program ukupnog razvoja općine perušić 2015-2020

program ukupnog razvoja

OpćinePerušić

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJAOPĆINE PERUŠIĆ

2015-2020

Autori:Anita Klanac, MBA dr.sc. Duško Radulović Dea Blažina, mag.oec.

Općina PerušićMihael KurtešNada Marijanović

2PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................... 7

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ........................................................................................... 9

2.1 Prostor ......................................................................................................................... 9

2.2. Stanovništvo .............................................................................................................. 10

2.3. Prirodna obilježja Općine Perušić .............................................................................. 16

2.3.1. Reljef ................................................................................................................... 16

2.3.2. Poljoprivredno i šumsko zemljište ..................................................................... 17

2.3.3. Vegetacija ........................................................................................................... 18

2.3.4. Vode ................................................................................................................... 19

2.3.5. Klima ................................................................................................................... 19

2.3.6. Prirodna baština ................................................................................................. 21

2.4. Kulturno povijesna baština ........................................................................................ 23

2.5. Zaštita okoliša ............................................................................................................ 25

2.5.1. Zaštita tla (poljoprivrednog i šumskog zemljišta) .............................................. 27

2.5.2. Zaštita zraka........................................................................................................ 28

2.5.3. Zaštita od buke ................................................................................................... 29

2.5.4. Zaštita voda ........................................................................................................ 29

2.5.5. Zaštita od voda ................................................................................................... 30

2.5.6. Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara ................................................. 30

2.6. Komunalna infrastruktura i energetika ..................................................................... 31

2.6.1. Vodoopskrba ...................................................................................................... 31

2.6.2. Odvodnja otpadnih voda .................................................................................... 32

2.6.3. Energetski sustav ................................................................................................ 33

2.7. Prometni infrastrukturni sustav ................................................................................ 35

2.7.1. Cestovni promet ................................................................................................. 35

2.7.2. Željeznički promet .............................................................................................. 36

2.7.3. Javni promet ....................................................................................................... 37

2.8. Gospodarstvo ............................................................................................................. 38

2.8.1. Financijski rezultati poslovanja poduzetnika sa sjedištem u Općini Perušić ...... 38

2.8.2. Obrtništvo ........................................................................................................... 44


2.8.3. Poljoprivreda ...................................................................................................... 45

2.8.4. Turizam ............................................................................................................... 46

2.9. Društvene djelatnosti ................................................................................................ 49

2.9.1. Predškolski i školski odgoj .................................................................................. 49

2.9.2. Sport i rekreacija ................................................................................................ 49

2.9.3. Kultura ................................................................................................................ 50

2.9.4. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb .................................................................... 51

2.9.5. Političke organizacije .......................................................................................... 51

2.9.6. Organizacije civilnog društva .............................................................................. 52

2.10. Razvojne strategija i programi na području Općine Perušić .................................. 53

2.10.1. Plan gospodarenja otpadom 2012. – 2020. ....................................................... 53

2.10.2. Poslovna zona „Perušić (Konjsko brdo)“ ............................................................ 54

2.11. Prikaz kapaciteta za upravljanje razvojem ............................................................. 56

2.11.1. Proračun Općine Perušić .................................................................................... 56

3. SWOT analiza .................................................................................................................... 60

4.VIZIJA .................................................................................................................................

62

5. STRATEŠKI CILJEVI I RAZVOJNI PRIORITETI ....................................................................... 63

6. RAZVOJNE MJERE I PROJEKTI ............................................................................................ 72

6.1. Razvojne mjere .......................................................................................................... 72

6.2. Predloženi razvojni projekti ....................................................................................... 81

7. FINANCIRANJE ................................................................................................................... 94

7.1. Strukturni i kohezijski fondovi ................................................................................... 94

7.1.1. Europski fond za regionalni razvoj ..................................................................... 95

7.1.2. Europski socijalni fond........................................................................................ 97

7.1.3. Kohezijski fond ................................................................................................... 98

7.1.4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ................................................... 99

7.2. Domaći izvori financiranja ....................................................................................... 100

7.3. Ostali izvori financiranja ....................................................................................... 101

8. POVEZNICE PUR-a PERUŠIĆ SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠIH RAZINA ................ 102

9. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE PUR ....................................................................................... 108

9.1. Struktura odgovorna za izradu, provedbu i praćenje PUR-a Perušić ...................... 108

9.2. Obrada predloženih razvojnih mjera i projekata ..................................................... 109


9.3. Usvajanje kriterija za ocjenjivanje projekata...........................................................113

9.4. Usvajanje pokazatelja...............................................................................................115

9.5. Praćenje provedbe...................................................................................................117

9.6. Komunikacija sa zainteresiranima............................................................................117

Popis slika

Slika 1. Smještaj Ličko-senjske županije.................................................................................................9

Slika 2. Lokacija u okviru koje će se realizirati proširenje poslovne zone.............................................55

Popis grafova

Graf 1 . Kretanje broja stanovnika Općine Perušić u razdoblju 1857. – 2011. godine...........................................11Graf 2: Distribucija stanovništva po dobi u Ličko-senjskoj županiji........................................................................11Graf 3: Struktura stanovništva prema dobi u Općini Perušić.................................................................................12Graf 4. Spolna struktura stanovništva Općine Perušić u 2011. godini...................................................................13Graf 5: Usporedba obrazovne strukture Općine Perušić, LSŽ i RH.........................................................................14Graf 6. Zaposlenost prema područjima djelatnosti u Općini Perušić u 2011. godini.............................................15Graf 7. Struktura nezaposlenih prema najviše postignutom stupnju obrazovanja u 2014. godini........................16Graf 8: Pokazatelji kretanja gospodarstva Općine Perušić u razdoblju 2007.-2013..............................................39Graf 9: Poslovni rezultati poduzeća u Općini Perušić od 2007. do 2013. godine po djelatnostima......................40Graf 10. Broj tvrtki u Općini Perušić po djelatnostima u 2013. godini...................................................................42Graf 11. Broj zaposlenih u Općini Perušić po djelatnostima u 2013. godini..........................................................43Graf 12. Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima u 2013. godini..................................................................43Graf 13. Ostvarenje dobiti poduzeća prema djelatnostima u 2013. godini...........................................................44Graf 14. Struktura obrtništva na području Općine Perušić....................................................................................45Graf 15. Usporedni prikaz noćenja 2013. i 2014. godine.......................................................................................47Graf 16. Struktura i visina ukupnog prihoda Općine Perušić za razdoblje od 2010. – 2014..................................56Graf 17. Prikaz visine i strukture ostvarenih prihoda od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutaropćeg proračuna u razdoblju 2011. – 2014. s planom za 2015. godinu.................................................................57Graf 18. Prikaz pojedinih skupina ostvarenih rashoda Općine Perušić – ekonomska klasifikacija u razdoblju 2010.– 2014.....................................................................................................................................................................58Graf 19. Proračunska ulaganja u programske aktivnosti i projekte prema funkcionalnoj podjeli.........................59

Popis tablica

Tablica 1. Usporedna obrazovna struktura RH, LSŽ i Općine Perušić.....................................................................14Tablica 2. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu............................................................................14Tablica 3. Zaposleni u Općini Perušić u 2011. godini..............................................................................................15Tablica 4. Osnovni pokazatelji Općine Perušić usporedno s LSŽ-om za 2012. i 2013. godinu...............................40Tablica 5. Pokazatelji po djelatnostima u 2013. godini..........................................................................................41Tablica 6. Broj aktivnih obrta sa sjedištem u Općini Perušić u 2015. godini..........................................................44Tablica 7. Noćenja u LSŽ u 2013 i 2014. godini.......................................................................................................46Tablica 8. Popis Udruga registriranih na području Općine Perušić........................................................................52Tablica 9. Programi, projekti, aktivnosti financiranih od Općine Perušić u periodu od 2013. – 2014. i plan za2015. godinu...........................................................................................................................................................58


Tablica 10. Institucionalni okvir RH za korištenje strukturnih instrumenata.........................................................95Tablica 11. Poveznica PUR-a Općine Perušić i investicijski prioriteti EU 2014-2020............................................102Tablica 12 . Poveznice PUR-a Perušić Operativnih programa..............................................................................105Tablica 13. Poveznice PUR-a Perušić sa Županijskom razvojnom strategijom Ličko-senjske županije 2011.-2013.107Tablica 14.Popis projekata....................................................................................................................................109Tablica 15. Kriteriji ocjene projektnih ideja..........................................................................................................114Tablica 16. Popis indikatora sukladno prioritetima PUR-a...................................................................................115


1. UVOD

Upravljanje razvojem države članice Europske Unije planira se na četiri razine: europskoj,državnoj, regionalnoj i lokalnoj. Na EU razini izrađen je dokument Europa 2020 koji obuhvaćarazradu najvažnijih ciljeva koje cjelokupna Europska unija namjerava ostvariti do 2020.godine. Na državnoj razini izrađuju se strateški dokumenti koji daju smjernice državi oizgradnji budućnosti, koje su joj glavne gospodarske grane, značajna infrastruktura i područjaod nacionalnog interesa, a koji su usklađeni sa strategijom EU-a. Sukladno tome planiranjerazvoja se spušta na niže razine: regije i jedinice lokalne samouprave (JLS).

Regionalni razvoj jedna je od najvažnijih smjernica Europske unije koja trećinu svogaproračuna izdvaja za razvoj slabije razvijenih regija u EU, kroz kohezijsku politiku. Politikaravnomjernog regionalnog razvoja u RH podrazumijeva planiranje, provođenje i koordinacijuaktivnosti regionalne razvojne politike i uspostave cjelovitog sustava programiranja,upravljanja i financiranja regionalnog razvoja.

U Hrvatskoj je taj sustav upravljanja razvojem ustrojen na sljedeći način: Strategije RH kojedonosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Strategije razvoja županija koje donosi županija, akoje moraju biti sukladne s prije spomenutim strategijama, te Program ukupnog razvoja

(PUR), dokument kojeg donose općine i gradovi. Stoga je PUR iznimno značajan dokument usloženom sustavu upravljanja razvojem, kojeg izrađuju općine ili gradovi, te na taj načinpreuzimaju odgovornost za ukupan razvoj svojih JLS-a.

Iz tih razloga trebalo je izgraditi sustav koji će omogućiti:1. jasno definiranje razvojnih potreba,2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te

3. razvijanje ideja i projekata za ulaganje javnih sredstava u pojedina područja iz lokalnih,regionalnih, nacionalnih i EU izvora.

Struktura Programa ukupnog razvoja Općine Perušić

Izrada Programa ukupnog razvoja Općine Perušić za razdoblje od 2015. do 2020. godinezapočela je s ciljem da se na lokalnoj razini identificiraju potrebe te da se one povežu sregionalnim, nacionalnim i europskim prioritetima te sukladno tome dostupnim europskim inacionalnim financijskim sredstvima.

Pri planiranju izrade PUR-a krenulo se od ideje da se kreira dokument koji će se nasloniti naprogramsko i financijsko razdoblje EU-a koje obuhvaća period od 2014. – 2020. godine.Sukladno tome, PUR Općine Perušić se naslanja na postojeće dokumente:• Strategija Europa 2020• Nacionalni strateški referentni okvir 2014 – 2020• Nacionalni plan razvoja 2014 -2020


• Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014 -2020• Operativni program Ljudski resursi 2014 – 2020

• Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije 2011. - 2013. (Produženovaženje do donošenja nove).

PUR Općine Perušić se sastoji od 9 cjelina kroz koje se pokušalo identificirati probleme iizazove kroz 2 cjelinu u kojoj se detaljno analiziralo postojeće stanje, a koje je obuhvatilo:prostor, stanovništvo, prirodna obilježja Općine Perušić, kulturno-povijesnu baštinu, zaštituokoliša, komunalnu infrastrukturu i energetiku, gospodarstvo, društvene djelatnosti,razvojne strategije i programe na području Općine Perušić te prikaz kapaciteta za upravljanjerazvojem. Ovako cjelovita analiza iskristalizirala je najznačajnije probleme s kojima se Općinasuočava i koje je potrebno rješavati.

Treća cjelina temeljena je na prethodno opisanoj drugoj cjelini i u njoj se pokušaloidentificirati najvažnije snage i mogućnosti Općine te slabosti i prijetnje odnosno izradila setzv. SWOT analiza koja je ujedno i završni dio analitike PUR-a.

U četvrtoj i petoj cjelini se postavlja vizija razvoja Općine Perušić te se identificiraju strateškiciljevi i prioriteti koji se dalje u šestoj cjelini raščlanjuju na mjere odnosno razvojne projektečijom realizacijom se dolazi do ostvarenja postavljene vizije.

Sedma cjelina je posvećena mogućim izvorima financiranja razvojnih mjera odnosnoprojekata.

U osmoj cjelini se prikazuju veze PUR-a Općine Perušić sa strateškim dokumentima višihrazina. Identificiraju se ključne veze kojima se dokazuje da se PUR Općine Perušić naslanja nadokumente viših razina.

Posljednja, deveta, cjelina opisuje način na koji će se PUR provoditi. Definiraju se struktureodgovorne za provedbu i praćenje PUR-a te se predlažu načini na koji će se obrađivatipristigli projekti, identificiraju se kriteriji i pokazatelji za ocjenjivanje projekata te se definiranačin praćenja i komunikacijska strategija sa svima zainteresiranima.


2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.1. Prostor

Ličko-senjska županija smještena je između Primorsko-goranske županije na sjeverozapadu,Karlovačke županije na sjeveru, Zadarske županije na jugu i jugoistoku te Bosne iHercegovine na istoku. Ima središnji geografski položaj i važno spojno značenje unutarprostora Republike Hrvatske.

Slika 1. Smještaj Ličko-senjske županije

Izvor: Službene stranice Ličko-senjske županije

Po površini teritorija Ličko-senjska županija je najveća županija u Republici Hrvatskoj s

površinom od 5.350,50 km2 te obuhvaća 9,46% državnog teritorija. Prostire se isključivo uvećem dijelu ličkog zaleđa te obuhvaća veći dio planine Velebit i njegovo Senjsko - karlovačkopriobalje i sjeverozapadni dio najbližeg otoka Paga. Županiji pripada i dio teritorijalnog mora

(596,63 km2 ili 1,9% hrvatskog morskog akvatorija), što ne povećava samo njegovu površinu,

nego i značenje, te sa 2,29 km2 površine otoka čini 0,07% površine svih otoka Hrvatske.

Ličko - senjska županija obuhvaća 4 grada (Gospić, Novalja, Otočac i Senj) i 8 općina (Brinje,

Donji Lapac, Karlobag, Lovinac, Perušić, Plitvička jezera (sjedište Korenica), Udbina iVrhovine). Sjedište Županije je Grad Gospić.


Naselje Perušić smješteno je u jugoistočnom dijelu Like na nadmorskoj visini od 575 do 600m, na prostoru udoline - polja između željezničke pruge istočno od Gradine (starog grada

Perušića na mjestu današnje Kule) i brda Klisa zapadno, uz glavnu komunikaciju (Otočac-Gospić). Perušić ima dobar zemljopisni položaj između najvećih hrvatskih gradova. Udaljen je

15 km od Gospića, 110 km do Zadra, 186 km do Zagreba, 191 km do Rijeke, 232 km do Splita.Osim izuzetno dobre prometne povezanosti, prednost ove Općine je njezin položaj (nalazi seu srcu Ličko-senjske županije). Općina je okružena sa dva Nacionalna parka (Sjeverni Velebit iPlitvička jezera) i jednim Parkom prirode (PP Velebit), a u samoj Općini se nalazi Javnaustanova za upravljanje geomorfološkim spomenicima prirode Pećinski park Grabovača.

Općina ima 19 naselja: Bakovac Kosinjski, Bukovac Perušićki, Donji Kosinj, GornjiKosinj, Kaluđerovac, Klenovac, Konjsko Brdo, Kosa Janjačka, Kvarte, Krš, LipovoPolje, Malo Polje, Mezinovac, Mlakva, Perušić, Prvan Selo, Studenci, Sveti Marko i Varoš.

Površina Općine iznosi 382,94 km². Gustoća naseljenosti Općine Perušić iznosi 6,88stanovnika po km² što je jedanaest puta manje od državnog prosjeka i Općinu svrstava uslabo urbanizirana naselja.

2.2 Stanovništvo

Prvi put se Perušić spominje 1487. godine te se navodi da su ga osnovala braća Dominik iGašpar Perušić, iz plemićke obitelji koja dolazi iz Zagore. Za vrijeme djelovanja ličko-krbavskežupanije u razdoblju od 1886. do 1924. godine Općina Perušić je bila kotar Perušić sapolitičkim općinama Perušić, Kosinj i Klanac te prema popisu stanovništva 1910. godine imala21.000 stanovnika. Tih godina ova je regija dosegnula najveću naseljenost.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Općina Perušić brojala je 2.638 stanovnika i njezinudio u ukupnom broju stanovnika Ličko-senjske županije iznosi 5,18%. U odnosu na popisstanovništva iz 2001. godine broj stanovnika se smanjio i to za 856 osoba, odnosno za 24,5%.

Ista situacija je i u Ličko-senjskoj županiji gdje je također došlo do smanjenja broja stanovnikai to za 2.750 stanovnika, odnosno 5,1%.


Graf 1 . Kretanje broja stanovnika Općine Perušić u razdoblju 1857. – 2011. godine

1800016000140001200010000

8000600040002000

01857. 1900. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.

Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.

Od 1990. godine broj stanovnika Općine Perušić se konstantno smanjuje te je u zadnjempopisu stanovništva 2011. godine popisan najmanji broj stanovnika do sada. Općina Perušićima konstantni demografski pad.

Prosječna starost stanovništva Republike Hrvatske 2011. godine bila je 41.7 godina uusporedbi sa 39.3 godine u 2001. Statistika pokazuje kako su žene u pravilu starije odmuškaraca; 2011. godine, žene u Hrvatskoj bile su prosječno stare 43.4 godine, a muškarci39.9 godina. Ličko-senjska županija je prosječno starija od državnog prosjeka, s obzirom da jeprosječna starost stanovništva u županiji 45.3 godina, što populaciju županije čini 3.6 godinastarijom od prosjeka. Po indeksu starosti (postotku populacije starosti od 60 godina i više uodnosu na populaciju starosti od 0-19) Republika Hrvatska ima prosjek od 115.0 dok Ličko-senjska županija ima indeks starenja od 166.0.

Graf 2: Distribucija stanovništva po dobi u Ličko-senjskoj županiji

4000

3500

3000

2500

2000

1500

1000

500

0

4 914 19 24 29 34 39 44 49 54 59 64 69 74 79 84 89 94 95+- -

0 5 - - - - - - - - - - - - - - - - -

10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 65 70 75 80 85 90


U Ličko-senjskoj županiji najveći broj stanovnika ima između 45 i 49 godina života – 3.706 stanovnika pripada navedenoj skupini što čini 7,28% ukupne populacije županije. Dobna


skupina od 50-54 godina života je sljedeća po broju stanovnika, dok je treća po redu dobnaskupina od 70-74. Iz navedenog je evidentno kako je Ličko-senjska županija pretežitonastanjena starijom populacijom.

Općina Perušić ne pokazuj bolje pokazatelje prosječne starosti u usporedbi sa prosjekom narazini Hrvatske i Ličko-senjske županije te sa prosječnom starosti od 50,2 godine spada ustarije Općine u Hrvatskoj, a prema podacima Eurostata iz 2011. godine, starost je značajnoviša i od prosjeka EU27 koji iznosi 41,2. Po indeksu starosti Općina Perušić ima prosjek od266,5 što je još jedan od pokazatelja da je stanovništvo Općine pretežito starije.

Graf 3: Struktura stanovništva prema dobi u Općini Perušić

300

250

200

150

100

50

0


Najveći broj stanovnika u Općini Perušić nalazi se u dobnoj skupini od 75 do 79 godina i to268 stanovnika. Druga dobra skupina sa najvećim brojem stanovnika je od 70 do 74 godina –249 stanovnika, što nam pokazuje kako je stanovništvo Općine pretežito starije stanovništvo.Radno aktivno stanovništvo (do 15 do 64 godine) čine 1.422 stanovnika što čini 53,9%stanovništva. U dobnoj skupini starije populacije, iznad 65 godina nalaze se 924 osobe štočini 35% stanovništva. U dobnoj skupini mladog stanovništva, od 15 do 24 godine, nalazi se

248 osoba ili 9,4%, a u dobnoj skupini djece, do 14 godina, nalaze se 292 osobe ili 11%stanovnika. Prosječna starost stanovnika Općine je 50,2 godine, za muškarce prosječnastarost iznosi 47,8, a za žene 52,6 godina. U usporedbi sa Republikom Hrvatskom gdje jeprosječna starost 41,7 godina i sa Ličko-senjskom županijom gdje je prosječna starost 45,3godine, Općina Perušić je iznad prosjeka sa prosječnom starošću od 50,2. Broj djece je za 2%manji od prosjeka županije, također broj mladog stanovništva je za 0,6% manji od prosjekažupanije što pokazuje kako podaci za Općinu Perušić nisu ohrabrujući. Prema popisustanovništva iz 2011. broj žena koje žive u županiji je nešto veći od broja muškaraca te jezabilježeno 25.580 žena (50,22%) i 25.347 muškaraca (49,77%). Sljedeći prilog daje grafičkuprezentaciju spolne strukture stanovništva Općine Perušić iz koje je vidljivo da je spolna


struktura općine podjednaka u odnosu muškaraca i žena, odnosno u Općini je 50,3%muškaraca i 49,7% žena.

Graf 4. Spolna struktura stanovništva Općine Perušić u 2011. godini

13111327

Muškarci Žene


Gustoća naseljenosti Županije je 9,51 stanovnik po km² i iznosi 87,4% manje nego gustoćanaseljenosti u Hrvatskoj. Većina stanovništva naseljava Grad Gospić (12.745 stanovnika).Gustoća naseljenosti Općine Perušić iznosi 6,88 stanovnika po km² što je jedanaest putamanje od državnog prosjeka i Općinu svrstava u slabo urbanizirana naselja.

Ukupan broj kućanstava, prema dostupnim podacima Popisa iz 2011. godine je 1.139, aprosječan broj članova u kućanstvu 2,32. Prosječan broj članova po kućanstvu je niži odprosjeka RH (2,8) i od prosjeka LSŽ-a (2,56).

Obrazovna struktura stanovništva Općine Perušić može se vidjeti u slijedećem grafikonu izkojeg je vidljivo da je obrazovna struktura stanovnika Općine Perušić niža od prosjeka za LSŽ.U distribuciji završenih škola prevladava srednja škola sa 36% dok je prosjek za županiju 49%,a za RH 53%. Stručni i sveučilišni studij završilo je 6% stanovnika, što je niže od županijskogprosjeka koji iznosi 10%, i niže od prosjeka RH koji iznosi 16%. Osnovnu je školu završilo 23%stanovnika, a 5% stanovnika nema niti jedan razred završene škole. U toj kategorijičetverostruko je više žena. Vidljivo je da nisu svi stanovnici Općine Perušić polazili školu(ukupno 128 nije završilo niti jedan razred) što znači da nisu svi pismeni. Potrebno je učinitiodređene napore kako bi se postotak obrazovanja povećao.


Graf 5: Usporedba obrazovne strukture Općine Perušić, LSŽ i RH60%

RH LSŽ Perušić

50%

40%

30%

20%

10%

0%

-10%


Tablica 1. Usporedna obrazovna struktura RH, LSŽ i Općine PerušićPodručje Bez 1-3 4-7 OŠ Srednja Stručni Sveučilišni Doktorat

škole razreda OŠ razreda OŠ škola studij studij

RH 2% 1% 7% 21% 53% 6% 10% 0%

LSŽ 2% 2% 15% 21% 49% 5% 5% 0%

Perušić 5% 4% 24% 23% 36% 4% 3% 0%


Prema podacima iz 2011. godine 59% stanovništva od rođenja živi u Općini Perušić. Većinadoseljenih stanovnika (41%) u Općinu Perušić došla je uglavnom iz drugog naselja istog gradaili općine. Podatci o migracijskim obilježjima mogu se vidjeti u donjoj tablici.

Tablica 2. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spoluOpis Od rođenja Doseljeno u naselje stanovanja

stanuju uistom

Svega Iz drugog Iz drugog gada Iz druge Iz inozemstvanaseljunaselja iste ili općine iste županije

općine županije

Svi 1566 877 381 253 241 195

Muškarci 916 301 99 70 131 110

Žene 650 576 282 183 110 85


Zaposlenost

U Općini Perušić u 2011. godini je bilo zaposleno 600 osoba, od čega 366 muškaraca i 234 žena. Najveći broj je zaposlen kod nekog od poslodavaca 88%, a samozaposlenih je 11%.


Tablica 3. Zaposleni u Općini Perušić u 2011. godiniSpol Ukupno Zaposlenici Pomažući Ostale Nepoznato

Samozaposleni članovi zaposleneSvega Poslodavci Osobe koje obitelji osobe

rade zavlastiti račun

Svi 600 525 66 25 41 5 2 2M 366 314 46 20 26 4 2 -Ž 234 211 20 5 15 1 - 2Izvor: DZS, podaci obrađeni i filtrirani od stane Sensum d.o.o.

Najveći broj zaposlenih je u djelatnosti javne uprave i obrane te obveznog socijalnogosiguranja s udjelom od 18%, zatim u djelatnosti poljoprivrede i šumarstva s 14%, potom udjelatnosti prerađivačke industrije s 11%, građevinarstvo s 10%, slijedi trgovina na veliko imalo, popravak motornih vozila i motocikala te prijevoz i skladištenje s 8%, te sa po 7%djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i obrazovanje.

Graf 6. Zaposlenost prema područjima djelatnosti u Općini Perušić u 2011. godini

120

100

80

60

40

20

0


Nezaposlenost

Najviše nezaposlenih prema kriteriju stupnja obrazovanja je u skupini završene srednje škole(49%). Slijede nezaposlene osobe sa završenom osnovnom školom (39%) te potom visokoobrazovane osobe (7%). Prikaz strukture nezaposlenih prema najvišem postignutom stupnjuobrazovanja dan je u slijedećem grafičkom prikazu.


Graf 7. Struktura nezaposlenih prema najviše postignutom stupnju obrazovanja u 2014. godini

Bez škole i nezavršena osnovna škola9 4 10

Završena osnovna škola

75 Završena srednja škola95

Završen prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

Završen fakultet, akademija, magisterij, doktorat

Izvor: HZZ, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.

PROBLEMI I IZAZOVI POVEZANI SA STANOVNIŠTVOMNiža razina obrazovanja u odnosu na prosjek Županije i RHVeliki postotak nepismenog stanovništva i stanovništva sa nezavršenom OŠPrevladava starije stanovništvoKonstantno smanjenje broja stanovnika Općine

Razvijati programe potpore studentima Poticati programe cjeloživotne edukacije

Osmisliti programe edukacije i podizanja vještina za grupe kojima prijeti socijalnoisključivanje

Poticati samozapošljavanje Pomagati obiteljima i posebno poticati višečlane obitelji Poticati natalitet Poticati doseljavanje obitelji Poticati doseljavanje mladog stanovništva Osmisliti programe za starije i nemoćne osobe

2.3. Prirodna obilježja Općine Perušić

2.3.1. Reljef

Jednu od specifičnosti prostora Općine Perušić predstavlja reljef koji se kao ograničavajućifaktor iskazuje ne samo direktno u odnosu na mogućnosti korištenja prostora već iindirektno kroz djelovanje na klimatske i hidrografske i druge faktore. Glavnu karakteristikureljefa Općine Perušić čine gorsko planinsko područje Velebita i ravničarsko područje Ličkogpolja kao jedne od najvećih zavala Ličke regije, smještene između padina Velebita i Ličkogsredogorja. Ta je zavala raščlanjena nizom polja i krških uzvišenja, a najveće od njenih polja jeLičko polje, najveće polje u kršu na području Hrvatske. Ova zavala nije jedinstvena(kontinuirana) poljska zaravan, već se sastoji od većeg broja manjih polja (Pazariško,Smiljansko, Bilajsko, Ribničko, Medačko, Ostrvičko i Osičko - Široko Kulsko polje) okupljenihpod zajedničkim nazivom Ličko polje. Sjeverozapadni dio zavale zaprema Perušićko polje,


dok se najniži dio zavale nalazi na njezinom krajnjem – rubnom sjeverozapadnom dijelu, ačine ga Kosinjsko polje s udolinom Bakovca i Lipovo polje.

Temeljem iznesenog, može se konstatirati da područje Općine Perušić čini dio jedinstvenogprostora – zavale Srednje Like, smješteno na njezinom sjeverozapadnom rubnom dijelu,reljefno odvojenim u dva različita područja: Kosinjsko i Perušićko. Jedan dio ovog prostora

zavale zaprema Perušićko polje (oko 15 km2) koje se sastoji od tzv. Velikog i MalogPerušićkog polja s prosječnom n.v. od 580 m. Dobra reljefna povezanost Velikog i Malog

Perušićkog polja s Likom, opravdava njegovo uključivanje, odnosno promatranje u sklopušireg pojma Ličkog polja. Najniži dio zaravnjenog dna zavale nalazi se u njezinomsjeverozapadnom dijelu, u slivu donjeg toka Like. To su Kosinjsko polje s udolinom Bakovca i

Lipovo polje (oko 13 km2) s nadmorskom visinom u ponorskoj zoni Like oko 480 m. Visinskarazlika između pojedinih dijelova reljefa ima značajan utjecaj na klimu i klimatske uvjete upojedinim dijelovima prostora. Tako se nadmorska visina zavale kreće od 480 - 600 mnm., do1450 m koliko prosječno iznosi visina najviše zone Velebita, dok na sred gorskom obodu teknajviši vrhovi prelaze visinu od 1200 m. Karakteristike reljefa imale su znatnog utjecaja nakorištenje prostora, kako u pogledu namjene površina (poljoprivreda, šumarstvo, područjanaselja), tako i u lociranju postojećih i budućih prometnih pravaca na području OpćinePerušić.

Osim prostorno-geografskog položaja kao značajnog poticajnog čimbenika za budući razvitakpodručja, poljoprivredne i šumske površine predstavljaju osnovni prirodni resurs na kojem semože temeljiti budući razvitak.

2.3.2. Poljoprivredno i šumsko zemljište

Unutar cjelokupnog područja Općine Perušić veličine 38.294 ha, poljoprivredno i šumskozemljište različitih kategorija učestvuje sa površinom 33.093,03 ha i čini 86,4% prostoraopćine. Obzirom na takovo učešće, proizlazi da šumsko i poljoprivredno zemljištepredstavljaju vrlo značajan resurs za razvoj Općine.

Poljoprivredno zemljište (oranica, livada, pašnjak) obuhvaća površinu 17.601 ha ili 46%čitavog prostora Općine. Unutar cjelokupne strukture poljoprivrednog zemljišta, obradivepovršine, kao njihov kvalitetniji dio čine 18% sa površinom 6.698 ha, dok oranice kaoproizvodno najkvalitetniji dio učestvuju samo sa 9% ili 3.448 ha. Posve je jasno da sezemljište s ekonomskog stanovišta, može poistovjetiti sa prirodnim bogatstvima, kojaobuhvaćaju adekvatne prirodne uvjete za poljoprivrednu djelatnost. Dominacija pašnjaka(10.903 ha ili 29%) u poljoprivrednim površinama Općine Perušić vrlo je uočljiva, no veličinapašnjačkih površina nije jasno određena jer je često teško razlikovati pašnjake od šumskogzemljišta. Također i prekomjernim prorjeđivanjem šuma one postupno prelaze u drugekategorije, dok se pak livade radi nedostatka obrade pretvaraju u pašnjake. Determiniranostkategorija obradivog zemljišta uvjetovana je i čitavim nizom geografsko - fizičkih elemenata.


Sprečavanje uzmicanja ili stagnacije kvalitetnog poljoprivrednog zemljišta pred ostalim nižimkategorijama zahtijeva visoka ulaganja, pa se u nedostatku sredstava i nepovoljnih uvjeta uokviru radne snage javljaju promjene u strukturi gdje se smanjuje površina oranica, apovećavaju prostori livada. Također i nepovoljan pedološki pokrivač utječe na ukupni bonitetzemljišta, gdje treba provesti i dodatne radove na odvodnjavanju odnosno navodnjavanjupojedinih područja. Bonitetno pedološki pokazatelji kvalitete tla za poljoprivrednuproizvodnju ukazuju na velike površine zemljišta koje se radi svoje kiselosti (Vrištinskazemljišta, kisela smeđa tla u kombinaciji s lesiviranim i pseudoglejnim zemljištima) teekstremno vlažnih uvjeta podvelebitske zone predstavljaju značajno ograničenje (uzklimatske uvjete) za razvoj poljoprivredne proizvodnje, ograničene samo na jedan uski izborkultura.

Šumsko zemljište zauzima 19.469 ha ili 51% područja Općine. Na tom području nalaze seprirodne (samonikle) i zasađene šume (plantaže). Površine pod prirodnim šumama su dalekoveće, te plantaže učestvuju sa minimalnim površinama. Unutar cjelokupnog područjašumskog zemljišta, površine pod šumama čine otprilike 80%, dok na neobraslo produktivno ineplodno otpada otprilike 20% zemljišta. Postojeći statistički podaci ukazuju na određenraskorak i nesklad u evidentiranim površinama šumskog zemljišta i poljoprivrednog zemljištado čega dolazi najvjerojatnije napuštanjem poljoprivrednog zemljišta i njegovimpretvaranjem u šumsko. Također je moguće da su sječom šumskih površina nastali visinskipašnjaci za koju veličinu nisu reducirane površine ukupnog šumskog zemljišta.

Naselja u zapadnom dijelu Općine (velebitski i kosinjski kraj) prostorno su smještena uzvelika kraška polja kao egzistencijalne resurse (poljoprivredna i stočarska proizvodnja).

2.3.3. Vegetacija

Kao rezultat uvjetovanosti proizašlih iz reljefa, pedoloških i klimatskih karakteristika javlja sevegetacijska podloga Općine Perušić. Zato se može konstatirati da generalnu prostornupodjelu Općine Perušić na tri glavna područja (Velebit sa udolinama Kosinjskog Bakovca, tepolja uz Gornji i Donji Kosinj, centralna zona kao krajnji zapadni dio Ličkog polja - zavale isjeveroistočni dio sa padinama Ličkog sredogorja) prate i adekvatne vegetacijskekarakteristike. Generalno se može konstatirati da je Velebitsko područje prostor kvalitetnevisoke vegetacije, pa je to područje radi svoje ljepote i proglašeno parkom prirode saprijedlogom da se najvrjednija vršna područja proglase i nacionalnim parkom. U pogledušumskog pokrova, ovo područje spada u Europsko - sjevernoameričku šumsku regiju(Europsku subregiju) sa pretežnom zastupljenošću dinarske i amfipanonske gorskeneutrofilne, mješovite šume bukve i jele, te manjim područjima (vršnim) sa subilirskompretplaninskom čistom šume bukve. Područja postojećih polja – udolina uvučenih u masiv

Velebita (Bakovac Kosinjski, te Gornji i Donji Kosinj) predstavljaju kvalitetno poljoprivrednopodručje, koje omogućava poljoprivrednu proizvodnju u okvirima klimatskih i pedoloških


ograničenja. Ovi poljoprivredni prostori ugroženi su periodičkim plavljenjem postojećimvodotocima (rijeka Lika i potok Bukovac) što ugrožava poljoprivrednu proizvodnju.

Nizinsko područje koje zauzima centralna zona uz naselje Perušić čine više ili manjekvalitetna polja koja se koriste kao područja poljoprivredne proizvodnje ili pašnjaci. Danas natom području postoje još relativno velike rezerve u smislu njegovog privođenja kvalitetnijoj iintenzivnijom poljoprivrednoj proizvodnji. Područje centralnog polja okruženo je sasjeveroistočne strane padinama Ličkog sredogorja, a sa jugozapadne strane, nižim dijelovima- padinama Velebita na kojima se prisutna visoka - šumska vegetacija sastoji od medioeuropskih i ilirskih brdskih mezofilnih, acidofilnih ili neutrofilnih čistih šuma bukve. Unutar tihšumovitih predjela, a posebno na predjelu Velebita javljaju se planinski pašnjaci i livade kojiimaju izuzetne pejzažne kvalitete, koji čine sastavni dio cjelokupne vrijednosti Parka prirodeVelebit. Osim ranije navedenih pejzažnih kvaliteta unutar područja Velebita posebnu ljepotupredstavljaju krajolici kraških polja unutar Ličke zavale, gdje se vegetacijska strukturaprostora susreće sa potezima vodenih tokova, a to je posebno slučaj kod nešto zatvorenijihprostora kao na primjer polja uz Kosinjski Bakovac i Donji Kosinj, pa bi takove vegetacijske ipejzažne karakteristike trebalo čuvati jer predstavljaju podlogu i budućem gospodarskom(turističkom) razvoju.

2.3.4. Vode

Hidrogeološke karakteristike prostora ovise o propusnosti geoloških slojeva gdje dolomiti ivapnenci čine djelomično propusne naslage dok dobro propusne stijene sadrže vapnence,vapnenačke breče, te vapnence i dolomite u izmjeni.

Glavni sliv na području Općine Perušić čini sliv rijeke Like, pa su sve vode, kako površinsketako podzemne, usmjerene prema rijeci Lici. To je stalan tok koji ponire u više manjih i većihponora na području Lipovog Polja i podzemno odlazi prema izvorima i vruljama u morskuobalu. Velebitska barijera je uvjetovala postojanje visokog nivoa podzemnih voda iformiranje stalnih vodotoka na platou Ličkog polja, od izvora Like do Pazarišta. Rijeka Lika je

dugačka 64,5 km, a površina sliva iznosi 1.227 km2. Visoki vodostaji javljaju se zimi, dok ljetigotovo presuši, pa su prema tome velika kolebanja količine vode. Preostali vodotoci i vodenepovršine sastoje se od potoka Bakovac i dijelova akumulacije Krušćica, koji ulaze unutargranica Općine Perušić. Značajnu kvalitetu ovog područja predstavljaju relativno velikekoličine voda, podzemnih i nadzemnih tokova kao vrlo važan resurs za vodoopskrbu širegpodručja i kao energetski izvor u okviru akumulacije za potrebe HE Senj.

2.3.5. Klima

Lika ima pretežno planinsku klimu s karakteristikama kontinentalne klime, ljeta su svježa,

količina padalina je znatno veća, a srednja godišnja temperatura prelazi 10o

C. Temperatura

srpnja većinom je ispod 19o

, a siječnja -10o

do 3o

. Na najvišim planinama iznosi -4 do 5o

.Vegetacijsko razdoblje je znatno kraće nego u umjerenoj kontinentalnoj klimi. Trajanje


perioda iznad 5 stupnjeva srednje temperature kad je moguća vegetacija trave i žitarica,iznosi 210-250 dana, a s temperaturom iznad 10 stupnjeva 140-180 dana (jedan do dvamjeseca kraće nego u umjerenoj kontinentalnoj klimi). Stoga ne mogu uspijevati kulture stoplim i umjerenim rastom. Količine padalina su velike, maksimum je zimi i u jesen, aminimum ljeti. U Lici može doći do ljetne suše. Snijega ima mnogo i dugo se zadržava na tlu.Razdoblja bez mraza su vrlo rijetka, ona ovise o apsolutnoj visini i položaju. Na visini od 1500m gotovo nema mjeseca bez mraza.

Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 8-9 stupnjeva. U godišnjem hodu najvišatemperatura je u srpnju 18-19 stupnjeva, a najniža u siječnju od -2 stupnja. Godišnjaamplituda temperatura iznosi prosječno oko 20 stupnjeva. Kolebanje temperature zrakanajveće je u zimskim mjesecima kada iznosi 7-15 stupnjeva, znatno je manje krajem proljećai osobito u ljetnim mjesecima kada iznosi samo 2-5 stupnja. Kolebanja godišnjih srednjihtemperatura manja su od mjesečnih srednjaka i iznose do 2 stupnja.

Osnovna obilježja klime ovog područja odraz su prije svega njegovog položaja i pružanjareljefa kao brane prema mediteranskom utjecaju iz pravca Jadranske obale. Radi togapostoje čak tri varijeteta klime na ovom relativno malom prostoru što upućuje da su pojediniklimatski elementi znatno modificirani i rezultat su naprijed navedenog položaja, nadmorskevisine i utjecaja reljefa. Po prosječnoj godišnjoj količini oborina prevladava humidna, apojedine godine imaju obilježja i perhumidne klime. Viši dijelovi Velebita prosječno godišnjeprime iznad 2.500 milimetara oborina, a opadanjem nadmorske visine prema unutrašnjostikoličina oborina se smanjuje (područje meteorološke stanice Gospić, 564 mnm., primi 1.419milimetara oborina). Maksimalna količina oborina padne u kasnu jesen i ranu zimu, aminimalna u ljetnim mjesecima. Za ovo područje su karakteristične velike snježne oborine,pa je snijeg važan klimatski element, a srednji broj dana sa snježnim pokrivačem na tlu iznosiprosječno godišnje 65 dana, dok vremenski raspon od prvog do posljednjeg (srednjeg) dana spadanjem snijega iznosi čak 163 dana. Za ovo područje karakteristične su i izrazite dnevneamplitude temperature, znatno veće nego u Jadranskom primorju. Naime, dok za područjeLičkog polja važe uvjeti kontinentalne klime uz znatan utjecaj gorske klime, pojedinapodručja – uži lokalitet imaju i znatno nepovoljnije klimatske uvjete ovisno o nadmorskojvisini, o izloženosti insolaciji, zaštićenosti i dr. te ulaze u generalne okvire planinskihklimatskih obilježja (viši dijelovi Velebita). Na osnovi izloženog lako je zaključiti da klima imavelik utjecaj na pedološki pokrov, prirodni vegetacijski pokrov te razvoj kulturnog bilja,odnosno da je ona glavni limitirajući faktor intenzivnije ratarske i voćarske proizvodnje.

Područje Like je dosta vjetrovito. Jaki vjetrovi uglavnom pušu izvan vegetacijskog razdoblja.Na tom području uglavnom pušu vjetrovi iz smjera: sjeveroistok, sjever, sjeverozapad,jugoistok i jugozapad. Sjeverni vjetrovi pretežno pušu zimi i u proljeće, dok je učestalostjužnih vjetrova veća tokom ljeta i jeseni.


2.3.6. Prirodna baština

Posebno mjesto pripada Velebitu, najdužoj i najistaknutijoj hrvatskoj planini, koja razdvajaprostor Županije na dva pročelja: primorsko i kontinentalno. Velebit je ujedno Park prirode isvjetski rezervat biosfere unutar kojega su dva nacionalna parka (Nacionalni park „Paklenica“ iNacionalni park „Sjeverni Velebit“). Tu je i lička gorsko-krška zavala sa orografskim obodomPlješivice i Kapele, koja, zbog svoje geološko-geomorfološke predispozicije, predstavlja najvećiprirodni spremnik kvalitetne pitke vode u Hrvatskoj, te izuzetno atraktivne rijekeGacka, Lika, Una i Korana.

Prema broju i raznovrsnosti zaštićenih prirodnih objekata i lokaliteta Županiji pripada jednood vodećih, a po njihovu udjelu u ukupnoj površini, apsolutno vodeće mjesto među

hrvatskim županijama (2.368 km2 ili 58% površine svih nacionalnih parkova i parkova prirodeu Hrvatskoj). Među njima središnje mjesto imaju Nacionalni park „Plitvička jezera“,Nacionalni park „Paklenica“ i Nacionalni park „Sjeverni Velebit“ te „Park prirode Velebit“.

Prirodnu baštinu ove županije upotpunjuje bogatstvo raznolikosti drugih zaštićenih objekataprirode, kao što su novi parkovi prirode, strogi prirodni rezervati, posebni rezervati(floristički, šumske vegetacije i park šume), zaštićeni krajolici, zaštićene biljne i životinjskevrste i njihova staništa, hidrološki, geomorfološki i paleontološki spomenici prirode,spomenici parkovne arhitekture.

U okvirima ciljeva prostornog razvoja županijskog značaja treba ostvariti i potrebnu zaštitusvih prostornih vrijednosti državne i županijske razine (krajobraz, prirodna i spomeničkabaština) na razmatranom području Općine Perušić, može se stoga konstatirati da dio ukupnihregistriranih krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti uključivo kvalitete kulturno-povijesne baštine predstavljaju i županijski značaj, a ujedno čini i dio razvojnih resursaOpćine Perušić. Naime, određeni segmenti gospodarskog razvitka ovog područja (Županije iOpćine) osnivati će se i na visokoj kvaliteti i atraktivnosti prirodnog prostora, koji uekološkom smislu treba zadržati najvišu razinu. U tom pogledu neki od raspoloživih resursana području Općine Perušić imaju ne samo lokalni značaj, nego i širi europski, državni i

županijski. Postojeća zaštićenost prostora vezano uz njegove krajobrazne, prirodne i drugevrijednosti povećati će se u budućnosti kroz određivanje novih zaštićenih područja i strožihrežima zaštite, kako bi se postojeće vrijednosti u potpunosti očuvale i unaprijedile. U tomsmislu se kroz ciljeve prostornog razvoja, uz već ostvarene predviđaju i dodatni režimi zaštiteza određena područja krajobraznih i prirodnih vrijednosti, odnosno prostora od značaja zagraditeljsku baštinu, koji vezano uz njihov županijski značaj obuhvaćaju:

o dio Parka prirode Velebit (u okviru granica Općine) sa najvišom razinom zaštiteprirodnih i krajobraznih vrijednosti i već uspostavljenim statusom zaštite (zakonskoproglašenje), pri čemu pojedina područja unutar Parka prirode tretiraju kao prostorizaštićenog krajolika. Veličina zaštićenog područja Parka prirode unutar prostoraopćine Perušić iznosi 3.714 ha.


Obzirom na iznesene ciljeve zaštite sveukupnih prostornih vrijednosti evidentno je da ubudućnosti treba još više pozornosti posvetiti sveobuhvatnoj zaštiti velebitskog područja, alii ostalog prigorskog i nizinskog-ravničarskog dijela radi očuvanja atraktivnosti postojećegkrajolika, te održanja visoke kvalitete zraka, voda i tla. Prirodne i krajobrazne vrijednosti ukombinaciji s bogatom i vrijednom kulturno-povijesnom baštinom trebale bi postati dioukupnog spektra razvojnih resursa na području Općine Perušić (proizvodnja zdrave hrane,turizam, lovstvo).

Pećinski park Grabovača

Područje Grabovača je karakterizirano krajobraznim vrijednostima koje ga čineprepoznatljivim brdskim prostorom ovog dijela Like. Na relativno malom prostoru Pećinskogparka evidentirano je 9 speleoloških objekata zaštićenih odredbama Zakona o zaštiti prirode.Osim toga, špilja Samograd, Medina i Amidžina špilja pojedinačno su zaštićene (1964.)Zakonom o zaštiti prirode u kategoriji geomorfoloških spomenika prirode. Područjem parkadominiraju brda obrasla niskim šumama (penjačima) obične bukve i hrasta kitnjaka. Najvišivrhovi su Šutića vrh (787 mnv) i Grabovača (770 mnv).

Od evidentiranih staništa, četiri su tipa ugrožena i zaštićena na europskoj razini (travnjakuspravnog oviska i srednjeg trpuca, šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, šuma i šikaracrnog graba s jesenskom šašikom, šuma bukve s velikom mrtvom koprivom). U raznolikostiflore ističe se 16 biljnih vrsta koje su zaštićene Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) odnosno

Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 7/06). Tri vrstesu ugrožene i zaštićene na nacionalnoj razini to su Orchis purpurea Huds (grimizni kaćun),Orchis tridentata Scop (trozubi kaćun) i Orchis morio L (mali kaćun). Prirodan površinskipokrov prema Karti staništa RH čine mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume i mozaicikultiviranih površina. Od životinja koje stvarno ili potencijalno obitavaju na širem području,Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05) zaštićeno je 39 vrsta. Treba istaknuti brojne zaštićene iugrožene vrste šišmiša, te prisustvo dvije hrvatske velike zvijeri (vuk i mrki medvjed).Ornitološkim istraživanjima utvrđena je prisutnost 60 vrsta ptica, od kojih je 55 vrstagnjezdarica. Treba istaknuti gnijezdeću koloniju bijele čiope (Tachymarptis melba), jednu odrijetkih kolonija koje se gnijezde u ne mediteranskoj Hrvatskoj. Rubnim dijelovima parkaprotječe rijeka Lika – po duljini toka (78km), druga po veličini ponornica u Europi.

Kosinjska dolina

Kosinjska mikroregija je po mnogočemu zanimljiva. Povijesne okolnosti su htjele da ostane„neokrznuta“ industrijalizacijom i velikim prometnicama. Dolina je potpuno nezagađena ičista i danas je to zasigurno neporeciva komparativna pogodnost kojim se malo koji dionašeg kontinenta može podičiti.

Lasco de Kosin, u kome stolovahu knezovi kosinjski spominje se ljeta Gospodnjega 1071.g. ulistini kralja Petra Krešimira IV.


U ovom uistinu očuvanom i zanimljivom prirodnom okolišu obitava veliki broj biljnih iživotinjskih vrsta: trsovi autohtone loze, lan, drijen, pijor, vidra, čovječja ribica i mnogedruge. Valja spomenuti i to da je Car jela u planinskom predjelu Bovanu najveće velebitskostablo i najveća jela na starom kontinentu, te su u meandru rijeke Like koja vijuga poljem dosvog ponora Begovca, uhvaćeni vjerojatno najveći šarani u Europi.

Rijeka Lika

Rijeka Lika je najveća lička ponornica s dužinom od 78 km, što je svrstava po duljini toka udrugu po veličini ponornicu Europe. S približnom površinom od 1570 km ² izvire u podnožjuVelebita u južnom dijelu Ličkog polja na nadmorskoj visini od oko 600 m.

2.4. Kulturno povijesna baština

Kulturna dobra predmetnog prostora nisu naročito brojna, ali njihov poseban značaj proizlaziiz opstanka kroz učestala razaranja kojima je Lika bila izložena sve do nedavno. Posebnotragično sliku nosi povijesno graditeljstvu poznato uglavnom iz pisanih dokumenata. Nitijedna srednjovjekovna sakralna građevina nije sačuvana u izvornom obliku. TijekomDomovinskog rata teško je oštećena jedina građevina čiji korpus u cijelosti vuče porijeklo izpred turskog razdoblja. Kapela Sv. Trojstva nalazi se u razrušenom stanju, nedostupna zbogminiranosti okolnog područja. Župna crkva Sv. Križa pretrpjela je previše izmjena da bi se bezdetaljnih konzervatorskih istraživanja moglo sa sigurnošću utvrditi njen srednjovjekovniizgled. Sve preostale građevine, a samo na širem području Perušića spominje ih se osam,uglavnom su u potpunost nestale. Značajnije ruševine sa fragmentima gotičkog kamenogportala (portal je bio u cijelosti samostojeći do sredine šezdesetih godina 20. stoljeća)zatičemo još jedino kod Sv. Marka u istoimenom naselju.

Veći broj kulturnih dobara skoncentriranih na relativno malu površinu nalazima kod starogPerušića. Uzvisine na kojima se nalaze ŽC Sv. Križa, Stari Grad Perušić, agin han, župni dvor testara škola i cisterna, snažno dominiraju širom okolinom. Posebnost položaja i koncentracijadobara nadilaze lokalno značenje, te su rezultirale zaštitom starog Perušića kao kulturno-povijesnog krajolika.

Stari grad Perušić

Područje današnjeg prostora Općine Perušić, u vrijeme osnivanja župa je bilo pod župomBužane, a unutar župe Bužane bio je smješten grad Vrhovina koji se spominje u poveljihrvatskog kralja Petra Krešimira IV 1071. godine. U gradu Vrhovina svoju utvrdu izgradili suFrankopani, a 1487. godine Anž Frankopan poklonio je utvrdu braći Perušić iz tadašnjegPseta. Po njima je Vrhovina dobila svoje novo ime koje se održalo do danas. Braća Dominik iGašpar Perušić ujedno su osnivači i prvi vladari Perušića, a u vlast ga dobivaju kao feudalnikaštel. Gašpar Perušić je bio banski namjesnik. Povijesna zanimljivost vezana uz Gašpara je ipodatak da je bio jedan od potpisnika Požunskog mira kojim su brojni hrvatski velikaši i


plemići stavili svoje pečate na povelju kojom su njemačkom kralju Maksimilijanu i njegovimpotomcima osigurali pravo na ugarsko-hrvatsko prijestolje ako bi umrli bez zakonitihnasljednika.

Za turskog prodiranja Buška je župa gotovo sasvim opustjela. Ne može se dokazati da su jeTurci u većoj mjeri porobili i oplijenili, nego je narod od 1522.-1527. ostavio svoje domove ipreselio u tada sigurnije krajeve sjeverno od Kupe, a osobito u zapadnu Mađarsku, Austriju,Štajersku i Kranjsku. Pod Turcima se održalo samo nešto starosjedilaca katolika u Perušiću,dok je stanovit broj prešao na islam te kasnije dijelio i sudbinu tog stanovništva. Ubrzo nakonosvajanja Perušića 1527. godine, Malkoč-beg obnovio je utvrdu na prostoru Gradine -današnji Stari Grad Perušić.

Prema povijesnim podacima u periodu od 1575.-1576. godine Liku je naselilo oko 5000muslimanskih obitelji. Ovo je područje tromeđa tri velika imperija ( Habsburške monarhije sostacima Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva, Venecije i Osmanskog carstva ) bilo poprište stalnogratovanja. Godine 1636. graničari iz Otočca upadaju u turski Perušić i razaraju ga, ali je ubrzobio obnovljen. Bečkim ratom ( 1683-1699 ) prostor Like je oslobođen od Turaka 1689. Miromu Sremskim Karlovcima granica između Habsburške monarhije i Osmanskog carstvapomaknuta je istočnije, duž planinskog hrpta Plješevice.

Sa svojim sadašnjim nazivom Perušić se prvi puta spominje 1487. godine. Ime dobiva poprezimenu plemićke obitelji Perušić koja se na ove prostore doselila vjerojatno iza padaBosne, a pretpostavlja se da je porijeklo knezova Perušićkih iz Dalmacije.

Crkva uzvišenja Svetog Križa

Na susjednom brdu do Kule akropolski je smještena župna crkva uzvišenja sagrađena namjestu starije srednjovjekovne crkve i jedna od najljepših i najvrjednijih sakralnih objekata uLici. Riječ je o preuređenoj srednjovjekovnoj gotičkoj crkvi sa primjesama kasnobaroknog irokoko stila. Unutrašnjost crkve je nevjerojatno dojmljiva, ima devet oltara i ukupno 28elemenata interijera koji su na nacionalnom popisu pokretnih spomenika kulture.

Crkva je duga 42 metra, a pozlaćen križ sa tornja crkve prenesen je sa stare zagrebačkekatedrale koja je izgorjela u požaru 1863. godine. Njezina je posebnost činjenica da su jeTurci za svoje vladavine pretvorili u džamiju. Poslije Turaka opet postaje katoličkom crkvom,a pop Marko Mesić kao duhovni i narodni vođa oslobođenja od Turaka izabrao je Sv. Križ kaozaštitnika ove župe. Iznad crkvenih vrata u kamenu uklesan nalazi se natpis na latinskomjeziku IN HOC SIGNO VINCES, što znači U OVOM ZNAKU ĆEŠ POBIJEDITI. Ta krilaticasimbolizira pobjedu križa nad polumjesecom, odnosno kršćanstva nad islamom.

Ispod platoa crkvenog dvorišta nalaze se grobnice sa ljudskim kostima koje datiraju iz turskogvremena. Za njih se u narodnu zna ,ali pošto su pokrivene debelim slojem tvrde zemlje nisu


bile otkrivene, sve dok uslijed građevinskih radova u crkvenom dvorištu 2005. godine nijepropao zemljani sloj i otkrio masovnu grobnicu sa kostima od oko dvadesetak tijela.

Kosinjski most – kult

Kosinjski most je kameni, sedamdeset metara dugi most preko rijeke Like, spaja Gornji i

Donji Kosinj. Projektirao ga je u 19. Stoljeću projektant Milivoj Frković, a izgrađen je po uzoruna starohrvatsku gradnju mostova, tehnikom "uklinjenjem kamena". Most je i jedinstven pootvorima u lukovima koji imaju funkciju rasterećenja vodenog vala pri udaru na most, a uvodi se ocrtavaju kao pravilni krugovi.

Pisani kamen – kult

Epigrafski spomenik iz IV. stoljeća koji se nalazi u šumi Begovača, kod vrela Begovača. Nakamenoj stijeni nalazi se natpis na latinskom jeziku kojim se japodskom plemenu Ortoplinipropisuje pristup do žive vode izvora Begovača od strane plemena Parentini iz kosinjskogpodručja.

Veliki pisani kamen ima slijedeći sadržaj "EX CONVENTIONE FINIS INTER ORTHOPLINOS ET

PARENTINOS ADITUS AD AQUAM VIVAM ORTHOPLINIS D PASSUS LATUS" Prijevod: "Podogovoru granica između Ortoplina i Parentina. Pristup do žive vode Ortoplinima otvoren uširini od 500 koraka."

KLJUČNI PROBLEMI I IZAZOVI PRIRODNIH OBILJEŽJA I KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE

PRIRODNA OBILJEŽJA:

Nedovoljna valorizacija prirodne baštineKreirati programe i projekte koji će prirodnu baštinu staviti u razvojnu funkciju

KULTURNA BAŠTINA:

Zapuštena i neobnovljena kulturna baštinaNedovoljno osmišljenih programa koji bi koristili kulturnu baštinu u komercijalne

svrhePoticati obnovu kulturne baštine i staviti je u razvojnu funkciju

2.5. Zaštita okoliša

Pretpostavka svakog zahvata u prostoru jeste da se isti odvija u okvirima održivog korištenjaresursa uz omogućavanje njihovog stalnog obnavljanja bez ugrožavanja temeljnih vrijednostiprostora. Očuvanje i zaštita okoliša proizlazi zato iz nužnosti da se isti očuva u takovu stanju


koje omogućava visoki stupanj proizvodnosti i osigurava kvalitetno i zdravo okruženje za radi život lokalnog stanovništva. Prema tome, svaku transformaciju prirodnog okoliša u nekudrugu namjenu, odnosno njegova potencijalna ugroženost postojećim ili planiranimaktivnostima u prostoru, treba biti sagledana sa svih mogućih aspekata u cilju sprečavanja(potencijalnog) negativnog utjecaja. Zaštita okoliša predviđa očuvanje njegovih izvornihvrijednosti, ostvareno kroz posebnu skrb o prirodnim zajednicama na predmetnom područjui uz obaveznu primjenu racionalnog korištenja prirodnih izvora na način prihvatljiv za okoliš.

Osnovni ciljevi zaštite okoliša su:

- trajno očuvanje izvornosti, biološke raznolikosti prirodnih zajednica i očuvanje ekološkestabilnosti

- očuvanje kvaliteta žive i nežive prirode uz racionalno korištenje prirode i njenih dobara

- očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, unaprjeđenje stanjaokoliša i osiguranje boljih uvjeta života.

Zaštita okoliša postiže se praćenjem, sprečavanjem, ograničavanjem i uklanjanjemnepovoljnih utjecaja na okoliš, te poticanjem upotrebe proizvoda i korištenjem proizvodnihpostupaka najpovoljnijih za okoliš. Potrebno je imati uravnotežen odnos zaštite okoliša igospodarskog razvoja i provoditi sanaciju već ugroženih dijelova okoliša.

Planiranje gospodarenja okolišem dio je ukupnog upravljanja prostorom utvrđenog krozprostorno-planski dokument kao temeljni akt odnosa prema okolišu, kojim se iznalazenajefikasniji načini održivog korištenja prirodnih izvora i mogućnosti sagledavanja svihčimbenika koji utječu na stanje u prostoru.

Ključnim područjima djelovanja smatraju se područja koncentracije stanovništva (zonenaselja), gospodarska područja, veliki infrastrukturni objekti (autoceste, akumulacije i dr.) iprostori značajnijeg korištenja prirodnih izvora (eksploatacija mineralnih sirovina i dr.) gdjese javljaju sukobi interesa u korištenju prostora sa potrebama osiguranja njegove zaštitekroz:

- izbor i ocjenu lokacija gospodarske namjene uz uvjetovanje tehnologije i potrebnih mjerazaštite okoliša kroz procjenu utjecaja na okoliš čime se može osigurati pravilno lociranje ifunkcija bez šteta po okoliš

- modernizaciju i uvođenje sigurnosnih tehnologija na prostorima gospodarske namjene,čime će se smanjiti i eliminirati štetni utjecaji

- modernizaciju infrastrukturnih sustava i komunalnih djelatnosti prvenstveno u dijeluprometa (zagađivanje zraka, buka) i odvodnje otpadnih voda te sustavno zbrinjavanjeotpada

- provođenje mjera zaštite prirodne i kulturne baštine te očuvanje izvorne fizionomijekulturnog i prirodnog krajobraza u cjelini

- smanjenje upotrebe štetnih kemijskih sredstava u poljoprivredi, te očuvanje cjelovitosti ikvalitete poljoprivrednog zemljišta


- potrebu mjera zaštite voda, obzirom na njihov značaj za vodoopskrbu šireg područja

- osiguranje sanacije i Re kultivacije eksploatacijskih polja mineralnih sirovina (kamenolomi- gliništa).

2.5.1. Zaštita tla (poljoprivrednog i šumskog zemljišta)

Racionalno gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, unapređenjem nižih kategorija tla,privođenjem zapuštenih površina poljoprivrednoj namjeni i proizvodnji prirodne hrane uzstrogu zaštitu kvalitetnog i uređenog (melioriranog) poljoprivrednog zemljišta od svihmogućih građevina predstavlja najdjelotvorniju zaštitu tla.

Provedenim vrednovanjem zemljišta temeljem prirodnih karakteristika prostora unutarpodručja Općine Perušić, uz uvažavanje osobitosti sistemskih jedinica tla, u segmentupoljoprivrednog tla isključivo osnovne namjene, vrednuju kao:- vrijedna obradiva tla (P2) povoljne proizvodne vrijednosti s većim brojem kultura,- ostala obradiva tla (P3) niže proizvodne vrijednosti s ograničenim brojem kultura

- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ), niske proizvodne vrijednosti savelikim ograničenjima za proizvodnju i broj kultura

- gospodarske šume (Š1), kao prostori postojećih šumskih površina pogodni za uzgoj ieksploataciju šumskog fonda temeljem gospodarskih osnova,

- zaštitne šume (S2) kao šumska područja koja štite prostor od procesa erozije i drugihnegativnih utjecaja.

Prenamjena vrijednog obradivog tla u nepoljoprivredne - posebice građevinske svrhe, upravilu nije dopuštena. Dapače, postojeće zapuštene poljoprivredne površine potrebno jeprivesti poljoprivrednoj namjeni ili ih pošumiti.

Poseban značaj za zaštitu tla ima i ograničenje primjene umjetnih gnojiva i pesticida kojimijenjaju osnovne karakteristike tla i smanjuju mogućnosti proizvodnje ekološki kvalitetnehrane kao glavnog proizvodnog (poljoprivredno-stočarskog) usmjerenja ovog područja.Naime, nedostatak kvalitetnog visoko proizvodnog poljoprivrednog zemljišta na prostoru

Općine Perušić mora se nadoknaditi proizvodnjom u okviru očuvanog okoliša, što ćeomogućiti postizanje visoke kvalitete tih proizvoda.

Očuvanje prirodno-proizvodnih resursa te krajobraznih vrijednosti od nepovoljnog utjecajana okoliš, osigurano je samom primjenom prostorno-planskog dokumenta Općine tekorištenjem samo onih prostora za izgradnju određenih Planom prema utvrđenim uvjetima.Osim toga, u okviru raspolaganja prostorom na kojemu nije planirana određena aktivnostgrađenja, uvjetuje se u budućem razvojnom periodu racionalno gospodarenjepoljoprivrednim zemljištem, daljnjim unapređivanjem nižih kategorija tala, privođenjemzapuštenih površina intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji te organiziranjem strogekontrole primjene pesticida i ostalih sredstava za zaštitu bilja. Naime, u svom generalnom


opredjeljenju prema visokoj kvaliteti okoliša Općina Perušić treba težiti proizvodnjivisokokvalitetne hrane upravo kao rezultat takove očuvanosti okoliša.

Drugi prirodni resurs koji treba očuvati bilo kao gospodarski ili bio-ekološki faktor,predstavljaju šume. Naime, gospodarenje šumama na području Općine Perušić trebaprovoditi na temelju šumsko-gospodarskih osnova sa naglašenim programima zaštite i daljegrazvitka šuma i šumskog područja kao dijela prirodnog okruženja, posebno za područjeVelebita koje je stavljeno pod režim zaštite u kategoriji parka prirode. Racionalnogospodarenje šumama i njihovo očuvanje kao važnog bio-ekološkog čimbenika obuhvaćaosobito: uzgoj šuma, sanaciju degradiranih šuma te sustavno obnavljanje uništenih šuma.

Prema Programu gospodarenja, sve šume na području Općine Perušić pripadaju većimdijelom u kategoriju gospodarskih šuma, iako se područje šuma u okviru prostora parkaprirode treba tretirati kao šume posebne namjene. Pri tome treba imati na umu da se ovdjepodrazumijevaju prvenstveno opće koristi funkcije šuma, a tek u neznatnoj mjeri drvnisortimenti. Kategorije zaštitnih šuma nisu u značajnijoj mjeri prisutne na području OpćinePerušić.

Značajan faktor degradacije i oštećenja tla predstavljaju područja pojačane erozije inestabilnog terena – klizišta. Ovaj proces ugrožavanja prostora – poljoprivrednog i šumskogzemljišta posebno je prisutan na prigorskom dijelu Općine te slivnim područjima brdskihvodotoka.

2.5.2. Zaštita zraka

Područje Općine Perušić u pogledu kvalitete i čistoće zraka danas nije ugroženo djelovanjemodređenih korisnika prostora. Jedino postojeće prometnice na potezima kroz naseljapredstavljaju manje onečišćenje zraka.

Buduće očuvanje osnovnih fenomena okoliša (zraka, voda i tla) kao i sprječavanjenepovoljnih utjecaja na taj dio okoliša prilikom djelovanja čovjeka u prostoru (ineadekvatnog korištenja prostora) ostvaruje se prvenstveno primjenom planskih mjera (uokvirima namjene površina, režima i provedbenih odredbi Općine), ali i primjenom zakonskihpropisa (Zakon o zaštiti zraka od zagađenja - NN 48/95. i Uredbe NN 101/96. i 140/97.)kojima je točno određena dopustiva razina nepovoljnog utjecaja na pojedine temeljnevrijednosti okoliša. Tako se može konstatirati da je namjenskom organizacijom prostora, uokviru koje dominantni dio predstavlja korištenje prirodnih resursa kroz djelatnosti koje neugrožavaju okoliš (poljoprivredna i stočarska proizvodnja) bez koncentracije proizvodnihpogona (kao potencijalnih subjekata za ispuštanje nedozvoljenih emisija u zrak), postignutakvalitetna osnova za sprječavanje nepovoljnih utjecaja na kvalitetu zraka te je u okviruplanskih mjera osigurana zaštita kvalitete zraka. Drugi gospodarski sadržaji vezani uzintenzivni uzgoj stoke, koji mogu imati značajniji utjecaj na kvalitetu zraka (farme i sl.),


smještavaju se izvan građevinskog područja naselja na udaljenosti koja onemogućava njihovnegativni utjecaj na naseljima područja. Također i postojeća ugroženost od zagađenjaispušnim plinovima vozila na prometnicama kroz naselja smanjuje se uvođenjem režimskihograničenja prometa (težina i brzina vozila) izvedbom zelenih zaštitnih pojaseva tedislokacijom glavnih prometnica izvan naselja. U tom cilju značajno će doprinijeti novaautocesta koja će preuzeti dio teretnog prometa i time smanjiti njegov negativni utjecaj unaseljima.

2.5.3. Zaštita od buke

Dosadašnji razvoj naselja i gospodarskih djelatnosti nije rezultirao ugroženosti prostora krozpovećanu razinu buke. Eventualni vrlo ograničeni utjecaj buke može se evidentirati samo uzglavne prometne koridore te kao rezultat manjeg broja određenih djelatnosti (ugostiteljstvo,obrtničke radionice, pilane).

Zaštitu od buke kao dio ljudske djelatnosti u prostoru treba također osigurati prvenstvenoprimjenom planskih mjera (namjena prostora i ostali uvjeti iz provedbenih odredbi Općine)ali i uz značajnu primjenu Zakona o zaštiti od buke kojim se limitiraju dopuštene razine bukeu okviru određenih okruženja.

Problematika zaštite od buke potencijalno se javlja na dijelovima uz prometne koridore,gospodarska područja, te pojedine radno-proizvodne, zanatsko-servisne i ugostiteljsko-zabavne sadržaje locirane unutar naselja. Prostornim planom uređenja Općine Perušić iprostorno-planskim dokumentima nižeg reda usmjeravati će se lokacija radno-poslovnih iobrtničko-zanatskih sadržaja na rubna područja u odnosu na prostor naselja. Radi toga se, aobzirom na lokaciju pojedinih izvora negativnog utjecaja povišene razine buke udaljeno odsredišnje zone naselja ne očekuje njihov negativan utjecaj na rad i život stanovništva.Prometna buka sa glavnih prometnica rješava se premještanjem glavnih tranzitnihprometnica izvan naselja te formiranjem zelenih zaštitnih pojaseva odnosno režimskimograničenjima za smanjenje prometa. Značajnom smanjenju buke doprinosi i izgradnjaautoceste, čime će teretni i tranzitni promet izaći van područja naselja i izgradnje.

Zaštita od buke obrađuje se dokumentima prostornog uređenja niže razine (UPU, DPU).

2.5.4. Zaštita voda

Područje Općine Perušić ima poseban značaj za vodoopskrbu šireg područja, budući daakumulacije Krušćica i Kosinj opskrbljuju vodom i okolne jedinice lokalne samouprave. Raditoga zaštita voda predstavlja značajan segment u okviru ukupnog sprječavanja nepovoljnogutjecaja na okoliš. Taj značaj proizlazi ne samo iz lokalnih razvojnih potreba i interesa već izbog toga što postojeći vodni resursi predstavljaju osnove vodoopskrbe ovog i širegpodručja. Obzirom na navedeni značaj uspostavit će se vodo zaštitne zone akumulacijapostojećih izvorišta i slivnog područja čime će se osigurati potrebna zaštita tog značajnog


prirodnog resursa. Osim navedenih mjera uvjetovana je i minimalna kvaliteta vodotoka Like ipotoka Bakovac sa II. kategorijom kvalitete voda, kako bi se i na taj način osigurala i zaštitaprirodnog okoliša.

Važan segment u ukupnoj zaštiti voda čini organizirano prihvaćanje otpadnih voda sapodručja izgradnje. U tijeku je izgradnja kanalizacijske mreže u naseljima Perušić i DonjiKosinj uz prioritet na području naselja Perušić kao najveće koncentracije stanovništva igospodarskih subjekata te u okvirima zona izgradnje čije otpadne vode mogu ugrozitiakumulacije Krušćica i Kosinj. Ostala područja mogu prihvaćanje otpadnih voda riješiti putemmanjih lokalnih kanalizacijskih sustava ili izgradnjom nepropusnih sabirnih jama uz svakipojedini objekt.

2.5.5. Zaštita od voda

Općina Perušić u pogledu konfiguracije terena predstavlja prigorsko i gorsko područje snizom manjih vodotoka i potoka usječenih u udoline i polja unutar gorskog reljefa. Takvekarakteristike područja omogućavaju stvaranje bujičnih voda i poplavnih valova prilikomvećih i intenzivnijih kišnih perioda. Zaštita od voda ostvaruje se prvenstveno regulacijomvodotoka Like i potoka Bakovac kroz izgradnju nove akumulacije Kosinj. Osim ovog glavnogzahvata treba putem pregrada na brdskim potocima smanjiti njihov negativan utjecaj naeroziju brdskog područja.

2.5.6. Zaštita prirodnih vrijednosti i kulturnih dobara

Planom je utvrđeno prirodno područje na kojem treba osigurati očuvanje kvalitete prostorasa zaštićenim prirodnim vrijednostima, u rangu parka prirode (Velebit) na kojem trebaonemogućiti bilo kakove nepovoljne utjecaje na okoliš. Radi toga treba sa posebnompažnjom i planski prići daljnjoj realizaciji izletničko-rekreacijskih i turističkih punktova unutartog područja (izletišta, šumarske i planinarske kućice i sl.). Drugo područje od interesa saspekta prirodnih vrijednosti predstavljaju geomorfološki spomenici prirode – spilje i pećinekoje kroz primjereno uređenje treba približiti potencijalnim posjetiteljima. Osim navedenihzaštićenih dijelova prirodnog okoliša na prostoru Općine Perušić posebnu pažnju trebaposvetiti i očuvanju kulturnog, kultiviranog i prirodnog krajobraza na području Perušića,Lipovog polja i Kosinjskog Bakovca. Takovi režimi zaštite tog segmenta prirodnog okolišapostići će se prvenstveno kroz zoniranje izgradnje koja je koncentrirana gotovo samo uzpodručja naselja.

Sprječavanje nepovoljnog utjecaja na okoliš obuhvaća i dijelove spomeničke kulturnebaštine-kulturnih dobara, vezano uz osiguranje njezinog primjerenog korištenja i upravljanjate zaštite od eventualnog oštećenja ili devastacije posebno na zaštićenim registriranimgrađevinama i arheološkim lokalitetima, što se prvenstveno osigurava primjenom ovog Planai njegovih odredbi te drugih zakona koji reguliraju zaštitu i čuvanje i kulturnih dobara.


KLJUČNI PROBLEMI I IZAZOVI U ZAŠTITI OKOLIŠA:

Smanjiti eroziju na brdskim područjimaPoboljšati zaštitu vode – kanalizacijski sustavTemeljno zaštititi prirodna i kulturna dobra

2.6. Komunalna infrastruktura i energetika

Pod infrastrukturom se podrazumijevaju građevine, instalacije, uređaji i vodovi. Površine za infrastrukturu razgraničuju se određivanjem granica:- površina predviđenih za infrastrukturne koridore i- površina predviđenih za infrastrukturne građevine.

Površine za infrastrukturu razgraničuju se na:I. površine za građevine prometa i građevine veza,

II. površine za građevine vodno gospodarskog sustava, vodo zahvat i prijenos vode,akumulacija, vodocrpilište akumulacija za hidroelektranu, akumulacija za industriju, teodvodnju oborinskih i otpadnih voda, uređaj za pročišćavanje i ispust sustava zamelioracijsku odvodnju i navodnjavanje iIII. površine za energetske građevine za proizvodnju, transformaciju i prijenos.

2.6.1. Vodoopskrba

Procjena potreba vode na cijelom području izvršena je na osnovu specifične potrošnje vodeza stanovništvo, poljoprivredu (zalijevanje vrtova) krupnu i sitnu stoku i potrošnju u privredi.Potrošnja vode je određena sa normom ukupne potrošnje vode koja je usvojena:- Za naselja qs = 200 l/st/dan

Specifična potrošnja vode je u granicama koje su u skladu sa svjetskim normativima. OpćinaPerušić je u prstenu vodoopskrbe iz kojih se u potpunosti zadovoljava potreba za vodom.

Područje Like raspolaže značajnim vodnim potencijalom. Na tom se području uz najznačajnijevodotoke Liku i Gacku nalazi niz pritoka i izvorišta različitog kapaciteta. Dosadašnjaistraživanja vodoprivredne problematike na području Općine Perušić vezana su isključivo zarješavanje problematike vodoopskrbe naselja (neriješena je vodoopskrba za Gornji Kosinj,Kosinjski Vakovac i Perušić-Kosa). Za područje Općine Perušić izrađeno je nekoliko elaboratakoji tretiraju ovu problematiku. Temeljem ovih studija izrađena je i izvedbena tehničkadokumentacija. Najznačajniji elaborati koji obrađuju ovu problematiku za područje OpćinePerušić su:- Vodoprivredna osnova slivova Like i Gacke – Elektroprojekt, Zagreb, 1971 god.- Grupni vodovod Perušić – Studija IPZ – Zagreb, 1978.


- Grupni vodovod Perušić I etapa – glavni projekt, OVP Rijeka, 1979. god Rijeka projekt,Rijeka.

- Grupni vodovod Perušić – Lički Osik - II etapa, Rijeka projekt ,1982. god.

Osnovni cilj razvojnog programa vodoopskrbe Općine je da svaki stanovnik bude opskrbljendovoljnom količinom zdrave i pitke vode i da se udovolje sve gospodarstvene potrebe.Analizirajući današnje stanje vodoopskrbe u Općini, možemo ustvrditi da ono nije upotpunosti zadovoljavajuće.

Vodoopskrbni sustav Grada Gospića i Općine Perušić čini jedinstvenu cjelinu čije su osnovnekarakteristike: veliki broj vodozahvata (ukupno 9) s velikim oscilacijama u izdašnosti, veliko

područje s malo stanovnika (1.347,33 km2, 15.383 stanovnika), velika duljina vodovodnemreže (preko 450 km). Počeci vodoopskrbe sežu na kraj 19. stoljeća – prvi vodovod pušten jeu pogon 1894. godine povezujući izvorište Košna voda u Brušanima s naseljem Gospić.Ukupno gledajući, postojeći vodoopskrbni sustav (9 izvora minimalne izdašnosti Qmin =

80,08 l/s), 7 crpnih stanica, 9 vodosprema zapremine 3.700 m3 i s oko 450 km duljinevodovodnih cijevi), mogao bi se podijeliti na četiri sustava.

Postojeće stanje vodoopskrbe karakteriziraju parcijalni podsustavi. Na području GradaGospića u funkciji su četiri vodoopskrbna podsustava. Za Općinu Perušić je važan podsustav:

Podsustav Pazarište – Perušić – Lički Osik – Gospić

U sustavu vodovoda Pazarište – Perušić - Lički Osik - Gospić nalazi se pet izvora (Odraminimalne ispod 1 l/s, Domićuša i Muharov jarak koji kod ekstremnih suša presuše, te Ričinasa 6 l/s i Pećina s 1 l/s. Njihove su izdašnosti zimi vjerojatno iznad 100 l/s, ali te podatke jevrlo teško izmjeriti, a za njihove minimalne kapacitete vrijedi isto što i za izvor Vrbas.

U sustavu se nalaze 4 vodospreme zapremine 1.150 m3, od čega su u uporabi 3 manje

(200+200+250 m3), te 4 manje crpne stanice na rubnim dijelovima sustava od čega tri imajusvoje spremnike od 80 m3 svaka.

Radi zaštite postojeće i planirane akumulacije (Krušćica i Kosinj) uspostavlja se vodo zaštitnazona s veličinom zaštitnog pojasa sa 100 m od najviše razine vode u akumulaciji. Uz svenavedene vodotoke i akumulaciju Krušćica planiran je slobodan prostor koji će služiti zaodržavanje vodotoka i na kojima će se utvrditi javno vodno dobro i vodno dobro.

2.6.2. Odvodnja otpadnih voda

Tokom posljednjih desetljeća problematika zaštite i unaprjeđenja čovjekove okoline postalaje izuzetno aktualna u čitavom svijetu pa tako i u Općini Perušić. Ubrzani i neprekidni procesindustrijalizacije podrazumijeva i stalni porast korištenja vode u domaćinstvu i industriji, ausporedno sa time javlja se i problem odvođenja otpadnih voda iz naselja. Za sigurnouklanjanje sanitarnih, otpadnih voda i materija u urbanoj sredini najbolji način je putemizgradnje kanalizacijske mreže i uređaja za njihovo prečišćavanje.


Odvodnja otpadnih voda provodi se putem sustava javne kanalizacije usmjerenog na dvalokalna uređaja: uređaj “Perušić” za naselja Kvarte, Perušić i Prvan Selo te uređaj “DonjiKosinj” za naselja Kosinj, Vukelići i područje “Kosinj Most”. Rješavanje sustava javnekanalizacije uvjetuje se prioritetno za naselja Perušić i Donji Kosinj, dok će ostala naseljaizgradnju kanalizacijskog sustava rješavati kroz duži vremenski period. Za preostala manjanaselja određena je izgradnja odgovarajućih nepropusnih lokalnih uređaja. U preostalimnaseljima izvode se individualni – pojedinačni uređaji za prikupljanje otpadnih voda (sabirnejame) locirani uz svaki pojedini zgradu odnosno građevinu.

Oborinske vode iz stambenih naselja, zona gospodarske namjene i s prometnih površinasakupljaju se u sustav javne kanalizacije i odvode se prema uređajima za čišćenje odnosnoispuštaju u lokalne vodotoke. U manjim naseljima veličine ispod 500 stanovnika, oborinskaodvodnja rješava se cestovnim jarcima povezanim s lokalnim vodotocima.

Upuštanje industrijskih i tehnoloških otpadnih voda u sustav javne kanalizacije uvjetuje senjihovom pred obradom na mjestu nastanka do razine kućne otpadne vode.

2.6.3. Energetski sustav

Područje Općine Perušić sa svojim naseljima uključeno je u energetski – elektroopskrbnisustav države preko transformatorskog i rasklopnog postrojenja TS 35/10 kV u Perušiću. Ovoglavno lokalno elektroopskrbno postrojenje uključeno je u elektroopskrbni sustav preko 35kV dalekovoda koji TS 35/10 kV Perušić povezuje sa TS 110/35 kV Gospić.

Preko TS 35/10 kV u Perušiću provodi se daljnja distribucija električne energije unutarpodručja Općine na naponskoj razini 10 kV (dalekovodi 10 kV i transformatorske stanice10/0,4 kV). Međutim, osim opisanog sustava koji predstavlja osnovu za energetsku –elektroopskrbnu podlogu koja zadovoljava potrebe Općine Perušić za ovom vrstom energije,područjem Općine prolazi u tranzitu nekoliko značajnih elektroopskrbnih koridora višerazine, koji predstavljaju dio ukupnog elektroprijenosnog sustava države. Tako središnjimdijelom područja Općine Perušić prolaze trase 400 kV dalekovoda TS Meline – RHE Velebit(prije RHE Obrovac) i 220 kV dalekovoda RP Brinje – TS Konjsko, te 110 kV dalekovoda TSOtočac – TS Lički Osik i HE Sklope – TS Lički Osik.

Postojeći i planirani kapaciteti za proizvodnju električne energije

Na području Općine Perušić za proizvodnju električne energije isključivo se koristi i ubudućnosti se planira koristiti hidroenergija. Najznačajniji vodotok je rijeka Lika, a preko ovogpodručja prolazi i tunel kojim su spojene rijeke Lika i Gacka. Od elektrana izgrađena i upogonu je HE Sklope, a prema postojećem planu izgradnje novih proizvodnih objekata HEP-au pogon bi trebala ući HE Kosinj, dok bi HE Sklope trebala prestati s radom.


HE Sklope

HE Sklope je u pogonu od 1970. godine. Elektrana je smještena na brani Sklope na jezeruKruščica, korisnog volumena 139 milijuna m3.

Prosječna godišnja proizvodnja HE Sklope iznosi oko 81.4 GWh. Elektrana je spojena naelektroenergetski sustav preko dalekovoda 110 kV HE Sklope – TS Lički Osik, a povezana je i

10 kV dalekovodom s TS 35/10 kV Perušić koji služi za rezervno napajanje u slučaju remontaili poremećaja u pogonu.

HE Kosinj

Na području Općine Perušić planira se izgradnja HE Kosinj koja bi trebala ući u pogon tijekomplanskog perioda do 2015. godine (plan nije ostvaren, ali je u pripremi). Akumulacijsko jezeroKosinj predviđeno je nizvodno od akumulacijskog jezera Kruščica, ali tako da oba jezera čine

jedinstvenu akumulaciju korisnog volumena 535.5 milijuna m3. Izgradnjom brane Kosinj narijeci Lici, brane na sedlu, brane Bakovac na potoku Bakovac te injekcijske zavjese formirat ćese akumulacijsko jezero Kosinj. Važno je napomenuti da će izgradnjom akumulacije Kosinjpribranska HE Sklope prestaje s radom i bit će potopljena.

Izgradnjom akumulacije i HE Kosinj srednja godišnja proizvodnja u HE Kosinj iznosit će 76.3GWh. Na prvi pogled možda izgleda čudno što će HE Kosinj imati manju godišnju proizvodnjuod postojeće HE Sklope (koja će izgradnjom akumulacije Kosinj bit potopljena), ali je zapravocilj cijelog projekta povećanje proizvodnje HE Senj, s obzirom da se radi o jedinstvenom hidroenergetskom potencijalu. Naime, izgradnjom akumulacije Kosinj prosječna godišnjaproizvodnja HE Senj povećava se sa sadašnjih 982.1 GWh na 1.413.6 GWh.

KLJUČNI PROBLEMI I IZAZOVI U KOMUNALNOJ INFRASTRUKTURI I ENERGETICI:

KOMUNALNA INFRASTRUKTURA:Izgradnja kvalitetnijeg kanalizacijskog sustava

Omogućiti okolnim mjestima spajanje na glavni kanalizacijski sustavPoboljšati sustav odvodnje i pročišćavanja

Izgradnja vodovoda za sva naseljaSanirati i poboljšati sustav zbrinjavanja komunalnog otpada

ENERGETIKA:

Poticati energetsku učinkovitostPoticati OIEPovećati korištenje i razvijati hidroenergijuPonovno pokrenuti i aktualizirati izgradnju HE Kosinj


2.7. Prometni infrastrukturni sustav

2.7.1. Cestovni promet

Opće karakteristike reljefa i položaja Općine Perušić unutar šire ličke regije imali su svogodraza i na njezin prometni sustav. Također i prostorne karakteristike same Općine te njezinaizduženost u pravcu istok-zapad (dužina oko 36 km) te relativno malena dubina prostora usmjeru sjever-jug na njezinom središnjem dijelu (12 do 14,5 km) utjecali su na položaj glavnihprometnih pravaca. U okvirima svog prometnog i geopolitičkog položaja Općina Perušićnalazi se na trasi današnjeg najznačajnijeg prometnog pravca kroz ovo područje, državneceste D-50, koja prostor Općine povezuje sa okolnim većim središtima subregionalnog iregionalnog značaja (Gospić – županijski centar, Grad Otočac, Grad Karlovac, Grad Rijeka idr.). Upravo uz taj najznačajniji prometni koridor došlo je do najvećeg razvitka naseljagospodarskih funkcija i velike infrastrukture koja prati pružanje tog koridora u pravcu sjever-jug.

Osim državne ceste koja predstavlja glavnu vezu područja Općine u pravcu sjever-jug, čitavniz županijskih cesta omogućava komunikaciju unutar prostora Općine u pravcu istok-zapad,kao i povezuje taj prostor sa okolnim područjima koja graniče sa istočnim odnosno zapadnimdijelovima Općine. Glavni pravci županijskih cesta prate na zapadnom dijelu područja Općinekonfiguracijski i reljefno pogodnija područja pa se njihove trase kreću u dolinama Lipovogpolja odnosno područjem Kosinjskog Bakovca. Tako se tim udolinama u pravcu zapadapodručje Općine povezuje preko županijskih cesta Ž 5146, Ž 5152 i Ž 5153. Navedeni pravcipredstavljaju vrlo značajne veze kako prema drugim središtima okolnih gradova (Otočac iSenj) tako i prema turističkom području uz jadransku obalu. Unatoč njihovom današnjemgrađevinskom i prometno-tehničko lošem stanju one predstavljaju vrlo značajne vezepodručja Općine prema razvojnim turističkim područjima uz obalu, odnosno otvaraju pristupsa tog priobalnog prostora prema prirodno najljepšim dijelovima Općine Perušić.

Osim navedenih županijskih cesta južnim dijelom Općine prolazi također kraći dio traseznačajne prometnice - županijske ceste Ž 5154, koja od Perušića preko Klanca i DonjegPazarišta povezuje Perušić sa morskom obalom kod Jablanca, te otvara dalje vezu u pravcuotoka Raba (trajektni prijelaz). Na istočnom dijelu prostora Općine Perušić odvojakžupanijske ceste kod naselja Perušić sa državne ceste D-50 (županijska cesta Ž 5155)omogućava pristup u istočne rubne dijelove Općine, odnosno kroz planirano produženjeosigurava vezu općine prema Čanku i prostoru susjedne općine Plitvička jezera.

Daljnja distribucija prometa nižeg značaja unutar područja Općine kao i ostvarivanjemeđusobne veze pojedinih naselja odnosno njihovog povezivanja prema prometnicamavišeg ranga (županijske ceste) realizira se čitavim nizom lokalnih cesta.


Čitav sustav uglavnom zadovoljava prometne potrebe s time da bi bilo nužno ostvaritikvalitetniju prometnu vezu prema morskoj obali i turističkim područjima, te na taj načinuključiti područje Općine Perušić i u to gospodarsko – razvojno područje Republike Hrvatske.

Temeljem utvrđenih potreba Općine Perušić za kvalitetnijim povezivanjem sa drugimpodručjima Hrvatske, definiran je prometni sustav Općine odnosno predloženi su zahvati uokviru postojećeg prometnog sustava, koji će omogućiti kvalitetan demografski i gospodarskirazvitak razmatranog područja.

U skladu s dokumentima državne i županijske razine predviđa se realizacija dijela jadranskeautoceste (Zagreb – Split) i na području Općine Perušić, istočno od postojeće državne cesteC-50 na prosječnoj udaljenosti od 2,5 do 3,5 km. Njezin koridor utvrđen je temeljemizrađenih projektnih studija i predstavlja rezervirani prostor u okviru kojega će se realiziratiizgradnja nove autoceste. Širina rezerviranog koridora za prolaz autoceste iznosi 2 x 150 m, asam koridor prostorom Općine prolazi u dužini od oko 12 km.

Prostornim planom Općine predviđeno je da se za potrebe ovog i okolnog područja osigurapovezivanje lokalne prometne mreže na autocestu preko prometnog čvorišta sa više razinauz lokalitet Konjsko brdo. Takvim položajem autoceste u prostoru Općine omogućen jedirektan pristup prometa u blizinu glavnog naselja i Općinskog središta – naselja Perušić,odnosno njegovo usmjeravanje na zapadni pravac prema obali i istočni u pravcu općinePlitvička jezera.

Lokacijom jadranske autoceste na području Općine Perušić (Općina ima izlaz a autoceste) teizgradnjom prometnog čvorišta značajno se poboljšalo povezivanje prostora Općine sadrugim područjima Hrvatske i Europe smanjila današnja prometna izoliranost. Osim toga ovajvažan prometni pravac imat će pozitivnog utjecaja na demografsku i gospodarsku situaciju tei kroz prateće sadržaje autoceste (benzinska pumpa, servisi za potrebe prometa,ugostiteljsko-turistički sadržaj – motel, pomoć na cesti, službe održavanja i dr.) dati doprinosopćem gospodarskom razvitku.

Na području Općine Perušić je identificirano 268.462 metra nerazvrstanih cesta od kojih jedio potrebno rekonstruirati odnosno izgraditi.

2.7.2. Željeznički promet

Općina Perušić prema svom položaju u prostoru Republike Hrvatske nalazi se i na jedinomželjezničkom prometnom pravcu koji predstavlja vezu središnje Hrvatske, ličke regije iDalmacije. Naime, unutar razvojno najaktivnijeg područja Općine (prometno-razvojni koridoru kojem se nalazi i središnje naselje Općine te glavni gospodarski subjekti) prolazi trasapostojeće željezničke pruge – magistralne pomoćne pruge br. 11 koja povezuje Zagreb kaosredište Republike sa ličkom regijom i središnjom točkom Dalmacije – gradom Splitom).


Kategorizacija ove pruge u magistralnu pomoćnu prugu jasno ukazuje na njezine prometnekvalitete i mogućnosti vezano uz građevinske i prometno-tehničke elemente, nosivost,brzinu, kapacitet i propusnu moć. Prema svojim karakteristikama ova pruga više zadovoljavalokalni nego magistralni promet na jednom od tri glavna željezničko-prometna pravca

Republike Hrvatske. Današnji koridor željezničke pruge ostvaruje križanja u jednoj razini sadržavnom cestom D-50 što predstavlja značajnu opasnost za odvijanje prometa. Na područjusredišnjeg naselja Općine – naselja Perušić izgrađeno je kolodvorsko postrojenje prekokojega se djelomično opslužuje i postojeća industrija dok je na području naselja Studenciizvedeno samo željezničko stajalište.

Planirana je nova trase dvokolosječne željezničke pruge velike brzine na pravcu Zagreb –

Dalmacija čija trasa prolazi zapadnim dijelom područja Općine. Prilikom realizacije nove trasepruge velikih brzina treba predvidjeti i stajalište za područje Perušića na prostoru Malogpolja odnosno osigurati odvojak sa te pruge za potrebe gospodarskih sadržaja i industrijskezone u Perušiću.

Sigurno je da će kvalitetna željeznička infrastruktura (a posebno u drugoj fazi prilikomizvedbe brze željeznice) imati značajan kvalitetni doprinos daljnjem razvitku Općine.

2.7.3. Javni promet

Osim naprijed opisanog prometnog sustava vezano uz cestovnu i željezničku infrastrukturu,postoji unutar Općine organizirani javni promet putnika i roba. Javni promet oslanja se nainfrastrukturu željeznice, te organizaciju lokalnog i regionalnog autobusnog prometa. Javniželjeznički promet ostvaruje vezu sa predmetnim područjem Općine putem željezničkogstajališta u Studencima i željezničkog terminala – kolodvora u naselju Perušić.

Relativan nizak prometni standard današnjih prometnih usluga u okviru željezničkeinfrastrukture rezultira relativno ograničenim brojem prevezenih putnika, te u tom smisluželjeznica ne predstavlja značajan dio javnog prometnog sustava.

Javni promet u okvirima cestovne mreže odvija se preko regionalnih autobusnih linija kojeprometuju na području Općine Perušić, te imaju dodirnu točku u naselju Perušić. Ovaj načinjavnog prometa (u regionalnim relacijama) daleko je značajniji za stanovništvo Općine uodnosu na željeznički promet, kako radi brzine prijevoza tako i radi broja uspostavljenih linijakoje prolaze Perušićem. Današnji nedostatak predstavlja nepostojanje kvalitetnijeg prostoraza prihvat i otpremu putnika (autobusni terminal). Lokalni javni autobusni promet nijezadovoljavajući u broju veza koji se uspostavlja između Perušića, kao općinskog središta iGospića kao županijskog središta i mjesta gdje je koncentriran veći broj sadržajasvakodnevno potrebnih stanovništvu Općine Perušić (upravne, prosvjetne i zdravstvenefunkcije, radna mjesta i dr.). Slaba frekvencija linija lokalnog javnog autobusnog prometaposebno je izražena na udaljenijem području Gornjeg i Donjeg Kosinja.


Izgradnjom novih prometnih pravaca – autoceste i brze željeznice doći će do značajnogpoboljšanja brzine, frekvencije i standarda javnog prijevoza na dužim regionalnim relacijama.Međutim, unutar općinskog područja treba uspostaviti kvalitetnu prometnu vezu izmeđuudaljenih manjih naselja sa općinskim i županijskim središtem kako bi se kroz višekratnudnevnu povezanost na toj relaciji omogućilo stanovništvu korištenje onih sadržaja nužnih zasvakodnevni život, koji su locirani izvan područja njihovog naselja.

KLJUČNI PROBLEMI U PROMETNOJ INFRASTRUKTURI

Bolje povezati lokalna područja cestovnom infrastrukturomUnaprijediti i poboljšati javni prijevoz

Izgraditi i aktualizirati željeznički prijevoz

2.8. Gospodarstvo

Na području Općine Perušić djeluju trgovačka društva, obrti i zadruge. Sa sjedištem u OpćiniPerušić prema podacima FINA-e i Obrtnog registra iz 2015. godine, posluje 16 trgovačkihdruštva, 2 zadruge od čega jedna nije aktivna te 36 aktivnih obrta i jedan u obustavi. Ističemoda ne postoji niti jedno poduzeće koje se može smatrati srednjim poduzećem već svi spadajuu kategoriju malih poduzeća. Prema definiciji malih i srednjih poduzeća GBER-a, pod malimpoduzećem se smatraju sva ona poduzeća koja ostvaruju do 10 milijuna Eura prihoda,zapošljavaju do 50 djelatnika i imaju zbroj bilance do 10 milijuna Eura. Mikro poduzeća su svaona poduzeća koja ostvaruju prihod do 2 milijuna Eura, zapošljavaju do 10 zaposlenika iimaju zbroj bilance do 2 milijuna Eura. Današnja Općina Perušić, premda s malobrojnimstanovništvom ima mnogobrojne mogućnosti po pitanju razvoja gospodarstva u svimnjegovim smjerovima.

2.8.1 Financijski rezultati poslovanja poduzetnika sa sjedištem u Općini Perušić

U svrhu analiziranja rezultata poslovanja poduzetnika u Općini Perušić zatraženi su i dobivenipodaci od Hrvatske gospodarske komore. Ne obuhvaćaju poslovanje obrtnika i slobodnihzanimanja jer oni nemaju obvezu objavljivati podatke o poslovanju. Prosječan prihod posubjektu (trgovačka društva) u Općini Perušić je 1.104.675 HRK, prosječna ostvarena dobitpo subjektu iznosi 44.672 HRK, a prosječan broj zaposlenih u 2013. godini po subjektu je 3osobe.

Pregled ostvarenja ekonomskih pokazatelja Općine Perušić je analiziran za period od 2007.do 2013. godine. Razmatralo se ukupne prihode, rashode i zaposlene kao tri najznačajnijaekonomska pokazatelja. Ovaj period je uzet u obzir kako bi se utvrdilo koliko je recesijskorazdoblje utjecalo na ekonomske pokazatelje poduzeća te da li dolazi do oporavka.


Sukladno analiziranim podacima gospodarstvo Perušića ima značajan pad u 2008. godini uodnosu na prijašnju godinu. U 2009. godini dolazi do laganog porasta da bi opet došlo dopada u 2010., a godinu poslije, 2011. dolazi do blagog oporavka i porasta gospodarstva. U2012. godini opet dolazi do pada u gospodarstvu i taj se pad nastavlja i u 2013. godini gdje suposlovni rezultati najniži u promatranom razdoblju.

Graf 8: Pokazatelji kretanja gospodarstva Općine Perušić u razdoblju 2007.-2013.

40000000 PrihodiRashodiBroj zaposlenih

30000000

20000000

10000000

99 58 85 52 78 57 540

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

Izvor: HKG, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.

U sljedećem grafu razmatramo poslovne rezultate poduzeća u Općini Perušić u razdoblju od 2007. godine do 2013. godine uključujući kriterij djelatnosti.


Graf 9: Poslovni rezultati poduzeća u Općini Perušić od 2007. do 2013. godine po djelatnostima

40000000

35000000

30000000

25000000

20000000

15000000

10000000

5000000

0

zapo

slen

ih

zapo

slen

ih

zapo

slen

ih

zapo

slen

ih

zapo

slen

ih

zapo

slen

ih

zapo

slen

ih

Prih

od

Ras

hod

Prih

odR

asho

d

Prih

odR

asho

d

Prih

odR

asho

d

Prih

odR

asho

d

Prih

odR

asho

d

Prih

od

Ras

hod

Bro

j

Bro

j

Bro

j

Bro

j

Bro

j

Bro

j

Bro

j

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013

OST ALE DRUŠT VENE SOCIJALNE I OSOBNE USLUŽNE DJELAT NOST I POSLOVANJE NEKRET NINAMA, IZNAJMLJIVANJE I POSLOVNE USLUGE ADMINIST RAT IVNE I POMOĆNE USLUŽNE DJELAT NOST I INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE DJELAT NOST I PRUŽANJA SMJEŠT AJA T E PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE PRIJEVOZ I SKLADIŠT ENJE T RGOVINA NA VELIKO I NA MALO; POPRAVAK MOT ORNIH VOZILA I MOT OCIKALA GRAĐEVINARST VO OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OT PADNIH VODA, GOSPODARENJE OT PADOM T E DJELAT NOST I SANACIJE OKOLIŠA

PRERAĐIVAČKA INDUST RIJA POLJOPRIVREDA, ŠUMARST VO I RIBARST VO


Sukladno grafikonu vidljivo je da djelatnost trgovine na veliko i malo, popravak motornihvozila i motocikala dominira u Općini Perušić i to kroz sve godine promatranja. Sljedećedominantne djelatnosti jesu građevinarstvo i opskrba vodom: uklanjanje otpadnih voda,gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, koje rastu nakon 2008. godine, no umalom postotku u odnosu na djelatnost trgovine. Djelatnost pružanja smještaja te pripreme iusluživanja hrane se uvelike smanjuje u 2008. godini te kroz sljedeće godine ostaje u malompostotku. Također prerađivačka industrija se postepeno sa godinama smanjuje u udjelu ugospodarstvu. Osnovni pokazatelji poslovanja poduzetnika Općine Perušić napravljeni sutemeljem podataka o broju poduzeća i zaposlenih, ukupnim prihodima, dobiti odnosnogubitku prije oporezivanja i visini investicija i to usporedo za dvije posljednje godine za kojesu dostupni podaci, 2012. i 2013. godinu. Izračunati su indeksi te je isto napravljeno za Ličko-senjsku županiju da se vidi da li je trend isti u Perušiću i županiji. Isto tako, izračunati su udjeliPerušićkih poduzetnika u odnosu na sve poduzetnike u LSŽ-u. Podaci su prikazani u sljedećojtablici.

Tablica 4. Osnovni pokazatelji Općine Perušić usporedno s LSŽ-om za 2012. i 2013. godinuPokazatelji 2012 2013 Indeks 2012 LSŽ 2013 LSŽ Indeks Udio u LSŽ u

2013. u %Broj poduzeća 14 16 1,14 544 580 1,07 0,03Broj 57 54 0,95 3942 3347 0,85 0,02zaposlenih


Ukupni 21,39 17,67 0,83 1507,18 1449,02 0,96 0,01prihodi (u mil.HRK)Dobit prije 1,03 0,88 0,85 107,02 75,68 0,71 0,01oporezivanja(u mil. HRK)Gubitak prije 0,12 0,21 1,75 77,03 46,11 0,60 0,005oporezivanja(u mil. HRK)Investicije (u 0,01 0 0 218,1 214,08 0,98 0mil.HRK)Izvor: HKG, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.

Iz gornje je tablice vidljivo kako su podaci u 2013. godini uglavnom lošiji u odnosu na 2012.godinu u Općini i u županiji. Došlo je do smanjena broja zaposlenih, ukupnih prihoda, dobitiprije oporezivanja i investicija. Investicije su u Općini na nuli, nema investicija, dok su užupaniji investicije nešto niže u 2013. godini ali postojane. Unatoč lošim rezultatima došlo jedo povećanja broja poduzeća u Općini i u županiji. Vidljivo je kako je udio Perušića iznimnomalen u LSŽ. U sljedećoj tablici dan je prikaz djelatnosti po izabranim pokazateljima.

Tablica 5. Pokazatelji po djelatnostima u 2013. godiniUkupni Udio u Broj Udio u Broj Udio uprihod ukupnom poduzetnika ukupnom zaposlenih broju

prihodu broju zaposlenihOpćine poduzetnika Općine

OpćinePrerađivačka 84.514 0,48% 3 18,75% 1 1,85%industrijaOpskrba vodom, 2.281.811 12,91% 1 6,25% 13 24,07%uklanjanje otpadnihvoda, gospodarenjeotpadom tedjelatnost sanacijeokolišaGrađevinarstvo 4.082.674 23,10% 2 12,50% 7 12,96%Trgovina na veliko i 10.206.995 57,75% 7 43,75% 28 51,85%malo, popravakmotornih vozila imotocikalaPrijevoz i 372.625 2,11% 1 6,25% 2 3,70%skladištenjeDjelatnost pružanja 576.346 3,26% 1 6,25% 2 3,70%smještaja tepripreme iusluživanja hraneInformacije i 69.845 0,40% 1 6,25% 1 1,85%komunikacijeIzvor: HKG, podaci obrađeni i filtrirani od strane Sensum d.o.o.

Ukupno sedam djelatnosti ostvaruje 100% prihoda. Najveće ukupne prihode ostvarujetrgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala (57,75%), slijedi djelatnostgrađevinarstva (23,10%), a potom djelatnost opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda,


gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša (12,91%). Najveći broj zaposlenih je utrgovini (51,85%), zatim u gospodarenju vodom (24,07%) te u građevinarstvu (12,96%). Ugrafikonu ispod prikazan je udio pojedinih djelatnosti u ukupnom broju tvrtki u OpćiniPerušić.

Graf 10. Broj tvrtki u Općini Perušić po djelatnostima u 2013. godini

6,25%6,25%

6,25% 18,75%

6,25%

12,50%43,75%

Prerađivačka industrija

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom tedjelatnost sanacije okoliša Građevinarstvo

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala


Sukladno grafu iznad vidljivo je da se najveći broj tvrtki svrstava u djelatnost trgovina naveliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala. Udio zaposlenih u svakoj od djelatnostiprikazuje se u sljedećem grafu.


Graf 11. Broj zaposlenih u Općini Perušić po djelatnostima u 2013. godini

1 1

2 2

13

28


7

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša Građevinarstvo


Prijevoz i skladištenje


Najveći broj zaposlenih je u djelatnosti trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila imotocikala i čini 51,85% ukupno zaposlenih u poduzećima. Slijedi djelatnost opskrba vodom,uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša kojazapošljava 24,07% ukupno zaposlenih u poduzećima. Građevinarstvo zapošljava dodatnih12,96% i ostalih 11,12% su zaposleni u preostalim djelatnostima.

Graf 12 pokazuje kako udio ukupnih prihoda prevladava na strani trgovine i čini 57,75%ukupnih prihoda Općine. Slijedi djelatnost građevinarstva 23,10%, a potom djelatnostopskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacijeokoliša 12,91%. Te tri djelatnosti čine 94% ukupnog prihoda Općine.

Graf 12. Struktura ukupnog prihoda po djelatnostima u 2013. godini

2,11% 3,26% 0,40% 0,48% 12,91%

23,10%

57,75%


Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

Građevinarstvo



Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Informacije i komunikacije


43

PROGRAM UKUPNOG RAZVOJA OPĆINE PERUŠIĆ 2015-2020

U grafu ispod prikazana je ukupna dobit koju su ostvarila poduzeća, prema djelatnostima.Vidljivo je da unatoč ranijim podacima prednjači djelatnost građevinarstva sa 65,04% uukupnoj dobiti. Slijedi djelatnost trgovine sa 16,07%, te djelatnost opskrba vodom,uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša sa 13,37% uukupnom prihodu.

Graf 13. Ostvarenje dobiti poduzeća prema djelatnostima u 2013. godini

0,55% 4,73%0,20%0,05% 13,37%

16,07%

65,04% Prerađivačka industrija

Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša

Građevinarstvo



Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Informacije i komunikacije


Poduzeća Općine Perušić orijentirana su samo na domaće tržište, pošto nema nikakvihpodataka na izvoz na strana tržišta. Prihodi od prodaje u inozemstvu iznose nula kn.

2.8.2. Obrtništvo

Obrtništvo je analizirano sa aspekta djelatnosti jer financijski podaci nisu dostupni zaposlovanje obrtnika.

Tablica 6. Broj aktivnih obrta sa sjedištem u Općini Perušić u 2015. godiniNaziv Broj aktivnih na dan

2.7.2015.Proizvodni obrti 4Uslužni obrti 9Ugostitelji 10Prijevoz 6Građevina 5Frizeri 2Ukupno 36Izvor: Središnji obrtni registar RH


Obrtništvo predvode ugostiteljske djelatnosti, slijede razni uslužni objekti, usluge prijevoza tegrađevina. U grafikonu ispod vidljiva je struktura obrtništva prema djelatnostima izražena upostocima.

Graf 14. Struktura obrtništva na području Općine Perušić

5%11%

14%

25%17%

28%

Proizvodni obrti Uslužni obrti Ugostitelji Prijevoz Građevina Frizeri

Izvor: Središnji obrtni registar RH

Gospodarske zone

Naselje Perušić smješteno je u neposrednoj blizini čvorišta Perušić autoceste Zagreb-Split, a kroz naselje prolazi i željeznička pruga Zagreb-Split.

U Općini Perušić djeluje poslovna zona Konjsko Brdo.

Ukupna površina zone: 100.000km2

Površina građevinske parcele u zoni: 3000 – 10000 km2

Dozvoljene gospodarske djelatnosti u zoni: proizvodnja s naglaskom na ekoproizvodnju.Glavne tvrtke na ovom području su: drvno-prerađivačka tvrtka Viševica comp. d.o.o.sa cca. 150 zaposlenih, zatim LDC Lidl d.o.o. K.D i HAC d.o.o. (COKP i sektor naplate)sa 105 zaposlenih.

2.8.3. Poljoprivreda

Poljoprivreda je analizirana s aspekta Ličko-senjske županije i njenog položaja u odnosu naRepubliku Hrvatsku. Sukladno podacima Arkoda Ličko-senjska županija raspolaže s 6.712,39ha livada, 8.575,29 ha krških pašnjaka, ukupno 104.932,03 ha državnog poljoprivrednogzemljišta koje je slobodno za raspolaganje. Ukoliko se uzme u obzir vrsta uporabepoljoprivrednog zemljišta tada je evidentno sljedeće stanje: 9.744 ha oranica, 2 hastaklenika/plastenika, 6.531 ha livada, 7.071 ha krških pašnjaka, 30 ha vinograda, 639 havoćnih vrsta, 184 ha maslinika, 2 ha orašastih drvenastih kultura, 10 ha miješanih trajnihnasada te 38 ha ostalo zemljište.

Na području Ličko-senjske županije uzgajaju se krave, ovce, koze te svinje. Ukupno je 1.647stada krava s ukupno 5.811 grla. Godišnje se isporuči 5.838.838 kg mlijeka, ali se količina


smanjuje iz godine u godinu kao i broj isporučitelja koji je pao na 672 u 2014. godini uodnosu na 1.115 u 2010. godini. Svinjogojstvo nije jako zastupljeno i uzgaja se ukupno 210krmača, 16 nerasta i 2.398 tovljenika. Ukupno 29 uzgajivača ovaca je upisano u upisnikuzgojno valjanih ovaca koji uzgajaju 6.659 grla dok je 128 uzgajivača koza koji ukupno imaju1.743 grla.

U Ličko-senjskoj županiji registrirano je 5.173 obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Važnoje za istaknuti da je 2.305 nositelja OPG-a starije od 65 godina.

2.8.4. Turizam

Turizam Ličko-senjske županije razvija se i posluje sukladno Strategiji razvoja hrvatskogturizma do 2020. Bogata je prirodnim ljepotama te ima tri Nacionalna parka: Plitvička jezera,Sjeverni Velebit i Paklenicu. Također nudi raznovrsni izbor aktivnosti za posjetitelje i razneoblike turizma kao što su: istraživački odmor, seoski turizam, turizam zdravlja, sport irekreacija, zimski sportovi, lov i ribolov i meditativni odmor.

U Ličko-senjskoj županiji grad Novalja daleko prednjači u broju noćenja turista. U 2014.godini ostvario je 1.288.037 noćenja što iznosi 63,4% ukupnih noćenja u županiji. Podaci onoćenjima u županijskim općinama su pretežito nedostupni. Objavljen je broj noćenja za parOpćina, no Općina Perušić nije među njima. Podaci su dostupni za 2014. godinu, a za ostalihpar godina unazad podaci nisu objavljeni zbog povjerljivosti.

Tablica 7. Noćenja u LSŽ u 2013 i 2014. godiniTuristička zajednica Broj noćenja Indeks

2013 2014Gospić 22819 24459 1,07

Novalja 1203907 1288037 1,07

Otočac 22329 23613 1,06

Senj 280154 265165 0,95

Perušić 1140 - -


Grad Novalja predvodnik je u broju noćenja 2013. i 2014. godine. Većina gradova bilježi rastbroja noćenja, osim grada Senj. U Novalji je porastao broj noćenja za 6,5%, u gradu Gospićuza 6,7%, u Otočcu za 5,4%. U Senju došlo je do smanjenja broja noćenja za 5,4%.


Graf 15. Usporedni prikaz noćenja 2013. i 2014. godine

14000001288037 2013 2014

1203907

1200000

1000000

800000

600000

400000280154 265165

200000 24459 22329 2361322819 1140

0Gospić Novalja Otočac Senj Perušić


Sukladno podacima TZ Perušić navode se podaci o iznajmljivačima odnosno navode se istaknutiji iznajmljivači u Općini Perušić:

Ivanka Turić – 20 postelja, Varoš 22, PerušićMarija Turić – 20 postelja, Varoš 22, Perušić

Ugostiteljski objekt ''Kristina'' – 15 postelja, Stjepana Radića 13, PerušićGordana Petrić, Studenci bb, Perušić - 7 posteljaUgostiteljski objekt ''Stari Zagreb'' – 3 sobe, Kolodvorska bb, PerušićDane Krpan – 8 postelja, Kralja Zvonimira bb, Perušić

Apartman ''Seoski mir'' – 1 apartman, Donji Kosinj 50, Donji KosinjKalić d.o.o. – 3 sobe, 1 apartman, Donji Kosinj 258, Donji Kosinj

Istaknutiji restoran u Općini Perušić jesu:

Restoran ''Albatros'', Varoš 22, Perušić

Neke od znamenitosti i turističke atrakcije koje posjetitelji Općine mogu posjetiti:

STARI GRAD PERUŠIĆ – Srednjovjekovni arheološki lokalitet.

PEĆINSKI PARK GRABOVAČA - Na Grabovači se nalazi neprocjenjivo bogatstvopodzemnih krških oblika, čak ¼ od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata uHrvatskoj. Sastoji se od šest špilja i jedne jame od kojih su čak tri na popisu zaštićenihnacionalnih geomorfoloških spomenika prirode.

IN HOC SIGNO VINCES – U OVOM ZNAKU ĆEŠ POBIJEDITI; CRKVA UZVIŠENJA sv.

KRIŽA- Na susjednom brdu do Kule akropolski je smještena župna crkva Uzvišenja sv.


Križa, sagrađena na mjestu starije srednjovjekovne crkve i jedna od najljepših inajvrjednijih sakralnih objekata u Lici.

KALUĐEROVAC- izvorno ruralno naselje - Kaluđerovac je selo koje se nalazi ispod brdaMetlača, neposredno uz tok rijeke Like, poznato po grnčariji

KOSINJSKA DOLINA - U Kosinjskoj dolini nalaze se čudesno lijepe špilje, jame i vrtače,brojni bunari, lokve, vrela i izvori, a kao jedan od simbola Kosinja svojom sedominantnom pojavom nametnuo planinski vrhunac Kalić ( 969 metara nadmorskevisine) s kojeg puca prekrasan pogled na Zavižan, Krasno, Ljubovo, Perušić i veliki dio

Kosinjske doline.

KOSINJSKI MOST - Monumentalni Kosinjski most je kameni, sedamdeset metara dugimost preko rijeke Like koji spaja Gornji i Donji Kosinj.

KOSINJSKA TISKARA - Pretpostavlja se da je najstarija tiskara na slavenskom jugu.

PISANI KAMEN - Pisani kamen je pravni dokument iz 1. stoljeća kojim se reguliralaupotreba vode između dvaju japodskih plemena, a koji se nalazi u Lomskoj dolini nasjevernom Velebitu kod vrela Begovača. Na tome kamenu zapis je uklesan povodomsklopljena mira između japodskih plemena Parentina i Ortoplina. Tom prilikomOrtoplinima je bio zajamčen slobodan pristup do vrela Begovača u dužini 500 i širinijednog koraka.

JELA CAR je najveće Velebitsko stablo i prema procjenama najveća jela u Europi.Nalazi se na području Turističke zajednice Općine Perušić ( Kosinjski Bakovac). Jela carje visoka 42,3 m, a obujam joj iznosi 5,4 m. Njena posebnost je ta što su sve jele kojerastu oko nje „normalne“ visine i širine, a sama jela zaista izgleda kao car u okruženjumalih jela.

KLJUČNI PROBLEMI I IZAZOVI U GOSPODARSTVU:

Poticati poduzetništvo na svim razinama uključujući savjetodavne usluge i programe

olakšica za poduzetnike, edukaciju djece i mladežiPoticati investicije u turističke kapacitete poštujući vizualni identitet OpćineRazvijati sve oblike turizma temeljene na ruralnoj ponudi


Poticati stanovništvo koje se bavi poljoprivredom da proširi svoju djelatnost na usluge

u turizmuPoticati razvoj i jačanje postojećih poduzećaRazvijati poduzetničke zone ulažući u dokumentaciju, uređenje i izgradnju kompletne

komunalne infrastrukturePrivlačiti investicijePoticati obrazovanje poduzetnika i razvoj njihovih vještina

2.9. Društvene djelatnosti

2.9.1. Predškolski i školski odgoj

Na području Općine Perušić djeluje jedan vrtić, Dječji vrtić Perušić (Podružnica Dječjeg vrtićaPahuljice iz Gospića) i dvije osnovne škole, OŠ Perušić i OŠ Anž Frankopan.

Osnovna škola Perušić je osnovana 1773 godine. Školu trenutno pohađa 106 učenika u 8razrednih odjeljenja. Ima status Eko-škole te sudjeluje u očuvanju okoliša uređivanjemdvorišta i razvijanjem ekološke svijesti ne samo polaznika i zaposlenika škole, već i mještanaPerušića.Osnovna škola Anž Frankopan djeluje u Kosinju.

2.9.2. Sport i rekreacija

Na području Općine Perušić djeluje pet lovačkih društava, ribolovno društvo, nogometniklub, teniski klub i veslački klub.

LOVAČKO DRUŠTVO ZA UZGOJ, ZAŠTITU I LOV DIVLJAČI "KLISA"

U jesen davne 1945. godine u Perušiću je osnovano lovačko društvo „Klisa“ i tad je brojilo 6članova, kojih danas ima stotinjak. U to vrijeme lovačko društvo „Klisa“ gospodarilo jepodručjem čija je površina iznosila cca 15.000 ha, dok se danas ta brojka smanjila zbogosnivanja drugih lovačkih društava unutar Općine. Lovačko društvo „Klisa“ danas gospodarisa zajedničkim županijskim otvorenim lovištem IX/109 i državnim lovištem IX/12 Risovacukupne površine cca 10.000 ha.

Lovačko društvo "Klisa" intenzivno tijekom cijele godine radi na uzgoju i zaštiti divljači napodručju lovišta kojima gospodare, unoseći zrnatu hranu, sol, čišćenje i održavanje pojila,izradom hranilišta i čeka, zatim sijanjem raznih biljnih kultura koji služe u svrhu prehrane,kao što su zob, djetelina itd.

LOVAČKO DRUŠTVO ‘JASTREB’ KOSA JANJAČKA


Od 1964. godine u Perušić djeluje lovačko društvo „Jastreb“ koje danas broji 62 člana.Područje na kojem gospodare nalazi se sjeverno od autoceste Zagreb- Split na područjuOpćine Perušić, površine 12 200 ha.

LOVAČKO DRUŠTVO ‘ORAO’ KOSINJLOVAČKO DRUŠTVO ‘LANE’LOVAČKO DRUŠTVO ‘SRNJAK’

ŠPORTSKO RIBOLOVNO DRUŠTVO „ ŠARAN“

Športsko ribolovno društvo „Šaran“ osnovano je 1996. godine, te gospodari ribolovnomzonom „ Bazen- staro glinište“ površine 4,5 ha, prosječne dubine oko 3 metra. ŠRD „Šaran“okuplja oko 40-ak članova koji redovito poribljavaju vodu te se brinu o okolišu.

NOGOMETNI KLUB ‘PERUŠIĆ’

Prvu nogometnu loptu u Perušić je donesla 1924. godine obitelj Jutt, a braća Vjekoslav, Milo iPere osnovali su Hrvatski športski klub „ Klisa“ Tijekom II. svjetskog rata nije bilo nogometnihaktivnosti, sve do 1946. g. kada je osnovan nogometni klub "Udarnik" u kojem je igralo 219igrača. 1992. godine klub mijenja ime u NK Perušić, pod kojim i danas igra u nogometnomsavezu Gospić.

TENISKI KLUB PERUŠIĆSPORTSKA UDRUGA ‘I. LIČKI VESLAČKI KLUB PERUŠIĆ’

2.9.3. KulturaHKUD Perušić

HKUD Perušić - utemeljeno je 1948. godine, tada pod nazivom "Juka Kolak". Neposredno iza

I. svjetskog rata, osjetila se potreba za okupljanjem mladeži u cilju njegovanja i čuvanja odzaborava tradicijskih običaja ličkog, odnosno perušićkog kraja. Izgradnjom Hrvatskogseljačkog doma 1924. godine, stvoreni su elementarni uvjeti za okupljanje hrvatske mladežikoja je u ovom prostoru održavala probe. Nositelj ovih kulturnih aktivnosti bio je '' Hrvatskisokol ''.

Društvo je imalo zapažene nastupe na raznim kulturnim manifestacijama poputMeđunarodne smotre folklora u Zagrebu, brojne nastupe u Njemačkoj i Austriji, kao ismotrama folklora na svim razinama u Republici Hrvatskoj.

U prosincu 1997. godine Društvo mijenja naziv u Hrvatsko kulturno umjetničko društvo '' Perušić'' i ulazi u vrlo kompleksan projekt pod nazivom '' Prikupljanje, obrada i zapis izvornog kulturnogblaga ličkog kraja ''. Danas društvo broji oko 75 članova od najmlađe do najstarije dobi, kojidjeluju u tamburaškoj i folklornoj sekciji. Unatoč svim teškoćama s kojima se susreće u svomradu, a zahvaljujući entuzijazmu svojih članova ovo Društvo će ustrajati na


realizaciji spomenutog Projekta kako bi sačuvalo od zaborava bogatu kulturnu baštinu ličkog,odnosno perušićkog kraja i mlađim naraštajima usadili ljubav prema vlastitoj tradicijskojkulturi.

Slogan Društva ''Bolje da nestane svijeta, nego da se utru narodni običaji'' dobio je svojupotvrdu na premijernoj izvedbi predstave'' Lička svadba'', 02. svibnja 2004. godine uPerušiću, koja je okupila mnogobrojno gledateljstvo iz cijele Like, koje se s oduševljenjemprisjetilo ovih odavno zaboravljenih običaja.

2.9.4. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Na području Općine Perušić djeluje jedna ambulanta, ljekarna, veterinarska stanica ivatrogasno društvo.

AMBULANTA PERUŠIĆLJEKARNA PERUŠIĆVETERINARSKA STANICA D.O.ODVD PERUŠIĆ

Općina Perušić u sklopu svojih mogućnosti najsiromašnijim stanovnicima odnosno obiteljima olakšava svakodnevni život dodjeljujući:

Novčane pomoći

- Pomoć za podmirenje troškova stanovanja,- Pomoć za podmirenje pogrebnih troškova,- Besplatan obrok učenicima osnovnih škola,- Pomoć za podmirenje troškova ogrjeva,- Jednokratna novčana pomoć,- Pomoć za nabavu školskih udžbenika,Novčane potpore

- Potpora rodilji za novorođeno dijete,- Potpora roditeljima (skrbnicima) djece s teškoćama u razvoju,Druge oblike pomoći

- Privremeni smještaj beskućnika,- Godišnja članarina u Narodnoj knjižnici Perušić.

2.9.5. Političke organizacije

Na izborima za Općinsko vijeće 2013. godine u Općini Perušić sudjelovalo je 1.419 biračaodnosno 57,61%, od čega je važećih listića bilo 1.363 odnosno 95,05%. Najveći broj glasovadobio je kandidat Ivica Turić iz koalicije HDZ, HSS, HSP AS i to 67,30% glasova. Kandidat izkoalicije SDP, HNS, HSLS dobio je 28, 75% glasova.


Za načelnika je odabran Ivica Turić iz prve koalicije što znači da trenutno u Perušiću većinsku vlast ima Hrvatska demokratska zajednica (HDZ). Ista stranka ima i većinski udio članova uOpćinskom vijeću Općine Perušić.

2.9.6. Organizacije civilnog društva

U Perušiću je registrirano 23 udruge. U nastavku navodimo aktivne udruge sukladno RegistruUdruga i podacima dobivenim iz Općine Perušić.

Tablica 8. Popis Udruga registriranih na području Općine PerušićR. br. Naziv Udruge Naselje Djelatnost

1. Udruga za očuvanje tradicijske Perušić Očuvanje tradicijske kulture ličkog krajakulture 'Gargaše'

2. Udruga hrvatskih vojnih Perušić Reguliranje prava hrvatskih ratnih vojnih invalida izinvalida Domovinskog rata Domovinskog rataPerušić

3. Nogometni klub 'Kosinj' Donji Masovno i kvalitetno razvijanje športaKosinj

4. Sportska udruga – Teniski klub Perušić Razvijanje i unaprjeđenje tenisa u Ličko-senjskoj'Perušić' županiji

5. Kosinjska maškarana udruga Donji Očuvanje i njegovanje karnevalskih i drugih narodnih'Dedi' Kosinj Kosinj običaja i tradicija

6. Lovačko društvo 'Srnjak' Perušić Uzgoj i zaštita divljači, lov divljači I ostali poslovi vezaniPerušić za divljač

7. Udruga za promicanje zdravog Donji Razvijanje zdravog načina života, zaštite prirode iživota, zaštite prirode i Kosinj očuvanja baštine kroz djelatnosti Udruge, razvijanjeočuvanja baštine 'Eko Kosinj' svijesti o potrebi zdravog načina života

8. Lovačko društvo 'Lane' Perušić Perušić Gospodarenje lovištem, uzgoj i zaštita divljači; zaštitaprirode i okoliša, odgoj i izobrazba lovaca te podižućilovnu etiku

9. Sportska udruga - prvi lički Perušić Promicanje sportskih i kulturnih aktivnosti, turističkihveslački klub Perušić ljepota Perušićkog kraja i rijeke Like, te zaštita i

očuvanje prirodnog okoliša10. Lovačko društvo za uzgoj, Perušić Gospodarenje lovištem, uzgoj zaštita lov i korištenje

zaštitu i lov divljači 'Klisa' divljači, zaštita prirode i ljudskog okolišaPerušić

11. Dobrovoljno vatrogasno Perušić Razvijanje i unaprjeđivanje vatrogastva i vatrozaštitedruštvo Perušić

12. Lovačko društvo 'Orao' Kosinj Gornji Gospodarenje lovištem, uzgoj, zaštita, lov i korištenjeKosinj divljači, zaštita prirode i ljudskog okoliša, odgoj i

izobrazba lovaca podižući lovačku etiku13. Lovačko društvo za uzgoj, Perušić Gospodarenje lovištem, uzgoj, lov zaštita lov i korištenje

zaštitu i lov divljači 'Šljuka' divljači, zaštita prirode i ljudskog okolišaPerušić

14. Lovačko društvo 'Jastreb' Perušić Uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljačiJanjačka kosa

15. Športsko ribolovno društvo Perušić Unaprjeđenje športskog ribolova u slatkim vodama'Šaran'

16. Udruga vjernika u župi Perušić Perušić Vođenje akcije oko prikupljanja sredstava za obnovu iočuvanje sakralnih objekata

17. Športsko ribolovno društvo Donji Unapređenje športskog ribolova na slatkim vodama'Pijor' Kosinj Kosinj

18. HKUD Perušić Perušić Masovno i kvalitetno razvijanje kulturno-umjetničkograda


19. Klub za slobodno i motorno Lipovo Planiranje rada i razvitka slobodnog i motornog letenjaletenje 'Fenix' Polje

20. Belot – Klub Kosinj Gornji Planiranje rada i razvitka belotaKosinj

21. UHDDR 1990. - 91. Općine Perušić Zalaganje za socijalnu i pravnu zaštitu dragovoljaca izPerušić Domovinskog rata

22. Nogometni klub Perušić Perušić Rad na razvitku nogometnog sporta: organiziranje iprovođenje redovnih treninga aktivnih natjecatelja ucilju njihove pripreme za natjecanja

23. Planinarsko društvo Perušić Razvijanje i propagiranje svih oblika planinarskih'Samograd' Perušić aktivnosti utvrđenih Statutom

Izvor: Registar Udruga RH, Ministarstvo uprave; Općina Perušić

Iz gore navedenih udruga vidimo kako se stanovništvo Općine Perušić pretežito voli bavitilovom i ribolovom. Aktivne su i razne sportske udruge. Stanovništvu je posebno važnoočuvanje kulturne i prirodne baštine Perušića i promicanje lokalne kulture i običaja. Udrugesu pretežito prilagođene starijem stanovništvu, nema puno sadržaja za mlade.

2.10. Razvojne strategija i programi na području Općine Perušić

2.10.1. Plan gospodarenja otpadom 2012. – 2020.

Čovječanstvo svakodnevno proizvodi velike količine otpada koje su davno prešle graniceprirodnog procesa obnavljanja planete Zemlje, a proizvedeni otpad sve je složenijeg sastava iima duži vijek prirodnog raspada. Za zbrinjavanje otpada postojeća infrastruktura nijedovoljna, a javljaju se i veliki problemi u provedbi već donesenih propisa za gospodarenjeotpadom. Moguće zagađenje podzemnih voda koji su glavni izvor pitke vode najveći jeproblem.

Za potrebe zbrinjavanja otpada sa područja Općine Perušić koristi se odlagalište Razbojište.Trajno zbrinjavanje komunalnog otpada sa područja Općine Perušić provodi se na odlagalištuotpada „Razbojište, koje je smješteno 5,5 km sjeverno od naselja Perušić. Odlagalište seformiralo popunjavanjem vrtače i udolina. Lokacija za odlaganje otpada koristi se od 1960.godine. Područje Općine nije potpuno pokriveno organiziranom i redovitom službom zaprikupljanje otpada, nema dovoljno opreme i vozila za organiziranje sustava za prikupljanjeotpada koji bi bio siguran za okoliš. Postoje pojedina postrojenja za preradu otpada, količinarecikliranja otpada u općini je mala, a postojeća divlja odlagališta potrebno je sanirati.

Općina Perušić je donijela Plan gospodarenja otpadom za period 2012.-2020. Iako jepredmetni Plan važeći potrebno ga je uskladiti sa novim zakonima i stvarnim stanjem ipotrebama od čega se posebno izdvaja:

Izgraditi reciklažno dvorište i provesti mjere za gospodarenje komunalnim otpadom. Sanirati i zatvoriti odlagalište komunalnog otpada „Razbojište“ u zakonskim rokovima

tj. do izgradnje Centra za gospodarenje otpadom. Sanacija će se izvoditi u fazamakako bi se na dijelu postojećeg odlagališta mogli izgraditi:


o Nova kazeta za miješani otpad (do otvaranja CGO),o Kompostana,o Kazeta za azbest,o Reciklažno dvorište za građevinski otpad (Reciklažno dvorište za građevinski

otpad može se izmjestiti sa lokacije „Razbojište“ i pronaći adekvatnije rješenjeOsigurati odvojeno prikupljanje otpada na području Općine Perušić u skladu sa

zakonskim propisima kako bi se smanjio udio otpada koji se odlaže na odlagalište,osobito za: biorazgradivi otpad, papir-karton, staklo, tekstil te plastiku

U sklopu reciklažnog dvorišta omogućiti stanovništvu da neškodljivo odlože opasni

otpad i/ili educirati stanovništvo o odlaganju opasnog otpadaNastaviti s edukacijom stanovništva kako bi usvojili odvojeno odlaganje otpada teuvesti sustav naplate odvoza otpada na načelu „onečišćivač plaća“

Postupanje s otpadom na području Općine Perušić

Stanje gospodarenja otpadom na području Općine Perušić nije odgovarajuće, tj. ne provodise prema propisima i zakonima koji su doneseni iz područja gospodarenja otpadom. Brojnesu posljedice neprimjerenog gospodarenja komunalnim i ostalim vrstama otpada. Odnepovoljnog stanja u okolišu koji je onečišćen raznolikim vrstama otpada što utječe nasmanjenje kvalitete življenja, te rezultira negativnim učinkom na zdravlje stanovništva. Napodručju Općine Perušić otpad sakupljaju Perušić d.o.o. Perušić (koja je u vlasništvu OpćinePerušić). Na području Općine Perušić otpad se djelomično razdvaja.

2.10.2. Poslovna zona „Perušić (Konjsko brdo)“

2.10.2. Poslovna zona „Perušić (Konjsko brdo)“ ima izrazito dobar prometni položaj u širemprostoru općine jer se nalazi neposredno uz državnu autocestu A1 (Zagreb - Bosiljevo – Split– Dubrovnik). Sjeverno od zone obuhvata je i čvor "Perušic", te županijska cesta Ž5155.


Slika 2. Lokacija u okviru koje će se realizirati proširenje poslovne zone

Izvor: UPU Proširenja Poslovne zone „Perušić (Konjsko brdo)“

Gospodarska - poslovna (K) namjena može biti slijedeća:• uslužna;• trgovačka;• servisna, komunalno servisna.

Gospodarska - proizvodna (I) namjena može biti slijedeća:• proizvodnja;• servisi;• montaža, sklapanje i drugi oblici proizvodnje;• obrti i slične manufakturne djelatnosti;• skladišta i sl.;i druge srodne djelatnosti.

Dostupna je električna energija, vodoopskrba, odvodnja te mogućnost spajanja na pročistač.Cijena zemljišta je 8EUR/m2. Tvrtke se ne oslobađaju komunalnog doprinosa, ali on je najniži

za proizvodne djelatnosti (3,92 EUR/m2), a najviši za uslužne djelatnosti (7,16 EUR/m2). Ugospodarskoj zoni se tvrtke oslobađaju komunalne naknade ovisno o broju zaposlenika kojise zapošljavaju. Investitori koji zapošljavaju više od 30 djelatnika u prve dvije godine potpunose oslobađaju od obveze plaćanja komunalne naknade. Investitori koji zapošljavaju-ili manjedjelatnika u prvoj godini potpuno se oslobađaju od obveze plaćanja, a godinu potomoslobađaju se 50%. Investitori koji zapošljavaju 75 ili više djelatnika u prve dvije godinepotpuno se oslobađaju od obveze plaćanja, a u iduće dvije godine oslobađaju se u 50%ukupnog iznosa komunalne naknade.


Glavne tvrtke na ovom području su: drvno-prerađivačka tvrtka Viševica Komp. d.o.o. zaproizvodnju impregniranih drvenih pragova, Viševica Energo d.o.o. za proizvodnju električneenergije te Viševica drvo d.o.o. za piljenje i blanjanje sa cca. 162 zaposlenih u 2014. godini,zatim Logističko distributivni centar poduzeća Lidl d.o.o. (oko 120 zaposlenih) K.D i HACd.o.o. (COKP i sektor naplate) sa 105 zaposlenih. U zoni je 11 parcela različitih kvadratura, aukupne površine 72.016 m2. Poduzeće Strabag je kupilo 3 parcele i namjerava graditiasfaltnu bazu. Trenutno je još 6 parcela u zoni slobodno.

2.11. Prikaz kapaciteta za upravljanje razvojem

2.11.1. Proračun Općine Perušić

Analizirati će se proračun Općine Perušić (sukladno podacima dostupnim u Ministarstvufinancija i Općini Perušić). Analizirat će se struktura proračuna, struktura općinskih rashodaprema ekonomskoj funkciji i funkcijskoj klasifikaciji kako bi se razlučio potencijal proračunaza financiranje razvojnih projekata i programa.

Graf koji slijedi prikazuje visinu i strukturu ukupnih prihoda Općine Perušić u razdoblju od2010. do 2014. godine prema podacima Ministarstva financija i Općine Perušić o izvršenjuproračuna.

Graf 16. Struktura i visina ukupnog prihoda Općine Perušić za razdoblje od 2010. – 2014.

40.000.000

30.000.000

20.000.000

10.000.000

02010 2011 2012 2013 2014

Primici od financijske imovine i zaduživanja

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima inaknada Prihodi od imovine

Izvor: Ministarstvo financija i dokumenti o ostvarenju proračuna Općine Perušić

Promatrajući razdoblje ostvarenja proračuna od 2010. do 2014. godine vidljivo je da prve dvije godine najveću stavku prihoda čine prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi,


pristojbi po posebnim propisima i naknada te pomoći iz inozemstva. Te se pomoći krozsljedeće godine smanjuju. U 2012. godini prihodi su najmanji, a u 2013. godini dolazi doporasta prihoda koji se nastavlja u 2014. godini. Prihodi od poreza čine konstantnu stavkukroz sve godine promatranja dok ostali prihodi variraju.

U sljedećem grafu prikazuje se visina i struktura ostvarenih prihoda od pomoći iz inozemstva(darovnice) i od subjekata unutar opće države u razdoblju od 2011. – 2014. godine i plan za2015. godinu.

Graf 17. Prikaz visine i strukture ostvarenih prihoda od pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna u razdoblju 2011. – 2014. s planom za 2015. godinu

3600000320000028000002400000200000016000001200000

800000400000

02011 2012 2013 2014 2015

Pomoći iz proračuna Tekuće pomoći iz proračuna Kapitalne pomoći iz proračuna

Izvor: Ministarstvo financija i proračuni Općine Perušić

Iz grafa se može zaključiti kako se iznos sredstava pomoći varira iz godine u godinu. U 2012.godini dolazi do pada, sljedeće godine dolazi do rasta, a u 2014. godini opet dolazi do pada.

U godinama rasta pomoći najveće su kapitalne pomoći iz proračuna, a u godinama pada tese pomoći smanjuju i manje su od tekućih pomoći iz proračuna. Plan u 2015. godini jepovećati iznos pomoći iz proračuna. Te se godine planira ostvariti 68.000,00 kn pomoći izdržavnog proračuna temeljem EU sredstava. Ova stavka koja uključuje sredstva iz EU nije bilaprisutna u prijašnjim godinama analize, tj. kapitalne pomoći od proračunskih korisnikatemeljem prijenosa sredstava EU su iznosila nula kuna.

U nastavku će se razmotriti proračunski rashodi Općine Perušić, temeljem ekonomske ifinancijske klasifikacije.


Graf 18. Prikaz pojedinih skupina ostvarenih rashoda Općine Perušić – ekonomska klasifikacija u razdoblju 2010.– 2014.

30.000.000

20.000.000

10.000.000

02010 2011 2012 2013 2014

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova Rashodi za nabavu nefinancijske imovine Ostali rashodi Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade Subvencije Financijski rashodi Materijalni rashodi

Izvor: Ministarstvo financija i ostvarenje proračuna Općine Perušić

Uzimajući u obzir cjelokupno promatrano razdoblje najveću stavku troškova čine rashodi zanabavu nefinancijske imovine, zatim materijalni rashodi. Rashodi za zaposlene su konstantniza čitavo razdoblje promatranja. Ukupni rashodi se konstantno smanjuju te su u 2014. godininajniži u razdoblju promatranja. U svrhu bolje vidljivosti ulaganja u programe i projektneaktivnosti slijedi prikaz izdvojenih programa, projekata i aktivnosti financiranih i planiranih izproračuna Općine Perušić u periodu od 2013. – 2015. godine.

Tablica 9. Programi, projekti, aktivnosti financiranih od Općine Perušić u periodu od 2013. – 2014. i plan za2015. godinu

Opis stavke 2013. 2014. 2015. (plan)

Opće javne usluge 8.416.050,00 7.257.080,00 17.045.765,20

Javni red i sigurnost 0,00 0,00 0,00

Ekonomski poslovi 0,00 0,00 0,00

Zaštita okoliša 0,00 0,00 0,00

Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 600.232,00 408.531,00 0,00

Zdravstvo 0,00 0,00 0,00

Rekreacija, kultura i religija 468.037,00 749.368,00 860.000,00

Obrazovanje 0,00 130.000,00 0,00

Usluge obrazovanja koje nisu drugdje svrstane 0,00 130.000,00 0,00

Socijalna zaštita 0,00 0,00 0,00

Izvor: Proračuni Općine Perušić (izvršenje za 2013. i 2014. godinu i plan za 2015. godinu)

Općina Perušić najviše ulaže u opće javne usluge te u rekreaciju, kulturu i religiju i u uslugeunaprjeđenja stanovanja i zajednice. U obrazovanje je ulagala 2014. godine. U analiziranomperiodu ne ulaže u javni red i sigurnost, ekonomske poslove, zaštitu okoliša, zdravstvo isocijalnu zaštitu. U 2015. godini planirana ulaganja su znatno povećana u odnosu na prijašnje


dvije godine no funkcionalno su usmjerena na samo dvije stavke, a to su opće javne uslugete rekreacija, kultura i religija.

Sljedeći graf prikazuje visinu proračunskih ulaganja u programske aktivnosti i projekte premafunkcionalnog podjeli. Najviše sredstava je uloženo u opće javne usluge te u rekreaciju,kulturu i religiju i u usluge unaprjeđenja stanovanja i zajednice.

Graf 19. Proračunska ulaganja u programske aktivnosti i projekte prema funkcionalnoj podjeli

18.000.00016.000.00014.000.00012.000.00010.000.000

2013. 2014. 2015. (plan)

8.000.0006.000.0004.000.0002.000.000

0Opće javne Usluge Rekreacija, Obrazovanje

usluge unapređenja kultura i religijastanovanja i

zajednice

Izvor: Proračun Općine Perušić

59


3. SWOT analiza

SWOT analizom se na temelju strateške revizije uočavaju ključne snage, slabosti, prilike iprijetnje (Strenghts – snage, Weaknesses – slabosti, Opportunities – prilike, Threats –prijetnje). Važno je uočiti glavne prilike i prijetnje s kojima se JLS suočava. Svrha analize je“prisiliti” JLS da predviđa važne događaje koji bi mogli utjecati na njen razvoj. Snage i slabostiu SWOT analizi ne sadrže sve odlike JLS-a, već samo one koji se odnose na ključne čimbenikeuspjeha. Popis koji je predug ukazuje na nedovoljnu usredotočenost te nemogućnostutvrđivanja onog što je važno. Snage i slabosti su relativne, a ne apsolutne. Sukladnonavedenom, pokušat će se što bolje identificirati snage, slabosti, prijetnje i mogućnostiOpćine Perušić.

Strenghts (SNAGE) Weaknesses (SLABOSTI)Izvrstan prometni i geostrateški Kontinuirano demografsko

položaj propadanjeDobra prometna povezanost Nepovoljna struktura stanovništvaSačuvana prirodna baština (premalo mladih i djece)Prirodne ljepote Niska razina obrazovanjaTradicija OPG-ovi su uglavnom vođeni odNarodni običaji starijih ljudi

U potpunosti nezagađen okoliš Premalen broj obiteljskih poduzećaKosinjska dolina Premalo poduzeća koja svoj rast iVelik hidro potencijal razvoj temelje na prerađivačkojHep-ove hidroelektrane industrijiVelike rezerve vode Premalo korišten potencijal šumePrivučena logistička poduzeća Neiskorišten potencijal Kosinjske

Snažna odrednica ka demografskoj dolineobnovi Sveukupno slabo korištenjeVelik broj OPG-ova prirodnih blagodatiRiznica geomorfoloških lokaliteta Slabo iskorištavanje tradicije i

narodnih običaja u turističke ipromotivne svrhe / tradicionalno neturističko područje, nepostojanjestrategije razvoja turizma,koncentracija turističke djelatnosti uNP Plitvička Jezera

Opportunities (PRILIKE) Threats (PRIJETNJE)Sve veća zainteresiranost obitelji za Obitelji koje se ograničavaju na

život u ruralnom području dvoje djecePoticaji za slabo razvijena ruralna Izostanak investicija u gospodarske


područja projekteInteres poduzeća za ulaganje na Izostanak javnih investicijapodručju općine Brz napredak općina u okruženjuNiz mogućnosti za iskorištavanje Nezainteresiranost mladih za daljnjeprometnog položaja obrazovanjeNezagađene površine pogodne za Nezainteresiranost za cjeloživotnoeko proizvodnju obrazovanjeDrvni potencijal za razvoj drvne Slab interes za poduzetništvoindustrije

Hidro potencijal za proizvodnjuelektrične energije

Rijeka Lika kao mogućnost za razvojniza sportskih i rekreacijskihsadržaja

Iznimno čist krajolik za razvoj ekoturizma

Razvoj selektivnih oblika turizma

SWOT analiza je u najkraćim crtama identificirala ključne momente bitne za razvoj općine.Temeljem SWOT analize i prethodno analiziranih elemenata:

Prostor,Stanovništvo,Prirodna obilježja,

Kulturno-povijesna baština,Zaštita okoliša,

Komunalna infrastruktura i energetika,Prometna infrastruktura,

Gospodarstvo,Društvene djelatnosti,Postojeće razvojne strategije i programi,Prikaz kapaciteta za upravljanje razvojem,

odredit će se vizija razvoja Općine Perušić te će se postaviti strateški ciljevi.


4. VIZIJA

U literature je prikazan čitav niz definicija vizije. Najupečatljivija je: “Vizija je zarazni san”1.Vizija bi trebala predstavljati usmjerenje za sljedećih deset do dvadeset godina. U tom smisluće se definirati vizija za Općinu Perušić. Razmatralo se nekoliko vizija koje se prikazuju unastavku:

Prijedlog 1:

Općina Perušić je općina koja privlači svojom očuvanošću, visokim životnim standardom tenizom mogućnosti za započinjanje vlastitog posla.

Prijedlog 2:

Općina Perušić privlači mlade obitelji koje imaju visoku natalitetnu stopu osiguravajući imzaposlenje u logističkim poduzećima i nudeći dobre životne uvjete.

Prijedlog 3:

Općina Perušić je općina koju naseljavaju mlade obitelji privučene razvijenimgospodarstvom, očuvanim okolišem i izuzetnim olakšicama za obitelji.

Sve tri definicije vizije su donekle ocrtavale kako se zamišlja Općina Perušić u naredna dvadesetljeća, ali ni jedna u potpunosti nije odgovarala. Tražila se vizija koja će obuhvatiti svegore navedeno. U konačnici je zaključeno da vizija koja najbolje oslikava željenu budućnostOpćine Perušić je sljedeća:

Općina Perušić je mala općina visokog životnog standarda, održivog gospodarstva i svihpopratnih sadržaja koji život čine ugodnim, naseljena mladim stanovništvom koje jeobrazovano, poduzetnički raspoloženo i živi u gotovo netaknutom okolišu.

1 Philip Kotler i drugi: Marketing, Mate, 2006., Zagreb


5. STRATEŠKI CILJEVI I RAZVOJNI PRIORITETI

Temeljem cjelovite analize stanja koja je provedena u drugom poglavlju, SWOT analize kojaje prikazana u trećem poglavlju, postavljenoj viziji razvoja identificiranoj u četvrtom poglavljudefiniraju se strateški ciljevi. U postavljanju strateških ciljeva maksimalno se orijentiralo nasnage i mogućnosti koje potencijalno stoje pred općinom iako se jako rukovodilo i slabostimaposebno što se tiče demografskog stanja općine, a prijetnje su se smatrale kao nešto što ćese moći prevladati.

U postavljanju strateških ciljeva vodilo se računa o svih jedanaest tematskih ciljeva EuropskeUnije do 2020. godine: jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija; poboljšanipristup, korištenje, te kvaliteta informacijskih i komunikacijskih tehnologija; jačanjekonkurentnosti malih i srednjih poduzeća (SME), poljoprivrednog sektora te sektora ribarstvai akvakulture; podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 usvim sektorima; promicanje prilagodbe na klimatske promjene, prevencija i upravljanjerizicima; zaštita okoliša i promicanje učinkovitosti resursa; promicanje održivog prometa, teuklanjanje uskih grla (barijera) u ključnoj infrastrukturi; promicanje zapošljavanja i podrškamobilnosti radne snage; promicanje socijalnog uključivanja te borba protiv siromaštva;ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje; jačanje institucionalnih kapaciteta teučinkovita javna uprava. Uzeti su u obzir i strateški dokumenti višeg reda.

Postavljena su tri strateška cilja i svakom od njih odgovara nekoliko prioriteta.


Strateški cilj 1. Povećanje broja i promjena strukture stanovništva

Općina Perušić konstantno smanjuje broj stanovnika i demografske prilike u Općini su vrlonepovoljne. S obzirom na površinu koja pripada Općini, naseljenost je vrlo slaba i slabija je iod prosjeka Ličko-senjske županije. Drugi veliki problem vezan uz stanovništvo je štostanovništvo ubrzano stari odnosno vrlo je nepovoljna struktura. Prevladava starijestanovništvo. Sveukupni napori u razvoju ovog kraja su nepotrebni ukoliko se stanovništvobude i dalje smanjivalo. Upravo stoga, za prvi strateški cilj se uzima povećanje brojastanovnika i promjena strukture stanovništva. Ostvarenjem ovog cilja moguće je planiratidaljnji rast i razvoj Općine Perušić.Ovaj strateški cilj planira se ostvariti kroz dva prioriteta:

Privlačenje mladih obiteljiRazvoj programa od interesa za obitelji s više djece

Prioritet 1.1. Privlačenje mladih obitelji

Određeni napori u ovom smjeru su već poduzeti od strane Općine Perušić koja je uvelaodređene olakšice za obitelji koje se namjeravaju doseliti na područje Općine Perušić.

Infrastruktura za stambeno naselje Kunjača u Perušiću gradila se na 22 hektara zemlje koju jedarovala Općina Perušić, gdje će se sagraditi oko 100 kuća. Kada se naselje stavi u funkcijuPerušić će imati oko 300 novih stanovnika. Tako će svaka obitelj kroz projekt dobiti oko 500tisuća kuna, od besplatnog gradilišta, komunalnih priključaka, te 100.000 kuna građevinskogmaterijala za izgradnju kuće. Pomoć u stambenom zbrinjavanju je započela i s ovimprojektom je nužno nastaviti.

Prioritet 1.2. Razvoj programa od interesa za obitelji s više djece

Struktura stanovništva u Općini Perušić će se promijeniti samo ako obitelji u reproduktivnojdobi budu imale troje i više djece. Trendovi u razvijenom svijetu ne idu u prilog ovakvimobiteljima te će se u općini morati poduzeti niz napora kako bi se potaknulo obitelji na višedjece. Osim osiguranja društvene infrastrukture potrebno je razviti programe koji ćeolakšavati podizanje djece te njihovo praćenje do zapošljavanja. Ovo je veliki izazov zaOpćinu Perušić i njen proračun te će se morati zatražiti i drugi izvori kako bi se ovakviprogrami mogli provoditi.

Strateški cilj 2. Povećanje kvalitete života

Unazad tridesetak godina sve više raste interes za znanstvenu analizu kvalitete življenja,odnosno, proučavanje i praćenje stupnja u kojem pojedinci uživaju u svojim životima(Veenhoven, 2008.). Osnovni je cilj istraživanja kvalitete življenja prepoznavanje čimbenikakoji doprinose ostvarivanju ciljeva i potencijala pojedinaca te življenju željenog životnog stila(Bejaković i Kaliterna, 2007.). Istraživači Centra za istraživanje kvalitete življenja sa Sveučilištau Torontu definiraju kvalitetu življenja kao stupanj u kojem osoba uživa u mogućnostima kojejoj život pruža, pri čemu se te mogućnosti odnose na rezultate šansi i ograničenja nastalih uinterakciji osobe i njezine okolice. Svjetska zdravstvena organizacija poima kvalitetu življenja


kao percepciju osobe o vlastitom životu u kontekstu kulturnog i vrijednosnog sustava ukojem živi, a s obzirom na svoje ciljeve, očekivanja i ograničenja. Iz navedenih definicijarazvidno je da je kvaliteta života širok, višeslojan i složen koncept, koji podrazumijevamogućnosti koje ljudi imaju, značenje i smisao koje pridaju svojim životima i način na kojiuživaju u onome što imaju. Kvaliteta življenja je širi pojam od životnog standarda, onauključuje cijeli niz čimbenika koji oblikuju ono što cijenimo u životu, a među najvažnijima su:međuljudski odnosi, psihičko i fizičko zdravlje, materijalno stanje, sigurnost, obrazovanje,rad, duhovnost, fizička okolina i stupanj autonomije.

U okviru ovog cilja nastoji se unaprijediti kvaliteta života stanovnika Općine Perušić.Podrazumijeva razvoj komunalne infrastrukture i razvoj društvenih djelatnosti (obrazovanja,sporta, rekreacije, zdravstvenih i socijalnih programa, kulture i razvoj institucija na područjuOpćine Perušić što uključuje jačanje kapaciteta same Općinske uprave i turističke zajednicete jačanje civilnog društva). Ovaj cilj je usmjeren na izgradnju i unapređenje cjelokupneinfrastrukture te na izgradnju programa koji su od važnosti za podizanje kvalitete života usvim segmentima.Strateški cilj se ostvaruje putem dva prioriteta:

Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i energetikaIzgradnja i unapređenje društvene infrastrukture.

Prioritet 2.1. Izgradnja prometne i komunalne infrastrukture i energetika

Preduvjet razvoja svake jedinice lokalne samouprave su izgrađena komunalna i prometnainfrastruktura koje obuhvaćaju razvoj infrastrukturnih sustava kao što su vodoopskrba,kanalizacija, telekomunikacije, javna rasvjeta, energetska infrastruktura i cestovnainfrastruktura. Obuhvaća i ostale nespomenute projekte koji se tiču komunalneopremljenosti Općine. Komunalna i prometna infrastruktura važan su temelj za razvojgospodarstva, a usko je vezana uz zaštitu okoliša te što je izuzetno bitno jedan je od vrloznačajnih pokazatelja životnog standarda. Prostornim planom Općine Perušić predviđena jeizgradnja svih infrastrukturnih objekata.

U planskom period do 2020. godine Općina Perušić stavlja naglasak na izgradnju prometneinfrastrukture. Namjeravaju se izgraditi, rekonstruirati ili sanirati nerazvrstane ceste ipristupne ceste. Time Općina namjerava osigurati bolju prometnu povezanost unutar Općinete isto tako osigurati daljnji razvoj naselja izgradnjom pristupnih cesta.

Energetska infrastruktura je važan segment razvoja Općine Perušić. Postojeći sustav HE Senjtrebao bi se nadograditi novim akumulacijskim jezerom u Kosinjskoj dolini s hidroelektranomsnage 30 megavata, novim 13,5 km dugim odvodnim tunelom te novom elektranom Senj 2snage 350 megavata. Drugi važan segment je toplinska energija. U smislu osiguranjadovoljnih količina toplinske energije planira se izgradnja toplovoda kroz Perušić.


Radi poboljšanja općih uvjeta života planira se izgradnja vodovoda i kanalizacija. Isto tako,gradit će se groblje s pripadajućom mrtvačnicom.

Prioritet 2.2. Izgradnja i unapređenje društvene infrastrukture

Pod društvenom infrastrukturom podrazumijevamo infrastrukturu koja obuhvaća mreže iobjekte javnih službi – za boravak djece, društvene i socijalne institucije, biblioteke,vatrogasne stanice itd.

Zdravstvena i socijalna skrb su adekvatno organizirane, a sukladno broju stanovnika. Uzdravstvenom segmentu razvijat će se programi zdravstvene zaštite svih dobnih skupina, aovisno o potrebama. U segmentu socijalne skrbi, briga i skrb o starijim osobama su važni.Razvijat će se programi koji uključuju skrb i brigu o starijim osobama kroz dnevne boravke,družionice, posjete i slične aktivnosti. U svrhu socijalne zaštite ostalih stanovnika napodručju Općine Perušić razvijat će se programi za najugroženije, poticat će se višečlaneobitelji i razvijati programi za djecu i mlade.

Velika važnost i utjecaj sportskih aktivnosti na svakidašnji život čine sport nedvojbenodruštvenim, ali i ekonomskim fenomenom koji osim što fizičkom aktivnošću pogodujezdravlju, odražava vrijednosti poput timskog duha, solidarnosti i tolerancije te tako osnažujedruštvenu koheziju i ljudski kapital. Sport se temelji na načelu dragovoljnosti i mora bitijednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru,nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje. Općina Perušić u potpunostisvjesna gornjih navoda Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa razvijat će infrastrukturuneophodnu za veću uključenost stanovništva u sportske aktivnosti. Planira se izgradnjamultifunkcionalne dvorane koji bi trebali zadovoljiti potrebe stanovnika Općine Perušić iostalih posjetitelja za sportskim i rekreativnim aktivnostima. Planira se izgradnja novogdječjeg vrtića koji bi pružio adekvatnu skrb i moderne sadržaje najmlađima.

Civilno društvo u Općini Perušić je djelomično razvijeno. Na broj stanovnika broj udruga jeprosječan i vidljivo je da se stanovništvo Općine Perušić pretežito bavi različitimaktivnostima. Aktivne su razne sportske udruge te udruge za lov i ribolov. Stanovništvu jeposebno važno očuvanje kulturne i prirodne baštine Perušića i promicanje lokalne kulture iobičaja. KUD Perušić je primjerice 1 godinu stariji od nadaleko poznatog Lada. Udruge supretežito prilagođene starijem stanovništvu, nema puno sadržaja za mlade. Važno je zaistaknuti da udruge imaju slab upravljački i financijski kapacitet i potrebno je izgrađivatikapacitete udruga.

Za potrebe DVD-a planira se izgradnja vatrogasnog doma koji bi osim osnovne namjene imaoi edukativnu i društveno-kulturnu komponentu.

Planira se i izgradnja GEC – Geoznanstevnog i edukativnog centra. Iako bi ovaj centar mogaobiti svrstan i u druge prioritete, posebice u razvoj turizma, svrstavamo ga u ovu kategoriju


zbog iznimne važnosti da se stanovništvo navikne na potrebu stalne edukacije i zainteresiraza obrazovanje u svim segmentima života.

Strateški cilj 3. Razvoj gospodarstva na održiv način

Koncepcija održivog razvoja pretpostavlja stvaranje uvjeta za ekonomsko blagostanjeuravnoteženo s kapacitetom prirodne okoline, tehnološkom upotrebom neobnovljivihprirodnih resursa koja ih ne degradira ili pak ne smanjuje njihovu korisnost za budućegeneracije. Održivi razvoj je lokalna i globalna razvojna koncepcija za čije je ostvarenje nužnakoordiniranost razvojnih odluka na svim razinama njihova donošenja. To nije preciznokoncipiran razvojni model, već samo kontekstualni okvir poticanja gospodarskog razvoja.

Razvoj gospodarstva je jedan od ključnih čimbenika sveukupnog razvoja Općine Perušić.Ukoliko stanovništvo ne može ostvariti ekonomsko blagostanje ono pronalazi način da toostvari u drugom okruženju. Općina Perušić ne može sebi dopustiti odljev stanovništva većkako je iskazano u prvom strateškom cilju ona mora poduzeti sve mjere kako bi došlo donaseljavanja i demografske obnove.

Sva poduzeća koja djeluju u Općini Perušić su mikro ili mala poduzeća, a svrstana su sukladnopreporuci Europske komisije 2003/361/EC. Najzastupljenija su poduzeća u trgovina na velikoi malo, popravak motornih vozila i motocikala (57,75%), slijedi djelatnost građevinarstva

(23,10%), a potom djelatnost opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenjeotpadom te djelatnost sanacije okoliša (12,91%). Najveći broj zaposlenih je u trgovini(51,85%), zatim u gospodarenju vodom (24,07%) te u građevinarstvu (12,96%).

U Općini Perušić djeluje 36 obrta i obrtništvo predvode ugostiteljske djelatnosti, slijede razniuslužni objekti te usluge prijevoza i građevina.

Važan segment gospodarskog razvoja su distributivno-logistički centar Lidl-a te K.D i HACd.o.o., Strabag i tri tvrtke Viševica Komp., Viševica Drvo i Viševica Energo.

Turizam je u Općini Perušić gotovo beznačajan. U 2014. godini je ostvareno svega 1.113noćenja odnosno zabilježena su 773 dolaska.

Uzimajući u obzir položaj, prirodna obilježja i društveno-socijalne elemente zaključilo se da bise ovaj strateški cilj najbolje mogao realizirati kroz sljedeće tri prioriteta:

Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizmaRazvoj poljoprivrede

Prioritet 3.1. Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma

Privlačenje investicija na teritorij jedinice lokalne samouprave je vrlo kompleksan zadatak.Međutim, uzimajući u obzir prometni položaj Perušića te njegovu prometnu povezanost onpolako postaje prepoznat od pojedinih investitora kao distributivno logistički centar. U tom


smislu, potrebno je poduzeti niz napora kako bi se Općina Perušić prezentirala kao privlačnomjesto za investitore. Također je potrebno omogućiti ulazak stranih investicija krozprezentiranje razvojnih programa te pristup fondovima koji podržavaju ulaganje stranihinvestitora, ali uz strogo propisane uvjete i u svrhu razvoja na korist lokalnog stanovništva.

Poduzetništvo u Općini Perušić je skromno i kako je već navedeno uglavnom se svodi natrgovinu i građevinu. To je vrlo skromno razvijeno poduzetništvo i potrebno je poduzetimjere kojima će se potaknuti razvoj poduzetništva baziran na prirodnim resursima, a potom ina znanju.

S obzirom na zaposlene u gospodarstvu, velik je broj osoba koje se nakon završenogasrednjoškolskog obrazovanja prestaju školovati (u visokoškolskom obrazovanju. Problem je isa cjeloživotnim obrazovanjem vezanim uz poduzetništvo. Prema Andragoškom zajedničkomupisniku podataka na području Perušića ne postoji institucija koja provodi programecjeloživotnog obrazovanja, bilo formalnog bilo neformalnog, ali postoji POU “Dr. Ante

Starčević” U Gospiću. Međutim ova ustanova nudi samo tečajeve informatike, engleskog injemačkog.

Potrebno je istaknuti da na odluku o pokretanju poslovanja, osim edukacije utječe svičimbenici okruženja. Poduzetnici početnici, imaju teškoća u dobivanju financijskih sredstavau ranim fazama svojega životnog ciklusa jer nema dovoljne ponude mikro kredita.

Blizina Gospića omogućava postojećim i potencijalnim poduzetnicima korištenje usluga LIRE(Razvojne agencije Ličko-senjske županije). Poticanje gospodarskog razvoja moguće jerazvijanjem poticajnog poduzetničkog okruženja. Kroz ovaj prioritet potrebno je pridonijetistvaranju poduzetničke klime stvaranjem povoljnog okruženja za daljnji rast i razvoj malogpoduzetništva razvijajući poduzetničku infrastrukturu zasnovanu na razvoju poslovne zone uzosiguranje savjetodavnih, potpornih i informativnih servisa za poduzetnike. Pored togapotrebno je olakšati pristup financijskim izvorima, poslovnom prostoru, poticajnimsredstvima i sl.

Turizam je na području Općine Perušić vrlo slabo razvijen što bi se moglo nazvatineiskorištavanjem danih potencijala. Osim spilja, obilja hidro potencijala, šuma, travnjaka,Velebita te niza drugih prirodnih prednosti, Općina Perušić ima i vrlo burnu povijest koju nisuzaobilazile bitke. Treba istaknuti i tradiciju i narodne običaje. U tom smislu, potrebno jepoticati stanovništvo na bavljenje turizmom kroz osmišljavanje programa i projekata koji ćeprivlačiti turiste. Nadalje, potrebno je izgraditi smještajne kapacitete ili postojeće renovirati.Kreiranje programa i projekata temeljit će se na prepoznatljivim prirodnim bogatstvimaOpćine Perušić.

Stoga je cilj ovog prioriteta podizanje konkurentnosti postojećih poduzetnika i poduzetnikapočetnika na području Općine Perušić. Konkurentnost će se povećati kroz poboljšanjeekonomske uspješnosti, poboljšan pristup financiranju, promociju poduzetništva,


poboljšanje poduzetničkih vještina i poboljšanje poslovnog okruženja. Nadalje, poduzimat ćese mjere za privlačenje investicija. Razvoj turizma je jedan od ciljeva ovog prioriteta kojemtreba pristupiti ozbiljno i djelovati u nizu segmenata istovremeno te izraditi dokument kojimće se odrediti pravac razvoja turizma Općine.

Prioritet 3.2. Razvoj poljoprivrede

Poljoprivredno i šumsko zemljište različitih kategorija čini 86,4% prostora Općine.Poljoprivredno zemljište (oranica, livada, pašnjak) obuhvaća 46% čitavog prostora Općine.Unutar cjelokupne strukture poljoprivrednog zemljišta, obradive površine, kao njihovkvalitetniji dio čine 18%, dok oranice kao proizvodno najkvalitetniji dio učestvuju samo sa9%. Posve je jasno da se zemljište s ekonomskog stanovišta, može poistovjetiti sa prirodnimbogatstvima, koja obuhvaćaju adekvatne prirodne uvjete za poljoprivrednu djelatnost.Dominacija pašnjaka (29%) u poljoprivrednim površinama Općine Perušić vrlo je uočljiva, noveličina pašnjačkih površina nije jasno određena jer je često teško razlikovati pašnjake odšumskog zemljišta.

Šumsko zemljište zauzima 51% područja Općine. Na tom području nalaze se prirodne(samonikle) i zasađene šume (plantaže). Površine pod prirodnim šumama su daleko veće teplantaže učestvuju sa minimalnim površinama. Unutar cjelokupnog područja šumskogzemljišta, površine pod šumama čine otprilike 80%, dok na neobraslo produktivno ineplodno otpada otprilike 20% zemljišta. Naselja u zapadnom dijelu Općine (velebitski ikosinjski kraj) prostorno su smještena uz velika kraška polja kao egzistencijalne resurse(poljoprivredna i stočarska proizvodnja).

U okviru ovog prioriteta cilj je potaknuti razvoj poljoprivrede, aktivirati proizvodnu, ali neobrađenu zemlju i proizvoditi kulture koje najbolje odgovaraju kvaliteti zemljišta i klimatskimuvjetima. Uspostaviti adekvatni uzgoj stoke te korištenje šuma u ekonomske svrhe. RazvijatiOPG-ove te preradu na imanjima u proizvode veće dodane vrijednosti, integrirati proizvodnjui dopunjavati je s turističkim uslugama. Male pilane su dosta zastupljene I sirovinu uglavnomdobavljaju od Hrvatskih šuma.

Strateški cilj 4. Vrednovanje i upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom

Prirodna baština Općine Perušić djelomično je valorizirana i zaštićena. Na području OpćinePerušić nalazi se niz vrijednih prirodnih lokaliteta, životinjskih i biljnih vrsta. Kulturna baštinaodnosno kulturna dobra nisu naročito brojna, ali njihov poseban značaj proizlazi iz opstankakroz učestala razaranja kojima je Lika bila izložena sve do nedavno. Posebno tragičnu slikunosi povijesno graditeljstvo poznato uglavnom iz pisanih dokumenata. Niti jednasrednjovjekovna sakralna građevina nije sačuvana u izvornom obliku.

Želi se unaprijediti upravljanje prirodnom i kulturnom baštinom, sačuvati vlastiti identitet,zaštititi okoliš te podići kvalitetu života stanovništva. Prioritet je prirodnu i kulturnu baštinu


staviti u funkciju razvoja, jer je lokalna prepoznatljivost pokazatelj kvalitete života i kulturnogidentiteta i vrlo je važna kao dio branda za niz proizvoda u turizmu, kulturi i edukaciji.

Zaštita okoliša smatra se ozbiljnim socijalnim i ekonomskim problemom koji je neizbježan uglobalnom planiranju razvoja. Očuvanjem okoline i bioraznolikosti koju posjedujemopridonosimo kvaliteti života i gradimo temelje razvoja generacijama koje dolaze. Stoga jestrateški cilj 4 podijeljen na dva prioriteta koji su uzajamno povezani:

Vrednovanje i zaštita prirodne i kulturne baštineZaštita okoliša

Prioritet 4.1. Vrednovanje i zaštita prirodne i kulturne baštine

Kulturna baština predstavlja ostavštinu prijašnjih generacija u materijalnom i nematerijalnomobliku, koja se brižno čuva u sadašnjosti kako bi ostala nasljeđe budućim generacijama.Fizička, „materijalna“ baština uključuje građevine i povijesne lokalitete, spomenke, artefaktei dr. što se smatra vrijednim očuvanjem za budućnost. Iskapanja na području Općine Perušićtraju i to posebno na području Starog grada Perušić.

Prirodna baština također čini važan dio kulture koji obuhvaća ruralni i prirodni okoliš spripadajućom florom i faunom što se u znanosti naziva bioraznolikost. Ovakva vrsta lokacijasa zaštićenom baštinom često služi kao važna komponenta u turističkoj industriji neke zemljekoja privlači mnogo domaćih i stranih posjetitelja.

Ostala, „nematerijalna“ baština čini očuvane društvene običaje. U analizi stanja utvrdili smokako Općina djelomično njeguje svoje običaje i svoju kulturu te je potrebno popisati sveobičaje. Osim „materijalne“ kulturne baštine Općina čuva i svoju „nematerijalnu“ baštinukroz svoje folklore i gastronomiju. Na tome ne treba stati i potrebno je pronaći način idopustiti kreativnim ljudima Općine da ožive tradicionalne vrijednosti i vrednuju kulturnubaštinu svoga kraja. Za ovo programsko razdoblje izdvojeno je nekoliko vrijednosti na kojimaće se raditi da ih se zaštiti.

Prioritet 4.2. Zaštita okoliša

Zaštita i očuvanje okoliša je nezaobilazna tema u svim strategijama. Očuvanje okolišamoguće je postići ako se odgovarajuće mjere integriraju u druge sektorske politike(poljoprivreda, promet, energetika, industrija, gospodarstvo, ribarstvo). Stoga područjeočuvanja okoliša analizira i pitanja održivog razvitka, odnosno postizanja ravnoteže izmeđusocijalnih, ekonomskih i okolišnih interesa. Općina Perušić u svojim nastojanjima da razvijegospodarstvo vodi računa o zaštiti okoliša, ali isto tako posjeduje iznimne prirodne ljepote iprepoznatljiv krajobraz koji je potrebno očuvati.

Obnovljivi izvori energije i energetska učinkovitost te smanjenje emisije CO2 u središtu supažnje od kada su postavljeni ciljevi 20/20/20 do 2020. godine. Ovom EU direktivom se


obvezalo sve zemlje članice da do 2020. godine smanje emisije stakleničkih plinova za 20%, povećaju energetsku učinkovitost za 20% te povećaju obnovljivi izvori energije za 20%.


6. RAZVOJNE MJERE I PROJEKTI

Sukladno strateškim ciljevima i prioritetima definiraju se razvojne mjere i projekti.

6.1. Razvojne mjere

U nastavku se navode razvojne mjere koje se nadovezuju na prioritete.

Razvojne mjere uz Prioritet 1.1. Privlačenje mladih obitelji

Naziv mjere

1.1.

1. In

fras

truk

turn

aos

nova

za p

rivla

čenj

em

ladi

h ob

itelji

Prog

ram

i za

mla

deob

itelji

1.1.

2.

Opis mjere

Općina Perušić je započela projekt koji ima za cilj osigurati smještaj zamlade obitelji. Ova mjera koju je Općina Perušić započela ima za cilj privućimlade obitelji da žive na području Općine Perušić. Osim osiguranja parcela,komunalne opremljenosti i doniranja građevinskog materijala obuhvaća iizgradnju igrališta za djecu. Prvenstveno se misli na instalaciju sprava kojesu namijenjene dječjoj igri, pješčanike i slične sadržaje.

Programi za mlade obitelji podrazumijevaju tzv. meke mjere. Obitelji koje sedoseljavaju i koje će se doseliti na područje Općine Perušić trebaju štojednostavnije proći razdoblje prilagodbe. U tom smislu potrebno jeorganizirati radionice, okrugle stolove, tribine i slično. Ova mjera ima za ciljda se kreiraju projekti koji će se pozabaviti i roditeljima i djecom kako bi unovoj sredini pronašli život koji je u skladu s njihovim željama iočekivanjima.

72


Razvojne mjere uz Prioritet 1.2. Razvoj programa od interesa za obitelji s više djece

Naziv mjere

skrb

i za

djec

u 1.

2.1.

Raz

voj v

an

inst

ituci

onal

ne1.

2.2.

Raz

voj p

rate

ćih

sadr

žaja

Opis mjere

Višečlane obitelji odnosno obitelji s troje i više djece u Republici Hrvatskojsu zanemarene. Općina Perušić koja želi promijeniti demografsku slikuovakve obitelji ne može zanemarivati jer su one osnova budućeg razvoja

Općine (u narednih 20-ak godina). Iz tog razloga razvijat će seizvaninstitucionalna skrb za djecu koja će omogućiti da djeca borave u kućiuz potporu dadilja u najmlađoj dobi, mentora u starijoj dobi koji ćepomagati djeci u učenju, kreativnom razvoju i slično. Ovakvi programi se nemoraju odvijati u kućama obitelji već u za to predviđenim prostorijama ili naotvorenom prostoru, a koje može osigurati Općina Perušić, udruge i slično.Cilj ove mjere je poduprijeti razvoj višečlanih obitelji omogućavajući svakomčlanu da izrazi svoje talente i pretvori ih u vještine.

Ova mjera se odnosi na zadovoljavanje potreba obitelji s puno djece usmislu društveno-socijalne integracije. Obitelji s više od troje djece su naneki način „stigmatizirane“ u razvijenom svijetu ili se u najboljem slučaju nanjih gleda s čuđenjem. Kroz ovu mjeru se želi izaći u susret potrebamaovakvih obitelji te kreirati prateće sadržaje koji će pripomoći funkcioniranjuovih obitelji. U tom smislu, želi se omogućiti roditeljima da povremenomogu sigurno zbrinuti svoju djecu u igraonicama, da se potakne sve ostalesubjekte u zajednici da prilagode ponudu ovim obiteljima (dječje stolice urestoranima ili obroci namijenjeni djeci, iznajmljivanje bicikla ili sportskeopreme koje uključuje pakete s popustima za ove obitelji i slično). Ovamjera može uključivati i edukacije za roditelje, djecu, zajedničke radionice idrugo.


Razvojne mjere uz Prioritet 2.1. Izgradnja prometne infrastrukture i energetika

Naziv mjere

2.1.

1. R

azvo

j pro

met

nein

fras

truk

ture

2.1.

2. Iz

grad

nja

kom

unal

nein

fras

truk

ture

2.1.

3. Iz

grad

nja

ener

gets

kih

sust

ava

2.1.

4. U

napr

eđen

jeop

skrb

e to

plin

skom

ener

gijo

mOpis mjere

Prometna povezanost Općine Perušić sa središtem županije i ostatkomzemlje je dobra. Vezano uz prometnu infrastrukturu potrebno je izgraditi,rekonstruirati ili sanirati nerazvrstane ceste i pristupne ceste. Mrežunerazvrstanih cesta na području općine čine: ulice, seoske ceste, seoski ipoljski putovi i ceste koje spajaju dva naselja a nisu razvrstane po posebnimpropisima, te druge nerazvrstane javne prometne površine na kojima seodvija promet, a upisane su u registar nerazvrstanih cesta ili se u javnimregistrima (katastar, zemljišne knjige) vode kao javno dobro putevi i ceste.Sve ceste su prikazane u prostornom planu Općine Perušić s točnimduljinama i širinama svih cesta koje je potrebno izgraditi. Cilj ove mjere jeosigurati bolju prometnu povezanost unutar Općine te daljnji razvoj naseljaizgradnjom pristupnih cesta.

Komunalna infrastruktura važan je segment kvalitete života te očuvanjaokoliša i zdravlja ljudi. Planira se izgradnja i rekonstrukcija vodovoda kako bicijelo stanovništvo imalo pristup dovoljnim količinama pitke vode te kako bise osigurao gospodarski razvoj na području Općine Perušić. Gradit će sekanalizacija odnosno sustav odvodnje otpadnih voda, oborinskih voda ilipotencijalno štetnih tekućina kroz podzemne kanale. Izgradnjom ove mrežesprečavat će se potencijalno širenje zaraznih bolesti. Groblje Perušić nemadovoljan kapacitet te se planira izgradnja groblja. Obzirom da na područjuopćine ne postoji mrtvačnica izgradit će se ista kako bi se ukop i sve vezanouz njega moglo obaviti na području Općine što će značajno olakšatistanovništvu. U ovu mjeru, a ovisno o potrebama uključit će se i drugiprojekti koji se pokažu nužnim.

Energetska infrastruktura je važan segment razvoja Općine Perušić.Postojeći sustav HE Senj trebao bi se nadograditi novim akumulacijskimjezerom u Kosinjskoj dolini s hidroelektranom snage 30 megavata, novim13,5 km dugim odvodnim tunelom te novom elektranom Senj 2 snage 350megavata. Izgradnja energetskih sustava na području Općine Perušić je odžupanijskog i nacionalnog interesa u cilju osiguranja dostatnih količinaelektrične energije.

Općina Perušić planira osigurati dovoljne količine toplinske energije zazagrijavanje prostorija u mjesecima kada su klimatski uvjeti takvi da je toneophodno. U tu svrhu se namjerava izgraditi toplovod kroz naselje Perušićna koji bi se priključili svi objekti od javnog značaja te obiteljske kuće izgrade koje su iskazale interes.

74


Razvojne mjere uz Prioritet 2.2. Izgradnja i unapređenje društvene infrastrukture

Naziv mjere

2.2.

1. I

zgra

dnja

sad

ržaj

a za

eduk

aciju

i is

traž

ivan

je2.

2.2.

Izgr

adnj

asp

orts

kih

ire

krea

cijs

kih

sadr

žaja

idr

uštv

a2.

2.3.

Una

pređ

enje

civ

ilnog

druš

tven

e in

fras

truk

ture

Opis mjere

Osim predškolske i osnovno školske naobrazbe u Općini Perušić ne postojedruge ustanove koje bi pružale bilo koji oblik edukacije. Izgradit će se dječjivrtić kako bi se djeci predškolske dobi pružila najbolja skrb i edukacijaprimjerena njihovoj dobi, a koristeći se modernim pomagalima koja senalaze u zgradi prilagođenoj njihovom uzrastu. Slaba je ponuda i u samom

županijskom središtu. JU „Pećinski park Grabovača“ planira velike i značajneprojekte u području edukacije i istraživanja. Cilj ove mjere je unaprijeditiinfrastrukturu i sadržaje koji će omogućiti i potaknuti stanovništvo na stalnuedukaciju u različitim područjima. Planira se izgradnja multimedijalne ikonferencijske dvorane te Centra za istraživanje krša sa pratećimlaboratorijima.

U području sporta je potrebno osigurati infrastrukturne uvjete kako bi došlodo jačeg razvoja sporta i rekreacije na području Općine Perušić. Planira seizgradnja polivalentna sportske dvorane u kojoj bi se moglo trenirati,održavati sportska natjecanja ali i razne smotre i ostale programe i projektekoji zahtijevaju karakteristike prostora kakav će imati dvorana. Naotvorenom se planira izgradnja/uređenje kupališta na rijeci Lici tebiciklističke staze, šetnice i drugo.

U Općini Perušić djeluje dvadeset i šest organizacija civilnog društvaodnosno udruga. Kapaciteti udruga su uglavnom vrlo skromni te jeprvenstveno potrebno osnažiti i razviti kapacitete usluga u upravljačkom,financijskom i organizacijskom segmentu te u segmentu pripreme iprovedbe projekata od interesa za rad udruge i njihovih podržavateljaodnosno šire zajednice.

U Općini Perušić je potrebno izgraditi infrastrukturu za rad udruga idruštava te se planira izgradnja vatrogasnog doma. Vatrogasni dom bi služioi kao društveni dom te bi mogao djelomično zadovoljiti i potrebe udruga

Obnovit će se Dom kulture Perušić u kojem će djelovati KUD, dječjaglazbena škola, udruge, etno zbirka i druge djelatnosti od javnog interesa.Crkve i drugi sakralni sadržaji se planiraju obnavljati.

75


2.2.

4. U

napr

eđen

jeso

cija

lne

skrb

iOpćina Perušić spada u starije Općine te je potrebno povesti odgovarajućuskrb o starijim osobama. Programi za starije i nemoćne osobe su važansegment socijalne skrbi i poticat će se razvoj novih programa. Pri tome semisli na organizirane posjete starijim osobama, pomoć u kućanstvima,družionice i slično, a ovisno i o interesu starijih osoba.

Izgradnja staračkog doma je jedan od načina skrbi o starijim osobama.Obzirom na trenutnu demografsku situaciju gradnja staračkog doma jedanje od načina adekvatne skrbi za starije osobe.

Razvojne mjere za Prioritet 3.1. Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma

Naziv mjere

teob

razo

vanj

acj

elož

ivot

nog

i3.

1.1.

Pot

ican

je o

tvar

anja

nov

ih p

oduz

eća

stva

ranj

e pr

eduv

jeta

za ra

zvoj

pod

uzet

ništ

va

Opis mjere

Poduzetnici početnici su najosjetljivija kategorija, jer ulaze na tržište rada udrugoj ulozi za koju nisu uvijek pripremljeni, teško pronalaze početnafinancijska sredstva te sredstva za širenje poslovanja i obrtni kapital jer izasebe nemaju višegodišnje poslovanje. Cilj ove mjere je da se krozkomunikaciju s poduzetnicima pokušaju utvrditi prioriteti za pružanjekonkretne podrške poduzetnicima početnicima na području Općine Perušić.Jedan dio aktivnosti bi se mogao osigurati unutar Općine Perušić kaosvojevrsni poduzetnički centar koji će surađivati s već postojećim centrima iagencijama. U suradnji s drugim institucijama sufinancirati investicijepoduzetnika početnika za koje se procjenjuje da su od iznimnog značaja zagospodarski razvoj Općine. Uvesti i dodatne poticaje kao što susufinanciranje kamatnih stopa (subvencije), sniženje komunalne naknade idrugo u nadležnosti Općine Perušić. Potrebno je raditi na promocijipoduzetništva i edukaciji za poduzetništvo na svim razinama od djece upredškolskim ustanovama, osnovnoj školi, surađivati sa srednjim školama ifakultetima do postojećih poduzetnika koji mogu djelovati i kao mentori.Općina Perušić će razmotriti i davanje bespovratnih potpora za otvaranjepoduzeća.

Cjeloživotno obrazovanje je neophodno u bilo kojoj sferi života. U svrhurazvoja poduzetništva poticat će se svi stanovnici i to svih dobnih skupina nastjecanje novih znanja, vještina i prekvalifikacije kako bi lakše iskoristilitržišne šanse.

Posebna kategorija su nezaposlene osobe uključujući ranjive skupine za kojeće se kreirati projekti kako bi se omogućila njihova integracija na tržišterada.

76


3.1.

2. P

odiz

anje

kon

kure

ntno

sti

podu

zetn

ika

3.1.

3. P

otic

anje

nov

ih in

vest

icija

iun

apre

đenj

e go

spod

arsk

e zo

neiz

grad

njom

turis

tički

htu

rizm

ara

zvoj

emi

3.1.

4.

Raz

voj

infr

astr

uktu

resa

drža

ja

Konkurentnost je ključ opstanka svih poduzetnika i bez stalnog ulaganja uizgradnju kapaciteta poduzeća što uključuje ulaganje u nova znanja,obrazovanje djelatnika (formalno i neformalno), inovacije, istraživanja, novetehnologije (uključivo informacijsko komunikacijske tehnologije), novezgrade ili proširenje postojećih te u novu opremu nema rasta i razvojapoduzeća. Cilj ove mjere je unapređivanje konkurentnosti poduzeća krozpovećanje prihoda od prodaje, novo zapošljavanje, povećanjeproduktivnosti i izvoz. Unutar ove mjere potrebno je za svim poduzetnicimakoji ispunjavaju uvjete omogućiti financiranje podizanja konkurentnostibespovratnim sredstvima kroz pružanje konkretnih informacija,sufinancirati kamatne stope na kredite te iznaći mogućnosti zasufinanciranje pripreme projektne dokumentacije.

Općina Perušić je uložila značajna sredstva u Gospodarsku zonu Konjskobrdo. Zona je u potpunosti prilagođena potrebama novih investitoraodnosno dostupna je potrebna komunalna infrastruktura. Otvorena je zasve vrste poduzeća bez obzira na to da li su proizvodna ili uslužna. Boljiuvjeti su propisani za proizvodna poduzeća jer se smatra da oni mogutrebati i kooperante na području Općine Perušić. Gospodarska zona seplanira proširiti za dodatnih 6 hektara kako bi se izašlo ususretinvestitorima.

Isto tako, nizom olakšica te promocijom izvrsnog položaja zone pokušavatće se privlačiti investicije. S druge strane će se poticati nezaposlene osobena potrebne prekvalifikacije, a u svrhu zapošljavanja.

Turizam je jedna od odrednica razvoja Općine Perušić. Prirodne ljepote oveOpćine važan su preduvjet razvoju turizma. Planira se izgradnja turističkeinfrastrukture koja obuhvaća izgradnju smještaja, kampa, vidikovca,turističko-edukativnog centra, razvoj wellness-a, restorana s ponudomtradicionalne i ekološki uzgojene hrane, konjičke i biciklističke staze,parkovi. Trenutno je turistička ponuda vrlo oskudna i za razvoj turizma jepotrebno osigurati smještajne kapacitete te razviti programe koji ćeprivlačiti turiste tijekom cijele godine. Važnu ulogu u razvoju turizmapreuzima i JU Pećinski park Grabovača uz Općinu Perušić i ostalezainteresirane. Prioritet je napraviti dokument kojim će se definirati pravcirazvoja turizma na području Općine Perušić te način na koji se možepozicionirati na turističkom tržištu. Pod turističkim sadržajima smatraju se isakralni objekti otvoreni za turiste, kulturna baština koja ima integralnunamjenu i drugo.


Razvojne mjere uz Prioritet 3.2. Razvoj poljoprivrede

Naziv mjere

ekol

oške

ipo

ljopr

ivre

de3.

2.1.

Raz

voj

trad

icio

naln

e3.

2.2.

Raz

voj p

oljo

priv

redn

ihgo

spod

arst

ava

Opis mjere

Idealno ekološko poljoprivredno gospodarstvo je mješovito gospodarstvona kojemu se provodi uravnotežen uzgoj bilja i životinja. Prema Zakonu oekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, svrha jeekološke proizvodnje zaštita zdravlja i života ljudi, zaštita prirode i okolišate zaštita potrošača. Općina Perušić posjeduje čist okoliš i sve preduvjeteza razvoj ekološke poljoprivrede stoga je cilj ove mjere unapređenjekapaciteta i uvjeta za razvoj ekološke proizvodnje hrane. Ekološkaproizvodnja drži se globalno usvojenih načela koja primjenjuju lokalnapodručja uvažavajući njihove regionalne, socio-ekonomske, geografsko-klimatske i kulturne posebnosti. Značajna je i tradicionalna poljoprivredakoja će se pokušati revitalizirati na određenim područjima Općine Perušić.

Ruralna područja moraju osigurati primjerene životne i radne uvjete zaostanak i povratak mladih iz gradova. Pod ovom mjerom podrazumijevaju sepotpore i pomoć mladim poljoprivrednicima te razvoju malih poljoprivrednihgospodarstava. Poticat će se ulaganja u pokretanje i razvoj nepoljoprivrednihdjelatnosti (turizam, tradicijski i umjetnički obrti, izrada suvenira, usluge ururalnim područjima, prerada/trženje proizvoda), ulaganje u fizičku imovinu(obuhvaća ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te ulaganja u preradu,marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda kao i u OIE - obnovljive izvoreenergije te ulaganje u šumsku infrastrukturu kao i ulaganje u sustavenavodnjavanja) te obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijalanarušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima kao iuvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti.

78


3.2.

3. P

odiz

anje

zna

nja

i vje

štin

a, p

otic

anje

udru

živa

nja

te s

usta

va k

valit

ete

za p

oljo

priv

redn

epr

oizv

ode

i hra

nu

Kao u svim sektorima tako i u poljoprivredi konkurentnost i o znanjima ivještinama samih poljoprivrednika neovisno da li se bave konvencionalnom iliekološkom proizvodnjom. Ova mjera obuhvaća strukovno osposobljavanje istjecanje vještina te demonstracijske i informativne aktivnosti. Kako bipoljoprivrednici lakše i plodonosnije nastupali na tržištu te štitili svojeinterese u okviru ove mjere potiče se udruživanje odnosno uspostavaproizvođačkih grupa i organizacija. Registracijom i zaštitom nazivapoljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda oznakom izvornosti, oznakomzemljopisnog podrijetla ili oznakom zajamčeno tradicionalnog specijalitetapodiže se vrijednost istog, što istovremeno znači i povećanje dohotka zaproizvođača tog proizvoda. Ne manje važan je i utjecaj takvih proizvoda nadoprinos održivom

razvoju ruralnih područja, jačanje turističke ponude i broji drugi. Stoga, ovamjera obuhvaća novo sudjelovanje u sustavima kvalitete te aktivnostiinformiranja i promicanja koje provode skupine proizvođača na unutarnjemtržištu.

Razvojne mjere vezano uz Prioritet 4.1. Vrednovanje i zaštita prirodne i kulturnebaštine

Naziv mjere

4.1.

1. Is

traž

ivan

je a

rheo

lošk

ih lo

kalit

eta

i dal

jnje

evi

dent

iranj

e i z

aštit

apo

vije

snih

, tra

dici

jski

h i k

ultu

rnih

vrije

dnos

ti i s

tavl

janj

e u

funk

ciju

razv

oja

Opis mjere

Za područje na kojem su se odvijalo niz povijesnih događaja i koje jemnogo puta rušeno i izgrađivano lako je moguće da postoje neistraženiarheološki lokaliteti. Ovom mjerom se predviđa da će takvi lokaliteti bitiistraženi i valorizirani. Nematerijalna kulturna baština je vrlo vrijednaostavština bivših stanovnika Općine Perušić. Vrlo je važno i za sadašnjost iza budućnost da se istražiti i vrednuje nematerijalna kulturna baština, asve u svrhu da se sačuvaju i zaštite tradicijski običaji i vrijednosti. Njihovimvrednovanjem i zaštitom stvaraju se i uvjeti za njihovu prezentaciju.Kulturnu baštinu potrebno je staviti u funkciju razvoja.

Izrađena je Konzervatorska podloga zaštite i očuvanja kulturnih dobara.Potrebno je raditi na njihovoj obnovi i/ili utvrditi njihov izgled krozpovijesna razdoblja.


4.1.

2. V

redn

ovan

je i

zašt

ita p

rirod

ne b

aštin

ePrirodna baština dio je resursne osnove Općine i sastavni dio njenogprostornog i kulturnog identiteta. Prirodna baština ima veliko značenje usmislu očuvanja ekološke ravnoteže. U okviru ove mjere posebna će sepažnja posvetiti zaštiti prirodne baštine.

U prostorno-planskom kontekstu krajobraz označava cjelovitu prostornu,biofizičku i antropogenu strukturu područja, u rasponu od potpunoprirodne do pretežito ili potpuno antropogene. Krajobraz je odrazprirodnih i kulturnih obilježja prostora, te prirodnih i antropogenih procesakoji se u njemu odvijaju. U okviru ove mjere poticat će se zaštitakrajobraza.

Općina Perušić obiluje raznolikom i bogatom prirodnom baštinom. Krozovu mjeru će se raditi na obnovi staništa važnih za očuvanjebioraznolikosti. Provodit će se istraživanja danjih i noćnih leptira i kukaca izskupina ravnokrilaca. Održavat će se travnjaci na zaštićenom području kaovažno stanište. Vrednovat će se i ostala prirodna baština te će seadekvatno štititi i stavljati u razvojnu funkciju općine.

Razvojne mjere uz Prioritet 4.2. Zaštita okoliša

Naziv mjere Opis mjere

energ

etske

učink

ovito

stiiO

IE U okviru ove mjere će se informirati i poticati stanovništvo i institucije na

4.2.1.

Potic

anje obnovu nestambenih i stambenih zgrada na energetski učinkovit način te

proizvodnju električne energije obnovljivih izvora energije. U ovu mjeru jeuključeno korištenje automobila na električni ili hibridni pogon, zamjenasustava grijanja te sve ostale mjere energetske učinkovitosti.

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj

svim sprječavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta,

smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje

u prije nastanka štete. Svaki poremećaj količine određenih kemijskih ili

okol

iša

bioloških tvari ili fizikalnih osobina od prirodnih vrijednosti, a koja se može

segm

entim

a

određenim kemijskim, fizikalnim ili biološkim putem vratiti u prvobitno stanje

4.2.2.

Zašti

ta naziva se onečišćenje, dok zagađenje predstavlja trajan oblik promjene

sastava i osobina okoliša. Onečišćenja su rezultat prije svega ljudskeaktivnosti. Onečišćeni mogu biti zrak, voda i obradivo tlo. Cilj ove mjere jenizom aktivnosti i preventivnih mjera spriječiti zagađenje okoliša.


6.2. Predloženi razvojni projekti

Razvojni projekti Općine Perušić razvrstani su prema spremnosti projekata za provedbu. Prvosu navedeni projekti koji se provode i nastavit će se provoditi u programskom razdoblju,zatim projekti koji imaju spremnu dokumentaciju (uključivo građevinsku dozvolu ukoliko jepotrebno), pa potom projekti za koje je dokumentacija u izradi ili još nije započet procesizrade dokumentacije.

Projekti u provedbi

Šifra projekta 2.2.2.2.2.3-1 Naziv projekta: Mjera: 2.2.3. Unapređenje civilnog društva iVolonterski projekti društvene infrastrukture

Nositelji JU Pećinski park Grabovača, Prioritet PUR-a: 2.2. Izgradnja društvene infrastrukture iOpćina Perušić projekata

Kratki opis Poticanje razvoja lokalne zajednice kroz volonterske projekte te razvoj volonterskog turizma.

Provedene U provedbi. Provedena dva projekta.aktivnostiRazdoblje 2016.-2020.provedbeUkupni iznos - Uloženo 100.000 HRK

Izrađena dokumentacija

Šifra projekta 2.2.2.2.2.2.-2 Naziv projekta: Sportska Mjera: 2.2.2. Izgradnja sportskih idvorana Perušić rekreacijskih sadržaja

Nositelji Ličko-senjska županija i Prioritet PUR-a: 2.2. Izgradnja društvene infrastrukture iOpćina Perušić projekata

Kratki opis Izgradnja polivalentne sportske dvorane u naselju Perušić.

Provedene Glavni projekt je gotov te je ishodovana građevinska dozvola. Projekt je u potpunosti spreman zaaktivnosti apliciranje za financijska sredstva.Razdoblje 2016. – 2020.provedbeUkupni iznos 13.000.000,00

Šifra 2.2.1.2.1.1.-3 Naziv projekta: Izgradnja pristupne ceste sa Mjera: 2.1.1. Razvoj prometneprojekta komunalnom infrastrukturom za stambeno naselje infrastrukture

Rudine-ĆojlukNositelji Općina Perušić Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne

infrastrukture i energetikaKratki opis Realizacijom ovog projekta stvara se okosnica za jačanje i razvoj turizma i nužno potrebne valorizacije obale

rijeke Like. Trenutno na lokaciji ovog projekta je zemljište u vlasništvu RH, parcelirano za 41 stambenujedinicu. Izgradnjom predložene infrastrukture stvara se predispozicija neizgrađenog građevinskog zemljištasa povećanom tržišnom vrijednosti upravo radi izgrađene infrastrukture. Po idejnim rješenjima, stambenejedinice vanjskim izgledom su autohtonog karaktera, tako da možemo govoriti o budućem naselju koje imatradicionalni lički identitet, a koje je istovremeno smješteno u pitoresknom i idiličnom zavičaju. Projekt jepripremljen za provedbu, ali nije započeo.

Provedene ---


aktivnostiRazdoblje 2016.-2020.provedbeUkupni 4.370.928,28 kniznos

Šifra projekta 2.2.1.2.1.1.-4 Naziv projekta: Nerazvrstane ceste Mjera: 2.1.1. Razvoj prometneOpćina Perušić - Ćojluk infrastrukture

Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i komunalnePerušić infrastrukture i energetika

Kratki opis Izgradnja cesta kroz novo naselje na Ćojluku.

Provedene Projektna dokumentacija je spremna i ishodovana je građevinska dozvola.aktivnostiRazdoblje 2016. – 2020.provedbeUkupni iznos 4.500.000,00

Šifra projekta 3.3.2.3.2.3.-5 Naziv projekta: Mjera: 3.2.3. Podizanje znanja i vještina, poticanje udruživanjaOtkupna stanica i mlin te sustava kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu

Nositelji Općina Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivredePerušić

Kratki opis Obnova zgrade starog mlina u otkupnu stanicu, restauriranje starih mlinova, osposobljavanje StrojaVunovlačare i izgradnja hladnjače. Namjena je poljoprivredna proizvodnja s mogućnostima agroturizma.

Provedene Projekt je u izradi.aktivnostiRazdoblje 2016. – 2020.provedbeUkupni iznos ----

Šifra projekta 2.2.2.2.2.3.-6 Naziv projekta: Izgradnja vatrogasnog Mjera: 2.2.3. Unapređenje civilnog društvadoma i društvene infrastrukture

Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.2.: Izgradnja društvenePerušić infrastrukture i projekata

Kratki opis Izgradnja novog vatrogasnog doma pored bivše ''Voćare'' u Perušiću.Provedene Izrađena je projektna dokumentacija i predan je zahtjev za građevinsku dozvolu.aktivnostiRazdoblje 2016. – 2020.provedbeUkupni iznos 3.000.000,00 kn

Šifra projekta 2.2.1.2.1.1.-7 Naziv projekta: Nerazvrstane ceste Općina Perušić – Mjera: 2.1.1. Razvoj prometnekod mlina i preko bara infrastrukture

Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne iPerušić komunalne infrastrukture i energetika

Kratki opis Izgradnja cesta kroz centar Perušić radi širenja urbanog dijela naselja.Provedene Idejni projekt je gotov, zatražena je lokacijska dozvola i u tijeku rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.aktivnostiRazdoblje 2016 . – 2020.provedbeUkupni iznos --


Šifra projekta 2.2.2.2.2.3.-8 Naziv projekta: Dječji Mjera: 2.2.3. Unapređenje civilnog društva i društvenevrtić infrastrukture

Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1. Izgradnja društvene infrastrukture i projekataPerušić

Kratki opis Izgradnja novog dječjeg vrtića.

Provedene Izrađen glavni projekt.aktivnostiRazdoblje 2016. – 2020.provedbe

Ukupni iznos ---

Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.-9 Naziv projekta: Kanalizacija Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastruktureKvarte

Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1. Izgradnja prometne i komunalne infrastrukturePerušić i energetika

Kratki opis Proširenje postojeće kanalizacije u naselju Kvarte.Provedene Izrađen glavni projekt.aktivnostiRazdoblje 2016. – 2020.provedbe

Ukupni iznos ---

Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Kanalizacija Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastrukture10 Prvan Selo

Nositelji Općina Prioritet PUR-a: Prioritet 2.1.: Izgradnja prometne i komunalnePerušić infrastrukture i energetika

Kratki opis Izgradnja kanalizacije.Provedene Izrađen glavni projekt.aktivnostiRazdoblje 2016. – 2020.provedbe

Ukupni iznos --

Šifra projekta 3.3.1.3.1.3.- Naziv projekta: Proširenje Mjera: 3.1.3. Poticanje novih investicija i11 industrijske zone Konjsko brdo unapređenje gospodarske zone

Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 3.1. Privlačenje investicija, razvojPerušić poduzetništva i turizma

Kratki opis Prvo proširenje industrijske zone na dodatnih 6 ha.

Provedene Projekt je napravljen. Predstoji rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.aktivnostiRazdoblje 2016. – 2020.provedbeUkupni iznos ---

Šifra projekta 2.2.1.2.1.4.- Naziv projekta: Toplovod kroz Mjera: 2.1.4. Unapređenje opskrbe toplinskom12 naselje Perušić energijom

Nositelji Općina Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalnePerušić infrastrukture i energetika

Kratki opis Izgradnja toplovoda kroz naselje u partnerstvu s Viševica comp.


Provedene Projektiranje toplovoda započet će 2016. godine.aktivnostiRazdoblje 2016. – 2020.provedbe

Ukupni iznos ---

Šifra 2.2.2.2.2.1.-13 Naziv projekta: GEC- Mjera: 2.2.1. Izgradnja sadržaja zaprojekta Geoznanstveni edukativni edukaciju i istraživanje

centarNositelji Općina Perušić, JU Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i

''PEĆINSKI PARK projekata; 4.1.: Vrednovanje i zaštitaGRABOVAČA'' prirodne i kulturne baštine

Kratki opis GEC – Geoznanstveni edukativni centar – sadržaj je raspoređen na dvije lokacije, Dom kulture gdje supredviđena multimedijska i konferencijska dvorana, TIC/suvenirnica, te uredi JU PP Grabovača. Drugi objektje OŠ Studenci gdje je zamišljen Centar za istraživanje krša sa pratećim laboratorijima kao i smještajnimkapacitetima za polaznike škole u prirodi (učenici i studenti).

Provedene Izrađena studija izvodljivosti.aktivnostiRazdoblje 2016.-2020.provedbeUkupni 4.000.000,00 Euriznos

Projekti za koje nije izrađena projektna dokumentacija, ali se planiraju provesti do2020. godine

Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Vodovod Gornji Kosinj Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne14 – Kosinjski Bakovac infrastrukture


Kratki opis Izgradnja vodovodne mreže u naselju Gornji Kosinj.Razdoblje 2016. – 2020.provedbe

Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Vodovod Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastrukture15 Perušić - Kosa


Kratki opis Izgradnja vodovodne mreže Perušić-Kosa.Razdoblje 2016. – 2020.provedbe

Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.-16 Naziv projekta: Eko Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjomkamp LIKA infrastrukture i razvojem turističkih sadržaja

Nositelji JU Pećinski park Grabovača, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva iOpćina Perušić turizma;

Kratki opis Eko kamp LIKA u čijem sklopu se nalazi i kupalište na obali rijeke Like predio Rivine, te područje samogkampa sa svim popratnim sadržajima.


Razdoblje 2016.-2020.provedbeUkupni iznos 10.000.000,00 kn

Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.-17 Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjomVidikovac SKOLPAČA infrastrukture i razvojem turističkih sadržaja

Nositelji JU Pećinski park Prioritet PUR-a: Prioritet 3.1.: Privlačenje investicija, razvojGrabovača, Općina Perušić poduzetništva i turizma

Kratki opis U sklopu projekta uz vidikovac, zamišljena je izgradnja planinskog doma.Razdoblje 2016.-2020.provedbe

Šifra 3.3.1.3.1.4.-18 Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjomprojekta Kaluđerovac infrastrukture i razvojem turističkih sadržajaNositelji JU Pećinski park Grabovača, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i

Općina Perušić turizmaKratki opis Prostorije OŠ Kaluđerovac prenamijenjene u potencijalni hostel, pošto je područje Kaluđerovca vrlo

značajno u etnografskom smislu po starim i gotovo zaboravljenim zanatima kao što je izrada grnčarije.Neposredna blizina rijeke Like još je jedan privlačni faktor za odmor i rekreaciju u ovom malom ličkom selu.

Razdoblje 2016.-2020.provedbe

Šifra 2.2.1.2.1.1.-19 Naziv projekta: Cesta od Mjera: 2.1.1. Razvoj prometne infrastruktureprojekta Kaluđerovca nizvodno

kanjonom Like do MlakveNositelji Općina Perušić, JU Prioritet PUR-a: 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne

''Pećinski park infrastrukture i energetika; 3.1.: PrivlačenjeGrabovača'' investicija, razvoj poduzetništva i turizma

Kratki opis Cesta Kaluđerovac-Mlakva zamišljena je kao panoramska prometnica. Dobiva na značaju povezujućifenomene PP Grabovača sa kanjonom rijeke Like.


o Projekt Cesta od Kaluđerovca nizvodno kanjonom Like do Mlakve je svrstanu prioritet 2.1., ali zbog mogućnosti njegove upotrebe ulazi i u prioritet 3.1.

Šifra 3.3.1.3.1.4.-20 Naziv projekta: Obala Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjomprojekta jezera Kruščica infrastrukture i razvojem turističkih sadržajaNositelji JU Pećinski park Grabovača, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva

Općina Perušić i turizmaKratki opis Projekt je na razini ideje. Izgradnja turističko-edukativnog centra na samoj obali jezera uz brojne mogućnosti

pasivnog ili aktivnog odmora preko sljedećih sadržaja: welness, bungalovi, restorani s ponudomtradicionalne i ekološki uzgojene hrane, kućice za odmor na vodi, kupališta, konjičke i biciklističke staze,parkovi, heliodrom.


Šifra 3.3.1.3.1.4.-21 Naziv projekta: EKOLAND – Mjera: 3.1.4. Razvoj turizmaprojekta Prva planirana ekoturistička izgradnjom infrastrukture i razvojem


destinacija turističkih sadržajaNositelji JU Pećinski park Grabovača, Prioritet PUR-a 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj

Općina Perušić, UŠP Gospić, PZ '' poduzetništva i turizmaPerušićanka Nova''

Kratki opis Na područja Općine Perušić nalazi se Regionalni park “Lika” (P= 5.500ha), zaštićeno krško područje koje zbogsvojih prirodnih značajki (50ak speleoloških objekata, rijeke Like, jezera Kruščica) i kulturno-povijesne baštinepredstavlja iznimno vrijedno područje koje bi razvojem u skladu s održivom razvojem i proširenjem turističkeponude moglo pozitivno utjecati na lokalnu zajednicu u smislu poticanja razvoja malog obiteljskog i srednjegpoduzetništva, otvaranja radnih mjesta te na povećanje atraktivnosti područja cijele Općine za lokalnestanovnike. Na području parka u ponudi se trenutno nalazi posjet špilji Samograd, obilazak poučnih staza,dva sportska terena (odbojka, badminton), ekološko-edukativne radionice za učenike. U planu je i izgradnjaGEOznanstveno-edukativnog centra (GEC) u kojem bi se u sklopu izložbenog prostora prikazala povijestiokoliša od paleozoika do danas, osim Gec-a, u Studencima bi se izgradio Istraživački centar za krš (ICK) koji bibio referentno mjesto za okupljanje stručnjaka i proučavanje problematike krša (geografi, geolozi, speleolozi,biolozi). Zbog nezastupljenosti šumarske znanosti u GEC-u i ICK- u (70% površine RP-a prekrivaju šume išumska zemljišta) potrebno je izgraditi turističku infrastrukturu kojoj bi bila baza za istraživanja, promocijušuma i promociju uloge šuma u zaštite okoliša - šume pomažu u kontroli erozije tla, poboljšavaju klimu,staništa su za biljni i životinjski svijet ali omogućuju i rekreaciju i turizam.

Razdoblje 2016.-2020.provedbeUkupni 12.925.786,80 kniznos

Šifra 4.4.1.4.1.2.-22 Naziv projekta: Obnova staništa važnih za Mjera: 4.1.2. Vrednovanje iprojekta očuvanje bioraznolikosti - travnjaci zaštita prirodne baštineNositelji JU Pećinski park Prioritet PUR-a: 4.1.: Vrednovanje i zaštita

Grabovača, Općina Perušić prirodne i kulturne baštineKratki opis Istraživanja danjih i noćnih leptira te kukaca iz skupine ravnokrilaca te bi se započelo s održavanjem svih

travnjaka na području zaštićenog područja.

Šifra 3.3.2.3.2.1.-23 Naziv projekta: Uvođenje tradicionalne Mjera: 3.2.1. Razvoj ekološke iprojekta poljoprivrede na području parka tradicionalne poljoprivredeNositelji JU Pećinski park Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivrede

GrabovačaKratki opis Projekt je na razini ideje. Kroz projekt bi se u suradnji s lokalnim stanovnicima uvodila tradicionalna

poljoprivreda, a u suradnji s Parkovima Dinarskog luka radilo na brendiranju pojedinih proizvoda.

Šifra projekta 2.2.2.2.2.3.-24 Naziv projekta: Dom kulture Mjera: 2.2.3. Unapređenje civilnog društva iPerušić društvene infrastrukture

Nositelji Općina Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i projekataPerušić

Kratki opis Obnova Doma kulture Perušić u kojem će djelovati KUD, dječja glazbena škola, udruge, etno zbirka idruge djelatnosti od javnog interesa

Razdoblje 2016. – 2020.provedbe

Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Reciklažno Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne infrastrukture25 dvorište

Nositelji Općina Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne infrastrukturePerušić i energetika

Kratki opis Izgraditi reciklažno dvorište i provesti mjere za gospodarenje komunalnim otpadom.



Šifra 4.4.1.4.1.1.- Naziv projekta: Kulturna Mjera: 4.1.1. Istraživanje arheoloških lokaliteta i daljnjeprojekta 26 baština u turističkoj evidentiranje i zaštita povijesnih, tradicijskih i kulturnih

funkciji vrijednosti i stavljanje u funkciju razvojaNositelji Općina Prioritet PUR-a: 4.1. Vrednovanje i zaštita prirodne i kulturne baštine

PerušićKratki opis Obnova Starog grada Perušića (tzv. Turska kula) – Rekonstrukcija postojećeg objekta te stavljanje u funkciju

turizma.Razdoblje 2016. – 2020.provedbe

o Sanacija i zatvaranje odlagališta komunalnog otpada „Razbojište“ sadržava usebi nekoliko projekata koji se mogu provoditi paralelno kao zasebni projektiili ih možemo promatrati kao jedan cjeloviti projekt koji će se provoditi pofazama. Prikazan je kao cjelovit projekt.

Šifra 2.2.1.2.1.2.-27 Naziv projekta: Sanacija i zatvaranje Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalneprojekta odlagališta Razbojište infrastruktureNositelji Općina Perušić Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne

infrastrukture i energetikaKratki opis Sanirati i zatvoriti odlagalište komunalnog otpada „Razbojište“ u zakonskim rokovima tj. do izgradnje

Centra za gospodarenje otpadom. Sanacija će se izvoditi u fazama kako bi se na dijelu postojećegodlagališta mogli izgraditi:

Nova kazeta za miješani otpad (do otvaranja CGO),Kompostana.Kazeta za azbest,

Reciklažno dvorište za građevinski otpad (Reciklažno dvorište za građevinski otpad može seizmjestiti sa lokacije „Razbojište“ i pronaći adekvatnije rješenje

U sklopu reciklažnog dvorišta omogućiti stanovništvu da neškodljivo odlože opasni otpad i/ilieducirati stanovništvo o odlaganju opasnog otpada


Šifra 2.2.1.2.1.2.-28 Naziv projekta: Odvojeno prikupljanje Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalneprojekta otpada i edukacija stanovništva infrastruktureNositelji Općina Perušić Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalne

infrastrukture i energetikaKratki opis Osigurati odvojeno prikupljanje otpada na području Općine Perušić u skladu sa zakonskim propisima kako bi

se smanjio udio otpada koji se odlaže na odlagalište, osobito za: biorazgradivi otpad, papir-karton, staklo,tekstil te plastiku. Educirati stanovništva kako bi usvojili odvojeno odlaganje otpada.


Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Vodovod Gornji Kosinj Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne29 – Kosinjski Bakovac infrastrukture

Nositelji Općina Prioritet PUR-a 2.1.: Izgradnja prometne i komunalnePerušić infrastrukture i energetika


Kratki opis Izgradnja vodovodne mreže u naselju Gornji Kosinj.Razdoblje 2016. – 2020.provedbe

Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i30 Hostel razvojem turističkih sadržaja

Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 3.1. Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizmaPerušić

Kratki opis Rekonstrukcija škole u Malom polju u hostelRazdoblje 2016. – 2020.provedbe

Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i31 Spomen kuća razvojem turističkih sadržaja

Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 3.1. Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizmaPerušić

Kratki opis Tiskara – Spomen kuća Kosinjska tiskaraRazdoblje 2016. – 2020.provedbe

Šifra projekta 2.2.1.2.1.2.- Naziv projekta: Izgradnja groblja i Mjera: 2.1.2. Izgradnja komunalne32 mrtvačnice infrastrukture

Nositelji Općina Prioritet PUR-a: 2.1. Izgradnja prometne i komunalnePerušić infrastrukture i energetika

Kratki opis Izgradnja groblja i mrtvačnice.Razdoblje 2016. – 2020.provedbe

Projekt od nacionalnog interesa

Šifra projekta 2.2.1.2.1.3.-33 Naziv projekta: Hidro elektrana Senj Mjera: 2.1.2. Izgradnja energetskih2 sustava

Nositelji HEP, Vlada RH Prioritet PUR-a:Kratki opis Izgradnja akumulacijskog jezera HE Senj 2, sa pripadajuće tri brane. Nositelj projekta je HEP i Vlada RH,

projekt je od nacionalnog interesa.Razdoblje 2016-2020provedbeUkupni iznos 600.000.000,00 Eur

Projekti privatnih investitora, udruga, crkve

Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.-34 Naziv projekta: Uređenje lovačkog Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjomdoma lovačkog društva ''Klisa'' infrastrukture i razvojem turističkih sadržajaPerušić

Nositelji Lovačko Prioritet PUR-a: 3.1. Privlačenje investicija, razvojdruštva Klisa poduzetništva i turizma

Kratki opis Sanacija krovne konstrukcije i pokrova. Preuređenje unutarnjeg prostora kata i potkrovlja. Izrada iuređenje pročelja s povećanjem toplinske učinkovitosti. Uređenje okoliša.

Provedene Projekt je u pripremljen.aktivnosti


Razdoblje 2016.-2020.provedbeUkupni iznos 520.000,00 kn

Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.-35 Naziv projekta: Izgradnja streljane za Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjomglinene golubove infrastrukture i razvojem turističkih

sadržajaNositelji Lovačko Prioritet PUR-a: 3.1.: Privlačenje 3.1. Privlačenje investicija, razvoj

društvo Klisa investicija, razvoj poduzetništva i poduzetništva i turizmaturizma

Kratki opis Izgradnja streljane s propozicijama i uvjetima za održavanje službenih takmičenja. Obuhvaća izgradnjuobjekta s opremom za izbacivanje letećih metaka, nadstrešnicom za službeni protokol.

Provedene --aktivnostiRazdoblje 2016.-2020.provedbeUkupni iznos 93.000,00 HRK

Šifra projekta 3.3.1.3.1.2.-36 Naziv projekta: Dogradnja i Mjera: 3.1.2. Podizanje konkurentnostirekonstrukcija LC Perušić poduzetnika

Nositelji LIDL Hrvatska Prioritet PUR-a 3.1. Privlačenje investicija, razvojd.o.o. poduzetništva i turizma

Kratki opis LIDL Hrvatska d.o.o. će dograditi skladište, dograditi pripadajuće parkiralište te dograditi vanjskoskladište.


Šifra 3.3.1.3.1.3.-37 Naziv projekta: Kogeneracijsko postrojenje Mjera: 3.1.3. Poticanje novih investicijaprojekta na biomasu - VIŠEVICA ENERGO PERUŠIĆ i unapređenje gospodarske zoneNositelji Viševica group Prioritet PUR-a 3.1. Privlačenje investicija, razvoj

poduzetništva i turizmaKratki opis Viševica Komp kao tvrtka koja se bavi preradom drveta ima potrebu za toplinskom energijom u svrhu

sušenja i parenja građe, vlastitog grijanja te sušenja peleta. Također, plan tvrtke je povećati proizvodnjupeleta za 20.000 tona godišnje, no u tome slučaju nužna je dodatna toplinska energija. Plan je izgraditipostrojenje koje će moći dati ljeti i zimi točnu količinu toplinske energije koja je potrebna za zadovoljavanjetoplinskog konzuma poslovnog kompleksa tvrtke Viševice Komp ali i kompletnog naselja Perušić. Osimtoplinske energije, kogeneracijsko postrojenje će tokom cijele godine snabdijevati elektroenergetsku mrežukonstantnom snagom u iznosu od 2 MW čime će rasteretiti elektroenergetsku mrežu na tom području iotvoriti priliku velikim investitorima da otvore svoje pogone što će u konačnosti rezultirati industrijskim igospodarskim razvitkom kompletnog dijela regije. Provedbom tehničko-prostorne, te ekonomsko-tržišneanalize kao i studijom utjecaja na okoliš dobiveni su parametri pri kojemu je izgradnja kogeneracijskogpostrojenja prihvatljiva i profitabilna za sve korisnike takvog projekta.Osim toga, važno je za naglasiti da gorivo koje se koristi prilikom izgaranja odnosno za dobivanje toplinske ielektrične energije je kruti šumski otpad tj. šumska biomasa koja se ne koristi niti kao industrijsko drvo nitikao ogrjevno drvno te gotovo da nema emisije štetnih atmosferskih i stakleničkih plinova koja bi imala jednaelektrana jednake snage na fosilna goriva.

Provedene Pripremljena dokumentacija: Energetsko odobrenje - Ministarstvo Gospodarstva, Građevinska dozvola,aktivnosti Ugovor sa HEP-om, Ugovor sa HROTE, Rješenje od HERE, Ugovor za sječku, Ugovor za otkup toplineRazdoblje 2016.-2020.provedbeUkupni 80.000.000 HRKiznos


Šifra 3.3.1.3.1.3.-38 Naziv projekta: Tvornica namještaja - Mjera: 3.1.3. Poticanje novih investicija iprojekta VIŠEVICA DRVO PERUŠIĆ unapređenje gospodarske zoneNositelji Viševica group Prioritet PUR-a: 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj

poduzetništva i turizma

Kratki opis Unutar pogona tvrtke Viševice Komp nalazi se građevinski objekt u kojemu su se prije 30-ak godinaproizvodile stolice odnosno namještaj. Kroz suradnju sa strateškim partnerom, jednim od najrenomiranijihproizvođača stolica, stolova, ormara, komoda i kreveta tvrtka Viševica Drvo planira pokrenuti proizvodnjunamještaja na području nekadašnje stare tvornice namještaja. S time bi se smanjio izvoz poluproizvoda te bise razina dovršenosti proizvoda podigla na najveći mogući nivo. Osim toga, planira se zapošljavanje dodatnooko 60 - tak novih radnika. Vezano s time tvrtka je povukla određene koraka ka spomenutoj investiciji, a toje educiranje i školovanje zaposlenika u Vijetnamu. Školovanje će trajati između 6 mjeseci - 1 godinu, dok seinvesticija ne završi.

Provedene Pripremljena dokumentacija: investicijska studija, idejni projektaktivnostiRazdoblje 2016.-2020.provedbeUkupni 30.000.000 kniznos

Šifra projekta 3.3.2.3.2.2.-39 Naziv projekta: Pogon za preradu i sušenje Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednihvoća i samoniklog bilja gospodarstava

Nositelji Privatni Prioritet PUR-a: 3.2. Razvoj poljoprivredeinvestitor

Kratki opis Izgradnja pogona za preradu i sušenje raznih vrsta voća i samoniklog bilja (proizvodnja pekmeza, sokova,sušeno voće, destilerija rakije, džemova itd.).

Razdoblje 2016.-2020.provedbeUkupni iznos Cca 4.000.000,00 Eur

Šifra projekta 3.3.2.3.2.2.-40 Naziv projekta: Podizanje nasada šljive Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednihBistrice - 2 ha gospodarstava

Nositelji Opg Ivan Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivredeVlainić

Kratki opis Podizanje nasada (novi nasad) – 2 ha.

Razdoblje 2016. – 2020.provedbeUkupni iznos 80.000,00 HRK

Šifra projekta 3.3.2.3.2.2.-41 Naziv projekta: Opremanje Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednihproizvodnog pogona gospodarstava

Nositelji Opg Ivan Prioritet PUR-a: 3.2.: Razvoj 3.2. Razvoj poljoprivredeVlainić poljoprivrede

Kratki opis Opremanje proizvodnog pogona.

Razdoblje 2016. – 2020.provedbeUkupni iznos 350.000,00 HRK

Šifra projekta 3.3.2.3.2.2.-42 Naziv projekta: Uređenje kušaonice Mjera: 3.2.2. Razvoj poljoprivrednihrakije gospodarstava

Nositelji Opg Ivan Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivredeVlainić


Kratki opis Uređenje stare obiteljske kuće u kušaonicu rakije.

Razdoblje 2016. – 2020.provedbeUkupni iznos 550.000,00 kn

o U nastavku se navode 4 projekta koji su sastavni dio Programa EKO-LIKA VUNA

Centar za prikupljanje i preradu vune i održivi turizam Perušić, LSŽ, 2016-2020.Cijeli projekt predstavlja jedinstven model održivog poduzetništva koristećispoj suvremene tehnologije i tradicije, otvaranjem novih radnih mjesta uproizvodnji i nove turističke i edukativne sadržaje korisne široj zajednici.Ujedno rješava gorući problem nepropisnog odlaganja vune u prirodi, što naciljanom području prelazi 80 tona godišnje.

Centar se može projektirati da koristi održive izvore energije kao što su vjetar,solar i bio masa, sa niskim ugljičnim profilom, te na taj način uklopiti upodručja zaštićene prirode (Natura 2000).

Šifra 3.3.2.3.2.3.-43 Naziv projekta: Program Mjera: 3.2.3. Podizanje znanja i vještina,projekta EKO-LIKA VUNA – poticanje udruživanja te sustava kvalitete za

Prikupljanje vune poljoprivredne proizvode i hranuNositelji Udruga GFT – Inicijativa Prioritet PUR-a: 3.2.: Razvoj poljoprivrede

za održivi rast i UdrugaGračanka

Kratki opis Prikupljanje vune (u Ličko-senjskoj županiji i 4 okolnim županijama), koje zajedno predstavljaju preko 80%uzgoja ovaca u RH. Godišnje u trajanju cca 2 mjeseca u sezoni striženja.a) Informiranje građana / poticaj za vunu,b) Organiziranje otkupa ic) Dostava do Centra za obradu.

Razdoblje 2016. – 2020.provedbeUkupni iznos -

Šifra 3.3.2.3.2.3.-44 Naziv projekta: Program EKO-LIKA 3.2.3. Podizanje znanja i vještina,projekta VUNA – Osnivanje EKO-LIKA poticanje udruživanja te sustava kvalitete

Centra za preradu vune Perušić za poljoprivredne proizvode i hranuNositelji Udruga GFT – Inicijativa Prioritet PUR-a 3.2.: Razvoj poljoprivrede

za održivi rast i UdrugaGračanka

Kratki opis Centar se planira izgraditi u poslovnoj zoni ili u prikladnom prostoru, a omogućio bi: pranje vune /izdvajanjekorisnih nusproizvoda, sortiranje vune za daljnju proizvodnju, proizvodnju filcanih vunenih barijera zapoljoprivredu i krajobrazno uređivanje, kompostiranje vune

Razdoblje 2016. – 2020.provedbeUkupni -iznos

Šifra 3.3.1.3.1.4.-45 Naziv projekta: Program EKO-LIKA Mjera: 3.1.4. Razvoj turizmaprojekta VUNA – EKO-LIKA Turistički/Obrazovni izgradnjom infrastrukture i

centar razvojem turističkih sadržajaNositelji Udruga GFT – Inicijativa Prioritet PUR-a 3.1.: Privlačenje investicija, razvoj


za održivi rast i Udruga poduzetništva i turizmaGračanka

Kratki opis a) Centar za posjetitelje + suvernirnica; kulturni, edukativni i zabavni programi za posjetitelje (odrasli idjeca),b) Naselje tradicionalnih ličkih kuća za smještaj i održavanje različitih manifestacija – konferencija,seminara, prezentacija, itd.,c) Restoran sa tradicionalnim hrvatskim specijalitetima id) Wellness centar- koristeći autohtone proizvoda (eterična ulja, sapune i sl.).


Šifra projekta 3.3.2.3.2.1.-46 Naziv projekta: Program EKO-LIKA Mjera: 3.2.1. Razvoj ekološkeVUNA – EKO-LIKA Farma / sa tradicionalne poljoprivredesiranom

Nositelji Udruga GFT – Inicijativa za Prioritet PUR-a 3.2. Razvoj poljoprivredeodrživi rast i Udruga Gračanka

Kratki opis Uzgoj voća i povrća i uzgoj životinja koristeći načela ekološke poljoprivrede za opskrbu posjetitelja/turista izaposlenih, te kao dodatni turistički i edukativni sadržaj.


Šifra projekta 2.2.2.2.2.4.-47 Naziv projekta: Starački Mjera: 2.2.4. Unapređenje socijalne skrbidom

Nositelji Privatni Prioritet PUR-a: 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture iinvestitor projekata

Kratki opis Izgradnja staračkog domaRazdoblje 2016. – 2020.provedbe

o Projekti koje predlaže Župa Perušić prvenstveno su od društvenog odnosno vjerskogznačaja. Međutim svi ovi objekti bit će stavljeni u funkciju razvitka Općine Perušić kroz razvoj turizma.

Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i48 Pastoralni centar razvojem turističkih sadržaja

Nositelji Župa Perušić Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i projekata; 3.1.:Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma

Kratki opis Izgradnja Pastoralnog centra Perušić koji će osim religijske imati i razvojnu funkciju..Razdoblje 2016. – 2020.provedbe

Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i razvojem49 Obnova crkvi turističkih sadržaja

Nositelji Župa Perušić Prioritet PUR-a: 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i projekata; 3.1.:Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma

Kratki opis Obnova crkvi na području Općine Perušić koji će osim religijske imati i razvojnu funkciju.Razdoblje 2016. – 2020.provedbe


Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i50 Obnova kapelica razvojem turističkih sadržaja


Kratki opis Obnova kapelica na području Općine Perušić koji će osim religijske imati i razvojnu funkciju.Razdoblje 2016. – 2020.provedbe

Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i razvojem51 Križni put turističkih sadržaja


Kratki opis Izgradnja križnog puta (Kalvarije) koji će osim religijske imati i razvojnu funkciju.Razdoblje 2016. – 2020.provedbe

Šifra projekta 3.3.1.3.1.4.- Naziv projekta: Mjera: 3.1.4. Razvoj turizma izgradnjom infrastrukture i razvojem52 Katakombe turističkih sadržaja

Nositelji Župa Perušić Prioritet PUR-a 2.2.: Izgradnja društvene infrastrukture i projekata; 3.1.:Privlačenje investicija, razvoj poduzetništva i turizma

Kratki opis Otvaranje katakombi na području Općine Perušić koje će osim religijske imati i razvojnu funkciju.Razdoblje 2016. – 2020.provedbe


7. FINANCIRANJE

Europa 2020 je temeljni dokument koji određuje usmjeravanje financijskih sredstavaraspoloživih u proračunu Unije za financijsko razdoblje 2014.-2020. Europski fondovi iinstrumenti financiranja pomagat će realizaciju samo onih projekata kod kojih se možepokazati jasna povezanost s ciljevima i prioritetima strategije Europa 2020. Dugoročnivremenski horizont važan je za potencijalne korisnike fondova, planiranje sufinanciranja istokao i za nacionalne riznice. Kao i države članice, Unija donosi godišnji proračun koji morauvažavati limite po glavama isto kao i ukupne godišnje limite (zadane financijskomperspektivom).

U nastavku će se prikazati samo oni izvori financiranja koje bi Općina Perušić mogla koristitiza svoje projekte.

7.1. Strukturni i kohezijski fondovi

Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI) je termin uveden za financijsko razdoblje2014.-2020. i označava jedinstven naziv koji obuhvaća slijedeće fondove:

• Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)• Europski socijalni fond (ESF)• Kohezijski fond (CF)• Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF)• Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) – ne obrađuje se u ovoj Strategiji

Zajednička je osobina ovih fondova da na različite načine osiguravaju provedbu kohezijskepolitike. Europski strukturni i investicijski fondovi se od Programa Zajednice razliku po visinifinancijskih sredstava kojima raspolažu i sustavu upravljanja. Dominantan dio sredstavakojim raspolaže Unija (više od 40%) se usmjerava kroz Europske strukturne i investicijskefondove dok se na programe Zajednice troši nešto više od 10% ukupno raspoloživihsredstava. Dodatno, sustav upravljanja sredstvima iz Europskih investicijskih i strukturnihfondova je podijeljen između Europske komisije i država članica. U cilju harmonizacije ikoordinacije korištenja sredstava, u ovoj je financijskoj perspektivi uređen skup zajedničkihpravila o tematskim ciljevima, planiranju (programiranju), financijskom upravljanju, nadzoru,izvještavanju te pravima i obvezama država članica i regija koji se odnosi na sve fondoveuključene u Europske investicijske i strukturne fondove. Jedan od važnih razloga zbog kojihse u ovoj financijskoj perspektivi nastoje, u što je mogućoj mjeri više, ujednačiti pravilakorištenja Europskih i strukturnih fondova je pojednostavljivanje i ujednačavanje procedura iadministrativnih zahtijeva koje se postavljaju pred države članice. U sljedećoj tablici prikazujese Institucionalni okvir RH za korištenje strukturnih instrumenata.


Tablica 10. Institucionalni okvir RH za korištenje strukturnih instrumenataFOND Operativni program/ Upravljačko tijelo Posredničko tijelo Posredničko tijelo

Prioritetna os razine I razine II

ERDF Regionalni razvoj - promet Ministarstvo Ministarstvo Središnja agencija zapomorstva, prometa i pomorstva, prometa i financiranje i ugovaranjeinfrastrukture infrastrukture (SAFU)

ERDF Regionalni razvoj zaštita Ministarstvo zaštite Ministarstvo Fond za zaštitu okoliša i

Kohezijskiokoliša-vode i otpadne okoliša i prirode poljoprivrede energetsku učinkovitostvode

fond Središnja agencija zafinanciranje i ugovaranje(SAFU)

Regionalni razvoj –zaštita Ministarstvo zaštite Središnja agencija zaokoliša/ gospodarenje okoliša i prirode financiranje i ugovaranjeotpadom (SAFU)

ERDF Regionalni razvoj- Ministarstvo Ministarstvo Središnja agencija zaregionalna konkurentnost regionalnog razvoja i gospodarstva, financiranje i ugovaranje

fondova EUMin. Poduzetništva i

(SAFU)

obrta,

Min. znanosti,obrazovanja i športa

Min. Regionalnograzvoja i fondova EU,

Min. turizma

ESF Razvoj ljudskih potencijala Ministarstvo rada i Ministarstvo rada i Hrvatski zavod zamirovinskog sustava mirovinskoga sustava zapošljavanje

Ministarstvo znanosti, Agencija za strukovnoobrazovanja i športa obrazovanje

Ministarstvo socijalnih Nacionalna zaklada zapolitika i mladih razvoj civilnog društva

Izvor: Pravila i propisi za provođenje EU projekata u Gradu Zagrebu, Grad Zagreb, 2014.

7.1.1. Europski fond za regionalni razvoj

Europski fond za regionalni razvoj (European Regional Development Fund - ERDF) podupirejačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije u Europskoj uniji kroz smanjenje ekonomskih razlika među regijama (NUTS2 regije). U ostvarivanju ove zadaće ERDF ima dva cilja:

• Potpora investicijama za rast i zapošljavanje• Potpora europskoj teritorijalnoj suradnji.

U ostvarivanju cilja ‘Potpora investicijama za rast i zapošljavanje’ sredstva ERDFa mogukoristiti sve europske regije: manje razvijene , tranzicijske i razvijene regije. S porastomstupnja razvijenosti smanjuje se stopa sufinanciranja. Kao što je već rečeno, s obzirom daobje hrvatske NUTS2 regije ulaze u kategoriju manje razvijenih regija stopa sufinanciranje izERDFa može biti maksimalno 85% prihvatljivih troškova. U ostvarivanju cilja ‘Potpora


europskoj teritorijalnoj suradnji sredstva koriste NUTS3 regije koje se nalaze na vanjskimgranicama Unije i unutarnjim granicama pojedine države članice. U razdoblju 2014.–2020.ERDF na raspolaganju ima 185 mlrd. eura, a slika 1 prikazuje europske regije prihvatljive zafinanciranje iz ERDFa. ERDF pomaže regionalni i lokalni razvoj te, s obzirom na financijskikapacitet i mogući raspon ulaganja ovog fonda, najznačajnije treba doprinijeti svimprioritetima Europe 2020 za pametan održiv i uključiv rast. U programskom razdoblju 2014.-2020. ERDF je jedini fond koji financira aktivnosti i projekte u okviru svih jedanaest tematskihcjelina koje predviđa Zajednička uredba. Investicijski prioriteti na koje se, u okviru svake odjedanaest tematskih cjelina, mogu usmjeriti sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvojsu:

• Jačanje istraživanja i tehnološkog razvoja i inovacija:

o Jačanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije, razvoj izvrsnosti uistraživanju i inovacijama i promoviranje centara kompetencija, posebice onihod europskog interesa,

o Promicanje poslovnog ulaganja u istraživanje i inovacije (R&I), razvoj veza isinergija između poduzeća, istraživačkih centara i sveučilišta kroz razvojproizvoda i usluga, transfer tehnologije, inovacije, primijenjena istraživanja,pilot projekte, prvu proizvodnju i sl.

• Jačanje pristupa informacijsko komunikacijskoj tehnologiji (ICT) njezinom korištenju ikvaliteti:

o Razvijanje širokopojasnog pristupa te uvođenje super brzih mreža,o Razvoj ICT proizvoda i usluga, e-trgovine i jačanje potražnje za ICTjem,o Jačanje korištenja ICT za e-upravljanje, e-učenje, e-zdravstvo, e-uključenost

• Jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika (MSP):

o Promocija poduzetništva osobito kroz olakšavanje ekonomske eksploatacije iolakšavanje pokretanja novih tvrtki uključujući i poslovne inkubatore,

o Razvoj novih poslovnih modela za MSP, posebice internacionalizacija,o Potpora MSP za rast na regionalnom nacionalnom i međunarodnom tržištu.

• Potpora prelasku na zeleno, ‘niskougljično’ gospodarstvo:o Promicanje proizvodnje i distribucije obnovljive energije,o Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u

poduzećima,

o Potpora energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u javnojinfrastrukturi uključujući javne zgrade i domaćinstva,

o Promocija ‘niskougljičnih’ strategija za urbana područja uključujući imultimodalnu urbanu pokretljivost,

o Promocija korištenja visokoučinkovite ko-generacije topline i energije.• Promocija prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje:

o Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama

o Poticanje ulaganja namijenjenih upravljanju specifičnim rizicima, osiguravanjeotpornosti na nepogode i razvoj sustava za upravljanje prirodnim i drugimnepogodama


• Zaštita okoliša i jačanje efikasnosti korištenja resursa: oInvestiranje u sektor zbrinjavanja otpada,o Investiranje u vodni sektor,o Zaštita, promocija i razvoj kulturne i prirodne baštine,o Zaštita biološke raznolikosti, zaštita tla i promicanje usluga ekosustava

uključujući NATURA 2000 i zelene infrastrukture,o Aktivnosti za poboljšanje urbanog okoliša, uključujući sanaciju zagađenih

područja i smanjenje zagađenja zraka.

• Promocija održivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na ključnoj prometnojinfrastrukturi:

o Ulaganja u osnovnu prometnu mrežu Europe – TEN-T mrežu,o Poboljšanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih i tercijarnih

prometnih čvorova i infrastrukture (regionalna i lokalna prometna mreža) naTEN- infrastrukturu (mrežu),

o Razvoj prometnog sustava koji emitira niske razine CO2 i koji ne zagađujeokoliš te promocija održive gradske mobilnosti,

o Razvoj sveobuhvatnog, visokokvalitetnog i interoperabilnog željezničkogsustava

• Poticanje zaposlenosti i potpora radne mobilnosti:o Razvoj poslovnih inkubatora i potpore samozapošljavanju i pokretanju

poslovanja

o Inicijative lokalnog razvoja i pomoć objektima i uslugama koje pomažustvaranju novih radnih mjesta

o Ulaganja u javnu infrastrukturu koja služi jačanju zapošljavanja.• Poticanje socijalne uključenosti i borbe protiv siromaštva:

o Ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koja doprinosi nacionalnom,

regionalnom i lokalnom razvoju, smanjenju nejednakosti u području zdravstvenog statusa i poboljšanom pristupu društvenim, kulturnim irekreacijskim centrima,

o Potpora fizičkoj, ekonomskoj i socijalnoj obnovi zakinutih (eng. deprived)zajednica unutar urbanih i ruralnih područja infrastrukturnom i gospodarskomjačanju urbanih i ruralnih zajednica

• Ulaganja u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje kroz razvoj obrazovneinfrastrukture.

• Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije i javnih službikoje sudjeluju u provedbi ERDF-a.

7.1.2. Europski socijalni fond

Europski socijalni fond (European Social Fund – ESF) je najvažniji europski financijskiinstrument za ulaganje u ljudski potencijal. Fond povećava mogućnost zapošljavanjaeuropskih građana, pomaže bolje obrazovanje i poboljšava položaj najranjivijih društvenihskupina izloženih riziku siromaštva. ESF promovira visoku razinu zaposlenosti i kvaliteteradnih mjesta, pomaže geografsku i profesionalnu mobilnost radnika, brine o njihovoj


prilagodbi promjenama, potiče i pomaže dostizanje visoke razine obrazovanja i obuke,promovira jednakost spolova, jednake mogućnosti i nediskriminaciju, jača društvenuuključenost i pomaže borbu protiv siromaštva čime doprinosi prioritetima Europske unije usmjeru jačanja ekonomske, socijalne i prostorne kohezije.

ESF posebnu pozornost pridaje ugroženim skupinama kao što su dugotrajno nezaposleni,osobe s invaliditetom, migranti, etničke manjine, marginalizirane zajednice i ljudi koji sesuočavaju s rizikom socijalne isključenosti. Sredstva ESFa namijenjena su takođerpoduzećima i drugim sustavima s ciljem olakšavanja njihove prilagodbe (restrukturiranja),promicanja dobrog upravljanja i provedbe reformi, posebno u području zapošljavanja,obrazovanja i socijalne politike.

U odnosu na jedanaest tematskih cjelina koje se općenito mogu financirati izEuropskih strukturnih i investicijskih fondova, Europski socijalni Fond financiraprioritete u okviru sljedećih tematskih cjelina:

• Poticanje zapošljavanja i potpora mobilnosti radne snage• Poticanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i diskriminacije• Razvojne strategije predvođene zajednicom• Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje• Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije kroz:

Specifična je osobina inicijative za zapošljavanje mladih da je usmjerena na pojedince, a nena institucionalne strukture i zato je ova inicijativa komplementarna drugim aktivnostimakoje se financiraju iz ESFa (uključujući i garanciju za mlade koja zahtijeva da mladi ljudi u rokuod 4 mjeseca od kada su postali nezaposleni odnosno završili školovanje trebaju primitiponudu ili za zapošljavanje ili za nastavak obrazovanja ili za naukovanje).

7.1.3. Kohezijski fond

Sredstva iz Kohezijskog fonda (Cohesion Fund) namijenjena su državama članicama čiji jebruto nacionalni dohodak po stanovniku (prema paritetu kupovne moći) u razdoblju 2008.-2010. bio niži od 90% prosjeka EU 27. Kohezijski fond raspolaže ukupnim iznosom od 66,4mlrd eura.

• Potpora prelasku na gospodarstvo s niskom emisijom CO2 u svim sektorima oPoticanje proizvodnje i distribucije obnovljivih izvora energije,o Promoviranje energetske učinkovitosti i obnovljive energije u poduzećima,o Potpora projektima energetske učinkovitosti, pametnog upravljanja

energijom, i korištenja obnovljive energije u javnoj infrastrukturi,o Razvoj pametnih distribucijskih sustava na niskim razinama napona,o Promoviranje strategija niske emisije CO2 u urbanim područjima,o Promoviranje upotrebe visoko efikasne kogeneracije topline i energije.

• Promoviranje prilagodbe klimatskim promjenama, prevencije rizika i upravljanje:o Potpora ulaganjima za prilagodbu klimatskim promjenama,


o Poticanje ulaganja namijenjenih upravljanju specifičnim rizicima, osiguravanjeotpornosti na nepogode i razvoj sustava za upravljanje prirodnim i drugimnepogodama.

• Zaštita okoliša i promoviranje učinkovitog korištenja resursao Investiranje u sektor zbrinjavanja otpada,o Investiranje u vodni sektor,o Zaštita biološke raznolikosti, zaštita tla i promicanje usluga ekosustava

uključujući NATURA 2000 i zelene infrastrukture,

o Aktivnosti za poboljšanje urbanog okoliša, uključujući sanaciju zagađenihpodručja i smanjenje zagađenja zraka,

• Razvoj održivog prijevoza i uklanjanja uskih grla na ključnoj infrastrukturi kroz:o Ulaganja u TEN-T mrežu,

o Razvoj ekološki prihvatljivog i niskougljičnog prijevoznog sustava uključujućipromoviranje održivog urbanog prijevoza,

o Razvoj sveobuhvatnog, kvalitetnog i interoperabilnog željezničkog sustava.

• Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovitosti javne administracije povezane sprovedbom projekata iz Kohezijskog fonda.

7.1.4. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund for Rural Development– EAFRD) instrument je koji podupire europsku politiku ruralnog razvoja, a koja

čini drugi stup Zajedničke poljoprivredne politike. Slijedom toga, dugoročni cilj politike ruralnog razvoja je povećanje konkurentnosti poljoprivrede, održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatske promjene te uravnotežen razvoj ruralnih krajeva. Politika ruralnog razvoja treba značajno doprinijeti i ciljevima strategije Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast. Da bi to postigla europska politika ruralnog razvoja za iduće je razdoblje odredila šest prioriteta ruralnog razvoja:

• Transfer znanja i inovacije u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim prostorima snaglaskom na:

o Poticanje inovacija i jačanje baze znanja u ruralnim područjimao Jačanje povezanosti između poljoprivrede i šumarstva te istraživanja i

inovacijao Jačanje cjeloživotnog obrazovanja i strukovnih obuka u poljoprivrednom i

šumarskom sektoru.• Konkurentnost svih oblika poljoprivrede i održivosti farmi

o Poticanje restrukturiranja farmi suočenih sa strukturnim problemima, posebice farmi sa slabom tržišnom pozicijom, tržišno orijentiranih farmi spotrebom za poljoprivrednom diversifikacijom

o Briga o generacijskom pomlađivanju poljoprivrednog sektora• Organizacija proizvodnog lanca i upravljanje rizicima

o Bolje integriranje primarnih poljoprivrednih proizvođača u proizvodni lanac uproizvodnji hrane kroz valoriziranje kvalitete i promidžbu na lokalnom tržištu

o Potpora upravljanju rizicima na farmama


• Zaštita, obnova i unapređenje ekosustavao Zaštita i obnova bioraznolikosti, uključujući područja Natura 2000 i HNV

proizvodnju (High Nature Value Farming), i stanje europskih krajobrazao Poboljšanje upravljanja vodamao Poboljšanje upravljanja tlom

• Učinkovito korištenje resursa te kretanje prema smanjenju emisije CO2 iclimate resilient economy gospodarstvu osjetljivom na klimu

o Povećanje učinkovitosti korištenja vode u poljoprivredio Povećanje učinkovitosti korištenja energije u poljoprivredi i proizvodnji hrane

o Poticanje proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora,nusproizvoda, otpada, ostataka i drugih sirovina u svrhu bio ekonomije

o Smanjenje emisije nitratnih oksida i metana iz poljoprivrede• Socijalna uključenost, smanjenje siromaštva i ekonomski razvoja ruralnih prostora

o Poticanje gospodarske raznolikosti, osnivanja novih malih poduzeća ipovećanje zaposlenosti

o Jačanje lokalnog razvoja u ruralnim područjima

o Jačanje dostupnosti, kvalitete i korištenja informacijskih ikomunikacijskih tehnologija u ruralnim područjima.

7.2. Domaći izvori financiranja

Općina Perušić se u financiranju predviđenih i dodatnih projekata može osloniti na Hrvatskubanku za obnovu i razvoj koja nudi najpovoljnije financijske aranžmane. Ovaj izvorfinanciranja će biti potreban ukoliko se proračun bude punio drugačijom dinamikom negošto je planirano.Sredstva iz državnog proračuna su dostupna za razne vrste projekata i Općina Perušić ih uspješnokoristi. Pri tome se misli na sredstva koja su dostupna kroz Ministarstvo turizma, a koja služeunapređenju i razvoju turizma. Nadalje, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova

Europske unije dodjeljuje sredstva za konzultantske usluge u pripremi projekata zafinanciranje iz fondova Europske unije, organizacije manifestacija i slično. Ministarstvokulture niz godina financira poduzetništvo u kulturi. Za zaštitu okoliša i održivi razvoj važan jeFond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji sufinancira projekte iz područja zaštiteokoliša, održivog razvoja uključujući energetsku učinkovitost, OIE i smanjenje emisija CO2.Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti sufinancira projekte iz svogpodručja djelovanja. Ministarstvo poduzetništva kroz „Poduzetnički impuls“ sufinancira javnei privatne projekte kojima se potiče razvoj i rast poduzetništva.

Civilni sektor se dodatno sufinancira kroz Ured za udruge i Nacionalnu zakladu za razvojcivilnog društva.


7.3. Ostali izvori financiranja

Pod ostalim izvorima financiranja podrazumijevamo međunarodne izvore financiranja odkojih su neka bespovratna sredstva, a neka su kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima. Kadse spominju kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima, prvenstveno se misli na sredstvaEuropske investicijske banke (EIB), Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Svjetskebanke (WB).

Osim kreditnih institucija na području RH su dostupni i razni fondovi za jugoistočnu Europuod kojih izdvajamo Fond za zeleni rast Jugoistočne Europe (Green For Growth Fund).

Organizacije kao što su UNESCO ili Fond za kulturnu raznolikost (IFCD) financiraju projekte ukulturi. Razne agencije Ujedinjenih naroda financiraju različite tipove projekata (primjericeUNDP koji je provodio nacionalni projekt Sustavno gospodarenje energijom).

Nezaobilazne su i pomoći inozemnih vlada koje financiraju mnoga područja. Najaktivnije suNizozemsko veleposlanstvo, Norveško veleposlanstvo, Finsko i Američko veleposlanstvo.


8. POVEZNICE PUR-a PERUŠIĆ SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMAVIŠIH RAZINA

U trenutku izrade PUR-a Općine Perušić nedostaje niz strateških dokumenata za planskiperiod 2014-2020. Strategija razvoja Ličko-senjske županije je u izradi. Strategija regionalnograzvoja Republike Hrvatske nije izrađena. U obzir su uzeti izrađeni strateški dokumenti kaošto je Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast, Sporazum opartnerstvu 2014.-2020., Operativni program konkurentnost i kohezija, Operativni programučinkoviti ljudski potencijali, Strategija turizma Republike Hrvatske do 2020. godine,Strategija poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. godine te Program ruralnograzvoja 2014.-2020. godine.

U nastavku će se povući paralele odnosno poveznice sa dokumentima koji su važni za izradu iprovedbu PUR-a Općine Perušić.

Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije definira korištenje

EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020.Europska komisija je 30. listopada 2014. godine potvrdila Sporazum o partnerstvu, krovnistrateški dokument za korištenje 10,676 milijardi eura iz Europskih strukturnih i investicijskihfondova.

Kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, koji je Europska komisijaodobrila 12. prosinca 2014. među prvih 50 od 205 zaprimljenih programa, Hrvatskoj je naraspolaganju 6,881 milijardi eura EU sredstava za ulaganje u rast i razvoj. Najveći iznosulaganja, više od 3,5 milijardi eura, Hrvatska će uložiti u zaštitu okoliša (vodno-komunalnainfrastruktura i zbrinjavanje otpada), prometnu infrastrukturu i prilagodbu klimatskimpromjenama. Više od 2,7 milijardi eura dodijeljeno je u pet prioriteta vezanih zakonkurentnost: istraživanje i inovacije, informacijske i telekomunikacijske tehnologije, razvojmalih i srednjih poduzeća, nisko ugljično gospodarstvo, te obrazovanje. Preko 45 postoukupne alokacije Europskog fonda za regionalni razvoj odnosno ili više od 1,94 milijarde eurabit će iskorišteno za podršku malim i srednjim poduzećima, istraživanje i inovacije.

Europska komisija usvojila je 18. prosinca 2014. i Operativni program „Učinkoviti ljudskipotencijali“ između prvih 68 od 187 zaprimljenih prijedloga operativnih programa zafinanciranje iz Europskog socijalnog fonda. Osnovni cilj OP-a „Učinkoviti ljudski potencijali“ jerast zapošljavanja i jačanje socijalne kohezije u Hrvatskoj. Njegova je vrijednost 1,582milijarde eura, uključujući 66 milijuna eura iz Inicijative za zapošljavanje mladih.

Tablica 11. Poveznica PUR-a Općine Perušić i investicijski prioriteti EU 2014-2020Operativni Područja ulaganja PUR Perušić – poveznicaprogram na prioritete

1.Jačanje jačanje istraživačke i inovacijske infrastrukture i kapaciteta 3.1. Privlačenjeistraživanja,

promicanje privatnih ulaganja u istraživanja i inovacijeinvesticija, razvoj

tehnološkog poduzetništva i turizmarazvoja i inovacija jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija kroz

razvoj poslijediplomskih ustanova, visokoškolskih ustanova


2.Poboljšani širenje pristupa širokopojasnim mrežama velikih brzina 2.1. Izgradnja prometne ipristup, korištenje

razvoj proizvoda i usluga temeljenim na informacijskim ikomunalne infrastrukture

te kvaliteta i energetikakomunikacijskim tehnologijama

informacijskih ikomunikacijskih jačanje informacijskih i komunikacijskih aplikacijatehnologija

povećanje dostupnosti, korištenja i kvalitete informacijskihi komunikacijskih tehnologija

3.Jačanje Promicanje poduzetništva 3.1. Privlačenjekonkurentnosti

razvoj i primjena novih poslovnih modelainvesticija, razvoj

malih i srednjih poduzetništva i turizmapoduzeća, podrška stvaranju i proširenju kapaciteta za razvoj 3.2. Razvoj poljoprivredepoljoprivrednog

jačanje konkurentnosti MSP kroz ulaganja u ljudskesektora te sektoraresurseribarstva i

akvakulture

4.Podrška prijelazu Promicanje proizvodnje i distribucije OIE 4.2. Zaštita okolišaprema ekonomiji

Promicanje energetske učinkovitosti i primjeni OIE utemeljenoj na

poduzećima, javnom sektoru, javnoj infrastrukturi iniskoj razini CO2 u

kućanstvimasvim sektorima

razvoj i primjena pametnih nisko i srednje naponskihdistribucijskih sustava

promicanje strategija niskougljičnog razvoja

promicanje istraživanja, inovacija i usvajanja nisko-ugljičnih tehnologija

promicanje korištenja visokoefikasnih kogeneracijskihpostrojenja

podrška prelasku na nisko-ugljično gospodarstvo

5.Promicanje promicanje ulaganja kojima se smanjuju specifični rizici, 3.2. Razvoj poljoprivredeprilagodbe na uključujući otpornost na katastrofe

4.2. Zaštita okolišaklimatske

potpora prelasku na nisko-ugljično, klimatski otporno ipromjene,

održivo gospodarstvoprevencija iupravljanje rizicima

6.Zaštita okoliša i Ulaganja u sektor gospodarenja otpadom 2.1. Izgradnja prometne ipromicanje

Ulaganja u sektor upravljanja vodamakomunalne infrastrukture

učinkovitosti i energetikaresursa zaštita, promicanje i obnova kulturnog i prirodnog 4.1. Vrednovanje i zaštita

naslijeđa prirodne i kulturne

očuvanje i obnova bioraznolikosti baštine

akcije za poboljšanje urbanog okoliša 4.2. Zaštita okoliša

promicanje korištenja inovativnih tehnologija u svrhuzaštite okoliša

promicanje zelenog razvoja

7.Promicanje investicije u TEN-T mrežu 2.1. Izgradnja prometne iodrživog prometa komunalne infrastrukture


te uklanjanje uskih razvoj okolišno prihvatljivih transportnih sustava i energetikagrla u ključnoj

željeznički sustaviinfrastrukturi

unutarnji plovni putovi, pomorska plovidba, luke imultimodalna čvorišta

pametna distribucija plina i energije, sustava skladištenja iprijenosa

8.Promicanje razvoj poslovnih inkubatora, poticanje investiranja u 1.1 Privlačenje mladihzapošljavanja i samozapošljavanje obiteljipodrška mobilnosti

teritorijalna strategija za posebna područja, povećanje 1.2 Razvoj programa odradne snage

pristupačnosti i razvoj prirodnih i kulturnih resursa interesa za obitelji s

lokalne razvojne inicijativeviše djece

promicanje zapošljavanja za nezaposlene i neaktivne2.2. Izgradnja društveneinfrastrukture i projekata

održivo uključivanje mladih

samozapošljavanje, poduzetništvo i pokretanje poslovanja

ravnopravnost spolova

9.Promicanje ulaganja u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu 2.1. Izgradnja prometnesocijalnog

podrška obnavljanju zapuštenih urbanih i ruralnihinfrastrukture i

uključivanja te energetikazajednica i područja

borba protiv2.2. Izgradnja društvene

siromaštva socijalno poduzetništvo infrastrukture i projekata

integracija marginaliziranih zajednica 3.1. Privlačenje

suzbijanje diskriminacije investicija, razvoj

povećanje dostupnosti visokokvalitetnih usluga od općegpoduzetništva i turizma

interesa – zdravstvo, socijalne usluge i sl. 3.2. Razvoj poljoprivrede

razvojne strategije lokalne zajednice

10.Ulaganje u razvijanje obrazovne infrastrukture 2.2. Izgradnja društveneobrazovanje,

prevencija ranog napuštanja obrazovanjainfrastrukture i projekata

vještine i3.1. Privlačenje

cjeloživotno učenje poboljšanje visokoškolskog obrazovanja investicija, razvoj

olakšavanje pristupa cjeloživotnom učenju poduzetništva i turizma

11.Jačanje ulaganja u efikasnost javne uprave 2.2. Izgradnja društveneinstitucionalnih

jačanje kapaciteta dionika na području zapošljavanja,infrastrukture i projekata

kapaciteta teobrazovanja socijalne politike

učinkovita javnauprava jačanje kapaciteta institucija i efikasnosti javne uprave za

korištenje kohezijskog fonda, ERDFa i ESF-a

Izvor: Obrada podataka

U tablici ispod prikazuje se povezanost Strategije razvoja Općine Perušić s Operativnimprogramima.

104


Tablica 12 . Poveznice PUR-a Perušić Operativnih programaTematski ciljevi Investicijski prioriteti Poveznica s

Prioritetima PUR-aPerušić

01 - Jačanje 1a - Poboljšanje infrastrukture i kapaciteta za istraživanje i inovacije s 3.1. Privlačenjeistraživanja, ciljem razvijanja uspješnosti istraživanja i inovacija te promoviranje investicija, razvojtehnološkog centara za kompetencije, posebno onih od europskog interesa poduzetništva irazvoja i inovacija turizma

1b - Promicanje poslovnih ulaganja u inovacijama i istraživanjima terazvoj veza i sinergija između poduzeća, IR centara i visokogobrazovanja, posebno razvoja proizvoda i usluga, tehnološkopovezivanje, socijalna inovacija, ekološka inovacija, usluge javnogservisa, zahtjevi za poticajima, umrežavanje, klasteri i otvorena inovacijakroz pametnu specijalizaciju, tehnološko jačanje i primijenjenoistraživanje, pilot linije, pred proizvodna provjera valjanosti, napredneproizvodne mogućnosti i početne proizvodnje, posebno u ključnimtehnologijama koje potiču razvoj i inovacije i širenje tehnologija za općunamjenu

02 - Poboljšanje 2a - Daljnji razvoj širokopojasnog pristupa i iskorak prema mrežama 2.1. Izgradnjadostupnosti, velikih brzina i podrška prihvaćanju novih tehnologija i mreža za prometne ikorištenja i digitalno gospodarstvo komunalnekvalitete infrastrukture i

2c - Jačanje aplikacija informacijskih i komunikacijskih tehnologija za e-informacijskih i energetika

upravu, e-učenje, e-uključenost, e-kulturu i e-zdravlje¬komunikacijskihtehnologija

03 - Poboljšanje 3a - Promicanje poduzetništva, posebno olakšavajući ekonomsko 3.1. Privlačenjekonkurentnosti iskorištavanje novih ideja i poticanje stvaranja novih poduzeća, investicija, razvojmalih i srednjih uključujući putem poslovnih inkubatora poduzetništva ipoduzeća, turizmapoljoprivrednog

3d - Podupiranje kapaciteta MSP-ova za rast na regionalnim,sektora (za EPFRR) inacionalnim i međunarodnim tržištima i inovacijske procesesektora za ribarstvo

i akvakulturu (zaEFPR)¬

04 - Podržavanje 4b - Promicanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora 4.2. Zaštita okolišaprelaska na energije u poduzećimaniskougljično

4c - Podupiranje energetske učinkovitosti, pametnog upravljanjagospodarstvo u

energijom i korištenje obnovljivih izvora energije u javnoj infrastrukturi,svim sektorima

uključujući javne zgrade te u stambenom sektoru

4d - Razvoj i provedba pametnih sustava distribucije koji djeluju priniskim i srednjim razinama napona

05 - Promicanje 5a - Podupiranje ulaganja za prilagodbu na klimatske promjene, 3.2. Razvojprilagodbe na uključujući pristupe temeljene na ekosustavu poljoprivredeklimatske

4.2. Zaštita okoliša5b - Poticanje ulaganja koja se odnose na posebne rizike, osiguranjepromjene,

otpornosti na katastrofe i razvoj sustava za upravljanje katastrofamaprevencije iupravljanja rizicima

06 - Očuvanje i 6c - Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine 2.1. Izgradnjazaštita okoliša i prometne i

6e - Aktivnosti kojima se poboljšava urbani okoliš, revitalizacija gradova,promocija komunalne

obnova i dekontaminacija nekadašnjeg industrijskog zemljištaučinkovitosti infrastrukture i

(uključujući prenamijenjena područja), smanjenje zagađenja zraka i


resursa promicanje mjera za smanjenje buke energetika

4.1. Vrednovanje i6i - Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravnestečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile zaštita prirodne idržave članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve kulturne baštine

6ii - Ulaganje u sektor upravljanja vodama kako bi se ispunili zahtjevipravne stečevine Unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje suutvrdile države članice za ulaganjem koje nadilazi te zahtjeve

6iii - Zaštita i obnova bioraznolikosti i tla te promicanje uslugaekosustava, uključujući Natura 2000 i „zelenu“ infrastrukturu

07 - Promicanje 7a - Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnog 2.1. Izgradnjaodrživog transporta prostora ulaganjem u TEN-T prometne ii eliminacije uskih komunalne

7b - Poboljšavanje regionalne mobilnosti povezivanjem sekundarnih igrla u ključnim infrastrukture i

tercijarnih čvorišta s infrastrukturom TEN-T-a, uključujući multimodalnamrežnim energetika

čvorištainfrastrukturama

7i - Podupiranje multimodalnog jedinstvenog europskog prometnogprostora ulaganjem u TEN-T

7ii - Razvoj i unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš(uključujući one s niskom razinom buke), i prometni sustavi sa niskimemisijama CO2, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz,luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanjaodržive regionalne i lokalne mobilnosti

7iii - Razvoj i obnova sveobuhvatnih, visokokvalitetnih i interoperabilnihželjezničkih sustava te promicanje mjera za smanjenje buke

09 - Promicanje 9a - Ulaganje u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu koje pridonose 2.2. Izgradnjasocijalne nacionalnom, regionalnom i lokalnom razvoju, smanjujući nejednakosti društveneuključenosti, borba u pogledu zdravstvenog statusa, promicanjem socijalne uključenost infrastrukture iprotiv siromaštva i boljim pristupom socijalnim, kulturnim i rekreativnim uslugama te projekatasvih oblika prijelazom s usluga javnih ustanova na one koje se pružaju u zajednicidiskriminacije

9b – Pružanje potpore fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj obnovizapuštenih zajednica na urbanim i ruralnim područjima

10 - Ulaganje u 10a – Ulaganje u obrazovanje, osposobljavanje i strukovno 2.2. Izgradnjaobrazovanje, osposobljavanje s ciljem stjecanja vještina te cjeloživotno učenje društveneizobrazbu i razvijanjem infrastrukture za obrazovanje i osposobljavanje infrastrukture istrukovno projekataosposobljavanje


Poveznica PUR-a Perušić sa županijskom strategijom je rađena za razvojnu strategiju koja jena snazi „Županijska razvojna strategija Ličko-senjske županije 2011.-2013.“ odnosno čije jevaženje produženo do donošenja nove strategije.


Tablica 13. Poveznice PUR-a Perušić sa Županijskom razvojnom strategijom Ličko-senjske županije 2011.-2013.Strateški ciljevi LSŽ-a- Prioriteti PUR Perušić –

poveznice na prioritet

1.Stvaranje uvjeta za uravnotežen i održiv P1- malog i srednjeg poduzetništva Prioritet 3.1. Privlačenjegospodarski razvoj zasnovan na razvoju investicija, razvoj

P2-Razvoj turizmamalog gospodarstva, ekološki prihvatljive poduzetništva i turizmaprerađivačke industrije, poljoprivrede i P3-Razvoj ruralnog područja i razvoj Prioritet 3.2. Razvojturizma poljoprivrede, ribarstva i akvakulture poljoprivrede

P4-Razvoj infrastrukture kao osnove Prioritet 2.1. Izgradnjaza razvoj gospodarstva i unapređenje prometne i komunalnekvalitete života stanovnika infrastrukture i

energetika

Prioritet 2.2. Izgradnjadruštvene infrastrukturei projekata

2. Razvoj ljudskih resursa P1 – Povećanje zaposlenosti Prioritet 2.2. Izgradnjapovećanjem ulaganja u ljudske društvene infrastruktureresurse, povećanjem i promicanjem i projekata

prilagodljivosti gospodarskih Prioritet 3.1. Privlačenjesubjekata i radnika investicija, razvoj

poduzetništva i turizmaP2-Jačanje socijalne uključenostiskupina u nepovoljnom položaju i Prioritet 3.2. Razvoj

poljoprivredeosoba s posebnim potrebama

P3-Jačanje sektora obrazovanja

3. Održivo upravljanje prirodnim P1-Gospodarenje otpadom Prioritet 2.1. Izgradnjaresursima i zaštita okoliša s naglaskom na prometne i komunalneracionalno gospodarenje otpadom infrastrukture i

energetika

Prioritet 4.1.:Vrednovanje i zaštitaprirodne i kulturnebaštinePrioritet 4.2.: Zaštitaokoliša



9. AKCIJSKI PLAN PROVEDBE PUR

Akcijski plan provedbe strategije razvoja definira ključne elemente koji trebaju dovesti do uspješne provedbe PUR-a Perušić. U nastavku se navode i razrađuju svi potrebni elementi:

Tijela odgovorna za izradu, provedbu i praćenje provedbe PUR-a

Koraci potrebni za realizaciju mjera i projekataKriteriji ocjenjivanja projekata

Indikatori za mjerenje uspješnosti provedbePraćenje provedbe

9.1. Struktura odgovorna za izradu, provedbu i praćenje PUR-a Perušić

Ključnu ulogu u izradi, provedbi i praćenju PUR-a imaju Načelnik Općine i Općinsko vijeće.Aktivnosti koje provode gore navedena tijela su: praćenja provedbe projekata na terenu iusvajanje godišnjih izvješća o provedbi Strategije razvoja.

Odlukom Načelnika imenovano je radno tijelo za izradu PUR-a koje broji XX članova. Ovotijelo raspravlja o pristiglim prijedlozima i donosi zaključke o istima. Radno tijelo surađuje sOpćinskim vijećem i Općinskim načelnikom te predlaže izrađivaču usvajanje određenihprijedloga. Program se izrađivao uz sudjelovanje radnog tijela i uz metodološku pomoćSensum d.o.o. Usvajanjem na Općinskom PUR Općine Perušić postaje službenimdokumentom.

Općinsko vijeće prati izradu i provedbu PUR-a, te također daje prijedloge za doprinos kvalitetnijoj provedbi aktivnosti i mjera koje su predviđene. Za kontrolu provedbe PUR-a osnovat će se radno tijelo koje može biti isto koje je i radilo na izradi strateškog dokumenta.Radni tijelo koordinira akcijske planove za svaki pojedini projekt, upravlja bazom projekata, ocjenjuje zaprimljene projekte prema utvrđenim kriterijima, upravlja bazom projekata, planira aktivnosti za buduće razdoblje te aktivnosti vezane uz provedbu mjera i projekata u okviru PUR-a te o tome izvještava Općinsko vijeće.

Zaključno u izradi i provedbi PUR-a značajne uloge imaju radno tijelo za izradu i provedbu PUR-a, Općinski Načelnik i Općinsko Vijeće te Odjeli unutar općine i to kako slijedi: Općinski Načelnik:

Donosi odluke i zaključke

Općinsko Vijeće:Usvaja PURUsvaja godišnja izvješća o provedbi PUR-a

Radno tijelo:Sudjeluje u izradi PUR-aDjeluje kao savjetodavno tijelo

Pomaže u prikupljanju dokumentacije pri izradi PUR-aPrihvaća i zaprima projekte

Ocjenjuje (evaluira) projekteIzrađuju godišnje izvješće o provedbi PUR-a


Općinski upravni odjeliObjavljuju poziv na dostavu projektnih prijedlogaAžuriraju bazu projekataIzrađuju akcijske planove za projektePlaniraju provedbu projekata sukladno dostupnim izvorima financiranja

9.2. Obrada predloženih razvojnih mjera i projekata

U nastavku se prikazuje tablica projekata sa šiframa projekta, prioritetom PUR-a, nositeljemprovedbe i izvore potrebnih sredstava.

Tablica 14. Popis projekataŠifra Nositelj Projekt Mjera Prioritet Ukupan

iznos u HRK2.2.2.2.2.3-1 JU Pećinski Volonterski projekti 2.2.3. Unapređenje 2.2. Izgradnja Do sada

park civilnog društva i društvene uloženoGrabovača, društvene infrastrukture i 100.000Općina Perušić infrastrukture projekata

2.2.2.2.2.2-2 Ličko-senjska Sportska dvorana 2.2.2. Izgradnja 2.2. Izgradnja 13.000.000županija i Perušić sportskih i društveneOpćina Perušić rekreacijskih sadržaja infrastrukture i

projekata2.2.1.2.1.1.-3 Općina Perušić Izgradnja pristupne 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja 4.370.928

ceste sa komunalnom prometne prometne iinfrastrukturom za infrastrukture komunalnestambeno naselje infrastrukture iRudine-Ćojluk energetika

2.2.1.2.1.1.-4 Općina Perušić Nerazvrstane ceste 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja 4.500.000,00Općina Perušić - Ćojluk prometne prometne i

infrastrukture komunalneinfrastrukture ienergetika

3.3.2.3.2.3.-5 Općina Perušić Otkupna stanica i mlin 3.2.3. Podizanje 3.2. Razvoj -znanja i vještina, poljoprivredepoticanje udruživanjate sustava kvaliteteza poljoprivredneproizvode i hranu

2.2.2.2.2.3.-6 Općina Perušić Izgradnja vatrogasnog 2.2.3. Unapređenje 2.2. Izgradnja 3.000.000doma civilnog društva i društvene

društvene infrastrukture iinfrastrukture projekata

2.2.1.2.1.1.-7 Općina Perušić Nerazvrstane ceste 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja -Općina Perušić – kod prometne prometne imlina i preko bara infrastrukture komunalne

infrastrukture ienergetika

2.2.2.2.2.3.-8 Općina Perušić Dječji vrtić 2.2.3. Unapređenje 2.2. Izgradnja -civilnog društva i društvenedruštvene infrastrukture iinfrastrukture projekata

2.2.1.2.1.2.-9 Općina Perušić Kanalizacija Kvarte 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnja -komunalne prometne iinfrastrukture komunalne



2.2.1.2.1.2.-10 Općina Perušić Kanalizacija Prvan Selo 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnja -komunalne prometne iinfrastrukture komunalne


3.3.1.3.1.3.-11 Općina Perušić Proširenje industrijske 3.1.3. Poticanje novih 3.1. Privlačenjezone Konjsko brdo investicija i investicija, razvoj

unapređenje poduzetništva igospodarske zone turizma

2.2.1.2.1.4.-12 Općina Perušić Toplovod kroz naselje 2.1.4. Unapređenje 2.1.: IzgradnjaPerušić opskrbe toplinskom prometne i

energijom komunalneinfrastrukture ienergetika

2.2.2.2.2.1.-13 Općina GEC- Geoznanstveni 2.2.1. Izgradnja 2.2.: Izgradnja 30.000.000Perušić, JU edukativni centar sadržaja za edukaciju društvene''PEĆINSKI i istraživanje infrastrukture iPARK projekataGRABOVAČA'',NP Una (BiH),PP Velebit,PMF Zagreb-geodetskiodsjek

2.2.1.2.1.2.-14 Općina Perušić Vodovod Gornji Kosinj 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnja– Kosinjski Bakovac komunalne prometne i


2.2.1.2.1.2.-15 Općina Perušić Vodovod Perušić - Kosa 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnjakomunalne prometne iinfrastrukture komunalne


3.3.1.3.1.4.-16 JU Pećinski Eko kamp LIKA 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje 10.000.000park izgradnjom investicija, razvojGrabovača, infrastrukture i poduzetništva iOpćina Perušić turističkih sadržaja turizma

3.3.1.3.1.4.-17 JU Pećinski Vidikovac Skolpača 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenjepark izgradnjom investicija, razvojGrabovača, infrastrukture i poduzetništva iOpćina Perušić razvojem turističkih turizma

sadržaja3.3.1.3.1.4.-18 JU Pećinski Kaluđerovac 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje

park izgradnjom investicija, razvojGrabovača, infrastrukture i poduzetništva iOpćina Perušić razvojem turističkih turizma

sadržaja2.2.1.2.1.1.-19 Općina Cesta od Kaluđerovca 2.1.1. Razvoj 2.1.: Izgradnja

Perušić, JU nizvodno kanjonom prometne prometne i''Pećinski park Like do Mlakve infrastrukture komunalneGrabovača'' infrastrukture i

energetika;3.3.1.3.1.4.-20 Općina Obala jezera Kruščica 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje

Perušić, JU izgradnjom investicija, razvoj''Pećinski park infrastrukture i poduzetništva iGrabovača'' razvojem turističkih turizma

sadržaja3.3.1.3.1.4.-21 Općina EKOLAND _ Prva 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje 12.925.787

Perušić, JU planirana ekoturistička izgradnjom investicija, razvoj''Pećinski park destinacija infrastrukture i poduzetništva iGrabovača'' razvojem turističkih turizma

sadržaja


4.4.1.4.1.2.-22 JU Pećinski Obnova staništa važnih 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenjepark za očuvanje izgradnjom investicija, razvojGrabovača, bioraznolikosti - infrastrukture i poduzetništva iOpćina Perušić travnjaci razvojem turističkih turizma

sadržaja3.3.2.3.2.1.-23 JU Pećinski Uvođenje tradicionalne 3.2.1. Razvoj 3.2. Razvoj

park poljoprivrede na ekološke i poljoprivredeGrabovača području parka tradicionalne

poljoprivrede2.2.2.2.2.3.-24 Općina Perušić Dom kulture Perušić 2.2.3. Unapređenje 2.2. Izgradnja

civilnog društva i društvenedruštvene infrastrukture iinfrastrukture projekata

2.2.1.2.1.2.-25 Općina Perušić Reciklažno dvorište 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnjakomunalne prometne iinfrastrukture komunalne


4.4.1.4.1.1.-26 Općina Perušić Kulturna baština u Mjera: 4.1.1. 4.1. Vrednovanje iturističkoj funkciji Istraživanje zaštita prirodne i

arheoloških lokaliteta kulturne baštinei daljnje evidentiranjei zaštita povijesnih,tradicijskih i kulturnihvrijednosti i stavljanjeu funkciju razvoja

2.2.1.2.1.2.-27 Općina Perušić Sanacija i zatvaranje 2.1.2. Izgradnja 2.1.: Izgradnjaodlagališta Razbojište komunalne prometne i


2.2.1.2.1.2.-28 Općina Perušić Odvojeno prikupljanje 2.1.: Izgradnja 2.1.2. Izgradnjaotpada i edukacija prometne i komunalnestanovništva komunalne infrastrukture


2.2.1.2.1.2.-29 Općina Perušić Vodovod Gornji Kosinj 2.1.: Izgradnja 2.1.2. Izgradnja– Kosinjski Bakovac prometne i komunalne

komunalne infrastruktureinfrastrukture ienergetika

3.3.1.3.1.4.-30 Općina Perušić Hostel 3.1. Privlačenje 3.1.4. Razvojinvesticija, razvoj turizmapoduzetništva i izgradnjomturizma infrastrukture i

razvojemturističkih sadržaja

3.3.1.3.1.4.-31 Općina Perušić Spomen kuća 3.1. Privlačenje 3.1.4. Razvojinvesticija, razvoj turizmapoduzetništva i izgradnjomturizma infrastrukture i

razvojemturističkih sadržaja

2.2.1.2.1.2.-32 Općina Perušić Izgradnja groblja i 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnjamrtvačnice komunalne prometne i


2.2.1.2.1.3.-33 HEP, Vlada RH Hidroelektrana Senj 2 2.1.2. Izgradnja 2.1. Izgradnjaenergetskih sustava prometne i

komunalneinfrastrukture ienergetika


3.3.1.3.1.4.-34 Lovačko Uređenje lovačkog 3.1.4. Razvoj turizma 3.1. Privlačenje 520.000društvo Klisa doma lovačkog društva izgradnjom investicija, razvoj

''Klisa'' Perušić infrastrukture i poduzetništva irazvojem turističkih turizmasadržaja

3.3.1.3.1.4.-35 Lovačko Izgradnja streljane za 3.1.4. Razvoj turizma 3.1. Privlačenje 93.000društvo Klisa glinene golubove izgradnjom investicija, razvoj

infrastrukture i poduzetništva irazvojem turističkih turizmasadržaja

3.3.1.3.1.2.-36 LIDL Hrvatska Dogradnja i 3.1.2. Podizanje 3.1. Privlačenjed.o.o. rekonstrukcija LC konkurentnosti investicija, razvoj

Perušić poduzetnika poduzetništva iturizma

3.3.1.3.1.3.-37 Viševica group Kogeneracijsko 3.1.3. Poticanje novih 3.1. Privlačenje 80.000.000postrojenje na biomasu investicija i investicija, razvoj- VIŠEVICA ENERGO unapređenje poduzetništva iPERUŠIĆ gospodarske zone turizma

3.3.1.3.1.3.-38 Viševica group Tvornica namještaja - 3.1.3. Poticanje novih 3.1. Privlačenje 30.000.000VIŠEVICA DRVO investicija i investicija, razvojPERUŠIĆ unapređenje poduzetništva i

gospodarske zone turizma3.3.2.3.2.2.-39 Privatni Pogon za preradu i 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 30.000.000

investitor sušenje voća i poljoprivrednih poljoprivredesamoniklog bilja gospodarstava

3.3.2.3.2.2.-40 OPG Ivan Podizanje nasada šljive 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 80.000Vlainić Bistrice - 2 ha poljoprivrednih poljoprivrede

gospodarstava3.3.2.3.2.2.-41 OPG Ivan Opremanje 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 350.000

Vlainić proizvodnog pogona poljoprivrednih poljoprivredegospodarstava

3.3.2.3.2.2.-42 OPG Ivan Uređenje kušaonice 3.2.2. Razvoj 3.2. Razvoj 550.000Vlainić rakije poljoprivrednih poljoprivrede

gospodarstava3.3.2.3.2.3.-43 Udruga GFT – Program EKO-LIKA 3.2.3. Podizanje 3.2. Razvoj -

Inicijativa za VUNA – Prikupljanje znanja i vještina, poljoprivredeodrživi rast i vune poticanje udruživanjaUdruga te sustava kvaliteteGračanka za poljoprivredne

proizvode i hranu3.3.2.3.2.3.-44 Udruga GFT – Program EKO-LIKA 3.2.3. Podizanje 3.2. Razvoj -

Inicijativa za VUNA – Osnivanje EKO- znanja i vještina, poljoprivredeodrživi rast i LIKA Centra za preradu poticanje udruživanjaUdruga vune Perušić te sustava kvaliteteGračanka za poljoprivredne

proizvode i hranu3.3.1.3.1.4.-45 Udruga GFT – Program EKO-LIKA 3.1.4. Razvoj turizma 3.1.: Privlačenje

Inicijativa za VUNA – EKO-LIKA izgradnjom investicija, razvojodrživi rast i Turistički/Obrazovni infrastrukture i poduzetništva iUdruga centar razvojem turističkih turizmaGračanka sadržaja

3.3.2.3.2.1.-46 Udruga GFT – Program EKO-LIKA 3.2.1. Razvoj 3.2. RazvojInicijativa za VUNA – EKO-LIKA ekološke poljoprivredeodrživi rast i Farma / sa siranom tradicionalneUdruga poljoprivredeGračanka

2.2.2.2.2.4.-47 Privatni Starački dom 2.2.4. Unapređenje 2.2.: Izgradnjainvestitor socijalne skrbi društvene

infrastrukture iprojekata

3.3.1.3.1.4.-48 Župa Perušić 3.1.4. Razvoj turizma 2.2.: Izgradnjaizgradnjom društveneinfrastrukture i infrastrukture i


razvojem turističkih projekata; 3.1.:sadržaja Privlačenje

investicija, razvojpoduzetništva iturizma

3.3.1.3.1.4.-49 Župa Perušić 3.1.4. Razvoj turizma 2.2.: Izgradnjaizgradnjom društveneinfrastrukture i infrastrukture irazvojem turističkih projekata; 3.1.:sadržaja Privlačenje









9.3. Usvajanje kriterija za ocjenjivanje projekata

Općina Perušić obavijestila je sve potencijalne dionike da prijave projektne ideje. Objavila jesvim dionicima Poziv za prijavu projektnih ideja, a koji će biti sastavni dio PUR-a. Projekti kojise prijavljuju mogu biti na razini ideje ili u bilo kojoj drugoj fazi gotovosti, ali njihovaimplementacija mora biti planirana do kraja 2020. godine.

Pristigle projektne ideje te one koje će tek pristići i ući u zalihu projekata ocjenjivati će setemeljem sljedećih kriterija:

1. Relevantnost projektne idejeocjenjuje se usklađenost projektne ideje sa strateškim ciljevima,prioritetima i mjerama koje su definirane PUR-om

2. Status projektne dokumentacijeOcjenjuje se pripremljenost projektne dokumentacije

3. Operativni i financijski kapaciteti prijaviteljaOcjenjuje se kapacitet prijavitelja odnosno njegova operativna

sposobnost (iskustvo u provedbi sličnih projekata usporedive


vrijednosti) i financijski kapacitet za provedbu projekta (iznos vlastitihsredstava i mogućnost financiranja projekta)

4. Financijska i institucionalna održivost projektaOcjenjuje se kako će se projekt nastaviti financirati po završetkuprojektnih aktivnosti te tko će nastaviti rukovoditi projektom i na kojinačin

5. Horizontalna pitanjaOcjenjuje se da li projekt doprinosi jednakim mogućnostima i zaštitiokoliša

Tablica 15. Kriteriji ocjene projektnih idejaKriterij Bodovna Maksimalan broj

skala bodova

1. Relevantnost projektne ideje 10

1.1. Važnost projektnog prijedloga u odnosu na strateške ciljeve 1-5 5

1.2. Projektni prijedlog se odnosi na više prioriteta 5

- dva prioriteta 2

- tri prioriteta 3

- četiri i više prioriteta 5

2. Status projektne dokumentacije 10

2.1. „Meki“ projekti 10

- projektna ideja 1

- sažetak projekta 5

- projekt je razrađen i pripremljen za određeni Poziv 10

2.2. Investicijski projekti 10

- pripremljen je opis projekta i pribavljene su sve važeće dozvole 10

- pripremljen je opis projekta i potrebna dokumentacija, a izdavanje dozvola 7je u tijeku

- pripremljen je opis projekta, tehnička dokumentacija je u pripremi5

- projekt je u fazi ideje3

3. Operativni i financijski kapaciteti prijavitelja 10

3.1. Podnositelj je proveo slične projekte usporedive vrijednosti 5

- 1 projekt 2

- 2 projekta 3

- 3 projekta 5

3.2. Podnositelj sufinancira projekt u iznosu od 5


- 0-10% 1

-11-20% 2

-21-30% 3

-31-40% 4

- 50% i više 5

4. Financijska i institucionalna održivost projekta 10

4.1. Podnositelj je naznačio i objasnio postprojektno financiranje 1-5 5

4.2. Podnositelj je naznačio i objasnio institucijsku održivost projekta 1-5 5

5. Horizontalna pitanja 5

5.1. Podnositelj je pokazao poštivanje jednakih mogućnosti 1-2 2

5.2. Podnositelj je pokazao utjecaj projekta na pitanja zaštite okoliša 1-3 3

UKUPNO 45 bodova

Temeljem kriterija za ocjenjivanje projekti će se rangirati te će se kreirati lista prioritetnihprojekata (35-45 bodova), lista projekata koje treba doraditi (20-34 boda) te projekti koji nisuusklađeni sa Strategijom razvoja Općine Perušić (na relevantnosti su dobili manje od 5bodova ili imaju ukupno manje od 20 bodova).

9.4. Usvajanje pokazatelja

Praćenjem pokazatelja provedbe (indikatora) prati se uspješnost provedbe PUR-a. Ciljnevrijednosti indikatora nije moguće definirati jer svi elementi nisu poznati, ali će se definiratiindikatori bez ciljanih vrijednosti i to za svaki prioritet PUR-a zasebno, a kako prikazujetablica ispod.

Tablica 16. Popis indikatora sukladno prioritetima PUR-aPrioriteti Pokazatelji

Privlačenje mladih obitelji Novoizgrađena stambena površina u m2

Broj doseljenih obiteljiBroj živorođene djecePrirodni prirast

Broj radionica/seminara/tribina/foruma namijenjenih doseljenimobiteljima

Razvoj programa od interesa Broj dadiljaza obitelji s više djece Broj sati koje dadilje provedu s djecom

Broj mentoraBroj sati koje mentor provede s djecomBroj radionica za djecuBroj prostora prilagođenih djeciBroj programa razvijenih za djecuBroj društvenih subjekata koji su se prilagodili potrebama djeceBroj ponuda/paketa kreiranih za obitelji /rekreacija, sport, trgovine,


restorani, kafići…/Izgradnja prometne • km izgrađenih cestainfrastrukture i energetika kWh struje proizvedeni u hidroelektrani

km izgrađenog toplovodabroj objekata priključenih na toplovod

Izgradnja i unapređenje • broj novih i obnovljenih objekata društvenog sektoradruštvene infrastrukture • m2 - površina izgrađene sportsko-rekreacijske infrastrukture

• km biciklističkih staza• km šetnica• km panoramskih cesta• broj novih i rekonstruiranih kupališta/plaža• broj novih sportova temeljem izgrađene infrastrukture• broj programa u društvenim djelatnostima• broj pripremljenih i provedenih projekata unapređivanja

zdravstvenih, socijalnih i društvenih usluga,• broj novih kulturnih programa;• broj mladih i djece uključenih u programe sporta i kulture• broj programa, inicijativa i projekata civilnog društva• broj uključenih građana u organizacije civilnog društva• broj programa za starije osobe

Privlačenje investicija, razvoj • broj novih gospodarskih subjekata u zoni Konjsko brdopoduzetništva i turizma • m2 novih površina u zoni Konjsko brdo

• m2 i broj novih parcela u zoni Konjsko brdo koje su komunalnoopremljene

• broj i vrsta poduzetničkih programa potpore;• broj novih programa;• broj programima obuhvaćenih poduzetnika;• financijska vrijednost programa;• broj obrtnika• broj poduzetnika• broj i vrsta seminara i treninga za poduzetnike i broj poduzetnika

koji je sudjelovao• broj direktnih novostvorenih radnih mjesta• financijski uspješnost poduzeća• broj direktnih novostvorenih radnih mjesta• broj noćenja i dolazaka• prosječna duljina boravka• broj poduzetnika koji se bave turizmom• broj novih turističkih proizvoda• površina smještajnih kapaciteta• površina ostalih objekata namijenjenih turizmu

Razvoj poljoprivrede • broj novih poljoprivrednih gospodarstava• broj gospodarstava koji su proširili svoju djelatnost• broj gospodarstava koji su povećali konkurentnost• broj gospodarstava koji nudi turističke usluge• broj gospodarstava s integralnim pristupom poljoprivredi• broj eko gospodarstava• broj gospodarstava koji upravljaju šumskim potencijalom• broj gospodarstava koji prerađuje poljoprivredne proizvode• broj životinja• broj hektara pod kulturama• površine korištenih pašnjaka• broj gospodarstava koji su iskoristili EU fondove

Vrednovanje i zaštita prirodne • broj obnovljenih objekata kulturne baštinei kulturne baštine • broj izrađenih dokumenata i stručnih podloga

• broj održanih edukacija/radionica/seminara/tribina/foruma i sl.


• broj projekata koji se odnose na prezentaciju i interpretacijuposebno vrijednih područja

• broj novo identificirane prirodne baštine• broj zaštićenih elemenata prirodne baštine

Zaštita okoliša • programi zaštite okoliša• broj programa korištenja OIE• količina proizvedene energije OIE• broj energetski certificiranih zgrada• broj programa energetske učinkovitosti• procjena uspješnosti dokumenata zaštite okoliša usvojenih na

lokalnoj razini• broj održanih edukacija/seminara/tribina/prezentacija


9.5. Praćenje provedbe

PUR Općine Perušić je strateški dokument Općine Perušić za razdoblje od 2015. do 2020.godine. Obzirom da je u ovom dokumentu prikazana većina projekata koja se namjeravaprovoditi na području Općine Perušić od iznimne je važnosti praćenje provedbe koje ćeomogućiti Općini da pravovremeno reagira ako se projekti ne pripremaju i ne provode nanačin kako je to planirano. Dio projekata se namjerava financirati iz EU fondova i važno je dasu projekti pravovremeno pripremljeni te da se pravovremeno provode jer se projekti koji ćebiti financirani iz ruralnog razvoja ne mogu provoditi paralelno (potrebno je kompletnozavršiti jedan projekt da bi se moglo krenuti u provedbu drugog projekta).

Provedbu PUR-a pratit će prvenstveno za to zaduženo radno tijelo koje je sastavljeno odstručnih osoba. Njima će potpora, ukoliko to bude potrebno, biti djelatnici Općine Perušić.Ono će o provedbi, jednom godišnje, izvješćivati Općinsko Vijeće. Radno tijelo će se sastajatiovisno o potrebi, a saziva ga Općinski Načelnik.

Općinsko Vijeće će usvojiti dokument, dati prijedloge za njegova poboljšanja i po potrebipredložiti akcije koje je potrebno poduzeti da bi provedba PUR-a bila što učinkovitija.

PUR Općine Perušić za razdoblje od 2015. do 2020. godine je dokument koji je podložanpromjenama što se posebice odnosi na projekte koji su sastavni dio PUR-a, a koji će sedodavati sukladno usvojenim kriterijima.

9.6. Komunikacija sa zainteresiranima

PUR-om su utvrđena tri ključna strateška cilja te prioriteti i mjere kojima će se ostvarivati,kao i specifični projekti koji će se realizirati povezano s provođenjem tih mjera, odnosnoostvarivanjem ciljeva. Dokument je obuhvatio analizu trenutačnog stanja, početnu pozicijubudućeg razvoja, a svoje uspjehe i buduće izazove baštini na prošlim usmjerenjima, zadanimokvirima, ranijem radu i mnogim drugim čimbenicima.


PUR Perušić nastao je kao izraz prvotno postavljenih ključnih tema u razvoju Općine. Te suteme odabrane s obzirom na temeljna usmjerenja europske strategije razvoja, odnosnodokumenta Europa 2020 kojim se usklađuju sve nacionalne politike zemalja članica, i sobzirom na specifične prednosti Općine Perušić, odnosno specifične izazove s kojima sesuočava. Svoje su stavove, konkretne prijedloge o razvoju općine, stručno mišljenje,zakonske mogućnosti i uključenost tih tema u nacionalne tokove na više komunikacijskihkanala iznosili stanovnici, poduzetnici, stručnjaci iz različitih područja, predstavnici Općine idrugi zainteresirani za razvoj Općine.

Održane su dvije radionice, četiri sastanka, konzultirano je stanovništvo i značajne institucijena području Općine koje su dostavile svoje projektne prijedloge te je temeljem svegaiznesenog kreiran dokument.

Već je i sam ovako proveden komunikacijski proces, koji je prethodio donošenju dokumenta iukupno trajao 5 mjeseci, zacrtao visoke kriterije vezane uz stupanj uključenosti javnosti udonošenje PUR-a.

Komunikacijska se strategija na taj je način aktivno provodila već tijekom same izradedokumenta. Krajnji cilj komunikacijske strategije je održati visoku razinu informiranosti oprovedbi PUR-a, priopćiti informacije, podići svijest i razumijevanje važnosti provedberazvojnog dokumenta te omogućiti pojedinim ciljnim skupinama razumijevanje ciljeva i svrhePUR-a. Isto tako, komunikacijska strategija pridonosi transparentnosti provođenja i mjerenjaučinaka provođenja PUR-a te pomaže njezinim nositeljima, kao i krajnjim korisnicima dabudu svjesni svoje uloge u razvoju Općine.

U svrhu ostvarivanja ciljeva Komunikacijska strategija obuhvaća mjere koje će pridonijetiispunjavanju sljedećih posebnih ciljeva:

• Informirati javnost o ostvarivanju ciljeva razvoja i provođenju projekata od zajedničkoginteresa,• Osigurati stalnu transparentnost provedbe.

U komunikaciji sa zainteresiranom javnošću poštivat će se načela prezentacije informacija najasan, pristupačan i javnosti razumljiv način te dvosmjernost razmjene informacija.

Stalna dostupnost informacija vezanih uz provedbu PUR-a bit će osigurana na mrežnimstranicama Općine Perušić. Sve će se ciljne skupine kontinuirano putem medija izvještavati iinformirati o provedbi PUR-a te o pojedinačnim projektima koji čine njezin sastavni dio, akojima se ostvaruju strateški ciljevi. U tom kontekstu mediji su: televizija (lokalna televizija),radio (lokalne radiopostaje i one s regionalnim, odnosno nacionalnim dosegom), tisak

(dnevne novine, tjednici i novinska izdanja sa specifičnom tematskom orijentacijom) teinternetski portali.


Od komunikacijskih alata koristit će se svi prikladni i dostupni alati koji osiguravajuinformiranje te oni koji mogu biti katalizatori dvosmjerne komunikacije.

Praćenje i vrednovanje komunikacijske strategije provodit će se kontinuirano analizommedijskih objava, praćenjem posjeta mrežnim stranicama Općine Perušić na kojima seobjavljuju informacije i otvaraju dvosmjerni kanali komunikacije s ciljnim skupinama,praćenjem uključenosti ciljnih skupina u procese provedbe PUR-a.


OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj

(Program ukupnog razvoja (PUR) Općine Perušić 2015.-2020.)

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.

Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja


Documents

program ukupnog razvoja općine perušić 2015-2020