiteljskim

objektima za smještaj i istaknuti ga

na recepciji te izvadak iz kućnog reda

istaknuti u svim sobama i apart manima

utvrditi normative o utrošku na-

mirnica za pojedino jelo, piće i

napitak, pružiti usluge u količinama i

kakvoći sukladno normativima te na

zahtjev normativ predočiti gostu

vidno istaknuti cijene usluga koje

se nude, na način dostupan gosti-

ma i pridržavati se istaknutih cijena, a

kod pružanja usluga smještaja u cje-

nicima istaknuti i iznos boravišne pri-

stojbe, cjenike staviti na raspolaganje

gostima u dovoljnom broju primjeraka

izdati gostu račun za svaku pruže-

nu ugostiteljsku uslugu s nazna-

kom vrste, količine i cijene pruženih

usluga, odnosno odobrenog popusta, a

kod pružanja usluga smještaja navesti

u računu i iznos boravišne pristojbe

pridržavati se propisanoga radnog

vremena

onemogućiti iznošenje pića i napi-

taka radi konzumiranja izvan zatvo-

renih prostora ugostiteljskog objekta

na propisani način voditi knjigu

gostiju u ugostiteljskom objektu

za smještaj

voditi knjigu žalbi na propisani na-

čin u svakom objektu, u roku od

pet dana izjavljen prigovor dostaviti

Državnom inspektoratu te u roku od 15

dana od dana izjavljenog prigovora od-

govoriti na prigovor

u ugostiteljskom objektu za smje-

štaj osigurati goste od posljedica

nesretnog slučaja

pisanim putem obavijestiti nad-

ležni ured odnosno Ministarstvo o

prestanku obavljanja djelatnosti u ugo-

stiteljskom objektu, u roku od osam

dana od nastale promjene.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

www.hok.hr

ZAGREBObilježen Dan OK Zagreb

Str. 10

SLAVONSKI BRODTehnička škola postaje elektrana

Str. 11

PULA45 godina pulskog Udruženja

Str. 12

OK Brodsko-posavske županije sudjeluje u EU projektu za unapređenje obrazovanja za obrtništvo

Uručene diplome majstorima, priznanja i zahvale obrtnicima, stipendije učenicima

Rezultati dugogodišnjeg uspješnog rada očituju se i u nedavnoj izgradnji Obrtničkog doma

Županijska kronika broj 24Ožujak 2011.

DUGOGODIŠNJI KOPRIVNIČKI OBITELJSKI OBRT PREPOZNALI HOK I UNESCOTradicija Medičarne Špičko

Ljubica Špičko izrađuje licitare svih vrsta

Ljubica Špičko kaže kako se nada da će sa statusom tradicijskog obrta moći lakše do sredstava iz fondova EU

KOPRIVNICA – Medičarski obrt Ljubice Špičko iz Koprivnice, nakon što mu je dodijeljena UNESCO-va potvrda da su licitari zaštićena nema-terijalna baština, prvi je u Koprivnič-ko-križevačkoj županiji koji će dobiti status tradicijskog obrta. Medičarnu Špičko posjetila je komisija za tradi-cijske obrte u čijem su sastavu pred-stavnici Hrvatske obrtničke komore i Etnografskog muzeja. Oni su se mo-gli uvjeriti kako se u Špičkovim radio-nicama sve radi na tradicijski način. Ljubica je nastavila tradiciju obi-telji svojeg supruga, koja seže iz 30-ih godina prošlog stoljeća, pa tako i danas izrađuje licitarska srca, medenjake, bombone, šule i gverc,

i to po nekadašnjim receptima. Taj je posao vrlo mukotrpan i zahtijeva mnogo ručnog rada. – Za licitarima je malena potra-žnja, a uloženi rad se ne može na-platiti – kaže Ljubica dok nakon pe-čenja i lijepljenja te bojanja, oslikava crvena srca, bebe, konjiće ili odne-davno pijevce. Izrađuje licitare svih veličina, a iako su pretežito crveni, kaže kako u posljednje vrijeme radi i u drugim bojama, primjerice, bijeloj.– Licitare ukrašavam kao što je to nekada radila moja svekrva, iako

mislim da moja neće nikada biti tako lijepa kao njezina – otkriva Ljubica i dodaje kako svaki medičar ima svoj, prepoznatljivi način ukrašavanja po kojem ih se može razlikovati. – Sve se radi kao i prije stotinu go-dina, jedino što tijesto za medenjake ne mijesimo ručno nego imamo mik-ser – rekla je Ljubica Špičko.Iako je jedno vrijeme licitarski obrt bio zapostavljen, sada se interes pomalo vraća, a Ljubica kaže kako se nada da će sa statusom tradicij-skog obrta moći lakše do sredstava iz fondova Europske unije. Dosad je koristila potpore Ministarstva gos-podarstva i Ministarstva turizma za unapređenje proizvodnje od koje ne namjerava odustati, a ima i podršku cijele obitelji.

Sve se radi kao

i prije stotinu godina, jedino što

tijesto za medenjake ne mijesimo ručno

nego imamo mikser

Adela Sočev– Vrlo smo zadovoljni Sporazumom o poti-

canju istarskog obrtništva koji nam pruža veliki optimizam i vrlo je važan za obrtnike u ovim kri-znim vremenima. Kao predsjednik OK na jed-noj od sljedećih sjednica predložit ću usvajanje odluke o odstupanju od komorskog doprinosa i vjerujem da će biti prihvaćena, rekao je pred-sjednik OK Mario Paliska nakon potpisivanja Sporazuma o poticanju istarskog obrtništva s istarskim županom Ivanom Jakovčićem 15. veljače 2011. u Obrtničkom domu u Poreču.

Prije toga održan je sastanak predstavnika županije i obrtnika o aktualnim problemima istarskog obrtništva. »Potpora istarskom obrtništvu za 2011.«, aktivnije informiranje obrtnika o mogućnosti-ma uključivanja u kreditne programe županije te sufi nanciranje i suorganiziranje Obrtničkog sajma Istre i ostalih obrtničkih sajamskih mani-festacija na području Istre – neke su od najvaž-nijih aktivnosti uvrštene u tekstu Sporazuma.

Također, županija se obvezala osigurati 180 tisuća kuna za Program potpore istarskom obrt-ništvu, od čega sto tisuća za potpore otvaranju obrta i novom zapošljavanju. Računa se da će to pripomoći otvaranju oko 220 novih radnih mjesta. Isto tako, osamdeset tisuća kuna će se osigurati za održavanje istarskih obrtničkih

ĐURĐEVAC – Keramičarka i đurđevačka obrtnica Ivana Hadžija u Galeriji Ex libris u Gradskoj knjižnici priredila je izložbu pod nazivom »Nebeski orkestar«, koju su čini-le bijele skulpture 12 anđela, te isto toliko keramoploča s nebeskim sviračima. Mladi glazbenik Marko Širec uveličao je izložbu sviranjem na cimbulama, a otvorila ju je do-gradonačelnica Marijana Markešić.

SPORAZUMOM OBRTNIČKE KOMORE I ISTARSKE ŽUPANIJE Poticaji istarskom obrtništvu

Sporazum su potpisali predsjednik OK Istre Mario Paliska i istarski župan Ivan Jakovčić

SKULPTURE ĐURĐEVAČKE OBRTNICE KRASE GALERIJUIvana Hadžija izložila anđele

sajmova. OK se obvezuje provesti postupak da za prvu godinu poslovanja tim obrtnicima otpi-še komorski doprinos, što znači da će obrtnik koji dobije tisuću kuna od županije dobiti i tisu-ću kuna od OK otpisom doprinosa. Istodobno, županija se obvezala sufi nancirati kamate za kredite u sklopu kreditne linije koju provodi s nadležnim Ministarstvom RH.

A. Čabaravdić

– Ivana Hadžija izložila je svu ljubav prema malim nestvarnim bićima, svu raskoš svog talenta, svu svoju desetgodišnju praksu u »igri« s glinom i u izvrsnosti čistih i jednostav-nih oblika i linija nečujnog »Nebeskog orke-stra« pokazala je svoju umjetničku zrelost. A od malih glazbenika od tisuću jezika, ne bi se posramila ni jedna galerija, rekla je na otvara-nju književnica Božica Jelušić. (as)

Groznica maturalne večeriUdruženje obrtnika grada Za-greba, već osmu godinu za redom, organiziralo je 24. ožujka 2011. godine humanitarnu akciju za štićenike domova za djecu bez roditeljske skrbi pod nazivom »Groznica maturalne večeri«. Cilj ovog modnog humanitarnog projekta je osigurati za štićenike-maturante svečanu odjeću i obuću, kao i nakit, te ih urediti za svečanu maturalnu večeru. Zagrebački obrtnici darovali su svečane modele, obuću, na-kit, cvjetne aranžmane te šminku i frizure za sve maturante dječjih domova za djecu bez roditeljske skrbi na području Grada Zagreba: Dom Antun Gustav Matoš, Sel-ska 132; Dom Ivan Goran Kova-čić, Ulica I. G. Kovačića 23 i Dom Sv. Josipa, Leskovački brijeg 15 i Karitasove kuće. Donaciju

predstavnicama domova uručili su predsjednik Udruženja obrtni-ka grada Zagreba Vlado Crkvenac i predsjednica revijskog odbora Branka Jengić.

Četrnaest obrtnika krojača, dva-naest frizera, sedam kozmetičara, sedam postolara, osam zlatara osigurat će da se pet djevojaka i jedanaest mladića, na tako važan

dan u njihovim životima ne razliku-ju od onih koji imaju punu roditelj-sku skrb. Donatori akcije su: Salon Ele-gance, Banovec, Salon Šabić,

Formica, Stolnik, Dora, Konte-sa Nera, Marry me, Yazz, Salon Nada, Spoza, Ljiljana i Etno bu-tik Mara. Priključili su se i brojni fri-zeri, kozmetičari, zlatari i postolari.

PIXSELL

svaki rad za koji se uzima novac, a nije prijavljen je nelegalan rad, i kao takav predstavlja nelojalnu konkurenciju svima onima koji plaćaju svoje obveze, zaposlenike i isplaćuju plaće

ObRtnIcI na sajmU IHm U mÜncHEnU

str. 2 – 3

www.hok.hr

2 Obrtničke novine ožujak 2011. AKTUALNO

UVODNIK

Poštovani čitatelji,Nadamo se da ćete i u ovom broju

Obrtničkih novina naći zanimljive i korisne informacije. Proteklih mjesec dana bilo je dinamično, pratili smo puno aktivnosti, ali možemo reći da je ožujak bio obilježen sivom eko-nomijom. Vlada je usvojila prijedlog Zakona o sprječavanju neregistrirane djelatnosti i uputila ga u saborsku pro-ceduru, čime su privedena (priželjkiva-nom) kraju desetogodišnja nastojanja HOK-a da se zakonski riješi ovaj kronič-ni problem obrtništva, ali i ukupnog gospodarstva. Unatoč tome što se u

dijelu javnosti pokušava obezvrijediti ovaj zakonski prijedlog i unaprijed ga osuditi na propast zbog, kako neki smatraju, teške provedivosti u praksi, ne valja smetnuti s uma njegovu po-zitivnu intenciju – spriječiti nelojalnu konkurenciju onih koji rade bez regi-stracije, koji za razliku od registriranih, ne plaćaju poreze i doprinose… Ožu-jak su obilježile i brojne sjednice novo-konstituiranih cehova i sekcija, iza nas je i najveći europski sajam obrtništva u Münchenu, na kojem je nastupilo 13 naših izlagača. Dok ovaj broj Obrtničkih novina dođe na Vaše adrese, održat će se i 53. međunarodni obrtnički sajam u Zagrebu i Međunarodni gospodarski sajam u Mostaru. Održali smo i uspješ-nu EU konferenciju na kojoj su obrtnici mogli čuti preporuke šefa Delegacije EU u Hrvatskoj Paula Vandorena, kao i iskustva kolega iz Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije. Pri kraju smo s veli-kim projektom Obrtnička kartica, koju ćete uskoro dobiti poštom. O tome ćemo detaljnije u sljedećem broju. Do tada, čitajte Vaše novine i pratite novo-sti na www.hok.hr

Srdačan pozdrav do novog broja,glavna urednica Snježana Tomić

U svom obiteljskom okruženju u Daruvaru 13. ožujka napustio nas je najstariji hrvatski obrtnik, doživotni počasni član Hrvatske obrtničke ko­more Miroslav Krivohlavek. Gene­racije hrvatskih obrtnika zahvalne su Miroslavu Krivohlaveku na njegovom 63-godišnjem neprekinutim obrtnič­kom putu. Na životni i obrtnički put u svojoj karijeri izveo je, i tajnama zanata i obrtništva podučio, brojne naučnike. Svima je služio kao uzor, čak i umjesto oca: krasila ga je velika energija, do­sljednost i savjesnost.

Hrvatska obrtnička komora dodi­jelila je odlukom Skupštine Hrvatske obrtničke komore Miroslavu Krivo­

miroslav KrivohlavekIN MEMORIAM

hlaveku na njegov 90. rođendan 1999. godine počasno članstvo, za uspješan dugogodišnji rad u obrtu i za promica­nje tradicionalnih vrijednosti hrvatskog obrtništva. Bio je omiljen obrtnik, volio je svoj obrt, širio je optimizam i vjeru u predan rad, život i ljude. Kada je kao počasni član HOK-a dolazio na sve­čane akademije HOK-a u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, nakon predstavljanja i pozdrava pratile su ga ovacije nazočnih i dugi pljesak.

Školovao se u internatu u Pečuhu i u trogodišnjem naukovanju izučio je zanat krojača. Naporno je radio kao pomoćnik, a kad je završio na-ukovanje, položio je majstorski ispit. Godine 1936. godine unajmio je lokal i počeo raditi u vlastitom obrtu. Ra­dio je isprva u Grubišnom Polju, a od 1946. godine u Daruvaru.

Njegova poruka mlađim naraštajima uvijek je bila da čista savjest i miran san vodi u dug život. Njegov optimističan duh i karakter, vitalnost i mudrost kao i skromnost i dostojanstvenost i iskrena briga za druge ljude, dugo će se pamti­ti, podsjećajući da biti hrvatski obrtnik može biti teško, ali da jedino rad, trud i častan posao, zadužuje generacije koje dolaze.

N. Klapčić

Na inicijativu Hrvatske obrtničke komore na sjednici Vlade 17. ožujka Saboru je upućen Pri­

jedlog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistriranih djelatnosti.

Nakon deset godina nastojanja Ko­more da se zakonski riješi problem nere­gistriranih djelatnosti koje su nelojalna konkurencija registriranim obrtnicima, Ministarstvo gospodarstva, rada i podu­zetništva prihvatilo je inicijativu HOK-a za donošenje posebnog zakona.

neregistrirane djelatnostiOvaj prijedlog Zakona usredotočuje

se na najznačajniji oblik sive ekonomi­je, a to je obavljanje neregistrirane dje­latnosti, što podrazumijeva obavljanje djelatnosti bez upisa u odgovarajući registar (Obrtni registar, registar Trgo­vačkog suda i dr. ), odnosno bez prijave poreznim tijelima. Takvo obavljanje djelatnosti onemogućava provedbu in­spekcijskog nadzora nad djelatnostima u kojima je pojava neregistriranog rada najzastupljenija, kao što su mehani­čarske usluge, frizerske usluge, usluge popravaka raznih kućanskih aparata, ilegalna priprema i dostava hrane (ca-tering), građevinske, stolarske usluge i slično.

Zakon zabranjuje obavljanje nere­gistrirane djelatnosti, a pod takvima se smatraju slučajevi kada sudionik – pravna ili fizička osoba obavlja dje­latnost za koju nije registrirana i kada nema zakonom propisane akte o ispu­njavanju uvjeta za obavljanje registri­ranih djelatnosti, kao i kada obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja.

NA INIcIjAtIvu HOK-a vLADA uPutILA SABORu ZAKON O SPRjEČAvANju NEREGIStRIRANIH DjELAtNOStI

Fušeri – postanite majstori! usporedno s

donošenjem ovog propisa Komora se zalaže za porezne olakšice kod oporezivanja dohotka, odnosno dobiti za početne godine rada

Novost je da se sudionikom u obav­ljanju neregistrirane djelatnosti smatra fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas u tisku, putem televizije, radija i drugih medija, ili na neki drugi način dostupan javno­sti, u kojem traži ili nudi uslugu koja nije registrirana.

IznimkeU prijedlogu Zakona predviđene su

i iznimke koje se ne smatraju obavlja­njem neregistrirane djelatnosti. Riječ je o obavljanju rada za vlastite potrebe, rodbinskoj pomoći, susjedskoj pomoći, obavljanju nužnog rada za sprečavanje nesreće ili otklanjanje posljedica pri­

HOK NA SjEDNIcI SABORSKOG ODBORA ZA RAvNOPRAvNOSt SPOLOvA

Ana Šerić Konjikovac o radnim i socijalnim pravima žena

Ana Šerić Konjikovac imala je izlaganje na sjednici

Povodom obilježavanja Međuna­rodnog dana žena 8. ožujka Od­bor za ravnopravnost spolova Hr­

vatskog sabora organizirao je 4. ožujka tematsku sjednicu na temu »100 godina poslije: radna i socijalna prava žena u Republici Hrvatskoj«.

HOK je na toj sjednici predstavljala Ana Šerić Konjikovac, predsjedni­ca Odbora za ravnopravnost spolova

Nenad Klapčić �

Hrvatsko društvo kao cjelina treba brinuti zbog postojanja sive ekonomije, jer ona ima utjecaj na sve segmente društva – porezni obveznici snose veći porezni teret, poduzetnici doživljavaju nelojalnu konkurenciju, potrošačima kupnja robe ili usluga iz sive ekonomije znači da ostaju bez zaštite, ako je roba neispravna ili usluga loša. Sve to zajedno dovodi do toga da je ukupno gospodarstvo manje produktivno, značajan dio gospodarskih aktivnosti nije uračunat u ukupno gospodarstvo, zbog čega se veći broj važnih ekonomskih pokazatelja, poput BDP-a čini manjim nego što jest.

Utjecaj na gospodarstvo

HOK-a. Sudjelujući u raspravi Ana Šerić Konjikovac je istaknula da je prošlogodišnja tematska sjednica ovog saborskog odbora bila poticaj da HOK osnuje Odbor za ravnopravnost spolo­va Hrvatske obrtničke komore kao stal­no radno tijelo koje će se baviti rodnom ravnopravnošću.

– Nakon ne samo proteklih 100 godi­na, već i više stoljeća hrvatskog obrtniš­tva, danas ipak imamo institucionalne osnove da radimo na poboljšanju rad­

nog i socijalnog statusa žena u obrtniš­tvu – napomenula je Konjikovac. Ipak, preostalo je još mnogo posla u promjeni vrijednosnog sustava, kazala je Konji­kovac, što je dugoročni cilj prošle godi­ne usvojene Strategije razvoja ženskog poduzetništva, kojim bi se ženi olakšalo da poslovi koji se obavljaju u kućanstvu budu ravnomjernije raspoređeni ili ba­rem društveno vrednovani i poduprti, čime bi se, pored ostalog, oslobodio po­duzetnički potencijal žena.

– Raduju nas postignuća naših par­tnerskih institucija – HZZ-a, HGK, udruga i drugih koji već ostvaruju ra­znovrsne programe, dijelom financirane iz EU-fondova, a namijenjene jačanju radnog i socijalnog statusa zaposlenica i poduzetnica – rekla je Konjikovac.

Prije same sjednice Odbor za rav­nopravnost spolova Hrvatskog sabora zatražio je od HOK-a kratku analizu položaja žena u obrtništvu i upravnim strukturama HOK-a, koja je pokazala da je udio žena kao vlasnica u obrtniš­tvu i dalje 32 posto, i da je među zapo­slenima u hrvatskim obrtima 50 posto žena, kao i prije godinu dana.

Broj žena na čelu udruženja obrtnika porastao je od prošle godine s 12 na 16 posto, a u cehovima HOK-a s 10 na 18 posto. I dalje je najviše žena u Cehu fri­zera i kozmetičara 6 od 9 (67 posto), dok je žena od ove godine, nakon izbora i no­vih imenovanja značajno više i u Cehu trgovine HOK-a: 4 od 9 u (44 posto).

Približavaju se 4. obrtničke sport­ske igre, a predviđeni termin je od

19. do 22. svibnja 2011. godine u ho­telskom kompleksu »Solaris« pokraj Šibenika. Troškove za svoje sudionike snose područne obrtničke komore, s tim da je Upravni odbor donio odluku da

4. obrtničke sportske igreće sufinancirati POK-ove u iznosu od 600 kuna po sudioniku. Broj sudionika po pojedinom POK-u koje sufinancira HOK ne može biti veći od 30. Podsjeća­mo POK-ove da je i ove godine suorga­nizator 4. OSI 2011. turistička agencija Dubrovnik Sun d.o.o. iz Dubrovnika.

Organizacijski Odbor za 4. OSI Vas moli da najkasnije do 18. travnja 2011. godine dostavite u HOK, uz obveznu na­znaku »za Borisa Karduma« (tel. 01/4806 623, 091/4806 623), podatke o ukupnom broju sudionika i podatke o broju sporto­va u kojima sudjeluje Vaš POK.

B. Kardum

Natjecatelji će se moći okušati u sljedećim sportovima:

Mali nogomet (muškarci)Tenis (pojedinačno muškarci i žene)Stolni tenis (pojedinačno muškarci i žene)Kuglanje (ekipno muškarci i žene)Potezanje užeta (ekipu čine 6 muškara­ca i 3 žene)Pikado (ekipu čine 2 žene i 1 muškarac)

uSKORO u SOLARISu

www.hok.hr

3ožujak 2011.Obrtničke novine

NA INIcIjAtIvu HOK-a vLADA uPutILA SABORu ZAKON O SPRjEČAvANju NEREGIStRIRANIH DjELAtNOStI

Fušeri – postanite majstori!

rodnih i drugih nesreća i volontiranje, pod uvjetom da nema novčane naknade za obavljeni posao.

Neregistrirano obavljanje djelatnosti je nelojalna konkurencija registriranim gospodarstvenicima, posljedica koje je neravnopravan položaj na tržištu i ugro­ženost registriranih djelatnosti zbog gu­bitka tržišta i zbog opterećenja javnim davanjima koja registrirani moraju pod­nijeti za sebe i dodatno za neregistrirane koji ih ne plaćaju, stav je Hrvatske obrt­ničke komore. Stoga se kroz ovaj nacrt prijedloga Zakona o zabrani i sprječava­nju obavljanja neregistrirane djelatnosti nastoji postići smanjenje udjela neregi­striranih djelatnosti, odnosno neregistri­rane navesti da se registriraju i posluju u jednakim uvjetima tržišta.

– Želja nam je da »fuš-majstori« prestanu biti »fuš« i postanu »maj­stori«, da svoju djelatnost obavljaju

u propisanim uvjetima sigurnosti i za sebe i za svoje korisnike, da izdaju ra­čun na temelju kojega se proizvod ili usluga može reklamirati zbog nedosta­taka, da na temelju ostvarene zarade pridonose zajednici. Nitko nikoga ne sprječava da radi, da radi puno, da radi dodatno i poboljša svoju plaću. Jedino se želi da svatko tko zarađuje, jedna­ko s drugima i pridonosi, a ne da za sebe zadržava sve i da zbog toga drugi za njega plaćaju više – kaže Dragu-tin Ranogajec, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Hrvatska obrtnička komora se, us­poredno s donošenjem ovog propisa, zalaže i za porezne olakšice kod opo­rezivanja dohotka, odnosno dobiti za početne godine rada.

Ovlasti inspekcijeOvaj Prijedlog Zakona daje inspek­

ciji šire ovlasti nego što je imala dosad, budući da na temelju naloga prekršaj­nog suda dobivaju mogućnost inspek­cijskog nadzora prostorija u kojima se obavlja neregistrirana djelatnost (po­drumi, stanovi, garaže…), što dosad nije bio slučaj, jer su dosad inspektori smjeli ulaziti samo u prostorije registri­ranih obrtnika ili poduzetnika.

Što se tiče kažnjavanja, osim novča­nih kazni, predviđene su i zaštitne mje­re pečaćenja prostorija za rad i odu­zimanja predmeta, postrojenja i druge opreme za rad, te oduzimanje imovin­ske koristi od nelegalnog rada.

Prijedlog Zakona predviđa novčane kazne za pravne osobe koje obavljaju neregistriranu djelatnost u iznosu od 20 do 50 tisuća kuna, a odgovorne osobe u pravnoj osobi od 5 do 20 tisuća kuna. Za fizičke osobe koje obavljaju neregi­striranu djelatnost predviđene su kazne u iznosu od 10 do 30 tisuća kuna.

Predviđene kazne za fizičke osobe – naručitelje nelegalnog rada kreću se od 3 do 10 tisuća kuna, a za fizičke i pravne osobe koje nude, odnosno re­klamiraju obavljanje neregistriranih djelatnosti od 5 do 10 tisuća kuna za fizičke, te od 10 do 15 tisuća kuna za pravne osobe.

Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović primio je 3. ožujka novo vodstvo HOK-a koje ga je upo­

znalo s aktualnim stanjem u obrtništvu te s najznačajnijim aktivnostima i inici­jativama HOK-a u ovoj godini i sljede­ćem razdoblju. U izaslanstvu HOK-a, uz predsjednika Dragutina Ranogajca bili su potpredsjednici Ivan Klarić, Stjepan Knežević, Ivan Obad i Igor Vojinović te glavna tajnica Mira Čegec i savjetnik predsjednika Krešimir Jušić.

U razgovoru s izaslanstvom HOK-a predsjednik RH Josipović istaknuo je interes i potrebu rješavanja problema hrvatskog obrtništva, kao i ukupnog gospodarstva RH, u cilju što bržeg izla­ska iz gospodarske i financijske krize

Podrška obrtništvu

vODStvO HOK-a KOD PREDSjEDNIKA RH jOSIPOvIćA

Zajednička snimka čelnika HOK-a i predsjednika Josipovića

te kvalitetnije prilagodbe europskim standardima.

Govoreći o problemima obrtništva, predsjednik HOK-a Ranogajec naglasio je kako će se HOK u komunikaciji s re­sornim ministarstvima fokusirati na ne­koliko tema važnih za poslovanje obrtni­ka i nastupati s jakim argumentima, kako bi pokazali da su respektabilan partner.

Na jučerašnjem susretu, od broj­nih tema, izdvojen je problem zašti­te vjerovnika, uključivanje HOK-a u gospodarsku diplomaciju te jačanje strukovnog obrazovanja. Predsjednik Ranogajec ujedno je predsjedniku RH Josipoviću uputio zamolbu za pokrovi­teljstvo i sudjelovanje na ovogodišnjoj Akademiji u povodu Dana HOK-a. (st)

Vlada RH imenovala je 3. veljače mr. sc. Ivana Zvonimira Ga-lića novim ravnateljem Uprave

za obrt u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Ivan Zvonimir Galić rođen je 1973. godine u Splitu.

Po zanimanju dipl. ing. elektroteh­nike, diplomirao je 1999. godine na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu, a 2009. godine magistrirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Što se tiče profesionalne karijere, prije dolaska u MINGORP bio je direktor tvrt­ke za savjetovanje u poslovanju malih poduzeća. Prije toga, od 2000. do 2009. godine radio je na rukovodećim mjesti­ma u Hrvatskom telekomu i Gramatu, na poslovima vezanim uz razvoj telekomu­nikacijskih usluga, prodaju usluga ključ­nim kupcima, organizaciju poslovanja, analizu odnosa s kupcima i dr.

Kada je riječ o novoj funkciji, cilj mu je na čelu Uprave za obrt pripremiti male poduzetnike i obrtnike za ulazak u Europsku uniju – novo tržište u smislu prodaje, ali i novu konkurenciju.

– Važno je da obrtnici budu pripre­mljeni i informirani o svim izazovima koji ih očekuju. Naravno, i da znaju iza­zovima odgovoriti. Stoga, planiramo edukacijske programa u cilju osvajanja novih kupaca, ali i dobivanja odgova­rajućih certifikata nužnih za poslovanje u EU. Planiramo organiziranje i podu­

IvAN ZvONIMIR GALIć NOvI RAvNAtELj uPRAvE ZA OBRt

cilj nam je pripremiti obrtnike za EU

Ivan Zvonimir Galić

piranje susreta, na kojima će se prezen­tirati hrvatski proizvodi. Jednako tako ćemo educirati naše poduzetnike o na­stupu na tržištu, načinu dolaska do ku­paca putem informacijskih tehnologija, načinu osiguranja poslovanja. Također ćemo na kvalitetan način informira­ti male poduzetnike o mogućnostima korištenja potpora iz EU fondova koji su nam na raspolaganju – kazao je za Obrtničke novine mr. sc. Ivan Zvonimir Galić.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec sa suradnicima sastao se 23. ožuj­

ka u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva s ministrom Đurom Popijačem, državnom tajnicom za malo gospodarstvo Tihanom Kraljić i ravnateljem Uprave za obrt Ivanom Zvonimirom Galićem. Teme razgovo­ra bile su nelikvidnost, izmjene Zakona o obrtu, strukovno obrazovanje i Zakon o zabrani i sprečavanju neregistriranih djelatnosti, a sve s ciljem unaprjeđenja uvjeta poslovanja za obrtnike.

strukovno obrazovanje– Dobili smo potporu Ministarstva

kada je riječ o učvršćivanju javnih ovlasti u strukovnom obrazovanju, s ciljem da kadrovi koji izlaze iz stru­kovnih obrtničkih škola budu spremni za tržište rada, i pritom je svejedno gdje će raditi – u obrtu ili trgovačkom društvu. Samo ulaganjem u obrazova­nje možemo se oduprijeti konkurenciji

SAStANAK PREDSjEDNIKA HOK-a DRAGutINA RANOGAjcA S MINIStROM GOSPODARStvA, RADA I PODuZEtNIŠtvA ĐuROM POPIjAČEM

Želimo zaštititi one koji posluju legalno

Svaki rad za koji se uzima novac, a nije prijavljen je nelegalan rad, i kao takav predstavlja konkurenciju svima onima koji plaćaju svoje obveze, zaposlenike i isplaćuju plaće, rekao je ministar Đuro Popijač

koja obrtnike čeka ulaskom u EU. Ta­kođer, zajedno ćemo pronaći modele povlačenja sredstava kroz tzv. grant sheme, koje su dostupni obrtnicima. Ustrajat ćemo na tome da uz kvalitetnu informaciju obrtnici mogu konkurirati za ta sredstva – kazao je na konferenciji za novinare neposredno nakon sastanka Dragutin Ranogajec, predsjednik Hr­vatske obrtničke komore.

Ministar Đuro Popijač kazao je kako su se u razgovorima posebno dotaknuli Zakona o zabrani i sprečavanju neregi­striranih djelatnosti, za čiju su proved­bu obrtnici životno zainteresirani. Do­dao je da je svaki rad za koji se uzima novac, a nije prijavljen – nelegalan rad, i kao takav predstavlja konkurenciju svima onima koji plaćaju svoje obveze, zaposlenike i isplaćuju plaće.

– Svrha zakona je navesti one koji ne posluju legalno da prijave svoj rad, da posluju po zakonu i doprinose zajedni­ci. Što se tiče ovlasti inspektora, oni do­sad nisu mogli ulaziti u prostorije gdje

se obavlja nelegalna djelatnost, nego su samo kontrolirali registrirane obrtnike. Ovaj zakon omogućuje im ulazak i u takve prostore, poput podruma, garaža i slično – kazao je predsjednik HOK-a Ranogajec. Probleme imaju i oštećeni potrošači, koji kasnije ne mogu rekla­mirati loše obavljen posao. Novost Zakona su i kazne za naručitelje posla – dodao je Ranogajec.

Tumačenja ZakonaŠto se tiče napisa u medijima o

tome da se ni berba grožđa neće smjeti obavljati uz pomoć prijatelja, Popijač je pojasnio da je riječ o nakaradnim tumačenjima zakona, kojima se omalo­važavaju svi oni koji rade legalno.

– Ako netko zasadi 2-3 tisuće čokota, to ne predstavlja ekonomsku kategori­ju, ali ako zasadi 10 hektara vinograda, morat će zaposliti radnike, a to više nije hobi. Ovim zakonom omogućit će se i sprečavanje oglašavanja usluga koje nisu registrirane – dodao je Popijač.

Renata Puljiz �Na konferenciji za tisak u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva ove godi-ne organizator je jubilarnog XV. nacionalnog savjetovanja o gos-podarstvu i poduzetništvu koje se održava pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske. Sa-vjetovanje će, kao i dosadašnjih godina, biti održano u Šibeniku u hotelskom naselju »Solaris« kra-jem svibnja. I ove godine bit će održane mnogobrojne radionice za obrtnike i poduzetnike i dodi-jeljene nagrade najuspješnijim poduzetnicima u 2011. godini, kao i poduzetničkim potpornim institucijama. Više informacija uskoro na www.hok.hr i www.mingorp.hr

15. nacionalno savjetovanje o gospodarstvu i poduzetništvu

www.hok.hr

4 Obrtničke novine ožujak 2011. MEĐUNARODNA SURADNJA

– Jedinstveno tržište Europske unije izvrsna je prilika za Hrvatsku, koja se već sada nalazi na visokoj razini inte­gracije. Koristi od jedinstvenog tržišta veće su od rizika koje ono nosi, a prili­ke će moći zgrabiti oni koji se već sada pripremaju za budućnost. Država mora nastaviti s nužnim reformama i osigu­rati stabilan zakonski okvir – poručio je obrtnicima veleposlanik Paul Van-doren, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj na konferenciji »Obrtništvo u Europskoj uniji«, održanoj 21. ožujka u Hrvatskoj obrtničkoj komori.

Vandoren je kazao kako država mora otvoriti prostor za izravna strana ulaga­nja te poboljšati ukupnu investicijsku klimu u zemlji, a obrtnicima i poduzet­nicima je poručio da ulože više napora u istraživanje svojih mogućnosti i ana­lizu tržišta EU, kako bi definirali spe­cijalizirane segmente tržišta u kojima imaju komparativne prednosti.

slovenska iskustvaPredsjednik Hrvatske obrtničke ko­

more Dragutin Ranogajec je istak­

Obrtnička komora Makedonije zain­teresirana je za uspostavljanje kon­

kretne suradnje s Hrvatskom obrtnič­kom komorom, prije svega u području zakonodavstva koje regulira organizaci­ju komorskog sustava i strukovno obra­zovanje, istaknuto je na sastanku pred­sjednika HOK-a Dragutina Ranogajca i potpredsjednika Ivana Obada i surad­nika s predstavnicima Obrtničke komore Makedonije 8. ožujka u HOK-u.

Predsjednik Ranogajec kazao je kako će HOK kolegama iz Makedonije pru­žiti svu potrebnu stručnu pomoć i pre­nijeti iskustva vezana za Zakon o obrtu, koji je u Hrvatskoj u postupku izrade izmjena i dopuna, dok se u Makedoniji priprema novi zakonski tekst.

Članica Upravnog odbora Obrtničke komore Makedonije Marija Gaceva naglasila je kako OKM želi surađivati s HOK-om i na konkretnim projektima,

Odbor za koordinaciju i stručno praćenje pregovora RH s EU i re­

alizaciju europskih projekata HOK-a za­sjedao je 21. ožujka. Osim prihvaćanja izvještaja o radu u proteklom mandatu, Odbor je primio na znanje informacije o novim EU projektima koji su odobreni ili upravo kandidirani. Tako će se iz progra­ma IPA (EU fond pretpristupne pomoći) financirati projekt energetske učinkovi­tosti, kojega će HOK provesti u suradnji s Obrtnom zbornicom Slovenije, dok se za projekt kandidiran za sredstva u sklo­pu IPA 2010 FFRAC-a tek očekuje zavr­šetak selekcijskog postupka.

Odbor je zadužio Stručnu službu HOK-a da sastavi anketu, kojom će se već postojeća radna grupa pod nazivom

ODBOR ZA Eu

U planu proširenje Radne grupe za EU fondove

Sa sjednice Odbora za EU

Radna grupa za EU fondove i projekte popuniti zainteresiranim osobama koje bi se bavile europskim fondovima i pro­jektima.

Anketa će se proslijediti na sve po­dručne obrtničke komore i udruženja obrtnika, nakon čega će Odbor biti izvi­ješten o zanimanju zaposlenika komor­skog sustava za edukaciju o pripremi i upravljanju EU projektima.

Odbor je primio na znanje povratnu informaciju Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva o statusu obrtnika u pripremi grant shema za strukturne fondove EU, te je prihvatio informaciju o stanju pregovaračkog postupka izme­đu RH i EU.

N. Klapčić

MEĐuNARODNA KONFERENcIjA O OBRtNIŠtvu u EuROPSKOj uNIjI

Prilike će zgrabiti oni koji se već pripremaju Mogućnost korištenja

strukturnih fondova, jeftiniji i brži pristup novim tehnologijama i znanjima, ukidanje carina, više platne discipline i poslovne etike, prednosti su ulaska u Eu, naglašeno je na konferenciji

Veleposlanik Paul Vandoren

Renata Puljiz �

nuo kako je u ovom trenutku hrvatsko obrtništvo na pola puta, kada je riječ o spremnosti za ulazak u EU. Najavio je i novi projekt odobren Hrvatskoj obrt­ničkoj komori, vrijedan 4 milijuna kuna u okviru programa IPA. Riječ je o pro­jektu prekogranične suradnje Hrvatske i Slovenije u kojem će hrvatski i slo­venski obrtnici razmjenjivati poslovna iskustva i tehnologiju u području ob­novljivih izvora energije.

– Da bi mogli dobro iskoristiti sred­stva koja Unija usmjerava za regionalni razvoj i konkurentnost gospodarstva, grant sheme trebaju biti programirane po mjeri potreba lokalnog gospodarstva i za to ćemo se zalagati u našim kon­taktima s relevantnim ministarstvima – kazao je Ranogajec.

O iskustvima slovenskih obrtnika na konferenciji je govorio Štefan Pavlinjek, predsjednik Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije. Kao neke od prednosti član­

stva u EU izdvojio je mogućnost kori­štenja strukturnih fondova, jeftiniji i brži pristup novim tehnologijama i znanjima, ukidanje carinskih i ostalih troškova na granicama, lakšu trgovinu i promet, više platne discipline i poslovne etike.

Hrvatska iskustvaO poduzetim mjerama Slovenije za

pripremu malog gospodarstva za uvje­te u EU i korištenje sredstava EU fon­dova izlaganje je održala mag. Edita Granatir Lapuh, direktorica Uprave za poduzetništvo i konkurentnost u Ministarstvu za gospodarstvo Republi­ke Slovenije. Mag. Vinka Soljačić iz Uprave za unutrašnje tržište Slovenije govorila je o harmonizaciji tehničkog zakonodavstva, s posebnim naglaskom na slobodan protok roba.

Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i po­duzetništva RH, govorila je o mjerama Vlade RH za prilagodbu gospodarstva poslovanju u EU i korištenju raspoloži­vih fondova.

– Vlada RH i Ministarstvo gospodar­stva, rada i poduzetništva ne zaostaju u ničemu, kada je riječ o poticanju malog i srednjeg gospodarstva, a kada je riječ o prilagodbi propisa s EU, hrvatsko za­konodavstvo u potpunosti je usklađeno s regulativom Europske unije – doda­la je Kraljić. Što se tiče pretpristupnih fondova, napomenula je da je najvaž­nije osposobiti kadrove koji će raditi na provedbi projekata za povlačenje sredstava. Pozvala je Hrvatsku obrt­ničku komoru da se na razini udruženja obrtnika i područnih obrtničkih komora uključi u provedbu Operativnog progra­ma razvoja regionalne konkurentnosti.

Korisna hrvatska iskustvaSnježana Tomić �

Hrvatska obrtnička komora pružit će stručnu pomoć kolegama iz Makedonije

U okviru posjeta 63. međunarodnom sajmu obrtništva u Münchenu

(IHM), predstavnici Hrvatske obrtničke komore na čelu s predsjednikom HOK-a Dragutinom Ranogajcem, sudjelovali su 16. ožujka na službenom otvaranju sajma i na radnom sastanku s partneri­ma iz Obrtničke komore za München i Gornju Bavarsku (HWK).

U hrvatskoj delegaciji bili su pot­predsjednici Ivan Obad i Igor Voji-nović, predsjednik Odbora za sajmove Mario Paliska, glavna tajnica HOK-a Mira Čegec, državna tajnica za podu­zetništvo iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić i generalni konzul RH u Münchenu Vla-dimir Duvnjak. Bavarsku delegaciju činili su predsjednik HWK Heinrich Traublinger, glavni tajnici dr. Lothar Semper i dr. Frank Hüpers te držav­na tajnica iz bavarskog Ministarstva gospodarstva, infrastrukture, prometa i tehnologije Katja Hessel. Na radnom sastanku hrvatske i bavarske delegacije razgovaralo se o stanju u gospodarstvu

DELEGAcIjA HOK-a NA SAjMu IHM 2011. u MÜNcHENu

Širenje gospodarske suradnje s bavarskom

Boris Kardum �

OBRtNIČKA KOMORA MAKEDONIjE

Predstavnici Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije

posebice u povezivanju obrtnika na do­maćim i inozemnim sajmovima te po­slovnim razgovorima.

U izaslanstvu OKM bili su i predstav­nik Ministarstva ekonomije Makedoni­

je Imerali Baftijari, lokalni ekspert Dimitar Georgievski te predstavnica Obrtničke komore Koblenz iz Njemač­ke Olivija Sterjova, s kojom OKM su­rađuje posljednjih deset godina.

Hrvatska i bavarska delegacija na okupu

i obrtništvu te o međunarodnim raču­novodstvenim standardima. Posebno značajna tema bila je vertikalna pro­hodnost u strukovnom obrazovanju koja majstorima u Bavarskoj omoguću­je upis studija na državnim fakultetima i sveučilištima. Obrtnička komora za München i Gornju Bavarsku je 2009. godine uvođenjem ovog inovativnog modela u pokrajinsko zakonodavstvo ponovno dokazala da i u ovom područ­ju prednjači pred drugim nacionalnim i europskim komorama. Pored toga, najavljeno je delegacijsko putovanje bavarskog ministra gospodarstva Mar­tina Zeila u Zagreb od 31. svibnja do 1. lipnja 2011. godine. Cilj putovanja je kroz razgovore s predstavnicima Vlade, gospodarstva, komora i gospodarskih udruga pridonijeti jačanju gospodarskih odnosa između Bavarske i Hrvatske. Za gospodarsku delegaciju organizirat će se okrugli stol o temama iz područja energetike, strojarstva i izgradnje po­strojenja, tehnologije zaštite okoliša te prometne infrastrukture/logistike. Osim toga, predviđeni su individualni razgovori s predstavnicima hrvatskih poduzeća.

www.hok.hr

5ožujak 2011.Obrtničke novineCEHOVI

Na dvodnevnom savjetovanju održanom 10. i 11. ožujka 2011. godine u središtu pozor­

nosti bila je edukacija i informiranje potrošača i trgovaca.

Prvoga dana na konferenciji u Mini­starstvu gospodarstva, rada i poduzet­ništva naglasak je stavljen na važnost provođenja edukacije i informiranja potrošača, kako na nacionalnoj, tako

SAvjEtOvANjE O PROvEDBI POLItIKE ZAŠtItE POtROŠAČA

I potrošači i trgovci moraju znati svoja prava i obveze

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, HGK i HOK dvodnevnim savjetovanjem o edukaciji i informiranju potrošača i trgovaca obilježili su Dan potrošača

Zaključci Savjetovanja

I na ovom dijelu Savjetovanja donijeti su određeni zaključci, koji će biti predmet razmatranja Udruženja trgovine i Ceha trgovaca:

HGK i HOK će se svojim djelovanjem zalagati za stvaranje ravnoteže između interesa gospodarskih subjekata i potrošača na tržištu, kao i za djelotvornu

zaštitu potrošača kao osnovnu stečevinu civilizacijskog i demokratskog društva.

HGK i HOK će, uz pomoć MINGORP-a, nastaviti s isticanjem primjera dobre prakse, jer je razmjena iskustava najbolji put da se nađu pravi standardi i

mjerila zaštite potrošača.

Ciljevi politike zaštite potrošača vezani su uz osiguranje racionalne zaštite, kako bi potrošači dobili pravedan udio u tržišnom gospodarstvu, ali ne na

korist drugih.

Predlažu se promjene u pojednostavnjivanju postupka reklamacije u okviru poslovne prakse trgovaca, s ciljem pružanje jasnih uputa potrošačima veza-

no uz reklamacije uz kontinuiranu edukaciju potrošača i trgovaca.

HGK i HOK će u suradnji za MINGORP-om kontinuirano raditi na unapređe-nju zakonodavstva, vodeći se potrebom za uravnoteženjem interesa trgo-

vaca i potrošača te poštujući ekonomske interese obiju strana.

Sa savjetovanja u Hrvatskoj gospodarskoj komori

i regionalnoj odnosno lokalnoj razini. Drugoga dana savjetovanje je održano u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a suorganizator je bila i Hrvatska obrt­nička komora. Na konferenciji se po­

kušalo ukazati na važnost edukacije i informiranja trgovaca i potrošača, s posebnim naglaskom na reklamacij­ski postupak i primjere dobre prakse trgovaca.

Potrebna ravnotežaDragutin Ranogajec, predsjednik

Hrvatske obrtničke komore, naglasio je dvojnost u kojoj se nalazi: ujutro razmišlja kao trgovac, a poslijepod­ne kao potrošač. Po njemu, važno je pronaći potrebnu ravnotežu, kako taj odnos ne bi bio konfliktan nego za­dovoljavajući za obje strane. Ovakva savjetovanja predstavljaju konkretan doprinos unapređivanju odnosa trgo­vaca i potrošača, pri čemu podržava ideju da se planski afirmira hrvatske proizvode, što izravno utječe na stabi­lizaciju tržišta.

Nadan Vidošević, predsjednik Hr­vatske gospodarske komore, istaknuo je značajnu ulogu ponašanja potrošača, posebno kad je riječ o izboru proizvoda koji se nude na trgovačkim policama. Naznačio je kako je upravo potrošač

onaj koji velikim dijelom opredjeljuje i kretanja u domaćoj proizvodnji.

Državni tajnik u Ministarstvu gos­podarstva, rada i poduzetništva Kre-šimir Rožman naglasio je da zaštita potrošača znači odgovornost u prodaji roba i usluga, odgovornost u sigurnosti proizvoda, odgovornost u načinu for­miranja i isticanja cijena i proizvoda, odgovornost pri prodaji proizvoda na potrošački kredit i odgovornost u ogla­šavanju.

Govoreći o mjestu i položaju ma­lih trgovaca – obrtnika Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri HOK-u, naglasio je teškoće s kojima se mali trgovci susreću u primjeni zakonskih odredbi, koje su često krute i nejasne. Šuma propisa i šuma nadležnosti uzro­kuju pravnu nesigurnost malih trgova­ca, koji su ispali prave žrtve prilagođi­vanja zakonskim odredbama – kazao je Vukelić.

Primjeri iz prakseLjerka Puljić, predsjednica Udru­

ženja trgovine pri HGK, ukazala je na mjesto i ulogu trgovine u našem gospo­darskom životu. Kako je kazala, izazov domaćoj trgovini predstavljaju strani trgovački lanci, koji imaju najmanje marže i najučinkovitije sustave.

O zakonskim odredbama reklama­cijskog postupka govorio je dr. Marko Baretić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U nastavku savjetovanja iznijeti su konkretni primjeri dobre prakse trgova­ca u reklamacijskom postupku. Nenad Kurtović, predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača iz Splita iznio je najčešće probleme potrošača na po­dručju koje pokriva njegov Savez, a Sanja Želinski Matunec iz Hrvatske obrtničke komore primjere reklamacij­skog postupka trgovaca obrtnika.

Medijski pokrovitelj ovih skupova bila je Suvremena trgovina.

HOK/Suvremena trgovina

Ceh trgovine u novom sazivu razmatrao je na prvoj sjednici 10. ožujka brojne probleme obrtničke trgovine, među kojima je istaknut negativan odnos TDR-a spram ma-lih trgovaca u pogledu smanjenja rabata i nametanja drugih nepo-voljnih uvjeta. Stoga će se zatražiti sastanak s vodstvom TDR-a, kako bi se pokušalo naći rješenje koje će odgovarati objema stranama.

Predsjednik Ceha Boris Vukelić istaknuo je kako su mali trgov-ci obrtnici u nezavidnoj situaciji zbog gospodarske i financijske krize i sve nepovoljnijeg udjela na tržištu u korist velike trgovine, ali da se takav negativni trend može zaustaviti ukoliko država pokaže interes za spas male trgovine i osi-gura poticajne mjere.

Ceh i dalje traži da se preko HBOR-a i HAMAG-a omogući ula-ganje u trgovačke objekte i znanje za opstanak i povećanje konkurent-nosti male obrtničke trgovine te da se smanji stopa PDV-a na prehram-bene proizvode na razinu stope u zemljama u okruženju. Također, traže da se kroz reprogramiranje financijskih obaveza olakša daljnje funkcioniranje ili zatvaranje obrta i da se razmotri mogućnost sma-njivanja fiskalnih i parafiskalnih davanja do izlaska iz krize. Nadalje, traže da se mjerama gospodarske politike potiče obrtnička trgovina na otocima, u brdsko-planinskim i ruralnim krajevima, te slabo nase-ljenim područjima.

cEH tRGOVInE

O problematici obrtničke trgovine

cEH uGOStItELjA I tuRIStIČKIH DjELAtNIKA

(st)

cEH za RIbaRstVO I aKVaKULtURU

Ceh ugostitelja i turističkih dje­latnika Hrvatske obrtničke komore održao je 10. ožujka

svoju konstituirajuću sjednicu, na ko­joj je utvrđena aktualna ugostiteljska problematika, a članovi Ceha dali su svoje mišljenje o aktivnostima Ceha u proteklom mandatu, kao i prijedloge za iduće razdoblje.

Pozdravljajući članove Ceha, pred­sjednik HOK-a Dragutin Ranogajec istaknuo je da pojedine zakonodav­ne aktivnosti HOK-a, posebice u vezi suzbijanja rada na crno ili reguliranja radnoga vremena itd. – idu u prilog i obrtnicima-ugostiteljima te da će svi obrtnici također imati nove mogućno­sti za informiranje koje će HOK pružiti svome članstvu, posebno o novim za­konima i propisima.

Smanjenje PDV-a– Radi rješavanja problema ugo­

stitelja nedavno je održana i tematska sjednica Odbora za turizam Hrvatskog sabora, a u tijeku je realizacija i dijela zaključaka sa 23. kongresa ugostitelja i

turističkih djelatnika HOK-a, održanog prije nekoliko mjeseci – u studenom 2010. u Zagrebu. Za pojedine zahtje­ve, poput smanjenja PDV-a u ugosti­teljstvu – potrebno je i više vremena, osobito u situaciji u kojoj javni prihodi opadaju – kazao je predsjednik Ceha Ante Mihić.

Pizza – jednostavno jeloČlanovi Ceha razmotrili su inicija­

tivu za izmjenu i dopunu popisa jed­nostavnih jela, na temelju Pravilnika o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata, kako bi i pizza bila uvrštena kao jednostavno jelo, no upravo o ovom pravilniku, bit će još govora nakon što se očituju cehovi po­dručnih komora, zaključili su članovi Ceha.

Ugostitelje muči i porezno optere­ćenje, prodaja poslovnih prostora u vlasništvu države, odnosno lokalne sa­mouprave, ograničeni ili ukinuti izdaci za reprezentaciju, ograničeni kapacite­ti i nedovoljna energičnost inspekcij­skih službi u pojedinim slučajevima, kao što su nelojalna konkurencija kroz organizaciju ugostiteljskih usluga od strane udruga, kušaonica i drugih koji za to nisu registrirani, problemi u tu­mačenju i primjeni propisa na razini lokalne samouprave ili onih koji regu­liraju buku i sl.

O pojedinim problemima, poput plaćanja devizama u ugostiteljskim objektima ili brendiranja hrvatske ugostiteljske ponude (kao odgovora

Članovi ceha razmotrili su inicijativu za izmjenu i dopunu popisa jednostavnih jela

Nenad Klapčić �

Problemi i aktivnosti u novom mandatu

novi sastav ceha

Novi članovi Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a u mandatu 2011. – 2014. su: predsjednik Ante Mihić (OK Šibensko-kninske župani-je), potpredsjednik Branko Greblički (OK Krapinsko-zagorske županije), članovi su Kata Kapelac (OK Bjelovarsko-bilogorske županije), Marko Sokolić (OK Ličko-senjske županije), Željko Pojer (OK Požeško-slavonske županije), Dragica Horvat (OK Međimurske županije), Dušan Černjul (OK Istarske županije), Zlatko Puntijar (OK Zagreb) i Tomislav Škarica (OK Splitsko-dalmatinske županije).

na globalizacijske procese), upravo se nastoje pronaći optimalna rješenja koja će zadovoljiti ugostitelje, spremne da

u postizanju ciljeva surađuju s javnim sektorom, sličnim profesionalnim aso­cijacijama (poput hotelijera) i drugima.

Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković na sjed-nici Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore 1. trav-nja najavio je da će tijekom travnja, uz sudjelovanje Ministarstva finan-cija biti odlučeno koji će sustav op-skrbe sektora ribarstva biti na snazi. Pritom postoje dvije mogućnosti u skladu s direktivama EU – kao do sada, distribucija obojenog, »pla-vog dizela« po povlaštenoj cijeni ili opskrba neobojenim dizelom koji bi bio naknadno subvencioniran, najavio je Čobanković.

Predstavnici INE najavili su da će tijekom travnja biti osposobljeno još jedno mjesto za isporuku »pla-vog dizela« – na Malom Lošinju u planu je ponovo stavljanje u funk-ciju opskrbnog mjesta na Lastovu, a o dodatnim mjestima po prijedlogu Ceha posebno će se razgovarati.

Predsjednik Ceha Vladan Bojić, kao i članovi Ceha, izrazili su zado-voljstvo mjerama koje je poduzelo Ministarstvo na rješavanju ribar-ske problematike.

Zaključak je Ceha po pitanju promjene Pravilnika o ribolovnim alatima, o čemu će se povesti po-sebna rasprava uz uključivanje županijskih savjetodavnih tijela, znanosti i struke, da prihvaća uki-danje namjene pojedinih alata uz uvjet da se definiraju tehničke karakteristike alata i postave vre-menska i prostorna ograničenja za njihovu upotrebu.

U travnju rješavanje problema goriva

(nk)

www.hok.hr

6 Obrtničke novine ožujak 2011. CEHOVI

Valter Grubica, predsjednik Sekcije brodara HOK-a sastao se 2. ožujka u Ministarstvu

mora, prometa i infrastrukture s Ma-rijem Babićem, državnim tajnikom za more, a tema razgovora bio je ulazak

NAKON SAStANKA S DRŽAvNIM tAjNIKOM ZA MORE MARIjEM BABIćEM

brodari uskoro u upravnim vijećima

lučkih uprava!? Sekcija brodara pri

HOK-u traži i da se male brodare oslobodi od plaćanja trošarina na energente koji se koriste za pogon brodova, kao što je to u zemljama Eu

Matija Justament �

Valter Grubica, predsjednik Sekcije brodara pri HOK-u

U organizaciji Ceha prijevozni­ka Hrvatske obrtničke komore 1. ožujka 2011. godine održan

je sastanak na temu »Pretovar vozila u cestovnom prometu, odgovornost i sankcije«.

U raspravi uz predstavnike Ceha prijevoznika HOK-a, sudjelovali su predstavnici Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva financija – Carinska Uprava, Hrvatske gospodar­ske komore, Hrvatskih cesta, Hrvatskih autocesta, Centra za vozila i Udruge prijevoznika.

Hrvatska obrtnička komora u više je navrata predlagala da se za prekršaj opterećenja vozila iznad najveće dopu­štene mase ili dopuštenog osovinskog

ODGOvORNOStI I SANKcIjE ZA PREtOvAR vOZILA u cEStOvNOM PROMEtu

Od naručitelja preko posrednika do prijevoznika

u vremenima kada je svaki odrađeni posao bitan za opstanak na tržištu, prijevoznici su »prisiljeni« voziti u prekršaju, a naručitelj prijevoza ne snosi nikakvu odgovornost

Matija Justament �

predstavnika brodara u upravna vijeća lučkih uprava.

– S obzirom na to da je u pripremi donošenje novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, te s obzirom da je HOK u više navrata ukazivao na potrebu ulaska brodara u upravna vije­ća lučkih uprava, potrebno je reagirati sada i ugraditi tražene izmjene u nave­deni Zakon – naglasio je tom prigodom Valter Grubica. Dodao je kako će se ulaskom u upravna vijeća lakše štititi interesi brodara u lukama, koji će svo­jim savjetima temeljenim na iskustvu uvelike moći pomoći u upravljanju i boljem funkcioniranju luka.

– S obzirom na odluku Vlade RH i namjeru da predstavnici u nadzornim odborima budu isključivo stručni lju­di, smatramo da bi se isti model morao primijeniti na upravna vijeća lučkih

uprava, što, nažalost, do sada nije bio slučaj, kazao je Grubica.

Državni tajnik Ma­rio Babić podržao je inicijativu HOK-a te je istaknuo kako će u prijedlog Zakona o po­morskom dobru i morskim lukama biti ugrađena odredba, kojom se predviđa ulazak predstavnika broda u upravna vijeća lučkih uprava.

Valter Grubica ujedno je istaknuo kako je HOK još uvijek ustrajan oko prijedlo­ga da se male brodare oslobodi od plaća­nja trošarina na energente koji se koriste za pogon brodova (plinsko ulje – plavi dizel) za prijevoz putnika na kružnim pu­tovanjima ili višednevnim putovanjima, te za prijevoz tereta u unutarnjim mor­skim vodama i teritorijalnom moru RH.

Ulaskom u EU, brodarima iz EU bit će dopušten ulazak i poslovanje u Republi­ci Hrvatskoj. S obzirom na to da su mali brodari nama susjednih zemalja (Grčka, Italija, Slovenija, Turska...) oslobođeni plaćanja trošarina na naftne derivate, hr­vatski mali brodari bit će u neravnoprav­nom položaju, jer će plaćati gorivo i do 60 posto skuplje. Sa startnom cijenom goriva većom i do 60 posto od brodara iz EU, hrvatskim brodarima bit će nemogu­će opstati na tržištu, te će s vremenom i nestati, smatra Valter Grubica.

Odstupanja od dopuštene mase

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (članak 154., stavak 3.) pro-pisuje da je dopušteno odstupanje do 3 posto najveće dopuštene mase i dopuštenog osovinskog optereće-nja utvrđenih posebnim propisom, odnosno preko najveće dopušte-ne mase i dopuštenog osovinskog opterećenja upisanih u prometnu dozvolu. Također, odstupanje je do-pušteno preko mogućnosti koje do-puštaju osobine ceste utvrđene pro-metnim znakom, uz uvjet da, zbog karakteristika tereta i drugih oprav-danih okolnosti, na mjestu utova-ra nije bilo moguće utvrditi točnu masu tereta. Navedena tolerancija je dopuštena samo ako zbog karak-teristika tereta i drugih opravdanih okolnosti, na mjestu utovara nije bilo moguće utvrditi točnu masu tereta, a tolerancija se podrazumijeva pri izvršenju kontrolnih vaganja. Ako je u teretnom listu nakon vaganja pri utovaru upisano i utvrđeno odstu-panje do 3 posto najveće dopušte-ne mase i dopuštenog osovinskog opterećenja utvrđenog posebnim propisom, za navedeno vozilo će se smatrati da je u prekršaju.

Ceh prijevoznika HOK-a na kon-stituirajućoj sjednici 24. ožujka osvrnuo se na cehovske aktivno-sti i prijevozničku problematiku u proteklom mandatnom razdoblju (2007. – 2010. godine), kao i na ak-tualne probleme prijevoznika. Ceh je upoznat sa zaključcima koji su doneseni na nedavno održanim sa-stancima u Ministarstvu mora pro-meta i infrastrukture, Ministarstvu financija i Carinskoj upravi. Done-sena je tako odluka o smanjenju visine naknade za strane dozvole i visini naknade za trošak postup-ka raspodjele stranih dozvola, a ovih dana očekuje se objava Pravil-nika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila. Donošenjem novog pravil-nika ujednačit će se iznos naknade za tegljače i za teretno vozilo, te će se riješiti problem dvostrukog pla-ćanja naknade za vozila s crvenim registarskim pločicama.

Radi se na rješavanju problema plaćanja carinskog parkiranja, a po-kušat će se pronaći model i sredstva da se i u 2011. omogući prijevozni-cima dobivanje subvencija za na-bavku EURO 5 vozila. Poradit će se i na jasnijem zakonskom definiranju svih sudionika u prijevoznom pro-cesu za pretovar vozila (prijevoznik i utovaritelj tereta), kao i nastojati iznaći model smanjenja trošarina za gorivo za prijevoznike i revizije važećih licencija za unutarnji i me-đunarodni cestovni prijevoz uz us-postavu registra prijevoznika.

Niske cijene prijevoza, problemi s naplatom, nelojalna konkurenci-ja, prava iz radnog odnosa, preto-varivanje vozila, postupanje osi-guravatelja itd., problemi su koje ističu niže razine strukovnog orga-niziranja hrvatskih prijevoznika, a koje će Ceh prijevoznika nastojati riješiti u suradnji s relevantnim in-stitucijama.

cEH PRIjEVOznIKaNiska cijena

prijevoza opterećuje poslovanje

U organizaciji Obrtničke komore Splitsko-dalmatinske županije pre-davanje za prijevoznike i vozače o vođenju evidencije radnog vreme-na mobilnih radnika održat će se u Splitu 29. travnja 2011. godine (pe-tak), s početkom u 11.00 sati u pro-storijama Komore, Ruđera Boškovi-ća 28-30, 21000 Split. U organizaciji POK Brodsko-posavske županije i Udruženja obrtnika Požega preda-vanja su održana početkom travnja u Slavonskom Brodu i Požegi.

Na dosadašnjim predavanjima održanim širom zemlje prisustvo-valo je više od 500 prijevoznika i vozača, kojima su pružene informa-cije oko načina vođenja evidencije radnog vremena mobilnih radnika. Predavanja su obuhvatila očitava-nje i analiziranje tahografskih listića, prijenos i analiza podataka s kartice vozača, prijenos i analiza podataka iz digitalnog tahografa vozila, arhivi-ranje očitanih ili prenesenih podata-ka, te izrada izvješća koje obuhvaća detaljan prikaz vremena vožnje, ostalih poslova, razdoblja raspoloži-vosti i odmora. Zakon o radnom vre-menu, obveznim odmorima mobil-nih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu (NN 60/08 i 124/10) i Pravilnik o prijenosu poda-taka o radnom vremenu mobilnih radnika i o vođenju evidencije (NN 43/09) propisuju da je svaki prijevo-znik dužan voditi evidenciju radnog vremena vozača i evidenciju even-tualnih prekršaja.

najaVLjUjEmO

Stručna predavanja za prijevoznike i

vozače

(nk)

opterećenja, uz vozača učini odgovor­nim i izvršitelja utovara.

Trenutno su prijevoznici u velikom broju slučajeva ucijenjeni od naruči­telja prijevoza tako da im se uvjetuje dobivanje određenog posla samo u slučaju ako su spremni voziti u pre­tovaru.

Na žalost, u vremenima kada je sva­ki odrađeni posao bitan za opstanak na tržištu, prijevoznici su prisiljeni (»uci­jenjeni«) voziti u prekršaju, a naručitelj prijevoza ne snosi nikakvu odgovor­nost.

Na sastanku je zaključeno kako je potrebno pronaći adekvatan model do­nošenja zakonskih odredbi, u kojima će za pretovar biti definirana odgovornost svih nositelja djelatnosti iz kojih pro-izlazi potreba izvršenja prijevoza, a to su naručitelj robe, isporučitelj robe, po­srednik i prijevoznik.

Crvene pločiceZa vozila koja ne udovoljavaju

propisanim uvjetima glede dimenzija (duljina, širina, visina), odnosno čija je najveća dopuštena masa veća od propisane i koja premašuju dopuštena osovinska opterećenja (koriste crvene registarske pločice), konstatirana su tri osnovna problema: Za vozilo koje koristi crvene regi­

starske pločice nepotrebno se dva puta plaća naknada. Prvi put kod registracije

vozila, a zatim kod obavljanja svakog izvanrednog prijevoza. Nepotrebno je dodatno označava­

nje navedenih vozila posebnim (crve­nim) registarskim pločicama. Predlo­ženo je da se takva vozila označavaju normalnim (crnim) registarskim ploči­cama. Pogrešno je uvjerenje pojedinih

prijevoznika da vozilom koje posje­duje crvene registarske pločice mogu prevoziti veće mase tereta od propisa­ne, iako nemaju prijavljen izvanredni prijevoz, te uz to još i prevoze djeljivi teret.

Oštećenje cestaRješavanje problema pretovara u

cestovnom prijevozu dovelo bi do sma­njenja oštećenja javnih i nerazvrstanih cesta.

Zbog učestalog obavljanja prijevoza u prekršaju – opterećenja vozila iznad najveće dopuštene mase ili dopuštenog osovinskog opterećenja, dolazi do znat­nog oštećenja svih javnih cesta, a tako i svih nerazvrstanih cesta.

Zbog svega navedenog ulažu se znatna financijska sredstva u sanaciju oštećenja.

Na svim institucijama je odgovor­nost da se sve sudionike u prijevoznič­kom lancu isporučitelj robe – prijevo­znik – naručitelj robe, educira o svim zakonskim odredbama i obvezama propisanim u zakonskoj regulativi ve­zanoj uz prijevozništvo, zaključak je sastanka.

(mj)Sa sastanka u HOK-u

www.hok.hr

7ožujak 2011.Obrtničke novine

www.hok.hr

8 Obrtničke novine ožujak 2011. CEHOVI

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju agencijsku djelatnost dužne su svoje poslovanje uskladiti s odredbama Zakona o prijevozu u cestovnom

prometu (NN br. 178/04, 48/05, 151/05, 111/06, 63/08, 124/09, 91/10 i 112/10 članak 86.a) do 31. srpnja 2011. godine. Agencijska djelatnost u cestovnom prometu su poslovi posredovanja kod zapošljavanja prijevoznih kapaciteta prijevoznika, u ime i za račun prijevoznika. Agencijsku djelatnost u cestovnom prijevozu može obavljati pravna i fizička osoba koja je registrirana za obavljanje agencijske djelatnosti u cestovnom prije­vozu i ima licenciju za tu djelatnost (posrednik u ce­stovnom prijevozu). Ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za po­slove prometa, izdat će licenciju za početak obavljanja agencijske djelatnosti u cestovnom prometu: osobi koja ima dobar ugled. Dobar ugled

mora imati: pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, te fizička osoba koja želi obavljati agencijsku dje­

OBAvLjANjE AGENcIjSKE DjELAtNOStI u cEStOvNOM PROMEtu

Obavezno licenciranje do 31. srpnjaMatija Justament � latnost u cestovnom prometu. Dobar ugled nema osoba:

1) koja je pravomoćno osuđena zbog kaznenog djela protiv imovine, službene dužnosti, sigurnosti i povrede prava na rad i drugih prava iz rada i prava na zdravstvenu zaštitu, platnog prometa i poslovanja, i sigurnosti prome­ta, okoliša, prostora i prirod nih dobara, 2) kojoj je izreče­na zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti cestov­nog prijevoza, 3) koja je osuđena za druga kaznena djela na kaznu zatvora dužu od godinu dana. Dobar ugled nema osoba koja je u zadnje dvije godine više od dva puta, pravomoćnom odlukom suda za prekršaje, bila ka­žnjena za teži prekršaj povezan s obav ljanjem djelatnosti cestovnog prijevoza putnika ili tereta, u skladu s ovim Zakonom ili propisima iz područja sigurnosti cestovnog prometa, prijevoza opasnog tereta, rada i zapošljavanja na crno, javnih cesta, nelojalne konkurencije ili je obav­ljala prijevoze bez odgovarajuće licencije, odnosno u su­protnosti s odredbama međunarodnih ugovora. osobi odgovornoj za prijevoze koja ima

odgovarajuću struč nu osposobljenost. Posrednik u cestovnom prijevozu mora biti stručno osposobljen ili imati zaposlenu osobu, odgovornu za

Pravne i fizičke osobe koje

obavljaju agencijsku djelatnost dužne su

svoje poslovanje uskladiti s

odredbama zakona o prijevozu u

cestovnom prometu

SEKcIjA DIMNjAČARA

prijevoz koja je stručno osposobljena. Stručno osposo­bljena osoba je osoba koja ima višu ili visoku stručnu spremu cestovnog smjera (VŠS/VSS) ili položen ispit o stručnoj osposobljenosti za obavljanje djelatnosti javno­ga cestovnog prijevoza (osobe koje imaju najmanje pet godina radnog iskustva u organizaciji prijevoza dužne su položiti dio ispita) (http://www.hok.hr/cro/cehovi/ispit_za_prijevoznike ili Odjel za organizaciju rada ce­hova, Matija Justament – 01/4806-681) osobi koja ima poslovni prostor s ista­

knutom tvrtkom na ulazu, koji je primjeren za poslova­nje, potpuno odvojen od stambenog prostora i omogu­ćava povjerljive razgovore sa strankama osobi koja ima sklopljen ugovor o

osiguranju od odgovornosti. Posrednik u ce­stovnom prijevozu je dužan kod osiguravatelja u Re­publici Hrvatskoj ili kod osiguravatelja u državi člani­ci Europske unije osigurati i obnavljati osiguranje od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem agencijske djelatnosti mogao prouzročiti prijevozniku, naručitelju prijevoza ili trećoj osobi. Najniža osigurana svota za štetu ne može biti manja od 150.000 kuna po jednom štetnom događaju, odnosno 350.000 kuna za sve od­štetne zahtjeve u jednoj osiguravateljskoj godini.

Posrednik u cestovnom prijevozu u obavljanju agencijske djelatnosti mora postupati s povećanom pa­žnjom, sukladno pravilima struke i običajima. Izdava­telj licencije rješenjem će oduzeti licenciju posredniku u cestovnom prijevozu ako agencijsku djelatnost obav­lja suprotno propisima i pravilima struke ili poslovnim običajima, ili ako prestane ispunjavati neki od uvjeta propisanih za izdavanje licencije, ili ako se utvrdi da je licencija izdana na temelju netočnih podataka. Izdava­telj licencije vodi evidenciju o izdanim licencijama za obavljanje agencijske djelatnosti u cestovnom prijevo­zu. Ministarstvo vodi jedinstvenu evidenciju posredni­ka u cestovnom prijevozu. Na prava i obveze posred­nika u cestovnom prijevozu koje nastanu u obavljanju agencijske djelatnosti na odgovarajući način se primje­njuju odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Na prvoj sjednici Sekcije dimnja-

čara u novom sazivu 11. ožujka predsjed-nik Sekcije Želimir Jakobović izvijestio je članove Sekcije o postignutim i inici-ranim aktivnostima Sekcije u proteklom mandatu. Poseban naglasak stavio je na aktivnosti oko do-nošenja jedinstvene zakonske regulative u dimnjačarskoj djelatnosti, kao što su jedinstveni cjenik dimnjačarskih usluga, iznosi koncesija, pravila struke, način obavljanja dimnjačarske službe i sl.

Usvojen je i plan rada za ovu godinu koji podra-zumijeva realizaciju sljedećih aktivnosti: donošenje propisa na razini RH o dimnjačarskoj službi umjesto dosadašnjih odluka o dimnjačarskoj službi gradova i lokalnih uprava/samouprava; jedinstveni cjenik dim-njačarskih usluga na razini RH; izdavanja koncesije za obavljanje dimnjačarske službi na razini Ministarstva; usklađivanje svih zakonskih i podzakonskih akata; donošenje jedinstvenih pravila struke na razini RH.

Nakon sjednice vodstva Sekcije održan je radni sastanak s predstavnicima Hrvatske gospodarske ko-more, Hrvatske dimnjačarske udruge, Udruge Cluste-ra majstora dimnjačara Hrvatske i Hrvatske stručne dimnjačarske udruge Slavonije i Baranje. Usuglašeno je da će svi sudionici svojim prijedlozima i suradnjom pridonijeti rješavanju problematike i zaključaka usvo-jenih na nedavnom okruglom stolu »Dimnjačarstvo – problematika i razvoj«.

Nastavljaju se aktivnosti oko jedinstvene regulative

Krešimir Tomić

www.hok.hr

zagreb

Obilježen Dan OK Zagreb

Str. 10

SlavOnSKi brOD

Tehnička škola postaje elektrana

Str. 11

pula

45 godina pulskog Udruženja

Str. 12

OK Brodsko-posavske županije sudjeluje u EU projektu za unapređenje obrazovanja za obrtništvo

Uručene diplome majstorima, priznanja i zahvale obrtnicima, stipendije učenicima

Rezultati dugogodišnjeg uspješnog rada očituju se i u nedavnoj izgradnji Obrtničkog doma

Županijska kronika broj 24Ožujak 2011.

DUGOGODIŠNJI KOPRIVNIČKI OBITELJSKI OBRT PREPOzNaLI hOK I UNEScO

Tradicija Medičarne Špičko

Ljubica Špičko izrađuje licitare svih vrsta

Ljubica Špičko kaže kako se nada da će sa statusom

tradicijskog obrta moći lakše do sredstava iz fondova EU

KOPRIVNICA – Medičarski obrt ljubice Špičko iz Koprivnice, nakon što mu je dodijeljena UNESCO-va potvrda da su licitari zaštićena nema-terijalna baština, prvi je u Koprivnič-ko-križevačkoj županiji koji će dobiti status tradicijskog obrta. Medičarnu Špičko posjetila je komisija za tradi-cijske obrte u čijem su sastavu pred-stavnici Hrvatske obrtničke komore i Etnografskog muzeja. Oni su se mo-gli uvjeriti kako se u Špičkovim radio-nicama sve radi na tradicijski način.

Ljubica je nastavila tradiciju obi-telji svojeg supruga, koja seže iz 30-ih godina prošlog stoljeća, pa tako i danas izrađuje licitarska srca, medenjake, bombone, šule i gverc,

i to po nekadašnjim receptima. Taj je posao vrlo mukotrpan i zahtijeva mnogo ručnog rada.

– Za licitarima je malena potra-žnja, a uloženi rad se ne može na-platiti – kaže Ljubica dok nakon pe-čenja i lijepljenja te bojanja, oslikava crvena srca, bebe, konjiće ili odne-davno pijevce. Izrađuje licitare svih veličina, a iako su pretežito crveni, kaže kako u posljednje vrijeme radi i u drugim bojama, primjerice, bijeloj.

– Licitare ukrašavam kao što je to nekada radila moja svekrva, iako

mislim da moja neće nikada biti tako lijepa kao njezina – otkriva Ljubica i dodaje kako svaki medičar ima svoj, prepoznatljivi način ukrašavanja po kojem ih se može razlikovati.

– Sve se radi kao i prije stotinu go-dina, jedino što tijesto za medenjake ne mijesimo ručno nego imamo mik-ser – rekla je Ljubica Špičko.

Iako je jedno vrijeme licitarski obrt bio zapostavljen, sada se interes pomalo vraća, a Ljubica kaže kako se nada da će sa statusom tradicij-skog obrta moći lakše do sredstava iz fondova Europske unije. Dosad je koristila potpore Ministarstva gos-podarstva i Ministarstva turizma za unapređenje proizvodnje od koje ne namjerava odustati, a ima i podršku cijele obitelji.

Sve se radi kao

i prije stotinu

godina, jedino što

tijesto za medenjake

ne mijesimo ručno

nego imamo mikser

adela Sočev

– Vrlo smo zadovoljni Sporazumom o poti-canju istarskog obrtništva koji nam pruža veliki optimizam i vrlo je važan za obrtnike u ovim kri-znim vremenima. Kao predsjednik OK na jed-noj od sljedećih sjednica predložit ću usvajanje odluke o odstupanju od komorskog doprinosa i vjerujem da će biti prihvaćena, rekao je pred-sjednik OK Mario Paliska nakon potpisivanja Sporazuma o poticanju istarskog obrtništva s istarskim županom ivanom Jakovčićem 15. veljače 2011. u Obrtničkom domu u Poreču.

Prije toga održan je sastanak predstavnika županije i obrtnika o aktualnim problemima istarskog obrtništva.

»Potpora istarskom obrtništvu za 2011.«, aktivnije informiranje obrtnika o mogućnosti-ma uključivanja u kreditne programe županije te sufinanciranje i suorganiziranje Obrtničkog sajma Istre i ostalih obrtničkih sajamskih mani-festacija na području Istre – neke su od najvaž-nijih aktivnosti uvrštene u tekstu Sporazuma.

Također, županija se obvezala osigurati 180 tisuća kuna za Program potpore istarskom obrt-ništvu, od čega sto tisuća za potpore otvaranju obrta i novom zapošljavanju. Računa se da će to pripomoći otvaranju oko 220 novih radnih mjesta. Isto tako, osamdeset tisuća kuna će se osigurati za održavanje istarskih obrtničkih

ĐURĐEVAC – Keramičarka i đurđevačka obrtnica ivana Hadžija u Galeriji Ex libris u Gradskoj knjižnici priredila je izložbu pod nazivom »Nebeski orkestar«, koju su čini-le bijele skulpture 12 anđela, te isto toliko keramoploča s nebeskim sviračima. Mladi glazbenik Marko Širec uveličao je izložbu sviranjem na cimbulama, a otvorila ju je do-gradonačelnica Marijana Markešić.

SPORazUMOM OBRTNIČKE KOMORE I ISTaRSKE ŽUPaNIJE

Poticaji istarskom obrtništvu

Sporazum su potpisali predsjednik OK Istre Mario Paliska i istarski župan Ivan Jakovčić

SKULPTURE ĐURĐEVaČKE OBRTNIcE KRaSE GaLERIJU

Ivana Hadžija izložila anđele

sajmova. OK se obvezuje provesti postupak da za prvu godinu poslovanja tim obrtnicima otpi-še komorski doprinos, što znači da će obrtnik koji dobije tisuću kuna od županije dobiti i tisu-ću kuna od OK otpisom doprinosa. Istodobno, županija se obvezala sufinancirati kamate za kredite u sklopu kreditne linije koju provodi s nadležnim Ministarstvom RH.

a. Čabaravdić

– Ivana Hadžija izložila je svu ljubav prema malim nestvarnim bićima, svu raskoš svog talenta, svu svoju desetgodišnju praksu u »igri« s glinom i u izvrsnosti čistih i jednostav-nih oblika i linija nečujnog »Nebeskog orke-stra« pokazala je svoju umjetničku zrelost. A od malih glazbenika od tisuću jezika, ne bi se posramila ni jedna galerija, rekla je na otvara-nju književnica božica Jelušić. (as)

Groznica maturalne večeriUdruženje obrtnika grada Za-

greba, već osmu godinu za redom, organiziralo je 24.

ožujka 2011. godine humanitarnu akciju za štićenike domova za djecu bez roditeljske skrbi pod nazivom »Groznica maturalne večeri«. Cilj ovog modnog humanitarnog projekta je osigurati za štićenike-maturante svečanu odjeću i obuću, kao i nakit, te ih urediti za svečanu maturalnu večeru.

Zagrebački obrtnici darovali su svečane modele, obuću, na-kit, cvjetne aranžmane te šminku i frizure za sve maturante dječjih domova za djecu bez roditeljske skrbi na području Grada Zagreba: Dom antun Gustav Matoš, Sel-ska 132; Dom ivan Goran Kova-čić, Ulica i. G. Kovačića 23 i Dom Sv. Josipa, leskovački brijeg 15 i Karitasove kuće. Donaciju

predstavnicama domova uručili su predsjednik Udruženja obrtni-ka grada Zagreba Vlado Crkvenac i predsjednica revijskog odbora Branka Jengić.

Četrnaest obrtnika krojača, dva-naest frizera, sedam kozmetičara, sedam postolara, osam zlatara osigurat će da se pet djevojaka i jedanaest mladića, na tako važan

dan u njihovim životima ne razliku-ju od onih koji imaju punu roditelj-sku skrb.

Donatori akcije su: Salon Ele-gance, banovec, Salon Šabić,

Formica, Stolnik, Dora, Konte-sa nera, Marry me, Yazz, Salon nada, Spoza, ljiljana i Etno bu-tik Mara. Priključili su se i brojni fri-zeri, kozmetičari, zlatari i postolari.

www.hok.hr

ŽUPaNIJE10 Obrtničke novine ožujak 2011.

OK ZaGrEb10000 ZAGREB Ilica 49/II

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 01/48 46 741Telefaks: 01/48 46 615

E-mail: ok.zagreb@hok.hrPredsjednik: Ivan Obad

i. zagreb

XXi.Tajnik: Miran ŠoićSTRANICU PRIPREMILA: Fedora Zoković

OK DUbrOvaČKO- nErETvanSKE ŽUPaniJE20000 DUBROVNIK Široka 4/2

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Telefon: 020/323 550Telefaks: 020/323 560

E-mail: ok.dubrovnik@hok.hr Predsjednik: Svetan Pejić

Tajnik: Nikola KalafatovićSTRANICU PRIPREMIO: nikola Kalafatović

XiX.

DUbrOvniK

Obrtnička komora Zagreb obilje-žila je 23. ožujka Dan komore, 16. godišnjicu obnoviteljskog

rada prigodnom svečanošću, na ko-joj su zaslužnim obrtnicima dodije-ljena priznanja i nagrade te uručene diplome kandidatima koji su položili

SVEČaNO OBILJEŽEN DaN OBRTNIČKE KOMORE zaGREB

Majstori su elita obrtništva

Na prijedlog Odbora za strukov-nu izobrazbu, Upravni odbor OK Zagreb dodjeljuje novčane na-grade u iznosu od 5.000,00 kuna za pomoć u radu i školovanje učenika za strukovna zanima-nja. Ove godine novčane nagrade primili su:  Srednja škola Ja-strebarsko  Đurđica lončarić, ravnateljica škole  Obrtnička i industrijska graditeljska škola iz Zagreba, anto vidović.

Priznanja i plaketenajviše priznanje Komore Zlatnu statuu s pisanim priznanjem do-

bili su:  Dragutin Škrlec – za dugogodišnji uspješan rad u tijelima ko-morskog sustava i osobni doprinos na zaštiti i razvoju obrtništva  Josip rajaković – za postignute poslovne rezultate, inovacije i promidžbu obrt-ništva  vlado Crkvenac – za doprinos u razvoju komorskog sustava i za očuvanje zlatarske struke  vladimir Križek – za postignute poslovne rezultate te za očuvanje tradicije i promociju zlatarske struke. Zlatna pla-keta s pisanim priznanjem dodijeljena je uglednim i časnim obrtnicima za dugogodišnji rad u tijelima, odborima, cehovima i komisijama Komore te osobama zaslužnim za razvoj obrtništva:  Marijanu Špoljaru, obrt-niku iz Zaprešića,  Franju brozu, obrtniku iz Sesveta  Josipu Gru-bešiću, obrtniku iz Vrbovca  Darku belušiću-belom, dugogodišnjem obrtniku iz Zagreba  Spomenki Krebsz, obrtnici iz Zagreba.

Zlatni krug i diplomeZlaTni KrUG OK Zagreb s pisanim priznanjem dodijeljen je udruženjima

obrtnika za ostvarene posebne rezultate u zaštiti i promicanju obrtništva, obrtničkog obrazovanja i drugih aktivnosti:  Udruženje prijevoznika Zagreb  Udruženje auto taxi prijevoznika Zagreb  Udruženje obrtnika Samobor  Udruženje obrtnika Jastrebarsko  Udruženje obrtnika vrbovec. Zlatna diploma Obrt-ničke komore Zagreb dodijeljena je za dugogodišnji uspješni rad na promidžbi obrtništva, sudjelovanju na sajmovima i revijama, te osobama koje su svojim radom pridonijele razvoju obrtništva Grada Zagreba i Zagrebačke županije:  valentu Pukšecu  ivanu Masnjaku  Josipu Kajbi. Srebrna diploma Obrtničke ko-more Zagreb dodijeljena za osobni doprinos u realizaciji programa očuvanja i poti-canja obrtništva:  Stjepanu bukovini iz Zaprešića,  Mirzi Šabiću iz Zagreba,  Stjepanu Kelčecu iz ivanić Grada,  Čedomiru Klasniću iz ivanić Grada.

novčane nagrade

majstorske ispite. Predsjednik OKZ-a Ivan Obad rekao je da Komora mora svoje aktivnosti prilagoditi potrebama obrtnika za upoznavanjem s europ-skim propisima. Obad je istaknuo kako je Vlada u programu gospodar-skog oporavka prihvatila inicijative ko-

morskog sustava pa je tako u sabor-skoj proceduri novi Zakon o zakupu i prodaji poslovnih prostora, izrađene su izmjene i dopune Zakona o obrtu, a Vlada je prihvatila i prijedlog Zako-na o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Istaknuo je i dobru suradnju s Gradom Zagre-bom, a kao dobre primjere naveo je smanjenje spomeničke rente i sni-žavanje zakupnina za tradicijske i deficitarne djelatnosti. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec kazao je da se OKZ proteklih godina profilirala kao institucija koja kvalitetno zastupa interese svojih članova na lokalnoj i regionalnoj razini, te ulaže značajne napore u promociju i edukaciju obrt-nika. Majstorima je poručio da od danas, nakon promocije postaju elita obrtništva. – To je vrhunac obrazova-nja u obrtništvu, a vi ste lideri svoje struke i zbog vas smo danas ponosni – kazao je Ranogajec.

I osmi Mediteranski sajam zdra-ve prehrane, ljekovitog bilja i

zelenog poduzetništva ispunio je očekivanja poduzetnika iz cijele Hrvatske, koji su se okupili u Du-brovniku od 24. do 27. 3. 2011.

Sajam je okupio oko tri stotine izlagača s područja Hrvatske, ali od ove godine i s područja su-sjednih nam država, Italije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, pod motom »Iz gospodarske krize u poduzetničku agresiju«. U sklo-pu sajma održani su i »Treći dani meda Dubrovačko-neretvanske županije« te zanimljiva predava-nja o suvremenom načinu pčela-renja u Dalmaciji te novostima u zdravstvenoj zaštiti pčela.

Posebnu pozor-nost okupljenih na otvorenju sajma ove je godine zaokupio nastup folklorne gru-pe iz općine Monte-roni di Lecce. Gosti Dubrovačko-nere-tvanske županije iz Italije prvi put su se predstavili na Sajmu s brojnim proizvodi-ma, predstavljajući Obrti »Likeri Antunović« i »Natura Dalmatia« s Pelješca i »Fa-

nito« iz Vele Luke, sudjelovali su na »FineWine&GoodFood – međunarodnom salonu okusa, održanom od 22. do 24. 3. 2011. u Sarajevu. Domaći likeri i suveniri te djevičansko masli-novo ulje, posjetitelje nisu ostavili ravnodušnim.

Ovi obrti nositelji su oznake »Hrvatski otočni proizvod«, a zlatnu plaketu u kategoriji jakih alkoholnih pića dobili su Likeri Antunović iz Orebića. Manifestacija je održana u okviru Sajma lokalne samouprave.

»FINEWINE&GOODFOOD – II. MEĐUNaRODNI SaLON OKUSa« U SaRaJEVU

zanimljivo tržište regije

8. MEDITERaNSKI SaJaM zDRaVE PREhRaNE, LJEKOVITOG BILJa I zELENOG PODUzETNIŠTVa

Sajam ispunio očekivanjaNa nedavno održanom Festivalu

vina i gastronomije u Dubrov-niku, predstavilo se četrdeset

vinara i više od trideset ugostitelja i hotelijera iz Dubrovnika i okolice.

Svrha ovog festivala je predstaviti gastronomsku ponudu Dubrovnika, ali i razmijeniti znanja, iskustva i vje-štine kako bi se ugostiteljska usluga u Dubrovniku podigla na najvišu mo-guću razinu, pa tako ovaj događaj pokušava objediniti funkcije festivala i seminara. Prvi dan festivala održa-no je petnaest predavanja i radionica za turističke i ugostiteljske djelatnike gdje su prezentirana umijeća prigo-tovljavanja i posluživanja jela i pića te umijeće pripremanja koktela. Dru-gog dana Festivala održana je Gastro izložba na kojoj su kuhari dubrovačkih restorana i hotela pokazali svoja naj-uspjelija slana i slatka jela, a stručni žiri nagradio je najbolje među njima.

U zaista jakoj konkurenciji, drugu nagradu stručnog žirija za hladnu pli-

FESTIVaL VINa I GaSTRONOMIJE U DUBROVNIKU

ticu s morskim plodovima, osvojio je restoran »Vila Koruna« Svetana Peji-ća, koji je prvog dana imao izlaganje o malostonskoj kamenici kao gurman-skom specijalitetu našeg podneblja a svoja zapažena izlaganja imali su i ugledni vinar Frano Miloš na temu

sljubljivanja vina i hrane te Nikola Kalafatović koji je predstavio projekt »Dubrovačke gastro kvalitete«. Na-kon što se dobiju povratne informa-cije od sudionika festivala, razmotrit će se mogućnost sudjelovanja naše komore na sljedećem festivalu.

regiju Puglia. I na ovogodišnjem sajmu bilo je šarolike ponude eko-hrane, prirodne kozmetike, raznih vrsta likera i meda, preko vina, za-tim običnih i neobičnih kombinacija sireva (začinjenih ružmarinom, la-vandom), suhomesnatih proizvoda daleko čuvenog drniškog pršuta, slavonskog kulena i njegove pa-prenije seke. Mnogi izlagači su svoje proizvode prodali već prvog dana sajma pa je bilo potrebno na-ručivati dodatne pošiljke.

Raduje nas što je Obrtnička komora Dubrovačko-neretvan-ske županije od početka suorga-nizator ove manifestacije, koja je pokazala i dokazala punu oprav-danost svoga postojanja.

SUDJELUJTE Na 4. OBRTNIČKIM SPORTSKIM IGRaMa

Obavještavamo vas da će se 4. obrtničke sportske igre, kako je predviđeno, održati od 19. do 22. svibnja u hotelskom naselju So-laris kraj Šibenika. Prijavite se u POK i sudjelujte!

Nagrada za morsku rapsodiju

www.hok.hr

11ŽUPaNIJE ožujak 2011.Obrtničke novine

SlavOnSKi brOD

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

OK brODSKO- POSavSKE ŽUPaniJE35000 SLAVONSKI BROD Petra Krešimira IV. 46/1

Telefon: 035/447 017 Telefaks: 035/407 441

E-mail: ok.slavonski.brod@hok.hrPredsjednik: Zvonimir Ćirić

Tajnica: Željka PerglSTRANICU PRIPREMIO: Marijan vrkljan

Xii.

vii.

OK bJElOvarSKO- bilOGOrSKE ŽUPaniJE43000 BJELOVAR Preradovićeva 4/I

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

Telefon: 043/242 242 Telefaks: 043/241 280

E-mail: ok.bjelovar@hok.hrPredsjednik: Franjo Pal

Tajnik: Davorin VezmarovićSTRANICU PRIPREMIO: Davorin velmarović

bJElOvar

Kada je 20. veljače premijerka Jadranka Kosor u Banskim dvorima u Zagrebu uručivala

povelje UNESCO-a za nematerijal-nu kulturnu baštinu čovječanstva licitarskim obrtima Sjeverne Hrvat-ske, među nagrađenima se u pratnji bjelovarsko-bilogorskog dožupana Kreše Jelavića nalazio i Božidar Horvat, posljednji bjelovarski licitar.

Sjetio se tada Božidar svoje majke Ljubice koja je obrt vodila do 1980. godine i djeda Ladislava Boka koji je obrt pokrenuo u mađarskom Szige-tvaru krajem 19. stoljeća i vodio ga do 1955. godine. Sjetio se i svoga ško-lovanja i majstora Novaka, kod kojeg je u Zagrebu položio majstorski ispit 1980. godine, a iznad svega sjetio se svoje supruge Marije, bez koje ništa od ovoga ne bi bilo moguće, i svojih sinova Dubravka, Pavla i Antuna koji su budućnost obitelji Horvat.

Razgovarali smo dugo u njiho-voj obiteljskoj kući u Bjelovaru, a fotografijama ih ovjekovječili u no-voobnovljenoj radionici u prizemlju punom starih alata, kojima se Hor-vatovi sve rjeđe služe. Došlo je novo doba u kojem licitarske »bebe« i konjići, medenjaci i medica više nisu slastice za svačiji ukus i poklon koji raduje djecu i voljenu osobu na pro-štenjima, koja su nakon mise uz pje-

UNEScO PREPOzNaJE hRVaTSKU TRaDIcIJU

Posljednji bjelovarski licitarObitelj Božidara Horvata,

posljednjeg bjelovarskog licitara, nastavlja tradiciju licitarskog

obrta, koji je pokrenuo njegov djed krajem 19. stoljeća

Horvatovi u svojoj radionici

smu i ples trajala i do sutrašnje zore. Kupuju ih danas ponajviše stariji lju-di sa sjetom u očima i sjećanjima na mladost davnu, davnu…

Obitelj Horvat koja nekoć nije mogla proizvesti robe koliko se tražilo, danas se žilavo i uporno prilagođava surovom tržištu i bori za opstanak uglavnom proizvodeći svijeće, a tek potom onu robu po kojoj je nadaleko poznata. Pa i tu se dokazuju kvalitetom koju na čuđe-nje Božidarevo malo tko cijeni, jer njihov lampaš koji je za malo skuplji od onog iz hipermarketa pouzdano gori trostruko duže!

– Samo ljubav prema ovom po-slu daje nam onu snagu bez koje ne bismo opstali, u više navrata mi je ponovio Božidar, a njegova Marija potvrdila.

Svaka zemlja čuva svoja blaga, a tradicija starih zanata je jedno od njih – i djelatno pomaže takvim obrtima. Čini to i Grad Bjelovar, i Županija najavljuje pomoć, Komora pomaže koliko može – zahvalni su Horvatovi na tome i ne gube nadu u budućnost. Drži ih vjera i ljubav pre-ma domovini, i fotografija sa Svetim Ocem Ivanom Pavlom II. sa hodo-čašća u Rimu kada su svi bili jako mladi, a dok mi to govore i pokazuju sliku, lica im blistaju!

Razgovor smo u predvečerje pri-vodili kraju, jer Božidar je već žurio u HORKUD »Golub« u čijem zboru pjeva već 40 godina. Marija se pak zaželjela vidjeti unuka, dečki su do-vršavali obnovu radionice, a ja sam im mahnuo na odlasku svjestan da ih nikad neću zaboraviti.

Na izvanrednoj sjednici Skupštine UO Daruvar 4. ožujka dosadaš-

nja predsjednica Udruženja Dubrav-ka Leš razriješena je dužnosti zbog odjave obrta. Za novog predsjedni-ka u mandatu 2010.- 2014. godina izabran je dosadašnji potpredsjed-nik Udruženja Josip Krajcer, dugo-

godišnji ugled-ni obrtnik – autopri-jevoznik iz Sirača, koji po automa-

tizmu postaje članom Upravnog odbora OK BBŽ. Svjestan odgovor-nosti koju preuzima, Krajcer kao pri-oritet traži ravnomjeran osobni an-gažman svih kolega u radu sekcija, zatim hitan i stalan kontakt s grado-načelnicima i općinskim načelnici-ma u cilju unapređenja part nerstva na konkretnim projektima, u kojima domaći obrtnici moraju sudjelovati. Kako je najavio, nositelj ove aktiv-nosti bit će on osobno.

Svaki obrtnik i njegovi prijedlozi i pitanja moraju biti evidentirani u Udruženju, a od tajnika se očekuje odgovoran rad, uz potporu vodstva OK BBŽ i Komorskog ureda, naja-vio je novi predsjednik. Skupština je za novu potpredsjednicu Udruženja imenovala Vesnu Santo, a umjesto nje u Nadzorni je odbor imenovana Dubravka Klubičko.

IzVaNREDNa SJEDNIca SKUPŠTINE UO DaRUVaR

Novi predsjednik Josip Krajcer

U POK-u Bjelovar u tijeku je održavanje sjednica cehova i odbora. Pored konstituiranja vodstava u mandatu 2011. – 2014. radna ti-

jela Komore usvajaju i operativne programe rada za 2011. godinu. Od delegiranih članova u ovim tijelima članstvo s pravom očekuje artikuli-ranje prijedloga i dosljednost u njihovoj vertikalnoj prohodnosti prema HOK-u, odnosno izravno prema lokalnim vlastima kao partnerima.

Nova radna tijela

Predsjednik OK Bjelovarsko-bi-logorske županije Franjo Pal 9.

ožujka promovirao je treću genera-ciju obrtnika sudionika informatičkog tečaja. Njih 25 od ukupno 100 po-

Informatika nije bauk

Posljednjih tjedana pojačani su upiti obrtnika veza-ni uz zadovoljenje zakonske obaveze o stručnoj

osposobljenosti pri otvaranju novih obrta i zakonitom radu postojećih obrta. Povećani broj upita prvenstve-no je rezultat inspekcijskog nadzora na terenu. In-spekcije provode nadzor prema odredbama Zakona o obrtu i Pravilnika o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN br. 42/08).

Problemi nastaju u obrtima koji nemaju zaposlenog djelatnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovaraju-će srednje stručne spreme ili položenog majstorskog ispita, a sukladno čl. 5. stavak 3. Zakona o obrtu. Zato podsjećamo da su u Zakonu o obrtu (NN 77/93, 90/96, 64/01, 49/03, 68/07 i 79/07) propisani opći i posebni uvjeti, kojima je potrebno udovoljiti da bi se dobilo odo-brenje za obavljanje obrta odnosno obrtnica. Tako je člankom 5. u stavcima 1. i 3. Zakona o obrtu propisano da fizička osoba može obavljati vezani obrt ako uz opće uvjete iz čl. 3. ovog zakona ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajuće srednje stručne spreme ili položenog majstorskog ispita.

Nadalje, fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz članka 3. stavka 1. ovoga Zakona i poseban uvjet iz stavka 2. ovoga članka, a ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajuće srednje struč-ne spreme ili položenog majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli djelatnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava ovim uvjetima.

Obrtnici koji imaju poteškoća oko zadovoljenja gore navedenih zakonskih odredbi sve dodatne informacije vezane uz stručnu osposobljenost ili majstorske ispite mogu dobiti u Obrtničkoj komori Brodsko-posavske županije, Petra Krešimira IV 46/1, Slavonski Brod, pu-tem E- maila: obrazovanje-sb@hok.hr ili na telefon: 442-356.

NOVI EU PROJEKTI za UNaPREĐENJE OBRazOVaNJa za OBRTNIŠTVO

Tehnička škola postaje mini elektrana

Obrtnička komora Brodsko-posavske

županije partner je u projektu uvođenja novog

obrazovnog programa »Upravljanje solarnim

sustavima«

Obrazovni sustav u Hr-vatskoj još uvijek nije dovoljno prilagođen

potrebama domaćeg gos-podarstva. Zato veseli svaki konkretan korak koji ima za cilj da promijeni trenutnu si-tuaciju. U kojem smjeru treba ići suradnja škola i gospodar-stva pokazuje i projekt »SB Solarni demonstracijski cen-tar«. Nositelj projekta je Teh-nička škola Slavonski Brod, a partneri su Tehnička škola Daruvar, Hrvatski zavod za

TRaGOM UČESTaLIh UPITa OBRTNIKa

Kako do stručne osposobljenosti?

zapošljavanje Područna služ-ba Slavonski Brod i Obrtnička komora Brodsko-posavske županije.

– Projektom će se osigurati unapređivanje tehničkih, ma-terijalnih i profesionalnih uvje-ta u Tehničkoj školi Slavonski Brod kroz razvoj i implementa-ciju novog kurikuluma »Uprav-ljanje solarnim sustavima«, te kroz razvoj Solarnog demon-stracijskog centra u sklopu škole, kaže Vikica Lukić, vodi-teljica projekta.

Lukić ističe kako su u školi svjesni da je tržište rada usmje-reno ekonomskim uvjetima i njegovim razvojem tako da strukovno obrazovanje mora kontinuirano raditi na usavrša-vanju obrazovnih programa, kako bi se osigurale adekvatne kompetencije. Vrijednost cijelog projekta je 264 tisuće eura, od toga 215,6 tisuća eura osigura-va Europska komisija, a 48,3 ti-suće kuna osiguravaju partneri u projektu svojim radom.

– Kao ravnateljica na ovaj projekt gledam pozitivno, jer sve što nam kroz njega dolazi je novo i motivirajuće za učenike i profesore. Ipak treba istaknuti da je projekt i velika poteškoća za profesore koji su uključeni u njegovu realizaciju, jer njihov rad nije adekvatno vrednovan. Nadam se da će se to kroz neko vrijeme promijeniti. Nema poticaja, profesori odrađuju ci-jelu normu i još jednu polovicu ili cijelu dodatnu normu. Ljudi moraju jako puno raditi i učiti. Ono što je sigurno je to da ško-la dobiva puno. Na ovaj način mi se pripremamo za vrijeme kada će se ljudi kroz radni vijek morati prilagođavati novim teh-nologijama. Moramo pratiti što se događa na tržištu rada, tako pomažemo gospodarstvu, ali i

našim učenicima, ističe Janja Brekalo, ravnateljica Tehničke škole Slavonski Brod.

Voditeljica projekta Vikica Lukić unatoč poteškoćama odlučna je u nakani da projekt do jeseni uspješno privede kraju. Jedan od rezultata ovog projekta je da će Tehnička škola Slavonski Brod biti prvi povlašteni potrošač električne energije na distributivnom po-dručju Elektre Slavonski Brod. Solarni sustav koji će biti po-stavljen u školi proizvodit će električnu energiju koju će škola po povlaštenim uvjetima prodavati HEP-u.

V. Lukić dodaje da uz solar-nu centralu koju škola gradi, najveću vrijednost ima prakti-kum, u kojem će učenici imati priliku raditi na novoj opremi. Razvoj projekta solarnog de-monstracijskog centra možete pratiti i na web stranici www.ipa-sb-solar.hr.

laznika u ove tri godine, usvojilo je praktična znanja, svjesni kako je to svakodnevna potreba. Troškove edu-kacije snosio je MINGORP u iznosu od 70 posto, a ostatak kandidati.

www.hok.hr

ŽUPaNIJE12 Obrtničke novine ožujak 2011.

OK KarlOvaČKE ŽUPaniJE47000 KARLOVAC J. Haulika 14

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 047/612 058Telefaks: 047/611 742

E-mail: ok.karlovac@hok.hr Web: www.obrtnicka--komora-karlovac.hrPredsjednik: Darko Stanković

Tajnik: mr. Vlado JelkovacSTRANICU PRIPREMIO: Zdenko Živčić

KarlOvaC

iv.

OK iSTarSKE ŽUPaniJE52100 PULA Mletačka 12/1

ISTARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 052/216 153

Telefaks: 052/383 744

E-mail: ok-istre@hok.hr Web: www.ok-istre.hrPredsjednik: Mario Paliska

Tajnik: Eros Sorić

STRANICU PRIPREMIO: asim Čabaravdić

Xviii.

PaZin

Prije 45 godina utemeljeno je pulsko Udruženje obrtnika, a inicijativu o udruživanju u

okviru Kluba samostalnih zanatlija svesrdno su prihvatili čelnici bivše Skupštine općine Pula i među nji-ma predsjednik općine pok. Anton Bubić. Općina je Klubu za njegovo sjedište dala na korištenje lijepo uređene prostorije, u Ribarskoj ulici na broju 23 (danas Maksimilijanova ulica). Osnivačka skupština Kluba održana je 25. travnja 1965. godine u dvorani Skupštine općine Pula, a utemeljitelji Kluba su bili: pok. Alek-sandar Mitrović, fotograf, pok. Matija Mijavec, tapetar, pok. Anton Rugole, urar, pok. Aliriza Ismaili, slastičar, pok. Jozef Kiš, frizer, pok. Anton

ČETRDESET I PET GODINa PULSKOG UDRUŽENJa OBRTNIKa

Bogata povijest i uspješna sadašnjost

Prigodom obilježavanja 45. obljetnice Udruženja dodijeljene

su 24 zahvalnice za potporu i osobito istaknutu aktivnost te 26 priznanja obrtnicima koji

neprekidno rade 30 i više godina

Široka, zlatar-filigran, pok. Borislav Stojkov, frizer, pok. Rikard Kurti, fo-tograf, pok. Đemal Šehu, kožar, pok. Ladislav Žbulj, krojač te Ankica Pe-nić, frizerka i Ladislav Santo, krojač. Pula je tada imala 2.676 obrtnika.

Prvi predsjednik je bio Aleksan-dar Mitrović, a otvaranje Kluba za-bilježio je i Glas Istre: »Skromna, ali lijepa svečanost obilježila je u nedjelju otvaranje Kluba samostal-nih zanatlija u Puli. Preko stotinu pulskih zanatlija, polovica od ukup-nog broja registriranih radnika ovog zanimanja u komuni, dobilo je lije-po uređene prostorije u kojima će razvijati svoju društvenu aktivnost. Klub će biti mjesto koje će okupljati zanatlije i u njemu će oni održavati

sastanke, seminare i savjetovanja, dok će drugarske večeri značiti ak-tiviranje društvenog života među članovima«.

Prigodom obilježavanja 45. obljet-nice Udruženja dodijeljene su 24 zahvalnice za potporu i osobito istak-nutu aktivnost te 26 priznanja obrtni-cima koji neprekidno rade 30 i više godina. O 45. godišnjici uspješnog rada govorio je predsjednik Vitomir Pap, dugogodišnji obrtnik, vlasnik Brodograđevnog obrta »Portić« iz Banjola kraj Pule koji je sagradio čak 210 drvenih brodica. Kao čelni čovjek pulskih obrtnika osobito je zaslužan – zajedno s cjelokupnim rukovode-ćim timom – za realizaciju projekta izgradnje lijepog Obrtničkog doma u Puli. Ove godine pulsko Udruženje ima 2.659 obrtnika s oko 4 tisuće zaposlenih radnika. Godine 2008. imalo je najveći broj obrtnika – 3.068, koji su zapošljavali oko 4.700 radni-ka. Na žalost, kriza je smanjila broj obrtnika i zaposlenih za više od 10 posto, a pogodila je sve djelatnosti s tim da se najviše osjeća u proizvod-nim djelatnostima i graditeljstvu.

U povodu Međunarodnog dana žena UO Bujštine je i ove godine organi-ziralo zabavu za štićenike Doma za starije i nemoćne u Novigradu. Ti-

jekom dana frizerke su pružale svoje usluge besplatno, a u kuhinji je ekipa pripremila ribarsku večeru, poklon Sekcije ribara Udruženja. Frizerke su dobile niz pohvala za lijepo pripremljene frizure. U gurmanskoj ekipi bili su konobari i kuha-ri – učenici Gos-podarske škole Buje, a band Bu-kaleta predstavio se romantičnim hitovima i na-stup zaključio s pjesmom »Ruža crvena«, kada je Robert Buzdakin ženama pokla-njao ruže, dar Vlaste Kraljević.

OBRTNIcI BUJŠTINE POVODOM DaNa ŽENa

Darivali umirovljenike

Ribarska večera za štićenike

Deveti Dani otvorene nastave u Turističko-ugostiteljskoj školi

Antona Štifanića u Poreču, protekli su u ozračju tolerancije s porukom »Razvijajmo toleranciju – poštujmo različitosti«. Riječ je o projektu koji

su porečki učenici i nastavnici pro-veli u suradnji s partnerskom ško-lom iz Subotice. Gosti predavači su učenicima prenijeli svoja bogata znanja, životna iskustva i vrhunske profesionalne vještine.

Dani otvorene nastave u Poreču

Obrtnička komora Istarske županije u suradnji s pulskim Sveučili-štem Jurja Dobrile u porečkom Domu obrtnika organizirala je tije-

kom ožujka seminar stručnog usavršavanja za dvadesetak obrtnika. Seminar je bio usmjeren na stjecanje osnovnih znanja o podučavanju naučnika, a financiralo ga je Ministarstvo gospodarstva, rada i podu-zetništva u sklopu projekta »Obrazovanje u obrtništvu«. Predstavljene su teme s područja obrazovanja i izobrazbe, mladi u obrazovanju i izo-brazbi, osnove komunikacije te provjera uspjeha izobrazbe naučnika.

Stručno usavršavanje

Već duži niz godina Udruže-nje obrtnika grada Karlovca apelira prema karlovačkoj

Gradskoj upravi da se karlovačkim obrtnicima dozvoli otkup poslovnih prostora u vlasništvu Grada. Dodat-ni poticaj ovoj njihovoj inicijativi je činjenica da su prostore u državnom vlasništvu obrtnici mogli otkupiti.

Darko Kišić, poznati karlovački frizer, koji je obrtnik već duže od trideset godina i koji se zalaže za prodaju gradskih poslovnih prosto-ra kaže da bi prodaja pomogla i obrtnicima i Gradu, jer bi se novac dobiven od prodaje mogao uloži-ti u druge prostore, a obrtnici koji su u zakupu, ako postanu vlasnici lokala, više bi ulagali u njih. Tako-đer, smatra da bi obrtnici s dugom tradicijom trebali imati kod prodaje pravo prvokupa.

Na drugoj strani, u karlovačkom Gradskom redu za opće i imovin-sko pravne poslove, odgovaraju da se Zakon o zakupu i prodaji odno-si samo na prostore u državnom vlasništvu, te je tu argument protiv prodaje gradskih prostora. U slučaju

OBRTNIČKa INIcIJaTIVa za PRODaJU POSLOVNIh PROSTORa U VLaSNIŠTVU GRaDa KaRLOVca

Kočnica u regulativi

Darko Kišić, poznati karlovački frizer, već godinama se zauzima za otkup gradskih poslovnih prostora

Prodaja bi pomogla i obrtnicima i Gradu, jer bi se novac dobiven

od prodaje mogao uložiti u druge prostore, a obrtnici koji

su u zakupu, ako postanu vlasnici lokala, više bi ulagali u njih, smatraju u UO Karlovca

Produženo radno vrijeme kar-lovačkih kafića vikendom bilo

je na dnevnom redu karlovačkog Gradskog vijeća na prošloj sjednici, no na traženje dijela vijećnika ova je točka skinuta s dnevnog reda. Naime, prijedlog je da se izmijeni Odluka o obavljanju ugostiteljske djelatnosti u gradu Karlovcu te da se restoranima i barovima omogući vikendom rad do dva sata iza po-noći, odnosno sat vremena duže. Vijećnici koji su bili za to da se toč-ka skine s dnevnog reda istaknuli su kako im je rečeno u obrazlože-nju da je prijedlog stigao od »nekih ugostitelja«, dakle, formalno ne na prijedlog Ceha ugostitelja, pa se po-stavlja pitanje pogoduje li se neko-me. Također su zatražili da svoj sud o produženom vremenu rada kafića da i Vijeće za prevenciju.

ODGOĐENa ODLUKa O PRODUŽENOM RaDNOM VREMENU KaRLOVaČKIh KaFIĆa

I dalje vikendom do jedan poslije ponoći

– Produženje rada za sat vreme-na zapravo je namijenjeno odra-slim ljudima, a ne maloljetnicima, dakle, ne radi se zbog populacije kojom se Vijeće za prevenciju bavi, jer poznato je da maloljetne osobe imaju ograničen izlaz do 23 sata, pojašnjavaju iz karlovačke gradske uprave.

Miro Prugovečki iz Ceha ugosti-telja županijske Obrtničke komore pohvalio je inicijativu o produženju radnog vremena.

– Produženje radnog vremena, kako smo mogli čuti, omogućava veću zaradu ugostiteljima, a re-kao bih da u sadašnjim uvjetima to nama znači preživljavanje, jer se borimo za opstanak. U svakom slu-čaju pozdravljamo ovu odluku te se nadamo da će što prije biti usvoje-na, kazao je Prugovečki.

Karlovačko Udruženje obrtnika i ove godine nastavlja tradiciju or-ganiziranja Bala obrtnika. Jubilarni 10. bal obrtnika održat će se

2. travnja u Hotelu Korana Srakovčić, a očekuje se da će uz obrtnike iz svih dijelova Karlovačke županije druženju nazočiti i gosti iz Zagre-ba, Rijeke, Šibenika i drugih gradova. Voditelj programa bit će Davor Dretar Drele, a goste će zabavljati glazbeni sastavi »Bolja vremena« i »Grofovi«. Pripremljena je i bogata tombola, a središnji događaj Bala bit će humanitarna aukcija cvjetnih aranžmana koje će izraditi članice Sekcije cvjećara, a prikupljeni prihod bit će namijenjen Domu za djecu i mladež iz Karlovca.

Bal obrtnika 2. travnjapak da se ide u prodaju, išao bi javni natječaj koji sadašnjim najmoprimci-ma ne bi davao pravo prvokupa.

Inače, Grad Karlovac je vlasnik 95 poslovnih prostora, od kojih dva trenutno nisu u zakupu. Gradona-čelnik određuje koje se djelatnosti mogu obavljati u pojedinim poslov-nim prostorima, a natječaj za zakup poslovnih prostora raspisuje Povje-renstvo za poslovni prostor.

Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o zakupu poslovnog prostora iz 2004. godine ovaj zakon mijenja naziv u Zakon o zakupu i

prodaji poslovnog prostora, a od-nosi se samo na zakup i prodaju poslovnih prostora u vlasništvu Re-publike Hrvatske. U slučaju proda-je poslovnog prostora u vlasništvu općina, gradova, županija i Grada Zagreba morao bi se raspisati javni natječaj s početnom kupoprodaj-nom cijenom, na koji ponudu mogu dati i svi drugi subjekti, a ne samo aktualni zakupnici, pojašnjavaju iz karlovačke gradske uprave, tako da za sada obrtnici koji djeluju u najmu imaju »svezane« ruke što se tiče ot-kupa prostora.

www.hok.hr

13ŽUPaNIJE ožujak 2011.Obrtničke novine

OK KOPrivniČKO- KriŽEvaČKE ŽUPaniJE48000 KOPRIVNICA Duga ulica 23

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 048/623 408

Telefaks: 048/623 408

Tajnik: Božo Barać

STRANICU PRIPREMILA: adela Sočev

KOPrivniCavi.

E-mail: ok.koprivnica@hok.hr Web: www.obrtnicka-komora-koprivnica.hrPredsjednik: Zvonko Pecikozić

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

OK KraPinSKO- ZaGOrSKE ŽUPaniJE49000 KRAPINA Magistratska 2

Telefon: 049/300 545

Telefaks: 049/370 616

E-mail: ok.krapina@hok.hr Web: www.okkzz.hrPredsjednik: Davor Pleško

Tajnica: Renata Vranić

STRANICU PRIPREMILA: renata vranić

KraPina

ii.

DaVOR PLEŠKO NOVI PREDSJEDNIK OBRTNIČKE KOMORE KRaPINSKO-zaGORSKE ŽUPaNIJE

Uspješan u poslu, aktivan u komorskom sustavu

Davor Pleško dugogodišnji je uspješni obrtnik metalske

struke, koji 95 posto proizvoda izvozi na vanjska tržišta

Davor Pleško, potpredsjed-nik Obrtničke komore Kra-pinsko-zagorske županije

i predsjednik Udruženja obrtnika grada Zaboka jednoglasnom odlu-kom članova Skupštine Obrtničke komore Krapinsko-zagorske župa-nije na izbornoj sjednici Skupštine, održanoj 10. ožujka, izabran je za predsjednika Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije u če-tverogodišnjem mandatu 2011. – 2014. godina.

Davora Pleška za predsjednika Obrtničke komore Krapinsko-zagor-ske županije kandidiralo je njegovo matično Udruženje obrtnika grada Zaboka, kao i Upravni odbor OK Krapinsko-zagorske županije.

aktivan u komorskim tijelima

Davor Pleško svoja prva radna iskustva stječe u obiteljskom obr-tu koji djeluje od 1979. godine, a 1984. godine otvara vlastiti obrt pod nazivom »Josip Pleško«, Obrada metala i trgovina. Trenut-no zapošljava 19 djelatnika, a svoj kvalitetan i konkurentan nastup na

tržištu osigurava stalnim ulaganji-ma u modernizaciju strojeva, te 95 posto svojih proizvoda izvozi na vanjsko tržište. Od samih početaka bavljenja obrtom zainteresiran je za razvoj obrtništva te se 1987. go-dine aktivno uključuje u rad Udru-ženja.

Dugogodišnji je član Upravnog odbora Udruženja obrtnika grada Zaboka, a 1997. godine postaje član Skupštine OK Krapinsko-za-gorske županije i predsjednik Ceha proizvodnog obrta u područnoj ko-mori. Od 2002. godine obnaša duž-nost predsjednika Udruženja obrtni-ka grada Zaboka, a ujedno je i član Upravnog odbora OK KZŽ. Bio je

član Skupštine Hrvatske obrtničke komore u mandatnom razdoblju 2007. – 2010. godine te je ujed-no i član Odbora za gospodarstvo HOK-a u mandatnom razdoblju 2006.-2010. godine.

Dobitnik je mnogobrojnih prizna-nja, od kojih ističemo Zlatnu plake-tu OKKZŽ 2004. godine, priznanja OKKZŽ za 25 godina uspješnog vođenja obrta 2009. godine, a 2010. godine za izuzetne zasluge i rezultate koji pridonose razvoju grada Zaboka, dodijeljena mu je kao predsjedniku Udruženja Pove-lja grada Zaboka. Osim rada veza-nog za obrtništvo, aktivno sudjelu-je u radu lokalne samouprave, a u mandatnom razdoblju 2005.-2009. godine bio je i član Gradskoga vije-ća grada Zaboka. Kao predsjednik Udruženja inicirao je niz zapaženih i uspješno završenih humanitarnih akcija.

Potpredsjednici Na izbornoj sjednici Skupštine na

prijedlog predsjednika Davora Pleš-ka članovi Skupštine jednoglasno su imenovali i dva potpredsjednika, a to su Marijan raček, predsjednik Udruženja obrtnika gradova Donja Stubica, Oroslavje i općina Marija Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke Toplice i Darko varga, potpredsjed-nik Udruženja obrtnika Zlatar.

OK KRaPINSKO-zaGORSKE ŽUPaNIJE

Povoljnije oglašavanje za obrtnike

Budući da oglašavanje pred-stavlja vrlo važan segment

uspješnog poslovanja, Obrtnička komora Krapinsko-zagorske župa-nije sklopila je Ugovor o poslovnoj suradnji za 2011. godinu s vode-ćim medijima Krapinsko-zagorske županije.

Temeljem ove poslovne suradnje Komora je omogućila obrtnicima, koji uredno podmiruju obaveze ko-morskog doprinosa, značajan po-pust pri oglašavanju u sljedećim medijima:  Radio Kaj d.o.o., Krapina – 25

posto popusta;  Radio Hrvatsko-zagorje Krapi-

na d.o.o., Krapina – 10 posto popu-sta;

Devet delegata u tijelima hOK-a

U mandatnom razdoblju 2011.–2014. u radnim tijeli-

ma Hrvatske obrtničke komore (odborima, komisijama, cehovi-ma i sekcijama) nalazi se 9 de-legata iz Obrtničke komore Kra-pinsko- zagorske županije.

Zdravko Presečki član je Odbora za informiranje, Darko Varga potpredsjednik Odbora za obrte s tradicijom i umjetnič-ke obrte, Stjepan Mužek član

je Komisije za dodjelu prizna-nja Upravnog odbora HOK-a, Branko Greblički potpredsjednik je Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika, Mladen Županić, član Ceha trgovine, Ivan Štahan, član Ceha proizvodnog obrta, Milan Burić, član Ceha graditeljstva, Marijan Raček, predsjednik Sek-cije Njega tekstilija, a Dragutin Škreblin član je Sekcije fotografa Hrvatske obrtničke komore.

 Radio Stubica d.o.o., Donja Stubica – 20 posto popusta;  Radio Zabok d.o.o., Zabok –

25 posto popusta; Zagorski list d.o.o., Zabok odo-

bravat će obrtnicima dodatno 25 po-sto popusta na jednokratne objave, odnosno 50 posto na kontinuirane objave oglasa, uz minimalno polugo-dišnji ugovor. Objavljeni oglasi, odlu-kom ugovorenih strana ne mogu biti veći od 1/4 stranice, a niti manji od 1/8 stranice. RHZK – Regionalni informativ-

no-politički glasnik Glas Zagorja - Krapinski vjesnik odobravat će obrt-nicima dodatno 10 posto popusta na sve ugovorene usluge objave oglasa.

MINGORP PREDSTaVIO NOVE MJERE

Osigurano 407,9 milijuna kuna potpora

Obrtnici na predstavljanju operativnog plana poticanja

malog i srednjeg poduzetništva

Operativni plan poticanja ma-log i srednjeg poduzetništva za 2011. godinu u Koprivnici

je predstavila Tihana Kraljić, držav-na tajnica Ministarstva gospodar-stva.

Ove godine osigurano je ukupno 407,9 milijuna kuna, a s mogućno-stima prijave na javne pozive upo-znato je stotinjak obrtnika, podu-zetnika, institucija i jedinica lokalne samouprave.

Jedan od organizatora prezentaci-je bila je i Obrtnička komora Kopriv-ničko-križevačke županije, uz Ra-zvojnu agenciju Podravine i Prigorja, HGK Županijsku komoru Koprivnica.

Tihana Kraljić podsjetila je na 145 potpora u iznosu od nešto većem od

13 milijuna kuna koje su dodijeljene prošle godine te je istaknula kako je ove godine novost za sve projekte da za njih poduzetnici mogu prijaviti

zahtjeve koji uključuju troškove na-stale nakon objave prošlogodišnjih javnih poziva, te da je rok za prijavu ove godine produžen na 60 dana.

Mikrokreditiranje poduzetnikaPovjerenstvo za kreditiranje poduzetnika po progra-

mima Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva i Lokalni projekti razvoja – mikrokreditiranje, od osam zaprimljenih zahtjeva s planiranom investicijom u izno-su od 12,9 milijuna kuna, prihvatilo je subvencioniranje kamatne stope za šest zahtjeva u vrijednosti od 6,7 mi-lijuna kuna. Dosad su realizirana 23 kredita u vrijedno-

sti od oko 30 milijuna kuna. Obrtnici i poduzetnici, koji-ma je kredit odobren, u svojim su poslovnim planovima predvidjeli zapošljavanje 381 radnika. Ukupni kreditni potencijal je blizu 40 milijuna kuna, a u subvencionira-nju kamate sudjeluju Županija s jedan posto i Ministar-stvo s dva posto tako da kamata za ove kredite iznosi 4,5 posto.

Pozitivno poslovanjeNadzorni odbor Obrtničke komore Koprivničko-križevačke županije

razmatrao je financijsko poslovanje i izvješće o lanjskom radu. Izvješće je prihvaćeno, rad Komore je pohvaljen, a posebno veseli što je u teškim uvjetima Komora 2010. godinu završila s plusom od nešto više od 15 tisuća kuna. Komora je raspolagala s proračunom od 1,7 milijuna kuna, s time da je nešto manje od pola milijuna kuna prihoda ostvareno od komorskog doprinosa, a ostali prihodi ostvareni su od različitih projektnih aktivnosti.

Polaganje prve pomoćiSukladno propisima iz područja za-

štite na radu, UO Đurđevac orga-niziralo je za obrtnike polaganje ispita prve pomoći. Nakon dvije uspješne grupe polaznika, tečaj se nastav-lja te se upisuje i treća grupa. Ispit, koji je obvezan za sve poslodavce, Udruženje organizira u suradnji s dr. med. Dubravkom Imbriovčan, speci-

autoprijevoznica otvorila turističku agenciju

Obrtnica Silvija Porić iz Đelekovca, čla-nica Ceha autoprijevoznika HOK-a

otvorila je turističku agenciju. Ova obrtnica ima 15 godina iskustva kao autobusni prije-voznik čime se bavi cijela njezina obitelj.

– Otvaranje agencije omogućit će nam da sadašnjim i budućim klijentima pružimo kompletnu uslugu, od vlastitog prijevoza do organizacije cjelokupnog putovanja – rekla je Silvija Porić-Smolek. Turističku agenciju otvorio je zamjenik koprivničkog gradonačel-nika Dražen Pros koji je izrazio zadovoljstvo činjenicom što u vrijeme krize poduzetnici razvijaju svoje poslovanje. Na otvaranju je bio i Božo Barać, tajnik Obrtničke komore.

Silvija Porić-Smolek i Božo Barać ispred Silvija turista

jalistom Medicine rada. U suradnji s Vatrogasnom postrojbom Grada Đur-đevca planiraju organizirati i polaga-nje ispita protupožarne zaštite za što se upisuju polaznici. Svi obrtnici koji nemaju položene navedene ispite, a žele to učiniti, mogu se javiti u Udru-ženje obrtnika Đurđevac, pozvala je Ivana Majetić, tajnica Udruženja.

www.hok.hr

ŽUPaNIJE14 Obrtničke novine ožujak 2011.

OK liČKO-SEnJSKE ŽUPaniJE53000 GOSPIĆ Ulica Ante Starčevića 17

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 053/573 012Telefaks: 053/573 012

E-mail: ok.gospic@hok.hrPredsjednica: Ana Šerić-Konjikovac

Tajnica: Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO: Željko Mataija

iX.GOSPiĆ

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OK MEĐiMUrSKE ŽUPaniJE40000 ČAKOVEC Park R. Kropeka 1

Telefon: 040/312 643Telefaks: 040/312 643

E-mail: ok.cakovec@hok.hrPredsjednik: Slavko Faltak

Tajnik: Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO: robert varga

ČaKOvECXX.

Pred brojnim predstavnicima po-duzeća, obrtnika, javnih usta-nova, financijskih i trgovačkih

kuća, strukovnih i ugostiteljskih škola, čelnika gradova i općina, ličko-senj-ski župan Milan Jurković otvorio je polovicom ožujka 4. sajam poslova. Sajam je s partnerima, među kojima je i OK LSŽ, organizirala podružnica HZZO-a u Gospiću.

ODRŽaN TRaDIcIONaLNI SaJaM POSLOVa

Doprinos usklađivanju ponude i potražnje

U otežanim uvjetima ovakve sajmove držimo dobrima upravo zbog povezivanja onih koji nude i

traže posao, istaknuo je ličko-senjski župan Milan Jurković

Kako je istaknula Milka Rukavi-na, pročelnica podružnice HZZO-a iz Gospića, cilj projekta i smotre je usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada te doprinos dostupnosti i izmjeni informacija, pri čemu Ličko-senjska županija i Grad Gospić kao pokrovitelji imaju posebno mjesto. Punih pet sati bilo je rezervirano za multimedijske projekcije poslodava-

ca, okrugli stol o poticajnim gospo-darskim mjerama Vlade RH, pro-fesionalnom usmjeravanju HZZO, radionici na temu povećavanja mo-gućnosti za zapošljavanje i drugo.

– U otežanim uvjetima ovakve sajmove držimo dobrima upravo zbog povezivanja onih koji nude i traže posao, jer nema zadovoljstva dok je nezaposlenih na burzi rada i dok nezaposlene ne pretvorimo u zaposlene. Upravo zbog ovakvog razmišljanja u našoj regiji osjeti se optimizam, a i kako ne bi, kada nam slijedi zapošljavanje kroz natječaj za plinofikaciju i najavu otvaranja oko 300 radnih mjesta u poslovnim zonama Gospić i Perušić, istaknuo je župan Jurković.

Upravni odbor Obrtničke komore Ličko-senjske županije uputit će

Skupštini na usvajanje izvršenje fi-nancijskog proračuna koji je oko 5,5 posto manji od planiranoga. Analizi-rajući obrađene podatke predsjed-nica Komore Ana Šerić Konjikovac, istaknula je da je zabilježen manji broj obrta u 2010. godini u odnosu na 2009. za 5,1 posto ili njih 67, te je Komora godinu završila s 1.238 obrtnika. Iznoseći izvješće o radu, tajnica Ankica Šubarić je istaknula

nastupe ličko-senjskih obrtnika na sajmovima, poslove oko stručnog usavršavanja, sporazum s OK Un-sko-sanskog kantona, izbore po udruženjima te samoj Komori, i for-miranje cehova i drugo. Donesena je odluka o nastupanju na Riječkom sajmu obrtnika kao najbližem obrtni-cima ličko-senjske komore.

Obrtnički bal održat će se tradicio-nalno prvog vikenda poslije Uskrsa, 30. travnja u hotelu Ana. Upravni odbor je donio odluku da se na sve-

čanoj sjednici Skup-štine uruče plakete i priznanja zaslužnim obrtnicima i institucija-ma. Na taj način će se prigodno obilježiti i 15 godina obnoviteljskog rada Komore.

Na sjednici je bilo govora i o Zakonu o zabrani i sprječavanju neregistrirane djelat-nosti, kojega je smisao spriječiti rad na crno.

UPRaVNI ODBOR PODRUČNE KOMORE

Pozitivno o izvršenju proračuna

Udruženje obrtnika Otočac i OK Ličko-senjske županije organizirali su u Otočcu stručno predavanje o vođenju evidencije radnog vreme-

na, kojemu su osim otočkih prisustvovali i prijevoznici s područja Senja. Predavanje su održali predstavnici tvrtke Tahograf i Urar Denis Špac te Robert Štefanac, koji su govorili o očitavanju i analiziranju tahografskih listića, prijenosu podataka s kartice vozača, arhiviranju očitanih podata-ka te izradi izvješća s prikazom vremena vožnje, odmora i drugo. Ovom besplatnom seminaru u otočkoj srednjoj školi prisustvovalo je četrdese-tak prijevoznika.

Besplatna edukacija prijevoznika

Predstavnici UO Gospića, Novalje te OK Ličko-senjske županije na poziv HOK-a nazočili su seminaru o po-

ticanju malog i srednjeg poduzetništva za 2011. godinu, primjeni Zakona o fiskalnoj odgovornosti kao temelja po-boljšanja kvalitete poslovanja te značaja planiranja i pri-mjene Uredbe o neprofitnim organizacijama.

Kako je uz ostalo rečeno, natječaji za poticanje malog i srednjeg poduzetništva objavljeni su u Vjesniku, traju do kraja travnja te se zainteresirani mogu javiti u HOK, ma-tičnim udruženjima ili na besplatni telefon 0800 234 505 pod uvjetom da pozitivno posluju, bez dugovanja prema državi i zaposlenima.

Upoznati s poticajnim mjerama za obrtništvo

Svi zainteresirani za polaganje majstorskih ispita u sljedećem, jesenskom roku koji će se održati u

rujnu ove godine, trebaju se javiti najkasnije 45 dana prije početka roka, odnosno do 1. kolovoza 2011. go-

dine. Cijena ispita iznosi 2.600 kuna, a novim majsto-rima se kroz javljanje na javni poziv »Dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu« MINGORP-a pruža mo-gućnost povrata 70 posto utrošenih sredstava.

OBRTNIcIMa PREDSTaVLJEN PROJEKT

Žene u muškim zanimanjimaOvim konceptom želi se

naglasiti da žene mogu raditi i biti uspješne u tipično muškim

zanimanjima

Predstavljanje projekta »Žene u rodno netradicionalnim zanimanjima«

Žene u rodno netradicionalnim zanimanjima naziv je projekta koji je 31. siječnja predstav-

ljen međimurskim obrtnicima. Pro-jektom vrijednim 124.046 eura, od čega Europska komisija sufinancira 104.944 eura, želi se povećati za-pošljavanje žena koje su u nepo-voljnijem položaju na tržištu rada promicanjem rodno osviještene po-litike zapošljavanja, i zapošljavanje žena u rodno netradicionalnim za-nimanjima. Radi se o ženama koje su dugotrajno nezaposlene, radno neaktivne, bilo da su starije životne dobi ili su pripadnice nacionalnih manjina. Projektni partneri su HZZ, Područna služba Čakovec i Područ-na služba Varaždin, Međimurska županija, REDEA, HGK ŽK Čako-vec i OK Međimurske županije.

Kako je na sastanku s međimur-skim obrtnicima istaknula projekt menadžerica Marina Kodba iz HZZ-

Područne službe Čakovec, ovim novim i hrabrim konceptom želi se naglasiti da žene koje tradicionalno najviše rade u tekstilnoj i trgovačkoj djelatnosti, mogu raditi i biti uspješ-ne u tipično muškim zanimanjima.

– Promjena percepcije nastojat će se ostvariti kroz projektne aktiv-nosti koje obuhvaćaju sudjelovanje u programima osobnog razvoja, edukaciju prilagođenu pojedinač-

nim potrebama, jačanje motivacije za sudjelovanje u obrazovnim ak-tivnostima i programima zapošlja-vanja, kao i pružanje psihosocijalne pomoći – dodala je Marina Kodba.

Predsjednik OK Međimurske žu-panije Slavko Faltak dao je punu po-dršku ovom projektu, te je istaknuo da se nada da će i država odraditi svoj dio posla stimuliranjem zapo-šljavanja ovog profila radne snage.

POTIcaNJE MaLOG I SREDNJEG PODUzETNIŠTVa

Predstavljen Operativni plan za 2011. godinu

Predstavljanje OP u Čakovcu

Regionalna razvojna agenci-ja Međimurje (REDEA), OK

Međimurske županije, Međimur-ska županija i HGK-Županijska komora Čakovec, 9. ožujka su u dvorani Tehnološko-inovacij-skog centra u Čakovcu organi-zirali predstavljanje Operativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2011. godinu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Operativni plan velikom bro-ju zainteresiranih poduzetnika i predstavnika lokalne samoupra-ve predstavila je državna tajnica Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Tihana Kraljić sa suradnicima. Naglašeno je da su bespovratne potpore male vrijed-

nosti namijenjene poduzetnicima koji posluju pozitivno i nemaju dugovanja prema državi i zapo-slenicima.

Osim što je rok za prijavu produljen na 60 dana od objave javnog poziva, novost u pojedi-nim ovogodišnjim projektima je priznavanje računa retrogradno od gotovo godinu dana, te mo-gućnost sufinanciranja postupka licenciranja obrtničkih radionica.

Prema podacima objavljenima na web stranici Ministarstva gos-podarstva, rada i poduzetništva, od traženih 319 zahtjeva iz Međi-murske županije u vrijednosti od 66,596.211 kuna, u 2010. godini odobreno je 180 potpora u vrijed-nosti od 15,687.041.

Od toga bespo-vratna sredstva u ukupnom iznosu od 1,071.368,24 kune, odobrena su 51 zahtjevu međi-murskih obrtnika koji su konkurirali u 7 projekata.

Najviši iznos je 150.000 kuna (ja-čanje konkurent-nosti), a najniži 693 kune (dokva-lifikacija i prekva-lifikacija u obrtniš-tvu).

Majstorski ispiti

www.hok.hr

15ŽUPaNIJE ožujak 2011.Obrtničke novine

OK OSJEČKO- baranJSKE ŽUPaniJE31000 OSIJEK Svilajska 35/2

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 031/310 160

Telefaks: 031/310 161

E-mail: ok.osijek@hok.hrWeb: www.okobz.hrPredsjednik: Dragutin Grabrović

Tajnica: Blaženka Bogdan

STRANICU PRIPREMILA: ivana rab-Guljaš

OSiJEK

Xiv.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

OK PriMOrSKO-GOranSKE ŽUPaniJE51000 RIJEKA Zanonova 1/III

Telefon: 051/325 599 Telefaks: 051/325 590

E-mail: ok.rijeka@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-rijeka.hrPredsjednik: Boris Vukelić

Tajnik: Željko Dimitrić

STRANICU PRIPREMIO: Željko Dimitrić

riJEKaviii.

– Prilikom koncipiranja programa rada Udruženja vo-dila sam računa o racionalnosti i učinkovitosti, s obzirom na gospodarsko stanje u Hrvat-skoj. Nastavit ćemo provoditi politiku razu-mnog i racio-nalnog gospo-darenja bez ugrožavanja redovitog rada Udruženja na korist i dobrobit članstva, ističe Marija Vo-linek-Štrekelj, novoizabrana pred-sjednica Udruženja obrtnika Osijek.

Predsjednica, između ostaloga, namjerava nastaviti i unaprijediti suradnju s gradskom upravom, po-sebice s odjelima za gospodarstvo i komunalnu djelatnost. Udruženje će uspostaviti kontakte s drugim opći-nama radi zajedničkih projekata. Nastavit će se edukacija članstva te praćenje rada školstva.

– U planu je izrada novog vizual-nog identiteta Udruženja, te izrada imenika s e-mail adresama svakog člana, istaknula je Volinek-Štrekelj.

– Jedna od dobrih okolnosti pri-likom mog izbora je da novi sastav Upravnog odbora i članova Skup-štine čine mladi obrtnici iz Baranje koji će svoju energiju iskoristiti na poboljšanju statusa obrtnika. Na-damo se da će i novi predsjednik

ŠTO JE U PLaNU VOLINEK-ŠTREKELJ, LOzaNČIĆa I KNEŽEVIĆa

Priprema obrtnika za EU

Unapređenje suradnje s gradskom upravom, edukacija članstva, priprema obrtništva u EU samo su neki od ciljeva novih predsjednika udruženja

obrtnika Osijeka, Baranje i Našica

OK Osječko-baranjske županije i novi predsjednik HOK-a pridonijeti rješavanju problema koji se uoče u samom Udruženju obrtnika, kaže Dario Lozančić, novoizabrani pred-sjednik UO Baranje.

Udruženje obrtnika Baranje i da-lje će zastupati interese obrtništva pred tijelima jedinica lokalne upra-ve i samouprave, ministarstava i drugim partnerima te će aktivnim djelovanjem pomoći pri oblikovanju zakona, propisa i javnog mijenja u odnosu prema obrtništvu.

– Posebnu pažnju poklonit ćemo pripre-mi obrtnika za ulazak u EU. Obrtnici će se, naime, nedvoj-beno naći pred velikim promje-nama u poslo-vanju, s obzi-rom na to da će se morati pri-lagoditi europ-skim standardi-ma i normama, a naš će zada-

tak biti pripremiti ih za te promjene, kroz informiranje i edukaciju. Jedna od najvažnijih programskih stavaka je borba protiv sive ekonomije i rada na crno, naglašava Lozančić.

Darko Knežević, novoizabrani predsjednik UO Našice, misijom Udruženja smatra pružanje savje-todavnih usluga za otvaranje obrta, informiranje obrtnika o izmjenama zakona i propisa, edukaciju obrtni-ka o svim temama bitnih za njihovo poslovanje, posebno za korištenje poticajnih mjera i strategija Vlade RH i sredstava iz fondova EU.

– Vizija UO Našice je biti najbo-lje udruženje obrtnika u Osječko-baranjskoj županiji. Razvit ćemo sustav informiranja obrtnika, putem kojeg će se moći ostvarivati dnev-na komunikacija sa svim obrtnici-ma putem interneta. S gradovima i općinama stvorit ćemo partnerstvo, ističe Knežević.

Potpisivanjem ugovora o su-radnji Zagrebačke banke s

OK Osječko-baranjske županije, obrtnicima su osigurani povoljniji kratkoročni krediti za financiranje povremenih potreba u obrtnim

UGOVOR O SURaDNJI Sa zaGREBaČKOM BaNKOM

Osigurani povoljniji kreditisredstvima te dugoročni krediti za financiranje trajnih obrtnih sred-stava uz nižu kamatu i naknadu za obradu kreditnog zahtjeva do 1. svibnja 2011. godine.

Ugovor su potpisali predsjed-nik Obrtničke komore Osječko-baranjske županije Dragutin Gra-brović i Slaven Rukavina, direktor obiteljskog, osobnog i poduzet-ničkog bankarstva Zagrebačke banke za regiju Slavonija.

Iznos kredita nije ograničen, već ovisi o kreditnoj sposobnosti pojedinog obrtnika, a rok otplate je do 12 mjeseci za kratkoročne te do tri godine, uz mogućnost korištenja počeka od šest mjese-ci, za dugoročne kredite.

Ekipa Debeli i spori i njihova ma-ska Indijansko pleme najbolja je

grupna maska Obrtničke krabuljne zabave u Osijeku. Drugo je mjesto osvojila grupna maska Remetinec, a treće Sultani. U pojedinačnoj je konkurenciji Bumabara pobijedila Hokejaša te Gargamela i Štrumfetu. Tako je, nakon samo jedne pauze lani, 4. ožujka u restoranu Kopika ponovno održana najbolja zabava pod maskama u gradu na Dravi, i to čak 106. put! Osječke je obrtnike, na čelu s njihovom predsjednicom Marijom Volinek Štrekelj, zabavljala grupa Prva liga, a voditelj programa bio je Dražen Dragušica.

Obrtnička krabuljna zabava

Udruženje obrtnika Rijeka i ove je go-dine tradicionalnom pripremom »Hu-manitarne maškarane jote« dalo svoj

doprinos Riječkom karnevalu. U realizaciji Sekcije ugostitelja i turističkih djelatnika, te uz pomoć drugih aktivista Udruženja, u subotu 5. ožujka na riječkom je Korzu za građane pripremljeno i podijeljeno više od sedamsto porcija jote, izvornog jela ovoga kraja, po cijeni od 10 kuna ili »daj ča daš«.

Uz maškarani i zabavni dio programa re-alizirana je i njegova humanitarna namjena, jer je sav prihod od prodaje jote i vina u izno-su od 9.605,55 kuna namijenjen Udruzi žena operiranih od raka dojki »Nada« iz Rijeke.

hUMaNITaRNa MaŠKaRaNa JOTa RIJEČKIh UGOSTITELJa

Daj ča daš protiv rakaSav prihod od prodaje jote i vina u

iznosu od 9.605,55 kuna namijenjen je Udruzi žena operiranih od raka dojki

»Nada« iz Rijeke

Humani riječki ugostitelji

Odjel za poduzetništvo Gra-da Rijeke raspisao je Javni

poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu nepovratnih subvencija subjektima malog gospodarstva. Nepovratne subvencije dodjeljuju se za troškove u visini od 30 po-sto, odnosno 50 posto troškova, i to za šest područja navedenih u Općem programu mjera poticanja razvoja poduzetništva na područ-ju Grada Rijeke. Javni poziv bit će otvoren do iskorištenja sredstava ili do 1. rujna 2011. godine.

Zahtjevi se mogu podnijeti za šest mjera iz Općeg programa mjera poticanja razvoja poduzet-ništva: subvencioniranje certi-ficiranja proizvoda i procesa – 30 posto troškova ili najviše 15 tisuća kuna; subvencioniranje izrade marketinških planova i/ili istraživa-nja tržišta – 50 posto troškova ili najviše 15 tisuća kuna; poticanje

NEPOVRaTNE SUBVENcIJE GRaDa RIJEKE MaLIM PODUzETNIcIMa

Raspisan javni pozivudruživanja gospodarskih subje-kata – 100 posto troškova ili naj-više 15 tisuća kuna; subvencio-niranje uvođenja sustava podrške pri odlučivanju, upravljanju i elek-tronskom poslovanju – 50 posto troškova ili najviše 20 tisuća kuna; subvencioniranje troškova im-plementacije industrijskog dizajna – 50 posto troškova ili najviše 30 tisuća kuna; subvencioniranje troškova obrazovanja, stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenika – 30 posto troškova ili najviše 15 tisuća kuna.

Javni poziv s navedenom svom dokumentacijom te po-trebnim obrascima objavljen je na web stranicama Grada Rijeke www.rijeka.hr, a dodatne infor-macije mogu se dobiti u Poduzet-ničkom informativnom centru, Trg sv. Barbare 2/I ili putem telefona 209-214, 209-619, 209-592.

Hrvatska udruga poslodavaca Regionalni ured Ri-jeka, Primorsko-goranska županija i Sveučilište u

Rijeci su 10. ožujka 2011. svečanom dodjelom diplo-ma okončali četvrti ciklus projekta Poslovne škole za studente. Projekt je osmislila Hrvatska udruga posloda-vaca Regionalni ured Rijeka i u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Sveučilištem u Rijeci pokrenula 2008. godine, na tragu rastuće potrebe za kompetent-nim mladim ljudima, a istovremeno nedovoljne pove-zanosti studenata i obrazovnih institucija s gospodar-stvom i potrebama poslovnog sektora.

Ideja vodilja ovog projekta je da se akademski ste-čena znanja najboljih studenata završnih godina studija

upotpune s osnovnim poslovnim znanjima, fokusiraju-ći nastavni program na primjenjiva znanja i programe. Odnosno, povezivanjem osnovnih dionika u razvoju ljudskih resursa – gospodarstva, sveučilišta i lokalne uprave i institucija – usmjerilo bi se kvalitetne studente na praktična znanja i što brži ulazak i valoriziranje nji-hovog potencijala u najboljim i najuspješnijim tvrtkama regije. Uspjeh ovog modela jamči sinergija i zajednički interes svih sudionika: »gospodarski razvoj – bogatije društvo«. Najbolji studenti riječkih fakulteta tijekom se-minara su se upoznali i s obrtništvom, kao jednim od načina realizacije poduzetničke ideje, te sa sustavom organizacije Hrvatske obrtničke komore.

OBRTNIČKa KOMORa

Suradnik poslovne škole za studenteUdruženje obrtnika Cres – Lošinj i

Obrtnička komora Primorsko-go-ranske županije organiziraju »2. su-sret otočnih trgovaca HOK-a« koji će se održati od 8. do 10. travnja 2011. godine u hotelu »Aurora«, Sunčana uvala, u Malom Lošinju.

Pozivamo sve zainteresirane trgov-ce da svoje sudjelovanje na susretu prijave u Udruženje obrtnika Cres – Lošinj na kontakte tel./fax 051/231-658 ili e-mail: ou.cres-losinj@hok.

2. susret otočnih trgovaca

Darko Knežević Dario Lozančić Marija Volinek-Štrekelj

www.hok.hr

ŽUPaNIJE16 Obrtničke novine ožujak 2011.

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJAPOŽEGa

Xi.OK POŽEŠKO-SlavOnSKE ŽUPaniJE34000 POŽEGA Dr. Franje Tuđmana 9

Telefon: 034/272 457 Telefaks: 034/272 457

E-mail: ok.pozega@hok.hrPredsjednik: Stipo Barukčić

Tajnik: Zvonko MartinovićSTRANICU PRIPREMIO: Zvonko Martinović

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

OK SPliTSKO- DalMaTinSKE ŽUPaniJE21000 SPLIT Ruđera Boškovića 28-30

Telefon: 021/470 114Telefaks: 021/470 115

E-mail: ok.split@hok.hrPredsjednik: Miljenko Kardum

Tajnica: Katija ŠabićSTRANICU PRIPREMILA: nada brezec

SPliTXvii.

Obrtnici Pakraca i Lipika 7. veljače prisustvovali su u Poduzetničkom centru Pakrac prezentaciji Ope-

rativnog plana poticanja malog i srednjeg poduzetniš-tva, koju je održala Tihana Kraljić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva. Na-kon prezentacije predstavnica Požeškog područnog

ureda HZZ upoznala je nazočne s Vladinim mjerama i mjerama Zavoda za zapošljavanje, s ciljem poticanja zapošljavanja. U obje prezentacije naglašene su no-vine u odnosu na prethodnu godinu, rokovi, programi koji su sveobuhvatni, ali i zahtjevni, a istovremeno i dostižni.

UPRaVNI ODBOR OBRTNIČKE KOMORE POŽEŠKO-SLaVONSKE ŽUPaNIJE

Podrška sprečavanju neregistriranog rada

Imenovani članovi cehova Obrtničke komore te dana puna

podrška Nacrtu Prijedloga Zakona o zabrani i sprečavanju

obavljanja neregistrirane djelatnosti

Na sjednici Upravnog odbora OK Požeško-slavonske župa-nije 28. veljače, između ostalo-

ga održana je rasprava o aktualnom stanju u obrtništvu. Zbog golemog i nekontroliranog povećanja rada na crno Upravni odbor daje punu podrš-

imenovani cehoviNa sjednici su imenovani predsjednici cehova: Tomislav Batori – Ceh

proizvodnog obrta; Danka Tolić – Ceh uslužnog obrta i obrta za intelek-tualne usluge gospodarskog karaktera; Željko Pojer – Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika; Zoran Horvat – Ceh trgovine; Slavko Rich – Ceh prijevoznika, Mile Pavičić – Ceh za vinogradarstvo i poljodjelstvo, te Davor Lepka – Ceh frizera.

KRITERIJI hzzO-a za DOBIVaNJE POTPORa za zaPOŠLJaVaNJE I USaVRŠaVaNJE

Nelogični i diskriminirajući za obrtnike

Obrtnička komora Požeško-slavonske županije putem

HOK-a predložit će hitnu izmjenu donesenih Kriterija i uvjeta za pri-mjenu mjera koje se odnose na potpore za zapošljavanje i usa-vršavanje poslodavaca, koje je donio Hrvatski zavod za zapošlja-vanje. Kriteriji su proizašli iz Naci-onalnog plana za poticanje zapo-šljavanja za 2011. i 2012. godinu.

U njima je propisano da poslo-davac mora unazad tri mjeseca imati najmanje jednog zaposle-nog, a istodobno obrtnik se ne smatra zaposlenikom u svom obrtu. Kako na našem području oko 45 posto obrtnika sami rade u svom obrtu, ove mjere za njih su diskriminirajuće.

Druga skupina obrtnika je oko 15 posto njih koji imaju radni od-nos kod drugog poslodavca i ne-maju zaposlenika u svom obrtu. Treća skupina obrtnika su oni koji su proteklih 12 mjeseci zbog re-cesije i pomanjkanja posla morali otpuštati radnike.

Te tri kategorije obrtnika pred-stavljaju najveći potencijal mogu-ćeg novog zapošljavanja, a ne mogu se ni kandidirati za poticaj-ne mjere. Kako turizam postaje nacionalna djelatnost, a za tu dje-latnost je usko vezana djelatnost ugostiteljstva i trgovine, također će se predložiti da se mjere i krite-riji prošire i na poticajne mjere za samozapošljavanje u tim djelatno-stima.

Stipendiranje učenika u turizmu

Obrtnička komora Požeško-sla-vonske županije prijavila se na

natječaj Ministarstva turizma za su-djelovanje u stipendiranju učenika u turizmu.

Nakon provedene ankete prijavio se 21 učenik iz Obrtničke škole Po-žega i Srednje škole Daruvar, koji se obrazuju za konobara i kuhara,

UO PaKRaca I LIPIKa

Predstavljene potpore

ku Nacrtu Prijedloga Zakona o za-brani i sprečavanju obavljanja nere-gistrirane djelatnosti. Uz podršku tom Zakonu, daju se i određeni prijedlozi koji se odnose na pojačanu kontrolu udruga građana i njihovih članova,

koji su često sudionici gospodarskih djelatnosti, prigodnih prodaja, pruža-nja ugostiteljskih usluga i slično, a da nemaju potrebna odobrenja.

Nadalje se predlaže povećanje ovlasti nadležnim inspektorima, da mogu u provedbi inspekcijskog nadzora ući i u privatni prostor bez prethodne najave. Predloženim do-punama Zakona predlaže se objedi-njavanje prijava rada na crno putem udruženja obrtnika i područnih obrt-ničkih komora, te obavezna povrat-na informacija nadležne inspekcije o kontrolama rada na crno.

a koji imaju mjesto prebivališta na području Požeško-slavonske župa-nije.

Nakon udruživanja sredstava s Obrtničkom komorom stipendije će iznositi od minimalno 600 kuna do maksimalno 1.000 kuna mjesečno. Do 25. ožujka slijedi realizacija i pot-pisivanje Ugovora o stipendiranju.

PIX

SELL

Zagreb53. međunarodni obrtnički sa-

jam (MOS), 5. – 9. travnja 2011.Hrvatska obrtnička komora su-

financira 50 posto cijene nastupa za članove HOK-a: za standardno uređen unutrašnji prostor puna cije-na nastupa iznosi 594,60 kn/m2, a obrtnici plaćaju 297,30 kn/m2 (sufi-nancira se 9,1 m2, iznad toga plaća se puna cijena izlaganja); za vanjski prostor puna cijena nastupa iznosi 243,54 kn/m2, a obrtnici plaćaju 121,77 kn/m2.

SaJaMSKE aKTIVNOSTI

Obrtnici posjetili IHM

Obrtnici Splitsko-dalmatinske županije na okupu

Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije orga-nizirala je posjet obrtnika na

ovogodišnji Sajam obrtništva IHM u Münchenu. Putovanje obrtnika fi-nancirala je Obrtnička komora Split-

sko-dalmatinske županije u iznosu od 65 posto cijene, a Udruženje obrtnika Split 35 posto. Posjet svo-jih obrtnika financirala su i udruže-nja obrtnika Sinj i Kaštela.

Na sajam je otišlo 80 obrtnika, koji su posjetili štand Hrvatske obrtničke komore u paviljonu A5. Obrtnici iz Hrvatske nastupili su na 40 m2.

Ovogodišnji IHM pokazao je zavidan napredak u odnosu na prošlogodišnji po broju izlagača i posjetitelja. Uvijek poslovični Ni-jemci pokazali su da izlaze iz krize i ponovno se okreću predstavljanju kroz sajmove. U praksi se poka-zalo da kvalitetan nastup i samo jedan kontakt s potencijalnim kup-cem, ulagačem ili možda partne-rom, zaista može obrtniku promi-jeniti život.

NaSTUPITE Na SaJMOVIMa U ORGaNIzacIJI POK-a

Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije poslala je udruženjima obrtnika dopise da se prijave za organizira-

ni nastup obrtnika s našeg područja na sljedećim sajmovima: 53. međunarodni obrtnički sajam (MOS), 5. – 9. travnja 2011., Zagreb; 14. međunarodni sajam gospodarstva, 5. – 9. travnja 2011., Mostar; 8. sajam suvenira Kvarner EXPO 11, 20. – 23. travnja 2011., Opatija; 55. međuna-rodni sajam tehnike, beograd 2011., 9. – 13. svibnja 2011., beograd.

Svi zainteresirani obrtnici moraju se što hitnije javiti svojim matičnim udruženjima obrtnika, kako bi im osigurali mjesto na gore spomenutim sajmovima.

Napomena: Obrtnici koji imaju dugovanje komorskog doprinosa ne mogu nastupiti, niti biti sufinancirani od strane HOK-a, POK-a ili Udruže-nja obrtnika. U nastavku detalji o cijenama nastupa.

beograd55. međunarodni sajam tehni-

ke beograd 2011., 9. – 13. svibnja 2011.

Hrvatska obrtnička komora sufi-nancira nastup za članove HOK-a, i to: za prva dva nastupa 50 po-sto, pa sufinancirana cijena iznosi 121,94 €/m2; za treći i četvrti nastup 40 posto, pa sufinancirana cijena iznosi 146,33 €/m2; za svaki idući nastup 30 posto, pa sufinancirana cijena iznosi 170,71 €/m2.

Cijena je po principu »ključ u ruke«. Puna cijena izlaganja iznosi 243,88 €/m2.

Opatija8. sajam suvenira Kvarner

EXPO 11, 20. – 23. travnja 2011.Cijena nastupa je 400 kn/m2 +

23% PDV.Ovaj Sajam nije sufinanciran od

strane HOK-a.

Mostar14. međunarodni sajam gospo-

darstva, 5. – 9. travnja 2011.Hrvatska obrtnička komora sufi-

nancira nastupe za članove HOK-a, i to: za prva dva nastupa 50 po-sto pa sufinancirana cijena iznosi 122,44 €/m2; za treći i četvrti nastup

40 posto pa sufinancirana cijena iznosi 146,92 €/m2; za svaki sljede-ći nastup 30 posto pa sufinancirana cijena iznosi 171,41 €/m2.

Cijena je po principu »ključ u ruke«. Puna cijena izlaganja iznosi 244,88 €/m2.

www.hok.hr

17ŽUPaNIJE ožujak 2011.Obrtničke novine

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

OK SiSaČKO-MOSlavaČKE ŽUPaniJE44000 SISAK Ulica Ante Starčevića 13

Telefon: 044/521 134

Telefaks: 044/522 487

E-mail: ok.sisak@hok.hrWeb: www.ok-smz.hrPredsjednik: Željko Vrbanus

Tajnik: Violeta Jelić

STRANICU PRIPREMILA: violeta Jelić

SiSaKiii.

OK ŠibEnSKO-KninSKE ŽUPaniJE22000 ŠIBENIK Ulica Stjepana Radića 77 a

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Telefon: 022/311 715Telefaks: 022/336 641

E-mail: ok.sibenik@hok.hrPredsjednik: Ante Mihić

Tajnik: Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO: nikola Urukalo

ŠibEniK

XV.

Obrtu Promes-Cvanciger 23. veljače u Vijećnici Hrvatske gospodarske komore sveča-

no je uručeno pravo uporabe zna-ka »Izvorno hrvatsko« za proizvod »Sisačka salama«. Predsjednik Hr-vatske gospodarske komore Nadan

OBRTU PROMES-cVaNcIGER DODIJELJEN zNaK IzVORNO hRVaTSKO

Izvorna hrvatska salamaPredsjednik HGK Nadan

Vidošević istaknuo je da su upravo ovakvi proizvođači oni koji stvaraju novu vrijednost

Mar

ija K

unde

k

Adolfu Cvancigeru nagradu uručuje predsjednik HGK Nadan Vidošević

Adolf Cvanciger i predsjednik RH Ivo Josipović

Vidošević istaknuo je da su upravo ovakvi proizvođači oni koji stvaraju novu vrijednost i na kojima je buduć-nost hrvatskog gospodarstva.

– Na nacionalnoj razini razradili smo sustav vrednovanja i osigura-vanja kvalitete koji je međunarodno

priznat. Kvaliteta je nematerijalnog karaktera i relativno ju je teško mje-riti, ali je to nužno jer većina kupaca prije svega vodi računa o kvaliteti, a tek nakon toga o cijeni. Akcijom »Ku-pujmo hrvatsko«, koja je prije svega komunikacijska, nastojali smo pove-ćati kupovinu naših proizvoda koji pri tome moraju biti što kvalitetniji te ino-vativni jer se tako stvara dodana vri-jednost, rekao je Nadan Vidošević.

Važnost ovakvih gospodarstveni-ka potvrdio je i predsjednik Josipović koji je za predstavnike tvrtki, kojima je tijekom 2010. i 2011. godine do-dijeljen znak »Izvorno hrvatsko« i »Hrvatska kvaliteta« 3. ožujka orga-nizirao svečani prijem.

Predstavnici Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke župa-nije 1. ožujka 2011. godine u Obrtničkoj komori Sisačko-moslavač-

ke županije održali su edukaciju pod naslovom:HACCP sustav u malim ugostiteljskim objektima (caffe barovi, bi-

stroi, fast foodovi, pečenjarnice, zalogajnice, restorani,...). Putem prezentacije željelo se pojasniti što se očekuje od malih ugostiteljskih objekata kroz HACCP sustav, koji su potrebni preduvjeti, kao i plan i program čišćenja te liste koje se moraju voditi. Prezentaciji se odazva-lo pedesetak ugostitelja.

haccP sustav u malim ugostiteljskim objektima

Od 24. do 27. veljače 2011. obrt-nici naše županije boravili su

Pragu i posjetili Međunarodni sajam drvene građe i konstrukcija, u sklo-pu kojega je izloženo moderno gri-janje i ušteda energije, bazeni, sau-ne, kupaonice, sanitarije, oprema i materijal za prozore i vrata, kamini, pećnice i dizajnersko grijanje, vrtni namještaj i ukrasi.

Odlazak na stručni posjet ovom sajmu organizirala je Obrtnička ko-mora Sisačko-moslavačke županije

Na sajmu drva u Praguu suradnji sa Sisačko-moslavačkom županijom, a odaziv je bio izuzetan iz razloga što obrtnike zanimaju nova tržišta i potencijali sajmova na kojima još nisu izlagali. Razgle-davanju sajma, razmjeni iskustava, znanja i upoznavanja s novitetima, slijedilo je ugodno druženje i prilika za razgledavanje grada.

Obrtnička komora ima namjeru i u buduće organizirati odlazak na sajmove međunarodnog karaktera, za koje obrtnici iskažu zanimanje.

U Popovači 15., a u Sisku 17. ožujka Hrvatski zavod za zapošlja-vanje organizirao je sajmove poslova, manifestacije koje bi tre-

bale pomoći ublažavanju negativnog trenda porasta nezaposlenosti. Prilikom sajmova organizirani su susreti poslodavaca, nezaposlenih, učenika i studenata. Organizirane su i radionice za nezaposlene te okrugli stolovi. Predsjednik OK SMŽ Željko Vrbanus je prilikom okru-glog stola na temu »Poticajne mjere lokalne uprave i samouprave u cilju gospodarskog razvoja i zapošljavanja« istaknuo važnost svih mjera koje se provode u našoj županiji i zahvalio svim gradonačelnicima i načelnici-ma na doprinosu i suradnji u cilju rješavanja problema u obrtništvu.

Sajmovi poslova

Predstavnici Obrtničke komore na sajmu poslova

POPOVaČa I SISaK

U primoštenskom hotelu Zora odr-žano je 4. kolo Hrvatskog ku-

harskog kupa u sezoni 2010./2011. Uz brojne sponzore među kojima je bila i Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, natjecanje je pod nazivom »Zlatno sunce Dalmacije« organizirala Udruga kuhara Šiben-sko-kninske županije. Natjecanje je okupilo 14 kuhara iz cijele Hrvatske koji su se ogledali u tri kategorije – u pripremi hladnog predjela od povr-ća, glavnog jela od orade i vina, te deserta od suhih smokava, badema i prošeka.

Prvo mjesto u kategoriji hladnog predjela osvojio je Frane Soža iz hotela Zora iz Primoštena. Najbolji u pripremi glavnog toplog jela bio je

ŠIBENSKI UzGaJIVaČI ŠKOLJaKa ODLUČNI U NaMJERI Da POSLUJU Na EUROPSKOM TRŽIŠTU

Najvažniji korak je izgradnja laboratorija

Postignut je dogovor između Šibensko-kninske županije, Grada Šibenika i Ceha za

marikulturu Obrtničke komore da se unaprijede aktivnosti oko pribavlja-nja vrlo složene dokumentacije za konačnu izgradnju otpremno-purifi-kacijskog centra na Martinskoj kod Šibenika.

Potrebna lokacijska– Ako do kraja ove godine uspi-

jemo ishodovati lokacijsku dozvolu, bit ćemo vrlo zadovoljni, rekao nam je predsjednik Ceha za marikulturu Siniša Pauk, koji se sa svojim ko-legama uzgajivačima školjaka već gotovo cijelo desetljeće zalaže za izgradnju takvog centra u Šibeniku.

Budući otpremno-purifikacijski centar trebao bi biti jedan od tri u Hrvatskoj. Takav laboratorij involvi-ran je i u Prostorni plan Grada Šibe-nika. Dio šibenske stručne javnosti, a riječ je o skupini arhitekata, ne slaže se s izgradnjom laboratorija na Martinskoj uz obrazloženje da će se time narušiti tamošnje prirod-ne vizure.

Ceh za marikulturu takve pri-mjedbe smatra politikantskim, a

U ORGaNIzacIJI UO MURTER, TISNO, PIROVac

Prvi murterski gastrosajamUdruženje obrtnika Murter, Ti-

sno, Pirovac, u suradnji s Tu-rističkom zajednicom i Općinom Murter-Kornati, organiziralo je u Murteru prvi gastronomski sa-jam na kojem su sudjelovala 22 izlagača iz Šibensko-kninske žu-panije. Sajam je organiziran radi uspostave veze proizvođača iz zaleđa županije s ugostiteljima uz obalu, kako bi zajednički ponudili izvorne prehrambene proizvode gostima u turističkoj sezoni. Po-sjetitelji su imali prigodu kušati

različite vrste maslinova ulja, sira, vina, rakije, pršuta, likera... Pred-stavili su se i proizvođači suvenira i raznih uporabnih predmeta moti-viranih narodnom baštinom.

Prvi murterski gastrosajam otvorio je šibensko-kninski župan Goran Pauk, a izlagače i brojne posjetitelje pozdravili su načelnik Općine Murter-Kornati Ivan Boži-kov, predsjednik Udruženja Milan Jadrešić, predsjednik POK–a Ante Mihić i savjetnik ministra tu-rizma Ivo Bašić.

KUhaRSKI KUP U PRIMOŠTENU

Najbolja Slađana hermanPaolo Šverko iz restorana Fančita iz Vrsara, dok je u kategoriji deserta pobjedu odnio Tomislav Karamarko iz hotela Fanimation iz Zadra. Ukup-na pobjednica natjecanja je Slađa-na Herman iz restorana Herman na Graničnom prijelazu Goričan, koja je u sve tri kategorije osvojila druga mjesta.

– Svi natjecatelji pokazali su ve-liko kuharsko znanje, no ono što posebno raduje jest ogroman na-predak kuharske struke u odnosu na prethodne godine – istaknuo je Slaven Stegić, potpredsjednik Udruge kuhara Šibensko-kninske županije i član Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke ko-more.

predsjednik Siniša Pauk, štoviše, ističe da će se izgradnjom laborato-rija na bivšem gradskom kupalištu i tik uz sama uzgajališta školjaka, taj prostor dodatno oplemeniti.

O potrebi izgradnje otpremno purifikacijskog centra u Šibeniku govori i podatak da se na područ-ju uzgojne zone u estuariju rijeke Krke godišnje može uzgojiti (proi-zvesti) tri i pol tisuće tona školjaka. Cjelokupni resurs je koncesioniran, no trenutno se proizvodi tek oko 20 posto stvarnih mogućnosti. Razlog tako slabe iskoristivosti leži upravo

u nedostatku otpremno-purifikacij-skog centra bez kojeg nije moguće zadovoljiti europske kriterije, odno-sno izvozne količine.

interes ulagačaTome valja pridodati i nesređene

odnose i na domaćem tržištu.– Ako želimo napraviti iskorak

prema europskom tržištu, onda je izgradnja laboratorija u Šibeniku nužnost – ističe Siniša Pauk uz do-datak da novac neće biti problem, jer postoje ulagači zainteresirani za ovaj projekt.

Budući otpremno-purifikacijski centar trebao bi biti jedan od tri

u Hrvatskoj

www.hok.hr

ŽUPaNIJE18 Obrtničke novine ožujak 2011.

OK varaŽDinSKE ŽUPaniJE42000 VARAŽDIN Vodnikova 4

Telefon: 042/320 986

Telefaks: 042/320 949

E-mail: ok.varazdin@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-vz.hrPredsjednik: Vladimir Habek

Tajnik: Ivan Vusić

STRANICU PRIPREMIO: ivica njegovec

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

varaŽDinV.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

OK virOviTiČKO-PODravSKE ŽUPaniJE33000 VIROVITICA Pavla Radića 3

Telefon: 033/721 258Telefaks: 033/726 028

E-mail: ok.virovitica@hok.hrWeb: www.okvpz.hrPredsjednik: Josip Novogradec

Tajnik: Božidar JeremićSTRANICU PRIPREMILA: Katica Kovačević

virOviTiCaX.

OBRazOVNE aKTIVNOSTI

Počelo animiranje učenikaDVD Vodič kroz obrtnička

zanimanja pomoći će učenicima osmih razreda osnovnih škola

da se lakše opredijele za upis u srednje strukovne škole

Franjo Petrić promovirao DVD Vodič za obrtnička zanimanja

Krajem prosinca 2010. godine područna obrtnička komora Virovitica predstavila je svoj

najnoviji projekt, s kojim će ove go-dine vrlo agilno krenuti u animiranje osnovnoškolaca za upis u srednje škole koje obrazuju učenike za obrt-nička zanimanja. Riječ je o Vodiču kroz obrtnička zanimanja snimlje-nom u obliku DVD-a, financiranom uz pomoć Ministarstva gospodar-

Odbor za gospodarstvo i pro-midžbu Obrtničke komore Viro-

vitičko-podravske županije utvrdio je na prvoj sjednici sredinom ožujka okvirni Plan nastupa obrtnika na sajmovima u 2011. godini. Plan se temelji na devet regionalnih sajmo-va koje financijski pomaže Hrvatska obrtnička komora te na još pet osta-lih sajmova koji po tradiciji pripadaju

ODBOR za GOSPODaRSTVO I PROMIDŽBU

Plan nastupa na sajmovimasajmovima koji promiču obrtništvo i malo poduzetništvo. Članovi Komo-re moći će uz sufinanciranje HOK-a, u organizaciji i uz financiranje Ko-more nastupiti na sajmovima u Za-grebu, Slatini, Osijeku, Nedelišću, Gudovcu, Vinkovcima, Požegi, Puli, Splitu, Križevcima i Slavonskom Brodu, a ove godine već su izlagali na sajmu VIROEXPO-u.

Nakon više od godinu dana rada, pregovaranja i dogovaranja s podu-zetnicima u drvnom sektoru, početkom ožujka je u Virovitici održa-

na osnivačka skupština Drvnog klastera Virovitičko-podravske županije. Članice klastera su Ciprijanović d.o.o. Orahovica, Pan parket Orahovica, OREMUŠ-TREYD Slatina, Palković Pitomača, Tehno-hit HR Pitomača, Drvene konstrukcije d.o.o. Voćin, dizajner Krunoslav Kovač, agencija VIDRA i Šumarski fakultet Zagreb. Za predsjednika je izabran Danijel Smiljanić, vlasnik tvrtke Pan parket Orahovica, za dopredsjednika Mla-den Balić, vlasnik obrta Tehno-hit HR, tajnica je Neda Martić iz agencije VIDRA, a izabrana su i druga tijela upravljanja klasterom.

U ŽUPaNIJI OSNOVaN DRVNI KLaSTER

I obrtnici u klasteru

Novoizabrani predsjednik Hr-vatske obrtničke komore Dragutin ranogajec posje-

tio je 7. ožujka varaždinske obrtni-ke i Varaždin, kao prvo odredište nakon njegovog izbora za čelnika hrvatskog obrtništva. Na prijamu u Gradskoj vijećnici razgovarao je sa Zlatkom Horvatom, zamjeni-kom gradonačelnika i saborskim zastupnikom, Željkom lukačević Dominko, pročelnicom za gospo-darstvo, turizam i međunarodnu suradnju, borisom Kosom, pred-sjednikom varaždinskog obrtnič-kog udruženja, Ksenijom Plavec, članicom Upravnog odbora i bi-serkom Keliš, gradskom vijećni-com i savjetnicom gradonačelnika za obrtništvo. Domaćini su istaknuli dobru suradnju gradskog Udruženja obrtnika i Grada Varaždina, koja bi

NOVI PREDSJEDNIK hOK-a DRaGUTIN RaNOGaJEc POSJETIO VaRaŽDIN

Varaždinski primjer suradnje obrtnika i Grada

Novi predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec (u sredini) na prijamu u varaždinskoj Gradskoj vijećnici

Fašnički koncert mješovitog pjevačkog zbora i tamburaškog orkestra Obrtničkog glazbenog društva oduševio je gledatelje

Članovi Udruženja ugostitelja Varaždin i ugostitelji iz ostalih

udruženja Varaždinske županije te njihovi gosti iz Međimurja i Slo-venije, posjetili su 21. i 22. velja-če Međunarodni sajam SAPORE u Riminiju, u talijanskoj pokrajini Emilia Romagna. Na Sajmu koji je održan od 19. do 22. veljače pred-stavljen je široki spektar ugostitelj-stva od talijanske i internacionalne kuhinje od fast fooda, cateringa

OBRTNIcI U TaLIJaNSKOM RIMINIJU

Na sajmu ugostiteljstva

Varaždinski ugostitelji razgledali su znamenitosti grada-države San Marino

U Obrtničkoj komori Varaždinske županije 3. ožujka održan je sa-

stanak 40-ak obrtnika, članova ceho-va i sekcija te upravnih odbora i tajnika obrtničkih udruženja s inspektorima inspekcijskih službi koje djeluju na području županije. Od devet pozva-nih inspekcijskih službi, sastanku su se odazvali inspektori zaštite okoliša, te građevinske i porezne inspekcije,

Sastanak obrtnika i inspektorakoji su obrtnicima obrazložili koje za-konske obveze moraju ispunjavati u svom poslovanju. Inspektorima su postavljena brojna pitanja iz dome-ne djelovanja nazočnih inspektora, a posebno je zatraženo energično suzbijanje rada na crno zbog kojeg obrtnici gube i ono malo posla za koji legalno i sve teže plaćaju svoje za-konske obveze.

prema riječima Biserke Keliš mogla biti primjer i za suradnju HOK-a i Vla-de na dobrobit obrtništva. U razgovo-

rima je bilo riječi i o problemima obrt-ništva, posebice »sivoj ekonomiji«, radu na crno, te zakonskoj regula-tivi koja obrtnicima još više otežava uvjete poslovanja. Istaknuta je po-treba zajedničkih aktivnosti od ra-zine Grada preko Hrvatskog sabora do Vlade kako bi

se ostvarila nastojanja za spašavanje obrtništva.

Nakon razgovora u Gradskoj vi-jećnici predsjednik Ranogajec je u prepunoj Koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu prisustvovao fašničkom koncertu koji su upriličili članovi mješovitog pjevačkog zbora i tam-buraškog orkestra varaždinskog Obrtničkog glazbenog društva, pod ravnanjem prof. Dade ruža i Mi-ljenka Mumleka. Na ovom jedin-stvenom koncertu koji je oduševio gledateljstvo, dirigentu tamburaša uručena je Srebrna plaketa koju je tamburaški orkestar osvojio na međunarodnom festivalu hrvatske tamburaške glazbe u Osijeku.

do najrazličitijih vrsta piva, vina, likera, kave, morskih plodova, smrznute hrane, maslinova ulja te čuvanja, skladištenja i pripreme namirnica. Bila je to prilika za pe-desetak varaždinskih ugostitelja da se upoznaju s najnovijim tren-dovima i postignućima u tehnolo-giji obrade i procesuiranja hrane, a stečena nova saznanja svakako će im dobro doći u unapređenju vlastite ugostiteljske djelatnosti.

stva, rada i poduzetništva. Prema riječima Franje Petrića, komorskog suradnika za obrazovanje, Vodič predstavlja 26 različitih zanimanja koja se nude kao izbor upisa u I. razred srednjih strukovnih ško-la na području županije. Slikom i riječju prikazano je što i kako se radi u radionicama obrtnika, školama i poduzećima, odnosno radnim sredinama u kojima će se odvijati naukovanje.

Majstorski ispitiU Komori se već odvijaju aktiv-

nosti za obrazovanje mladih. Tako se Planom upisa učenika u I. razred za obrtnička zanimanja u školskoj godini 2011./2012. već bavio Odbor za obrazovanje.

Već petnaestu godinu zaredom HOK organizira i provodi majstor-ske ispite, a POK Virovitica od po-četka je u tom poslu i omogućuje polaganje ispita u tridesetak ra-zličitih zanimanja. Do sada je ispit položilo 910 kandidata, kojima je majstorska diploma omogućila na-predovanje u struci ili otvaranje vla-stitog obrta. Dobro organizirana, s kvalitetnim i iskusnim suradnicima, Komora omogućuje polaganje ispi-ta kandidatima s područja Virovitič-

ko-podravske, ali i drugih hrvatskih županija. U prvom ovogodišnjem ispitnom roku (proljetnom) od tride-setak prijavljenih, najviše kandidata namjerava položiti majstorski ispit u zanimanjima frizer, automehaničar i zlatar. Priprema kandidata za pi-smene dijelove ispita je u tijeku.

Za kandidate je najvažnije da će i ove godine, kao i dosadašnjih, moći vratiti 70 posto uloženog novca u svoje obrazovanje.

– Vlada RH, odnosno Mini-starstvo gospodarstva nedavno je objavilo Javni poziv za projekt »Dokvalifikacije i prekvalifikacije u obrtništvu« sukladno Operativnom planu poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2011. godinu. Svi-ma koji polože ispit o stručnoj os-posobljenosti, majstorski ispit ili po-moćnički ispit, Ministarstvo će vratiti 70 posto stvarno nastalih troškova. Za očekivati je da će mnogi prijaviti ispite oslanjajući se upravo na na-vedene potpore – naglašava Franjo Petrić, komorski savjetnik za obra-zovanje.

Promocija na Sajmu poslova

Na Sajmu poslova, četvrtom po redu, održanom u Strukovnoj školi Virovitica, 11. ožujka, HOK – POK Virovitica, imala je kao jedan od partnera Sajma, svoj štand. Među mnoštvom materijala koji pružaju informacije o obrazovnim programi-ma bio je i DVD Vodič kroz obrtnič-ka zanimanja.

Na prvoj sjednici održanoj počet-kom ožujka članovi Nadzornog

odbora područne obrtničke komore Virovitica izabrali su za predsjednika Slavka Moslavca iz Virovitice. Odbor je razmatrao i materijalno-financij-sko poslovanje Komore u prošloj go-dini te pripremio izvješće za redovnu

NaDzORNI ODBOR

Slavka Moslavca za predsjednikasjednicu Skupštine koja će se (naj-vjerojatnije) održati u travnju. Prema izvješću Komora je u 2010. ostvarila prihode u iznosu od 1,325.580 kuna dok su rashodi bili 1,264.310 kuna, odnosno poslovna godina završila je s viškom prihoda nad rashodima u iznosu od 61.270 kuna.

www.hok.hr

19ŽUPaNIJE ožujak 2011.Obrtničke novine

OK vUKOvarSKO-SriJEMSKE ŽUPaniJE32100 VINKOVCI Ljudevita Gaja 17

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Telefon: 032/333 304Telefaks: 032/338 239

E-mail: ok.vinkovci@hok.hrPredsjednik: Ivan Klarić

Tajnik: Đuro KadoićSTRANICU PRIPREMILA: anica Fridl

vUKOvar

Xvi.

OK ZaDarSKE ŽUPaniJE23000 ZADAR Široka ulica 1/III

ZADARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 023/319 224

Telefaks: 023/311 383

E-mail: ok.zadar@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-zadar.hrPredsjednik: Stjepan Knežević

Tajnik: Ive Marin

STRANICU PRIPREMIO: Damir Maričić

Xiii.

ZaDar

U prostorijama Udruženja obrtnika Vukovar 3. ožujka održan je sastanak pod nazivom Iskustva obrtnika

u uvođenju HACCP-a. Sastanku se odazvalo četrdese-tak obrtnika i to iz Sekcije ugostitelja i Sekcije trgovaca koji imaju registriranu prodaju namirnica, a nazočna je

bila i gđa Zdenka Sušac, sanitarna inženjerka iz Mini-starstva zdravstva i socijalne skrbi. Razmjena iskustava obrtnika u uvođenju i primjeni dobre higijenske prakse u radu obrta, uz prisutnost sanitarnog stručnjaka koji je odgovarao na pitanja, pokazao se kao dobar koncept.

hRVaTSKI LIcITaRI PRIzNaTI U SVIJETU

Kruno Pataki dobitnik Povelje UNESCO-a

Kruno Pataki vlasnik je svjećarsko-medičarskog obrta

»Goga« iz Vinkovaca koji posluje neprekidno već 70

godina u tri generacije

Premijerka Jadranka Kosor uru-čila je 20. veljače u Banskim dvorima UNESCO-ove Pove-

lje za hrvatska dobra nematerijalne kulturne baštine. Među dobitnicima bio je i Kruno Pataki, vlasnik svje-ćarsko-medičarskog obrta »Goga«

POTPISaN UGOVOR S RBa

Obrtnicima povoljnije kamatne stope

U Vinkovcima je potpisan ugovor između Obrtničke komore Vuko-

varsko-srijemske županije i Raiffei-senbank Austria d.d. (RBA) za reali-zaciju Programa kreditiranja obrtnika s područja ove županije. Ugovor je u ime Obrtničke komore potpisao predsjednik Ivan Klarić, a u ime RBA Krunoslava Baumschabel-Banić, direktorica vinkovačke podružnice

te Josip Ančić, voditelj Odjela poslo-vanja s pravnim osobama Podružni-ce Vinkovci. Obrtnicima koji ispune uvjete propisane ugovorom i uvjeti-ma kreditiranja RBA omogućit će se povoljnije kamatne stope na kratko-ročne kunske kredite. U područnoj obrtničkoj komori najavljuju kako će sličan Ugovor uskoro biti potpisan i sa Zagrebačkom bankom.

USPJEh REMENaRa Iz VINKOVaca

Toma oduševio ŠkoteTomislav Tomičić Toma, reme-

nar iz Vinkovaca i aktualni predsjednik Udruženja obrtnika uskoro će u Škotsku izvesti više od tisuću kožnih »sporrana«, tra-dicionalnih škotskih torbica, koje oni vezane remenom nose oko pasa na kiltu. Prvi sporran donio je Tomi jedan Škot, inače vinko-vački zet i upitao ga može li to

napraviti. Toma je uspio te odu-ševio i britanskog veleposlanika Davida Blunta. Kilt i kožnu torbi-cu iz Tomine radionice dobio je na poklon i škotski gajdaš Colin Pryde kada je nastupao u Zagre-bu. Kilt je vratio s porukom da ga daruju nekom Hrvatu, a torbicu je, oduševljen kvalitetom izrade, ponio kući.

Na Sajmu poslova u Vinkovcima U prostorijama Industrijsko-obrtnič-

ke škole u Vinkovcima početkom ožujka održan je 4. sajam poslova na kojem je kao partner sudjelovala i žu-panijska Obrtnička komora. Sajam je zamišljen kao mjesto susreta ponu-de i potražnje na tržištu rada. Sudje-lovalo je oko tridesetak poslodavaca izlagača, deset obrazovnih ustano-

Iskustva obrtnika u uvođenju haccP-a

iz Vinkovaca koji posluje neprekidno već 70 godina, u tri generacije. Ne-kada zvan licitarski obrt, započeo je Krunin djed Đuro još davne 1941. godine. Nastavio je njegov otac, također Đuro, radio sve do umirov-ljenja, a 1994. godine obrt preuzima

Kruno. Iz njegove medičarske radio-nice izlaze licitarska srca, medenjaci, lizala, šipke, bomboni, alve, orasnice i ušećerene jabuke izrađene ručnim radom i na tradicionalan način. Ovo je jedan od rijetkih obrta u Vinkovci-ma koji promiče i čuva tradicionalnu obrtničku proizvodnju.

Umijeće izrade medičarskih pro-izvoda pojavilo se u Europi tijekom srednjeg vijeka, a recept je kod svih proizvođača isti. Sastoji se od braš-na, šećera, vode i sode bikarbone uz obvezne mirodije. Oblikuje se modelima, zatim se peče, suši i boja jestivim bojama. Najčešći licitar-ski oblik je srce, a svaki ga obrtnik ukrašava na poseban način. Licitar je postao jedan od prepoznatljivih simbola hrvatskog identiteta.

va, deset partnera i nekoliko udruga koje promiču volonterstvo. Obrtnička komora je tom prigodom zainteresi-ranima prezentirala CD na kojima su predstavljene sve strukovne škole u županiji s detaljnim opisima svih zanimanja koja se mogu steći u tim školama, kao i programe osposoblja-vanja za pojedina zanimanja.

Krunoslav Pataki

Četvrti zadarski festival vjenčanja u organizaciji Udruženja obrtnika Za-

dar, čiji su partneri Hrvatska obrtnička komora, OK Zadar-ske županije i Arsenal, upra-vo u Arsenalu kao najvećem gradskom multimedijalnom centru imali su priliku upozna-ti se s aktualnom ponudom zadarskih obrta i tvrtki čije se poslovanje veže za vjenčanja. Za dvodnevnog održavanja manifestacije predstavile su se 52 tvrtke i obrti, među kojima su saloni vjenčanica, frizerski i

Pregovorima Udruženja obrtnika Zadar i pred-stavnika Upravnog odjela za komunalne djelat-

nosti Grada Zadra, a vezano za visinu naknade za reklamne poruke postignut je dogovor oko prijedlo-ga smanjenja naknada koji će biti upućen gradona-čelniku, odnosno Gradskom vijeću Grada Zadra.

Nakon sastanka predstavnika Udruženja s gra-donačelnikom i suradnicima u siječnju od strane Upravnog odjela za komunalne djelatnosti inicirano je više sastanaka na kojima su zajednički razma-trane mogućnosti smanjenja naknada utvrđenih Odlukom o reklamiranju na području Grada Zadra.

S obzirom na brojne primjedbe obrtnika, pred-stavnici Udruženja su zauzeli stav kako je od stra-ne grada nužno razmotriti mogućnosti smanjenja ovih naknada čije uvođenje je uvelike otežalo iona-ko teške uvjete poslovanja.

U pregovorima oko visine naknade, predstavnici gradske uprave izrazili su spremnost na partnerski pristup i uvažili činjenicu da se razdoblje ekonom-ske krize nastavlja i u 2011. godini te je postignut dogovor oko prijedloga smanjenja naknada.

Visina naknade prema ovom prijedlogu umanji-la bi se za 30 posto u odnosu na ranije utvrđene naknade. Na tako umanjenu naknadu, dodatno umanjenje od 70 posto primijenilo bi se za isticanje reklamnih poruka na pročeljima zgrada u gabari-tima poslovnog prostora, odnosno na pročeljima poslovnih objekata, a za reklamiranje proizvodnih djelatnosti predviđeno je 90 postotno smanjenje naknada.

Ovime je započeto rješavanje problema koji su istaknuti na sastanku s gradonačelnikom, a nada-mo se da će ovaj model suradnje Udruženja obrtni-ka Zadar s Upravnim odjelom za komunalne djelat-nosti slijediti i drugi odjeli Grada Zadra.

zaDaRSKI OBRTNIcI U PREGOVORIMa S GRaDOM

Grad će smanjiti naknade za reklame

ČETVRTI FESTIVaL VJENČaNJa zaDaRSKIh OBRTNIKa

Sve na jednom mjestu

Predstavile su se 52 tvrtke i obrti čije se poslovanje

veže za vjenčanja

SudioniciSaloni vjenčanica, ha-

ljina i odijela: Atelier Bona Dea, Ada, Mar&val, Tina vjenčanja, Favola, Diora, Lady, Galina, Carol, Forum event, Brigita, Galileo.

Frizerski i kozmetički saloni: Salon ljepote Hair for life, Aurora beauty cen-ter, frizerski salon Sanja, frizerski salon Samanta, frizerski salon Ana, frizerski salon Aurora.

Cvjećarnice: Bela, Ma-tea, Fiorentino, Liatris, Glo-ria, Snježana, Natali, Kala, Flora, Đardin.

Fotografi: Foto video G, SUZI NEW LIFE, Foto Na-dio, Flabella, Logos, Studio Fox, Foto Lovre.

Ostale djelatnosti: slasti-čarnica Tiramisu, agencija za organizaciju vjenčanja Perla plus, Meta-grafički obrt, Terra travel, restorani Zadar i Dva ribara, torte i kolači Fantazi-ja, organizacija vjenčanja Ili-rija, zlatarnica Amor, usluge tiska Futuro, Arsenal-Ilirija organizacija vjenčanja, Ca-tering Piazza, organizacija vjenčanja Zupčić, magazin Nova vjenčanja, Turisthotel, Mirnovec pirotehnika, audio oprema i rasvjeta Roki, nakit za vjenčanje Lotos.

kozmetički saloni, cvjećarnice, fotografi, slastičarnice, agen-cije za organizaciju vjenčanja, obrti i tvrtke za prodaju dekora-cija, turističke agencije, ugosti-teljski objekti, zlatarnice i dr.

Zadarski Festival vjenčanja pokrenula je nekolicina grad-skih obrtnika organiziranih kroz Sekciju trgovaca pri Udruženju obrtnika Zadar.

– Okupljanje oko zajedničke ideje pomoglo nam je u us-postavljanju novih poslovnih odnosa, razmjeni iskustava i rušenju predrasuda da je kon-kurencija na suprotnoj strani, objasnila je članica organiza-cijskog odbora Ada Duka.

Događanje je otvoreno mod-nom revijom vjenčanica. Subot-nje festivalsko izdanje obilježile

su dvije revije – revija frizerskih salona, zapravo show frizura te modna revija svečanih haljina.

U nedjelju na programu je bila modna revija vjenčanica i malih djeveruša, nastupi Za-darskog plesnog ansambla i Studija 1 te performans »Kako pripremiti mladenku«, ulo-mak iz drame »Kažeš anđeo« Miljenka Jergovića. Festival je zaključen izlaskom velike svadbene torte na binu, čijoj je prezentaciji prethodila i mod-na revija vjenčanica, vizualno atraktivno zaokružena prezen-tacijom vjenčane pirotehnike te predstavljanje foto studija.

www.hok.hr

20 Obrtničke novine ožujak 2011.

Od 11. do 13. ožujka u paviljonu 5 Zagrebačkog velesajma odr-žan je prvi hrvatski suvremeni

sajam mode FASHION.HR INDU-STRIJA. Osnovni cilj organizatora bio je lansiranje hrvatske modne scene kao uspješnog branda budućnosti, povezi-vanje tekstilne industrije s poznatim domaćim dizajnerskim imenima.

– Izazov je predstaviti ovako ambi-ciozan projekt u teškim ekonomskim vremenima, ali duboko vjerujemo kako progresivnost jamči uspjeh – kazao je Vinko Filipić, idejni začetnik i direk-tor FASHION.HR koncepta. Marti-na Pandžić-Skoko, direktorica sajma iskazala je zadovoljstvo što su na jed-nom mjestu okupljeni svi ključni čim-benici domaće modne scene.

Projekt modnog sajma FASHION.HR INDUSTRIJA podržale su Hrvat-ska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.

– Cilj nam je oživjeti hrvatsku tek-stilnu industriju i povezati je s hrvat-skom modnom industrijom, odnosno

HOK NA SAJMU MODE FASHION.HR INDUSTRIJA

Za oživljavanje tekstilne industrijeHrvatska obrtnička komora podržala je projekt prezentacije hrvatskih dizajnerskih tekstilnih proizvoda na ovom sajmu

Suvremeni sajam FASHION.HR INDUSTRIJA premijerno je okupio više od šezdeset izlagača iz cijele Hrvatske, koji su prikazali svoje kolekcije i modne pro­izvode. Među njima bili su poznati domaći dizajneri, poput Ivice Klarića, Zorana Mrvoša, Ane Marie Ricov, Jurja Zigmana i Roberta Severa, koji su predstavili suradnju s predstavnicima hrvatske tekstilne industrije, kao što su modne kuće RIO Rijeka, Arena Pula, Bambi, San Peter i Marli. U posebnom dijelu, takozvanom lift corneru, predstavili su se mladi dizajneri Tekstilno­tehnološkog fakulteta.

Uspješan koncept sajma

CEH FRIZERA I KOZMETIČARAČetiri područja za unapređenje

poslovanjaCeh frizera i kozmetičara HOK-a

na konstituirajućoj sjednici 29. ožujka osvrnuo se na cehovske aktivnosti, frizersku i kozmeti-čarsku problematiku. Kako je istaknuo predsjednik Ceha Ivica Zanetti, četiri su područja na ko-jima se žele ostvariti poboljšanja i unapređenja: porezna politika, strukovno obrazovanje, stal-na edukacija i usavršavanje te unapređenje na domaćim i me-đunarodnim natjecanjima.

Članovi Ceha su istaknuli niz situacija na kojima se Ceh treba angažirati, kao što su nelojalna konkurencija, kriteriji, kvaliteta i standardizacija majstorskih ispita, pravilnici za natjecanja, hiperpro-dukcija radne snage nedovoljnih znanja i vještina, unapređenje škol-skih programa, licenciranje obrta uz edukaciju kao uvjet, suradnja s obrtničkim školama, rad inspekcij-skih službi, itd.

Odbor za tradicijske i umjet-ničke obrte održao je 14. ožujka konstituirajuću sjednicu. Direk-torica TZ Grada Varaždina Bran-ka Tropp predstavila je festival »Špancirfest«. Želja organizatora je da se ove godine u program »Špancirfesta« uključe tradicijski i umjetnički obrti.

Predsjednik Hrvatske obrtnič-ke komore Dragutin Ranogajec pohvalio je dosadašnji rad Odbo-ra i istaknuo važnost uloge koju Odbor ima u očuvanju obrtništva kao važnog dijela kulturne bašti-ne RH. Predstavnice Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pozvali su HOK na suradnju oko ulaganja sredsta-va tradicijskih i umjetničkih obrta u sklopu Mjere 302 IPARD progra-ma »Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti«.

S predstavnikom Ministarstva, gospodarstva, rada i poduzetniš-tva Igorom Kalašićem dogovo-rena je čvršća suradnja Odbora za tradicijske i umjetničke obrte i HAMAG-a, kao provedbenog ti-jela za dodjelu sredstava u okviru Operativnog programa poticanja malog i srednjeg gospodarstva.

U novom sazivu Odbora su tri nova člana, te su sada članovi Odbora: Željko Vrbanus, pred-sjednik Odbora, Darko Varga, potpredsjednik, zatim Franjo Ko-drić, Vesna Milković te novi čla-novi – Renata Gorišek Prstec iz Karlovca, Andreja Bukša s Paga te Marino Perišić iz Rijeke.

Matija Duić

ODBOR ZA TRADICIJSKE I UMJETNIČKE OBRTE

Važna uloga za očuvanje

kulturne baštine

Ceh graditeljstva Hrvatske obrtničke komore na konstituirajućoj sjednici 30. ožujka raspravljao je o glavnim problemima graditeljske struke,

među kojima se ističu siva ekonomija, odnosno obav-ljanje neregistriranih djelatnosti, nelikvidnost i naplata potraživanja.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dragutin Ranogajec dao je punu podršku radu ovog Ceha, na-glasivši kako Komora radi sve da riješi goruće proble-me obrtništva.

Graditelji najviše pogođeni krizomSiva ekonomija i naplata potraživanja muče i graditelje

U novom sazivu Ceha graditelja su: predsjednik Karlo Kabelka (OK Sisačko-moslavačke županije), potpredsjednik Ivan Klarić (OK Vukovarsko-sri-jemske županije), Željko Palković (OK Virovitič-ko-podravske županije), Miroslav Tremski (OK Koprivničko-križevačke županije), Slavko Faltak (OK Međimurske županije), Milan Burić (OK Kra-pinsko-zagorske županije), Željko Brodar (OK Za-greb), Dževad Osojkić (OK Primorsko-goranske županije) i Antun Trojnar (OK Zagreb).

Sastav Ceha

Radi djelotvornog rada Ceh će organizirati stručne podgrupe, a predloženo je da o svom radu Ceh frizera i kozmetičara javnost infor-mira još i putem društvenih mreža.

(nk)

U Zagrebu je 30. ožujka održana 1. sjednica Ceha proizvodnog obrta HOK­a, na kojoj su istak­

nuti aktualni problemi koji muče hrvat-ske obrtnike – proizvođače.

Premda se radi o raznorodnim obr-tima – od poljoprivrednih proizvođača do proizvođača industrijske opreme, njihovo poslovanje opterećuju slični problemi.

Uz nelikvidnost i nelojalnu konku-renciju kroz rad na crno te probleme s osiguranjem kvalitetne radne snage, proizvođači ističu i neke specifične probleme, poput nedostatne kontrole kvalitete uvoznih proizvoda ili zamrlog okupljanja proizvođača kroz klastere i zadrugarstvo.

– Na vrijeme se moramo suočiti s prednostima i opasnostima koje našoj proizvodnji donosi ulazak Hrvatske u

proiZvoĐači Suočeni S nelojalnom konkurenCijom i otežanom naplatom

Tražimo zakon o zaštiti vjerovnika!Nenad Klapčić � EU – rekao je predsjednik Ceha Darko

Mauša, pozvavši na intenziviranje raz-mjene iskustva s Obrtno­podjetniškom zbornicom Slovenije, odnosno obrt-nicima koji su već iskusili prijelaz na jedinstveno tržište EU­a.

Naša konkurentnost pada, monopo-listi nameću visoke zatezne kamate, s državom ne uspijevamo prebiti dugo-vanja, a u naplati potraživanja nemamo podršku ni od koga, upozoravaju pro­izvođači. Na to se nadovezuju sve teži uvjeti poslojavanja s naručiteljima iz inozemstva, nelojalna konkurencija iz susjednih zemalja i kompenzacijski po-slovi, osobito izraženi u graditeljstvu, na kojima se samo gubi. Visoke kamate i neujednačeno postupanje inspekcij-skih službi, dodatno usložnjavaju po-slovanje hrvatskih proizvođača.

Stoga je potrebno probleme rješa-vati unapređenjem zakonskog okvira, pri čemu je Zakon o zaštiti vjerovnika istak nut kao posebno potreban.

zadovoljstvo što je u projekt uklju-čena i krovna organizacija obrtnika. – HOK prepoznaje u projektu kvalitetu i mogućnosti za širenje proizvodnje i plasmana, odnosno oživljavanja tekstil-ne industrije – kazala je Branka Jengić, koja je prvoga dana sajma sudjelovala i na okruglom stolu na temu: MADE IN CROATIA? »Prepoznatljivost i kvali-teta hrvatskog modnog brenda«.

– Toliko dugo dok Hrvati budu razmi-šljali da je strana roba bolja, nećemo moći krenuti dalje. Naglo srozavanje ugleda hrvatskih modnih brendova počelo je prije desetak godina, uslijed masovnog otvaranja šoping centara i zasićenja trži-šta jeftinom kineskom i indonezijskom robom. Od 1.200 tekstilnih obrta, koliko ih je prijavljeno u Hrvatskoj obrtničkoj komori, njih tek 400­tinjak je aktivno. To su posljednji Mohikanci koji se još uvijek bore za svoj opstanak – istaknula je Branka Jengić.

Naglasila je da, iako su hrvatske radnice slabije plaćene od kolegica u drugim industrijama, njihov rad je još uvijek prilično skup, što uz ne baš jef-tine materijale i visoke marže dosta po-većava cijenu hrvatskih proizvoda.

– Ne treba zaboraviti činjenicu da obrtnici ranije nisu morali plaćati PDV na repromaterijale, zbog čega dizajneri danas trebaju puno veći početni kapital, da bi uspjeli proizvesti svoje kolekcije – kazala je Branka Jengić.

Renata Puljiz

promocija hrvatskog gospodarstva i proizvodnje – istaknula je potpredsjed-nica HGK Vesna Trnokop Tanta.

Branka Jengić, potpredsjednica Sekcije za tekstil, kožu i krzno Hr-vatske obrtničke komore izrazila je

Nastupi na sajmovima, bolja za-stupljenost u tijelima vlasti, ostvari-vanje prava poput naknade za vrijeme nezaposlenosti, utjecanje na politiku državnih poticaja, prepuštanje po-slovnih prostora u javnom vlasništvu

obrtnicima i poduzetnicima, udruži-vanje proizvođača, zaštita domaćih proizvoda i edukacija o međunarod-nim i EU­standardima, vide se kao moguća rješenja, rečeno je na sjednici Ceha.

– Kroz izmjene Zakona o obrtu nastojimo riješiti problem odgovornosti obrtnika cjelokupnom imovi-nom, a kada je riječ o Zakonu o sprječavanju neregi-striranih djelatnosti, ovaj će zakon biti poveznica sa Zakonom o državnom inspektoratu, koji će sada dobiti mogućnosti obavljanja inspekcijskog nadzora i u pri-vatnim prostorijama – kazao je Ranogajec.

Predsjednik Ceha Karlo Kabelka kazao je kako je ovo najteže razdoblje za obrtnike u građevinskim djelatnostima te smatra da su upravo obrtnici u gradi-teljstvu najviše pogođeni krizom.

– Zajednički cilj nam je borba za zdravo gospodar-stvo. Lanjska godina bila je jedna od najtežih godi-na, graditeljstvo je došlo na najniže grane i s pravom možemo reći da nam je ugrožen opstanak – kazao je Kabelka.

Članovi Ceha osvrnuli su se na Zakon o sprječava-nju neregistriranih djelatnosti, koji je usvojila Vlada, a čeka se njegovo prihvaćanje i u Saboru.

Potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore Ivan Klarić, koji je ujedno član Ceha graditelja, naglasio je da je upravo u graditeljskoj struci problem nere-gistriranog rada najizraženiji, a ima ga i u ugosti-

teljstvu, trgovini i gotovo svim drugim obrtničkim djelatnostima.

– Iako nas mediji ne podupiru, ipak se polako mi-jenja svijest naših građana oko problema nelegalnog obavljanja djelatnosti, pa sad dobivamo upite od »fu-šera«, kako se otvara obrt. To je već veliki pomak, i mogu reći da sam optimističan što se tiče donošenja ovog zakona i njegove provedbe – kazao je Klarić.

Renata Puljiz

www.hok.hr

21ožujak 2011.Obrtničke novineGASTRO & ENO

TURISTIČKA RUŽA VJETROVA

Piše: Ružica Mikačić, �novinarka Slobodne Dalmacije

Što bi hrvatski turizam da mu nema kalendara?! Bilo bi dosadno i ne bi se cijelu zimu i proljeće imalo

o čemu razgovarati. Jer, zamislite da predsezona, kao drugdje, počinje uvijek već početkom ožujka i traje do kraja li-stopada – to bi bilo toliko monotono da nikoga kod nas ne bi radovalo. I što je još gore, bez kalendara bi naši turistički i ugostiteljski radnici izgubili glavni alibi za (ne)uspjeh jer ih nikada Uskrs, Duho-vi ili Tijelovo ne bi mogli iznenaditi.

Naš turizam, srećom, jer postoji ka-lendar vjerskih i državnih blagdana te školskih praznika u pokrajinama nama najvažnijih emitivnih zemalja, uvijek ima siguran razlog za sve što mu se do-gađa i on se već desetljećima nalazi na listovima kalendara koji je jedini zaslu-žan ili kriv za posao koji Hrvatska želi napraviti u toj najvažnijoj gospodarskoj grani. Uoči svake predsezone u struci po-činje živa rasprava o tome kada »pada« Uskrs te godine jer to je jedini pokaza-

Svemogući kalendar nam određuje sudbinu

Niti jedne upute stručnjaka ili institucija u našem se turizmu ne drže tako čvrsto, niti jedna preporuka ili zamjerka gostiju ne stiže do ušiju naših turističkih stručnjaka tako jasno kao – raspored praznika i blagdana u kalendaru telj koji sigurno govori o tome kada će se hoteli otvoriti, kada će se uzeti sezonska radna snaga, koliko će se zaraditi ili izgu-biti zbog proljetnih blagdana i rasporeda školskog raspusta u Europi… Niti jedne druge upute stručnjaka ili institucija se u našem turizmu ne drže tako čvrsto, niti jedna preporuka ili zamjerka gostiju ne stiže do ušiju naših turističkih stručnja-ka tako jasno kao – raspored praznika i blagdana u kalendaru. On je više nego poslovna Biblija, on je putokaz za turi-stičku politiku cijele zemlje.

Uskrs u ožujkuA u tom kalendaru kojega se tako ne-

vjerojatno čvrsto držimo nikada nema nečega što bi bilo garancija da ćemo u turističkom poslu uspjeti. Kada je Uskrs u ožujku, cijelu zimu se provede u razglabanjima o tome kako je prera-no te nam zbog toga gosti neće doći, pa slijedom toga nećemo ni otvarati hotele ili ugostiteljske objekte. Već u siječnju svi se u branši predaju odluci kalendara koji nam je već odredio sudbinu i prije nego smo o sezoni počeli ozbiljno raz-mišljati i pripremati je. Rani proljetni

Uskrs hotelijerima i ugostiteljima ne odgovara jer im se poslije njega stvara-ju »rupe« koje ne znaju kako popuniti. A vrlo malo ih se uopće trudi popunja-vati ih kada je već svemoćni kalendar sve unaprijed odredio pa je, kažu, svaki trud uzaludan. Tako je bilo lani.

Na žalost, jednako je tako i ove godine kada Uskrs kalendarski pada na samom kraju travnja, dakle praktično već u samoj predsezoni od koje se više u tom terminu ne može pobjeći niti jednim alibijem. Do kraja travnja u svakoj ozbiljnoj turističkoj zemlji jednostavno mora sve biti poslov-no i organizacijski posloženo i utrenirano kako bi se u glavni dio poslovne godine ušlo sa što boljom zalihom predsezon-skog turističkog prometa. Tako je u ve-ćini turističkih zemalja, ali u Hrvatskoj, naravno, nije. Naime, kasni Uskrs opet ne odgovara nekim našim turističkim dje-latnicima koji u njegovu kasnom terminu

vide razloge zašto zapravo, prije kraja travnja, uopće ne treba ništa ozbiljnije ra-diti. Zato nam se i događa da nam se ove godine sezonski hoteli mahom otvaraju čak tri tjedna kasnije nego lani, a sve pra-teće djelatnosti jednostavno se uklapaju u taj »kalendar« i malo kome pada na pa-met razmišljati o ozbiljnijem turističkom poslu prije zadnjeg tjedna travnja.

Kada se tako postave u odnosu na sezonu i svemoćni kalendar hotelijeri, ugostitelji, lokalne turističke zajednice i uslužne djelatnosti koje bi trebale već na početku ožujka biti spremne i sposobne lijepo ugostiti svakoga predsezonskog gosta i namjernika, pružiti mu sadržaje, zabavu i programe, nema onda nikakve osnove očekivati da i stanovništvo u turi-stičkim područjima razmišlja drugačije. Pa svi uspavani u zimski turistički nerad ovih dana najviše lamentiraju upravo o tome kako im se u travnju neće pojaviti

gosti, a i svibanj će biti pun »rupa«. Sve do lipnja kada nam je, srećom, kalendar podario nekoliko blagdana koji se slave i u Europi, pa će nam gosti ipak stići. Sli-jedom takve logike domaćina koji hotele otvaraju tek tjedan prije blagdana Cvjet-nice, ni europske aviokompanije nisu se pretrgle krenuti da čarter­letovima u predsezoni prema Jadranu dovode goste. Štoviše, jasno su poručili hrvatskim tu-rističkim partnerima na svim svjetskim poslovnim okupljanjima proteklih mje-seci kako im je u Hrvatskoj gostima u predsezoni – dosadno!

Ništa se ne može?!Nije ta poruka odjeknula na način da

su svi kod nas užurbano počeli razmišlja-ti, što napraviti da gosti i u travnju imaju što raditi i čime se zabavljati na Jadranu. Ne, ona je shvaćena kao najava partnera da će nam goste početi svojim redovnim linijama i čarter­letovima dovoditi ove godine još kasnije, da će sezona biti još kraća i da se tu – ne može ništa. Jer, za sve je kriv kalendar! Onaj isti kalendar koji u Španjolsku i Tursku, ali i Austriju, Švi-carsku, Italiju ili Francusku dovodi mili-june turista prije svibnja jer im se upravo u zimskim i proljetnim mjesecima nude niže cijene i zanimljivi programi prila-gođeni gostima koji putuju u predsezoni. Kalendar s rasporedom blagdana i prazni-ka služi im samo za to da bi znali kako u vrijeme prije ili poslije njih treba uložiti dvostruko veće napore, cjenovno se pri-lagoditi i sadržajno osmisliti atraktivne programe za školarce, umirovljenike ili vikend­odmore koji će i u to doba godine dovesti planirane i očekivane goste. Ka-lendar je u njihovoj turističkoj priči samo pokazatelj kojim putem ići u toj predse-zoni, a nipošto zašto se predati u njoj.

PIX

SELL

www.hok.hr

22 Obrtničke novine ožujak 2011. SAJMOVI

Za sve dodatne infor-macije i prijave nastu-pa obrtnici se mogu obratiti na kontakte u

Hrvatskoj obrtničkoj komori: tele-fon: 01/4806 650, Dražen Horvat, e-mail: drazen.horvat@hok.hr i hok@hok.hr, te Darko Prister, telefon: 01/48 06 639, e-mail: darko.prister@hok.hr.

Na 63. međunarodnom sajmu obrtništva (IHM) u Münchenu, održanom od 16. do 22. ožujka

među više od tisuću izlagača iz 26 ze-malja sudjelovalo je i 13 hrvatskih obrt-nika u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, od kojih njih deset prvi put.

Predsjednik HOK­a Dragutin Ra-nogajec naglasio je prilikom obilaska sajma kako je zadržan isti broj hrvatskih izlagača kao prošle godine, a posebno je istaknuo pozitivnim što je čak 10 novih izlagača. Dodao je da je za obrtnike do-bro vidjeti što radi konkurencija, kako bi mogli unaprijediti svoju proizvodnju. Državna tajnica u Ministarstvu gos-podarstva, rada i poduzetništva Tiha-na Kraljić kazala je kako se obrtnici i poduzetnici moraju okrenuti stranim tržištima te da su sajmovi prilika za to. Naglasila je i da je nužno intenzivirati aktivnosti Ministarstva i HOK­a na po-ticanju obrtnika na izlazak na inozemna tržišta. Mario Paliska, predsjednik Od-bora za sajmove HOK­a, istaknuo je za-mjetan interes obrtnika za nastup na na-dolazećem Međunarodnom obrtničkom sajmu na Zagrebačkom velesajmu te na sajmovima u Mostaru i Beogradu.

Uspješni izvozniciMeđu obrtnicima koji su prvi put na-

stupili na IHM­u bio je i Slavko Bilić, vlasnik obrta »INOX S&M BILIĆ« iz Novigrada, koji se bavi proizvodnjom namještaja i opreme od inoxa za uređe-nje interijera i eksterijera. Proizvodni program obrta pokrenut prije šest godi-na obuhvaća vlastiti dizajn, proizvod-nju i plasman namještaja i opreme za interijere i eksterijere od inoxa i drveta, koja ne podliježe standardnom trendu u

oBrtniCi 19. put iZlagali na mÜnCHenSkom iHm-u

Prilika za izvoz na tržište EU

novi izlagači na međunarodnom sajmu obrtništva u münchenu planiraju proširenje plasmana i u drugim zemljama eu tržišta

Snježana Tomić �

Slavko Bilić, vlasnik obrta »INOX S&M BILIĆ« iz Novigrada, prvi je put na sajmu

Dubravka Orlić Bašlin, direktorica Fitoarome

Hrvatska obrtnička komora organi-zira i sufinancira kolektivan na-

stup obrtnika na 55. međunarodnom sajmu tehnike i tehničkih dostignuća, Beograd 2011., mjestu prezentacije najnovijih tehnoloških dostignuća, na kojemu hrvatski obrtnici organizirano nastupaju od 2002. godine.

Sajam se održava od 9. do 13. svibnja 2011. godine na prostoru Beogradskog sajma, a robne grupe izlagača na sajmu su: elektroenergetika (oprema i uređaji za proizvodnju, prijenos i distribuciju el. energije); strojogradnja, izrada alata i opreme za procesnu industriju, sred-stava za opremanje skladišta, integralni transport i slično; elektronske kompo-nente; inovacije; uređaji i aparati za domaćinstvo; novi materijali; crna me-talurgija; metalurgija obojenih metala;

55. meĐunarodni Sajam teHnike i teHničkiH doStignuĆa, Beograd

Inovacije iz svijeta tehnike nastupite na

najvažnijem međunarodnom sajmu u republici Srbiji u organizaciji i uz sufinanciranje Hrvatske obrtničke komore

U okviru grupe proljetnih sajmova Zagrebačkog velesajma od 4. do

9. travnja 2011. godine održat će se specijalizirani sajmovi, među kojima posebno mjesto zauzima 53. međuna-rodni sajam obrtništva, najznačajnija obrtnička izložba u Zagrebu.

od 4. do 9. travnja

53. MOS u Zagrebu!

Darko Prister �

Hrvatska obrtnička komora prvi put, s ciljem prezentacije potencijala hr-

vatskog obrtništva, obrtničkih proizvoda i usluga u Republici Kosovo, planira nastup na jednom od najznačajnijih me-đunarodnih sajmova u Prištini. Riječ je o 10. međunarodnom sajmu EXPOKOS Priština 2011., koji će se održati u termi-nu od 18. do 21. svibnja 2011. godine na prostoru Prištinskog sajma.10. međunarodni sajam EXPOKOS 2011. čine četiri objedinjene izložbe:

SEE-TECH s robnim grupama – automatika i robotika, integralni trans­port; elektronske komponente; inova-cije; novi materijali; crna metalurgija; metalurgija obojenih metala; obrtništvo i poduzetništvo, nemetali; izolacijski materijali; plastika, guma, strojevi i prateća oprema, alati, staklo i slično...

ENERGETIC FAIR s robnim grupama – energetika (oprema i uređaji za proizvodnju, prijenos i distribuciju el. energije), mjerni instrumenti, alternativ-ni izvori energije, grijanje i klimatiza-

Nastupite u PrištiniDražen Horvat �

industriji namještaja. Naime, kako isti-če Bilić, dizajn, proizvodni proces i ko-načni proizvod namještaju osiguravaju jedinstvenost na hrvatskom tržištu, jer finalni proizvodi nemaju samo uporab-nu, već i izrazito visoku estetsku vrijed-nost kod uređenja interijera. Zato, kaže Bilić, nema konkurenciju u Hrvatskoj.

Dragocjeno iskustvo koje je 25 go-dina stjecao u Nizozemskoj prenio je u svoju novigradsku radionicu, a 90 posto prihoda ostvaruje izvozom, prije svega u Nizozemsku. Dokazanom kvalitetom proizvoda, smatra Bilić, i nastupom na IHM­u, planira proširenje plasmana i u drugim zemljama EU tržišta, gdje po-

stoji interes za ove specifične elemente za opremanje interijera i ugostiteljskih objekata.

Mirisi IstrePrvi nastup na IHM­u imala je i Fi-

toaroma, vlasnika Mije Miljaka iz Vodnjana, koja se od 2005. godine bavi proizvodnjom sadnica, izvornih biljaka istarskog podneblja, dekoriranjem inte-rijera i eksterijera, te fitoaromaterapija biljem. Direktorica Dubravka Orlić Bašlin ističe da na našem i na EU trži-štu nema dovoljno prirodnih proizvoda i u tome vide svoju šansu, posebice sa osvježivačima prostora. Uz vlastite ra-sadnike, u kojima se po najvišim eko-loškim i tehnološkim standardima uzga-jaju izvorne biljke istarskog podneblja, obrt i tvrtka Fitoaroma prezentiraju i novi brand za prirodnu kozmetiku koja svojom stvaralačkom snagom u sebi objedinjuje tradiciju prostora, ljepotu i izvornost prirode te znanje novoga teh-nološkog doba. Temelji se na od davnina poznatom blagotvornom djelovanju me-diteranskoga aromatičnog i ljekovitog bilja koje ljudi vjekovima uzgajaju.

Pomno su izabrane autohtone biljke iz istarskoga podneblja, brižljivo kulti-virane prema svim principima ekološke (organske) proizvodnje, bez primjene pesticida i u potpunosti uklopljene u pri-rodno okruženje prostora, stvarajući tako potpun sklad čovjeka i prirode.

Za sve dodatne informacije i prijave obrtnici se mogu obratiti na kontakte u Hrvatskoj obrtničkoj komori na te-lefon: 01/4806-650, Dražen Horvat, e-mail: drazen.horvat@hok.hr.

Zemlje sudionice (23 države): Austri-ja, BJR Makedonija, Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Bugarska, Češka Republika, Francuska, Nizozemska, Hrvatska, Italija, Mađarska, Nje-mačka, Poljska, Ruska Federacija, SAD, Slovačka Republika, Slovenija, Srbija, Španjolska, Švicarska, Šved-ska, Turska, Velika Britanija.Zatvoreni prostor: 18.500 m2

Otvoreni prostor: 700 m2

broj izlagača700440 domaćih (iz Srbije)

260 stranih

128 neposredni izlagači iz stranih zemalja

Pokazatelji sa 54. međunarodnog sajma tehnike 2010.

nemetali; izolacijski materijali; staklo, plastika, guma, drvo i proizvodi od dr-veta, građevinarstvo.

Međunarodni sajam tehnike i tehnič-kih dostignuća najznačajniji je gospo-darski i tehnološki događaj u Srbiji i većem dijelu jugoistočne Europe.

Cijena izlagačkog prostora po principu »ključ u ruke«:  za prva dva nastupa članova HOK­a sufinancirana 50 posto iznosi 121,94 EUR/m2;  za treći i četvrti nastup članova HOK­a sufinancirana 40 posto iznosi 146,33 EUR/m2;  za svaki idući nastup članova HOK­a sufinancirana 30 posto iznosi 170,71 EUR/m2.

Puna cijena izlaganja iznosi 243,88 EUR/m2 za poduzetnike koji nisu čla-novi HOK-a.

Hrvatska obrtnička komora organi-zira nastup po sustavu »ključ u ruke« – svaki izlagač u sklopu priprema svoje prezentacije, uz izložbeni prostor ure-đen sukladno njegovoj prijavi i potre-bama izložbenog prostora, dobiva i: dva natpisa na štandu, reprezentaciju i domaćicu na štandu, najavu nastupa, transport eksponata na relaciji Zagreb­Beograd­Zagreb i postavu na štandu, dakle, kompletnu logistiku potrebnu za kvalitetan sajamski nastup.

Uvjeti sufinanciranog izlaganja članova Hrvatske obrtničke komore

Hrvatska obrtnička komora po če-tvrti put organizira i sufinancira

nastup obrtnika na Međunarodnom gos-podarskom sajmu u Mostaru. Riječ je o jednom od najvažnijih mjesta susreta obrtnika, poduzetnika i prateće industri-je u Bosni i Hercegovini, koji će se odr-žati od 5. do 9. travnja 2011. godine. U paviljonu 2 na 32 m2 izložbene površine predstavit će se 22 obrtnika iz djelatno-

Mostarski sajam

Ovogodišnji Međunarodni obrtnički sajam u Zagrebu važan je, između osta-log, zato što ima tradiciju dugu više od pola stoljeća, najveći je i središnji po-slovni događaj obrtnika i malih poduzet-nika u Hrvatskoj, mjesto je poslovnih su-sreta proizvođača, potrošača i poslovnih partnera, a svake godine obrtnici nude nešto novo domaćim i stranim partneri-ma. Sajam nudi i niz stručno­popratnih aktivnosti, među kojima i ove godine iz-dvajamo tradicionalni Obrtnički forum, poslovne razgovore hrvatskih i sloven-skih obrtnika i poduzetnika, predstavlja-nje projekta Obrtnička kartica te okrugle stolove o maloj trgovini i medijaciji.

Uz obrtnike i male poduzetnike na sajmu se predstavljaju i institucije ve-zane uz obrtništvo, uz organizatora Hrvatsku obrtničku komoru, tu su još predstavnici svih ostalih relevantnih in-stitucija interesantnih sektoru obrtniš-tva. Hrvatska obrtnička komora snosi 50 posto cijene izlaganja svojih čla-nova, a planirana je površina izlaganja oko 800 m2.

cija, upotreba energenata u transportu i industriji, državne institucije iz sektora energetike (Republike Kosovo)…

PNM s robnim grupama – građe-vinarstvo, građevinski materijali, susta-vi gradnje i oprema za građevinarstvo, kemijske komponente u industrijskoj proizvodnji, električne instalacije u građevinarstvu, keramika, sanitarije, građevinska stolarija, unutrašnja i vanj-ska dekoracija…

WOOD INDUSTRY s robnim grupama – drvo, strojevi i oprema za preradu drveta, proizvodnja namješta-ja, oprema za kupaonice (namještaj, ne sanitarije), drvene kuće, drvene podne i zidne obloge (parketi, laminati), drvene dekoracije…

Prema najavama organizatora, u 2011. godini se na sajmu očekuje više od 400 izlagača iz 20­ak država svijeta, te gotovo isključivo stručni posjeti više od 40.000 posjetitelja.

sti strojne obrade metala, proizvodnje opreme za poljoprivredu, građevinske opreme, proizvodnje plastičnih i PVC elektroormarića, proizvodnje proizvo-da od lima, opreme za ugostiteljstvo, prerade plastičnih masa, obrade drveta, izrade suvenira, tekstilne proizvodnje, ugostiteljstva, turizma, te tradicijski obrti. U suradnji s Obrtničkom komo-rom Međimurske županije, Međimur-skom županijom i TZ Međimurske županije i ove godine predstavit će se obrtnički i turistički potencijali ove naj-sjevernije županije. Također, Udruženje obrtnika Šibenik u suradnji s Hrvatskom obrtničkom komorom ove godine prvi put organizira prezentaciju tradicijskih obrta i proizvođača suvenira s područja Šibensko­kninske županije. Dosadašnji nastup hrvatskih obrtnika na ovom saj-mu pokazao se vrlo uspješnim – zabi-lježen je velik broj poslovnih kontakata, izlagači su izrazili zadovoljstvo organi-zacijom sajma, pa se nadamo da će tako biti i ove godine.

R. Puljiz

www.hok.hr

23ožujak 2011.Obrtničke novine

www.hok.hr

24 Obrtničke novine ožujak 2011. OBRAZOVANJE

• Možete li ukratko predstaviti ETF? Koja je njegova misija?

– ETF je kratica za Europsku zakladu za obrazovanje (European Training Foun-dation). To je agencija Europske unije sa sjedištem u Torinu u Italiji, osnovana 1994. godine, s misijom pružanja potpore tranzi-cijskim zemljama i zemljama u razvoju kako bi kroz reformu sustava obrazovanja, osposobljavanja i tržišta rada iskoristile potencijale svog ljudskog kapitala. Mi, kao instrument politike vanjskih odnosa EU­a, temeljimo naš rad na uvjerenju da razvoj ljudskih kapitala u perspektivi cjeloživot-nog učenja može dati odlučujući doprinos u povećanju prosperiteta, stvaranju održivog razvoja i promicanju socijalne uključeno-sti. ETF radi s oko 30 partnerskih zemalja koje u perspektivi imaju pridruživanje EU ili se nalaze u njezinu susjedstvu.

Potpora obrazovanju• Koja je uloga ETF-a u Hrvatskoj,

koliko dugo je prisutan u Hrvatskoj i u kojem obliku?

– U Hrvatskoj, kao i u ostalim partner-skim zemljama, pružamo podršku tijelima EU­a i nacionalnim tijelima, na način da provodimo analize i dajemo savjete vezane uz politiku obrazovanja i osposobljavanja,

vaClav klenHa, menadžer etF-a Za HrvatSku, o aktivnoStima europSke Zaklade Za oBraZovanje

Boljom suradnjom do kvalitetnijeg strukovnog obrazovanja i osposobljavanja

Mirela Franović, prof. � Tko je Vaclav KlenhaVaclav Klenha rođen je u Pragu, gdje je diplomirao kemijsko inženjer-stvo te je nakon kratke prakse u in-dustriji započeo raditi kao nastavnik. Kasnije se zapošljava u Institutu za strukovno obrazovanje i osposoblja-vanje, a zatim u Ministarstvu obrazo-vanja, gdje je zadužen za kemijske strukovne škole i nastavu kemije u gimnazijama. Iz javnog sektora od-lazi 1993. godine i počinje raditi kao konzultant, koristeći mogućnosti EU projekata i programa za obrazovanje i osposobljavanje, kao što su Leonar-do ili Tempus. Deset godina kasnije odlazi u ETF i seli u Torino. Njego-va karijera u ETF-u se bliži kraju, jer uskoro odlazi u mirovinu, no planira nastaviti raditi kao konzultant.

Značajna uloga Komore

•  Kako  vidite  ulogu koju Hrvatska obrtnič-ka komora ima u stru-kovnom obrazovanju i osposobljavanju?

– Mislim da Komora ima jako važnu ulogu u ra-zvoju naukovanja u Hrvat-skoj. To je dobar primjer kako strukovno obrazova-nje i osposobljavanje može biti usmjereno na praksu i usko povezano s potreba-ma radnog mjesta. Prema mojem mišljenju, Komora bi mogla puno učiniti i u moderniziranju obrtnič-kog sektora u Hrvatskoj, uz sve poštovanje prema njegovoj tradiciji.

Pojavljuju se novi obrti koji mogu postati vrlo pri-vlačni mladim ljudima – to bi moglo biti područje na kojem bi Komora mogla raditi. Komora bi također trebala imati jači glas u ra-zvoju Hrvatskog kvalifika-cijskog okvira i inzistirati na obrtničkim kvalifika-cijama, uključujući nove, kako bi dobila odgova-rajuće mjesto u Okviru, omogućila povezanost s drugim kvalifikacijama i prohodnost prema višim razinama u karijeri. Sma-tram da bi se to trebalo dogoditi vrlo uskoro i re-zultirati prvim konkretnim primjerima kvalifikacija. To bi pomoglo ljudima da bolje razumiju Hrvatski kvalifikacijski okvir i da ga konačno vide kao prakti-čan alat i za obrtništvo.

U srijedu, 9. ožujka 2011., održana je 1. konstitui-rajuća sjednica Odbora za strukovnu izobrazbu u

sljedećem sastavu: predsjednik Stipo Barukčić (POK Požeško­slavonske županije), potpredsjednik Vlado Crkvenac (POK Zagreb), članovi Ivan Šuljić (POK Ličko­senjske županije), Valter Karlović (OK Istar-ske županije), Zvonko Jurković (OK Primorsko­go-ranske županije), Milan Jadrešić (OK Šibensko­knin-ske županije) i Ante Lukačić (OK Zadarske županije). Na dnevnom redu je, među ostalim, bilo upoznavanje s javnim ovlastima Hrvatske obrtničke komore, vizi-ja daljnjeg razvoja obrazovanja za obrtništvo te osi-guranje kvalitete u provedbi javnih ovlasti. Odbor je usvojio prijedlog za imenovanje vanjskih članova Od-bora, po jednog predstavnika MINGORP­a, MZOŠ­a, ASOO­a i strukovne škole, te donio odluku o osniva-nju posebne radne skupine za osiguranje kvalitete u provedbi javnih ovlasti u području obrazovanja.

prva SjedniCa odBora Za STRUKOVNU IZOBRAZBU

Za kvalitetu provedbe javnih ovlasti

Članovi Odbora za strukovnu izobrazbu

predStavljamo majStore – Stručne učitelje

Svjetlana Celija: Praktični dio naukovanja nema alternativu

Asim Čabaravdić �

Svjetlana Celija i učenici Josip Marković, Fabio Forlani i Mario Jurman

– Ovaj naš posao mora imati bu-dućnost, a to se može osigurati samo putem pomlatka – obrazovanjem i osposobljavanjem novih naraštaja, jer praktični dio naukovanja nema alternativu. Tijekom školovanja na-učila sam da čovjek treba učiti cijeli život i toga se držim. U moj restoran naučnici dolaze u sklopu suradnje s pulskom Ugostiteljskom školom i za svakog naučnika poželim da može s ponosom reći da je bio na naukovanju u restoranu Vodnjanka i da to zorno potvrdi svojim kvalitet-nim radom – kaže Svjetlana Celija, vlasnica restorana Vodnjanka u Vod-njanu (s osam zaposlenih), vrhunska kuharica i menadžerica koja već godinama nesebično prenosi svoje znanje na naučnike. Svjetlana na praksi ima najmanje tri, a ove godi-ne šest učenika (pet iz pulske i jedan iz rovinjske Ugostiteljske škole). U Vodnjanki je do sada praksu uspješ-no obavilo više od 30 naučnika.

Nonina kuhinja Nekadašnja gimnazijalka i stu-

dentica prve generacije opatijskog Fakulteta ugostiteljstva i turizma u Opatiji konobu svojih roditelja

S menadžerom Europske zaklade za obrazovanje (ETF), gospodinom Vaclavom Klenhom, razgovarali smo o ulozi te europske institucije u zemljama koje se pripremaju za ulazak u EU, stanju strukovnog obrazovanja u Hrvatskoj i ulozi Hrvatske obrtničke komore u strukovnom obrazovanju

s istarskim jelima preuredila je u moderan restoran za suvremene gurmane. U svom radu više od tri desetljeća koristi prikupljene starin-ske recepte vodnjanskih starosjedi-laca i priprema jela kakva su radile njezine none »po starinski«. U svoja gurmanska ostvarenja uvijek unosi i nešto novo, primjerice, gostima je ponudila pljukance u umaku od lavande, okruglice od bakalaja (ba-kalar) u pivskom tijestu s lavandom, okrugle tikvice nadjevene sirom od lavande, a kao desert tortu od bade-ma, marcipana i lavande. Vodnjan-ka, međutim, spada u rijetke restora-ne u Istri u kojima se ne nudi riba.

– Mi smo blizu mora, ali ni-smo tik uz more, nego pripadamo unutrašnjosti poluotoka i zato smo razvili kuhinju, onakvu kakva po-stoji u selima u unutrašnjosti Istre i upravo smo po tome vrlo prepo-znatljivi. Umjesto ribe naši gosti uživaju u pršutu, mesu, istarskim kobasicama, divljači, tjestenini, a tu su i puževi s palentom, bum-barske lazanje i niz drugih slanih i slatkih delicija, u koje je uklju-čeno kvalitetno vino i maslinovo ulje – kaže Svjetlana dodavši da su naučnicima vrata njezina restorana uvijek otvorena.

Kad tanjuri pjevaju

Svjetlana Celija spada u majsto-re kulinarstva koji svoje znanje i svoja umijeća ne čuvaju ljubomor-no za sebe, nego nesebično prenose na mlade, buduće kulinarske maj-store. Pri tome koristi vrlo origi-nalan, osobni stil vrednovanja jela koja pripreme učenici.

– Moje učenike na praksi u Vod-njanki, kada nešto sami priprave ovako ocjenjujem: »Ovo je dobro, ovo nema dušu, ovo je za dva mi-

nus, ovaj tanjur pjeva, a ovaj dru-gi ni malo ne pjeva«. Na početku su svi iznenađeni mojim stilom i onda im pojasnim kako tanjuri i hrana pjevaju zgotovljeni s ljubav-lju. Svaki gost iz restorana treba izaći pjevajući, tj. da se nakon obroka osjeća ugodno i zadovolj-no, počevši od tzv. običnog gosta do šefa države – kaže Svjetlana. U njezinim delicijama uživali su na otočju Brijuni i bivši i sadašnji predsjednik RH, zajedno s akrediti-ranim diplomatima u našoj zemlji.

pružamo potporu hrvatskim institucijama u izgradnji njihovih kapaciteta i učenju o EU te organiziramo nacionalna ili višenacio-nalna događanja i aktivnosti koje uključuju različite partnere u našem području rada. Nadamo se da će sve to pomoći Hrvatskoj u njenom procesu pridruživanja EU. Hrvat-ska je postala zemlja partner ETF­a 1999. godine, kada je imenovan prvi menadžer za Hrvatsku. Menadžer je u stalnom kontaktu s hrvatskim partnerima i Delegacijom EU te posjećuje Hrvatsku kako bi planirao i provo-dio događanja i aktivnosti. Naši ključni par-tneri u Hrvatskoj su relevantna ministarstva i agencije, ali i socijalni partneri i komore, kao što je Hrvatska obrtnička komora. Ovi-sno o aktivnostima, ostale kolege iz ETF­a koji su stručnjaci za određena područja, kao što su primjerice kvalifikacije, obrazovanje odraslih ili zapošljavanje, dolaze zajedno u Hrvatsku i ujedinjuju svoje snage u proved-bi tih aktivnosti. Ako je potrebno, angaži-ramo vanjske stručnjake iz drugih zemalja članica ili iz Hrvatske.

Hrvatska također sudjeluje u ETF­ovim regionalnim projektima u koje su uključene i druge zemlje JI Europe. Nedavno su pro-vedena tri takva projekta: Socijalna uklju-čenost u obrazovanju i osposobljavanju, Zajedničko učenje (u osiguranju kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, obrazovanju odraslih i postsekundarnom strukovnom obrazovanju i osposobljava-nju) i Poduzetničko učenje. Zadnji projekt je, među ostalim, pomogao u osnivanju Re-gionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija zemalja jugoistočne Europe (SEECEL) 2008. u Zagrebu.

Novi projekti• Koje će biti najvažnije aktivnosti

ETF-a u Hrvatskoj ove godine?– To će biti izvješće o razvoju ljudskih

potencijala u Hrvatskoj koje ETF radi po nalogu Europske komisije. Cilj ovog izvje-šća je osigurati informacije za programi-ranje Instrumenata pretpristupne pomoći (IPA) i Europskog socijalnog fonda (ESF) i nacionalni proces donošenja politike obrazovanja i osposobljavanja, zapošlja-vanja i socijalne uključenosti. Naš je cilj analizirati sposobnost obrazovnog sustava zemlje da »proizvede« ishode učenja po-

trebne za poboljšanje zapošljivosti, kon-kurentnosti i jednakosti u kratkoročnoj i srednjoročnoj perspektivi. U listopadu će se o izvješću raspravljati na nacionalnoj radionici u Zagrebu, a komentari koje do-bijemo će nam pomoći da dovršimo i obja-vimo izvješće krajem ove godine. Ostale aktivnosti u 2011. obuhvaćaju razmjenu znanja o ispitivanju i predviđanju potreba

za vještinama, podizanje svijesti o uteme-ljenom donošenju politika i uključivanje ETF­ovih stručnjaka u povezivanje Hrvat-skog kvalifikacijskog okvira s Europskim kvalifikacijskim okvirom.

• Vi ste zadnjih nekoliko godina me-nadžer za Hrvatsku. Kako biste opisali Vašu ulogu?

– Bila mi je čast raditi kao menadžer za Hrvatsku više od dvije godine i to mi je bilo zaista zanimljivo iskustvo. Moja je uloga bila usko povezana s ulogom ETF­a. Poku-šao sam što više naučiti o zemlji i ljudima, i razumjeti ih. Moja želja je bila održati, ali i po potrebi, obnoviti dobre radne odnose ETF­a i glavnih hrvatskih partnerskih insti-tucija i pomoći im u dijalogu putem oku-pljanja raznih partnera na sastancima u na-šoj organizaciji. Trenutno ove odgovornosti predajem mojoj kolegici Simoni Rinaldi.

Izazovi u hrvatskom obrazovnom sustavu

• Kako procjenjujete suradnju iz-među različitih dionika u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju u Hr-vatskoj, a kako usmjerenost strukov-nog obrazovanja i osposobljavanja prema potreba tržišta rada?

– Smatram da hrvatsko obrazovanje i osposobljavanje ima velik potencijal. Po-tvrda toga su odlične strukovne škole koje sam vidio, predani ravnatelji i nastavnici te hrvatski stručnjaci i službenici u tom području koje sam upoznao. Kao i u dru-gim tranzicijskim zemljama, uključujući i moju, još uvijek postoje mnogi izazovi koje je potrebno svladati i stvari koje je potrebno popraviti. Dva najvažnija su u Vašem pitanju: suradnja među dionicima u strukovnom obrazovanju i osposobljava-nju i odgovor strukovnog obrazovanja i os-posobljavanja na potrebe tržišta rada. Prvo je vrlo usko povezano s drugim – dionici moraju bolje surađivati kako bi poboljša-li veze između strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i tržišta rada. Također, još uvijek nedostaje jako strateško vodstvo reforme strukovnog obrazovanja i ospo-sobljavanja i bolja potpora školama. No, optimističan sam, jer vidim poboljšanja i jer proces pridruživanja EU donosi dobre primjere te fondove i potpore.

(mf)

www.hok.hr

25ožujak 2011.Obrtničke novineSUD ČASTI I CENTAR ZA MIRENJE

rješenje je medijacija*

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORACROATIAN CHAMBER OF TRADES AND CRAFTS

* Medijacija je jeftin, brz i učinkovit način rješavanja sporova. Rješite spor medijacijom tako da obje strane pobjede i nastave suradnju!

Razmišljate li o podnošenju tužbe sudu ili Vaše poslovanje već opterećuje sudski spor koji vodite s bivšim po-slovnim partnerom, bankom, osiguravajućim društvom, jedinicom lokalne samouprave, državom ili nekim dru-gim subjektom?

Hrvatska obrtnička komora nudi Vam medijaciju kao rješenje. Za sve dodatne informacije i informativne materijale o ovom načinu rješavanja sporova i našoj usluzi, obratite nam se s punim povjerenjem na sljedeće kontakte:

T +385 1 48 06 617 / 48 06 618 F +385 1 48 06 629 / 48 46 610E mirenje@hok.hrW www.hok.hr

Centar za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komoriCourt of Honour and Mediation Center / Croatian Chamber of Trades and Crafts / Hrvatska / Croatia / Zagreb / Ilica 49/II

SUD ČASTIHRVATSKE OBRTNIČKE KOMOREZagreb, Ilica 49/II

Broj: O-II-65/2010Zagreb, 16. veljače 2011. g.

PRESUDASud časti Hrvatske obrtničke komore u drugostupanjskom vijeću sastavljenom od su-daca: P. B., kao predsjednika vijeća, te V. F., A. C., B. V. i D. G., kao članova vijeća, uz sudjelovanje tajnice suda Suzane Kolesar, dipl. iur., kao zapisničarke u pravnoj stvari prijavitelja »V.« d.o.o. za trgovinu i usluge, Zagreb zastupane po Odvjetničkom društvu »Jurin & Vogrinc«, Palmotićeva 35, Zagreb, protiv prijavljenog Vlade Palića, vlasnika uslužnog obrta »Enigma«, Braće Seljan 23, Zagreb zastupanog po Petru Petriću, od-vjetniku iz Zajedničkog odvjetničkog ureda »Petar Petrić & Ana Marija Kajić«, Zagreb, Trnjanska 37, radi povrede trgovačkih i poslovnih običaja u obavljanju obrta, odluču-jući o žalbi prijavljenoga protiv prvostupanjske presude Suda časti Hrvatske obrtničke komore broj O-I-2/2010 od 4. svibnja 2010. g. na nejavnoj sjednici održanoj dana 16. veljače 2011. g. bez nazočnosti stranaka

PRESUDIO JEOdbija se žalba prijavljenoga zbog neosnovanosti, a presuda Suda časti Hrvatske obrtničke komore br. O-I-2/2010 od 4. svibnja 2010. g. potvrđuje i ispravlja tako da sad glasi:

Prijavljeni Vlado Palić, vlasnik uslužnog obrta »Enigma«,Braće Seljan 23, Zagreb

ODGOVORAN JEšto je protivno čl. 22 Ugovora o zakupu poslovnog prostora, koji je zaključen između stranaka 19. 06. 2008.g., aktivirao zadužnice, koje su mu predane kao osi-guranje za plaćanje ugovorne kazne poradi prijevremenog prestanka ugovornog odnosa, prije nego što je ugovorna kazna dospjela na naplatu,

čime je postupao protivno čl. 10. st. 2 toč. 2 Pravilnika Suda časti Hrvatske obrt-ničke komore (NN 11/07 i 81/08), pa mu se po konačnosti presude izriče

JAVNA OPOMENA UZ OBJAVU U GLASILU KOMOREI NA WEB STRANICI KOMORE U TRAJANJU OD 60 DANA

Obrazloženje ispušteno kao nepotrebno.

www.hok.hr

26 Obrtničke novine ožujak 2011.

Planiranjem do uspjeha

Piše: Marko Pekica �

U prošlom broju mojega druženja s vama, poštovani poduzetni-ci, obrtnici i drugi dragi čitatelji

Obrtničkih novina, završio sam s apelom da u vašim sveukupnim marketing aktiv-nostima s kupcima i potrošačima vodite posebno računa o humanosti, ljubavi, to-leranciji i uglađenom ponašanju. U ovom broju želim vas upoznati s još nekim zna-čajkama marketinga koje ne smijemo is-pustiti iz vida ukoliko želimo biti uspješni u našem svakodnevnom poslovanju.

Prvo na što vas želim upozoriti i što želim naročito istaknuti je moja zamolba da shvatite da marketing nije, kako kod nas kažu, samo »reklama« ili samo pro-daja. Marketing je mnogo više od toga. Marketing je sinteza brojnih znanstve-nih i kreativnih disciplina koje svaka na svoj način pridonose uspješnom razvoju ideja o rađanju i životu određenog pro­izvoda. Stručnjaci za marketing brinu o kreiranju svakog proizvoda ili usluge, a još prije toga, istraživanjem utvrđuju tre-ba li tržište uopće takav proizvod kakav mi želimo lansirati na određeno tržište, odnosno postoji li na tom tržištu tzv. tr-žišna rupa za našu ideju – naš proizvod. Ako je odgovor pozitivan, onda struč-njaci za brandiranje kreću na posao kre-iranja imena, logotipa, znaka (simbola), boje, letteringa (fonta) i ambalaže naših proizvoda. Stručnjaci iz odjela prodaje određuju cijenu proizvoda, kanale distri-bucije i mjesto prodaje. Stručnjaci, pak,

za promidžbu, PR, unapređenje prodaje, sponzorstvo i evente istovremeno kreću na posao kreiranja najboljih poruka koje ćemo koristiti u procesu komuniciranja s našim kupcima (potrošačima).

Molim vas upamtite: Mi možemo imati kvalitetan proizvod, odličan teh-nički know-how i godine iskustva u svim segmentima određenog posla od proizvodnje i distribucije do prodaje i financija, ali ako želimo da nam po-sao cvjeta poput najljepšeg cvijeta i da raste i razvija se kao moćno i veliko stablo, u svom poslu moramo koristiti najvažniji alat koji nam je potreban da budemo uspješni. Taj alat zove se mar-keting plan. O njegovu sadržaju i jasno postavljenim zadacima i ciljevima te instrumentima koje ćemo koristiti u njihovoj realizaciji, ovisi puno toga.

Doista, dobar marketing plan prido-nijet će mnogo toga što će naš posao učiniti uspješnijim i profitabilnijim. Na žalost, mnogi poslovni ljudi, pogotovo oni koji imaju ili vode manje tvrtke, po-grešno misle kako će njihovo poslovanje biti uspješno i bez marketing plana. No, to sigurno neće. Praktičari i teoretičari marketinga takve ljude svojim savjeti-ma i upozorenjima stalno podsjećaju na to da svaki onaj tko ne planira svoje ak-tivnosti na tržištu, unaprijed planira svoj neuspjeh. No, na svu sreću, u svijetu ima mnogo više poslovnih ljudi i tvrtki (među koje ubrajam i mnoge od vas) koji dobro znaju da njihov generalni poslovni plan mora sadržavati i detaljan marketing plan. Oni dobro znaju da bez marketing plana njihov poslovni plan neće biti ni-kada uspješan.Što je zapravo marketing plan

Svaki marketing plan (njegov sadr-žaj) u najvećoj mjeri sastoji se od odgo-vora na brojna pitanja čiji nam odgovori jasno govore kako ćemo ostvariti svoj prodajni cilj, koliko ćemo investirati u ostvarenje toga cilja te kojim ćemo se komunikacijskim sredstvima služiti u njegovu dostizanju. Zato si i vi, dragi

Paketi i krediti za mala poduzeća i obrtnike

Dugoročni investicijski kredit uz OTP Start ili OTP Ekstra paket odobrava se za investicijska ulaganja u:

• kupnju, izgradnju i proširenje poslovnih prostora i kupnju zemljišta

• nabavku strojeva, opreme i alata

• proširenje osnovnog stada ili jata

• podizanje dugogodišnjih nasada

• refinanciranje postojećih kredita u OTP banci ili drugim bankama uz uvjet da po istima nema dospjelog duga.Iznos kredita ovisi o kreditnoj sposobnosti klijenta. Rok povrata je od 1 do 10 godina uz mogućnost grace perioda do 12 mjeseci, a dinamika otplate ugovara se s klijentom (mjesečno, tromjesečno, polugodišnje).

OTP banka prepoznala je zahtjeve malog poduzetništva i oblikovala svoje proizvode u skladu s njihovim željama i potrebama. Klijentima koji žele koristiti više proizvoda i usluga istovremeno nudi mogućnost ugovaranja paketa proizvoda. Paketi su dostupni u dva modela OTP Start i OTP Ekstra. U ponudi paketa su usluga vođenja kunskog računa za redovno poslovanje, usluga internet bankarstva, Visa Business kartica i usluga SMS info.Ugovaranjem paketa OTP Start ili OTP Ekstra klijenti ostvaruju znatnu uštedu jer je jedinstvena mjesečna naknada koju plaćaju za korištenje paketa niža nego kada proizvode iz paketa koriste pojedinačno.

Povoljniji krediti korisnicima paketaKorisnicima paketa trenutno se nudi posebna pogodnost – mogućnost ugovaranja kredita uz povoljniju kamatnu stopu.

Ako zadovoljavaju uvjete odobravanja kredita ovisno o potrebama mogu odabrati:

• kratkoročni kredit za obrtna sredstva uz OTP Start ili OTP Ekstra paket s promjenjivom kamatnom stopom 8,99%

• dugoročni investicijski kredit uz OTP Start ili OTP Ekstra paket s promjenjivom kamatnom stopom 6,99%.Namjena kratkoročnog kredita za obrtna sredstva uz OTP Start ili OTP Ekstra paket je ulaganje u obrtna sredstva. Rok povrata kredita je do 1 godine, a dinamika otplate ugovara se s klijentom (mjesečno, tromjesečno, polugodišnje). Iznos kredita ovisi o kreditnoj sposobnosti klijenta.

Obećajmo manje, učinimo (pružimo) više!U svom radu moramo uvijek prona-laziti načine da našim kupcima pru-žamo više od onoga što oni od nas očekuju.

Što možemo učiniti da bismo nadmašili naša obećanja? skratimo rok isporuke naručenih

proizvoda ponudimo našu besplatnu servi-

snu službu naš prodavač mora uvijek biti

iskren, srdačan, nasmijan, pro-fesionalan, human, uvijek do-stupan uz naglašeni osjećaj za druge ljude

naš prodavač mora uvijek biti spreman činiti dobro

naš prodavač mora uvijek težiti za sobom ostavljati dugotrajan i sna-žan dojam civiliziranog čovjeka

dobar pristup našem kupcu uvijek će nam nuditi veće šanse u dosti-zanju naših ciljeva

mnogi će kupci s radošću prihva-titi naše prodajne uvjete, ako su u našem društvu doživjeli pravi tretman

naši ljudi moraju znati da je vrije-me bahatosti, osornosti i ohole sa-modopadnosti već odavno odjuri-lo u neka prošla vremena

naši ljudi moraju biti posebno pažljivi pri kreiranju i odabiru pravih riječi s kojima ćemo komu-nicirati međusobno, ali i s našim kupcima.

moji prijatelji, prije nego krenete na taj put ostvarenja vaših ciljeva (jer marke-ting plan je i rut mapa našega posla), morate postaviti mnoga pitanja koja su u najtješnjoj vezi s vašim projektom, čiji će vam odgovori omogućiti lakše i uspješnije stizanje do vašega cilja.

Ta »rut mapa« mora pokrivati tri ba-zna područja vaših interesa: Spoznaju gdje ste sada, Kamo želite ići i Kako ćete »putovati« do vašega odredišta (čitaj: kako ćete ostvariti vaš prodajni cilj)?

Ako ste vaš plan zamislili kao rut mapu, vi najprije morate znati od kuda ćete startati na vaš uspješan put do va-šega cilja. Zato je vaš prvi korak, vaša prva stepenica, vaša prva obveza u kreiranju vašeg marketing plana preci-zno utvrđivanje gdje se vaš posao (vaš proizvod) nalazi sada. Molim lijepo, ovdje je važno znati i potrebito naglasi-ti da mi u određeni projekt startamo od sadašnjeg stanja našega posla. Dakle, prvo što trebamo učiniti je: odrediti našu sadašnju tržišnu poziciju. Zato su nam potrebne sljedeće informacije: informa-cije o našim proizvodima; informacije o našim potencijalnim kupcima (tko su oni, kakva je njihova kupovna moć, iz koje regije dolaze, gdje sada žive, kakvo im je bračno stanje, socijalni status…); informacije o našoj konkurenciji; infor-macije o stanju na tržištu u našoj branši te informacije o ukupnoj društveno­po-litičkoj i gospodarskoj situaciji na tržištu gdje želimo plasirati naše proizvode.

Ovakav pristup omogućit će nam da točno otkrijemo, saznamo i upozna-mo naše prednosti, naše slabosti (mane, manjkavosti…), naše prigode i prijetnje koje bi nam se mogle ispriječiti na putu ostvarenja našega cilja. Mi moramo utvr-diti našu poziciju ne samo zbog nas i naših potencijalnih kupaca, nego i zbog naših poslovnih partnera i banaka koje će pra-titi naš projekt. Takav pristup spriječit će kasnije moguće pogreške u našem poslu, a dobro znamo: pogreške znaju biti vrlo skupe i bolne. Analiza svakog od četiri

nabrojana čimbenika (prednosti, slabosti, prigode i prijetnje) koji mogu ozbiljno utjecati na realizaciju naših ciljeva, olak-šat će nam definiranje pravilne strategije našeg nastupa na tržištu. To je vrlo važ-no, jer svi znamo da bez objektivne slike sveukupnih tržišnih uvjeta i da bez pra-vog informiranja, prave komunikacije, odnosno zavođenja naših potencijalnih kupaca nećemo moći uspješno ostvariti naše zacrtane ciljeve. Objektivna analiza će nam jasno pokazati gdje smo moćni, gdje su naše prednosti, ali i gdje su naše slabosti te moguće prijetnje realizaciji na-ših tržišnih prigoda. Kada smo ustanovili: kakvi smo, gdje želimo ići i što želimo postići, mnogo ćemo lakše odrediti što ćemo poduzeti, odnosno kako ćemo pu-tovati od točke A do točke Ž, kako bismo što uspješnije stigli do našega cilja. U pri-jevodu ili doslovno rečeno, našim mar-keting planom moramo točno precizirati kako planiramo i pomoću kakve marke-ting strategije želimo dostići zacrtane ciljeve. Planirajte, koordinirajte, pratite, analizirajte, racionalizirajte, korigirajte i uvijek slušajte glas vašeg tržišta. Budete li tako postupali, mnogo ćete uspješnije ispunjavati želje i potrebe vaših potro-šača. A, vi dobro znate što je zadovoljan potrošač i što on donosi vašem poslu. On je kralj i njemu se moramo klanjati.

Ne zaboravite: u prodaji postoje samo tri koraka – prodati sebe (molim, ne shva-titi doslovno), prodati proizvod ili uslugu i treći korak, ponovno prodati. Ovaj treći korak je, uz kvalitetu proizvoda, najvaž-niji. S ljubavlju i strašću sve uvijek ide mnogo lakše. Što smo srdačniji, skromni-ji, humaniji i što više znamo, bit ćemo ljudima draži i simpatičniji, a ugled naše tvrtke bit će veći i učinkovitiji.

Svi oni koji me žele kontaktirati radi konzultacija i unapređenja svog poslovanja, mogu to učiniti putem e-maila

marko.pekica@zg.t-com.hr

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture do-nijelo je Odluku o visini naknade za stranu

dozvolu i visini naknade za trošak postupka raspo-djele stranih dozvola (CEMT), koja je objavljena 23. ožujka 2011. godine u Narodnim novinama.

Odlukom se smanjuju visine naknade za strane dozvole i trošak postupka raspodjele. Prema Odlu-ci, naknada za korištenje CEMT dozvole koja vri-jedi na teritoriju Republike Austrije, a ne vrijedi na teritoriju Republike Italije, iznosi 250,00 kuna mjesečno. Naknada za korištenje CEMT dozvole koja vrijedi na teritoriju Republike Italije, a ne vri-jedi na teritoriju Republike Austrije, iznosi 150,00 kuna mjesečno. Naknada za korištenje CEMT dozvole koja ne vrijedi na teritoriju Republike Austrije niti na teritoriju Republike Italije iznosi 125,00 kuna mjesečno.

Naknada za korištenje dnevnika putovanja iznosi 100,00 kuna, a uplata se obavlja jednokrat-no do ispunjenja dnevnika. Naknada za korištenje pojedinačne dozvole iznosi 5,00 kuna. Naknada za trošak postupka raspodjele pojedinačne dozvo-le iznosi 5,00 kuna.

Smanjenje navedene naknade jedan je od za-htjeva predstavnika prijevoznika koji su iznije-

Smanjene naknade za CEMT dozvole

Na internetskoj stranici HEP­Opskrbe d.o.o. nalazi se nova aplikacija »Moj račun« namijenjena kupcima

HEP­Opskrbe d.o.o. U želji za održavanjem i razvija-njem dobrih odnosa s kupcima, HEP­Opskrba d.o.o. omogućila je svojim kupcima on­line uvid u stanje svog računa za električnu energiju. Nakon registracije kupci imaju mogućnost pregleda uplata, praćenja prometa, ispi-sa računa, slanja računa e­mailom, sigurnog pohranji-vanja svojih računa. Aplikacija je vrlo jednostavna za korištenje, dok grafički prikazi olakšavaju preglednost svih podataka, koji se, između ostalog, mogu sortirati po iznosima, datumima i ostalim zadanim kriterijima. Usluga je dostupna 24 sata dnevno, a pristup aplikaciji »Moj račun« moguć je samo kupcima HEP­Opskrbe d.o.o.

Sukladno potrebama kupaca, koji svoje komentare mogu slati na e­mail adresu opskrba@hep.hr, u budućnosti će i nove usluge biti dostupne on­line.

nova uSluga Hep-opSkrBe

Internetska aplikacija »Moj račun«

ti na sastancima u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvu financija. Na sastan-cima je aktivno sudjelovao Vladimir Celiščak, predsjednik Ceha prijevoznika Hrvatske obrtničke komore.

Odluka je stupila na snagu 1. travnja 2011. go-dine.

M. Justament

www.hok.hr

27ožujak 2011.Obrtničke novine

NAKLADNIK:HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA,

PP 166, 10000 ZagrebTel: 01/4806 666; fax: 01/4846 610;

e-mail: hok@hok.hr ZA NAKLADNIKA:

DRAGUTIN RANOGAJEC, PREDSJEDNIK HOK-a

REDAKCIJA: tel: 01/4812 262, 4806 695, 670, 643; fax: 01/4812 268;e-mail:

obrtnicke-novine@hok.hrGLAVNA UREDNICA: SNJEŽANA TOMIĆIZVRŠNA UREDNICA: RENATA PULJIZ

ADMINISTRATOR: SUZANA MAMIĆMALI OGLASI (OBRTNIČKA BURZA):

SUZANA MAMIĆ, tel: 01/4812 262, 4806 643,e-mail: oglasi-on@hok.hrUREĐIVAČKI KOLEGIJ:

Odbor za informiranje Hrvatske obrtničke komore

GRAFIČKA PRIPREMA, TISAK: VJESNIK d.d., Zagreb

MARKETING I DISTRIBUCIJA: PARK AVENIA d.o.o., Zagreb

tel: 01/3775 230; info@parkavenia.hr

NAKLADA: 90.000Rukopisi i fotografije se ne vraćaju

Obrtničke novine

www.korp.hr, infokom@korp.hr, 021/395-999POSLOVNI PROGRAMI KORP:OBRT (rm ili posl. knjige) od 1600,00 kn PLAĆE od 900,00 knPUTNI NALOZI 400,00 knRECEPCIJA od 1500,00 knTURISTIČKA AGENCIJA od 3900,00 kni ostali programi – tražimo zastupnike u prodaji

INFOKOMSOFTWARE & CONSULTING

Tvrtka »LIFT- Inženjering« PULA, proizvodi,

postavlja,servisira, modernizira sve vrste

liftova (dizala) po najpovoljnijim cijenama u HRVATSKOJ sa 5 godina

JAMSTVA!

KUGLE ROZETE POLUKUGLE IZDUŽENE POLUKUGLE NEMEC ART, 10296 Luka, Posavci 5a tel/fax: 01/339 42 42

daljinsko upravljanje i senzorska vrata.

www.torautomatic.hr

www.mediacom.hr Poslovno-knjigovodstveni Windows programi

za obrtnike, poduzeća i ugostitelje. Tel. 051/283-031, 098/328-029

OBRTNIČKA BURZAPoštovani obrtnici: oglasite svoje usluge

i proizvode u Obrtničkim novinama!

www.hok.hr

Javite nam se na kontakte:Tel: 01/48 06 643, 48 12 262, Fax: 01/48 12 268,

E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr, oglasi-on@hok.hr

http://www.hok.hr/cro/publikacije/marketing

LIFT INŽENJERING

PULA• proizvodi sve vrste kućnih dizalai dizala za osobe s invaliditetom

• Potrošnja 2,5 Kw električne energije mjesečno

PISMO ISPRIKEMarka Tomešića, vlasnika obrta Dimnjačar, Zagreb, Dubrava 53, glede pregleda ugrađenog dimovodnog sistema od strane Ivice Kostanjevca, vlasnika obrta Kostanjevec dimovodni sustavi, iz Zagreba, Ogrizekova 5, u stanu naručitelja Milana Zrnić u Zagrebu, Krijesnice 53, kako slijedi:Nakon ugradnje i ponovne reugradnje dimovodnog sistema od strane gore navedenog obrta na navedenoj lokaciji, u dva sam navrata vršio pregled dimnjaka radi utvrđivanja moguć-nosti priključka plinskog ložišta uređajem Woehler DP 23 te sam, nakon pregleda, u dva navrata izdao negativan nalaz za uporabu tako pregledanog dimovodnog kanala.Nakon razgovora sa strankom o rješenju mogućeg problema, preporučio sam joj da dimnjak zasipa sa toplinskom žbukom (perlitom), obzirom da sam to rješenje smatrao najprikladnijim.Nakon trećeg pregleda dimnjaka izdao sam pozitivan nalaz te sam potom naknadno usta-novio da mi jedan set brtvi sa duplim protokom za ispitivanje nije ispravan to jest da je ošte-ćena gumena brtva. Budući da smo upravo sa tim setom vršili i prethodno ispitivanje i tako dobili negativni rezultat, isto je i bilo razlog izdavanja prethodnih negativnih nalaza.Stoga se ovim pismom isprike ispričavam Ivici Kostanjevcu, vlasniku obrta Kostanjevac dimovodni sustavi te naručitelju Milanu Zrniću iz Zagreba, Krijesnice 53, ukoliko sam gore navedenim radnjama prouzročio bilo kakvu vrstu neugodnosti svojim postupanjem.U Zagrebu, 09. ožujka 2011. godine.

Marko Tomešić v.r.

Mob.: 095/88 66 486 i 092/ 297 33 08

E-mail:nikola.lift@gmail.com

Mornarički trg 3 52105 PULA

• PK81 seven segment inidicator with binary input

• PKN06 E-type floor node and dot matrix indicator

Zahvaljujući suradnji Zagrebačke banke i obrtničkih komora županija Krapinsko­zagorske, Međimurske, Splitsko­dalmatinske, Požeško­slavon-ske, Virovitičko­podravske, Osječko­baranjske i Koprivničko­križevačke te udruženja obrtnika Zaprešića, Samobo-ra, Jastrebarskog i Velike Gorice obrt-nicima su osigurani povoljniji uvjeti kreditiranja. Riječ je o kratkoročnim

ZagreBačka Banka

Povoljniji krediti za obrtnike

MEDIJI O OBRTNIŠTVU

Tko je kome dužan?Najnoviji podaci o nelikvidnosti

pokazuju da nepodmirene obveze iznose 36,7 milijardi kuna. Među onima koji ne podmiruju svoje ob-veze, 80 posto je onih koji, ne samo da ne plaćaju duže od godine dana, već više i ne postoje. U posljednje dvije godine broj onih koji ne plaća-ju povećao se za više od 20 posto, duguje se državi, radnicima, dobav-ljačima, a često se prelazi i u sivu zonu – prenosi Hrvatska televizija.

Gradski poslovni prostori obrtnicima

Vlada bi uskoro trebala izjed-načiti načine prodaje poslovnih prostora u vlasništvu države i lo-kalne uprave obrtnicima. Lokalna uprava dosad je morala raspisivati natječaje za sve na tržištu, a obrtnik bi imao pravo prvokupa samo ako ponudi cijenu koju je dao najbolji ponuđač – piše Poslovni dnevnik.

Hvalevrijedna akcija Riječana

Riječki obrtnici odlučili su se na hvalevrijednu akciju – svojim ruka-ma obnoviti unutrašnjost Centra za rehabilitaciju djece s ošteće-njem sluha i govornim poteškoća-ma Slava Raškaj.

Ovo nije prvi put da Udruženje obrtnika pomaže potrebitim usta-novama, pomogli su uređenju OŠ Vežica, Doma I. B. Mažuranić te dječje bolnice na Kantridi – preno-si KANAL RI.

Kako do radnika?Vlasnica slastičarskog obrta

Slavica Horvat iz Virovitice dvije godine ne može naći radnika za pripremu kolača, peciva…

– Nudimo dobre uvjete, ali nema radnika, danas rijetki žele raditi »po starinski«, bez brzih kre-ma. Nadam se da ću ovdje naći pravi osobu – poručila je S. Horvat na Sajmu poslova u Virovitici – prenosi Večernji list.

Kako opstati u krizi, unatoč konkurenciji »velikih« i onih koji rade na crno te održati

obiteljski obrt punih 65 godina svje-doči nam zagrebački obrtnik Boris Orešić, vlasnik Autokaroserije Ore-šić. Po zanimanju autolimar, obrt je naslijedio od oca Ivana, koji je vla-stiti posao pokrenuo još davne 1946. godine.

– Moj je otac nekada proizvodio ka-roserije, radio je za mesnu industriju i hladnjače. Od njega je sve počelo i zahvaljujući njemu, i ja sam danas tu. Od njega sam izučio zanat koji sam prenosio i na mlađe generacije, često sam imao naučnike, od kojih mnogi danas imaju svoje radionice, i time se ponosim – kaže Orešić, koji se danas

ZagreBački oBrt autokaroSerija oreŠiĆ naStavlja tradiCiju oBiteljSkog poSla iZ 1946. godine

Kako opstati u krizi unatoč konkurenciji?Rad na crno je jako izražen u našoj djelatnosti i, na žalost, to je odraz našeg društva. Ljudi ne mogu platiti uslugu pa pribjegavaju nekim alternativnim mogućnostima, koje bi trebale biti jeftinije

– Ja se uvijek trudim podmiriti svoje obaveze i to mi je prvo što moram uči-niti, a ono što meni ostane – to je već druga stvar. Često puta se dogodi da financijska situacija nije sjajna, ali to je djelomično zbog gospodarske situacije u zemlji, djelomično zbog konkurenci-je, i zbog fuša. Sve je to dovelo do toga da je zanatstvo u autostruci postalo ugroženo – kaže Orešić.

Što se tiče naplate, dodaje da u pra-vilu uspije naplatiti svoje usluge, jer se trudi poslovati s poznatim mušterijama.

Recept za uspjehMnogi mali obrti propadnu, koji je

Vaš recept za uspjeh, pitali smo ga.– Moja radionica posluje 65 godina,

zahvaljujući korektnom odnosu prema klijentima i urednom podmirenju obveza prema državi. Trudim se da imam korek-tnu cijenu, kada pogodim cijenu posla, da je ne mijenjam. Važno je da prvo ja budem zadovoljan napravljenim poslom, a nakon cjelokupnog rada, kad vidim da je auto dobar, onda znam da će i mušte-rija biti zadovoljna. Trudim se poštivati rokove, kvalitetno odraditi posao, što lju-di onda prepoznaju – kaže Boris Orešić. Da voli svoj posao, dokazuje i FIAT 500 iz 1968. godine, koji je sam restaurirao i danas ga vozi njegova supruga. Također, 1992. godine restaurirao je parnjaču koju je donirao Tehničkom muzeju u Zagrebu za odjel vatrogastva.

Renata Puljiz

bavi popravkom limarije na svim vozi-lima te cjelokupnom uslugom poprav-ka karoserije, servisom, popravkom i zamjenom auspuha.

Kriza i rad na crnoNa pitanje, kako opstaje u krizi, kaže

da je to danas vrlo teško, jer dosta ljudi popravlja vozila u ovlaštenim servisi-ma, a posla je sve manje.

– Imamo konkurenciju fušera, koji dosta rade po šupama, radionicama, ga-ražama. Rad na crno je jako izražen u našoj djelatnosti i, na žalost, to je odraz našeg društva. Ljudi ne mogu platiti uslugu pa pribjegavaju nekim alterna-tivnim mogućnostima, koje bi trebale biti jeftinije, ali su često puta daleko lošije kvalitete – smatra Orešić.

Problem je što nema posla, dodaje, a onda je teško podmiriti sve obveze.

kreditima za financiranje povreme-nih potreba u obrtnim sredstvima te o dugoročnim kreditima za financiranje trajnih obrtnih sredstava, uz nižu ka-matnu stopu i naknadu za obradu kre-ditnog zahtjeva.

Iznos kredita nije ograničen već ovi-si o kreditnoj sposobnosti pojedinog obrtnika, a rok otplate je do 12 mjeseci za kratkoročne kredite te do tri godine

za dugoročne kredite, uz mogućnost počeka do šest mjeseci.

Partnerska suradnja između obrtnič-kih komora, udruženja obrtnika i Za-grebačke banke rezultat je nastojanja da u ovom recesijskom razdoblju obrt-nicima omoguće pristup povoljnijem financiranju, održavanju likvidnosti i daljnjem razvoju poslovanja.

(ZABA)

Fiat 500 iz 1968. godine u odličnom je stanju i danas

Provjera blokade računa obrtnika i poduzetnika od sada je dostupna putem telefona. Telefonskim pozivom na 060 887 889 provjerite je li Vaš poslovni partner u blokadi. Cijena poziva je 3

kn+pdv po minuti. Uz blokadu moguće je provjeriti i ostale osnovne informacije o poduzetniku ili obrtu. Više informacija na

www.bonline.hr ili na bonline@bonline.hr