petak, 24. travnja 2009. Vjmetkovski esni PRIMJERAK · 2009-04-24 · petak, 24. travnja 2009. Vjesnik 3 metkovski VIJESTI U pravljanje vodama Ne-retve i Trebišnjice bio je povod

1 petak, 24. travnja 2009. Vjjesnikmetkovski

Metković, 24. travnja 2009.

GODINA II.BROJ 13Vjesnikmetkovski

BESPLATANPRIMJERAK

METKOVSKA PREZIMENA

JELČIĆ, BARIŠIĆ,GABRIĆ , PAČE

str. 22

18. OBLJETNICAIV. BRIGADE str. 11

KRIŽNI PUT U

BOROVCIMAstr. 18

PRVI DANI MEDADUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEKANDIDATURA

JAMBO ZA GRADONAČELNIKAMUSTAPIĆ I BATINOVIĆ ZAMJENICI

str. 2

PROCESIJE VELIKOGA PETKA U METKOVIĆU

str. 16

str. 20

Vjjesnikmetkovski

2 petak, 24. travnja 2009.

VIJESTI

Za nama je Uskrs, najveći kr-šćanski blagdan, kojemu pretho-di šestotjedno korizmeno odri-canje. Pred nama je marijanski svibanj tijekom kojega će mnogi mladi Metkovci prvi put primiti Svetu pričest, a oni nešto stariji krizmanjem potvrditi svoju vje-ru.

Uvijek su ta dva događaja bila povod obiteljskim slavljima pri-likom kojih bi se na svečanu ruč-ku okupila uža rodbina i prijatelji dijeleći radost primanja svetog sakramenta. Na žalost, s vreme-nom su se ta intimna slavlja pre-tvorila u manifestacije moći, čak i kod onih koji će dugo nakon toga osjećati posljedice nerazu-mna trošenja. Na tome tragu je i poruka kardinala Bozanića koju je uputio vjernicima u uskrsnoj poslanici pozivajući ih na šted-nju u proslavama primanja sve-tih sakramenata.

Ne tako davno u Metkoviću je bio običaj da krizmanik na ručak ode kod svoga kuma ili kume, čime bi se na simboličan način krizmanika primalo u kumovu obitelj, dok bi se njegova obitelj i rodbina okupila u domu na ne-što svečanijem ručku. Dječaci-ma je poklon najčešće bio ručni sat, a djevojčicama zlatan lančić ili narukvica. A onda su došla neka druga vremena i neki drugi običaji koji su, malo po malo, od krizme i pričesti načinili paradu tijekom koje se potpuno zabo-ravlja stvaran povod okupljanju.

Potrošiti tri tisuće kuna (kod kuće ili u restoranu) razuman je trošak ručka ili večere za dva-desetak ljudi. Dapače. Radi se o trenutku koji se dogodi jednom u životu, a prigoda je to da se najbliži okupe na slavlju. Ionako se svatko zatvorio u svoj dom, pred svoj TV, svoj PC. Sve če-šće svatko ima svoju sobu, čla-novi obitelji postaju sustanari.

No praviti od krizme svadbeni pir blesavo je, ne samo u fi nan-cijskom pogledu. Pogledajmo samo u što su se pretvorile svad-be. Prave se svadbeni saloni koji mogu primiti petsto-šeststo ljudi jer se u svatove poziva bez ika-kva kriterija, jer „mogao bi se on naljutiti ako ga ne pozovemo“.

Aktualni metkovski gra-donačelnik Stipo Gabrić

Jambo na tiskovnoj je konfe-renciji 14. travnja objavio svo-ju kandidaturu za gradonačelni-ka te predstavio HSS-ovu listu za Gradsko vijeće.

Na neposredne izbore za gradonačelnika Jambo izlazi sa svojim zamjenicima, dosa-dašnjim zamjenikom gradona-čelnika Matom Mustapićem i predsjednikom Gradskog vijeća Marijom Batinovićem, a ujedno će biti i nositelj liste za Gradsko vijeće.

Tijekom konferencije pot-pisan je i koalicijski ugovor s Hrvatskom strankom umirov-ljenika koja bi u Gradskom vi-jeću imala jednoga svoga pred-stavnika.

Uz HUS listi HSS-a u gra-du Metkoviću, odnosno Stipi Gabriću Jambi nakon nekoli-

ko dana pristupile su i stranke HSLS te HNS koji je svoju po-dršku Gabriću dao već krajem studenoga prošle godine, prije svih lista i kandidatura. Koali-cijski sporazumi potpisani su 18. i 20. travnja. U ime HSS-a koalicijske sporazume potpisao je predsjednik GO HSS-a i gradonačelnik Metkovića Sti-po Gabrić Jam-bo, HSLS-a p r e d s j e d n i k GO HSLS-a Ivica Ma-teljak, a u ime HNS-a predsjednica GO HNS-a Ubav-ka Mostahinić.

Prilikom potpisivanja koali-cijskog sporazuma Mateljak je rekao: „Ponašanje predsjednika HSS-a Metkovića Stipe Gabri-

ća Jambe pokazalo nam je da nas cijeni kao ljude i mislim da je izlazak na izbore objedinja-vanjem svih pozitivnih strana u gradu dobar način da svi za-jedno uspijemo na ovim izbo-rima. Osnovna ideja vodilja je da kroz Gradsko vijeće grada Metkovića možemo djelova-ti tako da rješavamo probleme koji nas tište ovdje gdje živimo, a ne vodeći neku visoku poli-tiku. Također želimo smanjiti tenzije u gradu jer se događa da se u vrijeme izbora ljudi jedni drugima ne javljaju što je u naj-manju ruku suludo.“

Ubavka Mostahinić je ista-knula kako različitost donosi kvalitetu što je garancija uspje-ha.

Izrazivši zadovolj-stvo postignutim

sporazumima, Gabrić je re-kao: „Ovo je još jedan dokaz da nismo is-ključivi, da m o ž e m o sa svima i da vodimo

metkovsku politiku u kojoj ima mjesta za sve. Žao mi je što s nama nije i SDP jer bi to onda bila koalicija slična onoj koju smo u Metkoviću imali postiz-borno 1997.

JAMBO KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKAZAMJENICI MUSTAPIĆ I BATINOVIĆ

Nakon što je dobio pozive u kojima stoji da se 22. i 23. travnja treba javiti na Županijski sud u Dubrovniku zbog tri kaznene prijave, od pet koliko se protiv njega trenutno vodi, gradonačelnik

Metkovića Stipo Gabrić Jambo 17. travnja održao je konferenciju za medije. - Novi izbori, isti scenarij, ista meta. Ovaj put jedina razlika je da umjesto jedne imam tri kaznene

prijave. Ne bojim se suda pa ni montiranog procesa koji se već nekoliko godina vodi protiv mene jer vjerujem u hrvatsko pravosuđe koje je neovisno. Međutim, ne vjerujem da je slučajno što je Stipi Gabriću Jambi skinut saborski imunitet i što se na Sud mora javiti 25, odnosno 24 dana prije lokalnih izbora. A sve to nakon što sam rekao da ne želim u koaliciju s HDZ-om. Pozivnice je dobio i dio ljudi iz Metkovića pa će nam trebati skoro cijeli autobus da nas vozi u Dubrovnik. Odgovorno tvrdim da je ovo politički pritisak pred predstojeće lokalne izbore u gradu Metkoviću i da je ovo velik pritisak pred regionalne izbore za Županijsku skupštinu i za neposredni izbor župana. Ova konferencija je moje dizanje glasa protiv političkog jednoumlja, protiv onih koji sjede u Zagrebu u velikim foteljama i htjeli bi kreirati i voditi politiku ovoga grada, ove doline, županije i šire – rekao je tom prilikom Stipe Gabrić Jambo.

Tri kaznene prijave, na koje se pozivi odnose, vezane su za Turističko naselje Klek, tvrtku Jambo i treća je vezana za malverzacije vezane uz poslovni prostor u Metkoviću. Osim te tri kaznene prijave još uvijek se vode one za sušu te za zemljište u Zagrebu.


VIJESTI

Upravljanje vodama Ne-retve i Trebišnjice bio je

povod sastanku koji se u Met-koviću održao između proved-benog tima RH za Projekt Plan upravljanja Neretvom i Trebiš-njicom i predstavnika Grada Metkovića. Na sastanku su bili i predstavnici Hrvatskih voda te predstavnici Uprave za zašti-tu prirode Ministarstva kulture, ravnateljica Kornelija Pintarić i Eugen Draganović. Sastanak je održan kako bi se lokalnu upra-vu informiralo o spomenutom projektu koji bi se provodio do 2013., a za koji je Svjetska ban-ka odobrila darovnicu u iznosu od osam milijuna dolara.

Projekt se sastoji od četiri sa-stavnice. Prva se odnosi na po-boljšanje kapaciteta za uprav-ljanje vodnim resursima u obje države, na ojačavanje postoje-ćih prekograničnih mehaniza-ma (institucijskih, tehničkih i regulacijskih), kao i na osigu-ranje pomagala za učinkovito upravljanje vodnim resursima uključujući razvijanje plana za upravljanje riječnim baze-nom. Kroz drugu sastavnicu fi -nancirat će se popravak vodne infrastrukture u obje države, a uključeno je i poboljšano uprav-ljanje močvarama te pilot pro-jekt rješavanja problema dotoka

Metkovski gradonačelnik Stipo Gabrić Jambo proš-

log je ponedjeljka na prigodnoj svečanosti uručio novac i pri-godne darove za trideset sed-mero novorođene djece čime su zadovoljeni svi pristigli za-htjevi. Riječ je o odluci Grada Metkovića prema kojoj svako novorođeno dijete čiji roditelji imaju prebivalište na području grada i prigradskih naselja, ima pravo na dar u iznosu od tisuću kuna.

– Godine 2008. imali smo 209 zahtjeva, a 2007. 159, da-kle pedeset više što je dobro i nadam se da će se taj trend po-rasta novorođene djece u gradu Metkoviću nastaviti. Ove je

godine, do danas, zaprimljen 41 zahtjev. Mi smo jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj u kojima se ove školske godine upisalo više djece, ne samo u prve nego i u sve druge razrede. Mi u Gradu Metkoviću veliku pažnju poklanjamo stvaranju što boljih uvjeta za sve uzraste djece, od jaslica do studenata, i na tom tragu ćemo nastaviti i dalje – rekao je Stipo Gabrić Jambo čestitajući sretnim rodi-teljima.

Početkom ove godine Po-glavarstvo grada Metkovića je bebu koja se rodila prva u 2009. nagradio darom od pet tisuća kuna dok su tri sljedeće bebe dobile po tri tisuće kune.

slane vode u hrvatskom dijelu doline Neretve. U to su uključe-ni i manji infrastrukturni objekti za upravljanje vodama, kao što su ustave, brane te riječne obale u obje države.

Treća komponenta odnosi se na smanjenje onečišćenja voda (većinom hranjivim tvarima) u

bazenu Neretve i Trebišnjice putem ulaganja koja imaju visok prioritet, a ne zahtijevaju velika sredstva. To uključuje odgova-rajuća poboljšanja tehnologije za obradu otpadnih voda, manja poboljšanja infrastrukture za prikupljanje i obradu otpadnih voda u dvije općine i jednom industrijskom sektoru u BiH. Četvrta komponenta osigurat

će sudjelovanje građanskoga društva u procesu donošenja

odluka o upravljanju vodnim resursima, uspostavit će poti-cajne mehanizme za odgovorno upravljanje resursima na lokal-noj razini te upravljati aktivno-stima u sklopu provedbe projek-ta.

– Kroz jednu od komponenti moguća je izgradnja i dovrše-nje muzeja ptica u Metkoviću te istraživačkog centra za koji se još uvijek traži lokacija. Tu

je i pilot projekt navodnjavanja na površini od oko 400 hektara u dolini Neretve. Moguće je i pokretanje lista Naša Neretva koji bi trebao izlaziti preko ne-vladinih organizacija, a banka bi fi nancirala izdavanje tog ča-sopisa u narednih pet godina. Ovo su prvi kontakti s grado-načelnikom i osobama koje će biti izabrane za operativnu su-radnju u provođenju Projekta. Zadovoljni smo što smo dobili

vrlo iskrene prikaze o stanju i problemima na pojedinim pro-jektima koje treba riješiti i to je dobro. Nadam se da će po do-lasku misije Svjetske banke u svibnju ove godine puno jasnija biti dinamika realizacije ovih projekata u narednom periodu – rekao je Miroslav Steinbauer, voditelj provedbenog tima RH za Projekt Plan upravljanja Ne-retvom i Trebišnjicom.

Svih 8 milijuna dolara jest da-rovnica, od čega će BiH dobiti šest milijuna, a RH dva milijuna dolara. Prezentacija projekta za nevladine udruge i predstavnike lokalne uprave u jednoj i drugoj državi održat će se u Mostaru u svibnju.

– Ono za što smo zainteresi-rani i za što u Projektu postoje određena fi ksna sredstva jest iz-gradnja i uređenje muzeja ptica. Postoje sredstva i za zaštićena područja, a Metkoviću pripada-ju tri: Prud, Podgrede i Orepak. Jako smo zainteresirani kada je u pitanju gospodarenje vodama Neretve i Trebišnjice kako bi se riješio problem prodora slane vode Neretvom do Metkovića pa i uzvodno što je vezano uz Gornje horizonte. Ja smatram da će Svjetska banka prihvatiti naš projekt vezan uz muzej ptica, pa bi tako Metković uz Arheološki muzej Narona vrlo brzo mogao dobiti još jedan izuzetno vrije-dan muzej – rekao je Jambo.

UPRAVLJANJE VODAMA

PRONATALITETNA POLITIKA

DAROVI ZA 37 BEBA

Vjjesnikmetkovski


VIJESTI

Poslije uskrsnih praznika nastavljeni su radovi na uređenju Trga kralja Tomislava i Gradskoga parka. Na trgu se trenutno

izvode radovi na zamjeni starih instalacija. Tako se stare salonitne vodovodne cijevi zamjenjuju čeličnima kako se trg ne bi ponov-no prekapao kada se jednoga dana stara vodovodna mreža bude zamjenjivala novom.

U parku je povađeno korijenje uklonjenih stabala te se nastav-ljaju radovi na uklanjanju starih staza. Prema projektu novih staza će biti više nego do sada.

Nakon što su u Metkoviću završeni radovi na sanaciji asfaltne podloge u mnogim ulicama te nanesen novi asfaltni sloj u

Opuzenskoj, Putu Orašine i Putu kaštela, asfalteri su se preselili u Vid i Prud. U Vidu je asfaltirana ulica od Muzeja do Križa, a očekuje se i asfaltiranje prilaza crkvi sv. Vida iz oba smjera. Pri tome će dio puta uz arheološki lokalitet crkvice sv. Vida ostati ne-asfaltiran kako bi se omogućila daljnja istraživanja, ali i pridonije-lo autentičnosti izgleda samoga lokaliteta. U Prudu je asfaltirano parkiralište uz crkvu sv. Ivana te niz manjih ulica i putova koji do sada nisu imali asfalt.

METKOVIĆ, VID I PRUD

NASTAVLJAJU SE ASFALTIRANJA

RADOVI NA TRGU KRALJA TOMISLAVA

I GRADSKOM PARKU PREMA PLANU


VIJESTI

Radovima u Ulici kralja Zvonimira započela je zamjena starih rasvjetnih tijela ulične rasvjete novima koja odgovaraju svim

ekološkim i energetskim standardima.Nove svjetiljke svjetlo će emitirati samo prema dolje uz značaj-

nu uštedu energije. Sva rasvjetna tijela opremljena su radioprije-mnicima kojima će se u budućnosti osim uključivanja i isključiva-nja moći regulirati i jačina svjetla u različitim noćnim intervalima kako bi se postigla još veća ušteda te smanjilo svjetlosno zagađe-nje. Svjetiljke ovoga tipa postavit će se još u ulicama Ante Starče-vića i Športskoj, a nakon toga će se svjetiljkama drugoga proizvo-đača ali istih karakteristika osvijetliti ulice Stjepana Radića, Ivana Gundulića i Don Radovana Jerkovića.

Lijepo vrijeme omogućilo je djelatnicima Komunalnoga podu-zeća da nastave sa sadnjom cvijeća na zelenim površinama.

Ovaj put zasađuje se pojas između ulice Stjepana Radića i parki-rališta uz park.

PROLJETNO UŠMINKAVANJE

ZAPOČELO POSTAVLJANJE EKOLOŠKE RASVJETE

Na dvanaest grobnica koje su oštećene početkom prosinca prošle godine na Gradskom groblju sv. Ivana nedavno su

obavljeni popravci. Radove je izveo Kamenoklesarski obrt Ivan Gotovac iz Kaštel Sućurca, a troškove popravaka fi nancirali su Grad Metković i Komunalno poduzeće Metković.

MGA U NOVIM PROSTORIMAJedna od najvećih građevinskih tvrtki u Županiji – MGA iz Met-

kovića u subotu je preselila u nove prostore u Splitskoj ulici na lokaciji bivše Veterinarske stanice. Tom je prigodom priređena svečanost otvaranja prostorija kojima je blagoslov udijelilo fra Miroslav Ančić.

POPRAVAK OŠTEĆENIH GROBNICA

Vjjesnikmetkovski


VIJESTI

ZA SIGURNIJI PROMETZbog učestalosti prometnih nesreća u kojima sudjeluju voza-

či mopeda i motocikala, Policijska uprava dubrovačko-nere-tvanska 2. travnja je organizirala promotivno-preventivnu akciju Motociklisti i mopedisti u prometu. U Metkoviću se akcija trebala održati na Trgu kralja Tomislava, ali je zbog lošeg vremena održa-na u prostorijama PP Metković. Kako je rekao policijski službenik za prevenciju i sigurnost u cestovnom prometu Mihovil Bokan, svrha akcije je propagiranjem poželjnog ponašanja u nadolazećem periodu, u kojem se očekuje pojačano sudjelovanje vozača mope-da i motocikla u prometu, poboljšati sigurnost na cestama.

PODIJELJENO DVIJE TONE LIGANJA I NA STOTINE PORCIJA BAKALARA

Na Veliki petak su gradonačelnik Metkovića Stipo Gabrić Jambo i predsjednik Gradskoga vijeća Mario Batinović s čla-

novima Gradskog vijeća i Gradskog poglavarstva na metkovskoj tržnici građanima besplatno dijelili lignje. Da je interes bio velik, kazuje i količina od čak dvije tone podijeljenih liganja.

U podne je sve bilo u znaku bakalara i brudeta. Tako je u Resto-ranu Domagoj gradonačelnik Gabrić za građane Metkovića orga-nizirao ručak na kojem su ponuđeni bakalar i brudet.

U metkovskom Hotelu Narona za svoje članove i simpatizere bakalar je ponudio metkovski GO HDZ-a.

Na ponovljenoj Izbornoj skupštini Lovačkog društva Mufl on, koja je održana 18. travnja u prostorijama NK Metković, za

predsjednika Društva izabran je Ivica Musulin Čiča. Jedina točka dnevnog reda bila je izbor predsjednika i radnih tijela Društva. Skupštini se odazvalo 85 članova s pravom glasa koji su za pred-sjednika Društva birali između dva predložena kandidata: Željka Šiljega Belegije i Ivice Musulina Čiče.

O pobjedniku se odlučivalo tajnim glasovanjem kojem je pri-stupilo 83 glasača nakon čega je konstatirano da je Musulin osvo-jio 56 glasova, a Šiljeg 26 uz jedan nevažeći listić.

U Izvršni odbor, koji s predsjednikom Društva broji devet čla-nova, izabrani su: Andrija Volarević, Rade Petković, Vinko Vučić, Miljenko Batinović, Drago Romić, Davor Parmać, Igor Talajić i Nedo Marević. U Nadzorni odbor izabrani su: Vojislav Petković, Srećko Volarević i Ivana Ilić, a u Stegovni sud: Malina Parmać, Mate Taslak i Miće Kaleb.

IZABRAN IVICA MUSULIN ČIČA


VIJESTI

ARHITEKTURA I GRADITELJSTVO

GOLUŽA d.o.o.građenje • nadzor • projektiranje

Metković, Don Radovana Jerkovića 23tel.: 690 200; e-mail: [email protected]

U restoranu Villa Neretva u Krvavcu 18. travnja održan

je sastanak Organizacijskog od-bora Maratona lađa. Sjednicu je vodila predsjednica Organiza-cijskog odbora županica Mira Buconić koja je u uvodnom izlaganju pohvalila rad Udruge lađara Neretve i izrazila spre-mnost na daljnju suradnju.

O aktivnostima Udruge u proteklom razdoblju govorio je predsjednik Marko Marušić. Ono što uskoro očekuje Udrugu realizacija je dva velika projek-ta. To je projekt „La Manche“ koji će se realizirati krajem lip-nja te drugi koji će se realizirati u suradnji s KUD-om Metko-vić. Riječ je o zajedničkom organiziranju otvorenja smotre „Na Neretvu misečina pala“. Marušić je također istaknuo kandidiranje Udruge na natje-čajima Ministarstva turizma i Turističke zajednice Hrvatske za bespovratna sredstva za or-

ganizaciju Maratona lađa te najavio projekte koji se plani-raju za iduću godinu. Jedan od njih je projekt „Tragom naših djedova“ tijekom kojega bi se neretvanskom lađom prevesla-

lo Jadransko more do pokrajine Molisse. Također je istaknuto kako nisu dovoljno iskorištene mogućnosti za promociju Nere-tve koje se pružaju tijekom su-djelovanja na Cro Touru u sklo-pu Zagrebačkog velesajma iako je gostovanje Udruge na sajmu, kao i obično, bilo uspješno.

Na sastanku je odlučeno da se i ove godine potpiše suor-ganizatorski ugovor kakav je potpisan prošle godine i koji se pokazao kao izuzetno uspje-šan potez. Jedna od novina bit će da organizaciju prijema za uzvanike i goste preuzima Grad Ploče što će sufi nancirati Udru-ga. Usvojen je i prijedlog da se Pavo Jerković imenuje glasno-govornikom Maratona lađa te

da se predsjednika Organizacij-skog odbora, dakle županicu ili župana, nakon isteka mandata zadrži kao člana u Odboru još dvije godine radi kvalitetnijeg prijelaza s obzirom na uhoda-nost i poznavanje projekta.

Marko Marušić je istaknuo odličnu suradnju s Vatroga-snom zajednicom Bjelovar koja, bez obzira na naziv, ima širok spektar djelovanja i koja nudi suradnju kako na gospo-darskom, tako i na kulturnom planu s čime svakako treba upoznati neretvanske gradove.

Zahvalivši se županici Miri Buconić na dosadašnjoj surad-nji Milojko Glasović i Marko Marušić su joj uručili prigodne darove.

SASTANAK ORGANIZACIJSKOG ODBORA MARATONA LAĐA

U Brestu su prošle godine lađari omirisali Atlantik.Ove će godine, nešto sjevernije, pokušati ponoviti pothvat Vilima Osvajača koji je to sa 600 brodova i 7000 ljudi učinio 1066.

Vjjesnikmetkovski


VIJESTI

Kao što smo najavljivali, 2. travnja je u crkvi sv. Blaža u Za-grebu predstavljena pasionska baština doline Neretve. U

prepunoj crkvi, na koncertu korizmenih pučkih napjeva župa ne-retvanskog dekanata, nastupali su pučki crkveni pjevači župa sv. Ilije i sv. Nikole iz Metkovića, Presvetog Trojstva iz Rogotina, sv. Stjepana – Slivno Ravno-Vlaka, Gospe Snježne – Vid-Prud, Srca Isusova i Marijina – Vidonje-Mlinište. Da bi ugođaj bio pravi pre-duskrsni, pobrinule su se žudije iz župe Gospe Snježne.

U sat vremena, koliko je trajao koncert, otpjevana je Pučka (ko-rizmena) misa doline Neretve, Obred za mrtve i napjevi Velikog petka, a žudije su prikazale čin „padanja“ uz pjesmu Slava Bogu na visini.

Koncert na kojemu je uz mnogobrojne zagrebačke Neretvane bio i predsjednik Hrvatskog Sabora Luka Bebić s obitelji, završen je veličanstvenom izvedbom pjesme Prosti moj Bože uz zajednič-ki nastup svih sudionika.

To je drugi put da su se Neretvani predstavili na Svečanostima pasionske baštine u Zagrebu. Prvi put to se dogodilo 1999. u crkvi Sv. Katarine u Zagrebu.

Kako je organizator osigurao boravak za samo 35 sudionika (od njih 75) iz doline Neretve, put i smještaj za ostale fi nancirao je Grad Metković.

Na 9. festivalu žudija, što se na uskrsni ponedjeljak održao u Kninu, grad Metković su predstavljale žudije iz župa sv. Ni-

kole Biskupa iz Metkovića te Gospe Snježne iz Vida.Festival žudija okupio je oko 400 žudija iz 23 župe koje su se

predstavile kratkim programima temeljenim na običajima čuvanja Kristova groba u pojedinim župama.

Zanimljivo je da je osim žudija Metković imao još jednoga svo-ga predstavnika u programu. To je bio metkovski glumac Tomi-slav Martić koji je tijekom izvedbe Muke Isusove glumio Isusa Krista.

Kako će se 10. festival žudija dogodine održati u metkovskoj župi sv. Nikole Biskupa, u Knin je kao predstavnik budućega gra-da domaćina otputovao i zamjenik gradonačelnika Mato Musta-pić.

Na kraju festivala Kninjani su metkovskim žudijama predali prijelaznu statuu s likom žudije izrađenu od maslinova drva.

ŽUDIJE OSVOJILE KNIN

Početkom travnja u Zagrebu je održan 2. lađarski kup

grada Zagreba. Iz doline Ne-retve na natjecanju su nastupi-le lađarske ekipe Domagojevi

gusari iz Vida (kao prošlogo-dišnji pobjednici) i Staševica (pobjednik Maratona lađa). Uz njih nastupilo je i pet ekipa iz sjevernoga dijela Hrvatske: Za-

LAĐARSKI KUP ZAGREBA

PASIONSKA BAŠTINA


VIJESTI

Zahvaljujući našemu Ferdi i dalje je živ običaj kojim se od Velikoga četvrtka do Uskrsa podne u Met-koviću, umje-sto crkvenim z v o n i m a , oglašava „če-vrtaljkama“. Iz godine u godinu sve više je djece koja sa šata-povima i „če-vrtaljkama“

ČEVRTALJKE UMJESTO ZVONA

kruže gradskim ulicama, a naj-više ih bude na Veliku subotu. Ove im je godine obitelj pok.

Joška Volarevi-ća, nakon napor-na posla, osigu-rala okrjepu, a s „čevrtaljkom“ su se okušali i najmlađi, koji će se za koju godinu uključiti u očuvanje toga zanimljiva obi-čaja.

greb, Ciplići - Zagreb, Bjelovar, Sisak i Primorsko-goranska žu-panija.

Za potrebe natjecanja iz Met-kovića su u Zagreb prevezene četiri lađe, a utrka se odvijala na Jarunu na stazi dugoj 1000 me-tara. Ekipe su bile po-dijeljene u dvije sku-pine. U prvoj skupini nositelj je bila ekipa Domagojevih gusara, a uz nju nastupile su još ekipe Siska i Cipli-ći. U drugoj nositelj je bila ekipa Staševice, a nastupile su još ekipe Zagreba, Bjelovara i PG županije.

U prvoj utrci sna-ge su odmjerile ekipe unutar prve, odnosno

druge skupine. Pobjednik prve skupine bila je ekipa Domago-jevi gusari, a druge Staševica. U fi nalnoj utrci, koju je pratio predsjednik Hrvatskog sabora

Luka Bebić, pobijedila je ekipa Staševice.

Male pokale za sudjelovanje ekipama od 4. do 7. mjesta do-dijelio je tajnik veslačkog save-

za grada Zagreba Srećko Šuk. Ekipi Zagreba pokal za treće mjesto dodijelio je tajnik Gra-da Zagreba Vido Bulum, ekipi Domagojevih gusara za drugo

mjesto pokal je dodi-jelio dogradonačelnik Grada Zagreba Ivo Jelušić, a ekipi Staše-vice za osvojeno prvo mjesto pokal je uručio predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić.

Lađarski kup odr-žan je u sklopu sajma turizma koji se pod na-zivom CroTour održa-vao od 1. do 5. travnja na Zagrebačkom ve-lesajmu i na kojem se već tradicionalno pred-stavila i Udruga lađara Neretve.

Vjjesnikmetkovski


VIJESTI

Dubrovački centar za podu-zetništvo (DPC) i Udruga

DEŠA organizirali su 16. i 17. travnja u Zgradi političkih stra-naka dvodnevni seminar pod nazivom Od ideje do realizaci-je. Seminar je održan u sklopu projekta Centar za odgovorni turizam jadranske regije koji je u metkovskom Hotelu Narona predstavljen 12. ožujka.

Kako smo već pisali, riječ je o projektu koji DEŠA provo-di u suradnji s NVO Cospe iz Firenze, Regijom Marche i Mi-nistarstvom turizma RH i koji fi nancira Ministarstvo vanjskih poslova Republike Italije. Svrha projekta je pridonijeti ravnomjer-nom razvoju gospodarstva na cijelom jadranskom području jača-njem prekogranične suradnje kroz edukaciju poduzetnika, javnih djelatnika, mladih i cjelokupnog stanovništva na temu održivog razvoja i odgovornog turizma. Projektom će se također poticati procesi usmjereni k samozapošljavanju i razvoju privatnog i mi-kro poduzetništva te valorizirati lokalni resursi i proizvodi kroz odgovorni turizam. Jedna od aktivnosti vezanih uz projekt je obu-ka za poduzetnike koja se sastoji od dva dijela, a prvi je dio upravo održan seminar.

U uvodnom dijelu seminara polaznici su se upoznali s progra-mima koje nudi Ministarstvo turizma RH te s temama vezanim uz održivi razvoj i odgovorni turizam. U drugom dijelu polaznike je s poduzetništvom, pravno-organizacijskim oblicima malog i sred-njeg poduzetništva, poslovnim planom te marketingom i tržištem detaljno upoznala Aiša Milović, poduzetnica s dugogodišnjim iskustvom iz Splita.

Drugi dio obuke odnosi se na studijsko putovanje u Italiju (za najbolje polaznike seminara) gdje bi se upoznali s dobrim primje-rima poduzetničke prakse bavljenja ruralnim turizmom na princi-pu održivog razvoja.

Početkom travnja trećašima metkovskih srednjih škola započela su probna polaganja državne mature. Esej iz hrvatskoga jezi-

ka pisali su gimnazijalci te ekonomisti, poljoprivredni i strojarski tehničari iz Srednje škole Metković. Nakon nekoliko dana polaga-li su ispite iz engleskoga i njemačkoga jezika. Ispit se sastojao iz pisanja eseja i čitanja.

Probna državna matura polaže se u dva navrata, a za neke pred-mete učenici mogu odabrati osnovnu i višu razinu. U svibnju ih očekuju ispiti znanja iz matematike, hrvatskoga jezika te stranih jezika. Trajanje ispita varira od 60 do 180 minuta ovisno o pred-metu i izabranoj razini znanja.

Na gornjoj fotografi ji su gimnazijalci koji su esej iz hrvatskoga pisali u športskoj dvorani.

Udruga Otac Ante Gabrić iz Metkovića za svoje je članove povodom Uskrsa organizirala radionicu na kojoj su različi-

tim tehnikama izrađivana i ukrašavana uskrsna jaja. Radionica je samo jedna u nizu sličnih kojima se nastoji starije osobe potaknuti na druženje uz zanimljiv i koristan rad.

SREDNJOŠKOLCIMA ZAPOČELAPROBNA DRŽAVNA MATURA

RADIONICA

IZRADA USKRSNIH JAJA

U prostorijama GO HDZ-a Metković nedavno je naš

proslavljeni rukometaš Ivan

Čupić potpisao pristupnicu HDZ-u. Uz predsjednicu GO HDZ-a Metković Žaklinu Ma-rević činu primanja u Stranku nazočio je i predsjednik Hrvat-skoga sabora Luka Bebić koji je iskoristi boravak u Metkovi-ću kako bi se sastao s gradskim gospodarstvenicima. Razgova-ralo se o ulaganjima, potenci-jalima razvoja i staranju uvjeta za gospodarski razvoj doline Neretve.

IVAN ČUPIĆ

PRISTUPIO HDZ-u

SEMINAR

OD IDEJE DO REALIZACIJE


VIJESTI

Poljoprivredne folije crne UV protiv korova,folije za plastenike UV, građevinske folije, folije prozirne svih dimenzija po narudžbi

Vrećice svih namjena (domaćinstvo, smeće, industrijske vreće)

GEC d.o.o. P l e š c e tel: (051) 825 125, 825 140w w w . g e c . h r

U subotu 18. travnja u Zgradi političkih stranaka Udruga vete-rana ZNG IV. brigade, Podružnica DNŽ održala je skupšti-

nu, prvu nakon osnivanja u veljači. U uvodnom dijelu predsjednik Marko Sušak osvrnuo se na aktivnosti Udruge u proteklom razdo-blju, nakon čega su nazočni upoznati s prvim važnim zadatkom koji očekuje Udrugu. Riječ je o obilježavanju 18. obljetnice osni-vanja IV. gardijske brigade povodom čega će se održati proslava u Splitu 28. travnja. Tada će se u Domu HV u Lori održati skup u čast IV. brigade, a nakon njega u bivšoj vojarni Sveti križ na Dračevcu misno slavlje koje će predvoditi nadbiskup splitsko-ma-karski Marin Barišić.

Na kraju će se za pripadnike legendarne 4. gardijske brigade i njihove goste na Starom placu u Splitu održati veliki humanitar-ni koncert pod nazivom Četiri prijatelja za Četvrtu na kojem će nastupiti Dražen Zečić, Marko Perković Thompson, Mate Bulić i Mladen Grdović. Cijena ulaznice je 50 kuna, a sav prihod ide za izgradnju spomenika IV. brigadi koji će biti postavljen u Splitu. Važno je napomenuti kako Udruga veterana ZNG IV. brigade, Po-družnica DNŽ 28. travnja za svoje članove organizira odlazak u Split na proslavu obljetnice. Putovalo bi se autobusom, a polazak je u 8,30 ispred Hotela Narona. Pozivaju se članovi da rezerviraju mjesto u autobusu na broj mobitela 098 304 671, a ulaznice za koncert mogu kupiti u knjižari Ancona u Metkoviću u Ulici Stje-pana Radića.

Program sa satnicom:

8,30 polazak iz Metkovića,10,30 svečano otvorenje prostorija

Udruge u ulici Ruđera Boš-kovića 25, Split (kod PRIME 3, nasuprot bolnici na Firula-ma),

12,00 svečana akademija u Domu HV – Lora,

13,00 prigodni domjenak u Domu HV - Lora,

15,30 polaganje vijenaca za poginule pripadnike brigade i pado-branski skokovi – vojarna Dračevac,

16,00 svečano Misno slavlje - vojarna Dračevac, 20,00 koncert „Četiri prijatelja za Četvrtu” - Stari plac u Splitu.

18. OBLJETNICAIV. BRIGADE

U organizaciji tvrtke Novo Nordisk Hrvatska, koja se

uglavnom bavi dijabetesom i koja je prepoznatljiva po pro-izvodnji inzulina, u restoranu Domagoj održano je predava-nje za liječnike s područja do-line Neretve.

Predavanje je održano zbog činjenice da nakon lipnja 2009. u Republici Hrvatskoj neće biti dostupni sljedeći inzulinski pripravci tvrtke Novo Nordisk: Mixtard® 30 Penfi ll®, Mixtard® 40 Penfi ll® i Mixtard® 50 Penfi -ll®. Iz tog će razloga velik broj pacijenata, koji je do sada ko-ristio navedene inzulinske pri-pravke, morati prijeći na nove zbog čega je važno da na vrije-me kontaktiraju svojega liječni-ka radi pravovremene zamjene inzulina.

Humani predmiješani inzuli-ni poput Mixtarda® desetljećima su omogućavali liječenje osoba sa šećernom bolesti, ali se nji-hova uporaba znatno smanjila razvojem modernih predmiješa-nih inzulina (inzulinskih analo-ga). Uz dobru općenitu kontrolu glikemije, što se ogleda u razini

HbA1c, moderni predmiješani inzulini mogu se, za razliku od humanih, upotrebljavati nepo-sredno prije obroka. Kontrola glikemije nakon obroka uz njih je bolja nego u humanih pred-miješanih inzulina, a imaju i manji rizik teških i noćnih hi-poglikemija. Već danas oko 80 posto oboljelih koristi moderne inzuline dok samo njih 20 posto koristi humani inzulin.

Predavanje je održala dr. Sandi Tešanović, internist di-jabetolog iz OB Dubrovnik, uz pomoć dr. med. Srđana Bosančića, zastupnika tvrtke Novo Nordisk Hrvatska. Tije-kom predavanja dr. Tešanović prisutnim liječnicima prenijela je iskustva vezana uz liječenje bolesnika modernim inzulinom NovoMix® 30, odnosno Novo-Mix® 50.

Važno je napomenuti kako osim navedenih inzulina (Mixtard® 30 Penfi ll®, Mixtard® 40 Penfi ll® i Mixtard® 50 Pen-fi ll®) svi ostali inzulini tvrtke Novo Nordisk A/S u Republici Hrvatskoj ostaju raspoloživi kao i do sada.

PREDAVANJE ZA LIJEČNIKE

Vjjesnikmetkovski


VIJESTI

Splitska tvrtka GEOdata nedavno je predstavnicima grada Met-kovića i mjerodavnih službi izložila plan kojim bi se tzv. orto-

foto snimanjem izradio digitalni model terena na kojem se prostire grad Metković. Takva podloga, rađena u mjerilu 1:1000, bila bi osnova koju bi u svome poslu mogle koristiti mnoge gradske služ-be i katastar, ali u skoroj budućnosti i građani putem interneta. Zrakoplovno snimanje i izrada digitalnoga modela grad bi stajalo pola milijuna kuna, no radi se o poslu koji se mora napraviti jer je to jedini način da se u relativno kratkom roku snimi stvarno stanje na terenu i time mnogim građanima omogući dobivanje gra-đevinskih dozvola do kojih sada ne mogu jer mnoge novonastale prometnice nisu evidentirane u katastru. U zemljišniku je stanje još složenije.

Na taj posao gradove i općine obvezuje i Ministarstvo zašti-te okoliša i prostornog uređenja jer su oni obvezni voditi izvor-nu evidenciju naselja, ulica i kućnih brojeva te katastar vodova. Danas mnogi građani ne mogu dobiti građevinsku ili neku drugu dozvolu jer nema dokumenta kojim mogu dokazati da im parcela ima izlaz na prometnicu iako je u stvarnosti ima pa će se što prije pristupiti izradi modela terena temeljenog na ortofoto snimkama. Time će se drastično ubrzati daljnji poslovi jer će takva podloga Gradu Metkoviću služiti i za izradu prostornih planova, gradnju, održavanje prometnica, komunalnu naknadu (identifi kacija gra-đevine i površine), koncesije i zakupe, javnu rasvjetu i paniranje zelenih površina.

Od 17. do 19. travnja u or-ganizaciji KUD-a Met-

ković održan je treći seminar pod nazivom Plesna tradicija jadranskog područja Hrvatske s temom Šotić i srodni plesovi. Seminar je pohađalo šezdesetak polaznika iz cijele Hrvatske što

potvrđuje da je interes velik. Polazili su ga i polaznici Škole hrvatskog folklora koji su već započeli svoje obrazovanje na tom polju. Osim teme semina-ra polaznike svakako privlači i dobra organizacija te vrsni pre-davači i poznavatelji materije.

Pod vodstvom prof. Vidosla-va Bagura seminar su održali predavači prof. Beate Knoblo-ch iz Würzburga u Njemačkoj i prof. Branko Šegović iz Splita. Plesovi pod nazivom scottish u Europu su stigli krajem 18. i po-četkom 19. stoljeća iz Engleske gdje su nastali iz tradicijskih plesova Škotske. Pod nazivom scottish postali su modna no-vost na dvoru francuskog kralja, a to je bila najbolja preporuka da se prošire po svim zemljama starog kontinenta. U naše kra-jeve došli su najprije morem do dalmatinskih gradova, a onda dalje po cijeloj Dalmaciji pod nazivom prilagođenom našem jeziku - šotić. Ples u svojoj strukturi ima naglašenu jednu dobu više pa se pri tome uvijek jednom nogom pravio počučanj zbog čega je na prvi pogled izgledalo da plesač cota pa je i ime ponegdje preraslo u cotić. To je vrlo temperamentan pa-rovni ples koji se iz priobalnih

gradskih središta proširio i po naseljima u unutrašnjosti gdje se naziv promijenio u ševica jer se za onog koji teško hoda na jednu nogu kaže da ševa. Na područjima gdje se upotreblja-va termin hrom ples je dobio ime romica.

– Tijekom seminara pola-znici su učili plesne elemente te značajne razlike šotića kao i njegov utjecaj na našu sredi-nu, odnosno na naše plesove. Ti plesovi su puni temperamenta, veselja i glazbeno zanimljivi pa kod polaznika pobuđuju interes za sudjelovanjem na seminaru. Naročito je zanimljivo bilo po-kazati njihov utjecaj na pleso-ve Neretve – rekao je Zdravko Obradović, tajnik KUD-a Met-ković.

Ovakvu web aplikaciju uskoro će koristiti i Metkovci

ORTOFOTO SNIMKE GRADA

ŠOTIĆ, COTIĆ, ŠEVICA, ROMICA

Beate Knobloch studirala je na Visokoj glazbenoj školi u Würzburgu te na Schola Can-torum Basiliensis u Baselu kao stipendist DAAD fondacije. Plesno obrazovanje stekla je kod poznatih europskih ple-snih specijalista obuhvativši različite stilove od 14. do 18. stoljeća. Redovni je predavač na Visokoj glazbenoj školi u Würzburgu u Njemačkoj i St. Gallenu u Švicarskoj.

Branko Šegović je folklo-rist, koreograf i plesni peda-gog koji je uz ostalo posebno poznat po istraživanju i bilje-ženju pučke plesne tradicije primorskog dijela Hrvatske. Danas je zasigurno najbolji poznavatelj i demonstrator plesova urbanih cjelina Ja-dranskog plesnog područja.


VIJESTI

Skulptura cara Augusta, koja je bila na restauraciji u Hr-

vatskom restauratorskom zavo-du od studenoga prošle godine, 14. travnja vratila se u Arheo-loški muzej Narona.

Nakon što je kip pronađen 1995. godine, obavljena je re-stauracija i čišćenje u Arheo-loškom muzeju u Splitu i tada je skulptura dobila i čeličnu konstrukciju koja ju je podu-pirala. Budući je kip nađen u dosta lošem stanju i u mnogo fragmenata, trebalo je izvršiti dodatne zahvate na njegovoj statici i rekonstruirati predio lijeve noge na spoju s draperi-

UOKVIRI SVJETLO

AUGUST PONOVNO CARUJE U MUZEJU

jom. Postojeća privremena če-lična konstrukcija zamijenjena je nosačem od inoxa koji podu-pire čitav torzo kipa i učvršćen je za bazu koja se nalazi ispod plinte skulpture i koja je tako-đer od inoxa.

Taj zahvat bio je izuzetno kompliciran i tehnički veoma zahtjevan pa je metalnu re-konstrukciju trebalo obaviti u Zagrebu, u radionici vrsnoga stručnjaka Antonija Šerbetića koji je, između ostaloga, restau-rirao i čuveni kip grčkog Apok-siomena što je svojedobno pro-nađen u lošinjskom podmorju.

Prema riječima Hrvoja Ma-

Prošloga mjeseca je u cijelome svijetu provedena akcija gašenja javne rasvjete na jedan sat. Akciji se pridružilo ne-koliko tisuća gradova, a u Hrvatskoj su, prema pisanju me-dija, to bili Split, Biograd, Brač i Zagreb. Iako ušteda energi-je proizašla iz same akcije nije zanemariva ona sama po sebi nije puno pomogla našem planetu. Puno značajnije je da iz godine u godinu sve više ljudi shvaća kako neprimjerenom noćnom rasvjetom bacamo energiju, ali i negativno utječe-mo na prirodu i nas same koji smo dio nje.

Povodom akcije Earth hour ili Sat za spas našega planeta u jednome našem visokotiražnom dnevnom listu mogla se pro-čitati rijetko viđena (valjda kopi-pejst) glupost. Autor teksta kaže: Za usporedbu, za proizvodnju jednog kilovat sata elek-trične energije koji omogućava žarulji da gori otprilike 5 sati, potrebno je 48 kilograma ugljena ili oko 300 litara vode. Tko se normalan na tu informaciju ne bi zabrinuo? Na svu sreću, ipak, nije tako. Ni blizu. Pretpostavljamo da je autor (glupo-sti) mislio na žarulju snage 200 W, što je i prosječna snaga žarulja ulične rasvjete (150 W – 250 W). Točno je da takva žarulja za pet sati rada potroši 1 kWh energije. A koliko je za to ugljena sagorjelo u jednoj termoelektrani? Temeljna znanja iz osnovne škole kažu da jedan kilogram nekakvog osrednjeg ugljena ima kaloričnu vrijednost oko 20.000 kJ. Prevedeno u ‘struju’ to je 20.000 Ws ili 5,5 kWh. Prilično pojednostavljeno, iz jednoga kilograma ugljena dobije se energije za 28 sati rada jedne prosječne ulične svjetiljke. To znači da je, gore nespomenuti, autor nebuloze pretjerao za skoro 300 puta. Druga glupost je da se za istu stvar potroši 300 l vode. Koje vode? S koje visine ona pada na turbinu? Ispada da bi voda na turbinu u tome slučaju trebala padati s visine od 1200 metra. Tu se ne može govoriti o potrošnji vode, kao da je to nafta koja je sagorjela pa je više nema, nego o njezinu energetskom iskorištavanju.

Naravno, cijelo ovo pučkoškolsko objašnjenje služi samo tome da čitajući razne katastrofi čne tekstove malo mućnemo glavom, ne umanjujući, pri tom, potrebu štednje energije kojom osvjetljavamo nebo.

nenice, ravnatelja Arheološko-ga muzeja Narona, zahvatom na skulpturi cara Augusta za-vršena je restauracija skulptu-ra izloženih u stalnom postavu Arheološkog muzeja Narona. Ono što još treba napraviti jest

uskladiti visine izloženih skul-ptura te provesti neke manje kozmetičke zahvate na pojedi-nim skulpturama. U dogovoru s Hrvatskim restauratorskim zavodom ti će se zahvati izvesti u samome muzeju.

Povodom obilježavanja Me-đunarodnog dana muzeja

Arheološki muzej Narona se, kao i prošle godine, uključio u akciju Sekcije za muzej-sku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog mu-zejskog društva koja traje od 18. travnja do 18. svibnja 2009. Tijekom ak-cije održat će se niz likov-nih i drugih radionica u predškolskim ustanovama u Vidu i Metko-viću, osnov-nim škola-ma u Vidu i Metkoviću, te Gimnaziji Metković s ciljem izrade radova na temu U O K V I R I SVJETLO.

Sve do mo-dernog doba i izuma plinske te električne rasvjete često su korištene uljanice kao

noćni izvor svjetla. To uokvire-no svjetlo je možda bilo u skla-

du s potrebama čovjeka koji je znao koristiti i druge izvore (nebesko svjetlo)

za razliku od svjetlosnog zagađenja kojim je moderno društvo od noći n a p r a v i l o

dan. Svrha radionica je da uče-

nici istraži-vanjima dođu do znanja o životu antič-kog stanov-ništva te da ih se potakne na razmi-šljanje o ra-cionalnom korištenju i ekološkom

uokviriva-nju svjetla.

Najbolji uče-nički radovi bit će izloženi u Arheološ-

kom muzeju Narona od 18.

svibnja 2009.

Vjjesnikmetkovski


U povodu obilježavanja Dana planeta Zemlje u disco

baru Adrenalin održana je jav-na tribina pod nazivom „Život za sve“ čija je glavna tema bila školjka Congeria kusceri koja je pronađena u Jami u Predolcu. Tribina je održana u organiza-ciji Udruge Život iz Momića i Marka Vuice čija se kuća nalazi u neposrednoj blizini Jame. O jedinom podzemnom školjkašu na svijetu govorili su: s biološ-

kog aspekta dipl. ing. bio. Hele-na Bilandžija, sa speleološkog viši muzejski tehničar Branko Jalžić iz Hrvatskog prirodo-slovnog muzeja i s geološkog mr. sc. geologije Kazimir Mi-culinić.

Kako se moglo čuti, Congeria kusceri, jedini živući svjedok prapovijesti Dinarida, ostatak je faune koja je živjela u terci-jaru i preživjela do današnjih dana spustivši se u podzemlje i odoljevši tako promjenama na površini zbog kojih su druge vrste roda Congeria izumrle. Od tridesetih godina 20. stolje-ća do 2000. godine Congeria je zabilježena na pet lokaliteta u Hrvatskoj, a danas, prema istra-živanjima djelatnika Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i člano-va Hrvatskog biospeleološkog

Metkovac na dugogodišnjem boravku u Zagreb Jurica Ilić pokrenuo je prvi i potpuno pri-vatni glazbeni magazin u Hrvat-skoj oko kojega je okupio svo-jevrstan dream team domaće rock kritike, od Darka Glavana, preko Hrvoja Horvata i Gorana Bakića do Denisa Leskovara i svih ostalih mlađih.

JOŠ JEDAN „METKOVSKI“ LISTList naziva Tam tam posve-

ćen je najvećim dijelom doma-ćem rocku, a prati i zbivanja u svijetu. U prvome broju mogu se naći veliki tekstovi o Pr-ljavom kazalištu, Psihomodo popu, Bruceu Springsteenu, skupinama U2 i Kings of Leon, Iron Maidenu i hip hopu, te o drugim glazbenim ikonama i temama vezanim uz glazbu.

Od ljudi iz doline Neretve, tamo je mladi i vrlo talentira-ni ilustrator Tonči Zonjić, koji je upravo dobio narudžbe za nekoliko stripova od velikog američkog izdavača Marvela, a jedan od tekstova posvećen je uspješnom modnom i glazbe-nom djelovanju Matije Vuice i Jurice Popovića.

Jurica Ilić u novinarstvu je već preko trideset godina, od svojih početaka u Lausu i Po-letu preko Starta i Vjesnika do urednika večernjakova kultur-nog priloga Obzor.

VIJESTI

društva, obitava na dva od uku-pno pet utvrđenih lokaliteta i to u Jami u Predolcu te u pukotini tunela između polja Jezero i mjesta Peračko blato.

Kao i za većinu biljnih i ži-votinjskih vrsta i za školjku Congeria kusceri najveća opa-snost je čovjek i njegov utjecaj na prirodu. U vodotoke sve više dospijevaju otpadne vode iz ku-ćanstava i industrije, a poveća-na poljoprivredna proizvodnja s

uporabom pesticida i kemijskih gnojiva dovodi do srozavanja kvalitete vode koja je neophod-na za preživljavanje školjkaša. Problem stvaraju i divlja odla-gališta otpada uz izvorišta, a sve češća pojava je i zatrpavanje špilja i jama otpadom. Tako je prije nekoliko godina u sklopu istraživanja neretvanskih jama i špilja (fi nancirao ga je REC, a organizirale MH Opuzen i Spe-leološko društvo Špiljar) obav-ljeno čišćenje Jame u Predolcu kada su na površinu izvučene hrpe otpada. No za školjku po-stoji još veća opasnost, a to je problem promjene podzemnih tokova (uzrok može biti projekt Gornji horizonti) čime Jama može ostati bez vode što bi bio kraj kolonije školjke Congeria kusceri u Predolcu.

KAKO ZAŠTITITI ŠKOLJKU?

PROJEKTIRANJE INTERIJERA • STOLARSKA RADIONICA

TRI KNJIGE U U SAMO ČETIRI MJESCA

NERETVAMOJOJ ŽENI SLIČNA

Izdati tri naslova u samo četiri mjeseca izdavački je podu-

hvat pa iako dolazi od Ogranka Matice hrvatske Metković koji je poznat po svome izdavaš-tvu. Nako Rucnera i Toponimi-je sela Desne na svjetlo dana izašla je zbirka pjesama i crteža proslavljenog hrvatskog slikara Josipa Škerlja, zaljubljenika u našu Neretvu.

Knjiga se može već nabaviti u prostorijama MH u Metkovi-ću, a promocija je najavljena za 16. svibnja, kada će u GKS-u biti otvorena izložba kipara Srećka Galića.


RAZGOVOR S POVODOM

Nedavno je došlo do smjene na čelu Gradske glazbe ‘Klement Visković’. Mario Talajić, koji je pet godina bio tajnik, a nakon toga šesnaest godina predsjed-nik Glazbe, podnio je ostavku. Na njegovo mjesto izabran je Vatro-slav Vugdelija.

Svoje povlačenje s mjesta predsjednika najavili ste na božićno-novogodišnjem kon-certu. Koji je razlog?Glazba je, naprosto, moja lju-

bav. Počeo sam svirati 1976., nakon čega sam 1988. izabran na mjesto tajnika, a 1993. za predsjednika Glazbe. Svoje po-vlačenje već sam najavljivao u nekoliko navrata. Osnovni razlog je što sam prije nešto manje od šest godina otišao živjeti i raditi u Zagreb i već tada sam prvi put podnio ostavku želeći da me se razriješi i da netko drugi preuz-me moju funkciju uvažavajući i cijeneći tradiciju Društva i njegov značaj za grad. Međutim, članovi predsjedništva tada nisu prihvatili moju ostavku. Razgovarali smo s nekim ljudima u kojima smo vi-djeli potencijal za vođenje Druš-tva, ali nitko se nije htio prihvatiti tog posla. Činjenica je da je sada dosta teško raditi u bilo kakvoj kulturnoj ili društvenoj djelatno-sti koja nije honorirana. Ostavku sam u međuvremenu podnosio još jedanput želeći ostati i dalje vezan za Društvo, raditi u njemu i za njega, ali ne kao predsjednik jer sam svjestan da više ne mogu biti prvi čovjek. Već sam rekao da sam prije nešto manje od šest godina preselio u Zagreb. Prvih nekoliko godina dolazio sam sva-ki drugi vikend u Metković pa sam tako bio u stalnom kontak-

tu s Glazbom. U zadnje vrijeme, od kada mi je i obitelj sa mnom u Zagrebu, ne mogu na takav na-čin funkcionirati. Sada prođu i mjeseci da ne dođem u Metković pa to apsolutno više nije to i ovaj put sam se odlučio na neopozivu ostavku i to na način da, ukoliko se ne prihvati moja ostavka jer se o njoj u stvari nije glasovalo, u tom slučaju Društvo nastavi voditi potpredsjednik Stjepan Borovac. Jednostavno sam re-kao: „Ovako više ne ide!“ jer od Božića nisam bio ni jedanput u Metkoviću i u prostorijama Druš-tva, a sada je travanj. Prije moje defi nitivne ostavke obavili smo dosta intenzivne razgovore s Va-troslavom Vugdelijom, čovjekom koji uz svoj angažman u Gradu i u drugim udrugama ima i osobni afi nitet prema glazbi. To je čovjek kojem troje djece polazi Osnovnu glazbenu školu i koja će vrlo brzo prosvirati u Glazbi.

Kako dalje? Što čeka novoga predsjednika?Jedna od stvari koja je optere-

ćivala nas stare glazbare je velik broj djece, a time i problem odla-ska na putovanja jer su sve više sličila školskim ekskurzijama. Osobno mislim da Glazba vođena na dosadašnji način više ne može egzistirati i da treba uključiti veći broj roditelja. Glazbe koja je ne-kada bila glazba radnika i seljaka više nema. Sada je to glazba djece, učenika i ponekog odraslog zalju-bljenika koji je slobodan i koji je ili umirovljenik ili vlasnik fi rme. Znači, jednostavno, zbog trke za egzistencijom, došlo je do odla-ska velikog broja starijih glazba-ra. Što se tiče mladih, ako su do-bri, idu u glazbenu školu i dobro uče. Kako dobro uče, nakon škole idu na fakultet, a malo ih se vraća. Mislim da je budućnost metkov-ske glazbe u još većoj povezano-sti s mladima koji će joj pristupati kroz osnovnu glazbenu školu te u formiranju srednje glazbene ško-le u Metkoviću čime bi mladi još više zagrizli u glazbu.

Je li bilo razlike raditi u Glaz-bi kao tajnik ili predsjednik do Domovinskog rata i nakon njega?Razlika je ogromna. Vrijeme

do rata je bilo vrijeme kada je

svaka fi rma s ponosom isticala da je njen djelatnik uključen u neku od aktivnosti, bilo sportsku, bilo kulturnu. U to doba meni kao mladom dipl. pravniku nit-ko nije onemogućavao da jedan dobar dio radnog vremena kori-stim i za poslove Glazbe. Firma mi je pružala svu logistiku i sav suport da bih mogao koristiti re-surse pa čak i djelatnike koji nisu bili u Glazbi, od tajnice Darinke Mikulić, koju moram posebno istaknuti, do mnogih drugih koji su nam izlazili u susret. Isto tako je poznato da je krajem osamde-setih i početkom devedesetih kre-nula ideja o izgradnji Glazbenog doma. Danas, trinaest godina od završetka Doma, Gradska glazbe Klement Visković ima najbolje uvjete za rad među sličnim druš-tvima. Danas je situacija potpuno drukčija. Za sve se treba izboriti, a sve manje ljudi ima vremena za Glazbu zbog borbe za vlastitu egzistenciju. Glazba je 1985. bila na turneji u Čehoslovačkoj i tada je nabavljen velik broj instrume-nata. Od tada smo obnovili kom-pletan instrumentarij i nabavili instrumente koje Glazba nikada nije imala. Obnovili smo velik dio narodnih nošnji i dodali detalje na tu narodnu nošnju. U nekoliko navrata u potpunosti smo obnav-ljali uniforme, organizirali velik broj putovanja te odgojili velik broj mladih glazbenika. Mi sva-ke godine ostanemo bez otprilike pet glazbara i morali bismo svake godine ubacivati deset novih da bismo za nekoliko godina imali respektabilan orkestar od makar 50 članova.

Dakle, i dalje ostajete vezani uz Glazbu?Želim još jednom istaknuti

kako se ne radi o nikakvoj namet-nutoj ostavci, nego naprosto zbog zaposlenosti i boravka u Zagrebu više ne mogu kvalitetno obnašati dužnost predsjednika. Ja i dalje ostajem član Predsjedništva i mi-slim da na taj način mogu puno više pomoći Društvu. Predsjednik društva morao bi biti nazočan na svim probama, aktivno komuni-cirati s članovima i roditeljima, a ja to više ne mogu i za to više nemam vremena, odnosno nisam fi zički tu. Osnova ove promje-ne je da nam treba osoba koja je u gradu, koja želi, voli i hoće se angažirati na takav način, a takvih

je moram priznati malo. Mislim da je Vatroslav Vugdelija odličan izbor, a mi unutar Predsjedništva smo tu da mu u svemu pomogne-mo.

Na kraju, koristim ovu prigodu da se zahvalim svima s kojima sam surađivao i koji su Glazbu pomagali materijalno ili na neki drugi način. Zahvaljujem i upra-vi te naraštajima glazbara koji su ustrajnim radom sačuvali jednu od dvije najstarije kulturne insti-tucije u gradu.

VATROSLAV VUGDELIJAMoram priznati da me je pri-

jedlog g. Talajića zatekao mada sam se i sam svojedobno bavio glazbom. S glazbom sam i sad povezan preko svoje troje dje-ce, polaznika Osnovne glazbe-ne škole u Metkoviću. Razlog što sam prihvatio tu časnu i odgovornu dužnost bio je što mi je rečeno da sam predložen jer imam dobru komunikaciju s puno ljudi te sam do sada u Predsjedništvu bio predstavnik Grada Metkovića. Mislim da tu povezanost Grada i Glazbe mogu još više učvrstiti.

Moj prvi korak bit će razgo-vor sa svim članovima glazbe, naročito mlađima. Inzistirat ću na tome da se neki od njih od-luče žele li biti članovi Glazbe ili ne, tj. hoće li biti redoviti na probama. Glazba će tako izgu-biti dio članstva, ali za one koji ostanu znat ćemo da s njima možemo računati. U suradnji s ravnateljem Osnovne glazbene škole Zvonkom Kneževićem nastojat ću u Glazbu uključiti što više njegovih učenika te tako kroz nekoliko godina stvoriti nov naraštaj mladih školovanih glazbara koji će se priključiti starijim kolegama.

MARIO TALAJIĆ

I DALJE OSTAJEM S GLAZBOM

Vjjesnikmetkovski


UZ USKRS

Procesije na Veliki petak u Metkoviću, uz one na Tijelovo, vjer-ski su događaji koji okupe najveći broj vjernika. U župama sv.

Ilije i sv. Nikole Biskupa u Metkoviću te u vidonjsko-prudskoj župi Gospe Snježne ove je godine, prema nekim procjenama, u procesijama na Veliki petak sudjelovalo oko sedam tisuća vjerni-ka. Sve tri procesije odvijaju se na gotovo isti način, a prethode im obredi Velikog petka koji se izvode u župnim crkvama. O tome smo u prošlome broju objavili tekst fra Domagoja Volarevića u kojem on opisuje liturgiju i pučke pobožnosti u crkvi sv. Ilije iz koje su se pučki običaji proširili i na ostale župe.

Stoga je, umjesto riječima, atmosferu koja je vladala tijekom procesija najbolje prikazati fotografi jama.

PROCESIJE NA VELIKI PETAK U METKOVIĆU

ŽUPA SV. ILIJE


UZ USKRS

ŽUPA SV. NIKOLE BISKUPA

ŽUPA GOSPE SNJEŽNE

U vidonjsko-prudskoj župi Gospe Snježne obredi Velikoga petka i procesija događaju se na isti način kao i u dvjema

metkovskim župama. Ipak, Vid ima svoju specifi čnost. Metkov-ske žudije, nakon što padnu, nedugo zatim se podižu i u strahu bježe iz crkve. Vidonjci imaju svoj običaj: žudije padnu i ostanu ležati cijelo vrijeme mise. Sutradan ujutro, na Uskrs, nazočni su na misama u Prudu i u Vidu, ali se za tijekom mise ne smiju po-maknuti.

Vjjesnikmetkovski


UZ USKRS

Preko pet stotina vjernika, među kojima i županica DNŽ Mira Buconić, okupilo se u petak pred Cvjetnicu u Borovcima na

križnom putu koji počinje u podnožju, a završava na vrhu brda na kojem je crkva sv. Nikole, jedna od najstarijih u neretvanskome kraju.

Borovački križni put svake godine privlači sve više vjernika, vjerojatno i stoga što se odvija u prirodi, na stubama uz koje su posljednjih godina izgrađene postaje. Rezultat je to aktivnosti mnogih Metkovaca čiji su korijeni borovački, ali i pomoći velike borovačke dijaspore pa Borovci danas, mada gotovo potpuno ise-ljeni, nisu ostali zapušten kraj.

Po završetku križnoga puta pred crkvom sv. Nikole služena je sveta misa koju je predvodio izaslanik nadbiskupa Marina Bari-šića fra Božo Lovrić uz koncelebraciju župnika župe sv. Nikole Biskupa don Senka Antunovića i sužupnika don Ljube Pavića.

BOROVCI

KRIŽNI PUT U PRIRODI


UZ USKRS

Nadnevci na koje pada naj-veći kršćanski blagdan

izračunavaju se prema relativ-no kompliciranom algoritmu koji se kroz povijest mijenjao. Dodatan problem donijelo je uvođenje Gregorijanskoga ka-lendara koji su prihvatile za-padne kršćanske crkve, dok se neke istočne još uvijek drže staroga Julijanskoga kalenda-ra koji se sve više udaljava od Gregorijanskoga pa će za ma-nje od sto godina razlika umje-sto 13 dana biti 14 dana. Tako će pravoslavci nakon toga vre-mena Božić slaviti 8. siječnja, dok će se nadnevci Uskrsa i dalje samo ponekad preklapati u objema crkvama. Danas kato-lici Uskrs slave u vremenu iz-među 22. ožujka i 25. travnja, a pravoslavci između 4. travnja i 8. svibnja.

Što ne valja u kalendarima?Oba kalendara, zapravo, nisu

točna, samo što se kod Julijan-skoga pogrješka od jednoga dana javlja svakih 128 godina, a kod Gregorijanskoga svakih 3333 godine. Zašto je tako?

Nakon što je kalendar kojega su koristili Rimljani doveo do pomaka od skoro tri mjeseca u

PRAVOSLAVNI VJERNICI

PROSLAVILI USKRS Pravoslavni vjernici iz Metkovića i okolice 19. travnja okupili su se u crkvi Sv. Đorđa u Metkoviću kako bi proslavili Uskrs,

najveći blagdan svih kršćana. Liturgiju je služio metkovski paroh jerej Boris Čolović, a na zornici, koja počinje u pet ujutro, bio je i metkovski gradonačelnik Stipo Gabrić Jambo.

odnosu na stvarno vrijeme, Ju-lije Cezar je godine 46. pr. Kr. uveo kalendar (kasnije nazvan prema njemu) u kojem godina ima 365 dana, a svaka četvrta dan više. Prema tome, prosječ-na dužina godine bila je 365,25 dana. Kako je godina vrijeme za koje Zemlja obiđe Sunce, a to je 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi ili 365,2422 dana, Julijanski kalendar svake je go-dine „dodavao“ 0,0078 dana ili čak 11 minuta i 14 sekunda. Tijekom stoljeća pogrješka se akumulirala pa se do pontifi ka-ta pape Grgura XIII. popela na deset prekobrojnih dana.

Skinuto 10 dana viškaSPapa Grgur XIII. prihva-

tio je stoga prijedlog Antonia i Aloysiusa Liliusa te papinskom bulom Inter gravissimas 24. veljače 1582. uveo novo raču-nanje vremena. Stvarni preskok se dogodio 4. listopada 1582. jer je nakon njega slijedio 15. listopad 1582. Prema novom pravilu i dalje je svaka četvrta godina ostala prijestupna, osim onih koje su djeljive sa sto, a nisu djeljive s 400. Izgleda malo komplicirano, ali nije. To znači da godine 1700., 1800. i 1900.

OTKUD RAZLIKA? (sve djeljive sa 100) nisu bile prijestupne jer nisu bile djelji-ve s 400 dok je nama bliska godina 2000. bila prijestupna. Sljedeća takva bit će 2400. Pre-ma tom algoritmu godina traje 365,2425 dana što ga na samo 0,0003 dana približava stvarnoj tropskoj godini. Ipak ta 0,0003 dana iznosi gotovo 26 sekunda dnevno.

Božić po Gregorijanskom, a Uskrs po JulijanskomNovi kalendar prihvatile su u

početku samo katoličke zemlje (Hrvatska godine 1587.) dok je protestantskima trebalo gotovo 200 godina. U Rusiju (SSSR) je uveden 1918., u Srbiju i Crnu Goru 1919., u Tursku 1926., dok je Kina to učinila tek 1949.

Naravno, ovdje se radi o gra-đanskome korištenju kalenda-ra, ali se crkveni kalendari još uvijek razlikuju. Iako su s vre-menom Gregorijanski kalendar prihvatile mnoge pravoslavne crkve, njega se još drže Ruska pravoslavna crkva, Srpska pra-voslavna crkva, Jeruzalemski patrijarhat i neki samostani na Svetoj gori u Grčkoj.

Unatoč prihvaćanju Grego-rijanskoga kalendara problem različitih nadnevaka Uskrsa i dalje ostaje. Tako, primjerice,

Grčka pravoslavna crkva Božić slavi 25. prosinca, ali Uskrs i da-lje računaju prema pravilu koje je doneseno na Saboru u Niceji 325. Pojednostavljeno, tada je odlučeno da Uskrs pada prve nedjelje poslije punoga mjese-ca koji bude poslije proljetne ravnodnevnice, mada su se pri tome držali crkvenih tablica, a ne astronomskih izračuna. Dru-gi uvjet je da Uskrs ne može pasti na dan ili prije židovskoga blagdana Pasha kojim Židovi slave izlazak iz ropstva. Uvo-đenje Gregorijanskoga kalen-dara omogućilo je da se to ipak dogodi. Katolička crkva je sto-ga odustala od toga uvjeta dok se pravoslavne crkve njega još uvijek drže. Otuda različiti nad-nevci Uskrsa koji se ponekad ipak poklope. Zanimljivo je da će i 2010. i 2011. Uskrs u obje crkve pasti na isti nadnevak (4. travnja i 24. travnja).

Rješenje?Godine 1997. u Siriji je na

Svjetskom crkvenom kongresu dogovoren nov način računanja koji bi trebao zamijeniti dosa-dašnji i ukloniti razliku između datiranja Uskrsa u zapadnom i istočnom kršćanstvu. Početak re-forme bio je predložen za 2001. godinu, ali još nije usvojen.

Vjjesnikmetkovski


MANIFESTACIJE

Prošloga vikenda Metko-vić je bio u znaku meda. U

Gradskom kulturnom središtu održani su 1. dani meda Dubro-vačko-neretvanske županije. Organizatori spomenute ma-nifestacije su Dubrovačko-ne-retvanska županija – Upravni odjel za poljoprivredu ribarstvo i marikulturu, Grad Metković i sve pčelarske udruge iz župani-je. Na manifestaciji se okupilo 36 izlagača iz sedam županij-skih pčelarskih udruga, pčela-ri iz ostalih krajeva Hrvatske te iz Bosne i Hercegovine. Uz pčelare izlagali su i proizvođači pčelarske opreme, a svoj dopri-nos dala su i djeca dječjih vrti-ća Metkovića, Opuzena i Ploča koja su svojim likovnim rado-vima ukrasila prostor izložbe.

Prve dane meda DNŽ sve-čano je otvorila županica Mira Buconić, a na otvaranje je sti-gao i predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić. Nakon otva-ranja podijeljene su nagrade za najbolje ocijenjene medove, a najvišu ocjenu dobio je med od mandarine Mire Ivankovića iz metkovske Pčelarske udruge Kadulja koja ove godine slavi

četrdesetu obljetnicu osnutka i najveća je udruga u županiji pa su 1. dani meda DNŽ njoj u čast organizirani u Metkoviću.

Iako je to prva takva manife-stacija u našoj županiji, posjeti-telja nije nedostajalo. Naročito

je zanimljivo bilo djeci jer su mnogi izložili saće sa živim pčelama koje su se mogle vidje-ti kroz staklo. Mnogi pčelari su se, osim za med, specijalizirali za izradu različitih pripravaka na bazi meda koje su posjeti-telji mogli kupiti. Bilo je tamo propolisa, raznih pića pa i spe-cifi čnih kolača.

Trud organizatora se u sva-kom slučaju isplatio i pokazao da županijske pčelarske udruge trebaju i dalje zajedno nastu-pati. S obzirom na odaziv izla-gača ali i posjetitelja dogodine će trebati razmišljati o većem

prostoru od onog što ga može osigurati Gradsko kulturno sre-dište Metković.

Ocjenjivanje meda U sklopu manifestacije 1.

dani meda DNŽ u školskom restoranu Srednje škole Met-ković održano je ocjenjivanje meda. Na natjecanje su bila

prijavljena 74 uzorka meda me-dara iz sedam pčelarskih udru-ga Dubrovačko-neretvanske, Splitsko-dalmatinske i Istarske županije te susjedne Hercego-vačko-neretvanske županije.

Ocjenjivačkim povjeren-stvom predsjedao je dr. Nikola Kezić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, ocjenjivači su bili dr. Dragan Bubalo, također s Agronomskog fakulteta u Za-grebu, dr. Višnja Bukvić, dr. Ivan Jurić, rukometaš Nikša Kaleb, umirovljeni nastavnik i najstariji član Udruge pčela-ra Kadulja iz Metkovića Jozo Bukmir, prof. Obrad Lalovac i novinarka Jadranka Bulić.

Među 74 uzorka našla su se 33 uzorka cvjetnog meda, 16 uzoraka meda od vrijesa, po se-dam od mandarine i medljikov-ca, pet livadnog meda, tri meda od lavande te po jedan uzorak meda od ružmarina, kadulje i bagrema.

Kako se ocjenjuje med Ocjenjivanje meda radi se

prema Pravilniku o kakvoći meda i drugih pčelinjih proi-zvoda (NN 20 od 16. veljače

PRVI DANI MEDADUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPDD


MANIFESTACIJE

2000.), a provodi se laboratorij-ski i organoleptički. Pravilnik ocjenjivanja izrađuje organiza-tor koji raspisuje natječaj u ko-jem su naznačeni uvjeti natje-canja. Pčelar u pravilu dostavlja na ocjenjivanje tri kilograma meda pakira-nog u tegle od jednog kilo-grama. Jedna tegla odlazi u laboratorij radi analize, druga ide na ocjenjivanje, a treća se ostav-lja za naknad-ne potrebe (za provjeru u s p j e š n o s t i ocjenjivanja ili za analizu zbog reklama-cija pčelara). Prilikom or-ganoleptičkog ocjenjivanja (koje slijedi nakon labo-ra tor i j skog) svaki član komisije ima svoj stol, čašu vode, žličice te kruh i jabu-ke narezane na komadiće ko-jima se svaki

put prekida okus kušanog meda čiji se uzorak dobije u prozirnim čašama. Ocjenjuje se svaki po-jedini med, u njegov formular upišu se ocjene za izgled, mi-ris i okus, a svaki uzorak može dobiti najviše 100 bodova. Kad

ocjenjivanje završi, spoji se broj meda s imenom pče-lara. Svrha ocjenjivanja je prepoznati odlike meda s određenog p o d r u č j a , istaknuti naj-kva l i te tn i je proizvode i nagraditi trud pčela i pčela-ra.

O c j e n j i -vanje vodi predsjedniš-tvo kojeg čine predsjed-nik, stručni savjetnik i predstavnik organizatora. Predsjedniš-tvo imenuje ocjenjivački sud koji može činiti od pet do devet ocje-njivača.

Med od mandarine Marija Ivanko-vića osvojio je 95 bodova čime je proglašen najboljim od najboljih

Jozo Bukmir, najstariji član i osnivač metkovske Kadulje prima posebno priznanje za svoj četrde-setogodišnji pridonos pčelarstvu

MEDENI VRTIĆANISvoj prilog manifestaciji dali su i neretvanski vrtićani. Djeca iz metkovskih, opuzenskih i plo-čanskih dječjih vrtića sa svojim su tetama izra-dila mnoštvo likovnih radova na temu pčela i med, a nakon svečana otvaranja u atriju met-kovskoga kazališta izvela su prigodan program.

Nagrađeni pčelari u društvu organizatora: dožupan Ivo Karamatić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i marikulturu DNŽ Ivica Prović, Mate Dugandžić, Duje Zlojić, Jure Šiljeg, Miro Ivanković, županica Mira Buconić, Pero Dobroslavić, tajnik UP ‘Kadulja’ Darko Dominiković, predsjednik UP

‘Kadulja’ Mario Bajo, Mirko Bebić i gradonačelnik Stipo Gabrić Jambo

Vjjesnikmetkovski


Nakon što sam u prošla dva broja Metkovskoga vjesnika1 uspio prezimena posložiti po značenjskome ključu, vraćamo se na stari način odabira prezimena: po brojnosti i starosti.

JelčićiPo načelu brojnosti odabrao sam bratska prezimena Jelčić i Bari-

šić. Zašto bratska, saznat ćete kasnije. Jel(i)čići su jedan od najsta-rijih rodova na neretvanskom porječju. Kao predtursko bosansko plemstvo izdvaja ih i Euzebije Fermendžin te se kao mjesto njiho-va podrijetla navodi Mostar (1696. u zaostroškim se maticama kao krsni kum spominje Pavao Jeličić iz Mostarskoga blata) odakle su se raselili po Hercegovini: jedna grana u Brotnjo (serdar Jure Jeli-čić i harambaša Jakov Jeličić iz Paoče koji su sudjelovali u velikoj seobi iz Brotnja, Mostarskoga blata i Goranaca prema krajevima između Neretve i Cetine 1688.), a druga u okolicu Ljubuškoga (u Grab, Zviriće, Vitinu i Klobuk). Jeličići su 1742. u Brotnju na-seljavali Dobro Selo, Biograce i Paoču, a u popisu iz 1768. naho-dimo ih samo u Paoči, 1810. jedna se obitelj, po istraživanju Ma-rina Kapulara, seli u zaselak Dugandžije u Zvirovićima, a odan-de polovicom 19. st. u Dretelj, Trebižat i Stubicu. Oko 1870. jedna se grana Jelčića preselila iz Dretelja u Počitelj. Po istaživa-nju Nikole Mandića obitelj se Jage Jelčića iz Paoče, koji se pri-ženio u Čule kod Mo-stara, oko 1850. pre-selila u Hotanj kod Čapljine2. Druga se pak grana, ona koja je naseljavala ljubuš-ki kraj, raslojila na mnoga prezimena. Tako 1720. u Zvirićima bi-lježimo trorječno prezime Jeličić aliti Grgić, a 1721. Jeličić iliti Bilić (u Zvirićima Jelčići i danas žive), 1816. nahodimo i trorječno prezime Bebić alias Jeličić, a 1822. Kraljević alias Jeličić. Stariji je lik pak prezimena Jeličić (< Jelica < Jela < Jelena) već od sre-dine 18. st. polako počeo istiskivati noviji lik Jelčić.

Dakle, dvojbe oko toga odakle su Jelčići nema. No, kad su se

1 Na zamolbu iz Glušaca da preciziram o kojem je Jovi Vukoviću riječ

(zbog postojanja više istih), pripominjem da je riječ o Jovi Vukoviću

Tolji, a ne Jovi Vukoviću Batariću ili Jovi Čočinu.

2 Postoji i Hotanj između Hutova i neumskoga Graca.

Jelčići doselili u Neretvansku krajinu? U zaostroškim maticama (bez naznake podrijetla) Jeličiće nahodimo od 1678. Među mle-tačkim nadarenicima 1704. nahodimo Lovru Jeličića u Gabeli i Opuzenu, Miju i Ivana Jeličića u Vrbici, Plini (u Plini se Jeličići spominju u maticama od 1734.) i Desnama (iz Desana se na pri-jelazu iz 18. u 19. st. jedna obitelj Jelčića preselila u Grabovine kod Čapljine, a odande jedna obitelj u Metković). U Zaostrogu se Jeličići spominju od 1710., a u Podaci od 1724. Jeličići doseljeni iz Brotnja u Kominu spominju se još 1733., no čini se da su ondje živjeli i ranije jer je 1733. umro fra Ivan Jeličić, rođen u tome mjestu (datum njegova rođenja nije poznat). U Krvavcu Jelčiće nahodimo od 1720. Prve se obitelji Jelčića u Metković doseljava-ju početkom 20. stoljeća iz Desana, a iza Drugoga svjetskog rata i iz Krvavca, Komina te iz Hercegovine. Godine 1948. u Nere-tvanskoj je krajini živjelo 180 Jelčića: u Kominu 69, Krvavcu 50, Desnama (zaselak Masline) 44, Metkoviću 13 i Kuli Norinskoj 4. Po popisu iz 2001. broj je Jelčića porastao na 271. Najviše ih je bilo u Metkoviću 130, pa u Krvavcu II 49, Pločama 35, Krvavcu I 33, Kominu 27, Desnama 4 te u Kuli Norinskoj i Matijevićima po 2. Jelčići su 582. prezime po brojnosti u Hrvatskoj s 992 nositelja, a osim u Neretvi najviše ih je u Zagrebu i Splitu te okolici Labi-na i Nove Gradiške. Po popisu iz 2001. u Metkoviću je živjelo 4 Jeličića, a u Opuzenu 1. Po popisu iz 1948. veliki je broj Jelčića živio i u Cetinskoj krajini, ali su se odonud u velikoj mjeri iselili. Kome je sve ovo skupa presloženo, a moram priznati da sam i sam zamantao pokušavajući raspetljati povijest (malo u Hercegovini, pa malo u Dalmaciji, pa se sad sele iz Dalmacije u Hercegovinu, pa se vraćaju u Hercegovinu, pa ovamo, pa onamo...) ovoga raz-granatog roda3, neka ili ovo još jednom pročita pa i meni objasni ili neka se obrati Pavi Jelčiću, Metkovcu rodom iz Hotnja koji se bavi rodoslovljem Jelčića.

BarišićiElem, braća po podrijetlu Jeličićima su Barišići iz Vidonja. Još

fra Andrija Kačić Miošić spominje u Razgovoru ugodnome „Petra Barišića, od starine roda Jeličića“, a potomak se harambaše Ba-riše (Bartula) Jeličića (u vidonjskim maticama uistinu nalazimo i prezimena Jelčić i Jeličić) Mileta Barišić 1702. spominje kao posjednik u dolini Jabuka na Vidonjama. Obiteljska se predaja Barišića (< Bariša < Baro < Bartul < Barolomej) donekle kosi s povijesnim činjenicama, no u njoj se krije trunka istine. Naime, Barišići tvrde da su rodom iz Vrlike. Činjenica jest da je velik broj Barišića nekoć nastanjivao vrlički kraj, no čini se da su se vrlički Barišići doselili iz Neretve, a ne obratno, tj. neki su Barišića on-dje dobili posjede ratujući pod Mlečanima, ali ih se dio vratio u rodni kraj. U maticama su zapisivani kao Bariše i Barišinići, a u prvim upisima u vidonjskim maticama nahodimo i nekoliko upisa Jel(i)čića. Barišići su nastanjivali vidonjske zaseoke Goračići i Podine (u kojima se rodio splitsko-makarski nadbiskup msgr. Ma-rin Barišić), a i danas nastanjuju Kute, Mlinište, Trojanovinu, a i

3 U istočnoj Hercegovini postoji poslovica: Da ima samo još malo

više Raguža, trebo bi još jedan Bog da ih sauliše (saulisati = smiriti).

Poslovica je primjenjiva i na druge razgranate rodove, a tko poznaje

Marija Raguža s košarkaških terena, jasno mu je zašto se to odnosi

baš na Raguže.

PIŠE: DOMAGOJ VIDOVIĆ, INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE

METKOVSKA PREZIMENA

JELČIĆ, BARIŠIĆ, GABRIĆ, PAČE

Vladimir Jelčić Mana (na fotografi ji iz igračkih dana) prvi je Jelčić koji se okitio olimpijskim

zlatom. Bilo je to u Atlanti 1996. kada je zajedno s Ćavarom u Golužom branio boje

hrvatske rukometne reprezentacije.

POVIJESNA CRTICA


posljednji stanovnik staroga sela Vidonje je Branko Barišić. Po popisu iz 1948. u Vidonjama (koje su tada obuhvaćale sva sela vidonjske župe osim Misline, Badžule, Trojano-vine i Kuti) živjela su 123 Barišića, a u Badžuli (zapravo Trojanovini koja nije bila posebno popisivana) 9. U Metkoviću je iste godine živjelo 2 Barišića pa je Ne-retvansku krajinu napučivalo ukupno 133 Barišića. Godi-

ne 2001. broj je Barišića porastao na 185, no iseljavanjem su Ba-rišići napučili Metković (u kojemu sada živi 98 Barišića), Opuzen (10) i Ploče (5), a njihov se broj u Vidonjama smanjio (na Mliništu ih je 59, u Kutima 8 odakle su došli s Mliništa, Trojanovini 3, te 2 na Vidonjama). Barišići su 30. prezime po brojnosti u Hrvatskoj s čak 6417 nositelja raspoređenih uglavnom po Slavoniji, Dalma-tinskoj zagori i većim gradovima. Barišića je dosta i po zapadnoj Hercegovini (u općinama Ljubuški, Grude i Posušje, oko Mostara i u Rami), ali oni nisu ni u kakvu srodstvu s vidonjskim Barišići-ma. U maniri Jelčića i Barišići imaju osobu koja se bavi prošlošću svojega roda – prof. Ivu Barišića.

GabrićiPosljednje prezime koje ću danas obraditi jest prezime Gabrić

pa iako ono nije ni najstarije (a više ni najbrojnije), u velikoj je mjeri obilježilo gradsku povijest. Gabriće (ni njihove predšasni-ke Pače) ne nahodimo među obiteljima koje su Metković nasta-njivale prije oslobođenja grada od Turaka, a ni među mletačkim nadarenicima čije su obitelji prve napučile Metković. Gabrići su u Metković pristigli nešto kasnije, u drugome valu kad je Metković postao nešto većim i važnijim. Prethodno su se prezivali Pače ili Pačić4 i spominju se 1742. u Glavama iznad današnje Dubravice. Godine 1756. u metkovskim se maticama spominje Duje Pačić s nadimkom Gabrić (koji je dobio po imenu svojega oca – Gabro < Gabrijel), a od 1771. Gabrić postaje službeno prezime. Inače su Pače rod koji potječe iz Trebimlje u Popovu, a spominje se u Dubrovačkome primorju u selu Mravinca 1751., a još se rani-je spominje u popisu hercegovačkih izbjeglica u Dubrovačkome primorju. Mnogo ranije (1572.) u Dubrovniku se pomorskim osi-guranjem bavio Nikola Pače. Samo postanje prezimena Pače nije posve prozirno. Najvjerojatnije je nastalo od hipokorističnoga lika svetačkog imena Pavao, no nije isključeno da je i nadimačkoga postanja. U Metkoviću su Gabrići tijekom 19. i 20. stoljeća bili uspješni trgovci, a Nikola je Gabrić poginuo u bitci s Turcima kod Dračeva 1802. Bilo ih je među načelnicima općine (prvi je čelnik Narodne stranke bio Ivan Gabrić, današnji je gradonačelnik Stipo Gabrić Jambo), poglavarima kotara, upraviteljima pošta (u Solu-4 Pače/Pačići nemaju veze s današnjim pravoslavnim Pačićima koji su

se polovicom 19. stoljeća doselili iz Glavine Donje kod Imotskoga.

nu u Grčkoj upravitelj je pošte bio Klemo Gabrić 1842. – 1882. koji je poznavao njemački i turski jezik), ugostiteljima, slikarima (pokojni Domagoj Gabrić), glazbenicima (Tereza Gabrić) i, na-ravno, svećenicima. Među ovim posljednjima ističe se otac Ante Gabrić (1915. – 1988.) pokopan nadomak od Šundorbonske šume u Bengalu. Gabrići su dugo bili i najbrojnije prezime u Metkoviću. 1948. ih je bilo čak 107 u Metkoviću. 2001. pak bilo ih je u Met-koviću 80 (tek su 48. prezime po brojnosti), u Opuzenu 2 te 1 u Podgradini. Znakovit je podatak da se po popisu iz 1948. svaki 28. Metkovac prezivao Gabrić, a danas tek svaki 173. 1948. Metković je bio grad s najviše Gabrića u Hrvatskoj, a 2001. više je Gabrića živjelo u Zagrebu (147; 1948. samo 30) i Splitu (127; 1948. 11) nego u Metkoviću. Možda je ovo prigoda da se predlože neke pro-natalitetne mjere, a kako je gradonačelnik nositelj prezimena Ga-brić, može i posebno poticati Gabriće s mnogo djece koji odluče ostati u gradu. Gabrići su u Hrvatskoj 580. prezime s 993 nositelja (vode tijesnu bitku s Jelčićima kojih je 992), razmjerno ih je mno-go (osim u Zagrebu i Splitu) na sinjskome i drniškome području, kaštelanskoj Zagori, na Rabu i u Karlovcu. 1948. bilo ih je mnogo i po selima na Kordunu. U Hercegovini Gabrići žive u Tihaljini (ondje su se Gabrićima prozvali potomci Gabre Mlinarevića ro-đenoga oko 1760.) i Mostaru. Nisu u krvnome srodstvu s metkov-skim Gabrićima koji korijene vuku iz istočne Hercegovine.

I tako dođosmo do kraja današnje priče. Nadam se da ovaj rad neće uroditi neželjenim posljedicama, tj. da ujutro neće osvanuti svih 130 metkovskih Jelčića ispred kafi ća Išole Barišića na be-splatnu kavu kod novopečenog rođaka ili u mesnicu kod Stanka Barišića (znam, Stanko, da ti nije po volji što ste podrijetlom iz Hercegovine, ali nadam se da ti je utješno da niste u rodu ni s jed-nim hercegovačkim Barišićem) ili da će Pače iz Primorja tražiti od našega gradonačelnika da Gabrići iz Orašine uzmu staro prezime kako bi spasili Pače od izumiranja. Ako ne bude tako, a što ja mogu, vrag ti je znanos!

Splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Bari-šić na čelu nadbiskupije je od 21. lipnja 2003.

Misionar o. Ante Gabrić na jednoj od karakterističnih fotografi ja kakve je rodbini i prijateljima slao u brojnim pismima iz Indije.

POVIJESNA CRTICA

Vjjesnikmetkovski


KULTURA

U Galeriji GKS-a Metković održan je koncert učenika glasovi-ra Osnovne glazbene škole Metković u klasi profesorica Karmen Stojić i Slađane Knežević. Na koncertu je nastupilo 26 učenika koji su po prvi put muzicirali na koncertnom glasoviru što ga je OGŠ Metković darovala Dubrovačko-neretvanska županija. Kon-cert je bio iznimno dobro posjećen mada je većina posjetitelja bila iz redova roditelja, rodbine i prijatelja mladih glazbenika, a ga-lerijski prostor GKS-a pokazao se još jednom kao izvrsna mala glazbena scena.

O vrhunskim glazbenim do-gađajima do sada smo

obično pisali kao o rijetkim prigodama koje se Metkovcima pružaju u vlastitom gradu. Čini se da se osnivanjem Osnovne glazbene škole Metković stva-ri mijenjaju. Nakon Kvarteta Sebastian i Dubrovačkog ko-mornog orkestra u goste nam je došao Kvartet Sorko-čević iz Dubrovnika.

Koncert je održan 21. travnja u Galeriji GKS-a Metković, a na njemu su nastupi-li umjetnički voditelj i violinist Slobodan Begić, fl autistica Đive Kušelj, pijani-stica Nena Ćorak i kontrabasist Danijel Begić. S njima je kao gost na koncertu nastupio mladi te-nor Mirjan Bukmir. Tijekom koncerta na programu su bila djela: T. Albinonija,

W. A. Mozarta, F. Schuberta, G. Rossinija i drugih, a mladi tenor otpjevao je solo pjesmu Domovini i ljubavi I. pl. Zajca.

Kvartet Sorkočević osnovan je 1988. u Dubrovniku u svrhu njegovanja komorne glazbe, kako dubrovačkog glazbenog naslijeđa, tako i glazbe iz bo-gate riznice svjetske komorne

baštine. Ansambl čine glazbe-nici visoke umjetničke reputa-cije koji s uspjehom djeluju na solističkom, komornom i peda-goškom planu. Po broju konce-rata tijekom godine spada među vodeće hrvatske ansamble i do sada ga je čulo više od deset tisuća slušatelja. Stoga ga glaz-beni kritičari nazivaju vrijednim

i usviranim. Kvaret Sorkočević dobitnik je posebnog priznanja za sudjelovanje na Dubrovač-kom ljetnom festivalu 1992. i 1995. Za koncerte pod svijeća-ma u crkvi sv. Spasa u Dubrov-niku, gdje redovito održava koncerte, nagrađen je posebnim priznanjem Turističke zajedni-ce. Ono što ga čini specifi čnim

jest suzvučje fl aute, violine, klavira i kon-trabasa koji svojom komplementarnošću omogućavaju cijeli spektar zanimljivih glazbenih ugođaja. Kvartet je snimio dva CD-a pod nazivom Salonska glazba Du-brovnika i Koncert uživo iz crkve svetog Spasa. Rad Kvarte-ta podržavaju Grad Dubrovnik, Dubro-vačko-neretvanska županija te Ministar-stvo kulture Republi-ke Hrvatske.

KONCERT KVARTETA ‘SORKOČEVIĆ’ U GKS-u

Zagrebački Teatar Rugantino sinoć je u GKS- u Metković

izveo predstavu Yasmine Reze Bog masakra u režiji Franke Perković. Riječ je o ironičnoj komediji u kojoj se dva rodi-

KAZALIŠNA PREDSTAVA

BOG MASAKRA

teljska para nalaze kako bi ci-vilizirano raspravili tučnjavu svojih jedanaestogodišnjaka tijekom koje je jedan od njih ostao bez dva zuba. Kako raz-govor odmiče, uljuđeno druže-

NASTUPILI MLADI PIJANISTI


KULTURA

LIGNJA (NOVI ZELAND) 10,00 kn/kg LIGNJA (Patagonika) 13-16 cm 27,40 kn/kg LIGNJA (Patagonika) 14-17 cm 33,00 kn/kg HOBOTNICA (500/800) 41,90 kn/kg SIPA (500/1000) 34,85 kn/kg TRILJA 25,10 kn/kg OSLIĆ FILET (A. Pollock) 25,10 kn/kg PANIRANI ŠTAPIĆI LIGNJE 27,45 kn/kg PANIRANI RAČIĆI 47,95 kn/kg ŠKARPINA BEZ GLAVE 28,00 kn/kg MORSKI PAS ODREZAK 21,35 kn/kg LOSOS ODREZAK 31,75 kn/kg TUNA ODREZAK 35,50 kn/kg DAGNJA 31,85 kn/kg PLODOVI MORA 29,30 kn/kg

Radno vrijeme:

ponedjeljak-petak 6-12 i 17-20subota 6-12

RIBARNICA NA MALOJT R Ž N I C I

681- 462

sitotisaksitotisak

tampon tisaktampon tisak

reklamereklame

oglašavanjeoglašavanje

VJESNIK

Industrijska bb, METKOVIÆe-mail: [email protected]

Tel.fax. 020 686 661, Mob: 098/244-784

šibenski šibenski LISTLISTžupanijski tjednik

nje prerasta u iracionalni sukob u kojem roditelji dvaju dječaka razotkrivaju pravo lice prividno skladnih obiteljskih odnosa.

U predstavi su glumili Ivica Vidović, Gordana Gadžić, Urša Raukar i Boris Svrtan. Sceno-grafi ju je izradio naš Metkovac Ivo Knezović, a kostimografi ju Barbara Bourek.

Gordana Gadžić:– Ja sam ovdje drugi put kao

glumica, a naš teatar je ovdje bio puno puta. Publika je zbilja krasna, a uvjeti su profesional-ni. Naravno, uvijek ima stvari koje bi se mogle doraditi. Meni osobno nedostatak je neravnina na pozornici, odnosno to što je napravljena iz dva dijela, višeg i nižeg. Za neke predstave to je

dobro, ali za našu nije idealno rješenje jer volimo biti što bliže publici. Što se ostaloga tiče, ka-zališna dvorana je odlična.

Kako publika reagira na pred-stavu u drugim sredinama?

– Za sada je bolje prihvaće-na u gradskim sredinama, ali ovo je novija predstava koja je premijeru imala u veljači i još nije prošla sva svoja čeličenja. Naš teatar je do sada uprizorio 11 predstava. Repertoarom po-kušavamo zaroniti u teme koje nas zanimaju i koje su bitne, a s obzirom da smo grupa, isto-vremeno moramo misliti na to da teme koje obrađujemo budu bliske publici te da ih svaki gledatelj može razumjeti. Her-metična predstava je uzaludan trud.

GRADSKO KULTURNO SREDIŠTEPETAK, 8. SVIBNJA 2009. U 20 SATI

ARIJANA ČULINAZA EUROPU SPREMNI

GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE METKOVIĆ

28. TRAVNJA 2009. U 20 SATI

KONCERTKLAPE RAGUSA

ULAZ SLOBODAN

GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE METKOVIĆ

29. TRAVNJA 2009. U 19 SATI

IZLOŽBA SKULPTURA SREĆKA GALIĆA

Vjjesnikmetkovski


POTPISUJEMOSAMO

N A J B O L J E

KOVANE OGRADE

KREMENA

KREMENA 1/2, 20356 KLEK tel: 687 630 • mob: 098 939 07 04 • e-mail: [email protected]

GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE METKOVIĆ30. TRAVNJA 2009. U 10 SATI

PREDSTAVLJANJE PROJEKTA EucaLand

Pozivaju se građani Metkovića i doline Nere-tve da dođu na predstavljanje projekta Euca-Land (EU Cukture 2007.-2013. Programme) koji se provodi u suradni sa Sveučilištem u

Cambridgeu.

Projekt će predstaviti voditeljica toga projek-ta dr. sc. Gloria Pungetti sa Sveučilišta u Cam-bridgeu sa suradnicima uz osiguran prijevod.

METKOVIĆUl. Matice hrvatske

Radno vrijeme: 8-12 i 16-20, subotom 8-12

REKLAME


SPORT

BOKSAČKI SPEKTAKL U METKOVIĆUDana 8. svibnja 2009. u Gradskoj športskoj dvorani u Metkoviću boksački klub Marjan iz Splita pod pokroviteljstvom Grada

Metkovića organizira međunarodni boksački spektakl. Nakon dugog niza godina BK Marjan vraća velika boksačka imena u Met-ković.Tijekom te večeri održat će se osam profesionalnih boksačkih mečeva u kojima će sudjelovati boksači iz Hrvatske, Njemačke, Crne

Gore, Mađarske, Austrije, Srbije i Rusije.

Profesionalne borbe održat će se u sljedećim parovima:

Ivica Perković (Hrvatska) VS Muhamed Ali Durmaz (Njemačka) - 6 runda 1.

Marino Goleš (Hrvatska) VS Ratko Drašković (Crna Gora) - 6 runda2.

Zoran Cvek (Hrvatska) VS Mihalj Halas (Mađarska) - 6 runda3.

Almin Kovačević (Hrvatska) VS Alishan Gereev (Rusija) - 6 runda4.

Ali Chusseinov (Austrija) VS Zoran Didanović (Srbija) - 6 runda5.

Fleis Djendji (Mađarska) VS protivnica iz Srbije - ženski boks!6.

Eva Halasi (Srbija) VS Donijele Bickei (Mađarska) - 4 runde - ženski boks!7.

Ištvan Petrovics (Mađarska) VS Ibragim Zeliev (Rusija) - 4 runde8.

Vjjesnikmetkovski


SPORT

RUKOMET

DUKAT PREMIJER LIGA

24. kolo, 18. travnja

RK Moslavina – RK Metković 22:19

1/4 ZAVRŠNICE KUP-A HRVATSKE, 22. TRAVNJA

RK Metković – RK Nexe 30:29 (15:13)

U utakmici 1/4 završnice KUP-a Hrvatske Metković je zasluže-no pobijedio i time izborio odlazak na završnicu KUP-a u Dubrov-nik. Najveću prednost Metkovci su imali u 38. minuti pri rezultatu 21:16. Gosti su vrlo vješto iskoristili kaznu od dvije minute Kolo-vrata i približili se na 21:20, a u 45. minuti uspjeli su poravnali na 22:22. nakon toga ekipe su se izmjenjivale u vodstvu. Posljednji, a ujedno i pobjedonosni gol Metković je postigao u 58. minuti preko Kolovrata i do kraja su uspjeli obraniti svoja vrata.

RK Metković: Granić (3 obrane), Kolovrat 2, Nikolić, Zubac 3, Raković 7, Ćužić 5, Arapović 4, Medić 4, Marić 1, Šunjić, Majić, Ilić, Kapular 4, Uvodić (9 obrana).

RK Nexe: P. Lelić (12 obrana), Šunda, Eter 1, F. Lelić 6, Mr-đenović, Barišić 3, Tomičić 2, Kasak 3, Markotić, Raič 5, Kuže 3, Kević, Turković 6, Rajković (2 obrane).

2. HRL JUG MUŠKI

18. kolo, 4. i 5. travnja

RK Šibenik – RK Metković2 30:29

RK Krilnik – RK Metković1963 23:33


RK Metković2 – RK EMC Split2 29:30

RK Metković 1963 – RK Hrvatski Dragovoljac 22:24

RK Metković 1963 potpuno neočekivano doživio je poraz od Hrvatskog Dragovoljca čime je umanjio izglede da osvoji prvo mjesto na tablici. Gosti su od početka imali prednost koja je u prvom dijelu bila i do pet golova. U drugom dijelu domaći igra-či su uspjeli samo poravnati i to sredinom drugoga poluvremena. Pobjednik je odlučen u samoj završnici, a najzaslužniji za pobjedu gostiju bili su vratar Joško Ivanišević koji je u tom razdoblju obra-nio dva sedmerca i Plazibat.

RK Metković 1963 trenutno zauzima drugo mjesto s 29 bodova iza prvoplasirane Cetinke koja ima 31 bod. RK Metković2 je nala-zi se na osmom mjestu sa 16 bodova.

2. HRL JUG ŽENE


RK Split – ŽRK Metković 29:16


ŽRK Metković – ŽRK Vrgorac 42:29

NOGOMET III. HNL JUG

23. kolo

NK Neretvanac – NK Neretva 1:1

24. kolo

NK Neretva – NK Dugopolje 2:1

25. kolo

NK Val – NK Neretva 1:3

26. kolo

NK Neretva – NK Jadran (KS) 3:0Neretva je boljom igrom u drugom poluvremenu uspjela slomiti

otpor čvrstih gostiju iz Kaštela. U prvom poluvremenu domaći su imali inicijativu, ali prigode Lizde i I. Bubala ostale su nerealizi-rane. Neretva je vodstvo ostvarila u 58. minuti nakon što je Brečić oboren u kaznenom prostoru, nakon čega je Lizde realizirao penal. Isti igrač, Lizde, povećao je vodstvo Neretve u 67. minuti nakon što mu je odlično asistirao Dodig. Za konačnih 3:0 pogodio je Ćo-rić u 72. minuti nakon što je izbliza lako savladao vratara Bulića.

Za Neretvu igrali: Z. Bubalo, Marić (od 46. minute Buljubašić), Dodig (od 75. mimute Kuran), Šutalo (od 68. minute Šiljeg), Ćo-sić, Suton, Bubalo, Gubeljić, Ćorić, Brečić, Lizde.

Na nedavno održanom Međunarodnom nogometnom turniru u Međugorju nastupile su i dvije selekcije mladih nogometaša NK Neretve rođenih 1998. i 1999. Naraštaj 1999. uvjerljivo je osvoji prvo mjesto, a njihovi godinu stariji kolege osvojili su drugo mje-sto na turniru. Na iznimnu uspjehu čestitamo njima i njihovu tre-neru Bariši Majiću koji nam je ustupio gornju fotografi ju slikanu mobitelom.

USPJEH MLADIH NOGOMETAŠA NK NERETVE

1. ŽNL DUBROVAČKO-NERETVANSKA


ONK Metković – NK Sokol (Dubravka) 3:0


NK Zmaj (Blato) – ONK Metković 5:0


ONK Metković – NK Dubrovnik 0:0

UDRUGA MALONOGOMETNIH AMATERA METKOVIĆA

MALONOGOMETNA LIGA


Podrujnica – Norin 3:2


SPORT

Škrapa Momići – Kican interijeri 5:0

Vid – Klapa Ambal. servis 2:1

Poljop. veterani – Poljopromet 3:2

Orašina Montaling – Killersi Metković 1:2

Podkraj – Recreativo 5:2

Graničar – slobodan

Tablica nakon 25. kola:

Škrapa Momići 511.

Poljopromet veterani 492.

Poljopromet 47 3.

Orašina Montaling 434.

Killersi Metković 41 5.

Norin 376.

Vid 337.

Podrujnica 288.

Podkraj 259.

Graničar 2010.

Klapa Ambalažni servis (-2) 1911.

Recreativo 1812.

Kican interijeri (-4) 1213.

Torcida Metković (-6) -614. Najbolji strijelac, sa 37 postignutih golova, i dalje je Mišo Ra-

mić iz ekipe Škrapa Momići. Na drugom mjestu je Hrvoje Tutavac iz ekipe Norin sa 30, a na trećem Mislav Vučković iz ekipe Oraši-na Montaling sa 27 postignutih golova.

Drugi krug 1/4 fi nala KUP-a lige, 6. travnja

Klapa Amb. servis – Poljopromet 4:3

Killersi Metković – Poljop. veterani 2:3

Norin – Graničar (penali sa 6 m) 6:7 (2:2)

Škrapa Momići Orašina Montaling 6:3

Polufi nalne utakmice igraju se 4. travnja, a sastaju se:

19,30 Graničar – Poljop. veterani

20,30 Škrapa Momići – Klapa Amba. servis

KOŠARKA

LIGA KADETA GRUPA JUG – BSD i DN ŽUPANIJA

Zaostala utakmica 12. kola, 5. travnja

KK Metković – KK Mislav (Podstrana) 41:34Za KK Metković igrali: Obšivač, Šprlje, Geljić, Vidović 5 (1

trica), Štrbe 12 (1 trica), Delija, Nikolić 2, Franičević 2, Bogdano-vić 2, Hubijar 3, Koncul, Bjeliš 15. Trener: Jovo Pačić.

U skupini od osam ekipa košarkaši Metkovića zauzimaju drugo mjesto s 27 bodova i omjerom od 10 pobjeda i tri poraza, a prvi je KK Ploče s 27 bodova. Metkovce očekuje još jedna utakmica i to protiv KK Cetine iz Trilja na domaćem terenu.

LIGA MLAĐIH KADETA GRUPA JUG – BSD i DN ŽUPANIJA

Zaostala utakmica 12. kola, 5. travnja KK Metković – KK Mislav (Podstrana) 42:55

Za KK Metković igrali su: Medić, Marević 6, Bušić,

Krstičević, Dodig, Brčić 4, Obrvan 2, Krešo 9, Vrnoga,

Dodig 2, Ljuban 6, Primorac 13. Trener: Boris Brčić.

Metkovci u skupini od osam ekipa zauzimaju treće mjesto

s 22 boda i omjerom od devet pobjeda i četiri poraza.

Očekuje ih još jedna utakmica protiv KK Cetine iz Trilja

koju će odigrati na domaćem terenu.

BOĆANJEII. HBS LIGA – JUG

1. kolo

BK Zlatan otok – BK Metković 13:9

2. kolo

BK Metković – BK Berinovac 15:7

KARATEPRVENSTVO ŽUPANIJE DNŽ

Prošle nedjelje, 19. travnja u Dubrovniku je održano Prven-stvo Županije u katama na kojem je nastupilo 110 natjecatelja iz 5 klubova, od čega dva iz Metkovića. Karate klub Metković nastupio je sa sedam natjecatelja, koji su osvojili 6 medalja. Lara Bebić osvojila je zlatnu, a Maja Žderić srebrenu medalju. Bron-čane medalje osvojile su Marina Kaleb, Gabi Dobiniković, Mari-na Cindrić i Sara Ćelić. Članovi KK Knez Domagoj osvojili su četiri medalje od čega

dva zlata ekipno. Zlato ekipno osvojili su mlađi učenici: Petar Jakić, Bernard Marušić i Dominik Galov, a isto je pošlo za rukom i mlađim kadetkinjama istoga kluba: Martini Manenici, Mariji Mijić i Tihani Barbir. Srebrenu medalju osvojila je Martina Ma-nenica, a broncu Matea Jerković.

Oba kluba nastupila su i na humanitarnom turniru koji je, tako-đer 19. travnja, održan u Međugorju, a čiji je prihod namijenjen djeci s poteškoćama u razvoju. Na turniru je nastupilo 264 natje-catelja iz 18 klubova iz BiH i RH. KK Metković nastupio je sa 13 natjecatelja koji su osvojili četiri medalje. Srebrenu medalju osvojila je Ljuba Lucija Vukušić, dok su Dino Žderić, Karla Zlo-ić i Ivan Čotić osvojili bronce. Za KK Knez Domagoj osvojena je samo jedna medalja i to srebrena kojom se okitio Stipe Ujdur.

Tajlandski boksU Splitu je 18. travnja održano državno prvenstvo u tajlan-

dskom boksu, na kojem je nastupio jedini metkovski klub tajlan-dskog boksa, Thai boxing klub Tigar Metković. Na prvenstvu je nastupilo 6 natjecatelja koji su osvojili 5 medalja. Drugo mjesto osvojio je Petar Jezidžić. Treće mjesto zauzeli su: Ante Šiljeg, Edo Čavrk, Ante Jelavić i Boško Mišić. Šesti natjecatelj, Ivan Vladimir, u borbi za treće mjesto izgubio je odlukom sudaca.

Vjjesnikmetkovski


Arheološki muzej Narona 687 149Autobusni kolodvor 060 365 365Centar za socijalnu skrb 690 999Dom za smještaj i rehabilitaciju (Starački dom) 696 406Dom zdravlja - pogledati desnoDržavna geodet. uprava 681 844Državni arhiv 690-733Državni inspektorat 686 665Državno pravobranitelj. 681 003FINA 681 554 Gimnazija 681 344Gradsko Poglavarstvo 681 020 Gospodarstvo 681 866 Kulturno središte 681 903Gradska Knjižnica 681 715 Sportska dvorana 681 060Hotel Narona 681 444 MB 681 812 Metković 684 396Hrvatska Elektroprivreda 468 800 Pošta OJ Metković 681 358 PU Vid 687 322 Radiotelevizija 690 296 Hrvatske Šume d.o.o. 681 330 Željeznice - kolodvor 685 393Hrvatski Crveni križ 681 610 Zavod za mirov. osigur. 681 796 Zavod za poljopr. sav. sl. 680 434 Zavod za zapošljavanje 681 011

Zavod za zdrav. osigur. 681 233Lučka kapetanija 681 681Ljekarna Draženović, ljekarna I 681 295 ljekarna II 686 344 Kusić-Palaversa 681 606Komunalno poduzeće 685 342Matica hrvatska 681 724Matični ured 690 087Ministarstvo fi nancija Carinarnica 681 998 Porezna uprava 684 920Općinski sud 684 900Općinsko državno odvj. 681 322Osnovna škola Don M. Pavlinovića 686 098 Područna škola Prud 687 280 Područna škola Vid 687 418 Stjepana Radića 681 621Policijska postaja 444 222Prekršajni sud 681 087Srednja škola 681 088Tehnički pregled vozila 681 304Veterinarska ambulanta Dr. Milan Kralj 681 277 Ili Med Veterina d.o.o. 686 776 Vet. ambul. Paponja 680 223Županija dubrovačko-neretvanska Ispostava Metković 681 155 Vodopr. ispostava 681 655Župni ured Sv. Ilije 681 818 Sv. Nikole 686 018 Gospe od Snijega Vid 687 392

VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI

SERVISNE INFORMACIJE

DOM ZDRAVLJA METKOVIĆUprava: 681 644 / 681 184 fax: 680 188

radno vrijeme: 7,00 – 15,00 (od ponedjeljka do petka)

Rodilište: 681 769 Hemodijaliza: 680 288 Hitna: 681 548 RTG i UZV kabinet: 690 027

Specijalistička ambulantaradno vrijeme: 7,00 – 15,00upisi pacijenata: 8,00 – 10,00

Liječnici iz Dubrovnika: 680 255

Ordinacije obiteljske medicineparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mira Jurković - 680 257dr. Ana Bajo - 680 383dr. Hrvoje Bočkaj - 683 602dr. Sanja Milošević - 680 242neparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodne

dr. Viktorija Domić dr. Sonja Barač - 683 476 dr. Đina Mustapić - 680 080 dr. Jadranka Prusac - 683 603radnim danom od 8 do 16dr. Nada Šušnjar - 681 468

Spec. pedijatrijska ordinacijaparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodne dr. Vladimir Krmek - 680 011neparnim nadnevcima ujutro, parnim nadnevcima poslijepodnedr. Rasema Bubica - 680 120

Medicinsko-biokem. laboratorijMira Kevo, dipl. inž. - 680 277

Fizikalna medicina i rehabilitacijaponedjeljak - petak 7,00 - 15,00Upis pacijenata utorak - petak 9-12tel.: 683 579

Stomatološke ordinacijeparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mirjana Ilićdr. Janja Volarević - 683 423dr. Ilija Marušićneparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodnedr. Zdenka Markotić - 683 352dr. Željana Jerković - 683 351dr. Damir Dodog srijeda i petak ujutropon., utorak i četvrtak poslijepodne:dr. Mirjana Marević, spec. ortodontica

Spec. ginekološka ordinacijaponedjeljak - petak ujutrodr. Ahmet Bubicaponedjeljak - petak poslijepodnedr. Živko Matuško - 683 584

Spec. pulmološka ordinacija:ponedjeljak, srijeda i petak ujutroutorak i četvrtak poslijepodnedr. Darka Volarević - 681 271

Spec. internistička ordinacija:utorak, četvrtak i petak ujutroponedjeljak i srijeda poslijepodnedr. Anda M.-Tošić, - 680 263

Zavod za javno zdravstvodr. Asja Palinić-Cvitanović, spec. školske medicine - 681 979Higijensko-epidemiol. službadr. Miljenko Ljubić, spec. epidemiolog - 680 299

PRIVATNE ORDINACIJEradnim danom od 8 do 16Poliklinika Bušić - 681 400dr. Gradimir Čolić - 681 741dr. Dubravka Bošnjak - 680 400Očna ordin. Hajvaz 681-673

POLICIJA 92VATROGASCI 93HITNA 94

relacijaMetković

vrsta vremena po postajamadolazak odlazak

Metković-Ploče 5,20 putnički K. Norinska 5,24, Krvavac 5,26, Opuzen 5,29, Komin 5,32, Banja 5,34, Rogotin 5,37, Stablina 5,41, Ploče 5,43. (ne vozi nedjeljom i blagdanom)

Ploče-Zagreb 6,23 6,35 brzi Ploče 6,05, Mostar 7,38, Konjic 8,50, Sarajevo 10,00, Doboj 13,29, Banja Luka 15,29, Prijedor 16,23, Sisak 18,53, Zagreb 19,47.

Ploče-Metković 6,38 putnički Ploče 6,15, Stablina 6,17, Rogotin 6,21, Banja 6,24, Opuzen 6,30, Krvavac 6,32, K. Norinska 6,34.

Metković-Ploče 7,15 putnički K. Norinska 7,19, Krvavac 7,21, Opuzen 7,24, Komin 7,27, Banja 7,29, Rogotin 7,33, Stablina 7,36, Ploče 7,38.

Sarajevo-Ploče 10.07 10.22 brzi Sarajevo 6,45, Mostar 9,06, Čapljina 9,42, Ploče 10,41.

Ploče-Metković 13.10 putnički Ploče 12,47, Stablina 12,49, Rogotin 12,52, Banja 12,56, Komin 12, 58 Opuzen 13,01, Krvavac 13,04, K. Norinska 13,06.

Metković-Ploče 13.25 putnički K. Norinska 13,29, Krvavac 13,31, Opuzen 13,33, Komin 13,37, Banja 13,39, Rogotin 13,42, Stablina 13,46, Ploče 13,48.

Ploče-Metković 14.33 putnički Ploče 14,10, Stablina 14,12, Rogotin 14,15, Banja 14,19, Komin 14.21, Opuzen 14,24, Krvavac 14,27, K. Norinska 14,29.

Ploče-Sarajevo 17.18 17.34 brzi Ploče 17,00, Čapljina 17.44, Mostar 18,40. Konjic 19,47, Sarajevo 20,59.


Ploče-Metković 18.33 putnički Ploče 18,10, Stablina 18,12, Rogotin 18,15, Banja 18,19, Komin 18,21, Opuzen 18,24, Krvavac 18,27, K. Norinska 18,29.


Zagreb-Ploče 21.44 21.57 brzi Zagreb 8,57, Sisak 9,52, Sunja 10,22, H. Kostajnica 10,39, B. Novi Novi 11,44, Prijedor 12,16, B. Luka 13.15, Doboj 15,12, Zenica 16,47, Sarajevo 18,05, Konjic 19,31, Mostar 20,43, Čapljina 21.20, Ploče 22,06.

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR METKOVIĆDOLAZAK I ODLAZAK VLAKOVA


SERVISNE INFORMACIJE

Izdavač:GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE METKOVIĆ

Za izdavača:NATAŠA VUČKOVIĆ

Glavni urednik:IVICA PULJAN

GSM:098 198 73 11

e-mail:[email protected]

URL:www.metkovic.hr/vjesnik

Naklada:5000 kom

Tisak:TISKARA ZAGREB d.o.o.

AUTOBUSNI KOLODVOR METKOVIĆtel.: (020) 680 074

ZAGREB Split - autocesta 6,00, 8,40, 11,40, 13,15 (1. VI. - 15. IX.), 20,40, 22,40 preko Splita i Zadra 7,30preko Splita i Knina 19,45 preko Gospića na autocestu 23,30

VUKOVAR preko Mostara i Osijeka 18,45

SPLIT 5,15, 6,00, 7,30, 8,40, 10,40, 11,40, 13,10 (od 1. VI. do 15. IX), 13,45, 16,15, 19,45, 20,40, 22,40, 23,30

DUBROVNIK 4,20, 5,20, 6,15, 7,15, 7,50, 8,10, 11,30 (3. VII. - 15. X.), 13,30, 14,45, 16,00, 17,45, 19,00, 23,15 (15. VI. - 15. IX.)

Polazak autobusa iz Metkovića za:

DOMAĆE LINIJE

Dolazak autobusa u Metković iz:

SARAJEVO 9,30 (15. 6. - 06. 9.), 9,40, 12,30, 13,50, 18,40 (Tuzla), 22,30 (15. VI. - 6. IX.)

BEOGRAD 19,45

MOSTAR 5,45, 6,00, 6,30, 6,50, 9,50, 11,30, 12,30, 14,10, 17,20, 18,40, 19,45, 22,30 (15. VI - 6. IX.)

ULCINJ 8,00

ZENICA 17,25

ZAGREB 4,20, 5,20, 6,10, 7,45, 16,00, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)iz Varaždina 19,00iz Zadra 4,20, 18,50

VUKOVAR preko Osijeka 8,00

SPLIT 4,20, 5,20, 7,45, 11,35, 12,10, 13,30, 14,45, 15,40, 16,00, 17,45, 18,45, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)

DUBROVNIK 7,30, 8,30, 10,45, 11,30, 14,25 , 17,20, 18,00, 18,45, 19,40, 20,40, 22,40, 23,30

MEĐUNARODNE LINIJE

Polazak autobusa iz Metkovića za:SARAJEVO 11,20, 12,15, 14,20

MOSTAR 8,00, 10,40, 11,40, 13,15, 14,40, 17,30, 19,15

BEOGRAD 12,15

ULCINJ 18,45

ZENICA 13,30

Dolazak autobusa u Metković iz:

Vjjesnikmetkovski

C J E N I KOGLAŠAVANJA U

METKOVSKOM VJESNIKU

1/16 stranice 150 kn

1/8 stranice 250 kn

1/4 stranice 450 kn

1/2 stranice 800 kn

cijela stranica 1500 kn

lažna duplerica 2800 kn

duplerica 3500 kn

Ubacivanje 5000 kom. gotovih propagandnih materijala 2500 kn

UDRUGA “OTAC ANTE GABRIĆ”Športska b. b. Metković

svaki dan od 8 do 14 hdruštvene igre (domino, karte, šah...)dnevni i tjedni tisak

utorkom i četvrtkom od 10 do 12 h:kreativne radionice i druženje

Ako ste zainteresirani za pretplatu kontakti-

rajte nas na e-mail [email protected].“Cijena” pretplate je iznos poštanskih troš-kova plus odgovaraju-

ća omotnica.

PROGRAM ZA SVIBANJ

ponedjeljkom u 10,30 h Ispunimo dan vježbanjem

Vjjesnikmetkovski


ZADNJA, ALI NE I POSLJEDNJA

Ulica Andrje Hebrangau Metkoviću nekad i sad.

Documents

petak, 24. travnja 2009. Vjmetkovski esni PRIMJERAK · 2009-04-24 · petak, 24. travnja 2009. Vjesnik 3 metkovski VIJESTI U pravljanje vodama Ne-retve i Trebišnjice bio je povod