Pedagogija20UVOD U PEDAGOGIJU Hermann Giesecke FFZG 2002Uvod - Uvod u odgojnu znanostUvod u pedagogiju tema je odrastanje djece i mladeiPedagogija promatra taj proces sa stajalita uenja.to ue djeca i mlade?Od koga?Pod kojim uvjetima?Kakva je uloga mladih?Kakva je uloga odraslih uitelja i roditelja?Kakva je uloga drutvenih initelja masmedija, slobodnog vremena, tritaPojam pedagogije je dvoznaan : on podrazumijeva teoriju i praksuDjelovanje onih koji se bave djecom i mladei, razmiljanja o tom djelovanjuPedagoko djelovanje je drutvena nunostSve dok se raaju djeca sa njima se mora na neki nain ophoditiSvaki ovjek je nekada bio dijete ima izdiferenciranu predodbu o pedagokim pitanjimaOnaj koji studira pedagogiju nije nikakva tabula rasa, ve sa sobom nosi odreena predznanja, pred-iskustva i predrasude.ZADAA JE STUDIRANJA PEDAGOGIJE U MOBILIZIRANJU, PROIRIVANJU, DIFERENCIRANJU I KORIGIRANJU TOG PRED-SVJESNOG.POLAZAK :Pedagoka praksaTemeljni pojmovi:OdgojObrazovanje oznake za praktine probleme koji nastaju u strunom ili Socijalizacija praktinom ophoenju sa djecom i mladeiUenjeDidaktika MetodikaPedagoka znanost ima u odnosu na praksu prosvjetiteljsku funkciju. Najznaajnija za to je prosvjetiteljska dimenzija:Kako i zato je ono to danas pronalazimo u pedagokim injenicama i tumaenjima postalo takvo kakvo jest?Pedagogija je u bitnome historijski moment koji se stalno mijenja, a ne prirodni nepromjenjivi fenomen.Za pedagogiju neophodne pretpostavke o prirodnim predispozicijama, dakle o predispozicijama koje se pedagokim djelovanjem ne daju promijeniti.Bioloke i psiholoke pretpostavke rastaDa bi dijete moglo zadovoljiti temeljne tjelesne potrebe prijeko je potrebna skrb +++Duevne i emocionalne potrebe za:PanjomZa obraanjem ispunjenim ljubavljuZa tjelesnim dodiromDo kole jednostavna skrbKasnije dijete samo organizira svoje potrebe u okviru drutvenih mogunosti ravnopravnim komuniciranjem sa drugim ljudimaPozornost pedagogije bila je do sada uglavnom usmjerena na dio od roenja do zrelosti .Mladi ovjek mora stei neizmjerna :KognitivnaEmocionalnaSocijalnapostignua u procesu uenjato je to moralo nauiti zavisi u kojoj kulturi je raslo npr.: ZAPADNA:Aktivno sudjelovanje u ivotu socijalnih zajednicaSvrhovito uplitanje (pedagoga po pozivu)Nekada se dijete gledalo kao predmet objekt, a danas kao subjekt.ovjek je od roenja bie otvoreno za svijet. Kantor - stav: ovjek je jedino bie koje se mora odgajati. Zato u svim nama poznatim kulturama ODGOJ IGRA BITNU ULOGU.USLIJED OTVORENOSTI SVIJETU (ovjek je ne osjea samo kao sreu)Mladi ovjek, ovjek openito trai zatitu u institucijama i ideologijama, koje sigurnou zamjenjuju nesigurnost ivota. Neim ega se moe drati i prema emu se moe orijentirati.Gehlen: ovjek je kao prirodno bie beznadeno neprilagoen, nespecijaliziran ali to nadomjeta svojom sposobnou za radom ili darom za djelovanje tj. rukama i inteligencijom.Temeljna postavka svih misli o odgoju:Odgoj kao in i znanost o odgoju kao refleksija o tom inu temelje se na prirodnoj uvjetovanosti da je ovjek bie kojemu je potreban odgoj, odnosno uenjeUenje je opi naziv za ono sa ime se mi bavimo!Bavimo se ljudima i razmiljamo o njima, oni su bia koja ue.Obdarenost i obrazovnostTematiziranost problema odnosa nasljednih sklonosti i naslijeenih sposobnosti.Postoji nasljednost. Postoji naslijeeno iz socijalne okoline.Ako se nekoga eli neto nauiti moramo pretpostaviti da njegove nasljedna struktura ukljuuje i tu mogunost. (npr.: provjeravamo mu inteligenciju) ali tono se moe utvrditi dali nekoga neto moemo nauiti nakon dovoljno duge poduke. Ako ne uspijemo nije dovoljno obdaren. Ili je bila loa nastava, osobni problemi uenika, tekoe u odnosu izmeu uenika i uitelja.Socijalna pedagogijaSpecijalna pedagogijaDrugim rijeima niti obdarenost niti nasljednost nisu u bitnom nikakav PRIRODNI ve su SOCIOKULTURNI FENOMEN.Njemaka do '50 godina konzervativna obrazovna politika. Smatrano da su obdarenosti razliito rasporeene unutar pojedinih socijalnih slojeva drutva.'60 god. Gottingenski pedagog Heinrich Rot i njegova protu teza:obdarenost nije nikakav statiki fenomen koji ostaje jednom za svagda, djeca mogu postati obdarena ako im se za to daju prikladne kolske ponude, a njihovim roditeljima odgovarajua financijska potpora.Ta revizija obdarenosti postala je tada teorijskom osnovom reforme obrazovanja '60 i '70 godina.Ono to ovjek trenutano predstavlja kompleksna je veza triju initelja:Vrlo plastine naslijeene struktureUvjeta i uinka sociokulturne okolineTe onoga to je pojedinac djelovanjem i uenjem napravio od oba ta materijalaRazvoj ovjeka njegova ontogeneza (individualni razvoj)ovjek je u velikoj mjeri bie kojemu je potrebno uenjeIntenzivni ljudski razvoj tee na dvije meusobno povezane razine:Razina tjelesnih procesa sazrijevanja u bitnome su genetski programirani i na njih se ne moe utjecati uenjemRazina kognitivnog, emocionalnog i socijalnog uenjaTjelesni se procesi odgaaju ne dobiva li dijete nune poticaje za uenjeDva procesa UENJE SAZRIJEVANJEupueni su jedan na drugi povezuje ih aktivnost djetetaStupnjevi starostiJe li dovoljno prepustiti dijete spontanom samo aktiviranju bez da se mi mijeamo?Aktivnost djeteta protee se i na ljude iz njegove okolineKoji se moraju ukljuiti, jer bi dijete samo srljalo u prazno, ali na koji nain u kojem stupnju djetetova razvoja?Ljudski razvoj tee individualno ali i zajedniki sa pripadnicima svoje kulture.Nekada su se djeca vrlo rano ukljuivala u ivote odraslih radom i oni su mogli procijeniti njihov individualni razvoj.Danas planski se utjee na aktivnosti djeteta. Gleda se djetetov razvoj po fazama ili stupnjevima. Mora savladati jednu fazu (mora mu se ponuditi hranu za uenje) da bi uspjeno preao u viu fazu.Pitanje su ti stupnjevi starosti kojima se bavi pedagoka psihologija. Danas je odgojno obrazovnih institucijama preputena faza djetinjstva i mladosti.Vrnjaci imaju zajedniku sposobnost uenja koja proistjee iz njihove ivotne dobi.Stupnjevi starosti su opravdanje za postojee organizacije obrazovanja. to je openito primjereno ivotnoj dobi?ovjek je po svojem roenju ne samo po prirodi definirano bie, ve je i kulturno oblikovano bie.Preuranjivanje(pourivanje) i kanjenjeIz stupnjeva starosti i pridruenih im odreenih zadatak glede uenja izvodi se i pojam Preuranjivanje(pourivanje) i kanjenje.Kada je vrijeme mora se i djelovati. Primjer jezinog razvoja teko se kasnije nadopunjavaju rupe. Svaka faza uenja zahtjeva posebne tehnike uenja.Ne valja prerano forsirati npr.: uenje latinskoga u 6. godini, ali niti prekasno djelovati. Pourivanje, preuranjivanje je prijeko potrebno za razvoj djece i mladei, aliRazmiljanja o ranijem i kasnijem pretpostavljaju da pedagozi mogu upravljati procesima uenja, ali postoje i drugi faktori osim nastavnika. Djeca ive u svijetu odraslih, s iznimkom svijeta rada.Povijest ontogenezeovjek se od djetinjstva razvija, a o fazama razvoja postoje razliite teorije. Kao to je ovjek od roenja otvoren za svijet, tako je i njegov individualni razvoj ontogeneza vie ili manje otvoren moe se ispuniti i oblikovati postignuima u uenju.Ontogeneza ovjeka podlijee snanim povijesnim promjenama zato to se mijenjaju i socio-kulturni uvjeti okoline.U 18. st. dolazi se do spoznaje da je odrastanje opi problem i da je djetinjstvo ta faza kojoj treba posvetiti posebnu pozornost. Danas je udno kako su mladi ljudi nekada rano odrastali. Pojedinane rane obdarenosti.? Danas ovjek postavlja izmeu sebe i djeteta nove faze ivota, dijete sporije odrastanekada je dijete zauzimalo svoje mjesto meu odraslima u veoma ranom djetinjstvu.Od Antike do danas moe se razlikovati est sukcesivnih oblika odnosa, danas se odrala potpora.Ma kako se tumaio povijesni razvoj u novome vijeku, on je uvelike promijenio razvoj ovjeka, njegovu ontogenezu, a tako e vjerojatno biti i u budunosti.Nagoni i njihovo socijaliziranjePsihoanalizaPedagogijski relevantni dijelovi te teorije jesu nauk o ljudskim nagonima i onome to od njih postaje tijekom ivotne povijesti, te stupnjeviti model psihikoga razvoja u ranom djetinjstvu. Sigmund Freud nazvao je libidom duevnu energiju kojom je ovjek od poetka opskrbljen. Nagonske potrebe djeteta treba dovesti u suglasje sa drutvenim normama, sa zahtjevima socijalne zbilje. Prema nauku psihoanalize, nagonske su potrebe za ivota u opreci prema zahtjevima realnosti.Moraju se potisnuti nagonske elje. Ali one ostaju u podsvijesti. I nikada ne izlaze, ali trebaju i tamo i ostati.Cjelokupna ljudska kultura je prema tome posljedica sublimacije nagona.Na stranu sa Freudom, ali mora se potivati predodba o psihikom razvoju koji se mora odvijati u odreenoj fazi. Ali iz psihoanalize izvlaimo zakljuke:Psihoanaliza ne prua samo odgovore za pojedinane sluajeve psihike bolesti, ona objanjava ope zrelo ponaanje iz iskustva ranog djetinjstva.Odgoj u ranome djetinjstvu mogao bi se oblikovati tako da po mogunosti ne nastaju nikakvi traumatski doivljaji, koji bi kasnije mogli optereivati ivot odrasloga ovjeka.Psihoanalitika teorija uzrokovala je prenaglaavanje emocionalno-afektivnog, a zapostavljala racionalno-socijalni aspektVisoko razvijena drutva i njihove kole mogu preivjeti samo ako im se u kritici suprotstavimo racionalnim umom, tj. ako se razumije da emocionalno-afektivne potrebe treba smjetati na za to predviena socijalna mjesta: (obitelj, prijateljstva).Traume iz ranog djetinjstva odreuju cijeli ivot? Po HemingeruTraume se mogu korigirati kasnijim iskustvimaSvako doba, a ne samo djetinjstvo moe izgraditi iskustva koja e negativno utjecati na ponaanje odraslog ovjeka.Vana je cjelokupna sredina djetinjstva, a ne samo odnos prema odreenoj jedinci. Gubitak voljene osobe znaajan je initelj rizikaSmetnje odrasloga ovjeka teko se mogu objasniti traumama iz djetinjstva. Nema nagovjetaja.Postoje samo initelji rizika koji mogu biti tako urezani da izazivaju , neurotini, fobijski ili disocijalni razvoj.Drutveno- povijesna dimenzija pedagogijePedagogija u graanskom dobuProblemi pedagogije, njezini ciljevi i metode mijenjaju se tijekom povijesti. Pedagogija kao praksa vezana je za realno povijesni razvoj: trenutne vladajue odnose, gospodarske uvjete, vladajue ideologije, postojee socijalno slojevanje.Kljuno znaenje imaju klasici pedagogije, ali interpretacija njihovih tekstova mora ostati u kulturi i drutvenom sklopu u kojem su i nastali.Rousseau prvi formulirao tezu o manjkavosti karaktera podrutvljena ovjekaMarx upozoravao na klasni karakter sveg odgoja.Javljati e se i novi problemi, ne samo oni kojim asu se bavili klasici, npr.: poznanstvenjivanje cjelokupnoga naeg ivota, masovno slobodno vrijeme, sredstva masovne komunikacije.Pristupi povijesti pedagogije:Duhovno povijesni pristupInstitucionalno povijesni pristupPovijesno problemski pristupEpohalno strukturalni pristupPedagoke implikacije graanskoga drutvaPosebna obiljeja graanskog drutva. Niz je teorija graanskoga drutva. Najsloeniji povijesni procesi:Norme i vrijednosti graanskog drutva postaju vieznane (pluralistike)Na mjesto staleke podjele stupa strukovna mobilnostProces demokratizacije razara stare samorazumljiveTehniki pronalasci (od eljeznice do raunala) i njihova primjena mijenjaju iroka iskustvaVeliko otuivanje izmeu djece i odraslihNastanak pedagoke profesijeZahtjevi za uenjem svih ljudi od poetka graanskog drutva, i to u svakom pogledu:Duhovno IntelektualnomSocijalnomemocionalnomUenjeovjek je po prirodi upuen na uenje, tek uenje ini ovjeka ovjekom. Uenje je nadreeni pojam svim pedagokim nastojanjima.Pedagozi promatraju ovjeka kao bie koje tek uenjem postaje ovjekom.Predavanje znanja u koli ima veze sa stjecanjem znanja samo jedan od aspekata uenjaUimo se modelu naih doivljaja , naih osjeaja, naoj jezinoj nejezinoj komunikaciji sa drugim ljudima, zapravo vrsti i nainu kako razumijevamo sami sebe. ak su i svakodnevne navike, kulturno uvjetovane dakle steene uenjemPod uenjem kao opom teorijom pedagogije podrazumijevamo: sve ono to se ne moe objasniti biofizikim odreenjima i to je onda otvoreno za pedagoki utjecaj.Ili pod uenjem u najopenitijem smislu nastojimo razumjeti produktivnu i na promidbu upuenu sposobnost ovjeka da gradi, odnosno da mijenja predodbe, navike, stavove, naine ponaanja i sposobnosti.Nauio sam neto kada znam ili mogu neto to prije procesa uenja nisam znao ili mogao.Uenje kao promjena ponaanjaMnogi psiholozi uenja predlau da se uenje definira kao promjena ponaanja. Svatko je neto nauio ako poslije procesa uenja raspolae jednom varijantom ponaanja koju prije nije posjedovao.Ali problematinost toga je u injenici da:Postoje uinci uenja koji se nikako ne mogu konkretizirani kao ponaanje, niti se mogu provjeriti u relativno kratkome roku.Pokuaj konkretiziranja i operacionaliziranja ciljeva uenja kao promjena ponaanja pretpostavlja da cjelokupno ovjekovo ponaanje, koje treba nauiti, nije nita drugo nego zbroj brojnih pojedinano zamjetljivih naina ponaanja.Definicija da je uenje promjena ponaanja ne objanjava to uenje uistinu jest. UENJE JE GENERALNA TEMA PEDAGOGIJE UOPE.Ekskurs: empirijski i pedagogijski modeli miljenjaGore spomenuto definiranje uenja kao primjene ponaanje uspjelo je prije svega u pokusima sa ivotinjama tj. u kontekstu istraivanja vlastite znanstvene discipline. Definiranje uenja kao promjene ponaanja sluilo je prije svega za to da se u uenju istakne ono to je jednoznano mjerljivo.Problemi uenjaPred pedagoku praksu postavljaju se ponajprije sljedei temeljni problemi:Pod kojim se socijalnim uvjetima optimalno ui? raznoliki subjektivni faktoriKako se postignua u uenju mogu pravilno procijeniti, registrirati?kolske ocjene ne slue samo za oznaavanje napretka u uenju pojedinog uenika i za njegovo daljnje ohrabrivanje. Njihova je najvanija uloga naprotiv u procjeni postignua uenika po izvanjski postavljanom mjerilu, koje najee nije objektivno dano, ve ga uitelj moe uvelike sam ustvrditi. Proturjenost i nedostatnost kolskih ocjena nisu problematini sve dok te ocjene nemaju u pojedinanim sluajevima neopozive socijalne posljedice.Koji se motivi za uenje mogu koristiti ?Uenje je postignue pojedinca, onaj tko ui mora, dakle imati motiv sa kojim se moe ostvariti cilj uenja.Motivacije u svojoj temeljnoj strukturi nastaju vrlo rano jo u doba rane socijalizacije.Intrinzine (iznutra dolazee, za stvar zainteresirane)Ekstrinzine (izvana dolazee, za izvanjsko priznanje zainteresirane)Najee je rije o kombinaciji motivaMoe li se ovjek planski motivirati za odreene uspjehe u uenju? skepsa moemoNe blokirati postojee motivacijeNe cenzurirati ihDvije vrste uenjaUenje koje nas angaira Uenje iz nude Uenje za ispit zaboravljamo im prestane prisilaIskustvo uenje kojim se mijenja raniji uzor uenje novih interpretacijaUzor Razlika izmeu pukog uenja injenica i i uenja novih interpretacija (iskustvo) oznaava istodobno i razliite potekoe u uenju.Uglavnom izbjegavamo kognitivnu disonanciju obavijesti i tumaenja koja proturjee naim dosadanjim predodbama mi radije pokuavamo uiniti proturjeja konzonantnim uklopiti ih u na kalup.Mijenjamo li svoja tumaenja tada prijeti da emo se otuiti od naih blinjih.Uenje zapravo znai da se moramo mijenjati. ovjek je pedagoko bie, dakle bie koje ui ali i ne samo to!Kako se i kojim metodama uenje moe najbolje organizirati ? ne zna se nita odreenoUenje i pouavanjeU srednjovljekovlju djeca i mladi uili su tak da su prema svojim mogunostima sudjelovali u svijetu odraslih. Danas je to dosta ogranieno u krugu obitelji slobodnoga vremenaNavika mnogo ih se ui u koli redovite zadae Od djetinjstva navikavamo se, esto bez znanja i nesvjesno, na :Miljenja, stavove, vrijednosne sudove i predrasude, na istou, urednost, poslunost i pravila zajednikog ivota Uenje nije samo navikavanje (uvjebavanje) prilagoavanjeDanas se uenje mora nadopunjavati sistematskim uenjem nastavomNastava je jedan od velikih kulturnih pronalazaka ovjeanstvaU doba prosvjetiteljstva odnosno merkantilizma uvedeno je obavezno kolovanje. Javila su se dva pitanja koja ostaju do danas:Kako se dijete uope moe sistematski poduavati u duem vremenskom periodu?Nastao je problem didaktike i metodikeTko i sa kojim kriterijima i legitimnou moe odrediti to e se uiti a to nee?Nastao problem nastavnoga plana i programa kurikulumaNastavne zabraneCjelokupna povijest odgoja mogla bi se napisati sa stajalita onoga to se nije uilo, odnosno kao povijest nastavnih zabrana. Uenik je uvijek neto proputao, a to je mogao nauiti.Intencionalno i funkcionalno uenjeIntencionalno kada se uenje organizira planski dakle sa namjeromFunkcionalno kada nema plana -> neorganiziranoUenje i emancipacijaSamo zato to ui dijete se moe emancipirati (osloboditi dugotrajne ovisnosti u kojoj je od svojega roenja)Openito cilj je uenja :OSAMOSTALJIVANJE OD SKRBNIKA, SPOSOBNOST DA SE STVORE NOVI AUTONOMNI ODNOSI PREMA NJIMA I PREMA DRUGIM LJUDIMAOd neprocjenjivog je znaaja institucionalna pluralnost opcija uenja i ukidanje informacijskih monopola.OdgojVrsta i cilj ophoenja odraslih sa ne-odraslimaOdnos moi ovjeka nad ovjekomS. Bernfeld : odgoj je ukupnost reakcija drutva na injenicu razvoja.W. Brezinka : pod odgojem se podrazumijevaju socijalne radnje kojima ljudi pokuavaju sklop psihikih predispozicija drugih ljudi trajno poboljati psihikim i (ili) sociokulturnim sredstvima, ili sauvati njihove komponente koje su ocijenjene koje vrijedne.Dva aspekta:eljeni rezultat valja biti trajanOdgojno je djelovanje odgojitelj normativno odredioSocijalizacija i odgojObuhvaa sve planirane pedagoke mjere neplanirane utjecaje, kojima se djeca i mladi uklapaju u drutvo i preuzimaju svoje podruje odgovornosti.Sadri ono to smo razlikovali kao Intencionalno Funkcionalno uenjeOdgoj je dio socijalizacije, onaj dio koji se zato planski organizira.Odrasli moraju i nakon punoljetnosti uiti, ali nakon punoljetnosti ne mogu se vie odgajati.Obiteljski ivot ne moe se i ne smije se pretvoriti samo u odgoj!Odgoj kao nasilni i skrbniki odnosZa razliku od pojma uenja, pojam odgoja uvijek implicira nasilni odnos ovjeka nad ovjekom. Postoji nuna povezanost izmeu uenja, skrbi i nasilja.Odgoj i zrelostZrelost je cilj svih odgojnih mjera i istodobno obiljeava njihov kraj. Zrelost je prije svega pedagogijski ekvivalent pravnom pojmu punoljetnosti.Odgoj i odnos naratajaDanas na mjesto hijerarhijskog sraza: znalaca i neznalica; zrelih i nezrelih; iskusnih i neiskusnih sada vie stupa na snagu odnos uzajamnosti izmeu onih koji ue. Tradicijsko shvaanje gubi se pred novim sadrajima.Kritike odgojne znanostiMoralna kritika iznijeli je antipedagoziUplitanje odraslih u ivote djece radi utjecaja i oblikovanja njihova ivota prema vlastitim predodbama nemoralno je i teti djeci na ovaj ili onaj nain. Djeca sama znaju to je za njih najboljeHistorijska kritikaOdgoj ne bi bio zadaa nadlenih odraslih, nego bi samo mogao posluiti podupiranju promicanju i razvoju osobnostiBrezinka :Utjecaj odraslih na djecu je minimalan a sve ostalo je samorazvijena ivotna povijest djeteta koja poinje od roenja djeteta. Treba doraditiTeko je planski djelovatiObrazovanjeZa razliku od pojma odgoja, pojam obrazovanja se vee uz bavljenje zrelom djecom i mladei, gotovo kao neto elitno, luksuzno. Pojam obrazovanja ukazuje na normativnu idealnu sliku ljudske osobnosti, odnosno put koji treba dovesti do ozbiljenja te slike?Klasini ideal obrazovanjarije obrazovanje pojavljuje se sredinom 18. stoljea u njemakom jezinom podruju Goethe i Schillerneohumanisti formirali izraz obrazovan Wilhem von Humbolt ope obrazovanje i nadovezivanje strunog obrazovanja, temeljne kategorije ideje obrazovanja:IndividualnostUniverzalnostTotalitet cilj obrazovanja je totalitet sadraji obrazovanja moraju biti univerzalni koncept nije nikada bio ostvaren ope obrazovanje postalo povlastica graanske klase Neohumanisti upotrebljavali pojam obrazovanja za odreenu ciljanu predodbu Obrazovanje i izobrazbaUtapanje radnika u graansko drutvo postalo nuno potkraj 19 st: socijalno- politike mjere i obrazovno politike mjere. Ponovo se morao definirati pojam obrazovanja. Neposredna egzistencija- rad postao predmetom obrazovanjaKvalifikacija umjesto obrazovanja?'70 godina se pojam obrazovanja pokuao zamijeniti pojmom kvalifikacije pokuaji su propali ostavljeno iskustvo : obrazovanje bez obzira to se sadrajno pod time podrazumijevali kao osobni ideal moe se tehniki inscenirati u ogranienim uvjetima. Kanon obrazovanja ukupnost sadraja koji se smatraju osobito obrazovnim.Budunost obrazovanjaTri varijante:Theodor Wilhem Obrazovanje uzimamo kao historijski pojam jer je bio kljuni pojam neohumanistike ideje obrazovanjaKlafki Povezivanje pojma obrazovanja sa problemom kojim moramo polemiziratiModerna teorija kurikuluma radila je na starim temeljnim problemima obrazovanjaLangeveld i Groothoff predlau da se pojam obrazovanja predvidi za genezu osobe tj. za razvoj ovjeka Druge teorijePojam obrazovanja nastaje u njemakoj klasici, odnosno neohumanizmu, poetkom modernoga graanskoga drutva miljenje da je taj model bezvrijedan za svijet rada i openito za ovladavanje zadacima suvremenog ivota.Obrazovanje usmjereno na uee subjekte koje ne moraju obrazovati drugi ve sami moraju stei svoja znanja i sposobnostiObrazovanje kao zahtjev za individualnim ljudskim samoozbiljenjem, kojemu treba sluiti obrazovni sustavObrazovanje se bavi sposobnou distanciranja od neposrednih privatnih i drutvenih interesa antiutilatiralistiki impulsDanas nitko ne osporava da se ljudi moraju obrazovati i za odreenu politiku egzistenciju i egzistenciju kulture slobodnoga vremena, te da im se za to mora dati prilika u okviru obrazovnog sustava.Jedna od mogunosti distanciranje uloga: razdvajanje rada i slobodnog vremenaupotreba znanstvenih kategorijaSVEVREMENSKI IDEALI:individualiziranjesveobuhvatni razvoj ljudskih sposobnosti, udaljavanje od puke korisnostiObrazovna politikaObrazovanje nije nipoto samo pedagoki fenomenGraanstvo je zanimao samo vii stupnjevi radi probitka u vie slojeve drutva (obrazovano graanstvo) (obrazovno gospodarstvo) srednje i vie slubenike pozicije. Tek u 19. i 20. stoljeu razvio se obrazovni sustav kakav danas poznajemo u svoj svojoj sloenostiNii se stupanj obrazovanja dugo zapostavljao O. Iz O nije postojao put napretka prema gimnaziji tek od 1920. postala je obavezna O ako se hoe u gimnaziju. Prije privatni uitelji . '70 godina uvedena alternativa opa kola Problem integracije radnitvaProblem integracije vjeraTijekom 18. st. drava osigurala nadgledanje kolstva. Do 1919. crkvama bila preputena osnovna kola. Radniki pokret odbacio vjerske koleSvakom djetetu treba dati da razvije svoje sposobnosti. Obrazovni sustav postaje uslunom djelatnou poput svake druge. Dravna obrazovna politika mora rjeavati:Naini nastavni plan i programPostignua uiniti usporedivimaJavni odgojni i obrazovni ciljevi' 73 g. Ministarstvo kulture --> kola treba:Posredovati znanje, umijee i sposobnostiOsposobiti za samostalnu, kritiku prosudbu, za samoodgovorno djelovanje i stvaralaku djelatnostOdgojiti za slobodu i demokracijuOdgojiti za tolerantnost, potovanje dostojanstva drugih ljudi i tuih uvjerenjaProbuditi miroljubivost u duhu sporazumijevanja naroda Uiniti razumljivim etike, i kulturne i religijske norme,Potaknuti spremnost za socijalno djelovanje i politiku odgovornostOsposobiti za tovanje prava i odgovornosti u drutvu,Orijentirati prema uvjetima svijeta radaNeodreeni i openiti ciljevi, ne zna se kako se trebaju odnosno mogu ostvariti u kolskim uvjetimaDemokratska drava samo u tako irokom okviru moe utvrditi obrazovne i odgojne ciljeveZrelost, sudjelovanje, emancipacijaZrelostZrelost se moe ostvariti odnosno provjeriti samo sudjelovanjem u politikim, kulturnim i strukovnim zadaamaSudjelovanje protee se na formalnu stranu demokratskog drutva --> svaki graanin ima pravo sudjelovanja (po svojim sposobnostima i interesima) sudjelovati u politikim kulturnim institucijama i ponudama drutva i uiti ono to je za to potrebnoEmancipacijarazumije put do zrelosti kao historijski procesima za cilj odstranjivanje materijalnih , politikih i kulturnih uvjeta nejednakosti meu ljudimaTi ciljni pojmovi dobivaju pedagoko znaenje tek kada se u dravnim i privatnim obrazovnim ustanovama postave kao nastavni zadaci.Uloga odgojne znanostiDo '45. razumijevala sebe kao normativnu znanost, a izvoenje normi iz :dijelom historijskih analizadijelom djeje psihologije pokazalo se kao zabludaposljednjih desetljea mnogi pedagozi, Wolfang Brezinka, pokuali iskljuiti problem normiznanost, dakle i odgojna nije nadlena za rjeavanje normativnih pitanja, ve:roditeljiministarstvo kultureparlamentizvanobrazovne institucije, crkvauloga znanosti je samo pomo i kritika takvih normi (pomou svojih metodologija institucija za e institucijeznanost o odgoju, kao i tisak u drugom obliku ubraja se u tom smislu meu nositelje javnoga mijenja kada je rije o odgoju i obrazovanjuDidaktika i metodikaNastava: redukcija kompleksnostiUenje na mnogim socijalnim mjestima i pritom stjeemo iskustvaAli uimo i tako da planski pouavamo u kolama, visokim uilitimaU gotovo neogranienom obilju onoga to se ui i to bi se moglo uiti mora se napraviti izbor.!to se treba uiti i tko donosi odluke ?problem unutranjeg izbora : kvalitativno i kvantitativno vrednovanje/reduciranje struktura i stajalitazemljopisni princippronalaenje onog tipinoga, elementarnoga, egzemplarnoganema smisla uiti neto bez nastojanja da se to i razumijesve to se moe nauiti u kolama i sveuilitima mora imati nekakvoga smisla i izvan tih ustanovadidaktika refleksija --> koja je korist nastave za sadanji i budui ivot uenika?Moe se rei da je zadaa nastavne grae da se uenik osposobi za zrelo (odnosno emancipirano) sudjelovanje u:politikomstrukovnom kulturnom ivotuna koji nain valja oblikovati nastavu? U kolama plansko i sistematsko uenje u vremenskom procesudidaktika i metodika samo kod intencionalnog uenja (planskog i organiziranog uenja i pouavanja) metodika kako najdjelotvornije iznijeti zadano gradivodidaktika to se treba uiti i zato uiti (zato ba ta materija a ne neka druga)Didaktika stajalitaDva smjera :stajalite Wolfang KlafkaObrazovna je ona graa, odnosno oni njeni aspekti, koja je prikladna za to da uenicima otkriva odreeno stajalite ili dio svijeta, te da istodobno uenicima otkriva taj svijetNastavne metode ne mogu se izolirati od sadrajaSvaka metoda utjee ne samo ne rezultat uenje nego i na njegov sadrajDidaktika i metodika stoje u uskoj svezistajalite Berlinska kola Paul Heimann, Wolfgang Schulzdidaktika je teorija nastave i ima razliite podvrstenastao iz preteno empirijskog istraivanjapredstavnici duhovnoznanstvene pedagogije, Erich Wagner poslije 1. svj. Rata didaktika kao pitanje o (obrazovnim sadrajima ) stanje potrajalo do '60 ih godina 20 st. Kurikulum'70 Ideje potekle iz SAD Ukidanje starog razdvajanja nastavnog plana i programa (odnosno smjernica), didaktike i metodike i rjeavanje problema iz ta tri pojma pod novim pojmom kurikulum nije se ispunilo, ali je provedeno stanovito preciziranje i javno opravdavanjeRazlika izmeu didaktike i metodike moe se sa stajalita prakse najbolje ovako formulirati :Didaktika ima za predmet sva naelna razmiljanja (to? i Zato?), a metodika se naprotiv bavi problemom vremenskog insceniranja nastave (dakle- Kako?)Naukovne institucije i polja uenjaKada se misli na pedagogiju najee se imaju u vidu samo pedagoke institucije u uem smislu poput kole i obitelji.U socijalizaciji djece sudjeluje mnogo vie initelja nakon tri dodine:obitelj i roditeljivlastita obitelj od x gmasovni mediji od 3 gobrazovanje odraslihkolaodnoajno-odnosne grupegrupe vrnjakapogonsustav slobodnog vremenaidealno - tipske mogunosti uenja?ObiteljObitelj u istinu nije nikakva intencionalna pedagoka institucija, nego ivotna zajednica (funkcionalno polje uenja)Idealno-tipske anse obiteljskog ivota:zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba za :sigurnoupriznanjem i povjerenjem (sva druga socijalna polja mogu to samo djelomino ispuniti)obitelj uvodi dijete u socijalne i kulturne norme, ona se doivljava kao temeljni socijalni i emocionalni model ljudskoga suivota uopeobitelj je postala otvorena prema vaniiskuavanje relativno stabilne i kontinuirane solidarnostinije sve idealno:visoki meusobni emocionalni zahtjevi lanova obitelji, nada da e se nai utjeha za neuspjehe u krugu obiteljiiskustva steena u krugu obitelji nisu dovoljna za opstanak izvan obiteljiprevelika emocionalna i socijalna vezanost za lanove obiteljiGrupe vrnjakaOd tree godineTe grupe daju vana socijalna iskustvaPrihvaanje ili odbijanje od strane grupe, dokazivanje u grupiTe grupe imaju vrlo vanu ulogu u stvaranju mnijenja i sudova kod mladei (seksualna pitanja, potroaki ukus)Sredina vrnjaka moe dobiti vrlo opasno socijalno znaenjeDjeji vrti Niz ustanova koje se mogu smatrati pod Pedagoki odgojDjeji vrti mora nai pravu mjeru izmeu socijalnih i obrazovnih zadataka ovisno o individualnom i drugim obiljejima djeceTri razliita polja uenja 3- 6 godinaSocijalniObrazovniKompenzatorska uloga (dopunjava se odgoj iz obitelji)Ve u predkolskom dobu poinje proces u kojemu se ukida odgojni monopol roditeljakolaPedagoki intencionalna ustanovaStupanje djeteta u javni ivot, vlada Zakon kolskog sataJo prije nekoliko desetljea kola je bila klasna kasnije kola vie ne reproducira socijalne klase nego ih sama proizvodi u velikoj mjeri kola Schelsky postaje mjestom dodjeljivanja socijalnih ansiNajvanije tri funkcije kole:KvalifikacijaSelekcijaIntegracijaTreba osposobiti za strukovne djelatnostiMora davati kvalifikacije u tzv kvantitativnoj raspodjeliOdabire uenikeTreba ih integrirati u drutvo (obitelji i masmediji na to vie utjeu)Ustanova za uvanje djeceU koli se ui ponaanje koje se odnosi na stvarkola ui ponaanju na poslu i uspjehukola posreduje socijalne odnose koji se odnose na rad kola sustavnom nastave proiruje do sada samo izvornu sliku svijeta koja je bila vezana za sluajnu komunikaciju s odreenim osobamaTreba osposobiti za strukovne djelatnosti, ideologijska integracija vrlo teko mogu postati uenikovim iskustvomSelektivne funkcija doivljava se putem svjedodbe, premjetajaDvije perspektive kole:drutvena funkcija(zadani okvirni uvjet)znaenje za procese uenja djece u razvoju (pedagoko)u samoj koli vrnjaci oblikuju protu-kulturu, samopotvrivanje u tom soc okviru moe oduzeti mnogo energijeza kolsko dijete obitelj i dalje ima temeljno znaenjepedagoka je ansa roditelja u tome da ovim tumaenjima posreduju izmeu subjektivnih potreba djeteta i objektivnih zahtjeva kole, a ne jednostrano paktiranje s djetetom protiv uitelja ili sa uiteljem protiv djeteta.Masovni medijiOd 3. godine, kuni suodgojitelj, djeluju u obiteljigrupi vrnjakau koli kolska televizijakoriste se iskljuivo selektivnoobavijesti i zabava dva su glavna zadatka masovnih medija, za pedagogiju je od osobita znaenja injenica da su masovni mediji razbili informacijski monopol obitelji i kole prema osobama u razvoju poravnavaju granice izmeu odraslih i djecesocijalizacijski uinci masmedija:sudjelovanje nije mogue bez duhovnog napora (bez rada)ponuda se moe birati prema trenutnim aktualnim sklonostima (odnosno interesima i potrebama) rastereenje od radnih optereenja, oputanje od socijalnih rasprava, kao potiskiva tune realnostiiz sudjelovanja masovne komunikacije ne javljaju se nuno vee posljedicekomuniciranje uz emisije je bez imperativa uspjenostitelevizija moe predstaviti mnoge teme lake nego kola, ali i drugaije mnogi ljudi u potpunosti izvode svoje (politike, gospodarske i kulturne) informacije i naine razmiljanja iz masmedijaisto vrijedi i za nain ponaanja (tradicije izgubile svoju ulogu)Sustav slobodnog vremena i potronjeRad i slobodno vrijeme danas su suprotstavljeni drutveni podsustaviKod ne samostalnih radnika odrala se tendencija da se slobodno vrijeme promatra kao pravo podruje ivota, za ije optimalno koritenje treba priskrbiti lovu.Slobodno vrijeme ima vrijednost samo ako se raspolae sa dovoljnim sredstvima za sudjelovanje u materijalnim ponudama (potronja)Neosporna je injenica da je sustav slobodnog vremena i potronje, ukljuujui i stjecanje potronih dobara, meu najvanijim funkcionalnim initeljima uenja.Ali je vano i kao tema organiziranoga uenja, u budunosti e dobivati sve vee znaenje za:osobni ivot, kulturno sudjelovanje i drutvenu komunikacijuudi da se tom podruju u koli pridaje tako mala panjaDijete koje ide u kolu raspoznaje razliku izmeu rada i slobodnog vremena najkasnije od poetka koleSlobodno vrijeme je jo uvijek stvar pojedincaRad sa mladimaPredstavlja subvencionirani dio sustava slobodnog vremenaNazvano jo i briga za mladeNakon 1. svj rata nastali radniki i omladinski pokreti reakcija drave na njih je rad s mladimaOdreene udruge prisne sa svojim lanovima, tee odreenim religioznim, politikim, sindikalnim ciljevimaPonude u radu sa mladima:stvarno orijentirane (sport, obrazovne potrebe) drutveno orijentirane (grupni ivot) u radu sa mladima ima se u vidu prije opisana potreba mladih da ive meu svojim vrnjacimaza razliku od kole rad sa mladima fleksibilno je pedagoko polje, moe se djelovati bez optereenosti nastavnim planom i programom, te kao dio trita slobodnog vremena natjeui se sa komercijalnim ponudama (diskoteke)Poziv i pogonImaju prije svega utjecaj na odraslog ovjeka.Nekada se vjerovalo da je uenje ono po emu se odrastao ovjek razlikuje od djece i mladih (ne mora vie uiti)Socijalno mjesto poziva pogonKao djeca i mladi pripremamo se za trite rada, kao odrasli sudjelujemo, kao umirovljenici ga naputamoS pojavo suvremenoga masovnog slobodnog vremena i potroakih mogunosti postupno je nestao na radno orijentirani moral Sa podruja slobodnog vremena stekli smo iskustva:Samoodreenje, uitak, luksuzSa podruja radnog vremena stekli smo nuno iskustva: dva razdvojena vrijednosna svijetaOdreenje od strane drugoga, tedljivost, disciplinaVie se ne moe tako lako odgovoriti koje bi socijalne uinke moglo imati polje uenja na radnome mjestu, kao to je to bilo prije nekoliko desetljea, svakako razliit za napredne (moderne) i nazadne pogoneAko je tono da se kreemo u 2/3 drutvu (2/3 radi u svojoj struci) 1/3 nema ostaje bez posla, postavlja se pitanje koje bi socijalno mjesto moglo biti sredite njihova ivota i uenja.Obrazovanje odraslihUstanove za obrazovanje odraslih dobivaju sve vee znaenje,Uz intencionalne ponude za obrazovanje odraslih, znaenje je sauvao i niz funkcionalnih institucija:Sustav slobodnog vremenaPozivMasovni mediji (osobito televizija)Za mnoge osnivanje obiteljiGrupa vrnjaka (govori se kod odraslih o odnosnim grupama)Interesne grupe (projekti, ekologija, politika, mediji)Povezane dijelom prijateljski (dijelom zbog kompetencije)Imaju veliko znaenje za oblikovanje sudova i mijenja i djeluju prije konzervativno Mogu takoer kao i grupe mladih biti devijantne (neonacisti)Pluralistika socijalizacija i problem identitetaivotna iskustva izmiu egzaktnom istraivanju, kako uope selektirati odreeno polje kad su u interakcji.Zakljuci:Proces sazrijevanja u suvremenom drutvu iznimno sloen, jer u njemu sudjeluje cijeli niz uvjeta uenja i socijalizacijskih initeljaPedagoki intencionalne ustanove kao kola samo su dio tog kompleksa ij eznaenje ne smijemo precijenitiUenje iznad svega predstavlja popratnu pojavu samog socijalnog ivota: uimo ivei, znai time to smo socijalno aktivniPedagoki planirana polja uenja poevi od ranog djetinjstva nisu vie samo polja koja spremaju za ivot, ve oduvijek i polja koja prate ivotKako stupnjevati to u kojem dobu treba uiti (rezultati socijalno znanstvenih istraivanja) razgovarati i sa mladimarazliite situacije u uenju, one su pluralistike kao i samo drutvo. Rad sa mladima je ne samo nastavak roditeljskih nastojanja u odgoju ve i njegova korekturaodgoj i uenje izgubili svoju jednoznanost sazrijevanje postalo kompliciranije velika ansa za samostalnost mladog ovjekapluralizam faktora uenja otvara priliku da se oni meusobno korigiraju (da se ukinu informacijski monopoli (roditelj, uitelj, novine)).Upravo pluralizam omoguuje ovjeku da oblikuje samostalne sudoveDo sada smo razlikovali: Pedagoke institucije, koje su organizirane u svrhu intencionalnog uenja (kole)Funkcionalne institucije, ija prava svrha nije uenje ali koje imaju jednako znaajan utjecaj na uenjeAli se mora rei svaka institucija organizirana u svrhu intencionalnog uenja je takoer funkcionalni initelj (mogu se intencionalno pojaati ili nadmaiti)Ustvrdili smo da se mijenjaju :Predodbe Stavovi ,sudoviNavike, naini ponaanjaSvako polje uenja nastoji kanalizirati uenje na ono to je za njega najvanije i da se ponaanje kanalizira (rijetka polja doputaju razliite oblike ponaanja (diskoteke) )Smetnje u sazrijevanju: Socijalna pedagogijato se dogaa sa onom djecom i mladima koji ne mogu rasti u normalnoj obitelji? to je sa onima koji su bili zatvorski kanjavani? to je sa onima koji imaju obitelj ali su postali socijalno nasrtljivi i prijeti da postanu kriminalci? to to moe uzrokovati?Pluralistika socijalizacija (za odrasle)Loi odnosi u obiteljiPretjerani zahtjevi u koli i na radnome mjestu U Njemakoj od 1922. svako dijete ima pravo na odgoj i drava se mora pobrinuti ako obitelj to nije u stanju.Takvom djecom i mladima bavi se socijalna pedagogijaDrutveno historijski uvjetovan je ipak ne samo nastavak disocijalnosti, nego i drutvena reakcija na to, vrsta i nain kako se ophodi s takvom djecom i mladima.Kako razumjeti povezanost drutvenog vrednovanja i pedagoke reakcije? Od poetak 19 st. do danas tri faze:Spaavanje osiromaene radnike djece (1. i 2/3 19.st.)Zatita graanskog drutava od zaputenih radnikih sinova (oko 1880. g.)Problem strukturalnog ugroavanja razvoja uope (danas)Socijalna pedagogija i industrijsko drutvo (1.faza)(1. i 2/3 19.st.) prva industrijska revolucija, oslobaanje seljaka, ukidanje feuda, uspostavljanje trinih odnosa, ukidanje enidbene zabrane, poveanje broja stanovnitva slijevanje u gradove siromatvo kao takvo nije bilo novost ve socijalna problematika (veliki broj proletera izopen iz socijalnog poretka (obitelj, ceh, crkva) slijevao se u gradove). Otkrilo se:ne podrazumijeva se da ljudi ive u stabilnom socijalnim odnosima, ve da se politiki (oblikovanjem drutvenih odnosa) i pedagoki (odgovarajuim ponudama za uenje) mora uiniti neto za to. nastanak rijei socijalna pedagogija (u smislu nove pedagoke zadae koja tei uspostavi pokidanih socijalnih veza),uzori:Srednjovjekovna nauka o milostinjiOdgojno utemeljen rad sa djecom (zadran u njemakome protestantizmu)Misao da bi siromani imali pravo uzdii prema gore obrazovanjem (potpuno nepoznato u 19. st.)Socijalno-pedagoki interes usmjerio se prije svega na djecu. u toj fazi glavni cilj drave je bio ukidanje djejeg rada i njegova zamjena sa kolomZaputena mlade (2. faza) zahtjevi za totalnim odgojemNjemaka socijalna se situacija promijenila, radniki pokret (ponovno osloboen zakonima socijalista)ostvario silan napredak, (nije jo ukinut rad djece i majki)na socijalno-pedagokoj razini zanimanje usmjereno prema zaposlenoj mladei.Lupenproleterijat (najnii sloj bez ikakvih planova za budunost)Rjeavanje socijalnom pedagogijom i socijalnom politikom dvostrukom strategijomepljenje rupe izmeu svretka kole i poetka vojske (briga za mlade u okviru grupa politika-crkva)pokret za reformu skrb za mlade - pokret za suenje mladimauvoenje misli o socijalnoj prevenciji (kraj 19. st.)odgojitelji nisu bili najee dovoljno ili nikako obrazovani (skloni upotrebi sile)skrbniki odnos (ignorirao socijalnu sredinu iz koje tienik dolazi i gdje se vraa )obrtnike radionice (to bolje radi due ostaje u zatvoru)faza trajala sve do ' 60-tih godina 20. st.precjenjivana uloga pedagogije u kasarnama sa desecima tisua djece i mladih Pomo mladimasadanja faza , faza ophoenja sa disocijalnom mladei (niz promjena u odnosu na raniju fazu)Mijenja se status mladih u drutvu (granice statusa zrelosti sve labavije)Odgojne intervencije u smislu ograniene ponude uenja (npr.: razgraivanje agresivnost, preventivni rad sa narkomanima )Kaserniranje tienika u ustanovama sve se vie smatra nesvrhovitim (pokuavanje resocijalizacije) obiteljskom njegom ili popratnim mjerama(stambene zajednice) veini djece i mladih koji ive u domovima potrebna je terapijaU opoj tendenciji individualiziranja pogled se usmjerava prema pojedincu problem se gleda i kao (subjektivna nesrea pojedinca, proputena prilika da normalno ivi)izotrava se pogled na drutvenu pozadinu kriminalnosti, zaputenosti i nastranostisocijalna pedagogija i politika opet se vide u uzajamnoj povezanostinema vie sredina koje su bile rairene po gradskim etvrtima i generirale neprilagoeneproblem zaputenosti odnosno disocijalnosti sve je manje povezan sa materijalnim uzrokom, a sve vie iz proturjeja dobrostojeeg potroakog drutva (ivimo u strukturalno nezadovoljnom drutvu)novi oblici terapije zasnovani na :psihoanalizi ili (pedagogiji ponaanja)ugroena nije vie samo radnika klasa, nego naelno sva mladeproblemi zbog visoke stope rastave brakova, slabljenje obitelji kao institucijepluralistika socijalizacija (socijalna pedagogija ne moe nita promjeniti)velika optereenja odraslih ljudinormativna pluralizacijauzrokuje socijalnu dezorjentiranostmnogima je individualna sloboda postala nevoljapreventiva moe onemoguiti mlade u individualizacijiuvoenje pojma Pomo mladima za sve vrste javne pomoi: materijalne i osobnene koriste se vie pojmovi zaputenost i skrbniki odgojusredotoenost novog koncepta na jaanje odgojne uloge obitelji, naputanje pojma totalni odgojtri skupine ugroene djece i mladei:socijalno neupadljiva socijalno upadljivamladi zaprijeeni u razvoju (tjelesno i duevno zaprijeena djeca)mogunost sekundarnih poremeaja Odgojna znanostU prolim poglavljima obraivani praktini problemi odgoja i socijalizacije (uzete u obzir znanstvene spoznaje i teorije) zadnje autor obrauje odgojnu znanost jer openito polazi od prioriteta pedagoke prakse (praksa oduvijek postoji)Znanstveno bavljenje odgojem vrlo mlada pojava (nastala uvoenjem ope obaveze kolovanja) jo i danas se odgoj na mnogim podrujima odgoja obavlja bez znanstvene osnoveZato je odgojna znanost potrebna?Odgojna znanost kao emancipacija i legitimacijaIdeologijske osnove graanskog drutva poivale su od poetka na znanosti, odnosno na racionalnom znanstvenom miljenju, za razliku od feudalizma, ija je vladavina bila utemeljena na tradicijama i predajama te autoritetu vezanom za osobeGraansko drutvo kritiziralo stari poredak na osnovu znanstvenog miljenja, te na osnovu toga stvaralo novi svijetPojedine znanosti koje su tada nastajale bile su potrebne ne samo ideologijski nego i praktino (za organiziranje samog drutvenog ivota)U podruju gospodarstva novo znanstvenog (racionalno)miljenje se lako ustalilo, znanstveni prosvjetiteljizam nije lako prolazioPrvi puta se stvarala umjetna odgojna svrhovita institucija, koja vie nije morala postupati prirodno (obitelj) nego planski i sustavno.Ispoetka samo za visoko kolstvo, dok je osnovno kolstvo vladala dugo vremena ideologijska integracija (uenje poslunosti) Uitelji O koji su se borili za emancipaciju duhovnog nadziranja kole postali su tekore nositeljima misli i predodbi odgojne znanosti.Sve do 1. sv. Rata odgojna znanost nije bila ope priznata drutvena nunostTeorijske osnove konfesionalnih kola u to vrijeme bile su usidrene na normativnoj pedagogiji Duhovno-znanstvena pedagogija Weimarsko doba (utemeljila suvremenu odgojnu znanost):Vodei cilj svake praktine pedagogije je da se pokua misliti i djelovati sa stajalita djetetaSvi zahtjevi koji se upuuju djetetu moraju podvri preoblikovanju radi obrazovanja tzv. Autonomna funkcija pedagogijeUloga je uitelja da u svojoj osobi (pedagoki odnos) reprenzentira to posredovanje izmeu svijeta i djeteta, da djeluje kao filtar izmeu njihZnanstvena pedagogija je dakle odgojna znanost Historijsko-filozofski se bavila odgojemNegativno:Dijete poteeno drutvene zbilje i smjeteno u pedagoki svijet konstruiran samo za njegaRazdvajanje kole i ivotaDuhovno-znanstvena pedagogija, zadrala se kao vladajui nauk sve do kraja ' 50 ih godinaNisu bile koritene empirijske metode, te istraivaki rezultati i istraivanja drugih znanosti (1. socijalnih (psihoanaliza i sociologija))Danas empirijski obrat od prologa uinio modernu odgojnu znanost socijalnom znanouU prvi plan izbili plansko- konstruktivni zadaci ' 60. ,' 70. god.Postignut koncept pedagoke autonomijeZnanstvena teorija i ideologijaOdgojna znanost po svojem historijskom podrijetlu znanost od interesa za pedagoge kojima je to glavni poziv.Pedagozi se kao i svi drugi znanstvenici osjeaju obvezatnima temeljnim znanstvenim naelima (sloboda istraivanja i pouavanja; sloboda izbora metode; obvezatnost na istinu)Ograniavanje te slobode :Drutvena prezrivost (za neka podruja)Gospodarski interesiVladajue mnijenjaUvijek u sklopu nekih struktura vlasti (ogranienja)to je uope znanost? Dva stajalita ' 70. god. :Kritiki racionalizam K. R. Popper (jedna pretpostavka moe vrijediti kao tona dok se na taj nain (empirijski)ne pokae jednoznano kao pogrena)Kritika teorija J. Hebramas (ne zanemariti smisao znanstvenog istraivanja i teorije)Odgojna znanost ' 70 dola do pokuaja suglasnosti o ciljevima kolovanja.Trebalo bi optimalno u nastavi promicati sposobnosti sve djece (razliite mogunosti opet bi se odabirale politikim putem)Za osvjetljavanje pedagoke prakse nune su sve znanstvene pozicije i sve metodike postavke.Jedno je uvijek pitanje - to se nekom odreenom metodom ili nekom odreenom znanstvenom postavkom moe objasniti a to ne?Teorija i praksaIz znanstvenih sustava i rezultata nikad se ne bi mogao izvesti jednoznani recept za praksu. Da je mogue sve bi bilo jednostavnije (umjesto komplicirane znanosti iznosili bi njezine rezultate kao recepte), ali odnos znanosti i prakse mnogo je sloeniji (suprotstavljene su). Oni koji se bave znanou u pravilu nisu oni koji se bave pedagokim radom.Pitanje o odnosu teorije i prakse jedno je od najsloenijih problema moderne znanstvene teorije.Zato je uenik iznenada dobio slabu ocjenu? Slaba uloga znanosti odgovor u praksi kriterij prakseIzmeu nauenih teorija i primjene u pojedinim sluajevima postoji stanoviti djelokrug neodreenosti (eksperimentalni djelokrug) kojeg pedagog mora znati produktivno popuniti.neodreenost (vieznanost) izmeu teorije i prakse ne moe se znanstvenim putem uiniti jednoznanom (to je razlog to znanost ne moe dati nikakav praktini recept i to svi pedagozi po struci moraju imati znanstvenu naobrazbu)tu vieznanost treba iskoristiti za svaki pojedinani sluaj (ona je produktivni akt samog djelatnog pedagoga) (ne moe mu se nikada uskratiti)u pedagokoj izobrazbi bavimo se sa dva modela uenja (forme pedagokog miljenja):razumijevanje teorijskim modela (sistematska)uvjebavanje smislene primjene takvih teorija (s obzirom na svaki pojedinani praktiki sluaj) (kazuistika)obje su forme upuene jedna na drugu teza: Nita nije tako praktino kao dobra teorijateorijski je model intelektualni potencijal iz kojeg se hrani praktini pedagoki um, ako se potencijal istroi oslanjamo se samo na praksu rutina zato znanstveno obrazovanje nije danas mogue bez permanentnog obrazovanjaPojam teorije nije jednoznaan u znanstvenom jeziku (on moe podrazumijevati mnogo toga) (ovisno u kojem ga znanstvenom ili filozofskom sustavu koristimo).Svi praktini problemi pa i problemi odgoja su interdisciplinarni problemi. Moraju se ispitati u razliitim znanostima i razliitim metodama. Kako se ti razliiti znanstveni problemi ne sabiru se sami za sebe za odreenu praksu nego se u tu svrhu tek moraju prevesti. zadaa odgojne znanostiPrevodi znanstvene rezultate, znaajne za pedagoku praksu, s obzirom na opi karakter te prakse.Za osobito vane probleme pedagoke prakse izrauje misaoni i informacijski modele:Modeli raunaju sa sloenou, a time i sa interdisciplinarnom naravi praktikih pedagokih problemaTemelje se uglavnom na empirijskoj podloziOstaju otvoreni za nova istraivanja i rezultate o kojima se moe znanstveno raspravljatiBavi li se odgojna znanost empirijskim istraivanjima? (koristi rezultate drugih struka)Glavna joj je zadaa da na osnovu njih skicira teorije koje se odnose na praksu (na temelju onoga to ve odavno znamo)Moderne empirijske metode uvelike su obogatile odgojnu znanost, ali nipoto nisu zamijenile filozofijsko- hermeneutike metode.Prema tome stajalitu odgojna znanost nema neki vlastiti predmet bavljenja. Dodue uenje je opa tema pedagogije. Ali uenje ispituju i psihologija, socijalna psihologijaHYPERLINK \l "_Toc536254986" 1.Bioloke i psiholoke pretpostavke rasta3HYPERLINK \l "_Toc536254987" 1.1.ovjek je od roenja bie otvoreno za svijet.3HYPERLINK \l "_Toc536254988" Obdarenost i obrazovnost3HYPERLINK \l "_Toc536254989" 1.2.Razvoj ovjeka njegova ontogeneza (individualni razvoj)4HYPERLINK \l "_Toc536254990" Stupnjevi starosti4HYPERLINK \l "_Toc536254991" Preuranjivanje(pourivanje) i kanjenje4HYPERLINK \l "_Toc536254992" Povijest ontogeneze4HYPERLINK \l "_Toc536254993" 1.3.Nagoni i njihovo socijaliziranje4HYPERLINK \l "_Toc536254994" 2.Drutveno- povijesna dimenzija pedagogije6HYPERLINK \l "_Toc536254995" 2.1.Pedagogija u graanskom dobu6HYPERLINK \l "_Toc536254996" Pedagoke implikacije graanskoga drutva6HYPERLINK \l "_Toc536254997" 2.2.Uenje6HYPERLINK \l "_Toc536254998" Uenje kao promjena ponaanja6HYPERLINK \l "_Toc536254999" Ekskurs: empirijski i pedagogijski modeli miljenja7HYPERLINK \l "_Toc536255000" Problemi uenja7HYPERLINK \l "_Toc536255001" Dvije vrste uenja7HYPERLINK \l "_Toc536255002" Uenje i pouavanje7HYPERLINK \l "_Toc536255003" Nastavne zabrane8HYPERLINK \l "_Toc536255004" Intencionalno i funkcionalno uenje8HYPERLINK \l "_Toc536255005" Uenje i emancipacija8HYPERLINK \l "_Toc536255006" 2.3.Odgoj8HYPERLINK \l "_Toc536255007" Socijalizacija i odgoj8HYPERLINK \l "_Toc536255008" Odgoj kao nasilni i skrbniki odnos8HYPERLINK \l "_Toc536255009" Odgoj i zrelost8HYPERLINK \l "_Toc536255010" Odgoj i odnos narataja8HYPERLINK \l "_Toc536255011" Kritike odgojne znanosti9HYPERLINK \l "_Toc536255012" 2.4.Obrazovanje9HYPERLINK \l "_Toc536255013" Klasini ideal obrazovanja9HYPERLINK \l "_Toc536255014" Obrazovanje i izobrazba9HYPERLINK \l "_Toc536255015" Kvalifikacija umjesto obrazovanja?9HYPERLINK \l "_Toc536255016" Budunost obrazovanja9HYPERLINK \l "_Toc536255017" Obrazovna politika10HYPERLINK \l "_Toc536255018" 2.5.Javni odgojni i obrazovni ciljevi11HYPERLINK \l "_Toc536255019" Zrelost, sudjelovanje, emancipacija11HYPERLINK \l "_Toc536255020" Uloga odgojne znanosti11HYPERLINK \l "_Toc536255021" 2.6.Didaktika i metodika11HYPERLINK \l "_Toc536255022" Nastava: redukcija kompleksnosti11HYPERLINK \l "_Toc536255023" Didaktika stajalita12HYPERLINK \l "_Toc536255024" Kurikulum12HYPERLINK \l "_Toc536255025" Naukovne institucije i polja uenja12HYPERLINK \l "_Toc536255026" Obitelj12HYPERLINK \l "_Toc536255027" Grupe vrnjaka13HYPERLINK \l "_Toc536255028" Djeji vrti13HYPERLINK \l "_Toc536255029" kola13HYPERLINK \l "_Toc536255030" Masovni mediji14HYPERLINK \l "_Toc536255031" Sustav slobodnog vremena i potronje14HYPERLINK \l "_Toc536255032" Rad sa mladima14HYPERLINK \l "_Toc536255033" Poziv i pogon14HYPERLINK \l "_Toc536255034" Obrazovanje odraslih15HYPERLINK \l "_Toc536255035" Pluralistika socijalizacija i problem identiteta15HYPERLINK \l "_Toc536255036" 3.Smetnje u sazrijevanju: Socijalna pedagogija16HYPERLINK \l "_Toc536255037" 3.1.Socijalna pedagogija i industrijsko drutvo (1.faza)16HYPERLINK \l "_Toc536255038" 3.2.Zaputena mlade (2. faza)16HYPERLINK \l "_Toc536255039" 3.3.Pomo mladima16HYPERLINK \l "_Toc536255040" 4.Odgojna znanost18HYPERLINK \l "_Toc536255041" 4.1.Odgojna znanost kao emancipacija i legitimacija18HYPERLINK \l "_Toc536255042" 4.2.Znanstvena teorija i ideologija18HYPERLINK \l "_Toc536255043" 4.3.Teorija i praksa19PEDAGOGIJAZnanost odgoju i obrazovanjuZnanost o principima, metodama i sredstvima odgoja i obrazovanjaSPECIJALNA PEDAGOGIJA (potie ono to je OK kod osoba sa posebnim potrebama)poddiscipline:Defektologija (osobe sa poremeajima)Tiflopedagogija (za slijepe osobe)Surdopedagogija (za gluhonijeme osobe)Oligofranapedagogija (osobe sa poremeajem u ponaanju i intelekt. poremeaji)Logopedska pedagogija (osobe sa poremeajem u izgovoru)Medicinska pedagogija ( hospitalizirane osobe)OSTALE VRSTE PEDAGOGIJAVojna pedagogijaReligijska pedagogijaPedagogija slobodnog vremenaKomparativna pedagogijaKulturologijska pedagogijaPEDAGOGIJSKA METODOLOGIJAPomagalaOprema u pedagogijiMetodeNASTAVAJedinstveni planski i organizirani odgojno-obrazovni proces u kojem se stjeu znanja i vjetine, navike, razvijaju psihike i fizike sposobnosti i odgajaju ueniciredukcija kompleksnostiZADAA NASTAVNE GRAEda je da se uenik osposobi za zrelo (odnosno emancipirano) sudjelovanje u:politikomstrukovnomkulturnom ivotuDIDAKTIKADisciplina unutar pedagogije koja se bavi uenjem, unutar nastavnog procesaTeorija nastave i obrazovanjaZnanost o nastavi razmatra principe, zadatke, bit, sadraj (nastavni plan i program) i organizaciju nastaveDidaktika ima za predmet sva naelna razmiljanja (to? i Zato?), ato se treba uiti i zato uiti (zato ba ta materija a ne neka druga)METODIKAmetodika se naprotiv bavi problemom vremenskog insceniranja nastave (dakle- Kako?)kako najdjelotvornije iznijeti zadano gradivoNASTAVNI PLAN smjerniceKURIKULUMDoba merkantilizma prosvjetiteljstvaTko i sa kojim kriterijima i legitimnou moe odrediti to e se uiti a to nee?Nastao problem nastavnoga plana i programa kurikulumaMETODOLOGIJAZnanost o metodama (oblicima i nainima istraivanja pomou kojih do znanstvenih spoznaja)METODASmiljen, planski postupak za postignue nekog cilja na nekom praktikom ili teoretskom poljuLOGIKAFilozofska disciplina koja ispituje oblike, zakonitost i uvjete razlonih i ispravnih misli i ope metode spoznaje istineOBRAZOVANJEOrganizirano uenje znanja i vjetina (nema emocionalne sastavnice)PREDMET OBRAZOVANJAOsobine kod kojih je bitna kognitivna sastavnica linosti (vrijednosti)+ psihomotorne osobinePREDMET ODGOJAuvstvene (stavovi) i voljne osobine linosti (navike)IZOBRAZBAUENJEUenje je generalna tema pedagogije uopeNASTAVAsistematsko uenjeNastava je jedan od velikih kulturnih pronalazaka ovjeanstvaODGOJNA PODRUJAIntelektualno (osnova je intelekt kojim se ovjek uzdigao iznad svih drugih ivih bia)Moralno (osnova je ovjekova drutvenost i moralitet)Radno (osnova je ljudska aktivnost, rad i stvaralatvo)Tjelesno (osnova je ovjekov organizam i zdravlje)Tehniko ()Estetski odgoj (smisao za skladnost i ljepotu)PODJELA PODRUJAKognitivno- obrazovnoAfektivno- odgojnoPsiho-motoriko funkcionalnoETAPEZnanjeShvaanjeprimjenaanalizasintezaevaluacija(vrednovanje)4 PRISTUPA SHVAANJU MOI ODGOJAPedagoki pesimizam nativistika teorija (prednost se daje genetskom nasljeu,hereditetu), openhajmer, Frojdpedagoki optimizam teorija empirizma (prednost se daje obrazovanju (ovjek je prazna ploa), John Lock, PlatonTeorija konvergencije zanemaruje djetetovu slobodnu volju i elju za aktivnostima Viliam StrnMultifaktorska analiza uzima u obzir da je mladi ovjek kreator svoje osobnosti, sam svoj odgojiteljDETERMINATISocijalni (drutveni) klasna determinacijaPovijesniKlasnigeneracijskiSOCIJALIZACIJAUkljuivanje u drutvenu sredinuPEDAGOGIZACIJAJedinstvenost odgojnog djelovanjaELITIZAMDemokracija znanja i sposobnostiPUTEVI REALIZACIJE ObiteljPredkolska ustanovakolaRazne organizacijeMORAL- ETIKAJedan od oblika ovjekove drutvene svijestiRADNajmonije odgojno sredstvoUvodna molitvaGospodine Isuse,upravi nam korake putovima dobra,ali ne putovima ovog svjetskog dobra ve tvog dobra. Daj da iako hodimo u svijetu, sa svijetom i za svijet, ne hodimo po pravilima svijeta, po putokazima svijeta. Nai putokazi,na voa, suputnik budi Ti ! Neka ludost onih koji idu i ive po tvojim pravilima i hode tvojim putima promjeni, preoblikuje ,preusmjeri, osvijetli mnoge ovo svjetske ''mudre'' staze,novim i istinskim svjetlom na dobro svima,Tebi na slavu . AmenZavrna molitvaProbudi svoju Crkvu ,a poni od mene ! Oivi nau zajednicu,a poni od mene ! Rairi mir o zemlji,a poni od mene ! Udjeli ljubav i istinu ,a poni od mene !Oe naPria o CrvenkapiciBila jednom jedna djevojica koja je imala baku i koja je ivjela u umi. Baka je bila bolesna i djevojica ju je esto posjeivala. Onaj dio o vuku znate tako da ga preskaemo. bio je tu jo i lovac, koara s voem ,velike oi i ui itd...Ovaj dio je svima znan. No sada slijedi nastavak: djevojica je morala, jer su joj roditelji dobili bolji posao-kao da je to najbitnije na svijetu-napustiti svoje mjesto i preseliti se u novu sredinu, a nova sredina ima i svoje novosti. Nova sredina uinila je svoje, crvenkapica je rasla i rasla i bivala je sve manje crvenkapica zbog svoje kape, a jo manje zbog sljedeegna semaforu je uvijek prolazila kroz crveno svjetlo, na maminoj bankovnoj kartici koju bi dobila za shopping uvijek je ulazila u crvenom, a u trgovini kod poznate trgovkinje bez znanja svojih roditelja ulazila je pak u crveno kupujui cugu za svoje subotnje izlaske i cigarete, zapisi u koli bili su joj pisani crvenom bojom ...osnovnu kolu, tonije njene prve razrede, zavrila je s jako dobrim uspjehom, ali kad je dola u srednju...da je bar bila srednja uenica, dani su prolazili a ona je bila u svakom pogledu sve vie IN ..radila je sve to rade mladi...i tako dan za danom