Perušić, 29.-30. 1. 2011. - hazu.hrdpaar/speleo/zbornikspeleologija/prilozi-vol1-br2/Zbornik... · 1 Sveučilište u Zagreb, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju;

Perušić,29.-30. 1. 2011.

?

ZBORNIK SAŽETAKA

Str

učn

i se

minar o speleološkom

katastru

Pećinski park Grabovača, Perušić 29.-3

0. 1

. 201

1.

Stručni seminar o speleološkom katastru, Perušić, 29.-30. 1. 2011.

ZBORNIK SAŽETAKA Urednici Nenad Buzjak, Dalibor Paar Organizacijski odbor Domagoj Tomaškovid (predsjednik) Jana Bedek Nenad Buzjak Marko Lukid Davorin Markovid Katarina Milkovid Ruđer Novak Dalibor Paar Organizatori Speleološki klub "Samobor" Speleološki odsjek HPD "Željezničar" Speleološki odsjek PDS "Velebit" Hrvatsko biospeleološko društvo JU Pedinski park "Grabovača" Državni zavod za zaštitu prirode Pokrovitelji JU Pedinski park "Grabovača" Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza Sponzor Turistička zajednica opdine Perušid Izdavači Speleološki klub "Samobor" Speleološki odsjek PDS "Velebit" Hrvatsko biospeleološko društvo Speleološki odsjek HPD "Željezničar" Grafička priprema i logo Nenad Buzjak © Izdavači i autori priloga Autori odgovaraju za sadržaj svojih tekstova. Perušid, 2011.

Stručni seminar o speleološkom katastru - Perušić 2011.

1

STRUČNI SEMINAR O SPELEOLOŠKOM KATASTRU

PROGRAM

Subota, 29. 01. 2011. Lokacija Seminara: Osnovna škola Perušić, Hrvatske mladeži 2, Perušić Registracija sudionika: od 10:00 sati 10:30 – Otvaranje skupa Pozdrav organizatora i tehničke obavijesti Katarina Milković, ravnateljica JU Pećinski park Grabovača Davorin Marković, ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode 11:00 – 12:20 – Prvi blok predavanja Teo Barišid, Božidar Branica Speleološki odsjek HPK "Sveti Mihovil", Šibenik BAZA PODATAKA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA HRVATSKE 2006.-2010. Andrej Stroj, Darko Bakšid, Dalibor Paar Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Zagreb; Speleološki odsjek PDS "Velebit", Zagreb BAZA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA NACIONALNOG PARKA SJEVERNI VELEBIT Damir Basara1, Hrvoje Cvitanovid2 1Speleološki odsjek PD" Dubovac", Karlovac; 2Speleološki klub "Ursus spelaeus", Karlovac KATASTAR SPELEOLOŠKIH OBJEKATA KARLOVAČKE ŽUPANIJE Nenad Buzjak1,2, Morena Želle1,3, Martina Glasnovid Horvat4 1Speleološki klub "Samobor", 2Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju; 3JU PP "Žumberak-Samoborsko gorje"; 4JU za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije, Zagreb REGIONALNI SPELEOLOŠKI KATASTRI SAMOBORSKOG GORJA I ŽUMBERKA – TEMELJ ISTRAŽIVANJA I ZAŠTITE KRŠKOG GEOEKOSUSTAVA 12:20 – 12:35 – Stanka za kavu 12:35 – 13:55 – Drugi blok predavanja Mladen Garašid Društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena Zagreb, Zagreb KRADI POVIJESNI PRIKAZ IZRADA SPELEOLOŠKIH KATASTARA U HRVATSKOJ


2

Davorin Markovid Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb CRO-SPELEO – HRVATSKA SPELEOLOŠKA BAZA PODATAKA KAO DIO SREDIŠNJEG INFORMACIJSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE Dalibor Paar Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Zagreb ASPEKTI INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH POJAVA I ULOGA SPELEOLOGA Jana Bedek Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb ULOGA SPELEOLOŠKOG KATASTRA U BIOSPELEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA I ZAŠTITI PODZEMNE FAUNE 13:55 – 15:15 – Ručak

15:15 – 16:55 – Tredi blok predavanja Miha Čekada Jamarska zveza Slovenije, Ljubljana, Slovenija SPELEOLOŠKI KATASTAR U SLOVENIJI - 1. DIO Miha Čekada Jamarska zveza Slovenije, Ljubljana, Slovenija SPELEOLOŠKI KATASTAR U SLOVENIJI - 2. DIO Jasminko Mulaomerovid , Simone Milanolo Speleološko društvo "Speleo Dodo", Sarajevo, Bosna i Hercegovina STOLJEDE SPELEOLOŠKOG KATARSTRA U BOSNI I HERCEGOVINI Jelena Dalid, Vojkan Gajovid Akademski speleološko-alpinistički klub (ASAK), Beograd, Srbija SPELEOLOŠKI KATASTAR U SRBIJI – PROBLEMI I PLANOVI Hrvoje Cvitanovid1, Damir Basara2 1Speleološki klub "Ursus spelaeus", Karlovac; 2Speleološki odsjek PD "Dubovac", Karlovac PRIMJERI INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA U EUROPSKIM DRŽAVAMA 16:55 – 17:10 – Stanka za kavu


3

17:10 – 18:30 – Četvrti blok predavanja Maja Zagmajster i Boris Sket Oddelek za biologijo, Biotehniška fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija BAZA PODATAKA O PODZEMNIM ŽIVOTINJAMA ŠIREG PODRUČJA DINARIDA I NJENA UPOTREBA Stašo Forenbaher1, Morena Želle2 1Institut za antropologiju, Zagreb; 2JU PP Žumberak-Samoborsko gorje, Samobor i Speleološki klub "Samobor", Samobor ARHEOLOŠKA DIMENZIJA SPELEOLOŠKOG KATASTRA Mladen Kuhta1,2, Andrej Stroj1,3 1Hrvatski geološki institut, Zagreb; 2Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Zagreb; 3Speleološki odsjek PDS "Velebit", Zagreb HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA I NJIHOVA INVENTARIZACIJA Neven Bočid1,2, Hrvoje Cvitanovid3 1 Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju; 2Speleološko društvo "Karlovac", Karlovac; 3Speleološki klub "Ursus Spelaeus", Karlovac ULOGA SPELEOLOŠKIH BAZA PODATAKA U GEOMORFOLOŠKIM I GEOSPELEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA 18:30 – 20:30 – Okrugli stol: Hrvatski speleološki katastar 20:30 – Organizirano druženje i večera

Nedjelja, 30. 01. 2011. 09:00 – 10:20 – Peti blok predavanja Damir Lovretid Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Zagreb POVIJEST KATASTRA – O POSTANKU I ZNAČENJU RIJEČI KATASTAR Nino Bedenički Speleološki klub "Ozren Lukić", Zagreb SPELEOLOŠKI KATASTAR U GIS TEHNOLOGIJI Dalibor Reš Speleološka udruga "Estavela", Kastav PRIMJER UPORABE GIS-A PRI PRIKUPLJANJU I OBRAĐIVANJU PODATAKA O SPELEOLOŠKIM OBJEKTIMA


4

Neven Šuica Speleološki klub "Ozren Lukić", Zagreb RAČUNALNI PROGRAM SPELEOBASE - MOGUDNOSTI KORIŠTENJA U SPELEOLOŠKOM KATASTRU 10:20 – 10:45 – Predstavljanje postera Tea Selakovid1, Marin Lukas2, Ana Bakšid1 1Speleološki odsjek PDS "Velebit", Zagreb; 2Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Zagreb ULOGA SPELEOLOŠKOG REGISTRA U SPELEOLOŠKIM I ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA Jasna Železnjak, Ronald Železnjak Speleološki odsjek PDS "Velebit", Zagreb SPECIFIČNOSTI INVENTARIZACIJE VELIKIH ŠPILJA I JAMA Tamara Čukovid, Marta Malenica, Matija Čepelak Speleološki odsjek PDS "Velebit", Zagreb ULOGA SPELEOLOŠKOG KATASTRA U PROVEDBI ZAŠTITE I SANACIJE UGROŽENIH ŠPILJA Hrvoje Cvitanovid1, Damir Basara2 1Speleološki klub "Ursus spelaeus", Karlovac; 2Speleološki odsjek PD "Dubovac", Karlovac SPELEOLOŠKI KATASTAR POKRAJINE BRESCIA – ITALIJA Damir Basara1, Hrvoje Cvitanovid2 1Speleološki odsjek PD "Dubovac", Karlovac; 2Speleološki klub "Ursus spelaeus", Karlovac KATASTAR SPELEOLOŠKIH OBJEKATA KARLOVAČKE ŽUPANIJE Goran Rnjak1, Teo Barišid2, Tomislav Jerkovid2 1Speleološki odsjek HPK "Sveti Mihovil", Šibenik; 2Speleološki odsjek PD "Promina", Drniš PREZENTACIJA SPELEOLOŠKOG KATASTRA ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE Teo Barišid1,2, Božidar Branica1,2 1Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Zagreb; 2Speleološki odsjek HPK "Sveti Mihovil", Šibenik JAMSKI SUSTAV KITA GADEŠINA – DRAŽENOVA PUHALJKA 10:45 – 11:00 – Stanka za kavu


5

11:00 – 12:20 – Šesti blok predavanja Branko Jalžid1,2, Jana Bedek1, Helena Bilandžija1,3, Hrvoje Cvitanovid1, Tvrtko Dražina1,4, Sanja Gottstein4, Fanica Kljakovid-Gašpid1,5, Marko Lukid1, Roman Ozimec1, Martina Pavlek1,3, Rajko Slapnik6, Vesna Štamol2 1Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb; 2Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb; 3Institut "Ruđer Bošković", Zagreb; 4Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb; 5 Oikon d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju, Zagreb; 6 Biološki inštitut Jovana Hadžija, Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti in umetnosti, Ljubljana, Slovenija ATLAS ŠPILJSKIH TIPSKIH LOKALITETA FAUNE REPUBLIKE HRVATSKE Kazimir Miculinid Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Zagreb; Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb PALEONTOLOGIJA I SPELEOLOŠKI OBJEKTI Marina Trpčid Speleološki klub "Ozren Lukić", Zagreb SPELEOLOŠKI KATASTAR KAO POTREBA U STRUČNIM I ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA NA PRIMJERU PROJEKATA IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE Daniela Hamidovid Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb VAŽNOST SPELEOLOŠKOG KATASTRA U ISTRAŽIVANJIMA I ZAŠTITI ŠIŠMIŠA 12:20 – 12:35 – Stanka za kavu 12:35 – 13:55 – Sedmi blok predavanja Dalibor Reš Speleološka udruga "Estavela", Kastav PRIJEDLOG NOVOG ZAPISNIKA SPELEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA I UVJETA ZA UNOŠENJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA U KATASTAR Neven Bočid1,2, Josip Granid2, Dinko Stopid2, Zlatko Balaš2, Katarina Milkovid3 1 Sveučilište u Zagreb, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju; 2Speleološko društvo "Karlovac", Karlovac, 3JU Pećinski park Grabovača, Perušić PROJEKT ISTRAŽIVANJA, DOKUMENTIRANJA I USPOSTAVE BAZE PODATAKA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA PP GRABOVAČA KOD PERUŠIDA Darka Spudid1, Marina Trpčid2, Damir Basara3 1Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije- "Natura viva", Karlovac; 2Speleološki klub "Ozren Lukić", Zagreb, 3Speleološki odsjek PD "Dubovac", Karlovac SURADNJA JAVNE USTANOVE "NATURA VIVA" I SPELEOLOŠKIH UDRUGA NA PODRUČJU ZAŠTITE PRIRODE I INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA KARLOVAČKE ŽUPANIJE


6

Goran Rnjak1, Teo Barišid1, Tomislav Jerkovid2 1Speleološki odsjek HPK "Sveti Mihovil", Šibenik, 2Speleološki odsjek PD "Promina", Drniš SPELEOLOŠKI KATASTAR ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE 13:55 – 14:00 – Završna riječ organizatora 14:00 – 15:00 – Ručak 15:00 – 16:30 – Stručni obilazak Pedinskog parka Grabovača


7

BAZA PODATAKA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA SJEVERNOG VELEBITA

Darko Bakšid, Andrej Stroj, Dalibor Paar

Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Kozarčeva 22, Zagreb

Speleološki odsjek PDS "Velebit", Radideva 23, Zagreb

Sjeverni Velebit izrazito je krško područje, a teren je u potpunosti građen od okršavanju

podložnih karbonatnih stijena: mezozojskih vapnenaca i dolomita, te tercijarnih karbonatnih

breča. Krški masiv Sjevernog Velebita omeđen je ponornim područjima rijeka Like i Gacke s

istočne te obalom mora sa zapadne strane. Sva voda koja putem oborina dospije na površinu

terena, vrlo brzo uvire u podzemlje, gdje nastavlja svoj put prvo kroz sustave pretežito

vertikalnih krških kanala (duboke jame kao fenomen ovog područja), a zatim u dubini masiva i

kroz vedim dijelom potopljene, pretežito horizontalne kanale prema brojnim priobalnim

izvorima i vruljama Velebitskog kanala.

Površinska krška morfologija i velik broj jamskih ulaza privukli su speleologe još

početkom prošlog stoljeda kada su započela i prva speleološka istraživanja. Prvo speleološko

istraživanje na području Velebita napravili su Premužid i Krajač 1929., kada su se spustili u jame

Varnjaču i Crikvinu u Rožanskim kukovima. Istraživanja područja zapadne Like i Sjevernog

Velebita nastavlja početkom 50-tih i 60-tih godina Speleološko društvo Hrvatske. Početkom 80-

ih godina područje Sjevernog Velebita istražuju zagrebački speleolozi, članovi Speleološkog

odsjeka PD "Željezničar", te izrađuju nacrte više jama od kojih je najdublja duboka 143 m, tada

najdublji poznati speleološki objekt Sjevernog Velebita.

Od 1992. godine, kad su slovački speleolozi pronašli ulaz Lukine jame, započela su

sustavna speleološka istraživanja koja traju do danas, a predvode ih Speleološki odsjek

Planinarskog društva Sveučilišta "Velebit" (SOV), Speleološki odsjek Hrvatskog planinarskog

društva "Željezničar" (SOŽ) i Hrvatsko biospeleološko društvo (HBSD) iz Zagreba, zatim

Speleološki odsjek Hrvatskog planinarskog društva "Dubovac" (SOD) i Speleološko društvo

"Karlovac" (SDK) iz Karlovca, te Speleološki odsjek Hrvatskog planinarskog društva "Mosor"

(SOM) iz Splita. Uz navedene speleološke udruge u speleološkim istraživanjima sudjelovali

su brojni drugi speleolozi iz Hrvatske i svijeta.

U razdoblju od 1992. do 2011. godine na području Sjevernog Velebita pronađeno je 340

jama. U bazi je evidentirano ukupno 327 jama. Za 294 jame postoji kompletna dokumentacija, dok je

dokumentacija za istraživanja područja Kite Gavranuše iz 2003. godine djelomična. Podaci s

posljednje ekspedicija "Lukina jama 2010" još nisu uneseni u bazu.

Prema postojedem stanju baze speleoloških objekata 3 jame dublje su od 1000 m, 5 jama dublje je od

500 m, 9 jama je dubine 200-500 m, 26 jama je dubine 100-200 m, 51 jama je dubine 50-100 m, a

200 jama do 50 m dubine. Najviše jamskih ulaza je na nadmorskim visinama 1100-1200 m (10% od

ukupnog broja jama u bazi), te od 1400 do 1600 m (43 % od ukupnog broja jama u bazi). U 118 jama

(36%) zabilježena je pojava snijega i/ili leda. Najveda dubina na kojoj je zabilježena pojavnost snijega i


8

leda je u Lukinoj jami i Patkovom guštu (ispod 500 m). Treba istaknuti da se radi o snijegu i ledu koji je

pao iz viših dijelova jame. Pojavnost leda na stijenama zabilježena je na maksimalnim dubinama

između 300 i 400 m.

U tri najdublje jame, Jamskom sustavu Lukina jama, Slovačkoj jami i Jamskom sustavu

Velebita na nadmorskim visinama između 500 i 600 m zabilježena je pojava dvorana vedih dimenzija.

Najveda je u Velebiti volumena 253 260 m3, zatim u Lukinoj jami 118750 m3, a najmanja u

Slovačkoj jami 72000 m3. Najvede dimenzije otvora ulaza ima Ledena jama u Lomskoj dulibi,

oko 3000 m2. Pet jama ima dimenzije otvora ulaza vede od 1000 m2, 3 jame imaju dimenzije

otvora ulaza između 500-1000 m2, 17 jama između 100-500 m2, 25 jama između 50-100 m2, 77

jama između 10-50 m2, a 62 jame manje od 10 m2.

BAZA PODATAKA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA HRVATSKE 2006. - 2010.

Teo Barišid, Božidar Branica

Speleološki odsjek HPK "Sveti Mihovil", 8. dalmatinske udarne brigade 52, Šibenik

4.-5. ožujka 2006. godine u Šibeniku je održan Seminar o speleološkoj dokumentaciji na

kojem su se okupili speleolozi iz 9 speleoloških udruga, predstavnici Komisije za speleologiju

Hrvatskog planinarskog saveza i Hrvatskog speleološkog saveza. Na seminaru je predstavljen

računalni program za vođenje speleološke arhive speleoloških udruga koji je izradio Božidar

Branica iz Speleološkog odsjeka HPK "Sv. Mihovil" iz Šibenika. Program je izrađen u programu

Microsoft Access koji omogudava unošenje kompletnog zapisnika speleološkog istraživanja,

brzu izradu tabelarnih izvještaja o radu speleoloških udruga u određenom periodu, ažuriranih

osobnih speleoloških kartona i dr. Ono što je važnije, dogovorena je razmjena osnovnih

podataka o speleološkim objektima po sistemu "svi za sve", izrada zajedničke baze podataka te

je osmišljen probni sustav administratora za određena područja koji bi, koristedi se podacima iz

baze, pročišdavali bazu podataka.

U sljededem periodu 8 speleoloških udruga razmijenilo je 9788 zapisa o speleološkim

istraživanjima. Skupljena baza podataka predstavlja konglomerat popisa speleoloških

istraživanja pojedinih udruga, podataka iz literature i podataka o položajima speleoloških

objekata s topografskih karata. Analizom je utvrđeno da brojnim zapisima nedostaju podaci o

položaju ili da su netočni, brojni objekti se nalaze van granica RH pa ne pripadaju bazi, te da se

često podaci o položajima, posebice oni s topografskih karata, ne odnose na speleološke

objekte ved na vrtače, ulaze u rudnike, probne kopove i sl. Za iste speleološke pojave u bazi

nalazimo različite zapise više speleoloških udruga. Unatoč navedenom, broj prikupljenih zapisa

se danas često navodi kao broj speleoloških objekata u RH.

Zajednička baza podataka je po prvi put omogudila stjecanje brzog uvida u speleološku

aktivnost na određenim područjima. Od 8579 zapisa s koordinatama ulaza objekata načinjena


9

je tabela točaka za programe OziExplorer i Google Earth u kojima se iz baze brzo mogu izdvojiti

zapisi za određeno područje. Korisnim su se pokazali čak i zapisi bez podataka o položaju ulaza

jer se interesantni podaci mogu pronadi pretraživanjem po nazivima i lokacijama. Zajednička

baza podataka postala je tako dragocjenim alatom za usmjeravanjem speleoloških aktivnosti na

terenu.

Drugi dio osmišljene "administratorske" aktivnosti zapravo nikad nije zaživio u

zamišljenom obliku ved je došlo do neke vrste improvizacije. Jedan od razloga je u

kompleksnosti samog programa u kojem je zamišljeno čišdenje baze, drugi je činjenica da

nakon skupa nije bilo novog okupljanja zainteresiranih na kojem bi se riješile nedoumice

vezane uz uporabu samog programa, a tredi je u motivaciji odnosno zoni interesa samih

speleologa. Vedina speleologa zainteresiranih za izradu katastra određenih područja je

iskoristila nepročišdene zapise zajedničke baze podataka prebacivši ih u sebi dostupniji oblik -

pregledne tablice u nekom od računalnih programa, te nastavila s terenskim radom i

pročišdavanjem postojedih i dodavanjem novih podataka na području svoga interesa bilo da se

radi o lokacijama blizu njihova mjesta prebivališta ili područja speleoloških istraživanja. Upravo

ove aktivnosti govore da vrijeme u postizanju zajedničkog cilja, speleolozima dostupnog

Speleološkog katastra RH, nije izgubljeno. Analiza njihovog iskustva i stvaranje novog koncepta

kojim bi se izbjegli postojedi problemi vrlo brzo bi mogli uroditi spajanjem pročišdenih podataka

u stvarni speleološki katastar i motiviranjem vedeg broja speleologa u njegovoj izradi i

dopunjavanju novim podacima.

KATASTAR SPELEOLOŠKIH OBJEKATA KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Damir Basara1, Hrvoje Cvitanovid2 1Speleološki odsjek PD "Dubovac", Strossmayerov trg 2, Karlovac

2Speleološki klub "Ursus spelaeus" , Kurelčeva 3, Karlovac

Špilje i jame – tamni, mračni, hladni i nepoznati prostori koji od pretpovijesti bude i

potiču u nama istraživački duh i "tjeraju" nas da u njih ulazimo, istražujemo, opisujemo i

veličamo njegove ljepote. Upravo ti tajanstveni i nepoznati podzemni prostori dovode do

osnivanja speleoloških udruga u Hrvatskoj i početaka sustavnih istraživanja speleoloških

objekata. Tako je i na području grada Karlovca sredinom prošlog stoljeda osnovana prva

speleološka organizacija koja od svojih početaka radi i istražuje ponajviše na području

Karlovačke županije. Danas su na području županije registrirane četiri speleološke udruge, dok

u speleološkim istraživanjima sudjeluje niz udruga iz drugih županija.

Projekt Katastra speleoloških objekata Karlovačke županije pokrenuli su članovi

Speleološkog odsjeka Planinarskog društva "Dubovac", Speleološkog kluba "Ursus spelaeus" te

Speleološkog kluba "Ozren Lukid" u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštidenim


10

prirodnim vrijednostima Karlovačke županije "Natura Viva" s ciljem prikupljanja, objedinjavanja

i obrade svih podataka o speleološkim objektima na području Karlovačke županije. Kako su na

području županije ved obavljana parcijalna istraživanja te objavljivane razne stručne studije

koje su obuhvadale speleološka istraživanja, prikupljanjem tih radova i pregledom stručne

literature došlo se do podataka za oko 650 speleoloških objekata. Kroz naše predavanje

donosimo ideju i realizaciju obrade prikupljenih podataka, probleme s kojim smo se susretali,

rezultate našeg dugogodišnjeg rada, te ideje za daljnje djelovanje.

ULOGA SPELEOLOŠKOG KATASTRA U BIOSPELEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA

I ZAŠTITI PODZEMNE FAUNE

Jana Bedek

Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1, Zagreb

Najvedi broj endemičnih svojti u Hrvatskoj nalazimo upravo među podzemnom faunom

krškog područja. Stoga je očuvanje krša i podzemlja istaknuto kao jedan od najvažnijih

strateških ciljeva zaštite prirode u Hrvatskoj, a sva podzemna fauna zaštidena je Zakonom o

zaštiti prirode. Biospeleologija je grana biologije koja proučava podzemna (špiljska) staništa,

organizme koji ih nastanjuju i njihove međusobne odnose. Samim time je biospeleologu

prilikom istraživanja neophodno poznavanje geomorfologije, tektonike, petrologije, hidrologije,

mikroklimatski čimbenika i drugih obilježja podzemnog prostora. Kvalitetno tumačenje

dobivenih rezultata nije mogude bez multidisciplinarnog pristupa, stoga je speleološki katastar

s osnovnim speleološkim podacima u biospeleološkim istraživanjima od neprocjenjive važnosti.

Uloga katastra primarno bi bila u svrhu planiranja istraživanja (položaj objekta, tehnike i

oprema za kretanje i biospeleološka istraživanja, opasnosti) i preliminarne procjene podzemnih

staništa (hidrološka aktivnost, količina organskih ostataka, mikroklimatski čimbenici i dr.).

Speleološki katastar bi uvelike doprinio kvalitetnoj zaštiti špilja pa samim time i

podzemne faune u zaštidenim područjima bududi da bi omogudio ciljane aktivnosti Javnih

ustanova. Prilikom različitih zahvata u prirodi, biospeleološki rezultati su jedna od osnova za

Ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu, služe pri izradi Plana upravljanja, te pripremu i

provođenje Pradenja stanja pojedinih vrsta ili staništa. Podaci se koriste kako bi se utvrdile

Mjere ublažavanja štete i Kompenzacijske mjere zahvata za prirodu. Kvaliteta tih dokumenata

direktno ovisi o dostupnosti speleološkim podacima, odnosno o speleološkom katastru.


11

SPELEOLOŠKI KATASTAR U GIS TEHNOLOGIJI

Nino Bedenicki

Speleološki klub ''Ozren Lukid'', Pierottijeva 6, Zagreb

Cilj izrade speleološkog katastra SK "Ozren Lukid" je organizacija baze podataka

speleoloških objekata koje su istražili članovi Kluba. Prva faza u izradi katastra sastoji se od

prikupljanja svih podataka: terenskih zapisnika, nacrta, slika itd. Nakon što se prikupe svi

potrebni podaci, potrebno je osmisliti izgled baze podataka, koja je za potrebe ovog katastra

napravljena u Microsoft Office Access-u, a u koju ulaze svi do sad gore navedeni prikupljeni

podaci tj. ulazni podaci. Druga faza je uspostava GIS sustava pomodu aplikacije ArcMap 9.3.

Ovako napravljen speleološki katastar uvelike olakšava pristup podacima o svim do sad

istraženim speleološkim objektima, a time bi podaci o točnoj lokaciji, topografiji, dubini itd.

postali dostupni svim članovima Kluba jednostavnim klikom miša. Katastar bi imao mogudnost

nadopunjavanja ili promjena određenih podataka ukoliko bi se dobila neka nova saznanja o ved

istraženim speleološkim objektima kao i mogudnost da se podaci za svaki novo istraženi

speleološki objekt unesu u bazu podataka odnosno da se speleološki katastar kontinuirano

popunjava s novim objektima.

ULOGA SPELEOLOŠKIH BAZA PODATAKA U GEOMORFOLOŠKIM

I GEOSPELEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA

Neven Bočid 1,2, Hrvoje Cvitanovid 3

1Speleološko društvo "Karlovac", Strossmayerov trg 8, Karlovac 2 Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju,

Marulidev trg 19/II, Zagreb 3Speleološki klub "Ursus spelaeus", Kurelčeva 3, Karlovac

Geomorfologija krša istražuje uvjete, procese nastanka i oblike krškog reljefa kako na

površini tako i u podzemlju. Usko je povezana s geospeleologijom koja, kao dio speleologije,

istražuje geomorfologiju, geološke značajke, postanak i razvoj speleoloških objekata te se bavi

njihovim vrednovanjem i zaštitom.

U radu se prikazuje značaj, uloga i mogudnosti korištenja speleoloških baza podataka u

geomorfološkim i geospeleološkim istraživanjima i to na primjeru prostora Slunjske zaravni i još

nekoliko drugih područja. Prikazuju se neki rezultati istraživanja geomorfologije krša i

geospeleologije na temelju speleoloških baza podataka te se naglašava važnost sustavno

uređenih i obrađenih podataka za takva istraživanja.


12

Naglašava se da bi uspostavom jedinstvenog speleološkog katastra za područje cijele

Hrvatske bilo mogude dobiti vrlo značajne podatke o nastanku, razvoju i značajkama

speleoloških objekata Hrvatske, ali i hrvatskog dijela Dinarskog krša u cjelini. U radu se također

naglašava važna uloga speleologa, speleoloških udruga te bazičnih speleoloških istraživanja u

prikupljanju i obradi podataka važnih za geomorfološka i geospeleološka istraživanja.

PROJEKT ISTRAŽIVANJA, DOKUMENTIRANJA I USPOSTAVE BAZE PODATAKA

SPELEOLOŠKIH OBJEKATA PEDINSKOG PARKA "GRABOVAČA" KOD PERUŠIDA

Neven Bočid1,2, Josip Granid1, Dinko Stopid1, Zlatko Balaš1, Katarina Milkovid3

1Speleološko društvo "Karlovac", Strossmayerov trg 8, Karlovac 2 Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju,

Marulidev trg 19/II, Zagreb 3Javna ustanova Pedinski park "Grabovača", Trg popa Marka Mesida 2, Perušid

Pedinski park "Grabovača" zaštideno je područje uzvišenja Grabovača (770 m) zapadno

od Perušida. Pedinskim parkom upravlja Javna ustanova za upravljanje geomorfološkim

spomenicima prirode "Pedinski park Grabovača". Javna ustanova počela je s radom početkom

2006. godine s djelatnostima zaštite, održavanja, korištenja i promicanja geomorfoloških

spomenika prirode na području opdine Perušid. Pedinski park obuhvada površinu od 5,95 km2 u

rasponu nadmorske visine od 554 m (rijeka Lika) do 770 m (vrh Grabovača). U području Parka

nalazi se devet poznatih speleoloških objekta: Samograd, Medina pedina, Amidžina pedina,

Velika Kozarica, Mala Kozarica, Tabakuša (s dva ulaza), Slipca – Japaga, Pedina pod turskom

kulom i Pedina kod Prvan sela. Ovi speleološki objekti imaju dugu povijest istraživanja, ali

podaci o njima nisu sustavno obrađeni. U novije vrijeme su u nekim objektima pronađeni i

istraženi novi dijelovi. Zbog navedenog su 2009. godine JU PP "Grabovača" i Speleološko

društvo "Karlovac" dogovorili suradnju kroz projekt istraživanja, dokumentiranja i uspostave

baze podataka o svim speleološkim objektima tog područja. Tijekom 2010. godine odrađena je

prva faza projekta. Prikupljena je literatura, utvrđen je točan položaj objekata, topografski su

snimljene Medina i Amidžina pedina te je uspostavljena baza podataka u koju se unose svi

rezultati rada na projektu. U 2011. godini rad se nastavlja na izradi nacrta špilje Samograd i

preostalih poznatih speleoloških objekata, na istraživanju novopronađenih objekata te na

popunjavanju baze sa što je više mogude podataka. U planu je i detaljno geomorfološko i

geospeleološko istraživanje speleoloških objekata i krške površine, a u suradnji s Geografskim

odsjekom PMF-a je u planu i uspostava istraživačke stanice te poligona za terensku nastavu.


13

REGIONALNI SPELEOLOŠKI KATASTRI SAMOBORSKOG GORJA I ŽUMBERKA –

TEMELJ ISTRAŽIVANJA I ZAŠTITE KRŠKOG GEOEKOSUSTAVA

Nenad Buzjak1,2, Morena Želle1,3, Martina Glasnovid Horvat4 1Speleološki klub "Samobor", Perkovčeva 59, Samobor

2Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju,

Marulidev trg 19/II, Zagreb 3JU Park prirode "Žumberak-Samoborsko gorje", Slani Dol 1, Samobor

4JU za upravljanje zaštidenim područjima i drugim zaštidenim

prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije, Ivana Lučida 2a/13, Zagreb

Gorsko i prigorsko područje Žumberka i Samoborskog gorja u Republici Hrvatskoj vedim

je dijelom mozaički fluviokrški i krški geoekosustav sastavljen od različitih tipova prirodnih i

kultiviranih krajolika različitog stupnja očuvanosti. Pasivni element njegova razvoja su

prevladavajude karbonatne naslage trijaske, jurske, kredne i neogenske starosti dobro razvijene

sekundarne poroznosti. Pored prirodnih aktivnih elemenata evolucije reljefa (endogene i

egzogene sile) na ovom su području prisutni i dugotrajni antropogeni elementi koji su s

promjenjivim intenzitetom mijenjali krajolik te tako modificirali prirodne procese. Vedim svojim

dijelom to je zaštideno područje unutar granica Parka prirode "Žumberak-Samoborsko gorje"

(PPŽSG). Krajnji sjeveroistočni i istočni dijelovi Samoborskog gorja su, u smislu upravljanja

zaštidenim prirodnim vrijednostima, u domeni djelovanja JU za upravljanje zaštidenim

područjima i drugim zaštidenim prirodnim vrijednostima na području Zagrebačke županije.

Obje ustanove od samog početka svog djelovanja, u skladu sa svojim temeljnim

zadadama, veliku pažnju posveduju istraživanju i zaštiti krških fenomena. U tom smislu razvile

su, njeguju i kroz projekte potpomažu plodnu suradnju sa Speleološkim klubom "Samobor" čije

su komponente istraživanje, dokumentiranje i monitoring speleoloških pojava, zatim izrada

stručnih podloga za njihovu zaštitu i upravljanje, te speleološko školovanje zaposlenika PPŽSG.

Dio aktivnosti ostvaruje se i uz potporu Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i

zaštitu okoliša Zagrebačke županije. Trajni rezultati suradnje su speleološki katastar PPŽSG

izrađivan od 2001. do 2005. i speleološki katastar Samoborskog gorja izrađivan 2009. i 2010.

godine. U njima je na više stotina stranica skupljeno obilje speleoloških, geoloških,

geomorfoloških, hidroloških, arheoloških, povijesnih i literaturnih podataka za 194 spilje i jame.

Speleološki katastri su osnova za njihovo upravljanje i zaštitu te su poslužili kao uzor za slične

projekte u ostalim zaštidenim područjima. Podaci su korišteni u više specijalističkih istraživanja

poput geoloških, hidrogeoloških, geomorfoloških, mikroklimatskih, biospeleoloških i

arheoloških, zatim za izradu diplomskih radova i disertacija. U tehničkom smislu organizirani su

kroz relacijske geoprostorne baze podataka u GIS okruženju s velikim mogudnostima

nadopunjavanja i analiza. Sastavljene su od dva osnovna elementa: baze podataka i izvješda

(abecedni popis speleoloških pojava, popis speleoloških pojava po listovima TK, katastarski


14

listovi, speleološke karte i nacrti). Na temelju ovih baza napravljeni su i pregledni slojevi za

aplikaciju Google Earth za vizualizaciju geoprostornih podataka na web-u, zasad samo za

internu uporabu. Sastavni dio katastara je fotodokumentacija i bibliografski podaci s

referencama iz različitih tipova publikacija i stručne dokumentacije.

PRIMJERI INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA

U EUROPSKIM DRŽAVAMA

Hrvoje Cvitanovid1, Damir Basara2 1Speleološki klub "Ursus spelaeus", Kurelčeva 3, Karlovac

2Speleološki odsjek PD "Dubovac" , Strossmayerov trg 2, Karlovac

Više od pola stoljeda organizirane speleologije u Hrvatskoj nije dovelo do prikupljanja i

objedinjavanja rezultata speleoloških istraživanja u jedan jedinstveni speleološki katastar. Od

samih početaka istraživanja na području Republike Hrvatske informacije se prikupljaju i

obrađuju po privatnim arhivama, arhivama speleoloških udruga te raznih institucija koje su

financirale speleološka istraživanja za potrebe raznih stručnih studija. Tako je u tom dugom

nizu godina bilo više pokušaja objedinjavanja arhiva što je uvijek završavalo neuspjehom. Kroz

predavanje donosimo pregled organizacije i funkcioniranja speleoloških katastara u raznim

europskim državama s kojima smo surađivali ili bili u doticaju. Slovenija, Italija, Ukrajina i Velika

Britanija samo su neke od država za koje imamo podatke o načinima vođenja nacionalnih

katastara, objavljivanju, financiranju i dostupnosti tih podataka. Možda iz primjera tih zemalja i

mi nešto naučimo i primijenimo na izradi našeg jedinstvenog nacionalnog speleološkog

katastra.

SPELEOLOŠKI KATASTAR (KATASTER JAM) U SLOVENIJI

Miha Čekada

Jamarska zveza Slovenije, Lepi pot 6, Ljubljana, Slovenija

Kataster jam je sustav registracije i dokumentiranja svih poznatih speleoloških objekata

Slovenije. Ugovorno ga vode Jamarska zveza Slovenije (JZS) i Inštitut za raziskovanje krasa

Znanstvenoraziskovalnega centra SAZU (IZRK). U predavanju de biti objašnjeni sljededi aspekti:

1) Dokumentiranje špilja na terenu. Tijekom obrazovanja speleologe se uči kako se

određuje lokacija speleološkog objekta, kako ga se mjeri i izrađuje speleološki nacrt. Sve

relevantne podatke speleolog upisuje u zapisnik. Za registraciju novog speleološkog objekta

speleolog mora ispuniti zapisnik na četiri stranice (lokacija, opis špilje, biologija, oštedenje...) te


15

dodati nacrt i kartu, dok za nova otkrida u ved poznatom objektu ispunjava jednostrani

formular. Puno pažnje posveduje se učenju kako se pravilno ispunjavaju sva polja zapisnika.

2) Organizacija dokumentacije. Speleolog ispunjeni zapisnik s prilozima (karte, nacrti,

fotografije) šalje JZS-u poštom, e-mailom ili ga donese osobno. JZS obavlja osnovni pregled

zapisnika i unosi ga u bazu. Dvaput godišnje JZS šalje jedan set zapisnika na IZRK koji obavlja

stručnu recenziju te novim objektima dodijeli katastarske brojeve. JZS te brojeve upisuje na

zapisnike i uključuje dokumente u svoj arhiv. Istovremeno se ažurira i baza osnovnih podataka.

Svi speleolozi u JZS-u imaju slobodan pristup svim zapisnicima i mogudnost fotokopiranja.

Danas je u Sloveniji registrirano 10 000 speleoloških objekata, a dokumentacija broji oko 70

000 stranica dokumenata.

3) Pravni status. Kataster jam je privatna zbirka i nije dostupna javnosti. Međutim, sa

novim Zakonom o varstvu podzemnih jam (2003) država je uspostavila svoj duplikat baze

osnovnih podataka koja se popunjava podacima Katastra jam. Za tu uslugu JZS dobiva redovita

financijska sredstva. Slaba strana tog sustava je da svi državni podaci automatski imaju javni

karakter i prema tome su dostupni javnosti. Sredom to obuhvada samo par morfometrijskih

podataka, dok su zapisnici i nacrti iz toga izuzeti. Što se tiče materijalnih autorskih prava nad

zapisnicima, ona ostaju na autorima tj. speleolozima. U predavanju de biti objašnjeno nekoliko

pravnih poteškoda u vezi zakona, javnosti i autorstva.

4) Zadaci za bududnost. Tehnički najvedi problem su nekvalitetne koordinate ulaza,

registriranih prije 50 i više godina. Stoga se potiče da speleolozi pronađu sve stare speleološke

objekte i provjere njihove koordinate te da ih po potrebi ponovno istraže. Za samu organizaciju

dokumentacije treba donijeti odluku u kojem opsegu informatizirati zbirku, tj. kako sustav

modernizirati. Iako sustav za speleologe dobro funkcionira, što više je interesa od vanjskih

korisnika (stranci, tvrtke) ostaje odlučiti, do koje mjere sustav učiniti dostupnim.

ULOGA SPELEOLOŠKOG KATASTRA U PROVEDBI ZAŠTITE I SANACIJE UGROŽENIH ŠPILJA

Tamara Čukovid, Marta Malenica, Matija Čepelak

Speleološki odsjek PDS Velebit, Radideva 23, Zagreb

Zakonom o zaštiti prirode, zaštideni su svi speleološki objekti u Hrvatskoj. Međutim, za

razliku od pozitivnih primjera nekih naših susjednih država, u Hrvatskoj još uvijek ne postoji

jedinstvena baza podataka speleoloških objekata. Ovim radom želimo istaknuti činjenicu da bez

tog koraka pravilna zaštita i monitoring nisu mogudi.

Osim osnovnih podataka o pojedinom objektu, speleološki katastar bi trebao sadržavati

i informacije o geomorfološkim, arheološkim, biološkim i drugim posebnostima objekata. Time

bi im se lakše istaknula vrijednost, ali s druge strane i ugroženost. U okviru katastra mogli bi se

prikupljati podaci i fotodokumentacija o očuvanosti i stanju samog objekta kao i o uočenim


16

(negativnim) promjenama. Kontinuiranim prikupljanjem informacija odgovorne institucije bi

pravovremeno mogle reagirati, što je posebno važno za ved ugrožene i devastirane objekte.

Špilja u kamenolomu Tounj samo je jedan od, nažalost, brojnih primjera kako zaštita

speleoloških objekata samo na papiru nije dovoljna. Speleološki katastar bi znatno doprinosio

izvedbi planova sanacije i daljnje zaštite špilja.

SPELEOLOŠKI KATASTAR U SRBIJI – PROBLEMI I PLANOVI

Jelena Dalid, Vojkan Gajovid

Akademski speleološko-alpinistički klub (ASAK), Studentski trg 16/2, Beograd, Srbija

Srbija za sada nema centralni speleološki katastar na državnom nivou. Podaci o

istraženim speleološkim objektima nalaze se u okviru katastara pojedinih društava i klubova

(Društvo istraživača "V. M. Manda", ASAK, Speleološki odsek Beograda), u nekim institucijama

(Odbor za kras i speleologiju SANU, Geografski fakultet, Zavod za zaštitu prirode), kao i kod

pojedinaca. Za objedinjavanje parcijalnih katastara do sad nije bilo dovoljno jakih inicijativa. U

okviru ASAK-a je u tijeku organizacija prelaska sa analognog na digitalni sistem pohranjivanja

podataka u GIS okruženju. Postoji ideja da se sistem prvo razradi na klupskom nivou, da potom

bude ponuđen na upotrebu i ostalim klubovima u okviru Saveza speleoloških organizacija

Srbije, te konačno, u cilju objedinjavanja, i ostalim društvima i institucijama koje raspolažu

podacima o speleološkim objektima. 1999. godine je Geografski institut "Jovan Cvijid" SANU

izdao publikaciju Speleološki atlas Srbije s uvodnim tematskim tekstovima i pregledom

osnovnih podataka za 81 najznačajniji objekt (prema morfološkim, biološkim, paleontološkim i

arheološkim kriterijima). Urednik izdanja P. Đurovid je podatke prikupio iz objavljenih radova,

te od speleoloških društava i klubova. Najažurniji pregled najduljih i najdubljih objekata

održava se na web stranici ASAK-a. U ovom trenutku najdulja je Lazareva pedina na planini

Kučaj kod naselja Zlot u istočnoj Srbiji (9407 m), a najdublja jama je Rakin ponor na planini

Miroč u Đerdapskoj klisuri (-285 m, od čega je 29 m preronjeno u sifonu na dnu). Krš zauzima

svega 9% prostora Srbije, a geološke karakteristike (prevladava kontaktni krš) ne pogoduju

razvoju dubokih objekata. Zbog relativno malog broja speleologa i dalje postoje prostori koji se

smatraju neistraženima.


17

ARHEOLOŠKA DIMENZIJA SPELEOLOŠKOG KATASTRA

Stašo Forenbaher1, Morena Želle2,3 1Institut za antropologiju, Ljudevita Gaja 32, Zagreb

2Speleološki klub „Samobor“, Perkovčeva 59, Samobor 3JU „Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje“, Slani Dol 1, Samobor

Zahvaljujudi svojim morfološkim, hidrološkim, klimatskim i drugim značajkama velik broj

speleoloških pojava predstavlja dobro zaštidena prirodna skloništa koja su ljudi tijekom

pretpovijesti i povijesti koristili za kradi ili dulji boravak. Mnogobrojne spilje (i poneke jame) u

kojima se nalaze arheološka nalazišta nisu samo prirodna vrijednost, ved i neobnovljiv izvor

informacija o kulturnoj prošlosti ljudskih zajednica. Bez poznavanja arheološke dimenzije

nemogude je planirati učinkovito upravljanje speleološkim pojavama, kao ni uskladiti daljnja

speleološka i znanstvena istraživanja s načelima zaštite arheoloških nalazišta. Stoga je, da bi

speleološki katastar ispunio ulogu sveobuhvatne baze podataka, u njegov opseg nužno

uvrštavanje i arheoloških podataka.

KRADI POVIJESNI PRIKAZ IZRADA SPELEOLOŠKIH KATASTARA U HRVATSKOJ

Mladen Garašid

Društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena Zagreb, Nova Ves 66, Zagreb

Napredna ideja oko nužnosti izrade speleološkog katastra započela je odmah nakon

utemeljenja Odbora za istraživanje špilja pri Geologijskom povjerenstvu kraljevine Hrvatske i

Slavonije (31. srpnja 1910.). Nedugo po formalnom utemeljenju prvi predsjednik Odbora dr.

Dragutin Gorjanovid Kramberger uz svestranu pomod Josipa Poljaka (kasnije prvog doktora

speleologije u Hrvata), 1911. objavljuje popis spilja i jama Ličko krbavske županije, kao početak

izrade zbornika osnovnih podataka o spiljama i jamama tj. speleološkog katastra. Taj je popis s

dvjestotinjak špilja i jama bio objavljen u "Vijestima geologijskog povjerenstva", ali manje je

poznato, da su o spomenutim speleološkim objektima skupljeni ne samo podaci iz literature

ved i dodatni s terena. Kasnije su ti podaci , naročito predanim radom dr. Poljaka

nadopunjavani i samo djelomice objavljivani. To je bio prvi speleološki katastar u Hrvatskoj s

podacima o nazivu, položaju, približnim dimenzijama i ponekim opisom ili nacrtom

obuhvadenih speleoloških objekata.

Prije i nakon objavljenog "popisa špilja i jama" u Vijestima je bilo objavljeno nekoliko

radova u kojima su nabrojani speleološki objekti poznati autorima knjiga i članaka (Hirtz,

Margetid, Girometta), ali nije bio sustavne ideje da se podaci objedine, ikako sistematiziraju,

unificiraju ili prilagode široj mogudoj znanstvenoj upotrebi.


18

Djelo "Duemilla grotte" autora L. Bertarellia i E. Boegana iz 1926. u kojemu se, pored

ostalog , opisuje i katastarski vodi preko tisudu speleoloških objekata u Istri, predstavlja jedan

od speleoloških katastara izrađenih za područje Hrvatske. U njegovoj izradi i nadopunjavanju

posebnih naknadnih izdanja "katastra" sudjelovali su i speleolozi iz udruga u Rijeci i drugih tada

okupiranih dijelova Hrvatske.

Koncem Drugog svjetskog rata, 1945. godine u Zagrebu je tiskana knjiga "Podatci o

pedinama", svezak I., za koju se s pravom predpostavlja da je djelo Frana Baučida. U njoj je

skupljeno mnoštvo podataka za više od 600 speleoloških objekata u tadašnjoj Hrvatskoj. I to je

jedan od izrađenih speleoloških katastara u Hrvatskoj, a kada se pridoda i podatak da je pri

njenom objavljivanju sudjelovao i dr. Josip Poljak, tada ravnatelj Hrvatskog prirodoslovnog

muzeja u Zagrebu, uočljivo je da se je s tim radom trebalo nastaviti u ostalim kasnije

neobjavljenim svescima spomenute knjige.

U ovom radu se prvi puta na jednom mjestu javnosti prikazuju sva izdanja Zapisnika

speleoloških objekata koje je vodilo Speleološko društvo Hrvatske (SDH) počevši od 1954.

godine, dijelovi izrađenog speleološkog katastra SDH, listidi speleološkog katastra Laboratorija

za krš JAZU, više vrsta zapisnika i listida speleološkog katastra Insttituta za geološka istraživanja,

katastra i listida "Pedina" koje je vodila nekadašnja JNA za područje Hrvatske, katastarski listidi

speleoloških pojava koje je tiskala "Vodoprivreda", listidi speleoloških objekata SR Hrvatske koji

su predočeni Savezu speleologa Jugoslavije (tiskano ih je 6000), zapisnici speleoloških

istraživanja KS HPS, te nekih planinarskih i speleoloških udruga u Hrvatskoj, objedinjeni podaci

o podmorskim spiljama unutar ronilačkih udruga, o novijem pokušaju uspostave tzv.

Speleološke baze, katastar speleoloških objekata DZZP i biospeleološki katastar.

Pokušaj prvog elektroničkog (mehanografskog) obrađivanja speleoloških podataka

počinje još 1974. godine, 1976. se objavljuje "novi" Zapisnik i Tumač zapisnika koji se i danas

koristi u izvornom ili tek malo izmijenjenom obliku.

Posebno se spominju autori različitih objavljenih popisa ili katastara speleoloških

objekata (Redenšek, Božičevid, Garašid i dr.), izrađeni početni Katastri pojedinih područja

Hrvatske (SDH) - Ogulin, Gospid, Senj, Pelješac, Brač, Krk itd. Spominju se sustavni katastri

manjih područja Hrvatske (primjerice dijela rijeke Kupe, Dobre, Korane, nekih JU, NP i parkova

prirode i županija, pojedinih autocesta, itd.).


19

VAŽNOST SPELEOLOŠKOG KATASTRA U ISTRAŽIVANJIMA I ZAŠTITI ŠIŠMIŠA

Daniela Hamidovid

Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1 Zagreb

Državni zavod za zaštitu prirode, Trg Mažuranida 5, Zagreb

U Hrvatskoj je zabilježeno 35 vrsta šišmiša što je čini jednom je od najbogatijih država

Europe obzirom na chiropterofaunu. Sve su vrste šišmiša Zakonom o zaštiti prirode zaštidene

kao strogo zaštidene zavičajne svojte, a Hrvatska je i potpisnica međunarodnog Sporazuma o

zaštiti europskih populacija šišmiša. U podzemnim objektima Hrvatske redovito ili povremeno

obitava više od 50% vrsta, pa je zaštita i upravljanje podzemnim objektima neizostavan i vrlo

važan segment očuvanja vedeg dijela faune šišmiša Hrvatske. Neki podzemni objekti bitni su za

podizanje mladih, neki su bitni tijekom proljetnih i/ili jesenskih migracija, neki zimi za vrijeme

hibernacije, a neki tijekom cijele godine. Gotovo svi objekti kontinentalnog dijela potencijalno

su važni kao privremeno sklonište za vedinu vrsta za vrijeme vrlo niskih temperatura. Vede

kolonije šišmiša do sada su zabilježene u vrlo malom broju podzemnih objekata obzirom na

procijenjen ukupan broj speleoloških objekata u Hrvatskoj (oko 50-ak objekata od njih oko

9000). Takav rezultat nije realan, a posljedica je neistraženosti čitavih dijelova Hrvatske i malog

broja iskusnih istraživača chiropterofaune. U svrhu planiranja istraživanja te procjene važnosti

pojedinog objekta za šišmiše katastar bi bio od neprocjenjive vrijednosti. Na jednak način bi se

podaci o šišmišima i tipu kolonija, odnosno načinu "korištenja" objekta mogli unijeti u katastar

te bi bili dostupni i speleolozima, Javnim ustanovama za zaštidena područja i ostalim dionicima

koji bi mogli na primjeren način planirati svoje aktivnosti, kao i poboljšati ocjene prihvatljivosti

zahvata za prirodu. Također bi se učinkovito mogao pratiti i Sindrom bijelog nosa u šišmiša

ukoliko se javi na tlu Europe. Speleološki katastar znatno bi poboljšao očuvanje i zaštitu šišmiša

koji obitavaju u spiljama Hrvatske.


20

ATLAS ŠPILJSKIH TIPSKIH LOKALITETA FAUNE REPUBLIKE HRVATSKE

Branko Jalžid1,2, Jana Bedek1, Helena Bilandžija1,3, Hrvoje Cvitanovid1,

Tvrtko Dražina1,4, Sanja Gottstein4, Fanica Kljakovid-Gašpid1,5, Marko Lukid1,

Roman Ozimec1, Martina Pavlek1,3, Rajko Slapnik6, Vesna Štamol2 1Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1, Zagreb

2Hrvatski prirodoslovni muzej, Demetrova 1, Zagreb 3Institut Ruđer Boškovid, Bijenička 54, Zagreb

4Prirodoslovno-matematički fakultet, Rooseveltov trg 6, Zagreb 5 Oikon d.o.o. Institut za primjenjenu ekologiju, Avenija Dubrovnik 6-8, Zagreb

6 Biološki inštitut Jovana Hadžija, Znanstvenoraziskovalni center Slovenske akademije znanosti

in umetnosti, Novi trg 2, Ljubljana, Slovenija

Dinaridi su u svijetu poznati zbog svojih morfoloških, hidrogeoloških i klimatskih

značajki, te kao vruda točka bioraznolikosti špiljske faune zbog iznimno velikog broja vodenih i

kopnenih špiljskih životinja, među kojima su brojni izuzetni faunistički elementi te endemi i

relikti. Dinarski krš zauzima više od pola površine Republike Hrvatske (kopno i otoci) i do sada

je na njemu zabilježeno oko 9000 istraženih speleoloških objekata (špilja i jama), a

pretpostavlja se da ih je još barem toliko neistraženih. Posebno su zanimljivi speleološki objekti

koje nazivamo locus typicus ili tipski lokaliteti. To su špilje ili jame u kojima je prvi put

pronađena i na temelju tih primjeraka opisana neka nova životinjska svojta. Rezultat

višegodišnjih terenskih istraživanja Hrvatskog biospeleološkog društva u sklopu projekta

"Izradom biospeleološkog katastra, edukacijom i popularizacijom do zaštite živog svijeta

podzemlja Hrvatske" objavljivanje je publikacije "Katalog špiljskih tipskih lokaliteta faune

Hrvatske" kao posebnog broja (supplementum) znanstvenog časopisa Natura Croatica. U

Katalogu su prvi put na jednom mjestu popisani svi špiljski tipski lokaliteti s područja Hrvatske,

te su za njih navedene sve opisane svojte. Popis od 206 tipskih lokaliteta, iz kojih je opisano

308 životinjskih svojti, ističe Hrvatsku kao važan centar bioraznolikosti podzemne faune na

svjetskoj razini. Opisane svojte vedinom su endemi Dinarida, a dobar dio njih su i endemi

Hrvatske. "Atlas špiljskih tipskih lokaliteta faune Republike Hrvatske" je svojevrsni nastavak

Kataloga, te je ujedno i dio je građe Katastra, ne samo u vidu dodatnih podataka o tipskim

lokalitetima objavljenima u Katalogu, ved kao i dodatni pregled svih svojti opisanih iz

speleoloških objekata te krških izvora i bunara (koji se zbog morfologije smatraju speleološkim

objektima, a koji nisu bili uzeti u obzir u Katalogu) s područja Hrvatske. Tijekom trajanja

projekta (od 2000. do polovice 2010. godine) zahvaljujudi potpori mnogih istraživača,

znanstvenika i speleoloških udruga, te radu na brojnim drugim projektima na području

Hrvatske, otkrivene su i opisane nove svojte životinja, od kojih dio nakon objavljivanja

Kataloga. Tako je popis tipske faune upotpunjen i daje cjelovit pregled svojti opisanih iz

speleoloških objekata s područja Hrvatske do ovog trenutka. Ukupan broj tipskih lokaliteta


21

znatno je povedan i popis trenutno sadrži 254 tipska lokaliteta (iz kojih je opisano ukupno 399

životinja) od čega su 102 objekta (s ukupno 133 tipske životinje) odabrana i detaljno

predstavljena u Svesku 1 Atlasa. U slijededim de svescima biti obrađeni preostali tipski

lokaliteti, a popis de se redovito upotpunjavati zahvaljujudi otkridima novih životinjskih svojti u

podzemlju Hrvatske. U ovoj bogato ilustriranoj knjizi prikazani su, vedinom fotografijama, ulazi

u speleološke objekte, panorame, podzemni prostori, speleološki nacrti i skice špilja i jama te

kopnene i vodene špiljske životinje s namjerom upoznavanja šireg pučanstva, speleologa i

stručnjaka s vrijednostima hrvatskog podzemlja.

HIDROGEOLOŠKE ZNAČAJKE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA I NJIHOVA INVENTARIZACIJA

Mladen Kuhta1,2 & Andrej Stroj1,3

1 Hrvatski geološki institut, Sachsova 2, Zagreb 2 Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Trnjanska 5B Zagreb

3 Speleološki odsjek PDS "Velebit", Radideva 23, Zagreb

Prezentacija donosi prikaz hidrogeoloških značajki speleoloških objekata, njihovu

klasifikaciju i mogudnosti upisa u baze podataka. Diskutira se o vrijednostima laički prikupljenih

podataka. Temeljem prikaza osnovnih podataka o strukturi niza postojedih baza zaključuje se

da postojedi princip "više je bolje" obično rezultira praznim, neažuriranim i u konačnici

ugašenim bazama podataka. Ova konstatacija odnosi se i na druga područja poput

geomorfologije, biospeleologije ili arheologije. Predlaže se speleološki katastar s minimalnom

razinom podataka - atributa. U takvoj bazi dodijeljene jedinstvene identifikacijske oznake

poveznica su ovih objekata s drugim, uvjetno nazvanim specijalističkim bazama, koje razvijaju

pojedine udruge i institucije sukladno svojim potrebama, mogudnostima i poimanjima

inventarizacije.

POVIJEST KATASTRA – O POSTANKU I ZNAČENJU RIJEČI KATASTAR

Damir Lovretid

Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Trnjanska 5B, Zagreb

KATASTRA - skup grafičkih i pisanih dokumenata u kojima su iskazane informacija o

svakoj zemljišno knjižnoj čestici i o nepokretnim objektima koji se nalaze na njoj.

Grčki povjesničar Herodot, piše da je perzijski kralj Darije I naredio da se utvrdi

prostorna veličina posjeda i dohotka na njemu, u osvojenim zemljama Male Azije, u svrhu

pladanja poreza na prihod od zemljišta. U starom Egiptu rijeka Nil redovito je izlazila iz svog


22

korita i plavila velike površine zemljišta, nakon čega su se u nanesenom mulju gubile međe

posjeda. Zbog toga je bilo potrebno zemljište grafički i opisno prikazati prema stanju prije

poplave, kako bi se izgubljene međe mogle ponovno uspostaviti i utvrditi obveza na prihod od

zemljišta.

U doba Rimskog Carstva koristi se latinska riječ “capitastrum” za knjigu poreza i drugih

davanja od zemljišta. Grčka riječ “katastichon” označava popis poreznih obveznika. “Cadastre”

je pojam za popisivanje nekretnina uobičajen u državama zapadne i srednje Europe. U

Engleskoj se ved od 1086. godine počeo uspostavljati pregled o zemljištu u posebnim knjigama.

U njima je bilo upisano ime vlasnika, površina, način korištenja, popis kmetova, broj i vrsta

stoke uzgajane na posjedu itd.

Gledano kroz povijest, naziv katastar se upotrebljava za skup pisanih (knjige u kojima su

iskazane informacije o zemljišnoj čestici) i grafičkih (mape i karte) dokumenata, formiran u

svrhu naplate poreza i drugih davanja od zemljišta. Skup speleoloških podataka (nacrte, karte,

mape, skice, fotografije, članke, itd.) stoga ne bi trebalo nazivati katastrom nego arhivom.

CRO-SPELEO – HRVATSKA SPELEOLOŠKA BAZA PODATAKA KAO DIO

SREDIŠNJEG INFORMACIJSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Davorin Markovid

Državni zavod za zaštitu prirode, Trg Mažuranida 5, Zagreb

"Cro-speleo" je naziv hrvatske speleološke baze podataka u kojoj bi se trebali nalaziti svi

podaci koji imaju bilo direktnu bilo indirektnu vezu sa speleologijom. Baza de sadržavati: sve

kartografske i topografske podatke o pojedinim speleološkim objektima te statusu njihove

istraženosti, zatim o geologiji, hidrologiji, hidrogeologiji, klimatologiji, biologiji, statusu

ugroženosti i zaštite, turističkoj validaciji, povijesnim podacima, arheološkom statusu i

vrijednostima, paleontološkim podacima i statusu i drugim relevantnim podacima o

speleološkim objektima na području Hrvatske. Točnost i sigurnost podataka garantirati de

država, jer su prema Zakonu o zaštiti prirode svi speleološki objekti od posebnog državnog

interesa.

Svi podaci u "Cro-speleo" bazi de imati autorsku klauzulu, čime de se spriječiti

neovlaštena uporaba neobjavljenih podataka ili onih podataka za koja autor ili vlasnik može

tražiti naknadu. Ova značajna problematika biti de riješena u suradnji sa speleološkim

udrugama i savezima, a u skladu sa svim pozitivnim zakonskim propisima i iskustvima iz

domene zaštite autorskih i intelektualnih prava. Na ovaj način, uvjereni smo, osigurati de se

neovlašteno posezanje za rezultatima tuđeg rada te se otvara mogudnost dobivanja pravične

naknade za obavljanje poslova vezanih uz speleološke djelatnosti.


23

Na ovaj način ostvariti de se ved dugo potrebna speleološka baza u kojoj de svi podaci i

aktivnosti biti stručno vrednovani i vođeni, a za njihovu točnost i istinitost odgovarati de država

koja de modi aktivno skrbiti o ovom vrijednom elementu hrvatske prirodne i kulturne baštine.

Kako se na području Europske unije intenzivno radi na objedinjavanju i standardiziranju formi i

razmjeni podataka, tako de "Cro-speleo" baza kroz Središnji informacijski sustav zaštite prirode

RH biti usklađena s europskim standardima.

PALEONTOLOGIJA I SPELEOLOŠKI OBJEKTI

Kazimir Miculinid

Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Trnjanska 5B, Zagreb

Hrvatsko biospeleološko društvo, Demetrova 1, Zagreb

Fosilni nalazi životinja pleistocenske starosti na području Hrvatske najčešde se nalaze u

speleološkim objektima. U njima su pronađeni i svjetski poznati ostaci neandertalaca koji su

živjeli na području današnje Hrvatske. Mehanizmi koji dovode do akumulacije skeletnih ostatka

u špiljama i jamama različiti su, a do fosilnog očuvanja dolazi zbog specifičnih uvjeta koji u

njima vladaju. Fosili i sediment u kojem se nalaze, pokretne su vrijednosti od velike važnosti za

paleontologiju pleistocena. Tema predavanja su sedimenti, fosili i načini akumulacije te

potreba njihove zaštite i uloga speleološkog katastra u tome.

STOLJEDE SPELEOLOŠKOG KATASTRA U BOSNI I HERCEGOVINI

Jasminko Mulaomerovid, Simone Milanolo

Speleološko društvo “Speleo Dodo” , Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Počeci katastra speleoloških objekata u Bosni i Hercegovini mogu se vezati za početke

organiziranog i sistematskog istraživanja pedina početkom 20. stoljeda, odnosno s imenima

Lucijana Matulida koji je istražio 200 pedina i Lea Weirahtera iz čije se arhive vidi da je posjetio

preko 500 pedina, a da je sam imao vlastiti katastar sa preko 300 pedina kojima je dao fiktivna

imena. Obojica su bili sakupljači pedinske faune. Katastar speleoloških objekata se ponovo

spominje u prigodnom radu povodom IV. Međunarodnog speleološkog kongresa (Viktor

Ržehak) gdje se iznosi popis onih krških fenomena koji su zapravo bili zaštideni kroz aktivnosti

ondašnjeg Republičkog zavoda za zaštitu spomenika prirode. U tom radu se spominje 66

speleoloških objekata i 14 drugih fenomena u kršu. Nešto vedi popis speleoloških objekata (81)

donio je Anton Kapel.


24

Katastar Ratimira Gašparovida je prvi ozbiljni katastar speleoloških objekata u Bosni

Hercegovini. Rađen je u okviru projekta koji je dobio potporu Republičke zajednice za naučni

rad, a izvještaj je predat u obliku dvije knjige 1970. godine. Katastar pokriva samo zapadnu

Hercegovinu, i to topografske karte mjerila 1:100 000, listovi Mostar 1-4, Prozor 3-4, Livno 4 i

Makarska 2, a sadrži podatke za 335 speleološka objekta.

Na Simpoziju o jamskem katastru održanom u Domžalama 1974. godine, A. Kapel

navodi da u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika prirode postoji dokumentacija u obliku

katastra za 351 pedinu i jamu. Dokumentacija spomenutog Zavoda je u ratu potpuno uništena.

Speleološko društvo “Bosansko-hercegovački krš” je u više navrata radilo na uspostavljanju

katastra speleoloških objekata, od kojih su neki sačuvani samo u tragovima (nekoliko

katastarskih listova). Svakako je interesantan metodološki princip katastriranja speleoloških

objekata upotrebom perforiranih kartica iz 1978. godine (Lj. Rokid) koji nikad nije zaživio. 80-ih

godina speleološko društvo je izradilo projekat speleološkog katastra 10 gradskih opdina

Sarajeva. Taj katastar obuhvada sve poznate podatke (a dobrim dijelom i do tada po prvi put

izvedena speleološka istraživanja) 109 speleoloških objekata.

Na kraju knjige Gorana Dujakvida o pedinama Republike Srpske nalazi se popis od 605

speleoloških objekata. Po karakteru to je kompilacija katastara Speleoloških društava “Ponir” iz

Banje Luke, “Zelena brda” iz Trebinja, “Ursus spelaeus” iz Foče te drugih pristupačnih podataka

o pedinama i jamama iz literature do koje je autor u pisanju ove knjige došao. Posljednji

katastar je sveobuhvatan popis svih speleoloških objekata sa osnovnim podacima do kojih su

autori Mulaomerovid, Handžid i Zahirovid mogli dodi, a koji je u obliku knjige ograničenog tiraža

(dostupan je u elektroničkoj verziji) izdalo S.D. “Speleo dodo” 2006. godine. Katastar sadrži

podatke o 4033 objekta. Načinjen je sa osnovnim ciljem da se ispravlja i dopunjava jedna baza

podataka koja de poslužiti kao startna osnova jednog novog katastra.

Ova baza podataka, originalno napravljena u MS Excel–u, u zadnjim godinama

implementirana je u GIS sustav, gdje su ved dostupni i drugi nivoi (topologija, geologija,

hidrologija, DEM, minska polja i dr.). Iako je prvi korak ka modernom katastru ved napravljen,

ostalo je još dosta posla – sakupiti nove podatke o pedinama i potvrditi vedinu starih unešenih

podataka.

ASPEKTI INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH POJAVA I ULOGA SPELEOLOGA

Dalibor Paar

Komisija za speleologiju Hrvatskog planinarskog saveza, Kozarčeva 22, Zagreb

Inventarizacija špilja i jama obuhvada sistematsko bilježenje prirodnih i drugih

vrijednosti koje se u njima nalaze. To uključuje podatke vezane uz geologiju, morfologiju,

speleogenezu, mineralogiju, hidrologiju, biologiju, paleontologiju, arheologiju i dr. Razina


25

prikupljenih informacija ovisi o educiranosti istraživača, svrsi projekta, složenosti špilje,

vremenu istraživanja i o brojnim drugim faktorima. Speleološki nacrt je osnovna metoda za

sistematsko prikupljanje podataka o pojedinoj speleološkoj pojavi. U okviru osnovnog

speleološkog istraživanja, uz izradu speleološkog nacrta, speleolozi mogu bilježiti različite

podatke. Bolje razumijevanje speleoloških pojava neophodno je u svrhu njihove zaštite i

upravljanja s njima. Speleološka baza ili katastar treba definirati koje tipove informacija i na koji

način, speleolozi i znanstvenici trebaju prikupljati. Osnovnu inventarizaciju mogu provesti

speleolozi tijekom speleoloških istraživanja uz izradu dokumentacije (speleološki nacrt,

fotodokumentacija), a ona ne zahtijeva eksperte u geoznanostima, biologiji i drugim

područjima. Ti podaci imaju posebnu vrijednost jer su temelj za sva daljnja znanstvena

istraživanja u speleološkim pojavama.

Hrvatska je jedna od država s izuzetnim perspektivama za speleološka istraživanja. U

više od 90% hrvatskih špilja i jama mogu udi samo speleolozi, odnosno timovi speleologa u

slučaju dubokih jama i kompleksnih špilja. Organizirana speleološka djelatnost u Hrvatskoj ima

110 godina dugu tradiciju, što je rijetkost u europskim okvirima. 1900. godine počela u

Hrvatskoj s radom speleološka udruga "Liburnija" u Zadru koja je organizirala ne samo

istraživanja špilja, ved i zahtjevnije projekte poput prve hrvatske speleološke ekspedicije po

Kornatskom otočju 1903. godine. Na tim principima speleološke udruge djeluju i danas - kao

speleološki odsjeci pri planinarskim društvima i speleološki klubovi.

Unatoč amaterskom i u najvedem dijelu volonterskom aspektu rada speleoloških

udruga, one su zapravo jedine koje u Hrvatskoj mogu istraživati i izrađivati speleološke nacrte

špilja i jama, a svojim djelovanjem na području cijele države sustavno raditi na inventarizaciji

podzemnih prirodnih vrijednosti i monitoringu u njima. Unatoč bogatoj povijesti inventarizacije

špilja, od djelatnosti Geologijskog povjerenstva kraljevine Hrvatske i Slavonije (1910.) i

djelatnosti niza znanstvenika koji su se bavili kršom, posebno u HAZU, u Hrvatskoj danas nema,

niti je vjerojatno da de u bududnosti biti (kao i u Europskoj uniji) znanstvenih ili stručnih

ustanova koje bi obavljale tu zadadu u tom opsegu. To je razlog zašto speleološke udruge

trebaju biti nositelji speleološke baze podataka ili katastra kao temelja za planiranje daljnjih

speleoloških istraživanja i znanstvenih istraživanja koja su do sada obavljena tek u relativno

malom broju hrvatskih špilja i jama.


26

PRIMJER UPORABE GIS-A PRILIKOM PRIKUPLJANJA I OBRADE PODATAKA

O SPELEOLOŠKIM OBJEKTIMA

Dalibor Reš

Speleološka udruga "Estavela", Kula 33/a, Kastav

Samo preklapanje podataka speleoloških udruga koje de dati svoje podatke u bazu vrlo

je velik i opsežan posao. Sigurno je da de biti mnogih posla oko usklađivanja tisuda zapisnika

speleoloških objekata. Cilj ovog predavanja je ukazati na mogudnost primjene GIS-a pri

prikupljanju i obradi podatka iz literature. Najpoznatija GIS aplikacija na tržištu ArcGIS vrlo je

skupa i vjerojatno nedostižna speleolozima amaterima i njihovim organizacijama, no dostupni

su i besplatni GIS alati kao npr. GRASS i TNT Mips pomodu kojih možemo dodi do istih rezultata.

Poznato je da su znanstvena istraživanja krša započela baš na Dinarskom kršu. Sukladno s time

na tom području speleološka istraživanja neprekidno traju više od 150 godina. Podaci hrvatskih

istraživača uglavnom se nalaze u arhivama speleoloških udruga i njihova obrada nije upitna, no

problem mogu predstavljati radovi inozemnih istraživača.

Možemo uzeti za primjer ranija istraživanja mlade Speleološke udruge "Estavela" iz

Kastva. U početku svog djelovanja, nije bilo dostupne literature kao i arhive (katastra) iz kojih bi

mogli iščitati stanje istraženosti pojedinih područja na kojima je udruga izvodila istraživanja.

Često bi se događalo da bi nakon završetka istraživanja pojedinih speleoloških objekata u

kasnije pronađenoj literaturi pronašli identične rezultate.

Zbog frustracije "ponavljanja gradiva", članovi "Estavele" su iz prikupljene literature

započeli izrađivati bazu koja danas broji oko 400 speleoloških objekata na području zaleđa

Rijeke. U bazi se nalaze objavljeni podaci Poljaka, Hirca, Maleza, talijanskih i riječkih speleologa

s početka 20. stoljeda.

U ovom radu prikazati demo način na koji smo uz pomod GIS-a izračunali koordinate

ulaza u speleološke objekte na temelju podataka iz talijanskog speleološkog katastra iz 1930.

godine.


27

PRIJEDLOG NOVOG ZAPISNIKA SPELEOLOŠKIH ISTRAŽIVANJA

I UVJETA ZA UNOŠENJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA U KATASTAR

Dalibor Reš

Speleološka udruga "Estavela", Kula 33/a, Kastav

Da bismo započeli s izradom speleološkog katastra, moramo postaviti striktne granice

kojima demo odrediti što je to speleološki objekt i pod kojim uvjetima ga možemo uvesti u bazu

speleoloških objekata.

Zapisnik istraživanja temelj je kvalitetne baze katastra speleoloških objekata. Prvi

zapisnik speleoloških istraživanja u Hrvatskoj predstavio je I. Baučid u ime Speleološkog društva

Hrvatske 1961. godine na Drugom speleološkom kongresu. U takvoj formi korišten je do

osamdesetih godina kad su ga doradili članovi Komisije za speleologiju Hrvatskog planinarskog

saveza M. Čepelak i M. Garašid. Promjenama zapisnika istraživanja pojednostavljeno je njegovo

ispunjavanje i upotpunjen mu je sadržaj. Od 1981. kada je prihvaden dorađeni zapisnik

istraživanja koriste ga svi speleolozi Hrvatske. U posljednjih tridesetak godina speleologija se

kao multidisciplinarna znanost nastavila razvijati i možemo primijetiti da je zapisnik ponovno

potrebno doraditi. U zapisnik su dodani novi UIS-ov način gradacije nacrta, ugroženost i

antropogeni utjecaj, neke su točke izmijenjene, a za neke se predlaže brisanje.

Uz izmijenjen prijedlog zapisnika predlaže se da se dio podataka uvrsti u samu

računalnu bazu koja de automatski prema upisanim koordinatama odrediti županiju, opdinu,

područje (prema Bognaru), HOK 5000 i dodati ih zapisniku kojemu se dodjeljuje katastarski

broj. Na taj način ubrzalo bi se ispunjavanje zapisnika i smanjila mogudnost pogreške.

SPELEOLOŠKI KATASTAR ŠIBENSKO – KNINSKE ŽUPANIJE

Goran Rnjak1, Teo Barišid1, Tomislav Jerkovid2 1 Speleološki odsjek HPK "Sveti Mihovil", 8. dalmatinske udarne brigade 52, Šibenik

2 Speleološki odsjek PD "Promina", Trg A. Kačida Miošida 2, Drniš

U ljeto 2009. godine u Speleološkom odsjeku HPK "Sveti Mihovil" započelo se s izradom

Speleološkog katastra Šibensko – kninske županije. Cilj stvaranja katastra je prikupljanje i

sređivanje podataka o speleološkim pojavama na području županije. U aktivnosti na terenu su

se pridružili speleolozi Speleološkog odsjeka PD "Promina". Svi prikupljeni podaci istovremeno

se čuvaju na tri mjesta; u arhivama SO HPK "Sv. Mihovil" i SO PD "Promina" i HGSS Stanici

Šibenik koja ima interes za korištenje katastra. Do siječnja 2011. godine u katastar je uvršteno

240 prirodnih i 10 umjetnih objekata dok ih je još 50-ak u fazi obrade.


28

ULOGA REGISTRA SPELEOLOŠKIH OBJEKATA U SPELEOLOŠKIM I

ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA

Tea Selakovid1 , Marin Lukas2, Ana Bakšid1 1Speleološki odsjek PDS "Velebit", Radideva 23, Zagreb, Hrvatska

2Speleološki odsjek HPD "Željezničar", Trnjanska 5, Zagreb, Hrvatska

Registar speleoloških objekata je neophodan na razini države jer se jedino na taj način

trajno mogu pohraniti rezultati obavljenih speleoloških i drugih istraživanja u speleološkim

objektima. Pri tome je bitno da su podaci u registru u potpunosti dostupni speleolozima i

ostalima koji se bave istraživanjem krša. Stoga je registar speleoloških objekata osnova za

prikupljanje spoznaja o speleološkim objektima i temelj za nastavak speleoloških i znanstvenih

istraživanja u njima.

SURADNJA JAVNE USTANOVE "NATURA VIVA" I SPELEOLOŠKIH UDRUGA NA PODRUČJU

ZAŠTITE PRIRODE I INVENTARIZACIJE SPELEOLOŠKIH OBJEKATA KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Darka Spudid1, Marina Trpčid2, Damir Basara3 1Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima

Karlovačke županije "Natura viva", Jurja Križanida 30, Karlovac 2Speleološki klub "Ozren Lukid", Pierottijeva 6, Zagreb

3Speleološki odsjek PD Dubovac, Strossmayerov trg 2, Karlovac

Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije

osnovana je s ciljem zaštite, očuvanja i promocije prirodnih vrijednosti na području Županije.

Kako Karlovačka županija obiluje bogatstvom prirodnih vrijednosti, između ostalog krškim

područjima i speleološkim objektima u njima, obaveza je Javne ustanove uspostaviti sustav

zaštite i upravljanja tim vrijednim objektima radi njihovog dugoročnog očuvanja. S ciljem

kvalitetnog osiguranja sustava zaštite Javna ustanova usmjerila je jedan dio svojih aktivnosti u

komunikaciju i suradnju sa speleološkim udrugama koje na području županije djeluju i

istražuju. Na osnovu istraživanja i terenskih podataka dobivenih od speleoloških udruga

dolazimo do saznanja o lokaciji i brojnosti speleoloških objekata, njihovim sastavnicama i

potrebi za poduzimanjem pojedinih mjera zaštite.

Tijekom proteklih godina speleološke udruge sudjelovale su u realizaciji nekoliko

stručnih projekata Javne ustanove na zaštidenim područjima u Karlovačkoj županiji. Rezultati

tih projekata doprinijeli su spoznajama o speleološkim objektima na području Županije, na

temelju kojih možemo započeti još jedan zajednički projekt usmjeren ka inventarizaciji svih

speleoloških objekata Karlovačke županije.


29

Bududi da je Karlovačka županija jedna od speleološki zanimljivijih županija i po broju

objekata, njihovoj dostupnosti tijekom cijele godine i nivou istraženosti, namjera nam je kroz

suradnju sa speleološkim udrugama uspostaviti plan suradnje u smislu sustavne inventarizacije

i monitoringa speleoloških objekata. Namjera nam je radi dugoročne zaštite speleoloških

vrijednosti naše županije uspostaviti stalnu komunikaciju s nadležnim Ministarstvom kulture,

lokalnom upravom te speleološkim udrugama jer zaštita prirode nije moguda bez zajedničke

suradnje i u smislu logistike i u smislu financiranja.

RAČUNALNI PROGRAM SPELEOBASE – MOGUDNOSTI KORIŠTENJA

U SPELEOLOŠKOM KATASTRU

Neven Šuica

Speleološki klub "Ozren Lukid", Pierottijeva 6, Zagreb

SPELEOBASE (verzija 2.9.0., ožujak 2010.) besplatan je računalni program čije bi se

korištenje pri izradi bududeg speleološkog katastra, zbog njegove jednostavnosti i preglednosti,

trebalo svakako uzeti u obzir. Bududi da je besplatan i jednostavan za upotrebu, u relativno

kratkom vremenskom periodu moglo bi se obučiti gotovo sve budude kreatore i/ili korisnike

katastra kako bi ovaj program postao osnovni alat pri prikupljanju podataka. Iako nema

mogudnost klasičnog pretraživanja podataka, ved je pretraživanje mogude po nekom od

ključeva, te tako "otpada" kao neka od glavnih aplikacija za izradu katastra, sve ostalo potrebno

za osnovnu katastarsku obradu speleoloških objekata sadržano je u njemu (osnovni smještajni

podaci, dimenzije, udruga istraživač, topografski nacrt, fotografije itd.). Uvoz podataka iz

SPELEOBASE-a mogud je u dbf formatu, a izvoz u formatima za OziExplorer, MapSource, Google

Earth i dr.) Zbog svega navedenog, SPELEOBASE nikako ne bi trebalo "isključiti" iz eventualne

izrade speleološkog katastra Republike Hrvatske.

SPELEOLOŠKI KATASTAR KAO POTREBA U STRUČNIM I ZNANSTVENIM ISTRAŽIVANJIMA

NA PRIMJERU PROJEKATA IZ PODRUČJA ZAŠTITE PRIRODE

Marina Trpčid

Speleološki klub "Ozren Lukid", Pierottijeva 6, Zagreb

Tijekom stručnih i znanstvenih istraživanja uključujudi i speleološka, provedenih u okviru

brojnih projekata iz područja zaštite prirode i srodnih područja, kao veliki nedostatak pokazalo

se nepostojanje jedinstvenog speleološkog katastra. Podaci o ranije lociranim i/ili istraživanim

speleološkim objektima u ovom trenutku arhivirani su vedim dijelom unutar pojedinih


30

speleoloških udruga koje su obavljale istraživanja na određenom području. Takva rasipanost

podataka značajno otežava prikupljanje u trenutku provedbe projekata jer se gubi mnogo više

vremena i sredstava nego bi to bilo potrebno da postoji jedinstveni katastar. Najčešdi je slučaj

da je na pojedinom interesnom području speleološka istraživanja provodilo više udruga, a

otkrivanje o kojim je udrugama riječ svodi se na pretraživanje literature i osobne kontakte.

Jasno je da tako ograničene mogudnosti rezultiraju nesređenim i nepotpunim podacima.

Primjerice, za potrebe projekta "Geološka poučna staza Klek" čiji je nositelj Javna

ustanova za zaštitu prirodnih vrijednosti Karlovačke županije, bilo je potrebno prikupiti podatke

o speleološkim objektima Značajni krajobraz Klek, radi njihova uključivanja u poučne sadržaje

za budude posjetitelje zaštidenog područja. Dio podataka prikupljen je iz starije literature, a do

drugog dijela informacija došlo se na temelju kontaktiranja udruga za koje se znalo da su

obavljale speleološka istraživanja toga područja. Usprkos temeljitom pristupu i ozbiljnom

angažmanu izvođača, tek u kasnoj fazi projekta uspostavilo se da su podaci nepotpuni – za

neka se ranija istraživanja doznalo sasvim slučajno, na temelju osobnih kontakata. Primarni cilj

bilo je lociranje špilja i jama unutar zaštidenog područja u kojima su se obavljala geološka

istraživanja i uzorkovanja. Da je u tom trenutku postojao jedinstveni katastar speleoloških

objekata, čitav bi proces realizacije bio jednostavniji, jeftiniji i efikasniji.

BAZA PODATAKA O PODZEMNOJ FAUNI ŠIREG PODRUČJA DINARIDA

I NJENA PRIMJENLJIVOST

Maja Zagmajster, Boris Sket

Oddelek za biologijo, Biotehniška fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija

Podaci o podzemnoj fauni su vedim dijelom raspršeni po brojnim specijaliziranim

člancima ili monografijama koje su ograničene na užu taksonomsku skupinu ili na uže

geografsko područje, nerijetko na pojedinačnu špilju/jamu. Ukoliko želimo dobiti uvid u

raspored i obrasce raznovrsnosti faune (bioraznolikosti) šireg geografskog područja, potrebno

je gradivo sabrati, obraditi i pretvoriti u oblik primjeren za daljnje analize.

Dinarski krš je na svjetskoj razini vruda točka u bogatstvu podzemne faune. Na Odjelu za

biologiju Biotehničkog fakulteta Univerze v Ljubljani je prikupljanje podataka o podzemnoj

fauni u jedinstvenu bazu podataka počelo 1980-ih godina. Uz Dinarski krš, koji se prostire kroz

više država, u bazu su uključena i druga područja sa podzemnim habitatima, u političkim

granicama tih država. To na primjer obuhvada i Južne vapnenačke Alpe u Sloveniji, Karpatsko-

balkanski krš Istočne Srbije, ali i podzemne habitate van krša, prije svega intersticijal.

Bazu, koja je u svojim začecima bila organizirana u obliku jedne tablice, prije nekoliko

godina počeli smo pretvarati u oblik relacijske baze podataka. U bazi, koja međusobno

povezuje više tablica, pojedinačan lokalitet (ili takson) je unesen samo jednom, kako bi se time


31

uvelike smanjila mogudnost višekratnog pojavljivanja istog lokaliteta (ili istog taksona) zbog

različitog imenovanja. Sljededa nadgradnja baze je utvrđivanje geografskog položaja postojedih

lokaliteta. Točnost, do koje se može utvrditi položaj lokaliteta, ovisi o opisu u literaturi i o

raspoloživosti kartografske podloge. Utvrđivanje položaja jama i špilja u Sloveniji je olakšano

zbog jedinstvene zbirke podataka u Katastru jam Slovenije, u kojemu su uz naziv navedeni i

sinonimi za svaki lokalitet. Geografske koordinate s drugih područja istraživanja (van Slovenije)

utvrđuju se pomodu javno dostupnih zbirki geografskih podataka i što točnijeg kartografskog

gradiva.

Baza s prostorno utvrđenim lokalitetima omoguduje povezivanje s alatima geografskih

informacijskih sustava i time ne samo izradu karata rasprostranjenosti i izračuna broja vrsta (ili

drugih taksonomskih kategorija), nego i složenije prostorne (biogeografske) analize. Na taj

način uređeni podaci se mogu koristiti za planiranje terenskoga rada, za znanstveno

proučavanje uzoraka rasprostranjenosti i bioraznolikosti pa i za oblikovanje efikasnih strategija

za očuvanje jedinstvenog podzemnog živog svijeta. Takve analize naša baza ved omoguduje, što

de biti prikazano na nekolicini primjera.

SPECIFIČNOSTI INVENTARIZACIJE VELIKIH ŠPILJA I JAMA

Jasna Železnjak, Ronald Železnjak

Speleološki odsjek PDS "Velebit", Radideva 23, Zagreb

Od ukupnog broja speleoloških objekata, u Hrvatskoj su poznata 56 objekta dulja od

1000 metara (ukupne zbrojene tlocrtne duljine vede od 140 km), te 54 jame dublje od 250

metara (ukupne zbrojene dubine vede od 22 km). To su objekti složene morfologije, koja

uvjetuje različita geološka, hidrogeološka, mikroklimatska i druga svojstva, biološku raznolikost,

pa čak i različite stupnjeve ugroženosti unutar istog objekta. Upravo zbog tih svojih posebnosti,

svaki veliki speleološki objekt je projekt u kojem se istraživanja provode godinama, te ih je

potrebno inventarizirati drugačije od malih i jednostavnih špilja i jama.


32

INDEKS AUTORA

Bakšid, Ana 28

Štamol, Vesna 20

Bakšid, Darko 7 Šuica, Neven 29

Balaš, Zlatko 12 Trpčid, Marina 28, 29

Barišid, Teo 8, 27 Zagmajster, Maja 30

Basara, Damir 9, 14, 28 Železnjak, Jasna 31

Bedek, Jana 10, 20 Železnjak, Ronald 31

Bedenicki, Nino 11 Želle, Morena 13, 17

Bilandžija, Helena 20

Bočid, Neven 11, 12

Branica, Božidar 8

Buzjak, Nenad 13

Cvitanovid, Hrvoje 9, 11, 14, 20

Čekada, Miha 14

Čepelak, Matija 15

Čukovid, Tamara 15

Dalid, Jelena 16

Dražina, Tvrtko 20

Forenbaher, Stašo 17

Gajovid, Vojkan 16

Garašid, Mladen 17

Glasnovid Horvat, Martina 13

Gottstein, Sanja 20

Granid, Josip 12

Hamidovid, Daniela 19

Jalžid, Branko 20

Jerkovid, Tomislav 27

Kljakovid-Gašpid, Fanica 20

Kuhta, Mladen 21

Lovretid, Damir 21

Lukas, Marin 28

Lukid, Marko 20

Malenica, Marta 15

Markovid, Davorin 22

Miculinid, Kazimir 23

Milanolo, Simone 23

Milkovid, Katarina 12

Mulaomerovid, Jasminko 23

Ozimec, Roman 20

Paar, Dalibor 7, 24

Pavlek, Martina 20

Reš, Dalibor 25, 26

Rnjak , Goran 27

Selakovid, Tea 28

Sket, Boris 30

Slapnik, Rajko 20

Spudid, Darka 28

Stopid, Dinko 12

Stroj, Andrej 7, 21


33

POPIS USTANOVA I UDRUGA KOJE SU SUDJELOVALE NA STRUČNOM SEMINARU O SPELEOLOŠKOM KATASTRU, PERUŠIĆ 2011.

HRVATSKA

1. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

2. Sveučilište u Zagrebu, PMF, Geografski odsjek

3. Hrvatski geološki institut, Zagreb

4. Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb

5. Institut za antropologiju, Zagreb

6. Istarska županija, Pula

7. JU Nacionalni park Sjeverni Velebit, Krasno

8. JU Natura Histrica, Rovinj

9. JU Park prirode Velebit, Gospić

10. JU Park prirode „Žumberak-Samoborsko gorje“, Samobor

11. JU Pećinski park Grabovača, Perušić

12. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije- "Natura viva", Karlovac

13. JU za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije, Split

14. Klub studenata geografije Zagreb

15. Komisija za speleologiju HPS, Zagreb

16. Oikon d.o.o., Zagreb

17. SD Karlovac, Karlovac

18. SD Lika, Gospić

19. SK Ozren Lukić, Zagreb

20. SK Samobor, Samobor

21. SK Ursus spelaeus, Karlovac

22. SO HPD Mosor, Split

23. SO HPD Željezničar, Zagreb

24. SO HPK Sv. Mihovil, Šibenik

25. SO Liburnija PD Paklenica, Zadar

26. SO PD Dubovac, Karlovac

27. SO PDS Velebit, Zagreb

28. SU Estavela, Kastav

29. SU Pula, Pula

30. Upravni odsjek za zaštitu okoliša Ličko-senjske županije, Gospić

31. Zavod za prostorno uređenje Ličko-senjske županije

OSTALE DRŽAVE

32. Akademski speleo-alpinistički klub, Beograd, Srbija

33. Center for Karst and speleology Sarajevo, BiH

34. Jamarska zveza Slovenije, Ljubljana, Slovenija

35. JK Železničar, Ljubljana, Slovenija

36. Notranjski muzej Postojna, Slovenija


34

37. SD Mijatovi Dvori, Tomislavgrad, BiH

38. Skupina za zoologijo in speleobiologijo, Oddelek za biologijo, Biotehniska fakulteta, Univerza v Ljubljani, Slovenija

39. Vodovod Sanski Most, BiH


35

POPIS SUDIONIKA Ime Prezime Udruga / Institucija Država E-mail

1. Ive Alviž SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

2. Natalija Andačid SO Liburnija PD Paklenica, Zadar

HR [email protected]

3. Sonja Badurin SD Karlovac, Karlovac HR

4. Željko Badurin SD Karlovac, Karlovac HR

5. Robert Bakovid SK Samobor, Samobor, HBSD, Zagreb


6. Ana Bakšid SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

7. Teo Barišid SO HPK Sv.Mihovil, Šibenik


8. Damir Basara SO PD Dubovac, Karlovac HR [email protected]

9. Jana Bedek Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb


10. Nino Bedenicki SK Ozren Lukid, Zagreb HR [email protected]

11. Helena Bilandžija Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb


12. Maja Bizjak Maretti JU Natura Histrica, Poreč HR [email protected]

13. Tomislav Blaževid SK Ozren Lukid, Zagreb HR [email protected]

14. Neven Bočid Geografski odsjek PMF-a, Zagreb/SD Karlovac, Karlovac


15. Zoran Bolonid SO HPD Željezničar, Zagreb


16. Mea Bombardelli SO HPD Željezničar, Zagreb

HR

17. Vlado Božid SO HPD Željezničar, Zagreb


18. Katarina Bradid SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

19. Božidar Branica SO HPK Sv.Mihovil, Šibenik

HR

20. Petra Bregovid Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb

HR

21. Ksenija Brezovac SO HPD Željezničar, Zagreb


22. Nenad Buzjak SK Samobor, Samobor HR [email protected]

23. Hrvoje Cvitanovid SK Ursus spelaeus, Karlovac


24. Martina Cvitkovid SK Samobor, Samobor HR [email protected]

25. Miha Čekada Jamarska zveza Slovenije, Ljubljana

SLO [email protected]

26. Matija Čepelak SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

27. Tamara Čukovid SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

28. Jelena Dalid Akademski speleo-alpinistički klub, Beograd

SRB [email protected]

29. Anđela Dukušid HBSD, Zagreb, SO PDS Velebit, Zagreb


30. Tihomir Devčid JU Nacionalni park Sjeverni Velebit, Krasno


mailto:[email protected]

























36

31. Tvrtko Dražina Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb

HR

32. Viktor Drmid SD Mijatovi Dvori, Tomislavgrad

BiH [email protected]

33. Lana Đud Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb


34. Stašo Forenbaher Institut za antropologiju, Zagreb


35. Eva Fudak SO HPD Željezničar, Zagreb


36. Ivan Gabelica JU za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije, Split


37. Josip Granid SD Karlovac, Karlovac HR

38. Hrvoje Grgid SO HPD Željezničar, Zagreb


39. Marin Grgurev Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

HR

40. Tomislav Guščid SK Samobor, Samobor HR [email protected]

41. Aleksandar Hadeljan SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

42. Daniela Hamidovid Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb


43. Darko Henc SK Samobor, Samobor HR [email protected]

44. Kristijan Hmura SO HPD Željezničar, Zagreb


45. Vesna Hrdlička Bergelj

JK Železničar, Ljubljana SLO [email protected]

46. Ivana Ilijaš SK Samobor, Samobor HR [email protected]

47. Hrvoje Ivanid SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

48. Branko Jalžid Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb


49. Marija Jantol SO HPD Željezničar, Zagreb


50. Damir Janton SK Ozren Lukid, Zagreb HR [email protected]

51. Dalibor Jirkal SO HPD Željezničar, Zagreb


52. Alen Kirin Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb


53. Marija Klanfar SK Ozren Lukid, Zagreb HR [email protected]

54. Dubravka Kljajo JU Nacionalni park Sjeverni Velebit, Krasno


55. Fanica Kljakovid-Gašpid

Oikon d.o.o., Zagreb HR [email protected]

56. Ana Komerički HBSD, Zagreb, SO PDS Velebit, Zagreb


57. Neven Korač SK Ozren Lukid, Zagreb HR [email protected]






http://mrd.mail.yahoo.com/compose?To=trooly74%40gmail.com


http://mrd.mail.yahoo.com/compose?To=andrej_turina%40yahoo.com

https://mail.google.com/mail/contacts/ui/ContactManager?js=RAW&maximize=true&hide=true&position=absolute&hl=hr&emailsLink=true&sk=true&titleBar=false&border=NONE&eventCallback=ParentStub1264585755347&zx=5kq3o8b660vl

















37

58. Bruno Kostelid Istarska županija, Pula HR [email protected]

59. Marko Kovač Klub studenata geografije Zagreb


60. Dina Kovač SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

61. Tatjana Kovak HR

62. Irena Krušid JU Nacionalni park Sjeverni Velebit, Krasno


63. Mladen Kuhta Hrvatski Geološki Institut, Zagreb


64. Damir Lovretid SO HPD Željezničar, Zagreb


65. Marko Lukid Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb


66. Svjetlana Lupret-Obradovid

JU Nacionalni park Sjeverni Velebit, Krasno


67. Marta Malenica SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

68. Andrej Mandic Istarska županija, Pula HR [email protected]

69. Ante Markoč SO HPD Mosor, Split HR [email protected]

70. Davorin Markovid Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb


71. Josip Markovid SD Mijatovi Dvori, Tomislavgrad

BiH

72. Marijan Marovid SO PDS Velebit, Zagreb, Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb


73. Vlado Matek SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

74. Stjepan Mekinid JU za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije, Split


75. Kazimir Miculinid SO HPD Željezničar Zagreb, HBSD, Zagreb


76. Tamara Mihoci SK Samobor, Samobor HR [email protected]

77. Simone Milanolo Center for Karst and speleology Sarajevo BiH


78. Katarina Milkovid JU Pedinski park Grabovača, Perušid


79. Matej Mirkac SU Pula, Pula HR [email protected]

80. Krešimir Motočid SK Samobor, Samobor HR [email protected]

81. Stipe Mudrovčid Zavod za prostorno uređenje Ličko-senjske županije

HR

82. Zrinka Nedeljkovid SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

83. Ruđer Novak SO HPD Željezničar, Zagreb


84. Jasmina Osterman SK Ursus spelaeus, Karlovac

HR

85. Dalibor Paar Komisija za speleologiju HPS, Zagreb


















mailto:%[email protected]








38

86. Martina Pavlek HBSD, Zagreb, SO HPD Željezničar, Zagreb


87. Zoran Petkovid SO PDS Velebit, Zagreb HR

88. Gvido Piasevoli JU za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko-dalmatinske županije, Split


89. Slavko Polak Notranjski muzej Postojna


90. Biserka Polid Upravni odsjek za zaštitu okoliša Ličko-senjske županije

HR

91. Ksenija Prieslac SD Karlovac, Karlovac HR [email protected]

92. Krešimir Prskalo SO Liburnija PD Paklenica, Zadar

HR

93. Nikolina Raguž Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb

HR

94. Marko Rakovac SO PDS Velebit, Zagreb HR

95. Loris Redovnikovid SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

96. Dalibor Reš SU Estavela, Kastav HR [email protected]

97. Goran Rnjak SO HPK Sv.Mihovil, Šibenik


98. Robert Rosid SO HPD Željezničar, Zagreb


99. Tomica Rubinid SK Samobor, Samobor HR [email protected]

100. Tomislav Rukavina J.U. Park prirode Velebit, Gospid


101. Darka Spudid Javna ustanova za upravljanje zaštidenim prirodnim vrijednostima Karlovačke županije "Natura viva", Karlovac


102. Predrag Stošid Akademski speleo-alpinistički klub, Beograd

SRB [email protected]

103. Andrej Stroj SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

104. Ante Sušid SO HPD Željezničar, Zagreb


105. Mario Šaban J.U. Park prirode Velebit, Gospid


106. Mladen Šaban SD Lika, Gospid HR [email protected]

107. Tea Šilid JU Nacionalni park Sjeverni Velebit, Krasno


108. Tomislav Špehar JU Pedinski park Grabovača, Perušid

HR

109. Petra Štrbenac Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb

HR

110. Neven Šuica SK Ozren Lukid, Zagreb HR [email protected]

111. Miro Šumanovid SD Mijatovi Dvori, Tomislavgrad

BiH [email protected]






















39

112. Margareta Tolnaj SK Samobor, Samobor HR [email protected]

113. Domagoj Tomaškovid SK Samobor, Samobor HR [email protected]

114. Emir Trožid Vodovod Sanski Most BiH [email protected]

115. Marina Trpčid SK Ozren Lukid, Zagreb HR [email protected]

116. Andrej Turina SK Samobor, Samobor HR [email protected]

117. Stipe Tutiš SO HPD Željezničar, Zagreb


118. Nikolina Tutiš SO HPD Željezničar, Zagreb


119. Milivoj Uroid SO HPD Željezničar, Zagreb


120. Dragan Vujnovid SO HPD Mosor, Split HR [email protected]

121. Maja Zagmajster Skupina za zoologijo in speleobiologijo, Oddelek za biologijo, Biotehniska fakulteta, Univerza v Ljubljani


122. Zvonimir Završki SO HPD Željezničar, Zagreb


123. Ivona Zrinski SO HPD Željezničar, Zagreb

HR

124. Jasna Železnjak SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

125. Ronald Železnjak SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

126. Morena Želle Park prirode „Žumberak-Samoborsko gorje“, SK Samobor


127. Anja Žmegač SO PDS Velebit, Zagreb HR [email protected]

128. Petra Žvorc Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb

HR










https://mail.google.com/mail/contacts/ui/ContactManager?js=RAW&maximize=true&hide=true&position=absolute&hl=hr&emailsLink=true&sk=true&titleBar=false&border=NONE&eventCallback=ParentStub1264585755347&zx=5kq3o8b660vl

http://mrd.mail.yahoo.com/compose?To=andrej_turina%40yahoo.com





Documents

Perušić, 29.-30. 1. 2011. - hazu.hrdpaar/speleo/zbornikspeleologija/prilozi-vol1-br2/Zbornik... · 1 Sveučilište u Zagreb, PMF, Geografski odsjek, Zavod za fizičku geografiju;