Obrtničke novine  BROJ 111 • RUJAN 2009. • ISSN 1332-7364 GLASILO HRVATSKE OBRTNIČKE KOMORE www: http://www.hok.hr • E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr

• O

BNOV

LJENA 1994.

UTEMELJENA 1852. •

GOSPODARSKI FORUM NA JESENSKOM MEĐUNARODNOM ZAGREBAČKOM VELESAJMU

PRILOZIObrtnički savjetnik

Županijska kronika Str. 2

Predstavljeni akutni problemi

obrtništva

SABOR USVOJIO IZMJENE ZAKONA O OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH PROIZVODA

 Str. 3

 Str. 6

KOLUMNE

dr. Ante BabićSvjetlo na kraju tunela? Nije valjda vlak...

Ružica MikačićAntiturističke poruke odličnog babljeg ljeta

cEH RIBARA

14. susret ribara u Jakišnici na Pagu

ZAMP

Pregovori za novi Ugovor

 Str. 5

MALI BRODARI

Odobrene potpore Str. 6

Komora nezadovoljna »kriznim porezom« za obrtnike

 Str. 2 – 3

rješenje za ugostiteljetRAdiciJSKi i UMJEtNIČKI OBRtI

Ojačati marketinške aktivnosti

 Str. 5

Uskoro implementacija

novog vizualnog identiteta

GOSTI SAVJETNIcIInes Čalušić: Prava poslodavca u slučaju otkaza iz gospodarskih razloga

Guste Santini: Porezna reforma – porez na dohodak

Kompromisno

 Str. 2 – 3

www.hok.hr

Obrtničke novine / veljača 2009. 9Obrtničke novine / veljača 2009. 9

SLAVONSKI BRODSuradnja s fl amanskim poduzetnicima

Str. 11

KRAPINA17. zagorski gospodarski zbor

Str. 13

VIROVITICAUručene povelje zahvalnosti

Str. 18

Županijska kronika broj 10Rujan2009.

Velika manifestacija obrtništva i poduzetništva u srcu Zagorja

Brodsko-posavski obrtnici pokrenuli suradnju sa srodnom asocijacijom iz EUObrtnici dobili priznanja za dan Virovitičko-podravske županije

NA OBRTNIČKOM BRUDETU U CRIKVENICI

Uorganizaciji Udruženja obrtnika Crikvenica »obrtnič-ki« brudet u srijedu 2. rujna kuhalo je na Veloj Paladi u Crikvenici dvanaest obrtničkih ekipa. Članovi sedam sekcija Udruženja obrtnika Crikveni-ca, predsjedništvo i tri ekipe obrtnika umirovljenika, ko-jima se pridružila i ekipa organizatora Ribarskog tjedna – TZ Grada Crikvenice, pojačana s gradonačelnikom, pokazali su zavidnu vještinu i volju u spremanju bru-deta. Ukusni brudet pojeden je u rekordnom roku, a ubrzo se tražila i porcija više. Dobrovoljni prilozi sakupljeni od degustacije brudeta, Odlukom Upravnog odbora Udruženja namijenjeni su djeci s teškoćama u razvoju, a ovom je prilikom sakuplje-na svota od 3000 kuna.Pobjednici su na kraju bili svi sudionici ove humani-tarne akcije, a osim punim tanjurom primorskog specija-liteta, nagrađeni su i priznanjem posjetitelja te odličnim raspoloženjem, začinjenim s puno dobrih vibracija, koje su se mogle osjetiti na svakom koraku.

Dobre vibracije, dobra hrana i dobre namjere

SURADNJA OBRTNIČKE KOMORE I ŽUPANIJE

Jedinstvenom spletu boja, okusa, mi-risa i dobrih emocija ovogodišnjeg Špancirfesta ove su se godine pridru-žili i međimurski proizvođači suvenira, vina, rakija i zdrave hrane. Naime, Međimurska županija je u suradnji s Obrtničkom komo-rom Međimurske županije organizirala na-stup desetero izlagača, pa brojni »španci-reri« u deset dana trajanja manifestacije na zajedničkom prostoru imaju prilike vi-djeti i okusiti voćne rakije OPG-a Petković, kupinovo vino OPG-a Korent i vino Udru-ge vinara Međimurja »Hortus Croatiae«.

Dobre emocije na ŠpancirfestuRobert Varga

Peti međunarodni sajam u sred-njovjekovnom Šibeniku, u or-ganizaciji Grada Šibenika, Tu-rističke zajednice, Šibenske gradske straže i Udruženja obrtnika Šibenik, okupio je oko 500 sudionika, koji su od petka do nedjelje navečer priredili niz vrlo atraktivnih događanja. Sve-čanost otvaranja Sajma obznanili su plotuni topova sa šibenske rive. Pred katedralom svetog Jakova, u čast gradu Šibeniku, svoje tradicionalno bokeljsko kolo otplesala je Bokeljska

PETI MEĐUNARODNI SAJAM U ŠIBENIKUŠibenik u duhu i ruhu srednjeg vijekaŠibenske ulice trgovi i pjacete petu godinu za redom zasjale su u srednjovjekovnom duhu i ruhu. Šibenik su preplavili vitezovi i stražari, plemići i plemkinje, pjevači i plesači, kmetovi i običan puk, svi odjeveni u nošnje iz srednjeg vijeka. Njima su se pridružili brojni obrtnici sa starim zanatima, kao i trgovci i slikari, koji su na mnogim mjestima nudili svoje proizvode

mornarica. Napad na dvorac izveli su Zelingradski vitezovi, kojima su se ove godine prvi put pridružili i vite-zovi iz mađarskoga grada Erda. Na središnjem gradskom trgu Poljani tr-čala se dječja alka. Najatraktivnija je bila simulacija opsade grada s mora, koju je brzo i uspješno otklonila Ši-benska gradska straža. Veliki broj

građana i sudionika Sajma, uz obilje morskih plodova, uživao je u pučkoj fešti, koju je u Docu, u najstarijem dijelu Šibenika, organizirala Sekcija ugostitelja Udruženja obrtnika Ši-benik. Među 500 sudionika Sajma njih oko 300 došlo je iz Mađarske, Poljske, Njemačke, Slovenije i Crne Gore.

I ove godine Sajam u srednjo-vjekovnom Šibeniku zatvoren je 7. modnom revijom Figurin, koju organiziraju Sekcija proizvodnih obrta i Sekcija frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Šibenik. Bilo je to još jedno vrlo uspješno predstav-ljanje šibenskih obrtnika kojima su se vrlo atraktivnim nastupom pri-

družili i učenici Srednje strukovne škole iz Šibenika. Kao posebnost ove modne revije svakako valja izdvojiti kolekciju srednjovjekovnih haljina i odora izrađenih u šiben-skim obrtničkim radionicama. To srednjovjekovno ruho, čini se, po-staje još jedan prepoznatljiv šiben-ski proizvod.

Pedeset izlagača nastu-pilo je na obrtničkoj, tradicijskoj, turističkoj i gastronomskoj izložbi EKO ETNO JASKA, koja se odvi-jala u sklopu Jaskanskih vinskih svečanosti od 16. do 20. rujna na sajmištu i drugim lokacijama u Ja-strebarskom. Jaskanske vinske svečanosti tradici-onalna su degustacijsko-prodajna izložba koja se održava sredinom rujna uz Je-senski zagrebački velesajam. Na izložbi sudjeluju poznati vinari i vinogradari plešivičko-okićkog, krašićko-slavetićkog

Bogata EKO ETNO JASKA i Jaskanske vinske svečanostiN. Klapčić

i svetojan-skog vinogorja uz bogatu kulinarsku ponudu i prigodan kulturno-umjetnički program. Uz glazbeno-scenske na-stupe kulturno-umjetničkih društava, ansambala i grupa

s područja Jaske (KUD Desi-nec, KUD Sveta Jana, KUD Lipa Slavetić, KUD Cvetković, ansambl Status, Desinečki tamburaši, Gospodari tambu-ra, Desinečki pajdaši i grupa Begini) i Samobora kao gra-

da-partnera ove manifestacije – posjetitelje su zabavljali Toni Cetinski, Goran Karan i klapa Kampanel, Slavonski dukati Krunoslav Kićo Slabinac i žen-ski tamburaški ansambl Gara-vuše te Danijela Martinović. Pod velikim bijelim šatorom i izvan njega odvijao se bogat program – izložba je organizi-rana u prvom dijelu šatora, a za izlagače s područja Jastre-barskog – prostor, štandovi i dodatna oprema osigurana je besplatno. Tijekom Jaskan-skih vinskih svečanosti odr-žane su i enogastronomske prezentacije pod nazivom »Kultura stola«, biciklistička utrka Velika nagrada vinogra-da, susret vatrogasnih puhač-kih orkestara RH te otvoreno natjecanje u pripremanju ko-tlovine KotloVINA show.

Splet boja, okusa, mirisa i dobrih emocija

Posjetiteljima su predstavljeni ekološki proizvodi Udruge »Duga«, Društva za dinamičko-biološku proizvodnju »Duga plus« i obrta »Eco-natura«, te autohtoni međimurski suveniri: svetomarska čipka gospođe Nade Mance, lončarski proizvodi »Terakote« i minijature međimurske na-rodne nošnje iz obrta »Šik«, te najraznovr-sniji suveniri obrta »B Unique«. Međimur-ski obrtnici-čuvari tradicije predstavljaju se i na samostalnim izložbenim prostorima. Šećući varaždinskom starogradskom jez-grom, možete kupiti i suvenire Keramike Vrbanec, te međimurske tradicionalne ko-lače iz Radionice kolača »Monika«, dok je

u »Varaždinu na placu« na novoformira-nom Zelenom trgu svoje proizvode ponu-dilo Lončarstvo »Magdalenić«. Kažu da je Špancirfest susret sa zaboravljenim, gdje se ljudi daju gradu, a grad daje ljudima. Naši su izlagači dostojnim prezentiranjem kraja »med Murom i Dravom« kroz svoje proizvode Špancirfestu poklonili i dio me-đimurske duše.

Obrtnici i umjetnici ponudili su svoje proizvodeGrad je ispunilo šarenilo odora iz srednjeg vijeka

ETNO JASKA, koja se odvi-

do 20. rujna na sajmištu i drugim lokacijama u Ja-strebarskom. Jaskanske vinske svečanosti tradici-onalna su degustacijsko-prodajna izložba koja se skog vinogorja uz bogatu

Tradicija i gastronomija u Jaski

Brudet pojeden u rekordnom roku

GODINA IV, BROJ 19 – PRILOG OBRTNIČKIH NOVINAObrtnički savjetnik •

OB

NO

VLJENA 1994.

U TE M E L J E N A

1852

.•

Blokada i ovrha računa obrtnika

Uvod

Nedostatak sredstava za plaćanje zakonom propisanih ili ugo-

vorima preuzetih obveza najčešće je vezan za loše poslovne re-

zultate koji mogu biti posljedica:

Neven Završki

Analiza uzroka blokiranih računa kod obrtnika moguća je tek na

temelju anketiranja obrtnika, no iz dostupnih informacija može se

zaključiti da se uglavnom radi o nedovoljnom tržištu za obrtničke

proizvode i usluge ili su obrtnici, kao najmanji poslovni subjekti na

kraju lanca plaćanja, najteže pogođeni nepoštivanjem rokova pla-

ćanja ili potpunim neplaćanjem. Najčešće nisu niti u poziciji svoja

potraživanja tražiti sudskim putem jer su njihovi dužnici ili propala

trgovačka društva koja nemaju sredstava iz kojih bi se naplatili

(ako im se uopće može ući u trag), ili se radi o stalnim kupci-

ma (najčešće samo jednom ili dva) o kojima je ovisan cjelokupni

opstanak obrta, pa su prisiljeni trpjeti višemjesečno neplaćanje,

odnosno na tužbu i prisilnu naplatu se odlučuju tek kad poslovna

suradnja posve prestane.

Vrlo je čest slučaj da obrtnici, do krajnjih granica izdržljivosti,

podmiruju obveze prema državi, uključivo i sve obveze za svoje

radnike, ali u nedostatku sredstava da se podmire sve obveze,

ne plaćaju svoje vlastite doprinose za mirovinsko i zdravstve-

no osiguranje. Na taj način imaju osjećaj da nisu nikome ništa

dužni, osim sebi samima, a što može biti uzrok posebno teških

problema.

pogrešnih procjena, planova ili poslovnih odluka samog

obrtnika/poduzetnika

objektivnih okolnosti na tržištu (npr. smanjenje potražnje

u uvjetima gospodarske krize, ali i iz drugih promjena na-

stalih na tržištu)

propisima izmijenjenih uvjeta poslovanja (npr. poveća-

ne stope poreza ili povećana fi skalna opterećenja cijene

rada) općenitog nepoštivanja obveze plaćanja obveza u roku

(koje najčešće izvorište ima u državi, odnosno njezinim

tijelima i poduzećima u njenom vlasništvu).

www.hok.hr

2 Obrtničke novine AKTUALNOrujan 2009.

UVODNIK tEMA BROJA

Na Gospodarskom forumu, tra-dicionalnom susretu pred-

stavnika Vlade i gospodarstvenika održanom 15. rujna u okviru 85. je-senskog međunarodnog zagrebač-kog velesajma (JMZV), sudjelovao je i predsjednik HOK-a Mato Topić.

Ovo je prvi put da je predstav-nik obrtnika aktivno sudjelovao na Gospodarskom forumu. Naime, Hr-vatska obrtnička komora do sada je godinama, tijekom održavanja Međunarodnog obrtničkog sajma (MOS) na Proljetnom zagrebačkom velesajmu, organizirala susret obrt-nika s predstavnicima Vlade RH, na tradicionalnom Obrtničkom foru-mu. Kako je ove godine MOS pre-bačen u jesenski termin, Hrvatska obrtnička komora participirala je u radu Gospodarskog foruma.

Predsjednik HOK-a Mato Topić ukazao je na neke akutne probleme u hrvatskom obrtništvu; od rada na crno i potrebe suzbijanja sive eko-nomije, istaknuvši kako će HOK u suradnji s Obrtničkom komorom Zagreb u skoro vrijeme organizirati Okrugli stol na tu temu. Od pred-stavnika Vlade RH predsjednik To-pić zatražio je i rješavanje pitanja otkupa poslovnih prostora te je ukazao na nužnost uvođenja pore-znih rasterećenja obrtnika, umjesto uvođenja novih poreza, kao što je najavljeni »krizni porez« za obrtni-ke. Topić je, među ostalim, naveo i veliki problem gotovo 34.000 obrt-nika koji imaju blokirane račune s iznosom od 4,5 milijardi kuna kao i potrebu ponovnog uvođenja pot-pora za novo zapošljavanje.

GOSPODARSKI FORUM NA ZAGREBAČKOM VELESAJMU

Zatraženo rješavanje gorućih problema obrtništva

Snježana Tomić

Izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda definirani su određeni izu-

zeci koji će omogućiti ugostiteljima, ako se na to odluče, da svojim gostima, pu-šačima i nepušačima pruže kvalitetniju uslugu, a u cilju zaštite i omogućavanja njihovih prava i mogućnost izbora. Od dana stupanja na snagu ovih izmjena, odnosno 8 dana od objave u Narodnim novinama, u prijelaznom razdoblju od 6 mjeseci u svim ugostiteljskim objek-tima u kojima se isključivo uslužuje piće omogućeno je pušenje, tj. konzumacija duhanskih proizvoda, nevezano na veli-činu, tehničke uvjete i sl.

Prostor za pušenje novim izmjenama Zakona definira se na način da »prostor za pušenje jest potpuno zatvoren pro-stor koji je fizički odvojen od drugih zatvorenih prostora«. U novo usvo-jenim izmjenama Zakona brisane su riječi »i posebno uređen isključivo za pušenje«, što omogućuje vlasnicima ili korisnicima prostora da ih prilagode i urede sukladno svojem poslovanju.

U prostorima za pušenje moguće je konzumirati hranu i piće, ali nije mo-guće usluživanje, sukladno pravilima i zakonima koji definiraju ugostiteljsku djelatnost.

Prostor za pušenje moguće je uvesti u svim vrstama ugostiteljskih objekata,

SABOR USVOJIO IZMJENE ZAKONA O OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH PROIZVODA

Kompromisno rješenje za ugostitelje Na 14. redovnoj

sjednici Hrvatskog sabora, održanoj krajem rujna, usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda

Također Topić je naveo kako je u zadnjih šest mjeseci zatvoreno 7.000 obrtničkih radionica.

»Obrtnici koji su blokirani više od 360 dana stvarno su u teškoj situa-ciji. Mi smo prošle godine na našem Obrtničkom forumu na Proljetnom zagrebačkom velesajmu zatražili od Vlade da iznađe način kako pomoći blokiranim obrtnicima da otplate svoje dugove na rate.

Na Gospodarskom forumu u ime Vlade RH sudjelovali su potpred-sjednik Vlade i ministar gospodar-stva, rada i poduzetništva Damir Polančec, potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić, ministar finan-cija Ivan Šuker te ministar mora, prometa i infrasturkture Božidar Kalmeta, a u ime Hrvatske gospo-darske komore potpredsjednica Vesna Trnokop Tanta. Predstavni-ci Vlade odgovarali su na pitanja o brodogradnji, nelikvidnosti, poti-cajnoj stanogradnji, privatizaciji Hr-vatskih šuma itd. Ministar financija Ivan Šuker najavio je da će na jesen u proceduru zakonske izmjene ko-jima će se onemogućiti da netko tko nije podmirio sve svoje obve-ze osnuje novo trgovačko društvo. Na niz pitanja vezanih uz poticaje, primjerice za stambenu štednju, za kupnju stana, za građevinare, mi-nistar Šuker je poručio kako je naj-lakše reći da bi država trebala nešto učiniti, te to povezao i s pitanjem proračuna, tvrdnji da je državna potrošnja prevelika, traženjima da se smanji za 20 milijardi kuna. Oko 87 posto rashoda proračuna je ve-zano uz utvrđena prava, rekao je Šuker poručujući da za bilo kakve poticaje treba povećati rashod.

Hrvatska obrtnička komora, kao zastupnik interesa 95.000 hrvatskih obrtnika, izražava

nezadovoljstvo uvođenjem posebnog poreza na dohodak od samostalnog obavljanja obrtničke djelatnosti, pred-viđenim Zakonom o posebnom porezu na primitke od samostalne djelatnosti i ostale primitke, koji je Hrvatski sabor usvojio krajem rujna.

UVEDEN JOŠ JEDAN POREZNI NAMET

Nezadovoljstvouvođenjem posebnog poreza za obrtnike

Svako novo opterećenje stvorit će dodatne teškoće u poslovanju i pogoršati gospodarsku krizu, koja je u posljednjih godinu dana uzrokovala zatvaranje 7.000 obrta

Porezno opterećenje obrtnika i po-duzetnika je na granici izdržljivosti. Svako novo opterećenje stvorit će do-datne teškoće u poslovanju i pogoršati gospodarsku krizu, koja je u posljed-njih godinu dana uzrokovala zatvara-nje 7.000 obrta. Stope poreza na do-hodak izrazito su visoke (15%, 25%, 35% i 45%), a porezno opterećenje još dodatno povećava i prirez. Kriza se treba riješiti novim ulaganjima i poti-cajima gospodarstvu, uključivo i pore-zno rasterećenje, kako bi se omogućila investicijska aktivnost, a kako je to

Hrvatska obrtnička komora i izložila kroz prijedloge antirecesijskih mjera Vladi i Ministarstvu gospodarstva. Novo porezno opterećenje gospodar-stva (ali i stanovništva općenito) utje-če na smanjenje potrošnje (kako opće, tako i gospodarske) i time usporava i otežava razvoj.

Dohodak radnika (plaća) i dohodak obrtnika nemaju istu suštinu te se ne može konstatirati da je ovim Nacrtom »uređena ista zakonodavna materija«, jer je dohodak obrtnika zapravo dobit iz poslovnog pothvata. Uz novi pore-zni namet ulaganje u poslovanje obrt-nika iz ostvarenog dohotka, a to znači u razvoj poslovanja, još je više otežan jer se porezom smanjuje dio dohot-ka koji ostaje raspoloživ za ulaganje.

Sanja Želinski Matunec

do 49,99 m2

uslužnog prostora

izbor:pušački ili nepušački

lokal

Krešimir Tomić

prostor mora biti uređen tako da iz njega nije mo-guć protok zraka oneči-šćenog duhanskim dimom u drugi prostor

površina prostora ne smi-je biti manja od 10 m2

prostor ne smije zauzima-ti više od 20% ukupne po-vršine javnoga prostora, odnosno 20% površine prostora za usluživanje u ugostiteljskim objektima

prostor ne smije biti na-mijenjen prijelazu u dru-ge prostore

u prostoru se ne smije usluživati hrana ni piće

itd...

koji su definirani Pravilnikom o raz-vrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina »re-storani«, »barovi«, »catering objekti« i »objekti jednostavnih usluga«, no ukoliko ugostiteljski objekt nije u mo-gućnosti ispuniti navedene uvjete, a to je prvenstveno uvjet da prostor za pušenje mora biti veličine minimal-no 10 m2, u ugostiteljskom objektu u kojem se isključivo uslužuje piće mo-guće je cjelokupan prostor proglasiti pušačkim prostorom.

Pušačkim prostorom mogu se pro-glasiti svi ugostiteljski objekti, koji isključivo uslužuju piće, te kvadratu-rom prostora za usluživanje ne prelaze

Želi li ugostitelj imati prostor za pušenje, moraju se ispuniti

brojni tehnički uvjeti:

Poštovani čitatelji,Nakon kratke ljetne stanke, po-

novo smo s vama. Rujan je bio prepun aktivnosti, o kojima može-te čitati u novom broju Obrtničkih novina. Zasigurno jedna od najvaž-nijih tema, koja s pravom zauzima i naslovnicu vaših novina, su netom izglasane Izmjene Zakona o ogra-ničavanju uporabe duhanskih pro-izvoda. Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika na čelu sa Zlatkom Pun-tijarom mjesecima je od resornog ministra Darka Milinovića tražio ublažavanje vrlo oštrih zakonskih

odredbi, a rezultat je, možemo reći, zadovoljavajući. Iako nisu uvaženi svi zahtjevi Ceha, ovim izmjenama omogućene su iznimke koje bez upornosti Ceha ne bi bile moguće.

Rujan je tradicionalno posve-ćen sajmovanju – tako su obrtnici u organizaciji HOK-a nastupili na Međunarodnom obrtničkom sajmu u Celju te na Jesenskom međuna-rodnom sajmu u Grazu, a po prvi put u jesenskom terminu i na Me-đunarodnom obrtničkom sajmu na Zagrebačkom velesajmu. Također, po prvi put HOK je bio zastupljen na Gospodarskom forumu. Na ža-lost, obrtnicima je u rujnu uveden još jedan namet, tzv. »krizni porez«, prema Zakonu o posebnom porezu na primitke od samostalne djelat-nosti i ostale primitke. Kako blokira-ni računi postaju sve veći problem obrtnika, tome smo posvetili cijeli Obrtnički savjetnik, u kojem mo-žete pročitati detaljnu Uputu Mi-nistarstva financija u vezi odgode naplate poreznog duga.

S poštovanjem,glavna urednicaSnježana Tomić

www.hok.hr

�Obrtničke novine rujan 2009.

Ugovor o preuzimanju korpora-tivnog identiteta potpisali su 10. rujna predsjednik Hrvatske

obrtničke komore (HOK) Mato Topić i predsjednik Obrtničke komore za Mün-chen i Gornju Bavarsku – Handwerk­skammer fur Munchen und Oberbayern (HWK) Heinrich Traublinger.

Njegovom primjenom i hrvatsko obrtništvo moći će poboljšati komuni-kaciju i interakciju sa svojim različitim ciljnim skupinama te će biti percipirano kao gospodarska skupina s posebnim identitetom i interesima. Ovaj ugovor označava početak novog pristupa kor-porativnom identitetu HOK­a i jedin-stveni primjer suradnje kojom će HOK dobiti na prepoznatljivosti i javnom i vizualnom potencijalu na temelju isku-stava HWK, s kojom HOK ostvaruje dugogodišnju uspješnu suradnju.

POTPISAN UGOVOR O PREUZIMANJU KORPORATIVNOG IDENTITETA HWK

Boje i »kutija s alatom« za kvalitetniji imidž

Naša je prednost što se u uvođenju vizualnog identiteta HOK-a oslanjamo na partnera. HOK se nastoji ugledati na uspješne, a ovim se korakom učvršćuje dosadašnja uspješna suradnja HOK-a i HWK

D. Mihić, S. Tomić

Elektronskom poštom ponovno pri-stižu ponude za uvrštenje u jedan od

brojnih međunarodnih poslovnih adre-sara, WORLD BUSINESS GUIDE.

Upozoravamo obrtnike da ponudu dobro pročitaju te odluče što će učini-ti. U prvom se dijelu teksta, otisnutog čitljivo i s rubrikama za popunjavanje podataka, nudi kontrola odnosno ažuri-ranje podataka, što je besplatno. U do-njem dijelu obrasca nalazi se narudžba (order) ispisana velikim štampanim, ali znatno manje čitljivim slovima i teško razumljivim tekstom u kojem se navo-de uvjeti objave podataka i narudžba

Međunarodni adresari se naplaćuju!

SABOR USVOJIO IZMJENE ZAKONA O OGRANIČAVANJU UPORABE DUHANSKIH PROIZVODA

Kompromisno rješenje za ugostitelje

UVEDEN JOŠ JEDAN POREZNI NAMET

Nezadovoljstvouvođenjem posebnog poreza za obrtnike

U cijelom pravnom sustavu Republi-ke Hrvatske obrtnicima se ne priznaju ista prava kao radnicima, iako svojim osobnim radom rade u svojoj radionici jednako kao i radnik i uz to još nose i rizik poslovanja.

Obrtnicima se ne priznaje pravo na radni staž s povećanim trajanjem, a i u slučaju lošeg poslovanja i zatvaranja obrta, radnik će kroz određeno vrijeme imati pravo na naknadu za nezaposlene,

UPOZORENJE OBRTNIcIMA

prostor mora imati venti-lacijski sustav koji omo-gućuje najmanje 10 iz-mjena zraka na sat

odvod zraka onečišće-nog duhanskim dimom iz pušačkog prostora u otvoreni prostor mora se osigurati sustavom za fil-triranje

prostor mora biti opre-mljen sredstvima pro-midžbe spoznaje o štet-nosti uporabe duhanskih proizvoda (plakat, leci, naljepnice ili sl.)

u tom prostoru mora biti istaknuta oznaka o do-zvoli pušenja

itd...

49,99 m2. Prostor za usluživanje je prostorija u kojoj se uslužuju gosti, a u koju se ne ubraja kvadratura sanitarija, radnog prostora i skladišta.

Ovim izmjenama u krugu zdravstve-nih ustanova, za prostor i objekte koji su udaljeni više od 20 metara od ulaza u zgradu zdravstvene ustanove, primje-njivat će se sve odredbe i prava iz ovog zakona.

Nakon stupanja na snagu ovih izmje-na te nakon isteka roka od 6 mjeseci, objekti koji će ispunjavati sve nave-dene tehničke uvjete morat će ishoditi rješenje koje donosi ministar, a kojim će se »verificirati«, odnosno ustanoviti da li je prostor za pušenje ili pušački prostor udovoljio svim tehničkim i za-konskim uvjetima.

U ovom trenutku nisu jasno nazna-čeni način i procedura utvrđivanja za-dovoljavanja svih kriterija, koji će re-zultirati rješenjem ministra.

»Zakon se ne mijenja pod pritiskom, i dalje se čuva javni interes RH, a to je zdravlje«, rekao je resorni ministar Dar-ko Milinović koji je zahvalio Cehu ugo-stitelja HOK­a i Ministarstvu turizma s kojima se radilo na izmjenama. »Izmje-nama se pooštrava i mogućnost reklami-ranja duhana i duhanskih proizvoda na način da se ono zabranjuje u prostorima gdje se prodaje duhan«, dodao je.

Naglasio je kako zabrana pušenja i dalje ostaje za restorane, bolnice, škole i aerodrome.

»Ceh ugostitelja i turističkih djelatni-ka HOK­a, ispred 16.000 obrtnika ugo-stitelja, njihovih zaposlenika i obitelji, podržava odluku Sabora RH, Vlade RH, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi te ministra Milinovića i zahvaljuje na spremnosti za pregovore o prijedlozima Hrvatske obrtničke komore, kao i o iz-mijenjenim uvjetima u gospodarstvu, a u cilju rješavanja problema nastalih u provedbi Zakona o ograničavanju upo-rabe duhanskih proizvoda«, istaknuo je predsjednik Ceha Zlatko Puntijar.

Na temelju praćenja primjene zako-na, naveo je Puntijar, i kroz rad radne skupine primijećeni su određeni nedo-staci te je partnerskim odnosom HOK­a i Ministarstva usuglašeno ovo kompro-misno rješenje.

»Zahvaljujemo na iskazanom razu-mijevanju i suradnji, kako u procesu donošenja Zakona, tako i u vremenu od kada je Zakon stupio na snagu, u kojem su resorno Ministarstvo i Vlada RH prepoznali probleme obrtnika ugo-stitelja, koji će ovim izmjenama Za-kona i mjerama omogućiti građanima kvalitetnije zdravstvene uvjete, a isto tako našim članovima mogućnost gos-podarskog i ekonomskog prosperiteta«, zaključio je Puntijar.

Zahvaljujemo Hrvatskom dizajner-skom društvu na iskazanom interesu u povodu uvođenja novog korpora-tivnog identiteta Hrvatske obrtničke komore i činjenici da ocjenjuju po-zitivnim što smo uočili potrebu za kvalitetnim vizualnim identitetom. No, za razliku od njih, smatramo kako usvajanjem, odnosno preuzimanjem vizualnog identiteta Obrtničke ko-more za München i Gornju Bavarsku (HWK), uz minimalnu naknadu, HOK ne gubi svoj identitet, niti smo tim činom »kolonizirani« niti »kupljeni«. Od HWK smo preuzeli vizual u smislu vedrih, optimističnih boja, koje defi-

niraju strukturu pojedinih komorskih aktivnosti HWK (sajmovi, obrazova-nje, savjetovanje…), a koje su go-tovo identične našima. Implemen-tiranjem boja zadržavamo, i dalje u svakoj situaciji s ponosom ističemo naš temeljni vizualni identitet, a to je logo Hrvatske obrtničke komore, koji rabimo od obnove Komore, da-kle od 1994. godine, a koji je izradio vrsni hrvatski dizajner. Vrlo uspješna suradnja Hrvatske obrtničke komore i HWK traje od 1995. godine, pose-bice u području razvoja strukovnog obrazovanja, informatizacije, lobira-nja, promocije, kao i ostalih aktivno-

sti HOK-a, što potvrđuje da smo im vrlo važan partner. Pri preuzimanju vizualnog identiteta nije bilo riječi o promjeni ili preuzimanju loga. Naš logo postoji već 15 godi-na takav kakav je i nismo ga kupili u »second hand shopu«, kako impliciraju neki mediji. Prijedlog vi-zualnog identiteta podr-žao je Odbor za informi-ranje HOK-a, a odluku je usvojio Upravni odbor.

Glavni tajnik HWK dr. Lothar Sem-per, prezentirajući novi korporativni identitet, kazao je kako je HWK 2003. godine uvela novi korporativni dizajn, 2006. godine nastupio je val preuzima-nja njihovog dizajna u cijeloj Njemač-koj, a ovim potpisivanjem ugovora doš-lo je i do njegove internacionalizacije. Idejno rješenje novog vizualnog identi-teta Hrvatske obrtničke komore rađeno je prema konceptu vizualnog identiteta Obrtničke komore za München i Ba-varsku. Razlozi za pristupanje izradi su nepostojanje jedinstvenog vizualnog identiteta HOK­a kao i nepreglednost i raznolikost ukupnih proizvoda. Zbog toga postojeća pravila oblikovanja nisu bila jasna za djelatnike, a Hrvatska obrt-nička komora, kao središnja obrtnička institucija, nije bio prepoznatljiva za ko-risničke skupine. Usvajanjem novog kor-

porativnog identiteta Hrvatska obrtnička komora će kod svih svojih proizvoda biti prepoznata kao središnji adresat, ojačat će njen imidž kao i stupanj prepoznatlji-vosti. Predsjednik HOK­a Mato Topić istaknuo je kako se kod promjene korpo-rativnog identiteta radi o promjenama u načinu na koji predstavljamo sebe drugi-ma. »Naša je prednost što se u uvođenju vizualnog identiteta HOK­a oslanjamo na partnera. HOK se nastoji ugledati na uspješne, a ovim se korakom učvršćuje dosadašnja uspješna suradnja HOK­a i HWK«, kazao je Topić. U novosloženoj sistematici proizvoda boje preuzimaju ulogu pomoći kod orijentacije. Nove oblikovne smjernice određene su »kuti-jama s alatom«. Pri tom alat predstavlja zajedničku bazu za obrtnike. Kutija s alatom predstavlja red, strukturu i pre-glednost, a svaki je obrtnik uređuje na svoj, individualan način. Uspostavljene su tri kategorije, polazeći od spektra usluga koji se orijentira prema ciljnim skupinama. Tako je za skupinu Obrt (zastupanje interesa, poticanje obrta, podaci i činjenice te usluge) odabrana crvena boja. Za skupinu Obrazovanje (izobrazba, usavršavanje i poticanje) odabrana je žuta boja, dok zelena boja određuje skupinu Savjetovanje (ukupni spektar savjetodavnih proizvoda).

Predsjednik HWK Heinrich Tra-ublinger naglasio je kako je učinjen izuzetno važan korak u nadilaženju granica nacionalne države. »Suradnja naše dvije komore i do sada je bila uspješna. HOK je učio od nas, ali i mi smo učili od vas«, rekao je Traublinger. HOK je primijenio njemačka iskustva u izradi novog vizualnog korporacijskog identiteta radi njegove učinkovitosti, koja se u Bavarskoj na najbolji mo-gući način pokazala u praksi. Naime, implementacija novog korporativnog dizajna, među ostalim, osjetno je po-većala broj posjetitelja štandova HWK na obrtničkim sajmovima, kao i broj posjeta njihovih internetskih stranica. Osim toga, već je 25 drugih obrtničkih komora diljem Njemačke, uz plaćanje licence, preuzelo njihov korporativni dizajn i implementiralo ga u vlastiti su-stav, što je zaista i potvrda uspješnosti novokreiranog brenda.

Razlog protiv uvođenja posebnog poreza za obrt-nike je i činjenica da kod obrtnika i samostalnih zani-manja postoji element podu-zetničke aktivnosti pa time i preuzimanja rizika, koji ne postoji kod nesamostalnog rada. Tretman onih koji pre-uzimaju rizik, koji pridonose ukupnom zapošljavanju te stvaraju dodanu vrijednost trebao bi biti povoljniji od onih koji obavljaju nesamo-stalnu djelatnost.

a obrtnik neće. Ako se već teži »izjed-načavanju« u pogledu »kriznog poreza«, onda izjednačavanje treba dosljedno provesti u pogledu svih prava i obveza.

Novim zakonom propisuje se osno-vica za plaćanje posebnog poreza u slučaju paušalnog oporezivanja dohot-ka, i to na način da se od naplaćenih primitaka priznaju izdaci u visini 50%, a preostalih 50% čini osnovicu za pla-ćanje posebnog poreza. Tako propisana osnovica je previsoka. Pitanje je koje to gospodarske djelatnosti ostvaruju dobit od 50%? Tako veliki dohodak u odnosu na primitke sigurno ne ostva-ruju oni obrtnici koji porez plaćaju u paušalnom iznosu jer je paušalno opo-rezivanje i predviđeno kao izuzetak od pravila kako bi se takvim, najsitnijim obrtnicima olakšalo i pojednostavnilo vođenje poslovnih knjiga, ali isto tako i postupak razreza poreza kao postupa-nje Porezne uprave ne bi bilo skuplje od koristi koja se njihovim oporeziva-njem postiže.

Predlažemo da se izdaci priznaju najmanje u iznosu od 70% primitaka, a osnovica za krizni porez utvrdi kao razlika dohotka uz priznavanje 70% iz-dataka i pripadajućeg paušalnog poreza na dohodak. Na taj način postigla bi se donekle izjednačenost u načinu utvrđi-vanja porezne osnovice, a time i opore-zivanja posebnim porezom.

I propisane kazne za fizičke osobe su previsoke, posebice kazna od 5.000,00 kn u slučaju ako obrtnik propisano iz-vješće ne dostavi u propisanom roku.

Takav pušački prostor mora ispunjavati ove

uvjete

Dodatne informacije: Krešimir Tomić, tel. 01/4806 631 i Savjetodavna služba HOK-a 062 000 026.

za dostavu takvog adresara, što se na-plaćuje. Slijedi potpis i pečat kojim se narudžba potvrđuje.

Tim se potpisom smatra zaklju-čenim ugovor na tri godine kojim se obrtnik obvezuje kroz te tri godine plaćati adresar u iznosu od 995 eura godišnje, a i nakon toga za svaku go-dinu ukoliko primanje adresara ne ot-kaže pisano dva mjeseca prije isteka pretplate.

Upozoravamo obrtnike da budu oprezni i pažljivi i u pogledu drugih sličnih ponuda za inozemne i domaće poslovne adresare (npr. INFO­DATUS

d.o.o. koja nudi REGISTAR HRVAT-SKIH TVRTKI, tj. obradu podataka iz Obrtnog registra za cijenu od 388 kn.)

www.hok.hr

4 Obrtničke novine rujan 2009.

GLOBALNO OKO

Prof. dr. sc. Ante Babić, osnivač i direktor Centra za međunarodni razvoj

MEĐUNARODNA SURADNJA

Prošlo je točno godinu dana otkad je pad na svjetskim burzama označio početak

globalne recesije, 15. rujna 2008. Od sredine 2007. godine pa do

tog trenutka, počevši s drugora-zrednim hipotekama (Sub­prime mortgage), kriza, koja je tada po-čela tinjati, proširila se poput obal-nog požara financijskim sustavom SAD­a.

Nakon što je pokleknuo finan-cijski sustav SAD­a, »opožaren« je čitav svijet.

Dok je hrvatska Vlada živjela u »poricanju« koje je kulminiralo ostavkom premijera Sanadera u srpnju 2009., kriza se preko Euro-pe preselila i na Hrvatsku.

Prvo su pokleknuli izvoznici, kojima su se od sredine 2008. po-čele smanjivati narudžbe iz EU.

Nakon toga su eksplodirala ne-plaćena dugovanja javnih poduze-ća, koja su povukla u propast broj-ne male i srednje tvrtke koje su s njima poslovale.

Potom se otkrilo da se proračun ipak ne puni onako kako bi mini-star financija priželjkivao i da će u njemu biti premalo novca za sva obećanja. Kako je recesija stizala, smanjivali su se prihodi od poreza i doprinosa.

Ostavku premijera Sanadera do-čekali smo s padom BDP­a u pr-vom tromjesečju za 6,7 posto, dok je drugi kvartal minus smanjen za 6,3%.

Na vidjelo su došli i naši stari strukturni problemi neprovođenja reformi.

Kraj krize?Petljanje Vlade s priznavanjem

da je kriza tu, te raspravljanje oko toga da li je država u bankrotu ili će biti, oduzelo je dragocjeno vri-jeme za reagiranje i ublažavanje krize.

Naime, u provođenju ekonom-ske politike postoji nekoliko vre-menskih kašnjenja koja su poveza-na s procedurom donošenja – prvo je spoznajni jaz, zatim jaz donoše-nja i jaz utjecaja.

Spoznajni jaz se poklopio s ostavkom premijera Sanadera – godinu dana nakon što su izvo-znici počeli osjećati globalnu kri-zu, shvatilo se da je kriza tu i da se nešto mora učiniti.

Jaz donošenja je bio vrlo kratak i to je prouzročilo donošenje br-zopletih odluka koje nisu ublažile krizu, već je produljile – Hrvatska je zemlja koja više ovisi o potrošnji nego o izvozu i uvozu, stoga svaka

Svjetlo na kraju tunela?

Nije valjda vlak...

mjera koja smanjuje kupovnu moć potrošača utječe direktno na sma-njenje BDP­a.

Hvala Bogu, turizam (jedan od oblika potrošnje kojim inozemni potrošači plaćaju PDV u Hrvatskoj i kupuju u Hrvatskoj proizvode na koje maržu kupe domaći trgovci i proizvođači) je ipak odolio bespa-rici u emitivnim zemljama, tako da će nas on ipak na neki način spasiti.

Hrvatska Vlada još nije osmi-slila važne mjere za ublažavanje recesije i izlazak iz nje.

One bi se svakako morale do-taknuti javne potrošnje i nelikvid-nosti državnog sektora i javnih poduzeća, koja nastaje zbog toga. (O tome smo raspravljali secirajući budžete u jednom od prethodnih brojeva). Međutim, tu je još jaz utjecaja.

Čak i kad se dogovore oko nuž-nih mjera, Vlada (samostalno ili uz pomoć MMF­a) treba to staviti u zakonske prijedloge, usuglasiti s koalicijskim partnerima, sindikati-ma i poslodavcima i uputiti u pro-ceduru – što se predviđa prilikom izrade budžeta za 2010. godinu u listopadu ili studenom – poče-tak djelovanja tih mjera neće biti vidljiv prije proljeća/ljeta 2010. godine.

Do tada će, prema svemu su-deći, početi oporavak u Europi nastavljen na stabilan rast u Aziji (Indija, Kina) te oporavku SAD­a koji se javlja prema mnogim po-kazateljima (ponovno povećanje dozvola za izgradnju, porast cije-na nekretnina nakon godinu dana pada, te zaustavljanje rasta broja nezaposlenih).

Rastom u Europi će doći ponov-no do povećanih narudžbi za izvo-znike, do ulaganja i u Hrvatsku i slično.

Na neki način propušteno vri-jeme je učinilo upitnim koji bi učinak imale do kraja ove godine donesene mjere, osim što bi se po-trošilo novaca (što državnih, što privatnih), a imali bismo i štetu od krivo tempiranih mjera (poput po-sebnog poreza na plaće).

Plaćamo skupu državu. Plaćamo skupe zastupničke i dužnosničke plaće.

No, možda bi nam ekonomski bilo efikasnije da ih plaćamo kad već moramo, ali da ih zamolimo i da ništa ne rade.

Jer tko radi može i pogriješiti (usporedite broj zakonskih prijed-loga koji je unutar posljednje dvije godine opozvan).

VIJESTIRH EU

Rok za prijavu projekta je 29. 10. 2009. Sva natječajna dokumentacija nalazi se na web stranici

http://www.adriaticipacbc.org/in-dex.asp?page=home

Opći cilj projekta je povećanje kon-kurentnosti hrvatskih malih i srednjih poduzetnika. Svrha projekta je pobolj-šanje kvalitete i raspoloživosti usluga pružanja potpore u poslovanju malim i srednjim poduzetnicima putem pro-moviranja izravnih konzultantskih i sa-vjetodavnih usluga s posebnom usmje-renošću na regije RH koje zaostaju u razvoju. Savjetodavne usluge će se pružati u područjima poput osiguranja kvalitete, marketinga i razvoja proiz­voda. No, opseg savjetodavnih usluga

Promoviranje i pružanje

savjetodavnih usluga malim i srednjim poduzetnicima

Najava projekta iPA komponenta III c

moći će se proširivati tijekom provedbe ugovora na temelju procjene potreba malih i srednjih poduzeća.

Natječaj za projekt bit će objavljen u prosincu 2009.

Ukupni budžet za projekt iznosi 3.030.000 EUR.

Web stranica: http://www.safu.hr/hr/natjecaji/pregled/251/promoviranje­i­pruzanje­savjetodavnih­usluga­malim­i­srednjim­poduzetnicima

IPA komponenta III c

Središnja agencija za financiranje i ugovaranje raspisuje natječaj za pod-nošenje projektnih prijedloga koji će dati doprinos održivom regionalnom razvoju i industrijskoj konkurentnosti

Shema dodjele bespovratne pomoći

iz investicijskog fonda za znanost i inovacije

sektora s dodatnom vrijednošću za gos-podarstvo koji će pružiti potporu ma-lom i srednjem poduzetništvu temelje-nom na znanju putem davanja potpore javnom sektoru istraživanja i razvoja, uz financijsku pomoć iz Operativnog programa za regionalnu konkurentnost 2007.­2009. iz pomoći Zajednice unu-tar okvira IPA komponente Regionalni razvoj u RH. Radi se o bespovratnim sredstvima. Više informacija na web stranici SAFU­a www.safu.hr.

IPA projekti Jadranska regija – međugranična

suradnja

Novi natječaj

Projekt BIZimpact pri Ministar-stvu gospodarstva, rada i po-duzetništva koji se financira

sredstvima Europske unije, predstavio je svoje rezultate tijekom svečanosti zatvaranja projekta 8. rujna u Zagre-bu. Tijekom dvogodišnjeg razdoblja svog trajanja, projekt, čiji je cilj po-boljšati informiranost malih gospo-darstvenika o promjenama u ključnim područjima zakonodavstva u procesu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, usko surađuje s Ministarstvom i osta-lim partnerskim organizacijama kako bi pružili informacije, organizirali se-minare i slične aktivnosti od pomoći poslovnoj zajednici u svim hrvatskim regijama.

BIZimpact se financira iz CARDS programa Europske unije, a ukupna mu je vrijednost 1,3 milijuna eura. Glavni je cilj projekta poboljšati informiranost hrvatske poslovne zajednice – prije svega, malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, o učinku koji će pristup Eu-ropskoj uniji imati na tvrtke i promje-nama u zakonima i propisima u broj-nim ključnim područjima.

Uz Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, glavni partneri pro-jekta su Hrvatska gospodarska komo-ra (HGK), Hrvatska obrtnička komora (HOK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG).

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva, Tajana Kesić Šapić, izjavila je da je BIZimpact pridonio razvoju odnosa između Ministarstva i poslovne zajed-nice: »Informativni seminari, publi-kacije i radionice pomogli su pružiti informacije malim poduzetnicima ko-jima su one i najpotrebnije. Distribui-rano je više od 160.000 mini vodiča. Posebno je značajno naglasiti da je

BIZIMPACt: USPJEŠAN ZAVRŠETAK EU PROJEKTA O INFORMIRANJU MALOG GOSPODARSTVA

Mini vodiči dostupni svima

projekt bio aktivan u svim hrvatskim regijama. Rezultati istraživanja poka-zuju da se znanje malih poduzetnika o područjima koje obuhvaća projekt BIZimpact značajno poboljšalo. To je dobar početak te će Ministarstvo i naši partneri će i dalje surađivati kako bi se ova aktivnost nastavila i u buduć-nosti.«

Lino Molteni, voditelj projekata iz Delegacije Europske komisije u RH, naglasio je da EU pruža snažnu po-dršku malim i srednjim poduzetnicima koji su pokretači rasta tijekom teških

Snježana Tomić

Sve aktivnosti projekta BIZimpact (informiranje, procjena učinaka, istraživanja i komunikacija) bile su usmjerene na pružanje informacija u osam područja koja su važna hrvatskim tvrtkama i u kojima je došlo do znatnih promjena:

Mini vodiči obuhvaćaju sva zakon-ska područja (područja zaštite tržišnog natjecanja i državnih potpora objedi-njena su u jednom vodiču).

Obuhvaćaju ključne informacije koje su potrebne malim i srednjim poduzet-nicima, kao što su: zakoni i norme u Europskoj uniji i Hrvatskoj, te najvaž-nije informacije o samim zakonskim područjima.

Isto tako, navode relevantne izvore informacija.

gospodarskih uvjeta, te s tim u cilju, EU poduzima niz praktičnih koraka, kao što je i novi europski Zakon o ma-lom gospodarstvu. »Uz projekt BIZim-pact, Europska unija provodila je i dalje provodi mjere koje će pomoći malim hrvatskim poduzetnicima«, izjavio je. »Uistinu je pohvalno da je Hrvatska ak-tivno sudjelovala u prvom europskom tjednu malog i srednjeg poduzetništva u svibnju ove godine. Europska će unija i dalje pružati potporu Hrvatskoj i njenoj poslovnoj zajednici u procesu pripreme za ulazak u EU i nakon toga«.

Državne potpore Javna nabava Norme za industrijske

proizvode Prava intelektualnog vlasništva

Sigurnost hrane i norme za poljoprivredne proizvode

Zaštita okoliša Zaštita potrošača Zaštita tržišnog natjecanja

Mini vodiči dostupni su na www.hok.hr/cro/publikacije i na www.bizimpact.hr

Uz Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, glavni partneri projekta su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska obrtnička komora, Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska agencija za malo gospodarstvo

Državna tajnica Tajana Kesić Šapić dala je završnu ocjenu projekta

www.hok.hr

5Obrtničke novine rujan 2009.CEHOVI

Ovogodišnji okrugli stol je pred više od 150 sudionika otvorio predsjednik HOK­a Mato To-

pić, s nadom da je trenutačna gospodar-ska kriza, koja nije jedini razlog padu prometa u trgovini, prolaznog karakte-ra i da se zajedničkim snagama može pronaći izlaz iz nje.

Stanje u maloj trgovini je teško, opstat će oni najžilaviji, koji su spremni razvija-ti se i povezivati, istaknuto je na skupu.

I profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Nikola Knego ističe kako je situacija malih trgovaca obrtnika izu-

OKRUGLI STOL O TRGOVINI

Konkurentnost najveći problem malih trgovaca

Stanje u maloj trgovini je teško, opstat će oni najžilaviji, koji su spremni razvijati se i povezivati, istaknuto je na skupu

Snježana Tomić

Prijedlozi HOK­a su: smanjenje vri-jednosti, povećanje popusta kod unaprijed prijavljenih događanja

(Nova godina, maškare i sl.), isključiti iz naplate obiteljska događanja, vjenča-nja, krstitke i sl., manji automatski porast cijena nakon godinu dana (promjena do-

Smanjenje naknada za obrtnike

Predstavnici HOK-a i HDS ZAMP-a na sastanku održanom 18. rujna raspravljali su o ranije dostavljenim prijedlozima HOK-a za izmjenu Općeg ugovora o uvjetima za javno korištenje glazbe između HDS ZAMP-a i HOK-a

Novi Pravilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama objavljen je u Narodnim novinama 29. lipnja (NN 74/09), a stupio je na snagu 30 dana od dana objave u »Narodnim novi-nama«.

Ovim Pravilnikom propisuju se tehničke kategorije vozila, dimen-zije i mase, osovinska optereće-nja, uređaji i oprema koje moraju imati motorna i priključna vozila i uvjeti kojima moraju udovolja-vati uređaji i oprema motornih i priključnih vozila u prometu na cestama.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pra-vilnik o tehničkim uvjetima vozila u prometu na cestama (»Narodne novine«, br. 92/05 i 42/08).

M. J.

Novi Pravilnik o tehničkim uvjetima

Pravilnik o stručnom osposo-bljavanju vozača vozila za prije-voz opasnih tvari u cestovnom prometu objavljen je 4. kolovoza 2009. u »Narodnim novinama« (NN 96/09) i stupio je na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Ovim Pravilnikom propisuje se način, program, provedba i provjera stručne osposobljenosti vozača vozila za prijevoz opa-snih tvari u cestovnom prometu te obliku, sadržaju, roku važenja, načinu i postupku izdavanja uvje-renja o položenom ispitu.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stručnom osposoblja-vanju vozača motornih vozila za prijevoz opasnih tvari i osoba koje sudjeluju u prijevozu opa-snih tvari (»Narodne novine«, br. 24/95).

M. J.

PRIJEVOZ OPASNIH tVARi

Pravilnik o stručnom

osposobljavanju vozača

Kongres će se održati 9. i 10. studenog 2009. godine u Bolu na otoku Braču. Domaćin ovo-godišnjeg Kongresa je Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske žu-panije.

Na Kongresu se očekuje više od 400 ugostitelja, predstavnika znanstvenih institucija i ustanova, predstavnika županijskih obrtnič-kih komora, kao i dužnosnika Hrvatske obrtničke komore. Oče-kuje se i nazočnost predstavnika nekoliko ministarstava, saborskih zastupnika, županijskih čelnika te drugih uglednih gostiju.

Za vrijeme Kongresa održat će se tradicionalna Gastro izložba ugostitelja domaćina Kongresa.

Za sve informacije, molimo Vas da se obratite u Hrvatsku obrtnič-ku komoru na tel. 01 4806-631, ili e-mailom kresimir.tomic@hok.hr, Krešimir Tomić.

Pozivamo Vas i ove godine da se odazovete te prisustvujete u velikom broju.

BOL, 9. I 10. StUDENOG 2009.

22. kongres ugostitelja i turističkih djelatnika

Predsjednik HOK-a Mato Topić otvorio je okrugli stol

Otvoriti nove marketinške mogućnosti

Odbor HOK­a za obrte s tradicijom i umjetničke obrte na svojoj je 9.

sjednici 24. rujna razmatrao nove za-htjeve za odobrenje izlaska stručnih komisija u pregled radionica na terenu. Također, razmatrala se i mogućnost korištenja vlastitog znaka (na proizvo-du ili ambalaži) u smislu aplikacije na konkretnom proizvodu, npr. kao reljef na kožnom proizvodu, koji nije u obli-ku standardnog privjeska ili naljepnice.

Članove Odbora zanimalo je i po kojim kriterijima bi se mogli priznava-ti prehrambeni obrtnički proizvodi kao obrti s tradicijom, no zaključeno je da je svaki takav slučaj individualan.

Odbor se posebno pozabavio prijed-lozima budućih marketinških aktivno-

TRADIcIJSKI I UMJETNIČKI OBRTI

sadašnjeg ključa povećanja, koji je bio prema promjeni potrošačkih cijena i bru-to plaća). Tema pregovora je i promjena kriterija koja se odnosi na male poslovne prostore te za ugostiteljske objekte koji-ma se naknada povećala po primjeni sada važećeg ugovora (rad do 21 sat). Traži se i ukidanje minimalne naknade te uvođenje naplate preko izvođača, kada je u pitanju živa glazba. Tijekom sastanka dodatno je predložena i promjena ključa naplate pre-ma postotku od prihoda, a raspravljalo se i o načinima rješavanja dugovanja poje-dinih korisnika. Tema pregovora bit će i problematika zapisnika ZAMP­a, potpi-sivanje (da/ne) od strane korisnika glazbe te lokacija gdje se piše zapisnik.

Na sljedećem sastanku, koji se treba ubrzo održati, HDS­ZAMP će dati pri-jedloge novih opcija za Ugovor, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2010. godine. Podsjetimo, Opći ugovor o uvje-tima za javno korištenje glazbe potpisan

je 31. listopada 2006. godine između Hrvatskog društva skladetalja – Zaštita autorskih muzičkih prava (HDS ZAMP) i Hrvatske obrtničke komore. Krajem lipnja ove godine, kao jedna od mjera iz Akcijskog plana za turizam za ovu go-dinu, potpisan je Aneks Ugo-vora, kojim se hotelijerima i ugostiteljima za preostali dio ove godine naknada za autor-ska muzička prava (ZAMP) smanjuje za 10 posto.

I. Š., S. T.

sti vezanih uz promociju projekta tra-dicijskih odnosno umjetničkih obrta.

Članovi odbora smatraju da su tradicijski i umjetnički obrti malo za-stupljeni u medijima, uključujući na-cionalne televizije. Stoga će se tražiti od Programskog vijeća HTV­a, i od drugih televizija populariziranje tra-dicijskih odnosno umjetničkih obrta, ali i korištenje drugih promotivnih i marketinških kanala poput lokalnih medija i web­stranica kakve o tradi-cijskim, umjetničkim, izvornim ili sl. proizvodima imaju druge komore.

Više o mogućnosti dobivanja zna-ka tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta pročitajte na www.hok.hr/cehovi

N. K.

ZAMP – PREGOVORI ZA NOVI UGOVOR

Predsjednik Ceha trgovine Hr-vatske obrtničke komore Boris Vu-kelić kazao je kako mala trgovina ove godine ubrzano gubi pozicije, što je i očekivano. Radi se o siner-giji krize, pada kupovne moći, a i ograničenje radnog vremena ima-lo je posljedice na malu trgovinu, pojasnio je. U brojkama to znači da je ove godine izgubljen 1.621 trgo-vački obrt te ugašeno 3.500 radnih mjesta. – Realno nije za očekivati poboljšanje stanja, u tijeku je ‘či-stilište’, opstat će samo oni koji su spremni razvijati se, ulagati – kazao je Vukelić. Istaknuo je da ukoliko Vlada poduzme odgovarajuće mje-

re, prije svega u domeni uređivanja sive trgovine, te ukoliko omogući reprogramiranje dugova, onda si-tuacija neće biti tako loša.

Siva ekonomija čini 30 posto u ukupnom gospodarstvu, a u trgovi-ni i više od 40 posto, dok u razvije-nim zemljama taj postotak nije viši od 2 do 3 posto, kazao je Vukelić. Napomenuo je i kako je uvođenje kriznog poreza, prema prvim pro-cjenama, smanjilo potrošnju hrvat-skih građana za nekih dva posto. Prema iznesenim podacima, u Hr-vatskoj trenutno ima 15.780 trgova-ca obrtnika, a krajem 2007. ih je bilo 17.860.

zetno teška i bit će još i teža, odnosno malih će trgovaca obrtnika biti sve manje. Da su okrupnjeni i povezani, predstavljali bi snagu, kazao je Kne-go dodajući kako iskustva razvijene Europe pokazuju da promet ne pada u

velikim formatima trgovina, u super i hipermarketima na periferijama grado-va. Mali trgovci su ti koji trpe, a razlog tome su između ostaloga cijene, jer se u malim dućanima kupuje uglavnom kada se mora.

Nils Busch-Petersen, glavni direk-tor Udruge trgovaca u njemačkoj po-krajini Berlin–Brandenburg, u svom je izlaganju naglasio kako je stagnacija maloprodaje dio općih tendencija na suvremenom tržištu. Pad maloprodaj-nog prometa, manji broj zaposlenih uz istovremeno povećanje prodajnih povr-šina, tri su značajke koje obilježavaju suvremenu trgovinu na malo, rekao je Busch­Petersen. To je postignuto kroz dobru organiziranost malih trgova-ca, kako na razini pokrajine, tako i na državnoj te na razini Europske unije, kazao je Busch­Petersen i zaključio da je povezivanje u udruge nužno kako bi zaštitili svoje interese i ostvarili snažni-je pozicije prema političkim instanca-ma i dobavljačima.

Ivan-Damir Anić, viši znanstveni savjetnik s Ekonomskog instituta u Zagrebu, govorio je na skupu o potre-bi jače specijalizacije male trgovine u uvjetima jake konkurentnosti velikih trgovačkih lanaca. Opstanak male tr-govine po njemu nije samo u udruži-vanju i postizanju boljih uvjeta naba-ve. Udruživanje je poželjno, smatra, ali nije ključno. Mala trgovina u da-našnjim uvjetima, smatra Anić, mora pridobiti i zadržati kupca, poraditi na dodatnoj edukaciji, pronaći nove, male tržišne niše u kojima može biti konkurentna velikima i ponuditi dru-gačiji asortiman od onoga koji nude veliki trgovci.

U raspravi je istaknuto da recepta za jednostavan izlazak iz teškog položaja u kojem se nalazi mala trgovina nema, no orijentacija na lojalnog kupca, bolja povezanost malih trgovaca u interesne grupe, te kvalitetnija izobrazba kadrova put je kojim bi mali trgovci u Hrvatskoj trebali ići.

www.hok.hr

� Obrtničke novine rujan 2009. CEHOVI

Dolazak sudionika na skup predviđen je 29. listopada pred-večer, radni dio skupa je 30. li-stopada, dok će 31. listopada biti rasprava o zaključcima i njihova objava.

Na 14. susretu ribara rasprav-ljat će se o aktualnim temama ribarstva, među kojima su: Stanje i perspektive razvoja hrvatskog ribarstva; Aktualni trenutak hr-vatskog ribarstva; Ribarska isku-stva u praksi; Pelagijski ribolov; Koćarski ribolov; Ribolov malim ribolovnim alatima; Školjkarstvo – sakupljanje i uzgoj; Znanstve-na tema; Ribarstvo u Ličko-senj-skoj županiji; Aktualni trenutak u marikulturi; Praktična iskustva u izgradnji broda kroz Model finan-ciranja obnove i modernizacije ribolovne flote; Policijski nadzor i ribarska inspekcija na moru; Obalna straža u funkciji zaštite interesa Republike Hrvatske na moru, s posebnim težištem na ri-barstvo; Strategija razvoja održi-vog ribarstva u Hrvatskoj; Ustroj i funkcioniranje veletržnica ribom u Hrvatskoj. Program skupa bit će uskoro objavljen na www.hok.hr.

S. Tomić

CEH RIBARA

14. susret ribara u Jakišnici na

Pagu

Na 22. sjednici Ceha za ribar-stvo i akvakulturu HOK-a, sudje-lovao je i državni tajnik za ribar-stvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić.

Nakon verifikacije zapisnika s 21. (telefonske) sjednice održane 10. srpnja, okupljeni su rasprav-ljali o Nacrtu prijedloga o mor-skom ribarstvu. Državnom taj-niku Božaniću upućeni su brojni upiti na sadržaj Nacrta Zakona. Božanić je ustvrdio kako Zakon nije diskriminirajući, već dopušta donošenje podataka koji reguli-raju ribolov.

Ribarima je preporučio da raz-motre sve prijedloge pristigle iz županija i zauzmu zajednički stav oko sadržaja Zakona za što imaju još dvadesetak dana.

Nakon rasprave o Nacrtu prijed-loga Zakona o strukturnoj potpori i uređenju tržišta u ribarstvu čla-novi Ceha razmotrili su i Očitova-nje Uprave MPRR i Ravnateljstva policije MUP-a na prigovor HOK-a prema MPRR i MUP-u. Na sjednici je izviješteno i o dosadašnjim pri-premama i organizaciji za skoraš-nji 14. susret ribara.

D. Mihić

CEH RIBARA

Primjedbe na Nacrt Zakona o ribarstvu uputiti

u Ministarstvo

MALI BRODARI

Potpisani ugovori o potpori za male brodare

Potpore su dodijeljene na temelju Poziva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za javno prikupljanje ponuda za dodjelu potpora iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. koji je bio objavljen u travnju 2009.

Državni tajnik za more Bran-ko Bačić potpisao je 21. rujna 2009. u Splitu ugovore s pred-

stavnicima malih brodara o potpori gradnje trupa dvanaest plovila u iznosu od oko 2,9 milijuna kuna i za rekon-strukciju dvaju plovila u iznosu od oko 331 tisuću kuna, što ukupno za obnovu putničke i izletničke flote iznosi oko 3,2 milijuna kuna.

Matija Justament

Vlada RH je na sjednici održanoj 3. rujna 2009. na cijelu godinu produljila popust od 20 posto koji su na autocestama vozila III. i IV. skupine do

sada ostvarivala samo izvan turističke sezone, između 1. rujna i 1. lipnja. Hrvatski cestovni prijevoznici moći će ostvariti 20% jeftiniju cestarinu

tijekom cijele godine, a ne više samo u razdoblju od 15. rujna tekuće do 1. lipnja sljedeće godine, kako je to bilo dosad. Također, dobit će dodatne cjelo-godišnje popuste ukoliko posjeduju vozila koja manje onečišćuju okoliš.

Odluka dopušta da se ENC »postpaid« načinom plaćanja za određeno vo-zilo III. i IV. skupine (registracijska oznaka) preko kreditnih kartica uz po-pust 20% uvede tijekom cijele godine. Trenutno Hrvatske autoceste d.o.o. i Autocesta Rijeka­Zagreb d.d. odobravaju popust od 20% u razdoblju od 15. rujna tekuće do 1. lipnja sljedeće godine za III. i IV. skupinu vozila putem ENC­a na registraciju, uz plaćanje trajnim nalogom kreditnom karticom.

Kao dodatni stimulativni model popusta na plaćanje cestarine Vlada je dala suglasnost HAC­u da dodatni cjelogodišnji popust po osnovi emisijskog ra-zreda za vozila EURO 4 bude od 3% i dodatni popust za vozila EURO 5 od 5%. Navedeni dodatni popusti određeni za cjelogodišnju primjenu po osnovi euro emisijskog razreda ostvaruju se pomoću ENC »postpaid« uređaja vezanog na određeno vozilo III. i IV. skupine (registracijsku oznaku) preko kreditnih kartica, a ujedno i stimuliraju smanjenje emisije ispušnih plinova te pridonose očuvanju ekologije sukladno normi ISO 14001:2004 prema kojoj su certificira-ne. Ministar prometa Božidar Kalmeta objasnio je da će se time promet teških vozila preusmjeriti na autoceste te zaštititi državne ceste i okoliš.

cEH PRIJEVOZNIKA

Popust na plaćanje cestarine

Hrvatski cestovni prijevoznici moći će ostvariti 20% jeftiniju cestarinu tijekom cijele godine, a ne više samo u razdoblju od 15. rujna tekuće do 1. lipnja sljedeće godine, kako je to bilo dosad

Potpore za gradnju trupa brodova, jahte i brodice dobilo je šest obrta, a za rekonstrukciju broda i brodice dobio je jedan obrt. Potpore su dane u visini od 10% vrijednosti gradnje trupa plovila i 10% vrijednosti rekonstrukcije plovila.

Potpore su dodijeljene na temelju Poziva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za javno prikupljanje po-nuda za dodjelu potpora iz Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2009. koji je bio objavljen u travnju 2009.

Predsjednik Sekcije brodara Hrvat-ske obrtničke komore Valter Grubica aktivno je sudjelovao na više sastana-ka Stručnog povjerenstva za pripremu i provedbu postupka dodjele potpora javnim prikupljanjem ponuda kroz Program izgradnje i rekonstrukcije putničke i izletničke flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara – malih poduzetnika u 2009. godini koji su održani u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Riječ je o potporama koje se dodje-ljuju petu godinu za redom, na temelju programa obnove putničke i izletnič-ke flote za potrebe hrvatskih privatnih brodara – malih poduzetnika. Kako je istaknuo od 2005. do 2008. godine, ukupno je po ovom programu izgrađe-no trideset i tri plovila, a rekonstruirano je šesnaest plovila, koje je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture podupr-lo sa gotovo 12 milijuna kuna.

Uzimajući u obzir podatak da je 405 brodova, kapaciteta 5000 putnika, u vlasništvu 336 malih brodara, ovaj po-datak pridonosi raznolikosti turističke ponude, povećanju sigurnosti plovidbe, zaštiti morskog okoliša i otvaranju no-vih radnih mjesta, naglasio je Bačić.

Državni tajnik najavio je skoro do-nošenje novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, kojim će se ukinuti koncesijska odobrenja koja su opterećivala troškove malih brodara. Također, rekao je da će se nedostatak vezova za izletničku i putničku flotu rješavati dogradnjom luka sa lučkim upravama. Najavio je da će se malim brodarima i ove godine isplatiti držav-ne subvencije za gorivo, kao razlika iz-među tržišne i cijene plavog dizela.

Prijevoz za vlastite potrebe je prije-voz osoba ili tereta koji bez nakna-

de obavljaju pravne ili fizičke osobe radi zadovoljavanja proizvodnih ili uslužnih potreba u okviru svojih dje-latnosti.

PRIJEVOZNICI

Što je prijevoz za vlastite potrebe

Matija Justament

Način i uvjeti za obavljanje prije-voza za vlastite potrebe propisani su Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu (NN 63/08., 111/06., 151/05., 48/05. i 178/04.).

Pravne ili fizičke osobe koje obav-ljaju prijevoze za vlastite potrebe prije početka obavljanja prijevoza dužne su se prijaviti kod izdavatelja licencije (licencije za međunarodni prijevoz – Ministarstvo mora, prometa i infra-strukture, licencije za unutarnji prije-voz – Ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo grada Zagreba nadležno za poslove prometa), koji ih upisuje u evidenciju prijevoznika za vlastite potrebe, osim za prijevoz tereta vozilima ili skupom vozila čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3.500 kg.

Prijevozi za vlastite potrebe mogu se obavljati samo na osnovi potvrde o pri-javi prijevoza za vlastite potrebe koju izdaje izdavatelj licencije.

Potvrda se izdaje na pisani zahtjev pravne ili fizičke osobe koja obavlja prijevoz za vlastite potrebe u kojoj treba navesti: vrstu prijevoza, broj vozila kojima će obavljati prijevoz,

podatke o broju prikolica i potvrdu o zaposlenom vozaču za vozila čija najveća dopuštena masa ne prelazi 3.500 kg.

Vozila kojima se obavljaju prije-vozi za vlastite potrebe moraju biti označena i opremljena sukladno Pra-vilniku o posebnim uvjetima za vo-zila kojima se obavlja javni cestovni prijevoz i prijevoz za vlastite potrebe (NN 102/07. i 120/05.). Potvrdu o is-punjavanju posebnih uvjeta za vozila, izdaje stanica za tehnički pregled vo-zila pri redovnom tehničkom pregledu vozila.

Za nova vozila potvrda se izdaje pri prvom preventivnom pregledu vozi-la. Potvrda se izdaje za vozilo (osobni automobil, autobus, teretni automobil i priključno vozilo) zasebno.

www.hok.hr

�Obrtničke novine rujan 2009.CEHOVI

E da mi je te 1996. -kada smopoËinjali s poslom - bio T-Mo-bile Mobile Internet!“, zapoËin-

je priËu Zlatko Lazarin, direktor tvrtkeAdriatic Charter, najveÊeg iznajmljivaËaplovila u Hrvatskoj. Ova obiteljska tvrt-ka s bazom u Sukoπanu je, tijekom tih 13godina, preπla put od ureda s jednim faxureajem i pisaÊim strojem do vodeÊehrvatske charter tvrtke s viπe od stotinuvlastitih moderno opremljenih jedrilicai motornih plovila o kojima brine 30 dje-latnika.

Pravilo modernih pomoraca:nigdje bez tehnologije

„Ponosan sam jer smo u relativnokratkom vremenu jako napredovali, a tozasigurno mogu zahvaliti predanom radudjelatnika, ali i usluzi Mobile Internet“,naglaπava Lazarin. Adriatic Charter jedanje od 2/3 uspjeπnih poslovnih korisnika

T-MOBILE MOBILE INTERNET PLA∆ENI OGLAS

�T-Mobile MobileInternet uvelikeolak�ava poslovanje- omogu�uje pristupinformacijama ondakad vam najvi�etrebaju. A sdana�njim tempomposlovanja brzina ipouzdanost mre�esu klju�ne, pogotovo�elite li biti lider usvom podru�ju�,ka�e Zlatko Lazarin,direktor tvrtkeAdriatic Charter,najve�egiznajmljiva�a plovilau Hrvatskoj.

Brzina i pouzdanost

Zlatko Lazarin: „Nastavljam obiteljsku tradiciju povezanosti smorem - i Ëinim to uz potporu suvremenih tehnologija”

Stalna veza s morem informacijaUsluga MobileInternet dostupnaje na cjelokupnomteritoriju Hrvatske,a T-Mobile 3Gmreæom pokrivaviπe od 70 postopopulacije - najviπemeu svimmobilnimoperatorima.

koji su prepoznali kvalitetu T-Mobilemreæe te svoje komunikacijske potrebepredali u ruke najveÊeg i najpouzdanijegmobilnog operatora.

“UnatoË opÊem uvjerenju, jedrenjenije luksuz“, s osmjehom priËa Lazarin.„Naπi klijenti su obitelji, studenti, za-poslenici na team buildingu, turisti iz Eu-rope koji na Jadran dolaze svojim auto-mobilima. Vjerujte, poklonici luksuznogturizma imaju svoje jahte.“ Takoer is-tiËe da su s T-Mobileom gotovo od samihpoËetaka.

Mobile Internet - klju� uspje�nog poslovanja

„T-Mobile Mobile Internet smo vidjelikao priliku ne samo za poboljπanje ko-

munikacije, nego i kao dodatnu uslugukoju moæemo nuditi svojim klijentima -prvi smo je u Hrvatskoj ponudili na svo-jim brodovima i tako klijentimaomoguÊili povezanost u bilo kojem di-jelu Hrvatske. Kad smo ovu uslugu os-mislili T-Mobile je bio jedini koji jenudio kompletno rjeπenje, a i danas nas-tavljamo suradnju na realizaciji novihideja“, nastavlja Lazarin.„More je moja velika ljubav, ono je za-pisano u mom genetskom kodu. Uobitelji je kroz generacije bilo puno po-moraca, moj djed je bio svjetioniËar i luË-ki kapetan, a barba jedriliËar. Ja nastavl-jam tradiciju povezanosti s morem. I Ëin-im to u duhu vremena - uz potporu suvre-menih tehnologija i T-Mobile Mobile In-terneta“, zakljuËuje Lazarin.

�

��

Dominique Jurić rođena je 1964. godine u Za-grebu. Nakon mature u

Obrazovnom centru za kulturu i umjetnost upisuje studij Povije-sti umjetnosti i Etnologije na Fi-lozofskom fakultetu u Zagrebu.

Diplomirala je 1991. s temom »Privatna galerijska djelatnost sa posebnim osvrtom na grad Zagreb«, a nakon toga i na Aka-demiji likovnih umjetnosti u Za-grebu na Nastavničkom odjelu. Još je tijekom studija posebno

UMJETNIČKI OBRT DOMINIQUE JURIĆ

tradicija urbanog staklarskog obrta U djelatnosti Dominique Jurić riječ je o

iznimno kvalitetnom umjetničkom radu, o radionici koja u najboljem smislu riječi nastavlja urbani staklarski obrt sudjelujući u toj tradiciji i dugim vlastitim trajanjem. Obrt Dominique Jurić nositelj je statusa i znaka Obrta s tradicijom, odnosno Umjetničkog obrta

Dominique s ocem i suprugom

njegovala tradicionalnu tehniku vitraja, a postala je jedina stu-dentica koja je ovu tehniku oda-brala za svoj diplomski rad. Do-minique usavršuje svoje znanje i tehniku na studijskim putova-njima u Švicarsku i Francusku, a 1998. godine od oca preuzima obrtničku radionicu »Staklić« utemeljenu 1984. godine.

Godine 1999. sudjelovala je u radu »3eme Forum international sur la conservation et la tech-nologie du vitrail historique« u

Fribourgu. Iste godine prošla je seminar u »Centre International du Vitrail« u Chartresu, na temu »Peinture sur verre, grisaille«.

Dominique Jurić obogatila je ponudu radionice izradom

vitraja za stambene i poslovne prostore, što je postao i prepo-znatljiv proizvod Umjetničkog staklarskog ateliera »Staklić«, a tako je i ušao na hrvatsko tržište umjetnina.

Riječ je o iznimno kvalitet-nom umjetničkom radu, o radi-onici koja u najboljem smislu riječi nastavlja urbani staklarski obrt sudjelujući u toj tradiciji i dugim vlastitim trajanjem.

Vitraji proizvedeni u ovoj radionici vrlo su zanimljive realizacije koje prelaze okvire uobičajene staklarske ponude i iz nje se izdvajaju izrazitom autorskom kreativnošću i in-vencijom. Dominique Jurić su-djelovala je na brojnim samo-stalnim i skupnim izložbama i umjetničkim kolonijama, a u više je navrata upisana i u Zlat-nu knjigu hrvatskih poduzetni-ka i menadžera.

Vitraj – detalj

www.hok.hr

8 Obrtničke novine rujan 2009.

www.hok.hr

Obrtničke novine / veljača 2009. 9

SLAVONSKI BROD

Suradnja s flamanskim poduzetnicima

Str. 11

KRAPINA

17. zagorski gospodarski zbor

Str. 13

VIROVITICA

Uručene povelje zahvalnosti

Str. 18

Županijska kronika broj 10Rujan 2009.

Velika manifestacija obrtništva i poduzetništva u srcu Zagorja

Brodsko-posavski obrtnici pokrenuli suradnju sa srodnom asocijacijom iz EU

Obrtnici dobili priznanja za dan Virovitičko-podravske županije

NA OBRTNIČKOM BRUDETU U CRIKVENICI

U organizaciji Udruženja obrtnika Crikvenica »obrtnič-ki« brudet u srijedu 2. rujna kuhalo je na Veloj Paladi

u Crikvenici dvanaest obrtničkih ekipa. Članovi sedam sekcija Udruženja obrtnika Crikveni-

ca, predsjedništvo i tri ekipe obrtnika umirovljenika, ko-jima se pridružila i ekipa organizatora Ribarskog tjedna – TZ Grada Crikvenice, pojačana s gradonačelnikom, pokazali su zavidnu vještinu i volju u spremanju bru-deta.

Ukusni brudet pojeden je u rekordnom roku, a ubrzo se tražila i porcija više.

Dobrovoljni prilozi sakupljeni od degustacije brudeta, Odlukom Upravnog odbora Udruženja namijenjeni su djeci s teškoćama u razvoju, a ovom je prilikom sakuplje-na svota od 3000 kuna.

Pobjednici su na kraju bili svi sudionici ove humani-tarne akcije, a osim punim tanjurom primorskog specija-liteta, nagrađeni su i priznanjem posjetitelja te odličnim raspoloženjem, začinjenim s puno dobrih vibracija, koje su se mogle osjetiti na svakom koraku.

Dobre vibracije, dobra hrana i dobre namjere

SURADNJA

OBRTNIČKE KOMORE I ŽUPANIJE

Jedinstvenom spletu boja, okusa, mi-risa i dobrih emocija ovogodišnjeg Špancirfesta ove su se godine pridru-

žili i međimurski proizvođači suvenira, vina, rakija i zdrave hrane. Naime, Međimurska županija je u suradnji s Obrtničkom komo-rom Međimurske županije organizirala na-stup desetero izlagača, pa brojni »španci-reri« u deset dana trajanja manifestacije na zajedničkom prostoru imaju prilike vi-djeti i okusiti voćne rakije OPG-a Petković, kupinovo vino OPG-a Korent i vino Udru-ge vinara Međimurja »Hortus Croatiae«.

Dobre emocije na Špancirfestu

Robert Varga

Peti međunarodni sajam u sred-njovjekovnom Šibeniku, u or-ganizaciji Grada Šibenika, Tu-

rističke zajednice, Šibenske gradske straže i Udruženja obrtnika Šibenik, okupio je oko 500 sudionika, koji su od petka do nedjelje navečer priredili niz vrlo atraktivnih događanja. Sve-čanost otvaranja Sajma obznanili su plotuni topova sa šibenske rive. Pred katedralom svetog Jakova, u čast gradu Šibeniku, svoje tradicionalno bokeljsko kolo otplesala je Bokeljska

PETI MEĐUNARODNI SAJAM U ŠIBENIKU

Šibenik u duhu i ruhu srednjeg vijekaŠibenske ulice trgovi i pjacete

petu godinu za redom zasjale su u srednjovjekovnom duhu i ruhu.

Šibenik su preplavili vitezovi i stražari, plemići i plemkinje,

pjevači i plesači, kmetovi i običan puk, svi odjeveni u

nošnje iz srednjeg vijeka. Njima su se pridružili brojni obrtnici sa starim zanatima, kao i trgovci

i slikari, koji su na mnogim mjestima nudili svoje proizvode

mornarica. Napad na dvorac izveli su Zelingradski vitezovi, kojima su se ove godine prvi put pridružili i vite-zovi iz mađarskoga grada Erda. Na središnjem gradskom trgu Poljani tr-čala se dječja alka. Najatraktivnija je bila simulacija opsade grada s mora, koju je brzo i uspješno otklonila Ši-benska gradska straža. Veliki broj

građana i sudionika Sajma, uz obilje morskih plodova, uživao je u pučkoj fešti, koju je u Docu, u najstarijem dijelu Šibenika, organizirala Sekcija ugostitelja Udruženja obrtnika Ši-benik. Među 500 sudionika Sajma njih oko 300 došlo je iz Mađarske, Poljske, Njemačke, Slovenije i Crne Gore.

I ove godine Sajam u srednjo-vjekovnom Šibeniku zatvoren je 7. modnom revijom Figurin, koju organiziraju Sekcija proizvodnih obrta i Sekcija frizera i kozmetičara Udruženja obrtnika Šibenik. Bilo je to još jedno vrlo uspješno predstav-ljanje šibenskih obrtnika kojima su se vrlo atraktivnim nastupom pri-

družili i učenici Srednje strukovne škole iz Šibenika. Kao posebnost ove modne revije svakako valja izdvojiti kolekciju srednjovjekovnih haljina i odora izrađenih u šiben-skim obrtničkim radionicama. To srednjovjekovno ruho, čini se, po-staje još jedan prepoznatljiv šiben-ski proizvod.

Pedeset izlagača nastu-pilo je na obrtničkoj, tradicijskoj, turističkoj

i gastronomskoj izložbi EKO ETNO JASKA, koja se odvi-jala u sklopu Jaskanskih vinskih svečanosti od 16. do 20. rujna na sajmištu i drugim lokacijama u Ja-strebarskom. Jaskanske vinske svečanosti tradici-onalna su degustacijsko-prodajna izložba koja se održava sredinom rujna uz Je-senski zagrebački velesajam. Na izložbi sudjeluju poznati vinari i vinogradari plešivičko-okićkog, krašićko-slavetićkog

Bogata EKO ETNO JASKA i Jaskanske vinske svečanosti

N. Klapčić

i svetojan-skog vinogorja uz bogatu

kulinarsku ponudu i prigodan kulturno-umjetnički program. Uz glazbeno-scenske na-stupe kulturno-umjetničkih društava, ansambala i grupa

s područja Jaske (KUD Desi-nec, KUD Sveta Jana, KUD Lipa Slavetić, KUD Cvetković, ansambl Status, Desinečki tamburaši, Gospodari tambu-ra, Desinečki pajdaši i grupa Begini) i Samobora kao gra-

da-partnera ove manifestacije – posjetitelje su zabavljali Toni Cetinski, Goran Karan i klapa Kampanel, Slavonski dukati Krunoslav Kićo Slabinac i žen-ski tamburaški ansambl Gara-vuše te Danijela Martinović. Pod velikim bijelim šatorom i izvan njega odvijao se bogat program – izložba je organizi-rana u prvom dijelu šatora, a za izlagače s područja Jastre-barskog – prostor, štandovi i dodatna oprema osigurana je besplatno. Tijekom Jaskan-skih vinskih svečanosti odr-žane su i enogastronomske prezentacije pod nazivom »Kultura stola«, biciklistička utrka Velika nagrada vinogra-da, susret vatrogasnih puhač-kih orkestara RH te otvoreno natjecanje u pripremanju ko-tlovine KotloVINA show.

Splet boja, okusa, mirisa i dobrih emocija

Posjetiteljima su predstavljeni ekološki proizvodi Udruge »Duga«, Društva za dinamičko-biološku proizvodnju »Duga plus« i obrta »Eco-natura«, te autohtoni međimurski suveniri: svetomarska čipka gospođe Nade Mance, lončarski proizvodi »Terakote« i minijature međimurske na-rodne nošnje iz obrta »Šik«, te najraznovr-sniji suveniri obrta »B Unique«. Međimur-ski obrtnici-čuvari tradicije predstavljaju se i na samostalnim izložbenim prostorima. Šećući varaždinskom starogradskom jez-grom, možete kupiti i suvenire Keramike Vrbanec, te međimurske tradicionalne ko-lače iz Radionice kolača »Monika«, dok je

u »Varaždinu na placu« na novoformira-nom Zelenom trgu svoje proizvode ponu-dilo Lončarstvo »Magdalenić«. Kažu da je Špancirfest susret sa zaboravljenim, gdje se ljudi daju gradu, a grad daje ljudima. Naši su izlagači dostojnim prezentiranjem kraja »med Murom i Dravom« kroz svoje proizvode Špancirfestu poklonili i dio me-đimurske duše.

Obrtnici i umjetnici ponudili su svoje proizvode Grad je ispunilo šarenilo odora iz srednjeg vijeka

Tradicija i gastronomija u Jaski

Brudet pojeden u rekordnom roku

www.hok.hr

ŽUPANIJE10 Obrtničke novine rujan 2009.

OK ZAGREB10000 ZAGREB Ilica 49/II

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 01/48 46 741Telefaks: 01/48 46 615

E-mail: ok.zagreb@hok.hrPredsjednik: Ivan Obad

I. ZAGREB

XXI.Tajnik: Miran ŠoićSTRANICU PRIPREMILA: Fedora Zoković

OK DUBROVAČKO- NERETVANSKE ŽUPANIJE20000 DUBROVNIK Široka 4/2

DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

Telefon: 020/323 550Telefaks: 020/323 560

E-mail: ok.dubrovnik@hok.hr Predsjednik: Svetan Pejić

Tajnik: Nikola KalafatovićSTRANICU PRIPREMIO: Nikola Kalafatović

XIX.

DUBROVNIK

Zagrebački obrtnici s Borisom Špremom

OKZ I GRADSKA SKUPŠTINA

Obrtnici razgovarali sa Borisom Špremom

B. Šprem: »Osobno ću se angažirati i zajedno s ministrom

pravosuđa, gospodinom Šimonovićem, nastojati što brže djelovati na realizaciji zakonskog

okvira za neposrednu prodaju poslovnih prostora zakupnicima

obrtnicima.«

Prvi radni sastanak predstavni-ka Obrtničke komore Zagreb s Borisom Špremom, novim

predsjednikom Gradske skupštine Grada Zagreba i njegovim suradni-cima, održan je 8. rujna. Ivan Obad, predsjednik Obrtničke komore Za-greb upoznao je gospodina Šprema s ciljevima i zadacima OKZ, kao i o projektu Obrtnički centar. Boris Šprem je naglasio da projektu treba pristupiti s velikom ozbiljnošću zbog njegove izuzetne važnosti za budući razvoj obrtništva i malog poduzetniš-tva kao i grada Zagreba. Predsjednik Obad i tajnik Miran Šoić informirali su gospodina Šprema o načinu fi-nanciranja projekta te istaknuli kako se radi o već prihvaćenom grad-skom projektu u čijoj će realizaciji u značajnoj mjeri sudjelovati Grad Zagreb. Također je istaknuto da će izgradnja ovog obrtničkog centra biti jedan od najvažnijih obrtničkih projekata u posljednjih sto godina, od izgradnje Doma obrtnika na Trgu

Mažuranića 1905. godine i Matice hrvatskih obrtnika u Ilici.

Također je postignut dogovor u vezi prijedloga za sudjelovanje obrt-nika u radnim grupama, komisijama i odborima Gradske Skupštine kada se radi o pitanjima obrtništva i ma-log poduzetništva, kao i sudjelova-nje predsjednika OKZ na sjednica-ma Gradske skupštine. Predsjednik Šprem je pozvao obrtnike da sudje-luju u radnoj grupi za izradu novog Statuta Grada Zagreba te je obećao da će se založiti da obrtnici uđu u radna tijela za izradu Statuta već od proljeća 2010. godine.

Prihvaćene su i primjedbe za po-trebu bržeg osnivanja povjerensta-

va Grada, a posebno povjerenstva za poslovne prostore u vlasništvu Grada, koje se nije sastalo od svib-nja 2009. godine, što obrtnicima stvara velike poteškoće u radu.

Predstavnici Obrtničke komore Zagreb predsjednika Šprema su upoznali i s gorućim problemom što hitnije potrebe prodaje poslov-nih prostora u vlasništvu Grada Zagreba.

– Osobno ću se angažirati i za-jedno s ministrom pravosuđa, gos-podinom Šimonovićem, nastojati što brže djelovati na realizaciji za-konskog okvira za neposrednu pro-daju poslovnih prostora zakupnici-ma obrtnicima – rekao je Šprem.

U organizaciji Obrtničke komo-re Zagreb i Udruženja obrtni-

ka grada Zagreba obrtnici Zagre-ba i Zagrebačke županije posjetili su 42. međunarodni obrtnički sa-jam (MOS) u Celju, koji je održan od 9. do 16. rujna.

Nastupilo je osam hrvatskih obrtnika od kojih pet novih, u or-ganizaciji i pod pokroviteljstvom Hrvatske obrtničke komore, koja sufinancira 50 posto iznosa troš-kova izlaganja.

Obrtnici različitih djelatnosti po četrnaesti put izlagali su na skup-

Nastup zagrebačkih obrtnika

noj izložbi HOK-a u paviljonu L1, na površini od 50 m2, a ove godine predstavili su umjetničke i industrijske, strojno obrađene odljevke od obojenih metala, me-talne proizvode i proizvode od plastificiranog metala, prerađevi-ne od plastičnih masa, proizvod-nju i servisiranje automatskih i poluautomatskih strojeva za paki-ranje i zamatanje, proizvode ruč-no izrađene i oslikane ukrasne, uporabne i umjetničke keramike i unikatnih suvenira, proizvode zlatnog i srebrnog nakita i drugo.

MEĐUNARODNI OBRTNIČKI SAJAM U CElJU

Zagrebački obrtnici u Celju

 Kakvo je stanje u obrtništvu RH i sukladno tome u našoj županiji?

– Stanje u kojem se nalazi hrvatska pri-vreda i recesija direktno se odražava na stanje u obrtništvu. Stanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji nije bitno drugačije i odraz je općeg stanja. U ovakvim uvjetima teško je bilo što planirati, upuštati se u neke nove investicije i zapošljavati nove radnike. U ovim uvjetima treba znati preživjeti.  Koje su okolnosti dovele do ova-

kve situacije?– Jedan od razloga je vjerojatno svjet-

ska ekonomska kriza koja je dijelom za-hvatila i nas. Ali mislim da je tomu kumo-vala i Vladina loša ekonomska politika. Neki zakoni koji su doneseni naprečac, a pritom nije konzultirana struka, uzroko-vali su drastičan pad prometa. Najsvježiji su primjeri nedavno doneseni zakoni o ograničavanju uporabe duhanskih pro-

RAZGOVOR – PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OBRTNIKA METKOVIĆ ANTE JAKIĆ

Energičnije i aktivnije za interese obrtništva

Jakić: »Veliki broj poduzeća i obrta ne mogu podmirivati

svoje obveze prema radnicima, državi i dobavljačima.

Prema statističkim podacima za prvo polugodište 2009. godine

broj insolventnih obrtnika bio je 33.970 koji su dugovali više od 4,5 milijardi kuna, 3,9 milijardi duga starije je od 360

dana!«

U Dubrovniku je 14. rujna održana sjednica Sekcije za ri-barstvo Udruženja obrtnika Dubrovnik. Na sjednici su

prihvaćeni sljedeći zaključci:

SEKCIJA ZA RIBARSTVO

Zaključci s proširene sjednice

Na Zagrebačkom velesajmu, 17. rujna 2009. godi-ne, svečano su dodijeljena priznanja za cjelovitost

marketinškog nastupa na 85. jesenskom međunarod-nom zagrebačkom velesajmu, kao i nagrade »Vrijedne ruke« izlagačima na 51. MOS-u, koje dodjeljuje Mini-starstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije dobila je Pohvalu za visoku razinu ukupnog nastupa.

NASTUP NA 51. MOS-u

Pohvala OK Dubrovačko-neretvanske županije

izvoda, uvođenje kriznog poreza i pro-mjena odredbi zakona o PDV-u. Ako se izmjene tako važnih zakona donose na brzinu, ako se ne provede javna raspra-va, nužno je da će posljedice primjene takvih zakona biti vrlo velike.

Svakako da ima i loših poslovnih pote-za pojedinih obrtnika, a nije zanemariva ni smanjena kupovna moć građanstva, čime neminovno dolazi do smanjenja prometa. Manji promet znači i manji do-hodak obrtniku, znači manji PDV državi, ali i manju plaću zaposleniku. Stvara se zatvoreni krug od kojega nitko nema ko-risti i, što je najvažnije, nema mogućnosti privrednog rasta, otvaranja novih obrta niti novog zapošljavanja. Što učiniti? – Upravni odbor Udruženja obrtni-

ka Metković je raspravljao o ovoj temi i predložio određene mjere za boljitak obrtništva, a naša želja je da se takva ra-

sprava potakne i u drugim udruženjima. Smanjivanje unutrašnjeg duga, brža na-plata potraživanja i osiguravanje stabil-nosti tržišta su bitni preduvjeti za izlazak iz trenutne krize. Ako bi ovakva situacija potrajala još neko vrijeme, nužno bi se ugasio velik broj obrta. Prije svega mi-slim na obrte koji pružaju usluge vezane za građevinarstvo i njima srodne. Ma-njak novca i kredita građanstvu, razlog je padu kupovne moći, stanovi i kuće se sve manje grade, pa tako i ti obrti imaju sve manje posla. Ovi obrti su u zadnjih nekoliko godina podosta investirali u opremu i zaposlili veliki broj radnika, a sada su suočeni s nedostatkom posla. Stari je problem siva ekonomija. Znamo da dosta ljudi dopunski radi takve poslo-ve bez ikakvih obveza i prema državi i prema kvaliteti izvedenih radova.

Osim toga, vlada bi trebala povući ili promijeniti zakone koji ograničavaju poduzetništvo i smanjuju promet roba i usluga. Potrebno je točno snimiti posto-jeće stanje, donijeti mjere koji će makar i kratkoročno podržati poslovne aktivnosti. Pravi primjer za takvo što su ugostitelji. Oni su pretrpjeli velike štete zbog loših i nedorečenih zakona.

HOK bi trebao energično i aktivno su-djelovati u donošenju mjera koje bi do-vele do bržeg oporavka. Trebamo naći načina da se izborimo za interese naših obrtnika. Na sjednicama Upravnih od-bora svih Udruženja obrtnika i HOK-a trebamo neprestano razgovarati o ovoj problematici i nuditi rješenja.

Potrebno je nastaviti s realizacijom projekta ribar-ske luke u Sustjepanu. U ovom trenutku Grad Du-brovnik vrši izmjene i dopune GUP-a kako bi se mogla dobiti lokacijska dozvola za realizaciju ovog projekta.

Grad Dubrovnik kao vlasnik i JPG Sanitat kao tvrtka koja upravlja ribarnicom u Gružu će razmotriti sve prijedloge ribara kako bi se ribarnica prilagodila po-stojećoj zakonskoj regulativi. Na ovaj način bi Grad Dubrovnik, njegovi građani i mnogobrojni turisti do-bili ribarnicu s izgledom i sadržajem koja odgovara potrebama i reputaciji Dubrovnika.

Nakon obnove i rekonstrukcije operativne obale u Luci Gruž, ispred ribarnice u Gružu će ribari dobiti 30 m obale za vezivanje ribarskih brodova i iskrcaj ribe.

Ante Jakić

www.hok.hr

Obrtničke novine / veljača 2009. 11ŽUPANIJE 11Obrtničke novine rujan 2009.

SLAVONSKI BROD

BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA

OK BRODSKO- POSAVSKE ŽUPANIJE35000 SLAVONSKI BROD Petra Krešimira IV. 46/1

Telefon: 035/447 017 Telefaks: 035/407 441

E-mail: ok.slavonski.brod@hok.hrPredsjednik: Zvonimir Ćirić

Tajnica: Željka PerglSTRANICU PRIPREMIO: Marijan Vrkljan

XII.

VII.

OK BJELOVARSKO- BILOGORSKE ŽUPANIJE43000 BJELOVAR Preradovićeva 4/I

BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA

Telefon: 043/242 242 Telefaks: 043/241 280

E-mail: ok.bjelovar@hok.hrPredsjednik: Josip Renić

Tajnik: Davorin VezmarovićSTRANICU PRIPREMIO: Goran Grgić

BJELOVAR

Partner domaćim obrtnicima bit će belgijski UNIZO

OBRTNIČKA KOMORA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE U PARTNERSTVU S FlAMANSKIM UNIZOM

Jačanje obrtnika kroz euro iskustvo

Obrtnička komora Brodsko-posavske županije prva je

županijska komora koja je uz posredovanje bruxelleskog

ureda HOK-a pokrenula projekt suradnje sa srodnom asocijacijom iz EU. Partneri domaćim obrtnicima bit će flamanska asocijacija malih

poduzetnika (UNIZO)

Peter Aerts, regionalni direk-tor za Antwerpen i Mechelen i Lysander Werbrouck, sa-

vjetnik za međunarodnu suradnju predstavili su svoju asocijaciju i planirani projekt suradnje dviju or-ganizacija poduzetnika. Flamanski UNIZO okuplja poduzetnike koji u više od 94 posto slučajeva imaju do 50 zaposlenih. Poput HOK-a i UNIZO djeluje kao nevladina orga-nizacija. Obrtničkoj komori Brod-sko-posavske županije posebno je zanimljivo iskustvo Flamanaca u obrazovnim programima potpore

poduzetnicima. Govoreći o ciljanim grupama potpore koju UNIZO daje, P. Aerts posebno je istakao poten-cijalne, tj. buduće poduzetnike, kao i poduzetnike s iskustvom do dvije godine. U nastojanju da se potakne domaći poduzetnički duh, iskustva s ove dvije kategorije poduzetnika brodskoj će Komori dobro doći. Us-postava suradnje dvaju regionalnih udruženja bit će iskustvo koje će Ured HOK-a u Bruxellesu moći kori-stiti pomažući i drugim županijskim komorama. »HOK je s europskim integracijama krenuo 2005. godine

kada smo otvorili i predstavništvo u Bruxellesu. Prve dvije-tri godine radili smo prvenstveno projekte s nacionalne razine. Njih i danas ra-dimo. Međutim, želja nam je da po-taknemo i regionalne projekte. Ove godine to je posebno zanimljivo, jer je HOK 2009. proglasio godinom prilagodbe Europskoj uniji. Ovim projektom povezat ćemo Obrtničku komoru Brodsko-posavske župani-je s Antwerpenom kao izrazito ja-kim gospodarskim centrom. Projekt financira flamanska vlada, njegova vrijednost je 150.000 eura. Za eu-ropske razmjere to je jedan manji projekt, ali može biti jako dobar po-četak. Kroz projekt se mogu otvoriti mogućnosti poslovne suradnje kao i realizacije nekih većih projekata«, istakao je Natko Vlahović, voditelj Ureda HOK-a u Bruxellesu.

– Zbog svih aktualnih i lokalno specifičnih okolnosti odlučili smo pokrenuti klaster – Transportni centar Brodsko-posavske župani-je. U klaster je ušla i tvrtka sa skla-dišnim prostorom na ulazu u Luku Brod, a ondje je i veza s prugom. U pregovorima smo s Lukom Ri-jeka da se kontejneri dovoze vla-kom do Slavonskog Broda gdje bi bio pretovar u krugu klastera. Na ovaj način pojeftinio bi prijevoz iz riječke luke u susjedne zemlje, jer prijelaz granice za vlakove znatno poskupljuje transport. Iz Slavon-skog Broda moguće je i riječnim putem nastaviti transport prema Srbiji ili Mađarskoj – kaže Marko Mrkalj, koordinator županijskog klastera prijevoznika.

Osnivanje brojnih klastera koji još uvijek ne funkcioniraju, kod dijela prijevoznika izaziva dvojbe. Mrkalj tvrdi da s prijevozničkim kla-sterom ne bi trebalo biti problema.

– Mnogi ne znaju, ali klaster već funkcionira. Imamo lokaciju, carinsko skladište, riješena je ve-

KlASTER KAO SPAS ZA MAlE PRIJEVOZNIKE

Transportni centar Brodsko-posavske županije

Brodsko-posavski prijevoznici odlučili su osnovati klaster radi prevladavanja krize i

povoljnog položaja njihove županije

ćina dokumentacije, a od jeseni krećemo i u aktivnu promidžbu. Nadam se da ćemo do tada dobiti i ovaj posao s riječkom lukom. To bi značilo dugotrajno osiguranje posla. Zainteresiranih prijevoznika ima dosta, ali svima naglašavamo da mi ne pronalazimo poslove, već pomažemo da se troškovi poslo-vanja smanje. Klaster je prostor u kojem prijevoznici moraju stvarati povjerenje jedan prema drugom. Cijeli projekt ima prednost da se u uvjetima recesije ne mora ništa investirati. Sva infrastruktura je spremna. Uzor nam je šibenski klaster sa stotinjak prijevoznika. Naš bi trebao biti najveći u Slavo-niji – kaže M. Mrkalj.

U klasteru prijevoznika već planiraju sljedeću fazu razvoja i povezivanje sa stručnjacima koji bi svojim znanjem mogli unapri-jediti poslovanje klastera.

– Logistika je posao koji traži dosta ljudi sa znanjem tako da bi kroz klaster posao mogli naći i mladi stručnjaci koji upravo za-vršavaju fakultete i govore stra-ne jezike. Ovo je projekt koji će pridonijeti zaustavljanju odljeva mozgova – ističe M. Mrkalj doda-jući kako je klaster spreman na suradnju sa svim prijevoznicima, ali da će prednost ipak imati oni iz Brodsko-posavske županije.

Hrvatska obrtnička komora i Ministarstvo financiraju po polovinu sti-pendije učenicima za obrtnička zanimanja, koja iznosi 500 kuna

mjesečno, svih dvanaest mjeseci godišnje. Jedini je uvjet za učenike redovni završetak svake školske godine. Stipendija se dodjeljuje do završetka obrazovanja. Uz Zamolbu i Prijavu, koja se podiže u Komo-ri, učenici su dužni priložiti i preslike svjedodžbi 7. i 8. razreda osnovne škole, potvrdu o upisu u određeni strukovni program i zdravstvenu svjedodžbu liječnika medicine rada.

Broj stipendija je ograničen financijskim mogućnostima bjelovarske Komore na 16, od čega 9 dobivaju učenici kojima je školovanje u ti-jeku, a ove će se godine dodijeliti 7 novih, s tim da Komora intenziv-no pokušava zainteresirati za suradnju, odnosno financijsko učešće i ostale zainteresirane.

NATJEČAJ ZA STIPENDIJE

Po 500 kuna učenicima

Nastojeći ispuniti jedno od osnov-nih programskih načela Obrt-

ničke komore, osiguranje konkretne pomoći svakom, ili bar većini svojih članova, Područna obrtnička komora Bjelovar je, koristeći potporu Mini-starstva gospodarstva, rada i podu-zetništva, ponovo osigurala za svo-je obrtnike i članove njihovih obitelji angažirane u obrtu, iznimno povoljnu mogućnost informatičke izobrazbe. Kroz spomenutu potporu, Komora financira 70% troškova tečaja, koji je zamišljen kao tečaj za početnike, s ciljem da upozna polaznike sa zna-njima praktične uporabe računala na prihvatljiv način, prilagođen obrazo-vanju odraslih osoba. Zbog velikog interesa polaznika ove će se godine

INFORMATIČKO OBRAZOVANJE

Tečaj informatike 70 posto jeftiniji

Predsjednik Republike, Stje-pan Mesić, 11. rujna, otvorio je 17. jesenski bjelovarski

sajam u Gudovcu pored Bjelovara, sajam kojem je suorganizator i Po-dručna obrtnička komora Bjelovar, a koji je odlukom Upravnog odbora HOK-a uvršten i ove godine u grupu sajmova regionalne važnosti, odno-sno sajmova za koje Obrtnička ko-mora sufinancira izravno 50% izlož-benog prostora. Tako se omogućuje obrtnicima Bjelovarsko-bilogorske županije da uz daljnje sufinanci-ranje Područne komore i njihovih Udruženja obrtnika nastupe na sajmu vrlo povoljno. U rasponu od posve besplatno, za članove naj-većeg, bjelovarskog udruženja, do plaćanja manjeg dijela za članove ostalih udruženja, ovisno o njihovim financijskim mogućnostima.

Mjereno lanjskim podacima, obrtnici čine i više od 30% izlagača ovog sajma, koji zbog toga, unazad nekoliko godina u službenom nazi-vu sadrži i riječ »obrtnički«.

Nastupili su izlagači većine ko-morskih cehova, proizvodnog, usluž-

17. JESENSKI MEĐUNARODNI BJElOVARSKI SAJAM U GUDOVCU

Velika smotra obrtništva u Bjelovaru

Od 11. do 13. rujna je u Gudovcu organizirano nastupio rekordan broj od 39 obrtnika, samo na zajedničkom prostoru tako zvane »obrtničke«

hale br. 7, i to na 200 kvadrata zatvorenog i oko 300 otvorenog prostora

Nastup izlagača većine komorskih cehova

nog, proizvodnje hrane i pića, trgovačkog, te, posebno važ-no, predstavnici izvornih tradicij-skih i umjetničkih obrta, koje bje-lovarska Obrt-nička komora već niz godina posebno po-tiče i na koje je ponosna, poput bru-sača, užara, proizvođača tradicijskih suve-nira, licitara-mediča-ra ili proizvođača starih pića medice i gverca. Također je važno da su se okupili i članovi sva četiri udruženja obrtnika sa Županije, odnosno da već postoje redoviti izlagači iz cije-log područja, mada još uvijek više od polovine izlagača daje bjelovarsko udruženje, pa Komorski ured i dalje posebno nastoji privući izlagače iz ostalih dijelova svoga područja. Zna-

čajan broj izlagača ima i izravnu prodaju na Sajmu, te mogućnost

kušanja hrane i pića.Tradicionalno se na Jesenskom

sajmu posve besplatno, na teret Komore, predstavljaju i srednje strukovne škole iz Županije, Obrt-nička škola Bjelovar, Ugostiteljska i prehrambena škola iz Bjelovara i Srednja škola »Bartol Kašić« iz Gru-bišnog Polja. Škole, naravno, ovim putem žele približiti roditeljima i bu-dućim učenicima svu zanimljivost i raznolikost obrtničkih zanimanja za koje nude programe.

tečaj organizirati, osim u Bjelovaru, i u Daruvaru, za polaznike iz Daruva-ra, Garešnice i Grubišnog Polja. Na-stava za obje grupe, sveukupno 38 polaznika, organizira se u suradnji s Pučkim otvorenim učilištima, traje oko pet tjedana i bit će u večernjim satima, prema dogovoru s polaznici-ma. Nakon polaganja završnog ispita, polaznici dobivaju interno Uvjerenje POU, kao dokaz o osposobljenosti za kompletno uredsko poslovanje.

Upisi su, dakle, u tijeku, a prijavi-ti se može u Udruženjima obrtnika ili u komorskom uredu gđi Tatjani Bednaić na telefone 043/242-242 i 043/241-280, kao i izravno u Puč-kom otvorenom učilištu Bjelovar i Pučkom otvorenom učilištu Daruvar.

www.hok.hr

ŽUPANIJE12 Obrtničke novine rujan 2009.

OK KARLOVAČKE ŽUPANIJE47000 KARLOVAC J. Haulika 14

KARLOVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 047/612 058Telefaks: 047/611 742

E-mail: ok.karlovac@hok.hr Web: www.obrtnicka--komora-karlovac.hrPredsjednik: Ivan Podvorac

Tajnik: mr. Vlado JelkovacSTRANICU PRIPREMIO: Zdenko Živčić

KARLOVAC

IV.

OK ISTARSKE ŽUPANIJE52100 PULA Mletačka 12/1

ISTARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 052/216 153

Telefaks: 052/383 744

E-mail: ok-istre@hok.hr Web: www.ok-istre.hrPredsjednik: Aldo Ukanović

Tajnik: Eros Sorić

STRANICU PRIPREMIO: Asim Čabaravdić

XVIII.

PAZIN

Unatoč recesiji i stalnim pritis-cima, Udruženje obrtnika La-bina je 2008. godinu zaključi-

lo uspješno u radnom i financijskom pogledu, a zabilježena je pojačana aktivnost u radu sekcija, Upravnog odbora, u suradnji s Gradom Labi-nom, kao i angažiranosti članova u tijelima Obrtničke komore Istarske županije, istaknuto je na Skupštini Udruženja održanoj polovinom ko-lovoza.

Podnoseći financijsko izvješće, tajnik Udruženja Arduino Golja,

SKUPŠTINA UDRUŽENJA OBRTNIKA lABINA

Uspjesi unatoč pritiscima i recesiji

Pokazatelji o radu Udruženja nedvosmislena su potvrda da je u protekloj turbulentnoj godini Udruženje ostalo stabilno u svom

djelovanju

istaknuo je da je lani Udruženje za-vršilo sa 148,6 tisuća kuna u plusu s tim da je na rashodovnoj strani za-bilježena ušteda od 20 posto, što je u konačnici omogućilo godišnji do-bitak od 58,8 tisuća kuna. Ti i ostali pokazatelji o radu Udruženja ne-dvosmislena su potvrda da je u pro-tekloj turbulentnoj godini Udruženje ostalo stabilno u svom djelovanju usprkos činjenici da su tijela Udru-ženja, a posebice njegov predsjed-nik i tajnik bili izloženi pritiscima. Radi očuvanja digniteta Udruženja

podignuto je nekoliko prijava pred Sudom časti HOK-a i u Policijskoj postaji Labin.

Izvješća i rasprava na Skupštini Udruženja obrtnika Labina potvr-dili su da se uspješan rad labin-skog Udruženja u cijelosti odvijao sukladno zakonskim propisima, a upravo takav bio je i nalaz revizi-je stručne službe Hrvatske obrt-ničke komore. Sudjelujući u radu Skupštine o djelatnosti Udruženja veoma su pohvalno govorili Aldo Ukanović, predsjednik Obrtničke komore Istarske županije, njegov zamjenik Vitomir Pap i Mario Pa-liska, član UO Županijske komore i predsjednik Odbora za sajmove HOK-a.

Krajem kolovoza ove godi-ne pulski su obrtnici dobili

internetske stranice, koje će biti na raspolaganju ne samo njima, nego svima koje na bilo koji način interesira obrt-ništvo. Cilj stranice na adresi www.obrtnici-pula.hr, jest pru-žiti najnovije informacije iz ži-vota i rada pulskih obrtnika.

Web za obrtnike Peti Mrkat istrijanskega dela, održan 6. rujna u Savičenti, koji je okupio pedesetak izlagača iz regije i šire, privukao je dosad najve-

ći broj posjetitelja. Ova jedinstvena sajamska manifestacija pretežito okuplja Zaboravljeni obrt, rukotvorine, nakit, autohtona jela, proizvode kao što su med, maslinovo ulje i brojni proizvodi od lavande. Direk-tor Turističke zajednice Savičente, Dean Pustijanac, naglašava da je osnovni cilj Mrkata promoviranje istarskog suvenira, gastro ponude i očuvanje tradicije, posebice obrtničke. Na sajmu se s bačvama pred-stavio Dalibor Frančula, umijeće kovanja demonstrirao je Srećko Paj-ković, a izradu spona Mario Živolić i Anton Božac, dok je Mario Sokolić pokazao kako izrađuje kovanice od aluminija, mesinga i bakra, a s drvenim uracima sudjelovao je Dragutin Jamnić.

Istrijanski Mrkat u Savičenti

ISTRIAN HAND MADE

ljetni sajam obrtnika privukao turiste

Cilj je manifestacije promocija istarskih ručno izrađenih suvenira te obogaćenje turističke i kulturne ponude grada

Pule i općina Medulin i Fažana

Turistička zajednica grada Pule u suradnji s TZ općina Medulin

i Fažana, te pulskim Udruženjem obrtnika i Obrtničkom komorom već petu godinu organizira ljet-ni sajam obrtnika – Istrian hand made. Ova je sajamska manife-stacija putujućeg karaktera, a odr-žavala se svakog tjedna tijekom ljetne sezone u Puli, Fažani, Me-dulinu i Premanturi. Ljetni sajam obrtnika započeo je 15. lipnja i trajao da 15. rujna 2009. godine. Pomoćnica direktorice pulske TZ Marinela Kolić rekla je kako je ove godine sudjelovalo 14 obrtnika koji su se predstavili istarskim motivi-ma u keramici, ukrasnim i uporab-

Na sajmu su se kupovali suveniri

INTERNET

nim predmetima od stakla, drveta, kamena i modelirane žice, pro-izvodima od lavande te autohto-nim rakijama i vinima. Cilj je mani-festacije promocija istarskih ručno izrađenih suvenira te obogaćenje turističke i kulturne ponude grada Pule i općina Medulin i Fažana. Kako bi manifestacija bila prepo-znatljiva, lani je izrađen poseban logo otisnut na letku s rasporedom održavanja i informacijama o izla-gačima. Sajam privlači velik broj turista, posebice inozemnih, koji su kupovali suvenire i vidjeli izrav-no kako se izrađuju te ih odnijeli u svoje domove kao uspomenu na odmor i boravak u RH.

U posljednjih nekoliko godina obrtništvo i malo poduzet-ništvo nezaobilazni su dio

svakog iole ozbiljnijeg razgovora o gospodarstvu. Evidentno je da ana-litičari gospodarskih kretanja godi-nama upozoravaju da je obrtništvo jedan od zamašnjaka razvoja gos-podarstva. Posebno se to vidi da-nas kad u ovim kriznim vremenima mnogi upiru prstom u malo podu-zetništvo kao onaj dio gospodarstva koji kao najžilaviji može odgovoriti na recesijsku sjekiru. Ipak, postoji određena granica do koje dopiru mogućnosti obrtništva, a te granice danas su u značajnoj mjeri ome-đene slabostima većih poslovnih sustava. Jednostavno je nemoguće očekivati da obrtnici i mali poduzet-nici na svoja leđa stave teret nosi-telja izlaska iz krize. Zbog toga kao vapaj u pustinji zvone riječi brojnih obrtnika koji ističu da se gospo-darski problemi prelijevaju iz većih kompanija i u njihova dvorišta.

O stanju obrtništva i aktualnim stremljenjima obrtničkog sustava na području Karlovačke županije govori nam Vlado Jelkovac, tajnik Obrtnič-ke komore Karlovačke županije.

VlADO JElKOVAC, TAJNIK OK KARlOVAČKE ŽUPANIJE

Obrtnici trebaju velike i jake tvrtkeJelkovac: »Sigurno da bez

velikih i jakih tvrtki niti obrtnici ne mogu očekivati bolje dane.

Oni su fleksibilniji i ipak će lakše preživjeti te duže mogu

izdržati krizne udare.«

– Teško je očekivati da će mali poduzetnici i obrtnici biti ti koji će gospodarstvo izvući iz krize. No oni su fleksibilniji i kao takvi ipak će lak-še preživjeti te duže mogu izdržati krizne udare. Unatoč tome nije re-alno očekivati da oni budu pokretač oporavka gospodarstva. Sigurno da bez velikih i jakih tvrtki niti obrtnici ne mogu očekivati bolje dane – isti-če Vlado Jelkovac.

Broj obrta u Karlovačkoj županiji od 2005. godine bilježi stalni pad. Prema podacima Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva na kraju 2005. bilo je 2.704 registriranih obrta, a danas ih je 2.410.

– Po broju obrtnika mi smo među manjim komorama u državi, a što se tiče smanjenja broja obrta, dio njih prelazi organizacijski u društva

s ograničenom odgovornošću, ali, na žalost, dio se njih i gasi. Najviše obrta se zatvara na području usluž-nih djelatnosti, a posebice trgovine i ugostiteljstva.

U osvrtu na poslovanje u prote-klom razdoblju ove godine Jelkovac je podsjetio na neke zakone koji su utjecali na rad obrtnika. Podsjetio je na vrlo aktualni Zakon o zabrani pušenja.

– Oko primjene tog zakona tra-žili smo liberalniji pristup, odnosno da vlasnici ugostiteljskih objekata odluče hoće li dozvoliti pušenje ili ne u svom lokalu, ali, eto, njegova primjena donijela je dosta proble-ma ugostiteljima. Ipak, čini se da je prevladao razum, a vjerujem da je i peticija, koju smo organizirali na području naše županije u režiji Ceha ugostitelja, pripomogla da se ovih dana donesu izmjene zakona o zabrani pušenja u ugostiteljskim objektima. Što se tiče Zakona o tr-govinama, u prvoj polovici godine on se na našem prostoru ipak u manjoj mjeri odrazio na poslovanje. Veći problem malih trgovačkih obrta je u nemogućnosti praćenja velikih trgovačkih lanaca koji jednostavno »gutaju« male trgovine, pojašnjava Jelkovac.

Karlovački obrtnici koji se bave građevinarstvom često prigovaraju kako im je skoro pa nemoguće do-biti poslove u režiji državnih tvrtki i ustanova.

– Osnovni problem je u uvjeti-ma natječaja napisanima u raznim

ministarstvima po kojima se već u startu eliminiraju mnogi koji ne mogu odgovoriti na propisane za-htjeve. Mislim da to nije slučajno i da se to radi kako bi neki »podob-ni« izvođači dobili poslove. Tako smo imali slučajeve da u našoj žu-paniji velike poslove obavljaju firme iz Slavonskog Broda i Varaždina, a da domaći građevinari sve to samo promatraju. Očito je da nismo pro-našli dovoljno snage da stanje pro-mijenimo – nastavlja Jelkovac.

Obrtnici promoviraju svoje djelat-nosti na niz sajmova, a u tome je ne-mjerljiva pomoć Obrtničke komore.

– I ove godine organiziramo na-stupe naših obrtnika na sajmovima diljem Lijepe Naše. Desetak obrtnika ovaj tjedan nastupa na Zagrebačkom

– Kao što je poznato ovogodiš-nji organizator Dana piva bio je NK Karlovac, a oni su prvenstveno imali u interesu komercijalnu stra-nu manifestacije, pa se obrtnici, koji su svih godina besplatno do-bivali prostor, nisu mogli uklopiti. Vjerujem da je to bio slučaj samo ove godine, a da će iduće biti kao i ranijih godina. Od uspješnijih ma-nifestacija promocije obrtništva istaknuo bih Gastro izložbu, koja je prvi put održana u dvorištu našeg Obrtničkog centra, što je bio pun pogodak.

Treći po broju majstorskih ispita

Već duže vremensko razdoblje obrtnici koji dugi niz godina rade i djeluju u gradskim poslovnim pro-storima nastoje i žele otkupiti nave-dene lokale od grada.

– Država je donijela Uredbu o pro-daji poslovnih prostora u državnom vlasništvu, no još uvijek nema pod-zakonskih akata. Postoje određeni propisi i na temelju njih može se za-tražiti kupnja državnih prostora. No, mora se reći da svaki vlasnik odlu-čuje kako će raspolagati imovinom. Inicijativa karlovačkog Udruženja obrtnika, uz našu podršku usmje-rena je u pravcu da Grad Karlovac donese propise za otkup poslovnih prostora u kojima duže vrijeme rade obrtnici koji uredno podmiruju oba-veze. Vidjet ćemo kako će se stvari u budućnosti razvijati – pojašnjava Vlado Jelkovac.

Vlado Jelkovac

velesajmu, a tijekom listopada naši će obrtnici izlagati na sajmovima u Splitu i Puli. Ovo je prilika da pozo-vemo sve zainteresirane izlagače da nam se jave – poručio je tajnik Jel-kovac te dodao kako ove godine na Danima piva nakon osam ljeta nije bio organiziran Obrtnički sajam.

U školovanju kadrova za obrtnička zanimanja,

Komora prati upise u srednje škole, ali i aktivno sudjeluje

i organizira obrazovanje odraslih, kroz polaganje

majstorskih ispita i ispita o stručnoj osposobljenosti.

www.hok.hr

Obrtničke novine / veljača 2009. 13ŽUPANIJE 13Obrtničke novine rujan 2009.

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA

OK KRAPINSKO- ZAGORSKE ŽUPANIJE49000 KRAPINA Magistratska 2

Telefon: 049/300 545

Telefaks: 049/370 616

E-mail: ok.krapina@hok.hr Web: www.okkzz.hrPredsjednik: Dragutin Ranogajec

Tajnica: Renata Vranić

STRANICU PRIPREMILA: Renata Vranić

KRAPINA

II.

OK KOPRIVNIČKO- KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE48000 KOPRIVNICA Duga ulica 23

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA

Telefon: 048/623 408

Telefaks: 048/623 408

Tajnik: Božo Barać

STRANICU PRIPREMILA: Adela Sočev

KOPRIVNICAVI.

E-mail: ok.koprivnica@hok.hr Web: www.obrtnicka-komora-koprivnica.hrPredsjednik: Zvonko Pecikozić

Obrtnički i gospodarski sajam u Križevcima razvio se u značajnu sajamsku priredbu,

primjerice prošle godine na sajmu su bili izlagači iz šest zemalja i 11 žu-panija, a na raspolaganju im je šest tisuća četvornih metara unutrašnjeg i vanjskog izložbenog prostora.

Sajam, koji je tradicionalno među-narodnog karaktera, uvršten je u re-gionalne sajmove Hrvatske obrtničke komore. S obzirom na to, a u skladu s pravilnikom o nastupu na sajmovi-ma, Hrvatska obrtnička komora sufi-nancira 50 posto nastupa na ovom sajmu, i to za izložbeni prostor do

ŽUPANIJSKI OBRTNIČKI I GOSPODARSKI SAJAM

Dolazi velik broj izlagačaPripreme za županijski Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije u punom su jeku. Sajam, koji se održava 12. godinu za redom u Križevcima,

održat će se od 6. do 8. studenoga, i to u hangarima na prostoru nekadašnje vojarne u

središtu Križevaca

Obrtnički i gospodarski sajam Koprivničko-križevačke županije 12. godinu za redom

9,1 četvornih metara unutrašnjeg ili 15 četvornih metara vanjskog izlož-benog prostora. Spomenimo kako je cijena izložbenog prostora na ovom sajmu od 60 kuna po četvornom me-tru za otvoreni neopremljeni prostor, 170 kuna za zatvoreni poluopremlje-ni te 245 kuna za zatvoreni standar-dno opremljeni prostor. Kao i svake godine, organizatori i ove pripremaju katalog svih izlagača. U organizaci-

ju sajma kao i dosadašnjih godina uključeni su, uz Obrtničku komoru, Županijska gospodarska komora, Koprivničko-križevačka županija, Razvojna agencija Podravine i Pri-gorja – PORA, Grad Križevci i mnogi drugi, a za nastup na sajmu zainte-resirani se, osim u Komori, mogu pri-javiti i Križevačkom poduzetničkom centru, a svi podaci dostupni su na stranici www.ogs.com.hr.

VRIJEME ZA SAJMOVE

Križevčanke opet oduševile Šibenčane

Na 17. jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu u Gudovcu obrt-nici su izlagali na 72 četvorna metra unutrašnjeg i 32 četvorna metra

vanjskog izložbenog prostora. Izlaganje je, zahvaljujući organizatorima, obrtničkoj i gospodarskoj komori, PORA-i i Koprivničko-križevačkoj župani-ji, bilo besplatno. Na Međunarodnom sajmu u Zagrebu Obrtnička komora Koprivničko-križevačke županije predstavila se na 35 m2 unutarnjeg i 12 m2 vanjskog prostora. Sada već tradicionalno, obrtnici vrlo uspješno, ali i dojmljivo nastupaju na Srednjovjekovnom sajmu u Šibeniku. Tako je i ove godine nastupila povijesna postrojba Djevojačka straža iz Križevaca kojima

frizure izrađuju vlasni-ce križevačkih frizerskih salona. U Šibeniku su redovni sudionici pred-stavnici Grada Križeva-ca i Udruženja obrtnika Križevci koji su vlasnici povijesnih kostima koje nose pripadnice Djevo-jačke straže. Koprivnički obrtnici, pak, predstav-ljaju se u Šibeniku starim zanatima okupljenim u Udrugu Stari zanati.

Djevojačka straža – Križevčanke u povijesnim kostimima u Šibeniku

Zahvaljujući pomoći MINGORP-a, za obrtnike s područja Koprivnič-ko-križevačke županije ponovno počinju edukacije. Informatičko

obrazovanje provodit će se u suradnji s Obrtničkom školom u Kopriv-nici, sa Strukovnom školom te u njihovom praktikumu u Đurđevcu, a u Križevcima u suradnji s Pučkim otvorenim učilištem. Uz to, u sva tri grada počinje i edukacija iz radne pedagogije, potrebna za majstore i stručne učitelje koji obrazuju učenike na praktičnoj nastavi.

Od 821 člana Udruženje obrtnika Koprivnica ima 28% žena ili točno 231 ženu. U Upravnom odboru

su dvije žene od 7 članova ili 28,5%. U Skupštini ih je 10 od 21 člana ili 48%. Predsjednica i još jedna žena (od tri člana ukupno) su članice Nadzornog odbora. Nemamo točnih podataka za godine prije jer, naža-lost, i danas to brojimo ručno, ali površnim pregledom

može se zaključiti da se broj žena obrtnica povećavao s godinama. Najviše ih ima, kao i svih ukupno, u trgo-vini i u tradicionalno ženskim zanimanjima kao što su frizerke, cvjećarke i knjigovođe. Imamo samo tri žene građevinarke, jednu galeristicu, tri prijevoznice, jednu taksistkinju itd.

Jasmina Markota, dipl. oec.

EDUKACIJE UZ POMOĆ MINGORP-a

Počinju tečajevi informatike i radne pedagogije

U Koprivnici 28 posto žena obrtnica

Dana 30. ožujka 2009. go-dine započeli su radovi na

sanaciji tunela »Žutnica«, čiji se dovršetak očekuje u stude-nom ove godine, a nakon toga se pristupa radovima na sanaci-ji tunela »Krapina« na državnoj cesti D1.

Za vrijeme izvođenja radova, na sanaciji tunela izrađena je privremena regulacija prometa i to – Obilazni pravac za osob-na vozila: županijskom cestom ŽC2098 od Đurmanca do križa-nja s državnom cestom D206 u Krapini i državnom cestom D206 kroz Krapinu do državne ceste D1, u oba smjera – Obila-zni pravac za teretna vozila čija širina nije veća od 3,40 m i visi-

ZAHTJEV PRIJEVOZNIKA KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE

Smanjite cestarine!Cestovni prijevoznici

s područja Krapinsko-zagorske županije posjeduju

10% od ukupnih prijevozničkih kapaciteta u RH,

te su najmasovnija gospodarska grana u našoj

Županiji, a za razliku od ostalih, prisiljeni su koristiti

autocestu jer nema adekvatnih alternativnih pravaca

na veća od 4,40 m: autocestom A2 od čvora »Đurmanec« do čvora »Krapina« i dalje držav-nom cestom D1 prema potrebi, u oba smjera – Obilazni pravac za carinsku ispostavu Krapina za vozila koja dolaze iz smjera Maclja: autocestom A2 od čvo-ra »Đurmanec« do čvora »Kra-pina«, te državnom cestom D1 od Polja Krapinskog do Podgore Krapinske.

Sukladno tome, budući da vozila III. i IV. kategorije nemaju mogućnost korištenja drugih al-ternativnih pravaca, prisiljeni su koristiti dionicu autoceste od čvo-ra »Đurmanec« do čvora »Kra-pina«, što im povećava trošak poslovanja.

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije uz Krapinsko-zagorsku županiju i ostale čim-benike potpisnik je županijskog Zahtjeva o smanjenju cestarine na dionici autoceste čvor »Krapi-na« – čvor »Đurmanec« za sve kategorije vozila do dovršetka radova na sanaciji tunela »Žut-nica« i »Krapina« na državnoj cesti D1, odnosno zahtjeva da se navedenim kategorijama vozi-la omogući popust od 56%, kao što je to omogućeno i na dionici autoceste čvor »Mokrice« – čvor »Krapina«.

Pokrovitelj 17. zagorskog gos-podarskog zbora bilo je Mini-starstvo gospodarstva, rada

i poduzetništva RH uz medijskog pokrovitelja Radio Kaj. Na sveča-nom otvaranju 9. rujna 2009. godi-ne skupu su se obratili: predsjednik OKKZŽ Dragutin Ranogajec, pred-sjednik HGK-ŽK Krapina Ivica Cero-večki, gradonačelnik grada Krapine Josip Horvat, predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić, žu-pan Krapinsko-zagorske županije Siniša Hajdaš Dončić, a potom je Zbor otvorio potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Damir Polančec.

Ovogodišnji 17. zagorski gospo-darski zbor, na zadovoljstvo izlaga-ča, organizatora i posjetitelja, po tre-ći put se održavao u novoj sportskoj dvorani SŠ Krapina na atraktivnom prostoru od 1.200 m2.. Na ovoj izni-mno važnoj gospodarskoj manifesta-ciji upriličen je nastup i prezentacija 50-ak obrtnika, 40-ak poduzetnika i institucija iz Krapinsko-zagorske žu-panije i susjednih županija.

Obrtnička komora Krapinsko-za-gorske županije i ove je godine sa osobitim zadovoljstvom ugostila Območnu obrtno-podjetničku zbor-nicu Šmarje pri Jelšah iz susjedne Republike Slovenije.

Okupljene uzvanike, posjetitelje i izlagače ugodno je iznenadila gastro-nomska ponuda pod nazivom »Slju-

17. ZAGORSKI GOSPODARSKI ZBOR

Velika manifestacija poduzetništva

Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije kao organizator te Hrvatska gospodarska komora – Županijska komora Krapina, Krapinsko-

zagorska županija i Grad Krapina kao suorganizatori, pripremili su 17. zagorski gospodarski zbor, koji se održavao od 9. do 12. rujna 2009. u

Krapini, u okviru Tjedna kajkavske kulture Krapina 2009.

bljivanje zagorskih vina i autohtonih zagorskih specijaliteta«. Tijekom tra-janja gospodarskog zbora u organi-zaciji Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije posjetiteljima su u terminu od 16,00 sati do 19,00 sati pružane besplatne obrtničke usluge frizerskih salona i kozmetičke uslu-ge učenica Srednje škole Oroslavje, smjera – kozmetičar.

Obrtnička komora Krapinsko-za-gorske županije je i ove godine s

ciljem promidžbe i prezentacije, po-sjetiteljima svakodnevno pripremila prezentaciju tradicijskih i umjetnič-kih obrta Ceha tradicijskih i umjet-ničkih obrta. U sklopu 17. zagor-skog gospodarskog zbora 10. rujna 2009. u organizaciji Obrtničke ko-more Krapinsko-zagorske županije i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područna služba Krapina održan je okrugli stol na temu »Strukovno obrazovanje i tržište rada«.

Predsjednik HOK-a Topić, potpredsjednik Vlade Polančec i predsjednik OK Krapina Ranogajec

www.hok.hr

ŽUPANIJE14 Obrtničke novine rujan 2009.

OK LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE53000 GOSPIĆ Ulica Ante Starčevića 17

LIČKO-SENJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 053/573 012Telefaks: 053/573 012

E-mail: ok.gospic@hok.hrPredsjednica: Ana Šerić-Konjikovac

Tajnica: Ankica ŠubarićSTRANICU PRIPREMIO: Željko Mataija

IX.GOSPIĆ

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA

OK MEĐIMURSKE ŽUPANIJE40000 ČAKOVEC Park R. Kropeka 1

Telefon: 040/312 643Telefaks: 040/312 643

E-mail: ok.cakovec@hok.hrPredsjednik: Slavko Faltak

Tajnik: Anđelko CrnčecSTRANICU PRIPREMIO: Robert Varga

ČAKOVECXX.

38. MEĐUNARODNI SENJSKI lJETNI KARNEVAl

Senjski ugostitelji pridonijeli karnevalskoj atmosferi

Prvi put od 2000. godine senjski su ugostitelji na ljetnom karnevalu zablistali pred mnoštvom turista, svojom bogatom

gastronomskom ponudom. Dogodilo se to na inicijativu Sekcije ugostitelja i Udruženja obrtnika

Jedno od najatraktivnijih ljetnih zbivanja na sjevernom dijelu Jadran-ske obale je svakako Međunarodni senjski ljetni karneval. Ove godine održan je 38. put pod pokroviteljstvom Grada Senja,

čemu su golem doprinos dali senjski obrtnici, posebno ugostitelji. Na-stupilo je oko tri tisuće maškara plijeneći pozornost oko 12 tisuća gle-datelja, među kojima najviše turista.

Nakon što je niz godina domicilna ugostiteljska usluga bila zane-marena, odnosno potisnuta od ugostiteljskih subjekata izvan grada pod Nehajem, ove godine Grad Senj i Turistička zajednica grada kao organizatori su odlučili čvršće stati uz svoje obrtnike.

– Inicijativa je krenula iz Sekcije ugostitelja i samog Udruženja obrt-nika i uspjeh nije izostao. Uvažena je činjenica da se u dane ljetnog karnevala broj gostiju u Senju višestruko poveća te da karnevalska povorka ima više od 3000 sudioni-ka. Zadovoljni smo jer je ovo prvi put od 2000. godine da se na ovakav način organiziraju naši ugostiteljski subjekti i pred-stavlja bogata ga-stronomska ponu-da tisućama ljudi – kaže tajnica UO Senj Anita Lopac. Tisuće sudionika ljetnog karnevala

Prigodnom svečanošću u Udruženju obrtnika Gospić i uz skroman poklon obrtnici

su poželjeli uživanje u zasluženoj mirovini kolegi Josipu Brezoviću, popularnom dimnjačaru Pepiju. Uz dimnjake i krovove proveo je pola stoljeća, postao prepoznatljivost grada i ispunjenje želja prolazni-ka koji bi se znali uhvatiti za gumb kada ga sretnu.

Sva ta sjećanja, posebno gesta obrtnika koji su ga jedini ispratili,

POPUlARNI PEPI U MIROVINI

Pola stoljeća uz ličke dimnjake

Uz dimnjake i krovove proveo je Pepi pola stoljeća, postao

prepoznatljivost grada i ispunjenje želja prolaznika koji

bi se znali uhvatiti za gumb kada ga sretnu

Prigodni poklon Pepiju uručio je Marko Sokolić

natjerala je suzu u oko. Više od riječi govorila je o ljubavi prema poslu i onome što je radio. Da se

život može vratiti ponovo bih, kaže, bio dimnjačar.

Prisjeća se završetka zanata u Dugoj Resi početkom pedesetih godina prošlog stoljeća, rada za privatnika na mjestu dimnjačar-skog pomoćnika i dolaska u Gospić 1959. godine.

– Vlastiti obrt otvorio sam devet godina kasnije i punih četrdeset obi-lazio krovove i tavane diljem Like. Tijekom rada nisam imao ozljeda, ali je bilo kritičnih situacija jer sam dva puta skliznuo s krova, a spasi-li su me snjegobrani. Smiješno mi dođe kad se sjetim da sam nastra-dao i polomio se berući trešnje, a ne čisteći dimnjake. Žao mi je da za posao dimnjačara nema više inte-resa, iako je riječ o zanimanju koje je ovdje nužno i ima perspektivu – kaže Brezović.

Talijani s područja Genove, njih četrdesetak, ostali su zatečeni ponudom i doživljajem za vrijeme četverodnevnog boravka u Gospiću koji im je prire-dio restoran Maki i vlasnik Marko Sokolić. Posjetili su Plitvička jezera, spu-štali se brodom kanjonom rijeke Zrmanje, prošli Gacku dolinu s izvorima rijeke Gacke i ribogojilištem Leko, te obišli utočište za medvjeđu siročad u Kuterevu, svetište u Krasnu kao i siranu Runolist.

– Njihov boravak je još jedan od dokaza da Lika ima ponudu zanimljivu stra-nim gostima koju turistički djelatnici moraju dodatno unaprijediti – kaže Sokolić.

lIČKE lJEPOTE I GOSTOPRIMSTVO

Talijani na izvorima Gacke

Gosti iz Genove zadivljeni ljepotom i ponudom

Na zajedničkom izlagačkom pro-storu Obrtničke komore Međi-murske županije i Međimurske

županije veličine 90 m2 na jesenskom sajmu u Gudovcu od 11. do 13. rujna 2009. godine izlagali su »Lamela« – strojobravarski obrt iz Gornje Dubra-ve, Izrada metalnih proizvoda Varga iz Strahoninca, »ISM-vage Buković« iz Donjeg Mihaljevca, Strojarstvo Branilović iz Čakovca, Krojački obrt »KOP« iz Murskog Središća, Pahek Alatnica iz Čakovca, Bačvarija Srnec iz Nedelišća i Krojački obrt Zgrebec iz Gornjeg Kuršanca. Tako su na me-đimurskom štandu u paviljonu broj 8, posjetitelji mogli vidjeti lamele i disk pločice; kovane, inox i aluminijske ograde, najrazličitije vrste vaga, ko-munalnu opremu i kotlove za peče-nje rakije, zaštitnu odjeću, sustav za obranu od tuče; drvene bačve i žen-sku, mušku i dječju trikotažu.

Zahvaljujući zajedničkoj organi-zaciji i sufinanciranju Obrtničke ko-more i Međimurske županije, nastup na zajedničkom prostoru za međi-murske obrtnike bio je besplatan. Mogućnost sufinanciranja vanjskog izložbenog prostora od Obrtničke komore Međimurske županije iskori-stili su i Radionica kolača »Monika« iz Ivanovca, »Metal-Ko« iz Svetog

MEĐIMURCI NA SAJMU U GUDOVCU

Međimurski obrtnici besplatno na zajedničkom štandu

Jesenski bjelovarski sajam u Gudovcu ima posebno mjesto u kalendaru sajamskih manifestacija. To je sasvim opravdano jer

je ove godine zajednički izložbeni prostor Obrtničke komore Međimurske županije i Međimurske županije od 90 m2 bio jedan

od najposjećenijih štandova na sajmu

Urbana i »Monting« iz Ivanovca.Odlična povratna informacija i zado-voljstvo naših obrtnika nastupom na sajmu, rezultat je prije svega dobro osmišljenog i ciljanog nastupa, odlič-ne lokacije samog izlagačkog prosto-ra, što se postiglo pravovremenom rezervacijom prostora i onog najvaž-nijeg – kvalitetnih proizvoda naših izlagača namijenjenih u prvom redu poljoprivrednicima. Inače, na ovogo-

dišnjem 17. jesenskom međunarod-nom bjelovarskom sajmu u društvu oko 500 izlagača iz desetak europ-skih zemalja, predstavilo se ukupno 28 izlagača iz Međimurske županije od kojih čak 18 obrtnika, a unatoč recesiji, organizatori bilježe najveći interes izlagača koji su nastupali na ovoj najvećoj agrarnoj manifestaciji u Hrvatskoj, koju je posjetilo više od 55 tisuća posjetitelja.

Međimurci među najposjećenijima

u Gudovcu

Informatičko osposobljavanje

Obrtnička komora Međimurske županije u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva organizirat će tečaj informa-

tičkog osposobljavanja. Tečaj je namijenjen obrtnicima-informatičkim početnicima, ali i svi-

ma onima koji žele steći i unaprijediti svoju informatičku izobrazbu. Zainteresirani obrtnici mogu se prijaviti u Obrtničkoj komori Me-

đimurske županije, Park Rudolfa Kropeka 1, Čakovec, tel/fax 312-643 gdje će dobiti i detaljne informacije o načinu provođenja tečaja. Obavijest o održavanju tečaja bit će objavljena na web stranici Ko-more.

UPRAVNI ODBOR O »KRIZNOM POREZU«

Plaće nemamo, naknade nemamo, porez imamo

U povodu medijskih napisa i javno iznesenih stavova duž-

nosnika hrvatske državne vlasti o mogućnosti i potrebi uvođenja »kriznog poreza« obrtnicima, ra-spravljao je i Upravni odbor Obrt-ničke komore Međimurja.

Podržani su stavovi predsjed-nika Hrvatske obrtničke komore gosp. Mate Topića o mogućnosti uvođenja kriznog poreza, iznijetih u članku objavljenom na internet-skoj stranici HOK-a 26. 08. 2009.

godine, te je upozoreno na niz činjenica i argumenata koji govo-re u prilog tome da se obrtnicima krizni porez ne bi smio uvesti.

Upravni odbor je mišljenja da je protivno našim poreznim pro-pisima, standardima i principima »krizni porez« razrezati i obrtni-cima-poslodavcima te izražava nadu kako će porezni stručnjaci uvidjeti da bi to bio pogrešan po-tez i u slučaju obrtnika sigurno protuustavan pravni akt.

TEČAJ

www.hok.hr

Obrtničke novine / veljača 2009. 15ŽUPANIJE 15Obrtničke novine rujan 2009.

PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA

OK PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE51000 RIJEKA Zanonova 1/III

Telefon: 051/325 599 Telefaks: 051/325 590

E-mail: ok.rijeka@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-rijeka.hrPredsjednik: Boris Vukelić

Tajnik: Željko DimitrićSTRANICU PRIPREMIO: Željko Dimitrić

RIJEKAVIII.

OK OSJEČKO- BARANJSKE ŽUPANIJE31000 OSIJEK Svilajska 35/2

OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA

Telefon: 031/310 160

Telefaks: 031/310 161

E-mail: ok.osijek@hok.hrWeb: www.okobz.hrPredsjednik: Karlo Mišković

Tajnica: Blaženka Bogdan

STRANICU PRIPREMILA: Ivana Rab-Guljaš

OSIJEK

XIV.

U organizaciji Udruženja obrtni-ka Vrbovsko, završila je ljetna

akcija – obrtnici svom Gradu. Akcija, čija vrijednost iznosi

45.000 kuna, ima financijsku po-dršku Primorsko-goranske župani-je koja je za tu namjeru Udruženju odobrila 10.000,00 kuna. Donira-nim sredstvima kupljene su nove stolice za severinsku blagovaoni-cu, a uređeni su zidovi i obojana je stolarija. Provedena na zasada-

VRBOVSKO – OBRTNICI SVOM GRADU

Obnovljeni vrtići i škola

Udruženje poziva sve zainteresirane da detaljnije informacije o programi-ma potraže u Udruženju obrtnika Rijeka, Vukovarska 21, tel. 051 37 21 44, e-mail: uo-rijeka@hok.hr ili na web stranici Udruženja www.obrtnici-rijeka.hr

Udruženje obrtnika Rijeka nakon ljetne stanke nastavlja s realizacijom pro-grama »DANI OTVORENIH VRATA«, brojnim seminarima čije teme mogu biti od velike koristi obrtnicima u povećanju njihove konkurentnosti. Semi-nari i tečajevi, koje će voditi ugledni stručnjaci, održat će se prema sljede-ćem rasporedu:

Kada sam prije više od četvrt sto-ljeća, tek učlanjen u Udruženje obrtnika Opatija, prisustvovao

jednoj svečanosti dodjele nagrada, začuđujuće i gotovo nedostižnom mi je zazvučala nagrada u povodu 25 godina obrtničkog djelovanja. Hej! 25 godina, di je to? – upitao se tada Ago Žerić, staklar iz Voloska, ovogodišnji laureat koji je za četvrtstoljetni obrt-nički staž od Obrtničke komore Pri-morsko-goranske županije nagrađen Nagradom za životno djelo.

– I da mi je netko rekao prije 30 godina da ću sve ovo što sam do sada napravio i napraviti, ne bih mu vjerovao, nasmijao bih se. Ja sam došao ovdje iz Bihaća sa sportskom torbom. Nije me bilo sramota raditi, znao sam i volio raditi. Bio sam za-dnji završeni VKV staklar u Rijeci. To sam zvanje stekao u građevinskoj školi 1976. godine. Nakon te, moje generacije, prestalo se sa školova-njem u toj struci i zato možda ona nije ni napredovala koliko su neke druge.To je velika šteta – reći će Žerić.

– Staklar nije samo promijeniti polomljeno staklo na prozoru. Da-nas se proizvode i ugrađuju termo-izolacijska stakla, debela stakla,

AGO ŽERIĆ, STAKlAR – DOBITNIK NAGRADE ZA ŽIVOTNO DJElO

Volim staklarsku struku!Uvjeren je Ago Žerić da zanat

neće izumrijeti. Uvijek će trebati promijeniti okvir na slici, ogledalu, a i termoizolacijsko

staklo vremenom pobijeli, zamagli, mora se zamijeniti

obrađena. Danas staklarstvo manje počiva na zanatskoj vještini, a više na znanju i tehnologiji, strojevima za pranje, sušenje, spajanje.

U obrtničke vode Agu Žerića odve-le su okolnosti s kojima se u tadaš-njem udruženom radu nije mogao po-miriti. Nakon 10 godina provedenih u riječkoj »Stakloplastici« dao je otkaz i otvorio samostalnu staklarsku radnju u Matuljima. Napominje, početak nije bio lagan, u četiri je godine morao promijeniti tri poslovna prostora.

Kao obrtnik imate uspone i pado-ve, odgovara Žerić na pitanje s čime se sve morao nositi u svom obrtnič-kom životu. – Imate dana kada vam ne ide, pa ne ide, a onda vam neke stvari idu same po sebi. Nije uvijek

presudno ni znanje niti iskustvo. Nekad morate imati i sreće. Najveći su problemi danas naplate koje ne možete riješiti ni sudskim putem. Ali najtužnije je što morate ići na sud, utužiti, izložiti se novom trošku kako biste mogli otpisati potraživanje.

Komorski sustav pomogne obrtni-ku, ali ne u tolikoj mjeri da se potpu-no oslonite na sustav, no pruža vam osnovne informacije koje ne znate, ne možete dokučiti ili nemate vre-mena. Od samog osnutka član sam opatijskog Udruženja, a po tijelima sam bio angažiran. Od kada su sin i kći počeli raditi sa mnom, nalazim više vremena za Udruženje, odla-ske na sastanke.

– Nagrada me razveselila, prem-da, nagradama nikada nisam prida-vao značaj. Ja sam volio tu struku i još je volim, iako sada pomalo po-stajem zasićen. Struka kao struka je interesantna, ima neograničene mogućnosti i pruža zadovoljstvo. Na primjer, kada je hotel Ambasa-dor u Opatiji izgorio, mi smo u mje-sec dana uspjeli napraviti tisuću i dvije-tri stotine kvadrata termopan stakala i ugraditi ih. Kada je bilo otvorenje, bilo je lijepo osjetiti to za-dovoljstvo da ste ostavili nešto iza sebe. Dosta je hotela u Opatiji i po otocima kojima smo dali svoj pečat, opremili smo priličan broj objekata.

Uz sina i kći, Žerić u svom obrtu zapošljava još tri djelatnika i ne izo-stavlja spomenuti ni suprugu koja mu pomaže oko admnistrativnih po-slova kada zatreba.

Okvir mora pristajati na sliku kao odijelo čovjeku

 Marketing u funkciji razvoja, stvaranje marke odrednica uspjeha – 23. 9. srijeda

 Brza gradnja – 16. 10. petak Mirenje – alternativni način rješavanja sporova – 2. 10. petak Elektroničko poslovanje u obrtu – 7. 10. srijeda Poslovno planiranje i izrada planova – 14. 10. srijeda Poslovna udruživanja i zajednički nastup na tržištu – klasteri,

zadruge – 27. 10. srijeda Demonstracija frizura, kozmetike – 25. 10. nedjelja Niskoenergetska gradnja – pasivna kuća kao standard

gradnje – 28. 10. srijeda Javna nabava – 30. 10. petak

ma vrijedne ideje kolega obrtnika iz Udruženja obrtnika Rijeka, obu-hvaća vlastiti angažman obrtnika ili donirana sredstva. Tako su za ovu akciju vrbovštanski obrtnici odlučili pomoći najmlađima, i to vrtićancima kojima su obnovili vr-tićke odaje u Vrbovskom i Moravi-cama, te u Osnovnoj školi Severin na Kupi prostor blagovaonice. U vrbovštanskom vrtiću uređeni su zidovi i parketi.

OSNOVNA OBUKA ZA MIRITElJE

Sedamnaest novih miriteljaMiritelj je osoba koja mora biti nepristrana, učinkovita, mora

poštovati načelo povjerljivosti i podržavati kreativnost stranaka

koje su same odgovorne za donesene odluke, istaknuto je

tijekom obuke

U Obrtničkoj komori Osječko-baranjske županije od 31. kolovoza do 4. rujna održana

je osnovna obuka za miritelje, koju je pohađalo sedamnaest sudionika iz nekoliko slavonskih županija. Mi-riteljskim vještinama podučavali su ih treneri za miritelje Nina Betetto i Rudi Tavčar. Osnovni je petodnevni seminar obuhvatio, između ostalo-ga, obilježja alternativnih metoda rješavanja sporova, pravnu pozadi-nu medijacije, njezine faze i osnov-na načela, korištenje transakcijske analize u medijaciji, razumijeva-nje motivacije klijenta u medijaciji, strukturu konflikta, vještinu i tehnike koje se koriste u medijaciji, prego-varanje, etičke dileme, te simulaciju medijacije.

Na osnovnoj obuci za miritelje

Žel

jko

Bel

ajdž

ićUdruženje obrtnika Našice orga-niziralo je 5. rujna, u sklopu fe-

stivala Dani slavonske šume, Obrt-ničku izložbu. Trinaestero je obrtnika izložilo jestive suvenire od sušenog voća, suvenire inspirirane narodnim rukotvorinama, bačve i bačvice od slavonskog hrasta, galanteriju od

DANI SlAVONSKE ŠUME U NAŠICAMA

Izložba našičkih obrtnika

Na obrtničkoj izložbi u Našicama

Osječko-baranjska županija objavila je javni poziv za podnošenje zahtjeva za dodjelu investicijske potpore za kapitalna ulaganja u ra-zvoj obrtništva na području Osječko-baranjske županije u 2009. go-dini. Javni poziv i obrazac zahtjeva nalaze se na internetskoj stranici www.obz.hr. Zahtjevi s propisanom dokumentacijom u privitku predaju se Upravnom odjelu za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranj-ske županije, Osijek, Trg Ante Starčevića 1/II, a sve potrebne informa-cije mogu se dobiti na telefon 221-563.

JAVNI POZIV

Potpora za kapitalna ulaganja

Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva, održan od 11. do 13. rujna u okviru 44. vinkovačkih je-

seni, privukao je i obrtnike iz Osječko-baranjske županije. Uz potporu Obrtničke komore Osječko-baranjske županije,

na Sajmu je izlagalo šest obrtnika iz Osijeka, Đakova i Pu-nitovaca, koji su izložili ručno izrađene suvenire i odjevne predmete, kotlove i suvenire, električni alat, odjeću, te pred-stavili graversku djelatnost i proizvodnju cvijeća i grmlja.

VINKOVAČKI JESENSKI SAJAM

Izlagali i obrtnici iz Osječko-baranjske županije

Zanimanje miritelja jako je cije-njeno u javnosti. Miritelj je osoba koja mora biti nepristrana, učin-kovita, mora poštovati načelo po-vjerljivosti i podržavati kreativnost stranaka koje su same odgovorne za donesene odluke, istaknuto je tijekom obuke.

Inače, od ožujka 2009. godine održava se niz osnovnih i napred-

nih treninga mirenja koje vode me-đunarodni stručnjaci za mirenje, s ciljem razvoja miriteljskih vještina. Glavni je korisnik projekta Ministar-stvo pravosuđa RH, dok su dionici projekta centri za mirenje Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske udruge za mirenje.

slavonskog drveta, zaštitnu opre-mu, sadnice ukrasnog bilja, šumar-ski i ribički pribor… Organiziranje 3. izložbe pomogla je Obrtnička ko-mora Osječko-baranjske županije, koja je Udruženju obrtnika Našice donirala sedam štandova veličine tri puta tri metra. Ističući bogatu i

dugu tradiciju našič-kog obrtništva i or-ganiziranja obrtničkih izložbi, Zoran Vitez, tajnik Udruženja obrt-nika Našice, spomi-nje knjigu Leona Ma-jera »Iz mog šatora«. U njoj autor, naime, u pripovijetci »Antuno-vo«, na živopisan na-čin iznosi svoje sjeća-nje na obilje ponude Antunovskog vašara 1930. godine. Obrt-nička je izložba odr-žana i 1960. godine, te uoči Domovinskog rata.

Dani otvorenih vrata

www.hok.hr

ŽUPANIJE16 Obrtničke novine rujan 2009.

POŽEŠKO-SLAVONSKA ŽUPANIJAPOŽEGA

XI.OK POŽEŠKO-SLAVONSKE ŽUPANIJE34000 POŽEGA Dr. Franje Tuđmana 9

Telefon: 034/272 457 Telefaks: 034/272 457

E-mail: ok.pozega@hok.hrPredsjednik: Ivan Bulić

Tajnik: Zvonko MartinovićSTRANICU PRIPREMIO: Slaven Paponja

SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA

OK SPLITSKO- DALMATINSKE ŽUPANIJE21000 SPLIT Ruđera Boškovića 28-30

Telefon: 021/470 114Telefaks: 021/470 115

E-mail: ok.split@hok.hrPredsjednik: Dražan Krolo

Tajnica: Katja ŠabićSTRANICU PRIPREMILA: Nada Brezec

SPLITXVII.

Državni tajnik I. Mujo i dožupan Ž. Jakopović

POTICAJI ZA KONTINENTAlNI TURIZAM

U županiju stiglo 700.000 kuna

Šesnaest korisnika bespovrat-nih sredstava Ministarstva tu-rizma RH, u Požegi je dobilo

ugovore o potpori za kandidirane projekte.

Riječ je o korisnicima s područja Požeško-slavonske županije koji su dobili ukupno 700.000 kuna poticaja iz spomenutoga ministar-stva.

Ugovore, u kojima stoji da će ko-risnici avansno dobiti polovicu sred-stava, a ostatak nakon prilaganja računa za troškove realizacije pro-jekta, uručio im je Ivo Mujo, državni tajnik u Ministarstvu turizma.

Uz njega, okupljene predstavni-ke obiteljskih poljoprivrednih gos-podarstava, pozdravila je i Tanja Novotni, ravnateljica Uprave za kontinentalni turizam te Ivan Bu-lić, predsjednik Obrtničke komore Požeško-slavonske županije. Do-maćin tog događaja u Županijskoj

vijećnici bio je Željko Jakopović, županov zamjenik za gospodar-stvo, koji je pozdravio sve oku-

pljene i u ime poslovno odsutnoga požeško-slavonskoga župana Ma-rijana Aladrovića.

Predsjednik Obrtničke komore Požeško-slavonske županije,

Ivan Bulić uputio je požeško-sla-vonskom županu Marijanu Ala-droviću dopis, odnosno prijedlog mjera kojima bi se u suradnji s gradovima i općinama te drugim institucijama moglo pomoći po-žeškom obrtništvu.

U prijedlogu se navodi kako bi se zaustavljanje pada broja obrt-nika moglo spriječiti, primjerice, putem sufinanciranja troškova osnivanja obrta i upravne pristoj-be, zatim kroz dodjelu povoljnijih kredita poduzetnicima, subvenci-oniranje kamata na poduzetnič-ke kredite, dodjelu nepovratnih potpora tradicijskim, deficitarnim proizvodnim obrtima i obrtima koji zapošljavaju osobe s inva-

Novi župan Aladrović obećao pomoć

Budući da je ovoga ljeta došlo do promjene u vrhu Požeško-slavonske županije, čelnici Obrtničke komore očekivano su

upoznali novoga župana sa stanjem. Župan Aladrović obećao im je pomoć u granicama svojih mogućnosti

PRIJEDlOG MJERA ZA OBRTNIŠTVO

liditetom te kroz druge potpore, stipendiranje naučnika, poticanje brže prekvalifikacije, poticajnije i povoljnije uvjete u poduzetničkim zonama i slično.

Novi požeško-slavonski župan upoznat je detaljno i s najčešćom problematikom obrtnika, ali i s najznačajnijim projektima Obrt-ničke komore, koje će Požeško-slavonska županija poduprijeti.

Budući da je ovoga ljeta doš-lo do promjene u vrhu Požeš-ko-slavonske županije, čelnici Obrtničke komore očekivano su upoznali novoga župana sa sta-njem. Župan Aladrović obećao im je pomoć u granicama svojih mogućnosti. Suradnja između te dvije institucije sada bi trebala biti znatno bolja.

Prijave za majstorski ispitObrtnička komora Požeško-sla-

vonske županije nastavlja s edukacijom svojih članova. Tako će ove jeseni organizirati novi krug polaganja majstorskih ispita za ku-hare, natkonobare, frizere, auto-mehaničare, zidare, trgovce i sva

druga zanimanja za koja se pokaže interes. Prijave za majstorske ispite primaju se u prostorijama Obrtnič-ke komore kod Franciska Didovića, višeg stručnog savjetnika Komore. Podsjetimo, početkom ljeta diplome su primila 43 majstora.

Na Vinkovačkom jesenskom sajmu gospodarstva i obrt-

ništva Obrtničku komoru Požeš-ko-slavonske županije predstav-ljali su Autolimarija Jelušić, koja se bavi uslugom popravaka i

bojanja motornih vozila te Servis Jelušić, koji se bavi opremanjem ugostiteljskih objekata te servi-siranjem ugostiteljske opreme, rashladnih uređaja i kućanskih aparata. Na Zagrebačkom vele-

sajmu, odnosno 51. međunarod-nom obrtničkom sajmu, požešku su Obrtničku komoru predstavlja-li obrt za kovanje i obradu metala Baja te obrt za proizvodnju i uslu-ge Veić.

Požežani idu na sajmove

S izložbenog prostora obrta Mozaik na zajedničkom izlož-benom štandu OK Splitsko-

dalmatinske županije na 51. MOS-u – njegov vlasnik Neven Drpić iz Pu-čišća na Braču, nije se smio uda-ljavati. Svako malo znatiželjni po-sjetitelji i kupci raspitivali bi se na Mozaikovom štandu o proizvodima, načinu njihove izrade i upotrebe, razgledavali bi izloške ili kupovali predmete koje proizvodi ovaj obrt kao predmete za ukras ili svakod-nevnu upotrebu.

Brački kamen osnovna je siro-vina iz koje nastaju male i velike zdjele za voće, vaze, pepeljare, svijećnjaci, mužari, križevi, razne »škatulje«… čak i malene brodice,

Brački kamen zablistao na MOS-u Na Zagrebač-

kom vele-sajmu 17. rujna svečano su dodi-jeljena priznanja za cjelovitost mar-ketinškog nastupa na 85. jesenskom međunarodnom zagrebačkom vele-sajmu, kao i nagra-de »Vrijedne ruke« izlagačima na 51. MOS-u, koje do-djeljuje Ministar-stvo gospodarstva, rada i poduzetniš-tva.

U skupini obrt-ništva Priznanje i kristalna skulptura za najvišu razinu oblikovanja i najbolje ideje u rješavanju prezentacije pripala je Obrtničkoj komori Splitsko-dalmatinske županije.

Vrijedno priznanje na 51. MOS-u

ukupno oko 400 različitih proizvoda, a sve se proizvodi u krugu obitelji u Pučišćima, bračkoj općini sa neko-liko tisuća stanovnika poznatoj po obradi bračkog kamena i po jedinoj specijaliziranoj klesarskoj srednjoj školi, koja ove godine obilježava svoju stogodišnjicu.

Ovaj je obrt prvi put na zagre-bačkom MOS-u – kako kaže nje-gov vlasnik – da bi proširio tržište i prodao dio robe na jesen i zimu. Tijekom ljeta za plasman nema problema – sve se proda na dva štanda na Braču – u Pučišćima u i Bolu, kao i u velikom broju suve-nirnica i trgovina uzduž Jadrana. Svi proizvodi imaju dobru prođu na hrvatskom tržištu, a Drpić očekuje

da će se nova tržišta za suvenire i male uporabne predmete otvoriti tek kad Hrvatska uđe u Europsku uniju.

Zasad ne planira izvoziti svoje proizvode, jer, kako kaže, postupak pripreme sve potrebne dokumenta-cije za izvoz dugotrajan je i skup jer traži mnogo radnog vremena, kojeg nemaju zasad četiri zaposlenika ovog obiteljskog obrta.

Mozaik kao obrt za čiji asortiman vlada potražnja rado bi se širio da u Pučišćima postoji industrijska zona. Premda je svaki primjerak Moza-ikovih proizvoda jedinstven jer ga obilježavaju jedinstvene šare i tek-stura kamena i tajne završnih po-teza kamenorezačkog zanata – tek bi povećana proizvodnja bila pravi odgovor na veliku potražnju.

Nisu samo potrošači jedini suci koji govore u prilog ovoj jedinstve-noj proizvodnji – na ovogodišnjem sajmu hrvatskih suvenira Kvarner EXPO 2009 održanoj u Opatiji početkom travnja obrt Mozaik do-bio je treću nagradu, dok već pet proizvoda ovog obrta ima oznaku »hrvatski otočni proizvod«, koju tradicijskim i inovativnim proizvodi-ma koje proizvode otočni proizvo-đači dodjeljuje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u cilju po-ticanja razvoja otočne proizvodnje kroz prepoznatljivost i jačanje kon-kurentnosti otočnih proizvoda na tržištu.

Bjelina bračkog kamena na Velesajmu

Štand OK Split zasluženo dobio priznanje

www.hok.hr

Obrtničke novine / veljača 2009. 17ŽUPANIJE 17Obrtničke novine rujan 2009.

OK ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE22000 ŠIBENIK Ulica Stjepana Radića 77 a

ŠIBENSKO-KNINSKA ŽUPANIJA

Telefon: 022/311 715Telefaks: 022/336 641

E-mail: ok.sibenik@hok.hrPredsjednik: Ante Mihić

Tajnik: Slaven JakelićSTRANICU PRIPREMIO: Nikola Urukalo

ŠIBENIK

XV.

SISAČKO-MOSLAVAČKA ŽUPANIJA

OK SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE44000 SISAK Ulica Ante Starčevića 13

Telefon: 044/521 134

Telefaks: 044/522 487

E-mail: ok.sisak@hok.hrWeb: www.ok-smz.hrPredsjednik: Željko Vrbanus

Tajnik: Violeta Jelić

STRANICU PRIPREMIO: Siniša Vidović

SISAKIII.

OBRTNIČKA ZANIMANJA

Slab odaziv srednjoškolaca

Trend slabog odaziva novih srednjoškolaca nekim

»obrtničkim« zanimanjima nastavljen je i ove godine.

Nakon završetka jesenskog upisnog roka postalo je jasno da učenici završnih razreda osnovnih škola i oni koji ih u

izboru zanimanja usmjeravaju i dalje izbjegavaju deficitarna zanimanja, upravo ona koja na tržištu rada nedostaju, te,

dakle, jamče daleko lakšu potragu za zaposlenjem

Industrijsko-obrtnička škola u Si-sku ove godine nije upisala ni jednog autolimara, ni bravara,

dok je primjerice plinoinstalatera upisano i više nego što je škola pla-nirala.

Srednja škola Viktorovac, isto je tako tradicionalno popunila svoja zanimanja. Frizera, kuhara i kono-bara upisano je čak i nešto više od planiranog.

Obrtnička škola Sisak nije upi-sala ni jednog krovopokrivača, te-sara, klesara ni dimnjačara, a čak ni u relativno traženom zanimanju fotografa, nije posve ispunjen škol-ski plan.

Naime, upisan je jedan uče-nik manje od planiranog. Srednja

škola Novska upisala je najmanje krojača, a najviše prodavača, što je skupina kod koje je posve popu-njena kvota.

U tehničkoj školi Kutina nije po-sve ispunjen upisni plan, ali je oda-ziv novih srednjoškolaca ipak prilič-no dobar.

U Srednjoj školi Glina, od željenih 8 upisan je samo jedan elektrome-

haničar, dok su zanimanja elektro-instalater i autoelektričar polovično popunjena.

Svakako je vrijedno spomenuti da je POK uložio velik napor i na populariziranju i stipendiranju defi-citarnih zanimanja što, uz činjenicu da su ta zanimanja kraći put do osi-guranja egzistencije, ipak nije bilo dovoljno.

Prezentacija tradicijskog obrta

Zahvaljujući dobroj suradnji s organizatorima, a ponajprije

zahvaljujući svojem ugledu, obrt-ništvo Sisačko-moslavačke župa-nije postalo je neizostavnim dijelom svih manifestacija koje se tijekom godine organiziraju na području županije. Bez obrtnika, predstav-nika tradicionalnih zanimanja, ne-moguće je zamisliti sisački Sajam cvijeća, petrinjsku Promenadu kroz povijest, novljanske Ljetne priredbe. Vjerojatno najdalje u toj suradnji otišao je grad Kutina, koji je organizaciju najzahtjevnije i naj-važnije gradske manifestacije »Pe-trovo – slavlje kutinsko« prepustio gradskom Udruženju obrtnika.

Obrtnici su svoj veliki doprinos dali i nedavno održanoj, trećoj »Keltskoj noći« u Sisku, u organi-

NA ŽUPANIJSKIM MANIFESTACIJAMA

Obrtnici neizostavnizaciji Turističke zajednice grada Siska.

Veličanstvena večer koju su mnogobrojni gosti i domaće sta-novništvo ogromnim posjetom uči-nili spektakularnom, bila je i sjajna prigoda za prezentaciju obrtnika koji su u povijest grada Siska za-uvijek utkani. Sigurno je da bi za obrtnike, predstavnike tradicijskih zanata bilo daleko bolje da sama manifestacija traje dulje jer bi onda i komercijalni efekt nastupa na njoj bio daleko veći.

Tradicionalni obrt svoje mjesto našao je i u tradicionalnoj »Vo-loderskoj jeseni«, a mnogi će obrtnici reći da najbolje posluju na manifestaciji koja je tek pred nama – »Kestenijadi« u Hrvat-skoj Kostajnici.

Tijekom ove godine održana su do sada, tri ciklusa ispita o stručnoj os-posobljenosti, na kojima je 47 osoba steklo zanimanja jednostavnije

složenosti. Najviše je kandidata položilo ispite za jednostavna ugostiteljska zanimanja ili u pripremi jednostavnijih jela i slastica. Većina će od njih raditi ili voditi poslovanje u svojim obrtima, dok su neki potražili sezonsko zapo-slenje na Jadranu.

I dalje ostaje mali broj onih koji polažu ispite za građevinska zanima-nja, kao što su armirač, izolater, keramičar, teracer i podopolagač, iako su upravo to vrlo tražena zanimanja.

Za proljetni rok majstorskih ispita u OK SMŽ prijavila su se 42 kandi-data, od kojih je 5 odustalo, pa je ispitima pristupilo 37 kandidata u 13 zanimanja, od kojih samo 4 kandidata nisu položila ispit.

Prijave za jesenski rok primale su se do 11. rujna, a sam ispit provodi se od 9. studenoga do 18. prosinca po posebnom rasporedu.

Održana tri ciklusa stručnih ispita

Obrtnička komora Šibensko-kninske županije pred-stavila je na 51. međuna-

rodnom obrtničkom sajmu, koji je održan u sklopu 85. zagrebačkog jesenskog velesajma, deset izla-gača. Na štandu površine 65 če-tvornih metara predstavljene su djelatnosti, među kojima je veliki broj onih koje su specifične upra-vo za šibenski kraj. Premijerni na-stup na Zagrebačkom velesajmu imao je obrt Zlarinka, vlasnice Kri-

ŠIBENČANI NA 51. MEĐUNARODNOM OBRTNIČKOM SAJMU

Prvi put predstavljeni zlarinski koralji

Već prvog dana sajma, štand Obrtničke komore Šibensko-kninske izazvao je veliku pozornost posjetitelja, čime se

nastavlja tradicija njihovog uspješnog izlaganja na ovoj velikoj međunarodnoj smotri

Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, odnosno, njezin Odjel za

obrazovanje organizira besplatna preda-vanja i ispite za sve pravne i fizičke oso-be zainteresirane za stjecanje licencija za prijam naučnika. Ispit, kojim se dokazuju osnovna znanja o poučavanju naučnika, održat će se 4. prosinca 2009. u Šibeniku. Prijave za ispit dostavljaju se Odjelu za obrazovanje u Obrtničkoj komori Šiben-sko-kninske županije, u Ulici Stjepana Ra-dića broj 77a ili na telefone 022/336 641 i 022/311 715. Za ispit je potrebno uplatiti iznos od 240 kuna.

Kako bi zainteresirane osobe mogle što uspješnije položiti ovaj ispit, u Obrtničkoj komori tijekom listopada i prosinca bit će organizirana i besplatna predavanja. Ona će se održavati s početkom u 19.15 sati, i to u ponedjeljak 19. listopada, četvrtak 22. listopada, ponedjeljak 26. listopada, četvrtak 29. listopada, ponedjeljak 2. stu-denog, četvrtak 5. studenog, ponedjeljak 9. studenog i četvrtak 12. studenog. Prija-ve za besplatna predavanja dostavljaju se na istu adresu kao i za ispite. Predavanja nisu uvjet za izlazak na ispit. Ispiti se pri-premaju po knjizi »Osnove radne pedago-gije«, koju su napisali mr. Olga Lui i Ivan Herceg. Svi koji prijave ispite dobivaju po jedan besplatni primjerak ove knjige.

lICENCIRANJE ZA PRIJAM NAUČNIKA

Besplatna predavanja,

knjige i ispiti

stin Ljuba s otoka Zlarina, koja se bavi izradom nakita od koralja.

Riječ je o obrtu, koji se obra-dom i izradom nakita od koralja bavi na tradicionalan način po čemu je Zlarin poznat i izvan gra-nica Hrvatske. Kao vanjski surad-nik na štandu Obrtničke komore Šibensko-kninske županije pred-stavio se i Uslužni obrt Mehanika – Čala, vlasnika Filipa Čale iz Šibenika. Ovaj izlagač izložio je opremu za parkirališta, odnosno

automatizirane rampe. Već prvog dana sajma, štand Obrtničke ko-more Šibensko-kninske izazvao je veliku pozornost posjetitelja, čime se nastavlja tradicija njiho-vog uspješnog izlaganja na ovoj velikoj međunarodnoj smotri. Podsjetimo, prošle godine štand Obrtničke komore Šibensko-kninske županije dobio je i po-sebno velesajamsko priznanje.

Uz obrte Zlarinka i Mehanika – Čala na 51. međunarodnom sajmu obrtništva još su izlagali Trgovački obrt De kok, vlasnika Mate Kokića iz Šibenika, Obrt za usluge Maslinjak, vlasnice Zvone Bašić iz Murtera, Obrt za izradu

suvenira Dalmatino, vlasnice Mir-jane Kukrić iz Pirovca, Obrt za izradu narodnih nošnji, suvenira i trgovinu Atelier Venel, vlasnice Nelice Knežević iz Vodica, Obrt za izradu narodnih odjevnih pred-meta i edukaciju Lipa, vlasnice Liposave Kuštović iz Prvić Šepu-rine, Obrt za proizvodnju i prodaju Api-herba, vlasnika Pere Antičevi-ća, Obrt za izradu suvenira Nisa, vlasnika Zorana Sinobada i Poljo-privredni obrt M&MED, vlasnika Milenka Čavline iz Knina.

Nastup na 51. međunarodnom obrtničkom sajmu u cijelosti je financirala Obrtnička komora Ši-bensko-kninske županije.

Izložbeni prostor OK Šibensko-kninske županije

Posjetitelje oduševili zlarinski koralji

www.hok.hr

ŽUPANIJE18 Obrtničke novine rujan 2009.

OK VARAŽDINSKE ŽUPANIJE42000 VARAŽDIN Vodnikova 4

Telefon: 042/320 986

Telefaks: 042/320 949

E-mail: ok.varazdin@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-vz.hrPredsjednik: Vladimir Habek

Tajnik: Ivan Vusić

STRANICU PRIPREMIO: Ivica Njegovec

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA

VARAŽDINV.

VIROVITIČKO-PODRAVSKA ŽUPANIJA

OK VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE33000 VIROVITICA Pavla Radića 3

Telefon: 033/721 258Telefaks: 033/726 028

E-mail: ok.virovitica@hok.hrPredsjednik: Josip Novogradec

Tajnik: Božidar JeremićSTRANICU PRIPREMILA: Katica Kovačević

VIROVITICAX.

U dosadašnjih 15 godina posto-janja varaždinska Obrtnička

komora bila je smještena u iznaj-mljenim prostorijama varaždinskog Udruženja obrtnika u Kukuljeviće-voj ulici, a svečanost »službenog« otvaranja novog vlastitog objekta bit će upriličena krajem godine upravo u povodu obilježavanja 15. godiš-

INVESTICIJA VRIJEDNA 2,5 MIlIJUNA KUNA

Nove prostorije obrtnicimaOd 17. kolovoza Obrtnička

komora Varaždinske županije konačno djeluje u vlastitim

prostorijama u potpuno renoviranom objektu u

Vodnikovoj 4

Nove prostorije nakon 15 godina

Počeli su radovi na izgradnji novog suvremenog zda-nja UO Ivanec, koje bi, kako se predviđa, trebalo

biti dovršeno do kraja godine. Novi Obrtnički dom na-lazit će se u sklopu suvremenog stambeno-poslovnog objekta koji gradi poduzetnička tvrtka Andrije Grabara s kojom je potpisan ugovor o zajedničkoj gradnji. U tom

će objektu ivanečki obrtnici dobiti prostorije od skoro 230 četvornih metara, a prema dogovorenoj financijskoj »konstrukciji« Udruženje obrtnika je za potrebe gradnje ustupilo zemljište, pokrit će i troškove komunalnog i vodnog doprinosa, a dio potrebnih sredstava osigurat će putem kreditnih sredstava od 400 tisuća kuna.

IVANEČKI OBRTNICI GRADE SVOJ DOM

Novo zdanje do kraja sljedeće godine

PROSlAVA DANA VIROVITIČKO-PODRAVSKE ŽUPANIJE

Prigodom proslave dvojici obrtnika uručene su Povelje zahvalnosti. Krešimir Kostelac, vlasnik obrta »Fructus«, povelju je dobio za iznimne

rezultate u razvoju poduzetništva, a Josip Kalinić, vlasnik obrta »Kalinić K+J«, za razvoj

obrtništva

U sklopu svečane sjednice Skupštine Virovitičko-podrav-ske županije, kojom je proslav-

ljen 3. rujna, Dan županije, zaslužnim pojedincima i tvrtkama za doprinos napretku županije uručena su pri-znanja. Među dobitnicima županijske Povelje zahvalnosti dva su obrtnika: Krešimir Kostelac iz Orahovice i Jo-sip Kalinić iz Virovitice.

Krešimir Kostelac, vlasnik obrta »Fructus«, čija je glavna djelatnost

Dobitnici priznanja sa županom Tolušićem i predsjednikom županijske Skupštine Novogradecom

KREŠIMIR KOSTElAC

Kostelac sa svojim vinima na sajmu Viroexpo

Koristeći pogodnosti koje im sufinanciranjem troškova

izlaganja, pružaju HOK i POK Virovitica, obrtnici su prisutni na brojnim sajamskim priredbama. Premda koriste novu tehnologiju i suvremeni sustav komunikacije putem interneta, obrtnici i tvrtke se i dalje za promidžbu, susrete i ocjenu konkurencije, međusobno povezivanje i širenje tržišta u cilju povećanja profita, najradije kori-ste sajamskim priredbama.

U organizaciji Područne obrt-ničke komore Virovitica šest obrta predstavilo se, na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Gudov-cu kraj Bjelovara. Izlagali su na zajedničkom izložbenom prostoru Virovitičko-podravske županije, koja je na tom sajmu nastupila kao »Županija partner«. Prezen-taciju gospodarstva Virovitičko-podrav-ske županije zajed-nički su organizirali HGK – Županijska komora Virovitica, Razvojna agencija VIDRA, HOK – Po-dručna obrtnička komora Virovitica i Turistička zajednica Virovitičko-podrav-ske županije.

Na Vinkovačkom jesenskom sajmu

VIROVITIČKO-PODRAVSKI OBRTNICI NA SAJMOVIMA

Virovitički obrtnici izlažu na sve strane

proizvodnja voć-nih vina, a pro-izvodi i voćne rakije i likere, po-velju je dobio za iznimne rezultate u razvoju podu-zetništva. O ka-kvoći proizvoda svjedoči četiri puta za redom osvojena titula za naj-bolje ocijenjeno vino na najvećem

ocjenjivanju vina u Hrvatskoj, sajmu Gast u Splitu. Najviša priznanja i za-dovoljstvo kupaca motivirali su Ko-stelca za ulaganje u novi proizvodni pogon i povećanje proizvodnje.

Josip Kalinić, vlasnik obrta »Ka-linić K+J« za preradu mesa sa sje-dištem u virovitičkom prigradskom naselju Sveti Đurađ, povelju je do-bio za iznimne rezultate u razvoju obrtništva.

U djelatnosti klanja, prerade i distribucije mesnih prerađevina uz članove obitelji zaposleno je još 15 djelatnika. Kalinić isključivo poslu-je s domaćim uzgajivačima stoke. Uveo je kontrolu poslovanja suklad-no europskim standardima prema načelima HACCAP-a, a proizvodi su izvrsne kakvoće o čemu svjedoči i zlatna medalja s lanjske požeške Kulenijade.

– S obzirom na to da u županiji djeluje veliki broj tvrtki, a nagrada je dodijeljena u kategoriji poduzetništva, naravno da nam to puno znači jer potvrđuje da smo, bez obzira što smo mala i mlada firma, na dobrom putu prema ostvariva-

nju naših ciljeva, što smo postigli prepoznatljivost, a naročito u županiji. Osim toga, nagrada predstavlja i veliki poticaj u daljnjem radu, naročito u ovo vrijeme recesije kada situacija na tržištu nije baš najbolja. Ovim pu-tem zahvaljujem županu Tomislavu Tolušiću i županijskoj Skupštini što su izabrali moj obrt za ovu prestižnu nagradu – izjavio je Krešimir Kostelac.

Nagrada je veliki poticaj za daljnji rad

Uručene povelje zahvalnosti

Izložbeni prostor POK-a na ovogodišnjem MOS-u

gospodarstva i obrtništva pred-stavilo se na štandu POK-a Viro-vitica čak devet obrta.

Na 85. jesenskom zagrebačkom velesajmu, od 15. do 19. rujna, a u sklopu kojega je i 51. MOS – Me-đunarodni obrtnički sajam, pred-stavilo se deset obrta u organizaciji i na zajedničkom štandu Područne obrtničke komore Virovitica. Osim obrtnika, na 50 četvornih metara izložbenog prostora, Komora je ugostila i druge izlagače s područja županije, Razvojnu agenciju Vidra i županijsku Turističku zajednicu.

Za 10. obrtnički i poduzetnički sajam u Požegi, koji će se održati krajem rujna, POK već prikuplja prijave. Jesenske sajamske ak-tivnosti obrtnika nastavljaju se i dalje kada slijedi Obrtnički sajam Istre od 8. do 11. listopada u Puli.

U sklopu ludbreških Dana Sve-te Nedjelje, tradicionalne

vjerske, gospodarske, kulturne i turističke manifestacije koja je krajem kolovoza i početkom ruj-na tijekom desetodnevnog odr-žavanja okupila oko 80 tisuća po-sjetitelja, održan je i 17. ludbreški sejem s osamdesetak izlagača iz sjeverozapadne Hrvatske. Na ovoj regionalnoj smotri najrazliči-

tijih proizvoda predstavili su se i obrtnici, proizvođači galanterije, cipela, proizvoda od kovanog že-ljeza, tekstila, suvenira, licitarskih i lončarskih proizvoda, raznih pripravaka od meda te mnoštvo drugih obrtničkih proizvoda.

Posebnu pozornost posje-titelja privukle su prezentacije starih zanata, a nisu izostale ni brojne atraktivne revije.

U SKlOPU DANA SVETE NEDJElJE U lUDBREGU ODRŽAN lUDBREŠKI SEJEM

Obrtnici prikazali stare zanate

njice postojanja Obrtničke komore Varaždinske županije.

Zgrada novog sjedišta obrtnika Varaždinske županije, koja je reno-virana i uređena od temelja do kro-va, obuhvaća ukupno 290 četvornih metara površine u čijem je podrum-skom dijelu velika hala za sastanke, u prizemlju su uredi predsjednika i

tajnika te pro-storija za prije-me i poslovne razgovore, a na tavan-skom su dijelu

uredi stručne suradnice za

obrazovanje i uredi računovodstva te prostorija novo-osnovanog Udruženja ugostitelja i turističkih djelatnika Varaždina.

Za kupnju i uređenje tvrtki »Vile barok« plaćeno je 2,5 milijuna kuna, od čega su 2,1 milijun kuna osigu-rani putem kredita Varaždinske banke, a 400 tisuća kuna vlastitim izdvajanjima.

Uz stare zanate i atraktivne modne revije

www.hok.hr

Obrtničke novine / veljača 2009. 19ŽUPANIJE 19Obrtničke novine rujan 2009.

OK VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE32100 VINKOVCI Ljudevita Gaja 17

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Telefon: 032/333 304Telefaks: 032/338 239

E-mail: ok.vinkovci@hok.hrPredsjednik: Ivan Klarić

Tajnik: Đuro KadoićSTRANICU PRIPREMILA: Anica Fridl

VUKOVAR

XVI.

U Vinkovcima se u rujnu već više od četiri desetljeća odr-žavaju »Vinkovačke jeseni«.

To je najveća i najpoznatija folklor-na, kulturna i turistička manifesta-cija Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, ali i kontinentalne Hrvatske u cjelini.

SAJAMSKA JESEN U VINKOVCIMA

U okviru »Vinkovačkih jeseni« održana dva sajma

U rujnu, u okviru »Vinkovačkih

jeseni održani su Vinkovački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva i Sajam tradicijskih obrta i

rukotvorina

U Vinkovcima čak dva sajma u rujnu

U Iloku je od 31. kolovoza do 6. rujna 2009. godine održana 42. iločka berba grožđa, tradicionalna

desetodnevna kulturna, zabavna i sportska manife-stacija pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivre-de, ribarstva i ruralnog razvoja i glavnog pokrovitelja Grada Iloka. Kako bi što bolje prezentirali svoje pro-

izvode, a posjetiteljima ponudili nešto novo, iločki su obrtnici napravili »vinsko selo« u kojem se, naravno, sve moglo kušati, ali i kupiti. Najviše je bilo različitih vina, no nije manjka-lo ni slavonskih suhomesnatih specijaliteta, kolača i slastica, suvenira i cvijeća.

42. IlOČKA BERBA GROŽĐA

Vinari napravili »vinsko selo«

Gradonačelnik Grada Iloka Miroslav Janić, primio je na razgovor pred-stavnike UO Ilok i obrtnike građevinske struke, obrtnike uslužnih dje-

latnosti – vodoinstalatere, limare, električare i ostale, kako bi mu ukazali na probleme u struci. Najveći od svih problema je rad na crno. Na području Iloka građevinske i uslužne djelatnosti u više od 50% slučajeva izvode ne-prijavljene grupe ljudi, među kojima je oko 30% ilegalne radne snage iz susjedne Srbije. Gradonačelnik je pokazao razumijevanje za problematiku obrtnika i obećao im svoju pomoć. To je i dokazao na drugom sastanku oko istog problema, održanom u prostorijama UO Ilok, na kojem su bili Ivan Klarić, predsjednik POK-a, Magdalena Prskalo, predsjednica Udruženja, te tajnici POK-a i Udruženja. Prvi korak u otkrivanju »ilegalnih« skupina bit će suradnja s građevinskom inspekcijom.

PROBlEMI IlOČKIH GRAĐEVINACA

Inspekcijom protiv »ilegalaca«

Školska godina 2009./2010. u strukovnim školama Vukovar-

sko-srijemske županije započela je sa znatno manjim od planiranog broja upisanih učenika. Sedam srednjih škola imalo je na raspo-laganju 791 slobodno mjesto, od čega je popunjeno 520 mjesta. Zadovoljni mogu biti tek u Eko-nomsko-trgovačkoj školi u Vin-kovcima gdje su popunjena sva upisna mjesta. Posebice je zabri-njavajuće u Iloku, gdje već drugu godinu za redom nije upisan ni je-dan učenik. U najvećoj, Industrij-sko-obrtničkoj školi u Vinkovcima, od planiranih 249, upisana su 203 učenika. Najbolje su popunjeni smjerovi za automehaničare, fri-zere, kuhare i konobare, dok za

UPISI U STRUKOVNE ŠKOlE

Svake godine sve manje učenika U organizaciji Grad-

skog poglavarstva, ove je godine u okviru 44. »Vinkovačkih je-

seni« po sedmi put održan Vinko-vački jesenski sajam gospodarstva i obrtništva. U tri dana, na oko 2500 četvornih metara zatvorenog i otvo-renog izložbenog prostora, svoje je proizvode i usluge predstavilo oko 120 izlagača iz cijele Hrvatske i Bo-sne i Hercegovine.

Težište sajma je na obrtništvu, poljoprivredi, prehrambenoj indu-striji i šumarstvu, a organiziran je i niz dodatnih sadržaja poput foruma i okruglih stolova namijenjenih svim izlagačima i posjetiteljima.

Treba reći kako je Obrtnička ko-mora Vukovarsko-srijemske župa-nije osigurala prostor za obrtnike izlagače ostalih triju županijskih udruženja, no prostor je koristilo samo šest obrtnika UO Županja.

Nešto manji po broju izlagača, ali ne i manje važan, održan je Sajam tradicijskih obrta i rukotvo-rina. Pedesetak izlagača svaki je dan od 4. do 13. rujna u središtu gradskog parka izlagalo svoje ru-kotvorine.

Posjetitelji su mogli uživati u ruč-nim radovima, ručno izrađenim pro-izvodima od drveta, vune, stakla, a poglede su mamili i šlinga, zlatovez i stogodišnja tkanja.

zvanje krojača, tokara i instalatera grijanja i klimatizacije nije upisan niti jedan učenik! U drvodjelskoj tehničkoj školi za zanimanje stolar upisano je tek 9 učenika. Isti pro-blem imaju i strukovne škole u Vu-kovaru gdje su se učenici upisivali samo u smjerove: kuhar, konobar, kozmetičar, frizer, autoelektričar i automehaničar, dok je za ostala zanimanja bio mali ili nikakav in-teres. U županjskoj srednjoj školi, koja je nudila 168 mjesta, upisano je 129 učenika, ali u sve smjero-ve koje nudi škola, iako bi mogli upisati još skoro 2 odjeljenja. U usporedbi s prošlom godinom to u cjelini i nije tako kritično, osim za određena strukovna zanimanja koja polagano izumiru.

Nekadašnja klasicistička pala-ča Cosmacendi iz druge po-lovine 19. stoljeća danas je

zadarski odnosno hrvatski Muzej an-tičkog stakla koji je otvoren u svibnju ove godine. Jedinstveni muzej izni-mno je posjećen, a od otvorenja broji oko 6.200 posjeta. Od ponedjeljka do nedjelje od 10 do 13 sati te od 19 do 21 sat posjetitelji mogu gledati puha-nje stakla i način na koji se izrađuju stakleni predmeti. Obitelj Podhraški

U NOVOM ZADARSKOM MUZEJU STAKlA

Staklo nastaje pred muzejskim posjetiteljima

Specifičnost, draž i vrijednost muzeja u dijelu vezanom za obrt

svakako je što svi posjetitelji Muzeja mogu vidjeti kako se izrađuje staklo, a staklene

predmete izrađuju članovi obitelji Podhraški koji su uz svoje

majstore jedini puhači u Hrvatskoj

iz Gornjeg Brezna u Humu na Sutli tako je u prilici prenijeti ovo čuveno i sada i unikatno obrtničko, ali i umjet-ničko znanje na pokoljenja. Valja ka-zati da je muzej bogat i replikama, odnosno suvenirima koji se rade na

podlošcima rimskih originala, a turisti ih rado kupuju. Štoviše, set replika antičkog stakla lani je dobio nagradu Hrvatske turističke zajednice na Da-nima hrvatskog turizma u Opatiji kao originalan hrvatski suvenir.

U muzeju posjetitelji mogu gledati puhanje stakla

TRADICIONAlNI BIOGRADSKI TURNIR

Odbojka na pijesku za turističke djelatnike

OK ZADARSKE ŽUPANIJE23000 ZADAR Široka ulica 1/III

ZADARSKA ŽUPANIJA

Telefon: 023/319 224

Telefaks: 023/311 383

E-mail: ok.zadar@hok.hrWeb: www.obrtnicka-komora-zadar.hrPredsjednik: Eduard Vicković

Tajnik: Ive Marin

STRANICU PRIPREMIO: Damir Maričić

XIII.

ZADAR

Kao jedna od mjera pomoći po-duzetnicima u vremenu teškog

gospodarskog stanja i opće krize, tre-nutačno je u Zadru pokrenut gradski projekt kreditiranja za 2009. godinu. Kako doznajemo od Željka Pletikose, voditelja Odjela za kreditiranje i jam-stva u Razvojnoj agenciji Zadarske županije, nova kreditna linija iznosi 16 milijuna kuna namijenjenih gospo-darstvenicima, prije svega onima sa sjedištem i planom ulaganja u gradu Zadru. Pokretanje kreditnih linija, do sada je uglavnom išlo od strane župa-

nije i ministarstva, a ovim projektom u kreditiranje poduzetnika samostalno se uključio i Grad Zadar koji će sufi-nancirati kamatnu stopu, koja je jako povoljna. Radi se o kreditima do pet godina s mogućnošću ugovaranja počeka od godinu dana i s kamatnom stopom od 4 posto za poduzetnike. Također, u okviru projekta postojat će i mogućnost refinanciranja. Odnosno, ako je neki kredit već podignut za određene namjene, a prema nepo-voljnijim uvjetima, gospodarstvenici će sada imati priliku prelomiti ga.

ZADAR I OTP BANKA POMAŽU PODUZETNICIMA

Krediti za obrtnike

U Zadarskoj županiji krajem travnja u obrtu i slobodnim zanimanjima radilo je 11.800 osoba da bi krajem lipnja taj broj porastao na 12.900.

Rast je iznosio 1.100 ili gotovo 10 posto. U isto vrijeme u Hrvatskoj je broj povećan sa 253.000 na 261.000 ili 8.000, što je 2,5 posto. Naravno da Zadarska županija takav rast ne zahvaljuje procvatu i razvitku, već sezo-ni. To je prepoznatljivo i kod sagledavanja strukture obrta. Naime, najveću skupinu čine ugostitelji ili kako službena statistika vodi pružanje usluge smještaja i pripreme hrane i pića. Tu je u travnju bilo 1.900 zaposlenih da bi krajem lipnja broj iznosio čak 2.600, što znači da je od rasta od 1.100 zaposlenih čak 700 posao našlo u ovom sektoru. Slijedi trgovina koja je

krajem travnja brojila 2.018 zaposle-nih te bila najmnogoljudnija te jača i od ugostiteljstva, da bi na kraju lipnja ušla s 2.165 zaposlenih. Simboličan, ali ipak pad, imalo je graditeljstvo u kojem je u obrtu broj zaposlenih pao s 1.500 na 1.489 osoba, a simboličan rast sa 584 na 611 poljoprivreda, a isto tako i proizvodni obrti uvećani s 1.221 na 1.244 osobe.

ZAPOSlENOST U OBRTU I SlOBODNIM ZANIMANJIMA

Zabilježen sezonski rast

U organizaciji Kluba odbojke na pijesku Soline, na istoimenoj plaži održan je sedmi turnir u odbojci

na pijesku koji obuhvaća djelatnike u turizmu, ugosti-teljstvu, trgovini i uslužnim djelatnostima. Na turniru je nastupilo deset ekipa koje su se borile za titulu najbo-ljih. Nakon borbi, nastup u finalu izborile su Ilirija d.d. i Kamp park Soline. Hotelska kuća Ilirija, sastavljena

od spasilaca i konobara, dominirala je u igri i zaslu-ženo osvojila laskavu titulu. U borbi za treće mjesto u rivalstvu s plaže Soline bolji su bili ugostitelji Cafe bara »Rene« koji su u dobroj utakmici zasluženo pobijedi-li Fanatik bar. Pobjedničkoj momčadi Ilirije pripao je i prijelazni pehar Turističke zajednice koji im je uručio Mirko Sedić, predsjednik KOP Soline.

www.hok.hr

20 Obrtničke novine rujan 2009.

www.hok.hr

21Obrtničke novine rujan 2009.GASTRO & ENO

TURISTIČKA RUŽA VJETROVA

Piše: Ružica Mikačić, novinarka Slobodne Dalmacije

Antiturističke poruke odličnog

babljeg ljeta

Najtužnije što se u sunčanom rujnu na obali jedne turistič-ke zemlje može i smije do-

goditi, jesu poslagane jedna na dru-gu sjedalice i stolovi ugostiteljskih objekata, zatvaranje terasa i sezon-skih objekata, pa čak i javnih zahoda koji počinju raditi skraćeno. Rade se fešte pod vrlo znakovitim nazivima »Adio lito«, nema više koncerata, događanja...

Domaći vikendaši se zbog počet-ka školske godine polako pakiraju već krajem kolovoza, studenti se hvataju knjiga, a svi čiji je posao ovisio o ljetnom šušuru, koji su stva-rali domaći i strani gosti, počinju podvlačiti crtu pod sezonu. Gotovo, nema više.

S prvim danima rujna već deset-ljećima tako postajemo antituristič-ka zemlja, šaljući poruku svima koji su izabrali bablje ljeto za odmor u Hrvatskoj, da su stigli – prekasno. I sve to u isto vrijeme dok se na sva usta govori o nužnosti produljenja sezone.

U isto vrijeme dok se samo u ruj-nu na Jadranu očekuje ukupno oko milijun turista! Toliko ih, naime, svake godine posjeti krajem ljeta našu obalu i po svim anketama i analizama, to su gosti koji, neop-terećeni suncem i morem, šetaju gradovima i mjestima, kupuju, obi-laze, plaćaju ulaznice, jedu, piju, troše...

Ali, što sve to vrijedi kad nam ti rujanski gosti nisu baš dobrodošli jer se mi već u to vrijeme želimo baviti školom, fakultetima, iskoristili smo godišnje odmore (i bolovanja) za iznajmljivanje apartmana i turistički dopunski rad i ne možemo se, kažu, baviti gostima i u rujnu. Što nisu lije-po svi stigli do kraja kolovoza i onda otputovali da se mogu u miru očistiti i zatvoriti apartmani, sezonski »šte-kati«, terase, zalogajnice i započeti zimski san?!

Tako najčešće razmišlja velika većina od 60-ak tisuća domaćin-stava u Hrvatskoj koja se na neki način bave uslužnim djelatnostima u turizmu, bez obzira radi li se o smještaju, ugostiteljstvu, trgovini, prijevozu...

Svima je to dopunska djelatnost kojom bi se bavili samo u vrijeme kada oni mogu i žele, a ne onda kada bi to gosti, ne daj Bože, htjeli. I dok

je tako, javna slika o turističkoj se-zoni u kojoj sve završava s prvom kišom iza Velike Gospe, teško će se i vrlo sporo mijenjati.

Uzalud je ukazivati na činjenicu da je posezonski gost onaj od koje-ga se može zaraditi, kako se upravo njemu može ponuditi sadržaj, doga-đanje i atrakcija koju će sa zadovolj-stvom platiti i pogledati.

Rujan je vrijeme za svakidašnje jadikovke o maloj zaradi, a ove su godine one dodatno garnirane re-cesijom, zabranom pušenja koja je ugostitelje dovela »na koljena«, na-vodno siromašnim gostima koji nisu trošili kao oni ranije i nizom sličnih uvreda koje se javno plasiraju svima onima koje smo praktično do jučer molili da dođu na Jadran i bili sretni kada su ipak stigli.

Tek što su otišli, napunivši nam hotele, restorane, kafiće, apartma-ne, kampove i marine koje smo im pristojno naplatili, počeli smo ih ogovarati. Sad nam to nisu oni gosti kakve bi mi htjeli (to su valjda oni o kojima desetljećima sanjamo: koji pošalju novac i ostanu kod kuće?!), nisu spremni trošiti, piju puno vode, jedu previše salate, dragi su im peče-ni kukuruzi, svi bi samo pizzu, dijele porciju na pola...

Uvrede pljušte unedogled, be-sramno gostima brojimo platežnu (ne)moć, navike, želje i ne prestaje-mo se čuditi tome zašto se gosti nisu prilagodili nama, nego očekuju da se Hrvati u turizmu i ugostiteljstvu prilagođuju njima i njihovim navi-kama.

Kao da je u zraku stalno prisutno pitanje rujanskog rezimiranja sezone: zašto nam gosti nisu ostavili novaca koliko smo mi planirali zaraditi?

To je, na žalost, stalna jesenska priča našeg turizma, ove godine po-tencirana još i recesijom i strahom od zime.

A svi zaboravljaju da su još u lipnju gledali u nebo i molili se za svakog gosta, spremni i na manje i na skromnije, samo da se sezona ipak dogodi kad su se za nju već pri-premili. A sad kad se dogodila, opet nešto fali...

S prvim danima rujna postajemo antituristička zemlja, šaljući poruku svima koji su izabrali bablje ljeto za odmor u Hrvatskoj, da su stigli – prekasno. A one koji su otišli počinje se ogovarati: piju puno vode, jedu previše salate, dragi su im pečeni kukuruzi, svi bi samo pizzu, dijele porciju na pola... U vrijeme dok se u rujnu na Jadranu odmara oko milijun turista

ISTRAFEŠT GASTRO 09

Fešta hrane i vina na GiardinimaTradicionalni jesenski dio gastro

manifestacije Istrafešt Gastro 09 na pulskim Giardinima, na ko-

joj su se 8. rujna (četvrti put po redu u 2009.) predstavili renomirani restorani i konobe iz Pule i Vodnjana (Tomaso, Rock cafe, Vela Nera, Biska i Vodnjan-ka) te proizvođači pršuta (Tomasova konoba), meda (Štoković), vina (Tra-pan i Kalavojna) i kolača (Brionka) privukao je velik broj posjetitelja.

Prema riječima Dušana Černjula, predsjednika Sekcije ugostiteljstva i turizma pulskog Udruženja obrtnika, ovim tradicionalnim Gastro-sajmom (organizator je pulska Turistička zajed-nica u suradnji s pulskim Udruženjem obrtnika), koji se održava u predsezoni i posezoni, veoma su zadovoljni do-maći i strani posjetitelji, a obrtnici i izlagači također.

Ponuđena su poznata istarska jela uz prosječnu cijenu od 20 kn: mane-štra, fuži, njoki, tripice, palenta, sala-ta od plodova mora i druga. Istodobno na pulskom su Forumu obrtnici turi-

Maneštra, fuži i njoki za 20 kuna

stima kao suvenire nudili svoje pro-izvode: rukotvorine, unikatni nakit, autohtona vina, rakiju, proizvode od

lavande i ostalo. Cilj obje manifesta-cije jest obogatiti turističku ponudu Pule u predsezoni i posezoni.

U POžEGI PRIPREmljEn nAjdUljI HRvATSkI kOlAč

152 metra kolača za rušenje Guinnessovog rekorda

Nenad Klapčić

Za izradu najduljeg hrvatskog kolača bilo je potrebno 6.000 jaja, 250 kg brašna i isto toliko šećera, 50 litara ulja, dok je za ovaj rekorderski kolač bilo pripremljeno i oko 300 kg različitih krema

Najdulji hrvatski kolač prvi je razrezao Požeško-slavonski župan Marijan Aladrović

Oko sat i pol trajala je 25. rujna degustacija 15.000 porcija 152 metra dugog – do sada najdu-

ljeg hrvatskog kolača, pripremljenog tijekom jubilarnog 10. obrtničkog i po-duzetničkog sajma u Požegi kao trening za rušenje Guinnessovog rekorda u ka-tegoriji najduljeg kolača.

Kako nam je rekla vlasnica obrta »Villa Soši« iz Umaga, Dragica Lu-kin, pod čijim se budnim okom ovaj

kolač pripremao tri dana, sve to ne bi-bilo moguće bez velike podrške koju je imala zajedno s njezinim timom u kojem je bilo više od 30 učenika – budućih pekara, kuhara i konobara iz dviju požeških srednjih škola Poljo-

privredno-prehrambene te Obrtničke. Ovaj su tim iz sve snage poduprli OK Požeško-slavonske županije kao orga-nizator sajma i »Zvečevo« kao donator namirnica.

Za izradu najduljeg hrvatskog kolača bilo je potrebno 6.000 jaja, 250 kg braš-na i isto toliko šećera, 50 litara ulja, dok je za ovaj rekorderski kolač bilo pripre-mljeno i oko 300 kg različitih krema koje je činilo 50 kilograma čokolade, 40 kilograma lješnjaka i badema i obi-lje šlaga – ukupno više od tone slatkog užitka.

Kako najavljuju organizatori iz OK Požeško-slavonske županije, uskoro će uslijediti i prijava za službeno rušenje rekorda.

Dragici Lukin, vlasnici obrta »Vi-lla Soši« iz Umaga koji zapošljava još osam ljudi, ovaj kolač nije prvi izazov, naime ona je već dvostruka državna slastičarska prvakinja, a ove je ove go-dine na Europskom prvenstvu osvojila zavidno 2. mjesto.

»U Požegi su si svi dali puno truda te, ušli ili ne ušli u Guinnessovu knjigu rekorda, ovo je najveći kolač u Hrvata«, rekla je Dragica Lukin, dodajući kako su za nju dobri hrvatski slastičari, ku-hari i pekari – veleposlanici države ma gdje radili svoje slastice. Požeški učenici zdušno su pomagali u pripremi kolača

www.hok.hr

22 Obrtničke novine rujan 2009. SAJMOVI

VODIČ ZA SAJMOVE 42. mEđUnAROdnI ObRTnIčkI SAjAm U CEljU

Uspješna prezentacija u Sloveniji

Tanji Dijanošić iz Ludbrega, vlasnici obrta »Dječji sa-lon Pinokio«, koji se bavi proizvodnjom i trgovinom

dječjom opremom, ovo je bio prvi nastup na nekom me-đunarodnom sajmu. Obrt »Pinokio«, navodi ova obrtnica, u svojoj ponudi nudi svu potrebnu opremu za krštenje dje-teta, a uz taj program nudi se i sva ostala dječja oprema, od dječjih kolica i krevetića, pa do svakodnevnih potrepština za majke i bebe.

– Htjeli smo provjeriti mogućnost širenja u inozemstvo, a Sloveniju, odnosno Celjski sajam izabrali smo zbog blizi-ne – kaže Tanja Dijanošić, koju smo sreli na štandu HOK-a u Celju. Obiteljski posao u koji je uključen i suprug Igor za-počeli su 1990. godine, u početku samostalno, a kasnije su zaposlili još dvije krojačice.

– Imamo malu radionicu i trgovinu u obiteljskoj kući, ja sam zadužena za kreativni i operativni dio posla, a suprug za prodaju. Nekad je to bio moj hobi, koji je s vremenom prerastao u posao – govori Tanja. Danas svoju robu prodaju

Na ovogodišnjem 42. među-narodnom obrtničkom sajmu (MOS) u Celju, koji se odr-

žavao od 9. do 16. rujna, nastupilo je osam hrvatskih izlagača u organizaciji i pod pokroviteljstvom Hrvatske obrt-ničke komore, koja sufinancira 50% iznosa troškova izlaganja.

Obrtnici različitih djelatnosti če-trnaesti put izlagali su na skupnoj izložbi HOK-a u paviljonu L1, na po-vršini od 50 m2, predstavljajući se pu-tem uzoraka, promotivnih materijala i neposrednim kontaktima s partnerima i dobavljačima. Među stalnim i reno-miranim izlagačima na međunarodnim sajmovima bili su: »DUNI« ljevao-nica obojenih metala, iz Kumrovca, vl. Dragutina Ulame, »Zlatarna Kri-žek«, iz Velike Gorice te Hrvatski savez obrtničkih zadruga. Na ovo-godišnjem celjskom MOS-u bilo je i pet novih izlagača, koji žele pronaći partnere za slovensko i europsko trži-šte: »PROMEGA – metaloprerađi-vačka i trgovačka radnja« iz Rado-

Nakon otvorenja sajma 15. rujna štand HOK-a obišlo je slovensko izaslanstvo na čelu

s premijerom Borutom Pahorom. Potpredsjednik HOK-a Ivan Klarić i predsjednik Odbora za sajmo-ve i druge promidžbene aktivnosti HOK-a Mario Paliska susreli su se tijekom sajma s veleposlani-kom RH u Republici Sloveniji dr. sc. Svjetlanom Berkovićem i počasnim konzulom RH u Kopru dr. sc. Božom Dimnikom, kao i s predstavnicima Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije, Privred-ne komore Beograd i Sajma Celje. Prema prvim anketama, izlagači su zadovoljni organizacijom nastupa i ostvarenim kontaktima te su dogovorili poslove koji će se realizirati nakon sajma.

Nekoliko izlagača zainteresirano je za nastup na sajmu u Celju iduće godine. Na informativ-nom prostoru HOK-a zabilježeno je stotinjak poslovnih kontakata, a podijeljeni su brojni promidžbeni materijali HOK-a i izlagača.

Kao popratna aktivnost 42. MOS-a u Celju, 14.

rujna održani su i poslovni razgovori poduzetnika iz Hrvatske, Slovenije, Austri-je, Italije, BiH, Srbije, Koso-va, Makedonije, Mađarske, Slovačke i Indije.

Na poslovnim razgovorima sudjelovalo je ukupno 136 obrtnika/poduzeća, među kojima i 9 hrvatskih obrtnika i poduzetnika.

Tanja Dijanošić

Prvi nastup na međunarodnom sajmu

D. Prister, S. Tomić

Izlaganje proizvoda s namjerom prodaje na sajmu ili poslije

sajma – u slučaju da izlagač želi prodavati robu na međunarod-nom sajmu, a nema unaprijed dogovorenog kupca, potrebno je robu izvesti putem carinskog do-kumenta PROFORMA računa:

Proforma račun carinski dokument putem kojeg

se roba izvozi u inozemstvo, a namijenjena je prodaji (ne zna se kome će se roba prodati)

izlagač izdaje predračun na ko-jem trebaju biti uneseni podaci o vrsti, količini, vrijednosti i te-žini robe koja se izvozi

špediter – ovlaštena osoba, tj. tvrtka ispunjava carinsku de-klaraciju na temelju koje roba može biti izvezena

carinik pregledava robu i uspore-đuje sa carinskom deklaracijom (JCD – jedinstvenom carinskom deklaracijom), te to potvrđuje na carinskoj deklaraciji

carinska dokumentacija i izdane proforme prate robu do sajma

prilikom svakog prelaska gra-nice, i to na izlazu iz zemlje i ulazu u drugu zemlju, potrebno je obratiti se špediteru na gra-ničnom prijelazu, koji izdaje potrebnu carinsku dokumenta-ciju

ukoliko se roba nalazi u tranzitu, neke države traže polog ili jamstvo za robu, kako bi ona bila izvezena, a ne prodana u toj zemlji

kada roba stigne na odredište – sajam, treba se obratiti sa-jamskom špediteru koji će dalje obraditi carinske dokumente

zbog lakšeg obavljanja špedi-terskih i carinskih poslova, naj-češće domaći špediter najavi dolazak robe sajamskom špedi-teru.

Ukoliko želite prodavati robu na sajmu, svakako osigurajte carinske dokumente kod svog špeditera koji će vas uputiti u sve poslove koje trebate napraviti kako biste robu privremeno izvezli.

Kako prodati proizvod na međunarodnom sajmu

Izlaganje proizvoda s namje-rom prodaje na sajmu ili poslije sajma za poznatog kupca: u tom slučaju rade se carinski do-

kumenti kao kod redovnog izvoza obavezno dogovoriti sa doma-

ćim špediterom. U slučaju prodaje robe u zemlja-

ma Europske unije postoji moguć-nost korištenja carinskih povlastica, ukoliko imate izjavu o podrijetlu robe, odnosno dokument EUR-1, ovisno o vrijednosti robe. Za detalj-nije informacije kontaktirati nadlež-nu carinsku upravu.

Organizacija smještaja osoblja za vrijeme sajma

Informirajte se na vrijeme o smještaju i rezervaciji smještaja za vrijeme sajma za sebe i svoje oso-blje vodeći računa o činjenici da: su smještajni kapaciteti bez ob-

zira na veličinu ograničeni i drugi izlagači na sajmu rezer-

viraju smještaj turističke agencije iz raznih ze-

malja organiziraju posjet sajmu.Rezervaciju smještaja

možete ostvariti putem turističke agencije – izla-

gači mogu rezervirati i platiti smještaj za hotel u svojoj zemlji, a turistička agencija izdaje tako-zvani »voucher« – dokument da je hotel plaćen, koji izlagač pre-daje u hotelu

izlagač sam rezervira smještaj – plaća na licu mjesta (ako ne-koliko godina uzastopno odsje-date u istom hotelu, obično vam hotel daje popuste na smještaj kao starom gostu).

Sajmovi u pravilu nude informa-ciju o hotelima u kojima izlagači mogu biti smješteni. Napominjemo da su za vrijeme sajma cijene hotela u prosjeku 30-50% više nego kada se sajmovi ne održavaju.

Osim hotelskog smještaja posto-ji mogućnost iznajmljivanja soba u privatnom smještaju koje su znatno povoljnije nego cijene za smještaj u hotelu. Ako ste na sajam došli vla-stitim vozilom, postoji mogućnost smještaja u obližnjim mjestima u kojima su cijene niže nego u mjestu gdje se sajam održava.

Prvi hrvatski privredni sajam na području Beneluxa planira se održati u Rotterda-mu između 16. i 22. studenoga 2009. u suorganizaciji s Veleposlanstvom RH u

Den Haagu. Rotterdam je izabran kao nizozemski grad s lukom od velike važnosti za mnoge gospodarske subjekte širom Europe, a osobito za zemlje Beneluxa (Bel-gija, Nizozemska i Luksemburg). Prema informacijama organizatora, sajam bi se trebao održati u studenome – u 47. ovogodišnjem tjednu u zgradi World Trade Cen-ter (WTC) u Rotterdamu. Zainteresirani izlagači se mogu javiti u FARON Business Developments, g. Robert Farac, faron@hetnet.nl , fax: +31 10 466 20 18, tel: +31 6 53 34 97 07 ili +31 10 465 81 14, gdje će dobiti kompletnu informaciju o terminu održavanja, robnim grupama na sajmu, te cjelovite prijavne materijale.

Prvi hrvatski privredni sajam za Benelux

Ukoliko želite prodavati robu na sajmu, svakako osigurajte carinske dokumente kod svog špeditera

Obrtnici različitih djelatnosti četrnaesti put izlagali su na skupnoj izložbi HOk-a

od Slavonije do Dubrovnika i unatoč velikoj konkurenciji na tržištu, kaže, dobro posluju. Prisutni su i na specijaliziranim sajmovima za najmlađe.

boja, koji se predstavio proizvodnjom i plastifikacijom metalnih proizvoda i obradom metala po narudžbi kupaca; »KERA-TIMS – proizvodnja kera-mike i trgovina« iz Bedekovčine, s ručno oslikanom keramikom, »Dječ-ji salon Pinokio« iz Ludbrega koji proizvodi i trguje dječjom opremom; »Milenij hoteli d.o.o.« iz Opatije te uspješan obrt »PNEO« iz Biškupca Zelinskog, koji proizvodi automatske i poluautomatske strojeve za pakiranje i zamatanje.

Na 42. celjskom MOS-u se na 65.000 četvornih metara predstavio 1681 izla-gač iz 33 zemlje.

Ove godine izravno se predstavi-lo više stranih poduzeća i zastupnika

nego proteklih godina, a za grupno predstavljanje na sajmu, osim Hrvat-ske, odlučila su se i poduzeća iz Au-strije i Srbije te prvi put poduzeća iz Indije i Nepala.

Suradnja Obrtničko-poduzetničke komore Slovenije (Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije – OZS) i Celjskoga sejma postavila je uspješnu sajamsku manifestaciju.

Odlika sajma bila je širok izložbe-ni program, raščlanjen po sadržajnim sklopovima.

Tako zacrtan sajam omogućuje pre-glednost izložbenih programa, što ga svrstava među značajne sajamske ma-nifestacije na području obrtništva i po-duzetništva u Europi.

Darko Prister

Slovenski premijer Borut Pahor s hrvatskim veleposlanikom dr. sc. Svjetlanom Berkovićem na štandu HOK-a

www.hok.hr

23Obrtničke novine rujan 2009.SAJMOVI

Hrvatska obrtnička komora, u su-radnji s područnim obrtničkim komorama i udruženjima obrt-

nika, organizirala je nastup hrvatskih obrtnika na 51. međunarodnom saj-mu obrtništva (MOS) u Zagrebu, koji se održavao od 15. do 19. rujna 2009.

51. mEđUnAROdnI ObRTnIčkI SAjAm nA ZAGREbAčkOm vElESAjmU

Novi jesenski MOS na »starom« mjestu

Snježana Tomić

U skupini obrtništva dodijeljene su sljede-ća priznanja: Zahvalnicu za dugogodiš-

nju suradnju dobio je Obrt »Tepka«, obitelji Đorđević iz Koprivnice. Posebno priznanje i kristalnu skulpturu za najvišu razinu ukupnog nastupa dobila je Hrvatska obrtnička komo-ra. Priznanje i kristalna skulptura za najvišu razinu oblikovanja i najbolje ideje u rješava-nju prezentacije pripala je Obrtničkoj komori Splitsko-dalmatinske županije, a Priznanje za visoku razinu ukupnog nastupa dobili su Hrvatski savez obrtničkih zadruga, Zagreb, Hrvatski zavod za norme i Obrtnička ko-mora Zagreb – Udruženje obrtnika Zapre-šić. Pohvale za visoku razinu ukupnog nastupa pripale su Obrtničkoj komori Karlovačke županije, Obrtničkoj komori Varaždinske županije i Obrtničkoj komori Dubrovačko-neretvanske županije.

Nagrade »Vrijedne ruke«, izlagačima na 51. međunarodnom obrtničkom sajmu, Mi-nistarstva gospodarstva, rada i poduzetništva RH pripale su sljedećim obrtnicima: Najbolji proizvod, I. nagrada – »TEP-

KA« iz Koprivnice, za proizvod proizvodnja voćnih rakija i likera na tradicionalan način, vla-snika Borisa Đorđevića. Nagrada se dodjeljuje obrtu koji se bavi proizvodnjom voćnih rakija i likera, proizvedenih korištenjem tradicionalnih sirovina prerađenih na tradicionalan način.

na 51. mOS-u nastupilo je oko 200 direktnih izlagača na ukupnoj izložbenoj površini od 2.282 m2. Predstavili su se obrtnici iz cijele Hrvatske u organizaciji 19 područnih obrtničkih komora te partnerske institucije

Na Zagrebačkom velesajmu 17. rujna 2009. godine svečano su dodijeljena priznanja za cjelovitost marketinškog nastupa na 85. jesenskom međunarodnom zagrebačkom ve-

lesajmu, kao i nagrade »Vrijedne ruke« izlagačima na 51. MOS-u, koje dodjeljuje Ministar-stvo gospodarstva, rada i poduzetništva.

godine, u sklopu specijaliziranih saj-mova na 85. jesenskom zagrebačkom velesajmu.

Pozdravljajući okupljene u »obrtničkoj« hali 5 Zagre-bačkog velesajma, sad već bivši državni tajnik u Mini-starstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Leo Bego-vić kazao je kako će se i u 2010. godini nastaviti s poticanjem obrtništva, malog i srednjeg po-duzetništva, posebice poticanjem novih teh-nologija. Za daljnji razvoj obrtništva i malog poduzetništva istaknuo je važnost poveziva-nja obrtnika i poduzetnika u klastere te ula-ganja u modernizaciju i nove tehnologije.

Obrtnici iz cijele Hrvatske, kao i ra-nijih godina, okupili su se u paviljonu 5. Ove godine Hrvatska obrtnička ko-

mora po prvi je put organizirala MOS u jesenskom terminu.

Predsjednik Republike Stjepan Me-sić otvarajući 85. JMZV založio se za hitnu i energičnu promjenu politike koja je Hrvatsku dovela do krize.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Mato Topić istaknuo je kako je sajam mjesto na kojem obrtnici domaćim i stranim posjetiteljima pre-zentiraju svoje proizvode i usluge, ali i prilika za pronalaženje novih po-slovnih partnera i dogovaranje novih poslova.

Posebni gost 51. MOS-a bio je iza-slanik Parlamenta Republike Sloveni-je i bivši predsjednik Obrtne zbornice Slovenije Miroslav Klun.

Tijekom pet dana trajanja MOS-a održano je niz popratnih događanja – okrugli stol o trgovini, o ulozi jedi-nica regionalne uprave i samouprave u poticanju obrtništva i malog poduzet-ništva, revije frizera i kozmetičara te drugi sadržaji.

Na izložbenom prostoru Obrtničke komore Primorsko-goranske županije u paviljonu 5 svoje je proizvodne mo-gućnosti predstavilo 12 obrtnika čija

 Najbolji proizvod, II. nagrada (priznanje za sudjelovanje) – »SVARUN«, vlasnika De-nisa Turka iz Samobora, za proizvod dječji na-mještaj. Priznanje se dodjeljuje za proizvodnju dječjeg namještaja koji se koristi za opremanje dječjih vrtića i igraonica. Najbolji izvozni proizvod, I. nagrada

– »D-H PLASTENICI«, iz Pitomače, vlasnika Dražena Hrvojića, za proizvod hobi plastenik. Nagrada se dodjeljuje za proizvodnju hobi pla-stenika koji je namijenjen izvozu, a posjeduje ateste za cijevi i folije. Najbolji izvozni proizvod, II. nagrada

(priznanje za sudjelovanje) – »STOLARIJA GUBERAC«, iz Siska, vlasnika Zvonka Gu-berca, za proizvod rustikalni namještaj. Prizna-nje se dodjeljuje za proizvodnju tradicionalnog »starinskog« namještaja koji se izrađuje od hra-sta, bukve, trešnje, jasena, mahagonija, oraha i venge. Inovativni proizvod, I. nagrada – »VU-

GRINŠČAK«, iz Samobora, vlasnika Nikole Petkovića, za proizvod vješalica za torbe. Na-grada se dodjeljuje za vješalicu za torbe, proiz-vod koji je upisan u registar industrijskog dizaj-na Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo.  Inovativni proizvod, II. nagrada (priznanje za sudjelovanje) – »STOLARSKE USLUGE« iz Novog Čiča, vlasnika Tomislava Šanteka, za proizvod pokretna ograda/rebrenice. Priznanje

se dodjeljuje za proizvodnju pokretnih ograda/rebrenica, proizvod koji je u cijelosti proizve-den u vlastitom obrtu. Tradicijski (umjetnički) proizvod, I.

nagrada – »TORBARSKA RADIONA RE-ŠETIĆ – VUK« iz Botinca, vlasnika Miljenka Vuka, za proizvod kožna torba za poklon pake-te. Nagrada se dodjeljuje za proizvodnju kožnih torbi za poklon pakete koji se sastoje od autoh-tonih hrvatskih proizvoda zaštićenog porijekla. Tradicijski (umjetnički) proizvod, II.

nagrada (priznanje za sudjelovanje) – »VRBA-NEC«, iz Čakovca, vlasnika Dražena Vrbane-ca, za proizvod: jabuka (unikatna keramika). Priznanje se dodjeljuje za jabuku izrađenu od keramike na umjetnički način, te je u cijelosti proizveden u vlastitom obrtu.

 Najbolji proizvod ženskog poduzet-ništva, I. nagrada – SVJEĆARSKO-MEDI-ČARSKI OBRT »SLAVICA« iz Klenovnika, vlasnice Valentine Gladović-Nedić za proizvod licitarski medeni konj »MEDENKO« i licitar-ska beba »MEDENA«. Nagrada se dodjeljuje za proizvode obrta »SLAVICA« koji predstavljaju domaće finalne proizvode, koji su ručni rad, a izrađuju se na starinski način. Najbolji proizvod ženskog poduzet-

ništva, II. nagrada (priznanje za sudjelovanje) – »IVANČICA«, iz Velike Gorice, vlasnice Ivke Serdar, za proizvod: turopoljska podgutni-ca. Priznanje se dodjeljuje za izradu suvenira na tradicionalan način, a turopoljska podgutnica je uz ostale unikatne odjevne predmete istkana na tkalačkom stanu.

Tijekom sajma organizirane su i modne revije

Predsjednik RH Stjepan Mesić posjetio je MOS u paviljonu 5

je djelatnost u znatnoj mjeri vezana uz brodogradnju, a pod radnim sloganom »Obrtnici – partneri hrvatske bro-dogradnje«. Riječ je o obrtnicima koji značajni dio svojih proizvoda visoke razine izrade i kvalitete izvoze na sva svjetska tržišta.

Predsjednik HOK-a Topić prvog dana JMZV-a sudjelovao je na Gospo-darskom forumu, zajedno s ministrima Vlade RH i potpredsjednicom HGK Vesnom Trnokop Tanta.

Predsjednik Odbora za sajmove i druge promidžbene djelatnosti HOK-a Mario Paliska istaknuo je da je na 51. MOS-u nastupilo oko 200 direktnih izlagača na ukupnoj izložbenoj površini od 2.282 m2, od čega je 2.122 m2 unu-trašnjeg izložbenog prostora u paviljonu 5 te 160 m2 vanjskog izložbenog prosto-ra uz paviljone 5 i 6. Svoje proizvode i

usluge predstavili su obrtnici iz cijele Hrvatske u organizaciji 19 područnih obrtničkih komora, kao i partnerske in-stitucije. HOK je sufinancirao nastup obrtnika na MOS-u, i to u 70%-tnom iznosu. Na 85. jesenskom međunarod-nom zagrebačkom velesajmu (JMZV) održavalo se sedam specijaliziranih me-đunarodnih sajamskih priredbi.

Ovogodišnji je jesenski sajam oku-pio 1294 izlagača, od čega 494 inoze-mnih iz 33 zemlje svijeta, koji su svoje

proizvode, usluge i tehnologije predsta-vili na izložbenom prostoru od oko 65 tisuća četvornih metara.

Obilježavajući 100. obljetnicu Za-grebačkog velesajma i 85. godišnjicu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma, Zagrebački velesajam omo-gućio je besplatni ulaz svim posjetite-ljima na JMZV.

Ravnatelj Uprave za obrt Darko Horvat uručuje »Vrijedne ruke« Miljenku Vuku

www.hok.hr

24 Obrtničke novine rujan 2009. OBRAZOVANJE

U Torinu se 17. i 18. rujna u orga-nizaciji ETF-a i Sveučilišta Bre-men održao međunarodni skup

na temu inovativno naukovanje: »Pro-moviranje uspješnog prijelaza iz škole na posao«.

Na savjetovanju su osim stručnjaka europskih zemalja sudjelovali i stručnja-ci iz Australije, Kanade, Kine, Sjedinje-nih Američkih Država, Egipta, Južnoa-fričke Republike, Maroka i Sirije.

Hrvatska obrtnička komora pozvana je da predstavi svoje istraživanje koje je provodila u suradnji s GTZ-om, a koje se odnosi na tradiciju naukova-nja u hrvatskom obrazovnom sustavu i nove trendove u povezivanju škole i gospodarstva. Na skupu u Torinu pre-davanja su održale mr. sc. Olga Lui i Mirela Franović, prof.

Naslov predavanja bio je: »Nauko-vanje kao uspješna tradicija i inovacija u hrvatskom obrazovnom sustavu«.

Razvoj kvalitete kurikulumaIstraživanje je pokazalo da posto-

ji stalna potreba za razvojem kvalitete kurikuluma, ishoda učenja, partnerstva dionika u obrazovanju za obrtništvo. Pri tome se u Hrvatskoj polazi od činjenice da se postojeći dvojni sustav dokazao, ali da društvene i gospodarske promjene uzrokuju potrebe za njegovim stalnim razvojem. Aktivnosti koje bi osigurale ostvarivanje željenog cilja trebale bi biti usmjerene na to da se veći dio obrazova-nja za obrtništvo odvija kod poslodavca u realnoj radnoj okolini. Teorijska podu-ka u školi trebala bi nadopunjavati izo-brazbu u radionici, a ona nažalost često nije na adekvatan način povezana s prak-som. Zbog toga treba i razmisliti o osni-vanju Centara za razvoj kompetencija u kojima bi se razvijale nužne vještine za obavljanje prakse nakon završetka obra-zovanja. Kako bi se bolje zaštitili učeni-ci na naukovanju, u postojeće ugovore o naukovanju treba ugraditi sve pravne i socijalne zaštitne sadržaje za naučnike, odnosno uskladiti ga sa svim zakonskim propisima koji reguliraju radne odnose i obrazovne procese. Također bi bilo važno poboljšati standarde praktičnog i

mr. sc. Olga Lui

Treba vjerovati u sebe, treba stalno raditi i sve to znati pre-nijeti mladima. Kada danas vi-

dim da su moji bivši učenici uspješni u struci i da su vlasnici prestižnih na-grada drago mi je pomisliti kako je bar djelić njihovog uspjeha postignut i mojom zaslugom – kaže Marija Rukljač »kroz čije su ruke prošle« generacije mladih frizera, njih oko stotinu. Mnogi od njih ugledni su i priznati obrtnici u svojim sredinama, i dan-danas u kontaktu s Marijom, koja ih je učila prvim koracima, ove sve zahtjevnije struke.

– Posljednjih sam deset godina zabrinuta za mlađe generacije. Ve-liki je problem u odnosu između roditelja učenika i poslodavaca. Mi-slim da smo mi frizeri kao mentori zapostavljeni i da nas se dovoljno ne uvažava. Trokut škola-roditelj-mentor nije dobro zatvoren. Žalosno je što roditelji smatraju da se djeca kod nas eksploatiraju – odlučna je Marija Rukljač u svojim stavovima i nastojanjima da stvari u struci i školovanju postavi na zdrave noge.

Upravo stoga Marija je niz go-dina aktivna i u sustavu Hrvatske obrtničke komore. Članica je Skup-štine Udruženja obrtnika Grada Za-greba i predsjednica Ceha frizera i kozmetičara HOK-a.

– Sa 17 godina sam već bila dje-latnik salona u kojem sam učila, a s 19 sam otvorila svoj salon na Trešnjevci. To je bilo 1972. godine i evo, posao egzistira sve do danas – prisjeća se Marija Rukljač svojih početaka u vrijeme kada je na Treš-njevci bilo frizerskih salona »za na prste jedne ruke nabrojati«. Danas, u Sloboštini, gdje uz frizerski drži i pedikerski salon, konkurentskih obrta ima čak 19!

MARIJA RUKLJAČ, PREdSjEdnICA CEHA FRIZERA I kOZmETIčARA HOk-a

Uspjeh mojih učenika je i moj uspjeh

Dubravko Mihić

Marija Rukljač sa zadnjom generacijom svojih naučnica

mEđUnAROdnI SkUP O InOvATIvnOm nAUkOvAnjU

Potreban Centar za razvoj kompetencija

U obrtničkim radionicama i radionicama trgovačkih društava obrazovanje moraju provoditi kvalificirani majstori stručni učitelji i kvalitetno stručno i metodički obrazovani nastavnici u čije obrazovanje treba stalno ulagati

Obrtnička komora Zagreb su-djelovala je 2. listopada na

Sajmu cjeloživotnog učenja u or-ganizaciji Agencije za obrazova-nje odraslih RH, održanom na za-grebačkom središnjem trgu. Cilj prezentacije bilo je promicanje i predstavljanje poslova cjeloživot-nog učenja koje Ured za obrazo-vanje Obrtničke komore Zagreb obavlja za obrtnike i građane.

Na ovom sajmu predstavljen je i rad Centra za informiranje Obrtničke komore Zagreb i Gra-da Zagreba, Gradskog ureda za

Agencija za strukovno obrazovanje, Odjel za financiranje i ugovaranje IPA programa (DEFCO), objavila je ter-

mine informativnih radionica (info – dana) za grant shemu »Implementacija novih kurikuluma«.

IPA je instrument pretpristupne pomoći za razdoblje od 2007. do 2013. putem kojeg se pruža podrška državama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama u procesu usklađivanja nacionalnog zakonodavstva i provedbi pravne stečevine EU. Instrument se provodi u pet komponenti, od kojih komponenta Razvoj ljudskih potencijala pridonosi ja-čanju gospodarske i socijalne kohezije, te prioritetima Europ-ske strategije zapošljavanja u području zapošljavanja, obra-zovanja, stručnog osposobljavanja i socijalnog uključivanja.

Kao osnova uzeti su kriteriji kao pravna sigurnost, koope-rativna organizacija obrazova-nja, povezanost tržišta rada i strukovnog obrazovanja, kva-lifikacije nastavničkih kadrova, iz kojih se daju izvesti sljedeća težišta budućeg razvoja:

sustavno usklađivanje nacio-nalnog obrazovanja za obrt-ništvo s europskim standardi-ma obrazovanja i zanimanja (NQF-EQF)

ukidanje dominacije držav-nog obrazovanja za obrtniš-tvo pod vodstvom obrtnič-kih škola i jačanje prisutnosti obrtničkih radionica (dijelova izobrazbe koji se odvijaju u obrtu/odgovornosti)

određivanje primjerenog od-nosa općeobrazovnog dijela i stručno-teorijskog dijela tako da općeobrazovni dio bude više usmjeren na zanimanje

osposobljavanje suradnje iz-među nadležnih ministarstava, agencija, komora, obrta i obrt-ničkih škola, kako bi se postigla izobrazba prilagođena tržištu rada i bolja prihvaćenost u društvu obrtničkih kvalifikacija

razvoj sustava daljnjeg obra-zovanja, u svrhu jačanja cje-loživotnog učenja i razvoja profesionalne karijere

jačanje socijalnih kompeten-cija kako bi pojedinac ostva-rio osobne životne ciljeve, imao aktivnu građansku svi-jest, bio uključen u društvena zbivanja i sposoban da nađe svoje mjesto na tržištu rada.

teoretskog obrazovanja i međusobno ih povezati. Nastavnici škola glavnu kriv-nju za lošu kvalitetu praktične nastave pripisuju zastarjeloj opremi školskih ra-dionica ili nedovoljnoj poduci u obrtnič-kim radionicama. To bi se izbjeglo ako bi se nastava u školskim radionicama

usmjerila na realnu praksu u obrtničkim radionicama te da se radi na projektima. To zahtijeva novu orijentaciju u metodi-ci, promjene u planiranju, organizaciji i provedbi nastave. Ovdje su potrebne inicijative samih nastavnika.

Nedostatak kompetencijaVažno je stalno naglašavati da sadržaji

obrazovanja i metode poučavanja moraju slijediti tehnološki napredak i potpoma-gati gospodarski razvoj. U procesu pla-niranja razvoja tržišta rada, treba stvoriti veze između obrazovanja za obrtništvo i samog obrtništva. Ako obrtničke radioni-ce osjete fleksibilno reagiranje na svoje zahtjeve koji se u nekim zanimanjima brzo mijenjaju zbog promjena u tehno-logijama, bit će spremnije ulagati novac u obrazovanje. No, često se također radi o manjku interesa poslodavaca za vlastiti podmladak. U obrtničkim radionicama i radionicama trgovačkih društava obrazo-vanje moraju provoditi kvalificirani maj-stori stručni učitelji i kvalitetno stručno i metodički obrazovani nastavnici u čije obrazovanje treba stalno ulagati. Ispitiva-nje je pokazalo nedostatak kompetencija nastavnika i majstora stručnih učitelja u poznavanju modernih tehnologija i stan-darda zanimanja, nepoznavanje gospo-darskih aspekata obrazovanja, nepridr-žavanje propisa zaštite na radu i zaštite okoliša, nedostatna znanja o organizaciji rada, nedostatke u poznavanju novih me-todičkih postupaka i pedagoških procesa vezanih uz promijenjenu ulogu nastavni-ka. Skrb za kvalitetu i obrazovanje koje se temelji na ishodima učenja treba biti osnovna ideja vodilja reformskih zahva-ta u području strukovnog obrazovanja za obrtništvo.

Komore moraju i dalje igrati važnu ulogu u organizaciji, izvođenju i nadzi-ranju praktičnog obrazovanja kod poslo-davca i biti poveznica između dionika u procesima obrazovanja i rada. Nakon izlaganja dionici su postavljali pitanja o razvoju dvojnog sustava obrazovanja za obrtništvo u Hrvatskoj. Pokazalo se da je naš sustav organiziran i precizno reguli-ran, što se za mnoge zemlje koje su su-djelovale na konferenciji ne može reći.

Informativne radionice

O trinaest godina provedenih u svom prvom salonu Marija govori kao o »zlatnom vremenu« za frize-re. No, došlo je i vrijeme za selidbu preko Save – u Novi Zagreb. U Slo-boštini otvara frizerski salon 1985. godine i od tada do danas djeluje na istoj lokaciji. Držanje rejtinga uz sve veću konkurenciju nije lak zadatak kroz sve to vrijeme, no Marija Ru-kljač je stalnim marom u tome uspje-la. Ljuti ju i žalosti što danas u ovaj obrt kreću djeca s lošim uspjehom u školi i zalaže se za daleko više i stro-že kriterije. Recesiju, tvrdi, ne osjeća jer se pouzdaje u iskustvo i vrhunsku kvalitetu svojih usluga.

Dobitnica je mnogih domaćih i inozemnih priznanja poput 2. mje-sta na Međunarodnom najtjecanju Alpe-Adria u Lignanu te na natje-canju Total Look Hrvatska. Zidovi i police salona krcati su peharima, priznanjima, diplomama i zahval-nicama. Prošle je godine primila i skulpturu »Zlatne ruke« s pri-znanjem, za izniman doprinos na unapređenju cehovskog rada, pro-micanju struke i ugleda hrvatskog obrtništva u svijetu, te za ostvarene rezultate u strukovnoj izobrazbi.

– Na prvo sam natjecanje otišla 1974. i osvojivši šesto mjesto razoča-rana pomislila kako je to debakl. Na-kon duge pauze opet sam se uključi-la u takmičenja prije desetak godina. I odmah su došli uspjesi u Lignanu i na Total Look. Ipak me više privlače i ispunjavaju samostalne revije. Sve to smatram nekom vrstom potvrde svoga rada iako čovjek nabolje sam osjeća koliko u stvari vrijedi – objaš-njava Marija Rukljač.

Kad odloži škare, češalj i brige, Marija se predaje poeziji. Povodom 30. obljetnice rada njezina salona izdala je knjigu pjesama pod nazi-vom »Spone«.

Tjedan cjeloživotnog učenjaobrazovanje, kulturu i šport, kao važan čimbenik pružanja infor-macija obrtnicima o obrazovanju i napretku u njihovoj poslovnoj karijeri.

Na prijedlog predsjednika OKZ-a Ivana Obada, misija na-stupa ove godine bila je promocija obrtnice kao važnog dokumenta u poslovanju i predstavljanju, a samim tim i sprječavanju rada na crno te majstora kao bitne titule za garanciju kvalitete obrtničkih usluga.

R. F. B.

Razvoj ljudskih potencijala realizirat će se kroz sljedeće Operativne programe:

M. Lekić

Uključivanje učenika s teškoćama u obrazovanju za zapošljavanje

Implementacija novih kurikuluma u sustav obrazovanja i osposobljavanja

Regionalna mreža lokalnih obrazovnih ustanova.

Hrvatska obrtnička komora od 2006. godine sudjeluje u projektu Strukovno obrazovanje usmjereno na tržište rada u RH, u okviru kojeg se izrađuju novi kurikulumi. Nakon radionice u Zagrebu, održane krajem rujna, ostale će biti održane 22. i 23. listopada u Splitu (rok za prijavu sudjelovanja: 15. listopada) te 26. i 27. listopada u Osijeku (rok za prijavu sudjelovanja: 19. listopada).

www.hok.hr

25Obrtničke novine rujan 2009.

Što je ključno u ponudi i pristupu Zagrebačke banke poduzetnicima?Ponajprije, u Zagrebačkoj banci doista razumijemo u kakav se izazov upušta svatko tko želi voditi vlastiti posao. Poduzetnik u Zagrebačkoj banci uvijek može računati na stručan savjet prilagođen njegovim potrebama i mogućnostima, jer svakom klijentu pristupamo pojedinačno, a u svakom poduzetničkom pothvatu pronalazimo njegove najbolje strane. U Zagrebačkoj banci svaki poduzetnik ima svog bankara i to je prednost koju uočavaju desetine tisuća obrtnika i poduzetnika koji su nas izabrali za svoju poslovnu banku.

Zagrebačka banka potvrdila se kao banka suvremenog bankarstva koje klijentima štedi vrijeme i novac. Što ste namijenili poduzetnicima?Kao poduzetnik, klijent Zagrebačke banke, uopće ne morate brinuti o tome gdje je poslovnica, hoćete li stići, sve možete obaviti kada i gdje to vama odgovara.

u zagrebačkoj banciposlujete bržei povoljnijeOko 90.000 obrtnika i poduzetnika odabralo je Zagrebačku banku kao svoju poslovnu banku. Na raspolaganju im je čak 46 poduzetničkih centara u cijeloj Hrvatskoj gdje ih očekuju stručni bankari kojima ni jedan poduzetnik nije tek broj, već osoba, ideja i posao kojem će se u potpunosti posvetiti. O ponudi Zagrebačke banke poduzetnicima razgovali smo s direktorom poduzetničkog centra Špansko Antom Livićem.

posl

ovni

ogl

as

Razvili smo najsuvremenije usluge, zone 24 satnog poslovanja sa uplatno-isplatnim bankomatima, Zaba kioscima, dnevno noćnim trezorima, uređajima za zaprimanje naloga. U Zagrebačkoj banci poduzetnik ne mora sate gubiti u redu da bi nešto platio ili vidio stanje na računu i ne mora svoje obaveze prilagođavati radnom vremenu poslovnica. Internetskim bankarstvom, e-zabom, poduzetnici mogu obavljati cijelo financijsko poslovanje i to u nekoliko trenutaka brzih i sigurnih transakcija - kunsko i devizno, ulagačko i kreditno poslovanje. Upravo smo uveli još jednu praktičnu novost: USB Key je uređaj s kojim dolaze na svoje svi koji e-zabu koriste na prijenosnim računalima. Uređaj je sve u jednom, nekadašnja pametna kartica, čitač i instalacijski CD i još na njemu možete pohraniti vlastite dokumente i zaštiti ih. Jednostavno se uključuje na bilo kojem računalu. Vrlo atraktivna, jedinstvena usluga na hrvatskom tržištu je m-zaba, bankarstvo putem mobitela. U svakom trenutku i bilo gdje, poduzetnik ima ažuran uvid u sve što se zbiva s njegovim računima,

nalozima za plaćanje, dostupne su mu sve financijske informacije poput cijena udjela u fondovima ili tečajne liste, a za sve to mu je dovoljan samo mobitel.

Poduzetnicima je svaki trošak važan – nudi liim Zagrebačka banka povoljnije financijsko poslovanje?Da i to je prilagođeno stvarnim potrebama poduzetnika. Osmislili smo jedinstvenu uslugu 1 ZA SVE koja klijentu bitno smanjuje troškove. Paket-račun 1 ZA SVE postoji u modelima Start, Poduzetnik i Partner, a sadržaj svakog modela precizno je određen. Jedinstvena mjesečna naknada za paket niža je od zbroja naknada koje bi poduzetnik plaćao za pojedine usluge.U usluzi 1 ZA SVE objedinjeni su kunski i devizni računi, kartice, internetsko i telefonsko bankarstvo, izvodi i trajni nalozi te značajni popusti na naknade za različite vrste kredita. Paket-račun osigurava efikasnu pomoć i pokriće određenog iznosa troškova u slučaju nezgode na cesti u zemlji i u inozemstvu. Jednostavno je izračunati koliku pak uštedu donose popusti u dućanima, restoranima i hotelima, a da bi se dobio popust, dovoljno je predočiti VISA Business Electron karticu paketa 1 ZA SVE.Usluga 1 ZA SVE uvjerljivo je isplativa. Primjerice, model Start za samo 50 kuna mjesečno, obrtnicima koji tek stvaraju svoj posao već u startu donosi značajne uštede u bankarskom poslovanju, od besplatnog otvaranja i vođenja platno-prometnog računa, besplatnog Izvješća o solventnosti jednom godišnje do komfora i praktičnosti m-zabe ili pomoći i pokrića značajnog iznosa troškova u slučaju nezgode na cesti.

Grad Adresa Direktor centra Telefon Radno vrijeme

Zagreb Trg b.J.Jelačića 10 Zdravka Vukušić Rehtaček 01/4808 252 pon.-pet. 08:00 - 16:00

Zagreb Gregorčićeva 2 Matej Barilić 01/613 6462 pon.-pet. 08:00 - 16:00

Zagreb Maksimirska 88 A Anita Kesić 01/2359 002 pon.-pet. 08:00 - 16:00

Zagreb Avenue Mall Centar II kat Štefanija Teskera 01/6136 189 pon.-pet. 08:00 - 16:00

Zagreb Paromlinska 2 Goran Banjanin 01/6104 652 pon.-pet. 08:00 - 16:00

Zagreb Samoborska 147 Matej Barilić 01/6136 876 pon.-pet. 08:00 - 16:00

Zagreb F. Tehchinija 2A Ante Livić 01/6136 610 pon.-pet. 09:00 - 16:30

Zaprešić Ul. bana Jelačića 1 Cela Šarić 01/3349 324 pon.-pet. 08:00 - 16:00

Zelina Braće Radića 1 Viktorija Matković 01/6136 739 pon.i pet. 08:30 - 15:00

Dugo Selo Kolodvorska 1 Dražen Horvat 01/6136 707 pon.-pet. 08:00 - 16:00

Samobor Šmidhenova 1 Renata Šimunec 01/6065 063 pon.-pet. 08:00 - 16:00

Sesvete Luka Trg L. Matačića 2 Viktorija Matković 01/6136 356 pon.-pet. 08:00 - 16:00

Sisak F. K. Frankopana 10 Želimira Mioković 044/526 134 pon.-pet. 08:00 - 16:00

Velika Gorica Kralja D. Zvonimira 5 Anđelka Fluka 01/6254 203 pon.-pet. 09:00 - 16:30

Zabok Matije Gupca 59 Marijana Gorupec 049/329 528 pon.-pet. 08:00 - 16:00

PODUZETNIČKOBANKARSTVO

Ante LivićDirektor poduzetničkog centra Špansko

U čak 15 poduzetničkih centara u Zagrebu i okolici očekuju vas poduzetnički bankari koji individualno pristupaju svakom klijentu i zajedno s njim kreiraju najbolja financijska rješenja.

Cjeloviti popis poduzetničkih centara provjerite na www.zaba.hr

www.hok.hr

26 Obrtničke novine rujan 2009.

Hrvatska je zemlja koja ima manje od 40% aktivnog stanovništva, od čega je više od 13% nezapo-

slenih. Stopa nezaposlenosti bi bila i veća da nije velik broj građana prijevremeno umirovljen. Ta »rezervna armija radne snage« predstavlja u svakom pogledu ve-lik problem danas, a očekujem dodatno usložnjavanje problema i, prema tome, posljedice u budućnosti. Od osamosta-ljenja imamo gotovo 300 ili više tisuća nezaposlenih koji su u radnoj dobi, a ne privređuju. Moguće je obrazložiti kao »prirodni broj nezaposlenih« najviše sto tisuća. Jednostavno nije moguće shvatiti kako obilan resurs kao što je rad nema primjereniji porezni tretman, kada znamo da oporezivanje kapitala, izravno i ne-izravno, nije moguće jer se inozemni in-vestitori sa svojim interesima pojavljuju kao značajno ograničenje. Naime, u prin-cipu, porezni sustav i, na temelju njega,

Guste Santini

Porezna reforma: porez na dohodak

Otkaz iz gospodarskih razloga ili poslovno uvjetovani otkaz je redoviti otkaz ugovora o radu predviđen člankom 106. stavak 1. Zakona o radu.

Sukladno članku 106. stavak 3. pri odlučivanju o poslovno uvje-tovanom otkazu poslodavac obrtnik mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

Međutim, poslodavac ima pravo (i to diskrecijsko) dati prednost i nekom kriteriju različitom od onih navedenih u članku 106. stavak 3.

Tako je moguće da poslodavac pri otkazivanju da prednost kvali-teti rada, posebnim zanimanjima i drugim sličnim kriterijima umje-sto kriterijima izričito navedenim u Zakonu o radu. O navedenom je već i sama sudska praksa zauzela stav jasno navodeći u svojim od-lukama kako je autonomno pravo poslodavca da u okviru zakonom određenih kriterija, ocijeni kojemu će kriteriju dati prednost.

Jednako tako praksa sudova pokazuje da kad se i utvrdi postojanje razloga na kojima se temelji poslovno uvjetovani otkaz (primjerice, višak radnika), okolnosti zbog kojih su nastali ti razlozi (primjerice, nenamjensko trošenje sredstava), nisu od značenja na zakonitost od-luke o otkazu.

U prilog tvrdnji da poslodavac ima širu autonomiju od one koja bi se dala na prvi pogled zaključiti iz zakona ide i činjenica koja proizlazi iz pravomoćno okončanih sudskih postupaka, da u sluča-ju kada poslodavac zbog poslovno uvjetovanog otkaza odluči dati otkaz jednom od više radnika koji obavljaju poslove istog radnog mjesta, njegovo je autonomno pravo zadržati na radu radnika koji ostvaruje bolje rezultate i koji će radnim rezultatima najviše prido-nijeti uspješnom poslovanju obrtnika.

Naravno, jedino o čemu ipak morate voditi računa je činjenica da ukoliko imate vezani obrt, a Vi sami ne ispunjavate posebne uvjete pre-ma Zakonu o obrtu, ne otpustite jedinog zaposlenika koji ispunjava po-seban uvjet stručne osposobljenosti ili položenoga majstorskog ispita.

U tom bi slučaju izazvali situaciju da bi Vam obrt prestao po sili zakona sukladno članku 43. Zakona o obrtu, te bi nadležni županij-ski ured, odnosno ured Grada Zagreba rješenjem utvrdio prestanak obrta po sili zakona i po pravomoćnosti rješenja bilo bi izvršeno brisanje Vašeg obrta iz Središnjeg obrtnog registra.

Dakle, za zaključiti je da ako imate obrt u kojemu je zaposleno više radnika koji obavljaju iste poslove, unatoč zaštitničkim mjera-ma koje propisuje Zakon o radu, koji nastoji zaštititi položaj radnika kod poslodavca, Vi kao poslodavac možete, naravno, poštujući za-konsku proceduru, ipak dati »zakoniti« poslovno uvjetovan otkaz ako ocijenite da nastavak poslovanja obrta možete ostvariti s preo-stalim zaposlenicima.

Prava poslodavca u slučaju otkaza iz

gospodarskih razlogaporezna politika moraju oporezivati čim-benike gospodarske aktivnosti sukladno obilju tih čimbenika, jasno uvažavajući ograničenja gospodarske strukture i osta-lih podsustava gospodarskog sustava. Upravo poreznom politikom moguće je »sugerirati« takve kombinacije proi-zvodnih faktora koji će primjenjivati one tehnologije koje su u funkcionalnoj vezi s raspoloživim faktorima, radom i kapi-talom.

Porezni prihodi poreza na dohodak su od marginalnog značaja i iznose manje od dva posto ukupno ubranih poreznih priho-da u 2008. godini, što je približno jedan postotni poen poreza na dodanu vrijednost. Iz navedenog slijedi da je moguće značaj-nije smanjiti poreznu presiju ovog poreza. Ovo je tim više prihvatljivo jer glavninu poreza uplaćuju niže dohodovne grupe.

Izloženo sugerira da je prijeko potreb-no povećati neoporezivi dio dohotka bar do razine jednostavne reprodukcije radne snage. Porezna progresija nakon neopore-zovanog dijela dohotka ne bi trebala desti-mulirati rad u odnosu na dokolicu. Konač-no, u globaliziranom svijetu mnoge države povećavaju konkurentnost poreznim su-stavom, i to je jedan od razloga napuštanja welfare statea, države blagostanja.

U poreznoj teoriji postoje različita mi-šljenja glede poreznog tretmana rada i poreznog tretmana kapitala. Država bla-gostanja preferirala je rad u odnosu na kapital. Globalizacija relativizira taj stav i sugerira da se mora promatrati životni ciklus, a ne kratki rok.

Na tim osnovama »korigiraju« se mno-gi porezni sustavi, posebno u zemljama koje nemaju dovoljno nacionalne šted-nje kojom bi financirale razvoj. Postoje mišljenja, koja nisu bez osnove, da bi u Hrvatskoj valjalo oporezivati kapitalnu dobit. Ali, jednako tako, postoji argu-mentacija i druge strane koja smatra da bi oporezivanje kapitalne dobiti bilo, po-sebno u ovim kriznim uvjetima, štetno za Hrvatsku. Moje mišljenje glede ovog

pitanja određeno je ukupnim procesom reprodukcije. Imajući u vidu materijalne mogućnosti zemlje, mislim da bi bilo više štete nego koristi od oporezivanja kapital-ne dobiti. I ne samo to. Oporezivanje kapi-talne dobiti znači oporezivanje dividende i oporezivanje kamatnih prihoda. Naime, ukoliko bi se oporezivali samo kapitalni dobici, tada bi ostali dohoci od kapitala bili u povlaštenom položaju. Ovom valja pridodati i kapitalne gubitke i instrumen-te koji »čuvaju« imovinu od inflacije koji mijenjaju relativne cijene pojedinih imo-vina. U svakom slučaju, uvođenje poreza na kapitalnu dobit imalo bi znatne gospo-darske posljedice, dok bi porezni prihodi bili zanemarivi.

Porezne stope primjenjivale bi se kako slijedi: dohodak do 5.000 kuna bio bi izuzet

od oporezivanja dohodak od 5.001 do 15.000 kuna

oporezivao bi se po stopi od 10% dohodak od 15.001 kuna do 30.000

kuna oporezivao bi se po stopi od 20% dohodak od 30.001 kunu i više opo-

rezivao bi se po stopi od 30%.Mnoge će se kritike uputiti prijedlogu

jer će se naglašavati kako ovako konstrui-ranim porezom na dohodak neće se ostva-riti iole značajniji porezni prihodi, odno-sno da je stupanj progresije nedovoljan i tako se ovim prijedlogom ne respektira načelo porezne snage.

Što se tiče izostanka znatnijih pore-znih prihoda, ja se slažem sa primjedba-ma. Međutim, po mome mišljenju, opo-rezivanje dohotka ispod egzistencijskog minimuma zapravo znači da porezni ob-veznik poreza na dohodak nije u stanju reproducirati svoju radnu snagu, odno-sno svoju obitelj. Upravo dinamiziranje privredne aktivnosti znači povećanje dohotka pa će značajno povećani doho-ci, iznad minimuma, omogućiti državi da ostvari porezne prihode upravo u tom opsegu u kojem se je povećalo blagosta-nje njezinih građana. Što se tiče progre-sivnosti poreznih stopa, smatram da je potrebno imati u vidu da porezna progre-sija ne bi trebala ići na teret onih građana koji svojom učinkovitošću povećavaju nacionalnu dividendu. Upravo suprotno smatram da je potrebno stimulirati uvi-jek i svagdje pojedinačne napore kako bi isti pridonijeli njegovom blagostanju i blagostanju svih građana. Prijedlog ima za cilj da poveća konkurentnost hrvat-skog gospodarstva, što znači da ima uči-nak neizravne devalvacije kune.

Pogledajmo na grafikonu Kretanje poreznih prihoda poreza na dohodak izdašnost poreznih prihoda ovog poreza

GOST SAvJeTNIK

Ines Čalušić, dipl. iur. Zaposlena u odvjetničkom društvu »Ljubenko&partneri«j. t. d.

Kretanje poreznih prihoda na dohodak5.0004.5004.000

3.500

3.0002.500

2.000

1.500

mili

juna

kun

a

1994.1995.

1996.1997.

1998.1999.

2000.2001.

2002.2003.

2004.2005.

2006.2007.

2008.

GOST SAvJeTNIK

Kako riješiti probleme obiteljskih financija?vidi www.rifin.com

Oporezivanje dohotka ispod egzistencijskog minimuma znači da porezni obveznik poreza na dohodak nije u stanju reproducirati svoju radnu snagu, odnosno svoju obitelj

www.hok.hr

27Obrtničke novine rujan 2009.

Obrtničke novine

Izvrsne budimpeštanske stenografkinje Eri-ka Vicai, Judit Dani i Zsuzsa Ferenc, pod vodstvom svoje trenerice Ibolye Csille He-

geduš, nekadašnje svjetske juniorske stenograf-ske prvakinje, osvojile su sva tri prva mjesta u disciplini grafičke (rukopisne) stenografije na Svjetskom prvenstvu u sklopu 47. kongresa In-tersteno, održanom od 15. do 21. kolovoza ove godine u Pekingu.

Iako je jedini hrvatski predstavnik u toj disci-plini, Josip Hanjš, zaposlenik Komorskog ureda Hrvatske obrtničke komore i svjetski prvak iz Praga 2007., i ovog puta postigao najveću brzi-nu u »hvatanju« govora (471 slog u minuti), u konačnom zbroju svih natjecateljskih elemena-ta to je bilo dovoljno »samo« za 4. mjesto. Prvi put na natjecanju toga ranga nastupile su i mlade hrvatske predstavnice u disciplini kompjutorske daktilografije Tanja Ivana Juričev iz Vodica i Kristina Zlodi iz Samobora, te u juniorskoj kon-kurenciji zauzele 15., odnosno 27. mjesto. Pre-ma očekivanjima, cjelokupna manifestacija koja je u pekinškom Olimpijskom sportskom centru

nA 47. SvjETSkOm kOnGRESU InTERSTEnO U PEkInGU 2009.

Mađarice su ovaj put bile bolje

Hrvatska ekipa u Pekingu s prof. dr. Antom Simonićem, veleposlanikom RH u NR Kini

OBRTNIČKA BURZAPoštovani obrtnici: oglasite svoje usluge

i proizvode u Obrtničkim novinama!

www.hok.hr

Javite nam se na kontakte:Tel: 01/48 06 643, 48 12 262

Fax: 01/48 12 268E-mail: obrtnicke-novine@hok.hr,

oglasi-on@hok.hr

Pogledajte naš novi web

Mali oglasi – uvjeti oglašavanja na:

NAKLADNIK:

HRVATSKA OBRTNIČKA KOMORA, PP 166, 10000 Zagreb

Tel: 01/4806 666; fax: 01/4846 610;

e-mail: hok@hok.hr

ZA NAKLADNIKA: MATO TOPIĆ,

PREDSJEDNIK HOK-a

REDAKCIJA: tel: 01/4812 262, 4806 695,

670, 643; fax: 01/4812 268;

e-mail: obrtnicke-novine@hok.hr

GLAVNA UREDNICA: SNJEŽANA TOMIĆ

IZVRŠNA UREDNICA: RENATA PULJIZ

ADMINISTRATOR: SUZANA MAMIĆ

MALI OGLASI (OBRTNIČKA BURZA):

SUZANA MAMIĆ, tel: 01/4812 262, 4806 643,

e-mail: oglasi-on@hok.hr

FOTOGRAF: TOMISLAV SMOLJANOVIĆ

UREĐIVAČKI KOLEGIJ: Odbor za informiranje Hrvatske

obrtničke komore

GRAFIČKA PRIPREMA, TISAK: VJESNIK d.d., Zagreb

MARKETING I DISTRIBUCIJA: PARK AVENIA d.o.o., Zagreb

tel: 01/3775 230; info@parkavenia.hr

NAKLADA: 100.000Rukopisi i fotografije se ne vraćaju

Obrtničke novine

www.mediacom.hr Poslovno-knjigovodstveni

Windows programi za obrtnike, poduzeća i

ugostitelje. Besplatan demo CD.

Tel. 051/283-031, 098/328-029

Povoljno i profesionalno!Iskoristite akcijski popust za poslovesklopljene do 15.11.

web stranicewww.miba.hr

099 310 7410

PROMO KOD: HOK

http://www.hok.hr/cro/publikacije/marketing

Zbog učestalih žalbi hrvatskih tvrtki na probleme naplate izvoznih poslova od

strane inozemnih poslovnih partnera, Mi-nistarstvo vanjskih poslova predlaže hrvat-skim tvrtkama koje posluju na inozemnim tržištima da se prije poslovne suradnje s inozemnim partnerima obvezno informiraju o solventnosti inozemne tvrtke, te da provje-re njen aktualni pravni status prije sklapanja ugovora i početka poslovne suradnje.

Najveći broj žalbi hrvatskih tvrtki upućen je na poslovanje s tvrtkama iz Ujedinjenog Kra-ljevstva, gdje se tim tvrtkama nakon što prime robu ili prime avansno plaćanje hrvatskih tvrtki često gubi svaki trag ili se otvaraju stečajni po-stupci. Kako hrvatske tvrtke ne bi sklapale ugo-vore s nepostojećim tvrtkama, na internetskim stranicama britanskog registra poduzeća www.companieshouse.gov.uk mogu se besplatno provjeriti sve registrirane tvrtke u UK.

Na web stranici Ministarstva vanjskih po-slova i europskih integracija (www.mvpei.hr), pod naslovom Hrvatska gospodarska diplo-macija, mogu se pronaći informacije o zakon-skoj regulativi, poreznom sustavu, carinskim davanjima i druge informacije važne za poslo-vanje s pojedinim zemljama, pa tako i s UK.

UPOZOREnjE mInISTARSTvA vAnjSkIH POSlOvA

Provjerite poslovne partnere

u inozemstvu

okupila približno 1.000 sudionika, od kojih više od 500 natjecatelja iz tridesetak zemalja sa svih kontinenata, bila je besprijekorno i vrlo dojmlji-vo organizirana. Uz brojne visoke kineske i dru-ge državne dužnosnike, ceremonijalu svečanog otvorenja bio je nazočan i srdačno pozdravljen prof. dr. Ante Simonić, veleposlanik Republike Hrvatske u NR Kini.

Kao jedna od najmlađih članica Interstena (u članstvo primljena na Kongresu u Beču 2005. godine), Republika Hrvatska već uživa zavidnu reputaciju u toj svjetskoj asocijaciji, utemelje-noj još davne 1887. godine, što je potvrđeno i na ovogodišnjoj plenarnoj sjednici Glavne skupštine njenim jednoglasnim izborom, uz još četiri zemlje članice, u Nadzorni odbor Interstena za naredno dvogodišnje mandatno razdoblje, do sljedećeg kongresa u Parizu 2011. godine.

Nastup hrvatske ekipe na ovogodišnjem Kon-gresu i natjecanjima svjetskog prvenstva Inter-steno i ovoga je puta organiziralo, te u potpunosti financiralo Hrvatsko stenografsko društvo u Za-grebu.