Upload
doanhanh
View
314
Download
6
Embed Size (px)
Citation preview
PEDAGOGIJA SA DIDAKTIKOM
VEŽBE 1
JELENA ANĐELKOVIĆ LABROVIĆ
Konsultacije:
Kabinet 012:
Četvrtak 17:00 – 18:00
(obavezna najava mejlom)
www.obuka.fon.rs
Bodovi:
Praktični rad Test Prisustvo/Aktivnost
na nastavi Datum: 14., 21. ili 28.
maj
07. maj
max 40 40 20
min 21
Konačna ocena:
Bodovi: 51 - 60 61 – 70 71 - 80 81 - 90 91 - 100
Ocena: 6 7 8 9 10
Rok za prijavu teme, tima i datuma odbrane je 23.04.2015.
LITERATURA
• Đorđević,J., Trnavac, M., PEDAGOGIJA, Beograd, Naučna knjiga, 2005.
• https://sites.google.com/site/licencazaradnastavnika/didaktika
POJMOVI
• PEDAGOGIJA
• DIDAKTIKA
• NASTAVA
• PEDAGOGIJA
– Proučava teorijske i fundamentalne probleme
vaspitanja.
• DIDAKTIKA
– Didaktika je pedagoška disciplina koja
proučava opšte zakonitosti nastave kao
jedinstvenog vaspitno-obrazovnog procesa.
• NASTAVA
– Vaspitno obrazovni proces u kojem se planski
i organizovano provodi vaspitanje i
obrazovanje učenika prema propisanom
nastavnom planu i programu , pod
rukovodstvom nastavnika i uz aktivno učešće
učenika
KOMPONENETE NASTAVNOG PROCESA
• “Didaktički trougao”
nastavnik
učenik gradivo
KOMPONENETE NASTAVNOG PROCESA
• “Didaktički četvorougao”
gradivo
nastavnik
učenik
računar (medij)
NASTAVA – STRUKTURA
PROCES POUČAVANJA
NASTAVNIK (profesor, saradnik)
PROCES UČENJA (studiranja)
UČENIK (student)
CILJ I ZADACI NASTAVE
SADRŽAJ NASTAVE (STUDIJSKI
PROGRAM)
OBLICI NASTAVNOG RADA,
NASTAVNE METODE, STRATEGIJE
NASTAVNA SREDSTVA, DIDAKTIČKI
MEDIJI
NASTAVNI OBJEKTI
Slika preuzeta: Banđur, V., Radović, V.: Didaktička utemeljenost univerzitetske nastave, prezentacija
DIDAKTIČKI PRINCIPI
1. princip naučnosti nastave,
2. princip prilagođenosti nastave uzrastu učenika,
3. princip sistematičnosti i postupnosti u nastavi,
4. princip povezanosti teorije i prakse,
5. princip očiglednosti,
6. princip svesne aktivnosti učenika u nastavi,
7. princip trajnosti usvajanja znanja, veština i
navika,
8. princip individualizacije.
Tema Ciljevi Instrukcija Evaluacija
Revizija
Revizija
MODEL DIZAJNIRANJA PROGRAMA
Tipičan model instrukcijskog dizajna
Tema
Ciljevi
Tematska
celina
Tematska
jedinica Tematska
jedinica
Tematska
jedinica
Tematska
celina
Tematska
celina
Ciljevi i ishodi
učenja
Sadržaj
Metode
Oblik
Zadatak
• Tema/predmet: Osnove informaciono-
komunikacionih tehnologija
• Cilj:
• Tematska celina 1:
– Tematska jedinica 1.1.:
– Tematska jedinica 1.2.:
– …..
• Tematska celina 2:
• .
• .
CILJEVI I ISHODI UČENJA
GOALS – cilj ili svrha
OBJECTIVES – cilj ili zadatak
OUTCOMES – ishodi
Goals and objectives – svrha i ciljevi ili ciljevi i zadaci
CILJEVI – opredeljenja, nemere i težnje koje treba ostvariti u procesu nastave,
obrazovanja i učenja.
ISHODI – ostvareni rezultati.
ISHODI UČENJA
• Ishodi učenja ili vaspitno-obrazovni ishodi
predstavljaju jasno iskazane kompetencije, tj.
očekivana znanja, veštine i sposobnosti, kao i
vrednosti i stavove koje učenici treba da steknu i
mogu pokazati po uspešnom završetku
određene nastavne teme, programa, nivoa
obrazovanja ili vaspitno-obrazovnog ciklusa.
CILJEVI UČENJA
CILJEVI ISHODI
Naglasak je na tome šta
nastavnik radi
Naglasak je na tome šta učenik radi
Opis namere učenja Opis rezultata rada
Naglasak je na mogućnostima
učenja
Naglasak je na tome kako se naučeno
koristi
Uključuje procenu količine
koja može da se nauči u datom
vremenu
Zahteva fleksibilno određivanje
vremena prema definisanoj količini
Formulišu se u obliku
glagolske imenice (razvijanje ,
osposobljavanje)
Formulišu se kao aktivni glagoli (zna,
koristi, razume)
Prvi korak je definisanje željenih ishoda učenja, a zatim, njihovo izražavanje u
formi ciljeva.
Preporuke za pisanje ishoda učenja
• Treba poći od toga šta to učenici treba da znaju ili mogu da urade
nakon završetka određene teme, celine, vaspitno-obrazovnog
ciklusa odnosno nivoa obrazovanja.
• Treba početi aktivnim glagolom.
• Ishodi učenja treba da obuhvataju sve relevantne komponente
pojma kompetencije: područje znanja, veština i stavova.
• Za izbor glagola za pojedinčna područja ishoda treba koristiti Bloom-
ovu taksonomiju vaspitno-obrazovnih ciljeva.
AKTIVNI GLAGOLI
Poželjni / precizni glagoli: Nepoželjni / neprecizni glagoli:
- analizirati
- opisati
- definisati
- napraviti
- uporediti
- razlikovati
- argumentovati ...
- znati
- razumeti
- osvestiti
- ceniti
- zapamtiti
- upoznati
- naučiti
- usvojiti
- osposobiti ...
• ZADATAK – aktivni glagoli
Kako napisati ishode učenja?
Bloomova taksonomija obrazovnih
ciljeva i ishoda učenja
(1) kognitivno područje - znanja i razumevanja
(2) afektivno područje – stavovi
(3) psihomotoričko područje - veštine
kognitivno područje - znanja i razumevanja
Područje
znanja
Nivo učenja Aktivni glagoli nivoa
kogn
itiv
no
pod
ručj
e
Činjenično znanje (Prepoznavanje) –
učenici znaju reprodukovati ili prepoznati informacije, ideje,
koncepte i principe u obliku sličnom onome u kojem su ih učili.
definisati, opisati, identifikovati, prepoznati, označiti,
nabrojati, povezati, imenovati, ponoviti, reprodukovati,
izreći, odabrati, navesti, iskazati, poredati, setiti se, zapamtiti
Razumevanje (niži nivo razumevanja) -
učenici razumeju i mogu objasniti ili interpretirati informacije
zasnovane na prethodno stečenim znanjima
opisati, objasniti, raspraviti, dati primer, grupisati, svrstati,
klasifikovati, pretvoriti, odbraniti, razlikovati, izdvojiti,
proceniti, izvesti, zaključiti, predvideti, sažeti, prevesti,
preformulisati, smestiti, pokazati
Primena (viši nivo razumevanja) –
učenici biraju i upotrebljavaju naučene koncepte, principe, teorije i
metode kako bi riješili problem ili zadatak u konkretnoj i novoj
situaciji
primeniti, izračunati, odabrati, prilagoditi, rešiti, otkriti,
demostrirati, pokazati, baratati, pripremiti, koristiti,
upotrebiti, proizvesti, povezati, ilustrovati, skicirati
Analiza –
učenici su u stanju raščlaniti materijal na osnovne delove tako da se
može razumeti njegova struktura
analizirati, raščlaniti, skicirati, razlikovati, izdvojiti,
identifikovati, prikazati, ukazati na, uporediti, staviti u odnos
sa, klasifikovati, sortirati, suočiti, suprotstaviti, proračunati,
ispitati, istražiti, eksperimentisati, proveriti
Sinteza (kreacija) –
učenici su u stanju objediniti (povezati, integrisati) delove
(rezultate, znanja i veštine) u novu funkcionalnu celinu ili strukturu
urediti, povezati, integrisati, složiti, kreirati, stvoriti, razviti,
kombinovati, prikupiti, sakupiti, dizajnirati, generisati,
modifikovati, organizivati, planirati, preurediti, uskladiti,
napisati, predložiti, osmisliti, konstruisati, revidirati,
formulisati
Procena (evaluacija, vrednovanje) –
učenici imaju sposobnost procene vrednosti materijala za određenu
namenu, u skladu s odabranim kriterijumima
utvrditi, proceniti, predvideti, vrednovati, oceniti, proceniti,
uporediti, zaključiti, interpretirati, suprotstaviti, kritikovati,
opravdati, odabrati, podržati, preporučiti, argumentovati,
potvrditi
afektivno područje – stavovi
Područ
je
znanja
Nivo učenja Aktivni glagoli nivoa
afe
kti
vn
o p
od
ručj
e
Prihvatanje –
učenici svesno i pažljivo prate i žele čuti
pitati, izabrati, opisati, dati, držati, identifikovati, smestiti,
imenovati, ukazati, izabrati, odgovoriti, koristiti, upotrebljavati,
prihvatiti, potvrditi, prepoznati, osvestiti, slušati, beležiti, pratiti,
slediti, uvažavati
Reagovanje –
učenici aktivno učestvuju, pažljivo prate i reaguju,
motivisani su
odgovoriti, pomoći, sastaviti, prilagoditi se, složiti se, prihvatiti,
pristati, brinuti se o/za, komunicirati, raspraviti, pozdraviti,
označiti, izvesti, praktikovati, predstaviti, izviestiti, izdvojiti, reći,
napisati, doprineti, sarađivati, slediti, izvršavati, sa voljom
učestvovati, posetiti, volontirati
Usvajanje vrednosti –
učenici poštuju ili vrednuju osobu vezanu za određeni
objekat, događaj ili ponašanje, u rasponu od prihvatanja do
složenijeg stanja posvećivanja
dovršiti, opisati, razlikovati, objasniti, slediti, oblikovati, inicirati,
pozvati, uključiti, opravdati, predložiti, izvestiti, odabrati,
podeliti, proučiti, izraditi, usvojiti, suprotstaviti se, ponašati se u
skladu s, posvetiti se, želeti, iskazati odanost, izraziti, tražiti,
iskazati zabrinutost/brigu
Organizovanje vrednosti –
učenik organizuje vrednosti po prioritetima proučavanjem
kontrasta među različitim vrednostima, rešavajući
konflikta među njima; stvara jedinstveni sistem vrednosti;
naglasak je na upoređivanju, proučavanju odnosa i sintezi
vrednosti
slediti, prihvatiti, menjati, prilagoditi, urediti, kombinovati,
uporediti, dopuniti, obraniti, uravnotežiti, objasniti, generalizirati,
uopštiti, identifikovati, integrisati, poredati, staviti u odnos,
modifikovati, organizovati, grupisati, pripremiti, formulisati
Usvajanje sistema vrednocti (Integritet) –
učenik poseduje sistem vrednosti koji kontroliše njegovo
ponašanje (karakter) i predstavlja njegovu ličnost
delovati, razlikovati, prikazati, utiecati, slušati, modifikovati,
prilagoditi, izvesti, primeniti, predložiti, kvalifikovati, ispitati,
revidirati, poslužiti, rešiti, koristiti, vrednovati, održati, služiti,
podržati
psihomotoričko područje - veštine
Područ
je
znanja
Nivo učenja Aktivni glagoli nivoa
ps
iho
mo
tori
čk
o p
od
ruč
je Imitacija
izabrati, opisati, otkriti, razlikovati, odabrati, prepoznati, izolovati, uporediti, selektovati
Manipulacija
započeti, prikazati, objasniti, pomeriti, nastaviti, reagovati, pokazati, tvrditi, volontirati
Preciziranje kopirati, slediti, tražiti, reagovati, ponoviti, odgovoriti
Naturalizacija složiti, kalibrirati, izgraditi, rastaviti, prikazati, ubrzati, popraviti, samljeti, zagrejati, manipulisati, meriti, mešati, organizovati, skicirati
Artikulacija
složiti, kalibrirati, izgraditi, rastaviti, prikazati, ubrzati, popraviti, samleti,
zagrejati, manipulisati, meriti, mešati, organizovati, skicirati (uz bržu, bolju i tačniju primenu)
Formulisanje/pisanje ishoda učenja
Sistem ishoda učenja
Šta raditi?
Ishodi učenja
Pod kojim uslovima?
Koliko dobro to treba da se uradi?
Ponašanje
Uslovi
Kriterijumi
Aktivni glagoli: Kognitivni,
psihomotorički, afektivni
Primer: ‘U kontekstu situacije u
učionici kandidati će, uz upotrebu
prikladnih primera, biti u stanju da
demonstriraju i evaluiraju’.
Uslov – U kontekstu situacije u učionici Ponašanje –
Pokazivanje i evaluacija Kriterijumi – Prikladni
primeri
Primer
• CILJ: Opisati studentima definisanje
ishoda učenja zasnovano na Bloom-ovoj
taksonomiji.
• ISHOD UČENJA: Posle uspešno završene
radionice studenti će biti sposobni da
primene Bloom-ovu taksonomiju pri
definisanju ishoda učenja za nastavni
predmet.
Formula za pisanje ciljeva učenja
ZADATAK 2
• PRIMER:
• PREDMET: E-obrazovanje
ПРЕДМЕТ: Е-ОБРАЗОВАЊЕ
СТУДИЈСКИ ПРОРАМ: Информациони системи и технологије
ВРСТА И НИВО СТУДИЈА: Основне академске студије
СТАТУС ПРЕДМЕТА: Изборни
Предмет: Е-образовање
НАСТАВНИК: САРАДНИК:
Проф. др Гордана Милосављевић Јелена Анђелковић
Е-образовање
ЦИЉ ПРЕДМEТА:
Оспособљавање студената за широку примену информационо-комуникационих
технологија у образовању. Акценат је на примени технологија у образовању и
оспособљавању запослених, посебно њихова афирмација у тренинзима преко интранета
и самообразовању.
ИСХОД ПРЕДМЕТА:
Студенти су оспособљени за пројектовање и имплементацију система електронског
образовања.
МЕТОДЕ ИЗВОЂЕЊА НАСТАВЕ:
Предавања, дискусија, методе за даљинско образовање, креативне радионице, тимска
израда е-материјала за подршку учењу.
Оцена знања (максимални број поена 100)
Предиспитне обавезе поена Завршни испит поена
Семинарски рад 50 усмени испит 50
УКУПНО 100
Е-образовање
Радна
недеља
Тематска
целина
рб Тематска јединица
1 1. Развој образовања
на даљину
1.1 Савремени развојни трендови.
1.2 Е – образовање у функцији развоја
запослених.
1.3 Е –образовање као чинилац развоја
организације.
2 2. Основна појмовна
одређења
2.1 Образовање и тренинг.
2.2 Класификација образовања.
3 2. Основна појмовна
одређења
2.3 Образовање на даљину, Е-образовање,
Мобилно обрaзовање.
2.4 Тренинг и ИКТ.
.......
Е-образовање
ЛИТЕРАТУРА:
1. Rosenberg M..: E-LEARNING – Strategies for delivering knowledge in digital
age, McGraw Hill, 2001
2. Милосављевић Гордана, Организацја тренинга, Службени гласник, 1997
3. Милосављевић Гордана, Професионално образовање на дистанцу, ФОН,
2000.
4. BIELAWSKI, Larry: Blended eLearning: Integrating knowledge, performance
support and on-line learning, 2nd ed. – Amherst: HRD Press. Cop, 2005.
• ПРИМЕР:
• ИМПЛЕМЕНТАCИЈE ЈЕДНЕ ТЕМАТСКЕ
ЈЕДИНИЦЕ : Образовање и тренинг.
• УВОДНИ ДЕО
- излажу се опште информације и упућује
у програм
Образовање и тренинг
Радна
недеља Тематска целина Циљ
2
2. Основна појмовна одређења Овладавање основним
појмовним одређењима
Тематска
јединица
2.1 Образовање и тренинг.
Студент ће бити способан
да препозна и репродукује
основна појмовна одређења
из области образовања и
тренинга.
2.2 Класификација образовања
Студент ће бити способан
да препозна и репродукује
основне типове образовања
у односу на постављене
критеријуме поделе.
Образовање и тренинг
Радна
недеља
Тематска
јединица
ЦИЉ УЧЕЊА
2 2.1. Образовање и
тренинг.
Студент ће бити способан да препозна и
репродукује основна појмовна одређења из
области образовања и тренинга.
НАСТАВНИ МЕТОД: ПРЕДАВАЊЕ
• РАДНО ОПЕРАТИВНИ ДЕО
• који је најобимнији и стварни је садржај
и предмет извођења ;
Образовање и тренинг
ПОЈМОВНА ОДРЕЂЕЊА
Под васпитањем се подразумева
укупност позитивних друштвених
утицаја на развијање психичких и
физичких својстава, могућности
јединке, развој пожељних
социјалних одлика, то је процес
изграђивања и формирања
погледа на свет.
Као облик друштвеног утицања је
континуиран.
Под образовањем се у ужем смислу подразумева
планско и организовано стицање знања, умења и
навика, процес подстицања и развоја укупних
спсобности личности.
Оно је шире од тог процеса, може се рећи да и оно
траје током целог живота, али различитог је
облика, садржаја и метода.
ОБРАЗОВАЊЕ СЕ СХАВАТА КАО ЛИЧНИ
ПРОЦЕС. ИСТИЧЕ СЕ ВАЖНОСТ
ОБРАЗОВАЊА “САМОГ СЕБЕ”.
Појмови оспособљавање, обука
/ тренинг/ су по свом садржају ужи од
појма образовање и стручно образовање,
односе се на учење и усвајање вештина и
спретности, општих и посебних без којих
се не могу вршити практичне активности.
Т р е н и н г (обука) у ужем смислу
подразумева увежбавање већег скупа
међусобно зависних радњи на вишем
нивоу, а у ширем чак и на усвајање
занимања
Стицање и примену знања и
умења које се исказују као
вештине.
• ЗАВРШНИ ДЕО
- чине консултативни и евалуативни
садржаји
Образовање и тренинг
ПИТАЊА:
1. Дефинишите васпитање.
2. Дефинишите образовање.
3. Дефинишите тренинг.
Metode
• PREDAVANJA
• DEMONSTRACIJE
• DISKUSIJE
• IGRE I SIMULACIJE
• PRAKTIČNI (SEMINARSKI) RAD
NASTAVNE METODE
• Nastavne metode podrazumevaju način upravljanja radom
učenika u procesu nastave, koji omogućava sticanje znanja i
veština i njihovu primenu u praksi a isto tako doprinosi
razvijanju njihovih saznajnih sposobnosti i interesovanja,
formiranje pogleda na svet i pripremanje za život.
• Nastavni principi usmeravaju didaktičku aktivnost učenika i
nastavnika i odgovaraju na pitanje zbog čega učenike treba
poučavati na jedan ili na drugi način, a nastavne metode
govore o načinima ostvarivanja planiranih ciljeva i zadataka
obrazovаnjа, ukаzujući kаko to rаditi u okvirimа raznih
nastаvnih predmeta i nivoa i oblika didaktičkog rada.
KLASIFIKACIJA NASTAVNIH METODA
1. metode zasnovane na posmatranju
2. metode zasnovane na rečima
3. metode zasnovane na praktičnim
aktivnostima učenika
METODE ZASNOVANE NA POSMATRANJU
• POKAZIVANJE (demonstracija)
– pokazivanje realnih predmeta, prirodnih
objekata, pojava i procesa koji se dešavaju u
prirodnim, realnim i životnim uslovima.
– korišćenje nastavnih sredstava (modeli,
makete, crteži, grafikoni...)
METODE ZASNOVANE NA REČIMA
• monološke metode,
– Opisivanje
– Pričanje
– Predavanje
• dijaloške metode,
– Heuristički razgovor,
– Katihetički razgovor,
– Popularno predavanje,
– Diskusija.
• rad sa knjigom (metoda čitanja ili tekst metoda)
METODE ZASNOVANE NA PRAKTIČNIM
AKTIVNOSTIMA UČENIKA
• Laboratorijska metoda
• Metoda praktičnih aktivnosti
Poveznice nivoa postignuća i metoda poučavanja
nivoi
postignuća aktivnosti nastavnika i studenata
pamćenje predavanja, zajedničko učenje, rad na tekstu, e-učenje,
seminarski radovi
razumevanje traženje i analiziranje primera, upoređivanje pojmova i
teorija, rasprave (traženje argumenata)
primena
izraditi program, izraditi projekat, rešiti problem,
prezentovati, prepoznavanje preparata, prikaz slučaja,
sastaviti zadatke, napraviti skulpturu, konstruisati prema
uputstvu
analiza rasprave, analiza, prikaz slučaja, eseji, seminarski radovi
vrednovanje izdvojiti prednosti i nedostatke, napisati prikaz
(istraživanja, metode, teorije)
sinteza provera (istraživanje) pojmova i teorija
Ishodi učenja i procena znanja
• Procena znanja ima svrhu da utvrdi i pokaže da li je planirani nivo dostignut ili na kom
nivou su usvojena znanja, veštine i stavovi učenika.
• Tri osnovne svrhe procene znanja:
– omogućavanje prelaska na viši nivo ili sticanje diplome
– razvrstavanje studenata po uspešnosti
– poboljšavanje njihovog učenja.
• Rezultati procene znanja mogu se koristiti u svrhu razvoja znanja ili u svrhu procene. Ocenjivanje razvoja, odnosno napretka učenika/studenta naziva se formativna procena znanja. Evaluacija znanja koja se vrši radi procene naziva se sumativno ocenjivanje.
• Prilikom definisanja kriterijuma ocjnjivanja treba imati u vidu razliku između očekivanih i željenih ishoda učenja. Za prolaznu ocenu potrebno je ispuniti očekivane ishode učenja (društveno prihvatljivi nivo), a za najvišu ocenu potrebno je ispuniti željene ishode učenja. U „prostoru“ između ova dva kriterijuma (donjeg i gornjeg) mogu se jasno definisati kriterijumi za ostale ocene.
Model ishoda učenja na nivou predmeta
- dobro organizovan predmet mora imati jasnu vezu između ishoda učenja i kriterijuma ocenjivanja
- potrebno je definisati odgovarajuće zadatke (koje je moguće ocenjivati)
transparentan proces, moguća veza s drugim predmetima
identifikuj ciljeve predmeta
napiši ishode učenja deskriptori na nivou ...
definiši (kreiraj) zadatke koje je moguće
ocenjivati
kako bi izmerio postizanje željenih ishoda
učenja
definiši (kreiraj) kriterijume ocenjivanja upotrebi kriterijume ocenjivanja kako bi
motivisao studente
razvijaj strategiju poučavanja i učenja kako bi omogućio studentima postizanje
ishoda učenja i zadovoljavanje kriterijuma
ocenjivanja
razvijaj i ažuriraj predmet temelji se na iskustvu i povratnim
informacijama
• Implementacija na moodle-u
METODA AKTIVNOST (MOODLE)
PREDAVANJE – je detaljana prezentacija informacija koje polaznici treba da apsorbuju
trajanje 30’ – 45’ trajanje max jedna nedelja
nastavni materijal prezentacije (video-audio),
dokumenta (.doc, .pdf...)
nastavni
materijal
prezentacije (video-audio),
dokumenta (.doc, .pdf...)
struktura uvodni deo (2’ –5’) LEKCIJA slajd – klip
radno – operativni deo (20’-30’)) LEKCIJA slajdovi i klipovi
završni deo – evaluacija (10’-15’) ZADATAK individualno
RADIONICA grupno
TEST individualno
METODA AKTIVNOST (MOODLE)
DEMONSTRACIJA - vizuelno predstavljanje kako se nešto radi ili kako nešto funkcioniše
trajanje 30’ – 45’ trajanje max jedna nedelja
nastavni materijal prezentacije (video-audio),
dokumenta (.doc, .pdf...)
nastavni
materijal
prezentacije (video-audio),
dokumenta (.doc, .pdf...)
struktura uvodni deo (2’ –5’) LEKCIJA slajd – klip
radno – operativni (20’-30’)) LEKCIJA slajdovi i klipovi
ZADATAK individualno
RADIONICA grupno
završni (10’-15’) TEST
ocenjivanje
individualno
METODA AKTIVNOST (MOODLE)
DISKUSIJA (dijalog) - odlikuje ih dvosmerna komunikacija i najčešće se koriste kao dopuna metoda predavanja ili
demonstracija
trajanje 10’ – 20’ trajanje max jedna nedelja
nastavni materijal prezentacije (video-audio),
dokumenta (.doc, .pdf...)
nastavni
materijal
prezentacije (video-audio),
dokumenta (.doc, .pdf...)
struktura analiza zahteva (2’ –5’) RAZGOVOR definisanje teme
usmerena diskusija (do 10’)) RAZGOVOR bez grupa, u odvojenim grupama i
vidljivim grupama
evaluacija (do 5’) RAZGOVOR završni komentar predavača
METODA AKTIVNOST (MOODLE)
IGRE I SIMULACIJE - dizajnirane su da reprodukuju ili simuliraju proces, događaje i okolnosti koje se
pojavljuju u realnoj situaciji ili na radnom mestu; u ovu grupu metoda spadaju simulatori opreme, poslovne igre,
studija slučaja i igranje uloga
trajanje 30’ – 45’ trajanje max jedna nedelja
nastavni materijal prezentacije (video-audio),
dokumenta (.doc, .pdf...)
nastavni
materijal
prezentacije (video-audio),
dokumenta (.doc, .pdf...)
struktura uvodni deo (2’ –5’) RADIONICA
ZADATAK
definisanje zahteva
radno – operativni (20’-30’)) RADIONICA grupno
ZADATAK individualno
završni - evaluacija (10’-15’) ocenjivanje individualno / grupno
METODA AKTIVNOST (MOODLE)
PROJEKTNI (SEMINARSKI) RADOVI
trajanje tokom semestra trajanje tokom trajanja kursa
nastavni materijal prezentacije (video-audio),
dokumenta (.doc, .pdf...)
nastavni
materijal
prezentacije (video-audio),
dokumenta (.doc, .pdf...)
struktura uvodni deo - zahtev RADIONICA
ZADATAK
definisanje zahteva
radno – operativni (konsultacije) RADIONICA individualno / grupno
ZADATAK individualno / grupno
FORUM individualno / grupno
završni - evaluacija ocenjivanje individualno / grupno
ZADATAK 2