Peti susret hrvatskih studenata iz Njemačke u Berlinukroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2016/12/Zz11.2016.pdf · kularizacija i sekularizam vidljivi u izvanbračnim vezama,

D 2384 E — 1,50€ — STUDENI/NOVEMBER 2016 — BR./NR. 11 (363)

Peti susret hrvatskih studenata iz Njemačke u Berlinu

lebendige gemeindelebendige gemeinde

01und28u.qxp_01und28 08.11.16 11:32 Seite 2

imp

ress

um

List hrvatskih katoličkihzajednica u Njemačkoj

Zeitschrift der kroatischenkatholischen Gemeinden

in Deutschlandwww.zivazajednica.de60435 Frankfurt am MainAn den Drei Steinen 42d

Tel.: (069) 9540480Fax: (069) 95404824

E-Mail:[email protected]

[email protected]

Izdavač/Herausgeber:Hrvatski dušobrižnički ured

Kroatenseelsorge in Deutschland

odgovara/Verantwortlich:Pfr. Ivica Komadina

Glavni urednik/Chefredakteur:Dr. Adolf Polegubić

Uredništvo/redaktion:Pfr. Ivica Komadina, Željka Čolić,

Stjepan Herceg, Kristina Kovačević,Marija Lovrić-Holenda,dr. Adolf Polegubić,

Antonia Tomljanović-Brkić, P. Jozo Župić

Grafička priprema/Layout &Bildbearbeitung:

Ljubica Markovica-Baban

Tisak/Druck:DENONA d.o.o., Zagreb

Godišnja pretplata s poštarinom/Jahresbezugspreis incl. Porto: € 16,-za ostale europske zemlje: € 22,-za prekomorske zemlje: € 35,-

Bankverbindung:VDD/Kroatenseelsorge in Deutschland

IBAN:DE03 7509 0300 0006 4989 73

SWIFT-BIC: GENODEF1M05

Zadnja stranica: Jesenski ugođaj u Taunusu;

snimio: A. Polegubić

D 2384 E — 1,50€ — STUDENI/NOVEMBER 2016 — BR./NR. 11 (363)

Peti susret hrvatskih studenata iz Njemačke u Berlinu

lebendige gemeindelebendige gemeinde

Naslovnica: Sudionici Petog susreta studenata uBerlinu ispred Brandenburških vrata;

snimio: A. Polegubić

porUke

lebendige gemeinde

Uz svetkovinu Svih svetih

Crkva naputu, u ži-votnoj bor-

bi, slavi onu kojase nalazi već u tri-jumfu, u konačnojnebeskoj slavi.Nemoguće daslavi svakog poje-dinog u slavi,Crkva „jednomsvet kovinom častisve svete“. Njiho-vo je mnoštvo ve-liko, kako to svje-doči i sv. Ivan usvom Otkrivenjukad kaže: „Vid-jeh: evo velikogmnoštva, što ganitko ne mogašeizbrojiti, iz svako-ga naroda gdjestoji pred prije-stoljem.“

Gospodin jeu svome govoruna gori svečanoobećao i zajam -čio blaženstvo svi-ma siromašnimau duhu koji nisurobovi prolaznihdobara, krotkima,onima koji gladu-ju i žeđaju zapravdom, milosrdnima, onima koji su či-sta srca, tolikima u povijesti progonjeni-ma zbog pravde, tolikima potlačenima,obespravljenima, oklevetanima. Svemo-ćno javno mnijenje koje ovdje čini tolikenepravde, s onu stranu groba bit će osu-đeno, raskrinkano, a njegovim će žrtva-ma čast i sloboda zauvijek biti vraćene.Svi koji su vjerovali u Kristova blažen -stva bit će doista i blaženi. Svi koji sumorali gledati kako zlo trijumfira naddobrom, nepravda nad pravdom, ropst-vo nad slobodom, klicat će zbog konač-nog trijumfa dobra nad zlim.

Podrijetlo svetkovine Sviju svetih val-ja tražiti na Istoku već tamo u IV. stolje-ću. Ondje se u Antiohiji slavio blagdansvih svetih mučenika na prvu nedjelju poDuhovima. U VI. je stoljeću isti blagdanna isti dan uveden i u Rimu, a 100 go-dina kasnije papa Bonifacije IV. stavioga je na 13. svibnja, dan u koji je po-ganski hram Pantheon, posvećen svimabogovima, pretvorio u crkvu na čast Bo-gorodici i svima svetim mučenicima. I ta-

ko je taj nekadašnji poganski spomenikdobio naziv: „Sancta Maria ad Marty-res“ — crkva svete Marije i svetih muče-nika.

Papa Grgur IV. premjestio je god.835. svetkovinu Sviju svetih na 1. stude-noga. Vjerojatno zbog jednostavneprikladnosti, kako to u XII. stoljeću svje-doči Ivan Beleth. Prikladnost sesastojala u tome što je nakon završenežetve i berbe bilo lakše osigurati hranui piće za veliko mnoštvo hodočasnikakoji bi tom zgodom nagrnuli a Rim.

Svetkovina je Sviju svetih jednakopopularna kako u istočnoj tako i u za-padnoj Crkvi. Misao na sve svete potičenas na razmišljanje kako naš životmora biti svet i dobar, shvaćen ufunkciji budućega života te kako imamoodgovornost da ga postignemo. Spo-men na mrtve ispunja nas potresenošćuzbog tolikih uspomena ozbiljnih razmi-šljanja koja su povezana s mišlju nasmrt. Molimo za naše pokojne, ali i zanjihovu duhovnu pomoć! kta

Snim

io: A

. Pol

egub

ić

02u.27.qxp_02u.27 08.11.16 09:36 Seite 1

U OVOM BROJU

ŽIVA ZAJEDNICA 11/2016 3

Peti susret hrvatskih studenata izNjemačke održan je od petka28. do nedjelje 30. listopada u

Berlinu, u organizaciji Hrvatskogadušobrižničkog ureda iz Frankfurtana Majni i Hrvatske katoličke misijeBerlin. Na susretu se okupilo oko stostudentica i studenata iz Njemačke.Posebnu važnost susretu dao je svo-jom nazočnošću apostolski nuncij uSR Njemačkoj nadbiskup mons. Ni-kola Eterović, koji je održao prigod-no predavanje o Svetoj Stolici i oprioritetima diplomacije Svete Stoli-ce, a predvodio je i misno slavlje ucrkvi sv. Sebastijana uz nadahnutupropovijed. Poseban gost-predavačna susretu bio je prof. dr. Davor Pa-vuna, jedan od uglednijih fizičaradanašnjice. Eksperimentalnu fizikudiplomirao je u Zagrebu, a doktoratznanosti postigao je u Cambridgeu.Sudjeluje u brojnim svjetskim projek-tima, a radi kao znanstvenik na švi-carskom Institutu za tehnologiju uLausannei i savjetnik je američkog

predsjednika Baracka Obame zaenergetiku. U predavanju je posvje-dočio kako je do 29-te godine biodaleko od Boga i Crkve, oslanjajućise u potpunosti na ovozemaljske iprolazne vrijednosti. Na kraju jeupoznao Isusa Krista što je u cijelostipromijenilo njegov život. Od tadaneumorno održava tribine i preda-vanja govoreći na vrlo dojmljiv načino svom životnom putu - od ateista dogorljivog vjernika, svjedočeći vjeru uIsusa Krista. To je posvjedočio i nasusretu studenata u Berlinu ističući ka-ko su osnovne ljudske vrijednosti: lju-bav, zajedništvo, poštovanje i suos-jećanje. Studenti su sa zanimanjempratili njegovo predavanje o životu iljubavi, te su postavljali pitanja i sud-jelovali u diskusiji. Posebno ozračjenjihova zajedništva osjetilo se na sv.misama i druženju. Ovi studenti želeviše. Stoga, podržimo ih u tim njiho-vim nastojanjima, već na njihovu 6.susretu sljedeće godine u Njemačkoj.

Urednik

●PASTORALNI SKUP

IZ CRKVE U SVIJETUPohod pape Franje Gruziji i Azerbajdžanu

...............................4.24

MLADI I MEDIJIKomunicira li danas čovjek ili uređaj?Gdje je naše mjesto u komunikaciji:komuniciramo li mi ili naši uređaji?..................................23

DJEČJI KUTAK

U prilogu se donose zanimljivi podacio sv. Nikoli Taveliću..................................22

KNJIGA: fra Stipica Grgat

Pjevajte Bogu našemu — otpjevnipsalmiU knjizi su otpjevni psalmi za došaš-će, Božić, korizmu, veliki tjedan us -krsno vrijeme, vrijeme kroz godinu,svetkovine, blagdane, spomendane isvete sakramente...................................21

BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE:

Pfr. I. Komadina: Familienpastoral

..................................13

Sakramenti i pastoral

● DUHOVNA DJELA MILOSRĐA

Nepravdustrpljivo podnositi

Peti susrethrvatskihstudenata iz Njemačke

● BERLIN

Iz delegatove Poruke

str.10

Nakon godina izbivanja i re-noviranja zgrade ove smose godine opet vratili u bis -

kupijsku kuću u Vierzehnheiligen,gdje smo prije gotovo dva desetlje-ća imali naše redovite godišnje pa-storalne skupove hrvatskih pastoral-nih djelatnika iz zapadene Europe.Na ovogodišnjem skupu okupilo se80-ak sudionika. O temi „Sakra-menti i pastoral obitelji“ govorili suprofesori Katoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Splitu: dr.Ante Mateljan i dr. Alojzije Čon-dić. Predavači su sudionike u sva-kom od šest predavanja navelikoobogatili svojim mislima. Na pita -nje zašto sedam sakramenata, dr.Mateljan je odgovorio kako nassak ramenti uvode u vjeru, pod r ža -vaju i vode. Sakramenti prate životod rođenja-krštenje, preko odras -tanja-potvrda do zajedništva-euha-ristija. Podržavaju nas, služe oz-dravljenju duše — oproš tenje u ispo-vijedi i tijela u bolesti-bolesničkopomazanje. Sakramenti vode slu-ženju u obitelji: supružnici služejedno drugome, ali služe i svojoj

djeci-ženidba, a kroz sakramentsvetog reda đakoni, svećenici i bis -kupi imaju služiti svima. Dr. Čondićje istaknuo da su u naše vrijeme se-kularizacija i sekularizam vidljivi uizvanbračnim vezama, braku napokus i sve češćim rastavama. Ovodruštvo propagira dekulturaciju vje-re: razdvajanje vjere i života, tesvođenje vjere na privatnost. Upo-zorio je i na pastoralne manjkavo-sti u pripravi na brak. Nikako nijedosta samo popuniti obrasce, oba -viti kratke tečajeve ili samo površnuneposrednu pripravu.

S pastoralnog skupa otišli smoobogaćeni, ali i svjesni da je vrije-me i sredina u kojoj kao pastoralnidjelatnici djelujemo diljem zapadneEurope za nas izazovno i zahti -jevno. Sve više uviđamo da su i na-ši vjernici pod utjecajem sredine ukojoj žive te da naš tradicionalnina čin pastorala ne zadovoljava vi-še potrebe nama povjerenih vjerni-ka. Moramo znati čitati „znakovevremena“ i bogatstvo sakramental-nog života Crkve prenositi budućimnaraštajima.

Vašvlč. Ivica Komadina, delegat

Među osnovne ljudske vrijednosti spadaju: ljubav, zajedništvo, poštovanje i suosjećanje.

Dragocjeni susreti studenata

Pastoral obitelji

str. 6

str.12

03u ovom.qxp_03u ovom 07.11.16 13:57 Seite 1

Premda je apostolski pohod papeFranje — 16. putovanje izvan Itali-je — Gruziji i Azerbajdžanu bio

istinski u duhu njegovog propovijeda -nja da Crkva mora izaći na periferije,ipak je već — barem medijski gledano— pao pomalo „u drugi plan“. Na po-hodu koji je započeo 30. rujna u gru-zijskome glavnom gradu Tbili siju, azavršio 2. listopada u u azerbajdžan -skom glavnom gradu Bakuu, nije seokupio veliki broj vjernika. A nije ni mo-

IZ CRKVE U SVIJETU

4 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2016

duju zakon ljubavi: otvorenost, sluša -nje, služenje. Blažena Crkva koja sene pouzdaje u mjerila funkcionalizmai organizacijske učinkovitosti te se nebrine kako bi povratila dobru sliku.“

Papa protiv siromaštva

Premda u sasvim drukčijem okru-ženju od onoga u Gruziji, papa Fra -njo podsjetio je na siromašne — u Ri-mu. Nakon mise na kojoj je 16. listo-

pada na Trgu svetoga Petra proglasiosedmero novih svetaca Katoličke Cr k -ve, pozvao je na borbu protiv siroma-štva u svijetu. U povodu Svjetskogadana borbe protiv siromaštva 17. listo-pada Sveti Otac podsjetio je da siro-maštvo ponižava svakoga čovjeka ida je upereno protiv ljudskog dosto-janstva. „Ujedinimo snage, moralne iekonomske, da bismo se zajednobori li protiv siromaštva koje degra -dira, vrijeđa i ubija mnogo braće i se-stara, ostvarujući ozbiljne politike zaobitelji i za rad. Djevici Mariji povjeri-mo svaku našu nakanu, osobito našuustrajnu i iskrenu molitvu za mir“, po-ručio je Sveti Otac, te se na taj načinpridružio Svjetskom danu borbe protivsiromaštva koji su 1992. uveli Uje di -njeni narodi. Prema procjenama UN-a prošle 2015. godine na svijetuje bilo čak 836 milijuna ljudi koji živeu krajnjem siromaštvu, što iznosi 11,4posto svjetskoga stanovništva.

Sveci su ušli u tajnu molitveA na misi Sveti je Otac svetima

proglasio sedmero novih svetaca. Uz-dižući ih na čast oltara, svakome ih je

vjerniku stavio kao uzor vjerničkoga ži-vota. „Sveci su muškarci i žene koji dokraja ulaze u tajnu molitve. Muškarci ižene koji se bore molitvom, dopuštaju-ći da u njima moli i da se u njima boriDuh Sveti; bore se do kraja svim svojimsilama i pobjeđuju, ali ne sami: Gos -podin pobjeđuje u njima i s njima. Iovih sedmero svjedoka koji su danasproglašeni svetima, bili su dobru bitkuvjere i ljubavi molitvom. Zbog toga suostali čvrsti u vjeri, velikodušnoga i

Papa Franjo je od 30. rujna do 2. listopada pohodio Gruziju i Azerbajdžan.

zemlju tek 1997. godine. „Bog ne inter-venira izravno, ne rješava oštro pro-blem, ne nameće se silom“, već „pozivana strpljivo čekanje, nikad ne gubećinadu“, rekao je Sveti Otac na misi u Bakuu, u zemlji gdje su velika većinamusli mani. Zbog toga je i govorio udža miji „Hejdar Alijev“, a kroničari suzabilježili da se po prvi puta u povijestiu jednoj džamiji održao međureligijskisus ret i da se Papa obratio okup -ljenima.

Gruzija, gdje je započelo Papinoputovanje, kršćanska je zemlja snaž-ne pravoslavne tradicije. Zato je cijelipohod imao osobitu ekumensku notu,dok je središnju misu s katoličkom za-jednicom slavio u subotu 1. listopadaprijepodne na stadionu „Miheil Me-ski“ u Tbilisiju. Dvije su stvari privuklemedijsku pozornost: malen broj okup -ljenih vjernika, njih oko 3000, ali i ot-kazivanje najavljenoga dolaska izas-lanstva Gruzijske pravoslavne Crkve.„Blažene kršćanske zajednice koje ži-ve istinsku evanđeosku jednostavnost!Siromašne sredstvima, bogate su Bo-gom. Blaženi pastiri koji ne jašu na lo-gici svjetskoga uspjeha, nego naslje-

Snim

ka: w

ww

.srf.

ch

gao jer Sveti je Otac ipakpohodio dvije zem lje ko-je nemaju velik broj kato-ličkih vjernika. Vri jedi to iza Gruziju, u kojoj živitek oko 100 tisuća katoli-ka, kao i za Azer baj -džan u kojemu su sovjet -ski boljševici ubili pos ljed -njega katoličkoga sve -ćenika u toj zemlji i srušiliposljednju katoličku crk -vu. Šezdeset je godinazemlja bila bez ikakvogavidljivoga simbola ka -tolič ke vjere. Prvi je kato-lički svećenik do šao u

vjernoga srca. Po njiho-vom primjeru i njihovomzagovoru Bog neka i na-ma udijeli da i mi bude-mo muškarci i žene molit-ve; da vapimo dan i noćBogu, ne umarajući se;da Duhu Svetome dopus -timo da moliti u nama, ida molimo podupirući seuzajamno kako bismo bi-li uzdignutih ruku, kakobi pobijedilo Božanskomilosrđe“, rekao je u pro-povijedi papa Franjo. Asvetima je proglasio šestmuš karaca i jednu ženu,

Od Pape na „periferiji“do sedmero novih svetaca

Papa Franjo predvodio je sv. misu na stadionu „Miheil Meski“ u Tbilisiju

koji su živjeli i djelovali u Italiji, Francu-skoj, Špa njolskoj, Argentini i Meksikuod sredine 18. do sredine 20. stoljeća.Riječ je o dvojici mučenika, trojici osni-vača redovničkih zajednica, jednomejednostavnom svećeniku i redovnici.

Svetoga argentinskog svećenikaJosea Gabriela od Krunice Brochera,koji je živio od 1840. do 1914. i kojise brinuo za siromašne i bolesne, pa-pa Franjo 2015. godine istaknuo jekao uzor baš za „Godinu milosrđa“.

Dva svetima proglašena mučenikasu Meksi kanac, laik Jose Sanchez delRio (1913.—1928.) i francuski redov-nik Salomon Leclercq (1745.—1792.).Sanchez je ubijen 1928. godine u do-bi od svega 14 godina u tijeku krva vo -ga progona krš ćana u doba predsjed-nika Plutarca Eliasa Callesa, u takoz-vanom „Us tanku Cri ste ro sa“, to jest otporu kršćana prema sekularističkojpolitici tadašnjih meksičkih vlasti upe-renoj protiv Katoličke Crkve.

Francuz Leclercq iz Reda kršćan -ske školske braće pao je kao žrtvaFrancuske revolucije u takozvanom„Rujanskom pokolju“ 1792. Među

Nastavak na str. 24

04-05Iz Crkve.qxp_04-05 Iz Crkve 08.11.16 09:46 Seite 1

„Vjera u medijima —mediji u vjeri“

Temi „Vjera u medijima — mediji uvjeri“ bio je posvećen međunarodniteološki simpozij Katoličkoga bogos-lovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu.Posebno je istaknuto da masovni me-diji stvaraju virtualni prostor, sličnotrgovima i ulicama, napučenih ljudi-ma. Nije dovoljno vidjeti masovnemedije pod vidom sredstva i jamcapastoralne učinkovitosti. Prof. dr. An-đelko Domazet je između ostalogaistaknuo da bi Crkvi bilo nemogućeostvariti vlastito misijsko poslanje bezuporabe suvremenih sredstava druš -tvene komunikacije.

IZ CRKVE U DOMOVINIIZ CRKVE U DOMOVINI

Obljetnice i znanstveni skupovi


Usjedištu Hrvatske biskupskekonferencije održan sastanakMješovitog povjerenstva Hrvat -

ske biskupske konferencije i SrpskePravoslavne Crkve koje ima zadaćuzajednički razmotriti ulogu blaženogAlojzija Stepinca prije, za vrijeme inakon Drugoga svjetskog rata. Sas -tankom o temi „Nadbiskup AlojzijeStepinac i Srpska Pravoslavna Crkvaod 1934. do 1941. godine“ uime Sve-te Stolice predsjedao je predsjednikPapinskog odbora za povijesne zna-nosti o. Bernard Ardura.

Prof. dr. Anđelko Domazet je istaknuo da bi Crkvi bilo nemoguće ostvariti vlastito misijsko poslanje bez uporabe suvremenih sredstava društvene komunikacije.

neuropske unije Franjo Topić kao ipredsjednik Paneuropske unije Bosnei Hercegovine Vanja Gavran.

635,8 milijuna ljudi svedeni na ropstvo

„Jubileji sv. Vlaha — poticaj suvre-menim znanstvenim promišljanjima“držan je u Godini sv. Vlaha u Dubrov-

niku na kojem je sudjelovalo 16 znan -s tvenika. Dubrovački biskup Mate Uzi-nić istaknuo je da se tim skupom uspiouči niti dijalog, ili interdisciplinarni skup,između Teološkog fakulteta i Filozof -skog fakulteta, zatim i Pravnog fakulte-ta, te da su pritom svi bili međusobnoobogaćeni te iskusili da se toga ne tre-ba uop će bojati. Iznio je podatke o635,8 milijuna ljudi u svijetu koji su da-nas svedeni na ropstvo, više od 20 mi-lijuna osoba koje su danas na prisilnomradu od kojih su 5,5 milijuna djeca.Istaknuo je kako papa Franjo upozora-va na ravnodušnost, čak poganstvo rav-nodušnosti te često govori i o suvreme-nom ropstvu i njegovim oblicima.

Dani crkvene glazbe u organizacijiInstituta za crkvenu glazbu Albe Vida-ković održani su na Katoličkom bogos-lovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebuo temi „Liturgijska glazba božićnogvremena“.

U hrvatskom nacionalnom svetištusv. Nikole Tavelića u Šibeniku pred-stavljen je prvi broj novoga časopisa„Svetac — Glasnik svetišta Sv. NikoleTavelića u Šibeniku“.

Ugovor o osnivanju i radu Zavodaza znanstveni i umjetnički rad HAZUu Đakovu potpisali su predsjednik HA-ZU akademik Zvonko Kusić, đakovač-ko-osječki nadbiskup Đuro Hranić,osječ ko-baranjski župan Vladimir Šiš -ljagić, brodsko-posavski župan Dani-jel Marušić, gradonačelnik ĐakovaZoran Vinković i gradonačelnik Sla-vonskog Broda Mirko Duspara. Sjedi-šte Zavoda bit će u zgradi Središnjenadbiskupijske i fakultetske knjižniceu Đakovu, a cilj djelovanja bit će pro-micanje znanstvene djelatnosti i umjet-ničkog stvaralaštva u Đakovačko-osječ koj nadbiskupiji te županijama igradovima osnivačima.

Europski put Bosne i Hercegovine

Europski put Bosne i Hercegovine— bila je među inima tema konferenci-je Hrvatske paneuropske unije „Inte-gracija ili dezintegracija Europske Uni-je — paneuropski odgovor i perspekti-ve integracije u Jugoistočnoj Europičetvrt stoljeća“, koja se održala u Za-grebu. Na konferenciji su govorilipredstavnici paneuropskih organizaci-ja iz 14 zemalja, ali i hrvatski dužnos-nici i predstavnici europskih institucija,a među njima predsjednik Vlade Repu-blike Hrvatske Andrej Plenković, mini-star vanjskih i europskih poslova Da-vor Ivo Stier, euro-zastupnice Dubrav-ka Šuica i Marijana Petir, predsjednikMeđunarodne Paneurop ske unijeAlain Terrenoire, pred sjednik Hrvat skepaneuropske unije i ministar znanostii obrazovanja Pavo Barišić, počasnipredsjednik Paneuropske unije BiH ičlan Predsjedništva Međunarodne pa-

Komemoracija povodom 25. ob -ljet nice jednog od najstrašnijih zloči-na nad civilnim stanovništvom koje jepočinio srpski agresor za trajanja Do-movinskog rata održana je u Baćinu,na području općine Hrvatska Dubica.To je spomen na nevine žrtve kad jepostrojba okupatorske vojske, izravnopodređena Milanu Martiću, izvela uBaćinu iz autobusa najmanje 56 civi -la iz Cerovljana i Hrvatske Dubice teih poubijala automatskim oružjem, amrtva tijela ostavljena su nepoko panauz rijeku Unu. Tek nekoliko dana pos-lije počinitelji su bagerima u jame naobali pokopali posmrtne ostatke ubije-nih ljudi. Ubijenih je bilo i više, čak137, no njihova je tijela vjerojatno od-nijela Una ili su premještena.

Međunarodni bioetički simpozij, uorganizaciji Bioetičkog društva u Bosnii Hercegovini održan je u Sarajevu, aokupio je 20-ak doktora znanosti, stru-čnjaka bioetike. Tema je bila: „Integra-tivna bioetika — društveni i ekološkiproblemi zdravlja“.

Članovi Hrvatskog katoličkog liječ-ničkog društva proslavili su 25. obljet-nicu svoga osnutka u Zagrebu, te svo-ga zaštitnika sv. Luku diljem Hrvatske.

Na Đakovačkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu održan je znan -stveni simpozij povodom 300. obljet-nice vinarstva i vinogradarstva u Đa-kovačko-osječkoj nadbiskupiji.

„Vrata Svetoga: Interdisciplinarnočitanje opusa Željka Mardešića“ — bilaje tema povodom 10 godina od smrtiŽeljka Mardešića. A.O.

04-05Iz Crkve.qxp_04-05 Iz Crkve 08.11.16 09:46 Seite 2

PASTORALNI SKUP


Sakramenti i pastoral obiteljiVIERZEHNHEILIGEN

Sakramenti i pastoral obitelji“ —tema je godišnjega pastoralnogskupa hrvatskih svećenika, đako-

na, pastoralnih suradnica i suradnikaiz zapadne Europe, koji se održao odponedjeljka 10. do četvrtka 13. listo-pada u Kući za daljnjeg usavršavanjaNadbiskupije Bamberg u Vierzenhei-ligenu kod Bamberga, u organizacijiHrvatskoga dušobrižničkog ureda iz

ponovno se nalazi na rubu a od tribolne točke na koje je udarila, jednaje i obitelj. Crkva je danas na pose-ban način pozvana da zauzetošćusvojih najboljih sinova i kćeri pokušaobitelji dati dodatnu moralnu potporui snagu kako bi u ovo vrijeme kušnjeu kojem su temeljne ljudske vrijednostipostav ljene u pitanje, preživjela i do-bila novi zamah. Koliko je to bolno iosjetljivo, vidimo i tijekom Biskupskesinode o obitelji, Postsinodalnog do-kumenta i svih rasprava koje se i u kri-lu Crkve vode. Vjerujem da će vama,koji hrvatsku katoličku iseljenu obiteljslijedite i kojoj ste joj na pomoći, pre-davanja uvaženih profesora prof. dr.Ante Mateljana i prof. dr. AlojzijaČondića s KBF-a u Splitu pomoći da sjoš više oduševljenja prionemo uz tajvažni zadatak Crkve.“ Sudionike jepozdravio i ravnatelj dušobrižništvaza katolike drugih materinskih jezikaNjemačke biskupske konferencije Ste-fan Schohe. Istaknuo je kako je premapodacima od 30. lipnja 2016. u nje-mačkim (nad)biskupijama 287.000ljudi s hrvatskom putovnicom, kojih sebroj u posljednje vrijeme povećava. UNjemačkoj je oko 3,4 milijuna katoli-ka drugih materinskih jezika. Ujednoje podsjetio kako je nedavno na je-senskom zasjedanju Njemačke bis -

nim djelatnicima na zauzetosti u služ-bi u zajednicama katolika hrvatskogajezičnog područja u Njemačkoj. Naskupu su bili i delegati za Švedsku iSkandinavske zemlje mons. StjepanBiletić i za Francusku, Veliku Britanijui zemlje Beneluxa vlč. Stjepan Čuk-man. Predstavili su se i novi pastoralnidjelatnici: vlč. Damir Kovačić (HKMHagen i HKM Ennepetal/Lüden-scheid), o. Stjepan Matijević (HKMNürnberg), o. dr. Rudi Paloš (HKMBamberg), vlč. Veselko Župarić (HKMFreiburg), fra Slavko Antunović (HKMLudwigshafen), o. Sebastijan Marko-vić (HKM Saarbrücken) i s. DominikaGjergjaj (Albanska katolička misija uAarau u Švicarskoj).

Zašto slaviti sakramente?

U rad skupa je uveo dr. Adolf Po-legubić podsjetivši, kako će predava -nja sa skupa naći mjesto u 18. zbor-niku radova s tih pastoralnih skupova,koji predstavljaju veliku vrijednost, aizlaze u izdanju Ureda u Frankfurtu.„Skup zasigurno neće dati odgovorena sva pitanja, ali će potaknuti napromišljanje i domišljanje aktualne te-me sakramenata i pastorala obitelji. Ineka je svima plodonosno vrijemeprovedeno na skupu uz obilje izmjene

com. S druge strane, sve civilizacijekoje su nestale i propale, a bilo ih jekoliko se zna u povijesti čovječanstvačetrnaest, uvijek su se negdje okrznulei ogriješile i o obitelj. Na žalost i ovanaša zapadna civilizacije dobrano nesamo da postavlja u pitanje vrednoteobitelji već i samu obitelj. Zapadna ci-vilizacija, koju je kršćanstvo već jed-nom spašavalo, spasilo i oplemenilo,

kupske konferencije u Fuldi izabrannovi predsjednik Komisije za migraci-ju Njemačke biskupske konferencije,zadužene i za dušobrižništvo zajedni-ca drugih materinskih jezika u Njema-čkoj, nadbiskup Hamburške nadbisku-pije mons. dr. Stefan Heße, a produ-žen je i mandat ravnatelju StefanuSchoheu. Na kraju je Stefan Schohezahvalio od srca hrvatskim pastoral-

Za vrijeme okruglog stola: (slijeva nadesno) dr. Alojzije Čondić, mons. Pero Sudar, dr. Ante Mateljan i delegat vlč. Ivica Komadina

Prigodnu riječ uputio je i ravantelj StefanSchohe

Frankfurta na Majni. Na skupu se oku-pilo više od osamdeset sudonica i su-dionika iz Njemačke, Švicarske,Švedske i Francuske. Skup je započeou utorak 11. listopada zazivom DuhaSvetoga. Sve je uime organizatorapozdravio delegat za hrvatsku pastvuu Njemačkoj vlč. Ivica Komadina.Ujedno je prenio pozdrave ravnateljaza dušobrižništvo Hrvata u inozem -stvu vlč. dr. Tomislava Markića, kojise nalazio na pastoralnom skupuhrvatskih pastoralnih djelatnika u Ka-nadi. Vlč. Komadina je istaknuo kakoje skup ostvaren na poticaj prošlogo-dišnje Bis kupske sinode o obitelji, tekako je tema sakramenata uvijek aktu -alna u pastoranom djelovanju. Potomje prigodnu riječ uputio predsjednikVijeća HBK i BK BiH za hrvatsku in-ozemnu pastvu, pomoćni sarajevskibiskup mons. dr. Pero Sudar. „Zahva -ljujem na ovogodišnjem izboru teme.Obitelj je središnja tema i tematika idruštva i zajednice, napose zapadno-ga svijeta, a Crkvi je obitelj zadanakao svetost. Bog, kako mi u njega vje-rujemo, utjelovio se i svojim utjelov -ljenjem učinio obitelj svetom zajedni-

06-07i.qxp_06-07i 08.11.16 09:49 Seite 1


iskustava i poticaja za još djelotvorni-je pastoralno djelovanje na dobro na-ših sunarodnjaka — Hrvata katolika uNjemačkoj!“

Predavanje pod naslovom „Zaštoslaviti sakramente?“ održao je dr. An-te Mateljan. Polazeći od općenitogpitanja smisla religioznih obreda, teposebnog problema poznavanja „je-zika vjere“, odnosno teološkog pa iopćenito religijskog govora, u preda-vanju je razvio tema komunikacije,odnosno ljudskog susreta kroz riječ,simbol i obred. U središtu je pitanje

kramenti Crkve onoliko su zahtjevnikoliko je zahtjevan ljudski život. Niviše ni manje. A života se nećemoodreći niti mu umanjiti vrijednost sa-mo stoga što nam je ponekad teškoponijeti njegov teret, ili što ga pone-kad u svemu ne razumijemo“, istak -nuo je dr. Mate ljan.

U popodnevnim satima toga da-na dva je predavanja održao dr.Alojzije Čondić. U predavanju o bra-ku i obitelji između crkvenoga naukai suvremenosti, predavač je istaknuokako je u svako doba i u svakoj kultu-

U predavanju o pastoralu i nekimneredovitim stanjima braka i obitelji,dr. Čondić je uočavajući poteškoćeobiteljskoga pastorala u takozvanim„neredovitim“ situacijama prije svegaraspravljao o pozicioniranju obitelj -skoga pastorala s obzirom na impos -taciju cjelovitoga pastorala. Nakonspoznaje da tradicionalna postavkapastorala zanemaruje cjelovitu pasto-ralnu skrb oko osoba koje se nalazi uneredovitim situacijama, uputio je napotrebu pastoralne metanoje. U tomuje kontekstu usporedio odnos prema

mogućnosti susreta s Kristom, krozrazličite vidove njegove prisutnosti: uriječi, u zajednici, u djelotvornoj lju-bavi i u otajstvima Crkve. Istaknuvšispasonosni i osloboditeljski značajsusreta s Isusom Kristom, na pitanjekoristi sakramenata, predavač je od-govorio soteriološki i ekleziološki, tojest ucjep ljenje u Isusa Krista i pristupOcu (a to je ono što kršćanska teolo-gija naziva spasenjem), kao i upri-sutnjenje kraljevstva Božjega u svijet,čemu je znak autentična kršćanskaradost. „Sakramentalno bogoštovljeje funkcionalno djelovanje Crkve kaoinstitucije spasenja. Ali to ne znači dasu sakramenti magijski čini, koji namdaju u ruke ključ da po miloj voljiotvo rimo vrata raja! Oni su poputkoncentričnih krugova koji se šire izsredišta i zahvaćaju čitavi život. Usredištu sakramentalnog događanjaje Crkva, a u njenom središtu euharis -tija, kojoj su svi ostali sakramentiusmje reni. A svi sakramenti su, zap -ravo, događaji u kojima vjernik do -življava kako je njegov život okruženi nošen milošću. Ako li na kraju pos -tavimo pitanje: Je li kršćanski životprezahtjevan i sakramentalna praksaprenategnuta? — odgovor glasi: sa-

ri tema braka i obitelji aktualna, jertvore život. „Poimanje braka i obiteljičesto je zavisilo o društveno-kulturno-mu okružju, međutim, temeljno je teo-loško-pastoralno pitanje kako se uodređenoj kulturi shvaća i oživotvo -ruje Božji naum o braku i obitelji.“Na tragu tih razmišljanja autor je upredavanju govorio o odnosu crkve-noga nauka i suvremenosti počevšiod uporišta u Svetomu pismu. Potomje obradio pitanje braka kroz iskustvoprve kršćanske zajednice u kontekstupoganskoga doba, nauka otaca,crkvenih spisa i tijekom srednjega vi-jeka sve do Tridentskoga sabora. Na-kon toga prikazao je daljnji razvitakcrkvenoga nauka o braku i obitelji udoba modernizma i postmodernizmado Drugoga vatikanskog sabora.„Društvene su se okolnosti nakon Sa-bora ubrzano mijenjale te je sekulari-zam i relativizam snažno utje cao naosporavanje i napade na brak i obi -telj. Crkva je budno promatrala druš -tvena zbivanja i davala jasne teološ-ke-pastoralne smjernice od 'Gaudiumet spes' pa do danas, do pobudnice'Amoris laetitia', u kojoj papa Franjootvoreno govori o bitnim temama koje se tiču braka i obitelji.”

takozvanim „neredovitim“ situacija-ma između pobudnice „Familiarisconsortio“ i pobudnice „Amoris laeti-tia“. U drugomu dijelu obradio je ne-ke oblike neredovitih situacija međukojima ističe status katolika u građan -skoj ženidbi, brak na pokus, istospol-ne zajednice, slobodne veze, činjeni-čne i izvanbračne zajednice, situacijurastavljenih i ponovno civilno vjen -čanih. Autor je posvjestio i neke spe-cifične pastoralne poteškoće te je nakraju reflektirao poslanje pastira u no-vonastalim pastoralnim okolnostima iulogu župne zajednice.

Pastoralna priprema za brak

Drugoga dana skupa, u srijedu12. listopada, predavanje o pastoral-noj pripremi na brak održao je dr.Čondić. Predavač je istaknuo kako seu društveno-kulturnim promjenamaCrk va u poslijesaborsko doba suočavas izazovima koje do tada u takvomuobliku nije susretala. „Indikator prije-pornoga stanja vidi se u odnosu druš -tva prema svojim izvorima koji prois -tječu iz ustanove braka i obitelji.“Osim na društvene konotacije, autor ➧

Na skupu se okupilo više od osamdeset sudionika i sudionica

06-07i.qxp_06-07i 08.11.16 09:49 Seite 2

PASTORALNI SKUP


se u predavanju usmjerio i na crkvenekategorije, pa je uočavajući pastoral-ne manjkavosti s obzirom na pripravuza sakrament ženidbe, nastojao krozprizmu kriteriologije upo zoriti na pa-storalnu su/odgovornost glede obi -teljskoga pastorala. U toj perspektivi,služeći se metodologijom evanđeoskeprosudbe, razmišljao je o važnosti za-ručništva i hodu priprave za brak i obi -telj. Prvotno je prikazao utjecaj sekula-rizacije na brak i obitelj te pastoralnemanjkavosti koje pridonose sekulariza-ciji braka. Svjestan važnosti odgojabračne ljubavi u fragmentiranomu svi-

ostvarila na osoban način u Utjelovljenju i nastavlja se među ljudi-ma, posebno u otajstvu Crkve; sudioniš -tvo u spomen-činu u kojemu se na sak -ramentalan način uprisutnjuje živi uskrs-li Krist; suobličenje Kristu kroz međusob-no darivanje kao čin najveće ljubavi.Na kraju je autor istaknuo kako protiv -š tine razne vrste ne bi trebale biti zap -re ka za sudjelovanje na nedjeljnoj mi-si, jer je sudjelovanje u euharistijskomslavlju pitanje autentičnosti kršća nskevje re i ljubavi. „Zašto idem na misu?Za to jer želim živjeti! Na misu idemjer se od mise živi! Jer se od Boga ži-

ženidbe (dobro supružnika, dobro dje-ce i dobro vjere te otvorenost potom -stvu). Na kraju, u zaključku poanta jena tome da je slavljenje sakramenta že-nidbe zapravo početna točka supružni-čkog života: s Bogom u kršćanski život.„Sklapanje kršćanske ženidbe ozna -čava također i polazak na novu etapuživotnoga puta, koja je obilježena in-timnim zajedništvom života i ljubavi, uzajedništvu s Bogom. Onu ženidbenuprivolu što je zaručnici očituju svjesno,slobodno i na zakoniti način pred svje-docima i službenikom Crkve, Bog prih-vaća i milosno blagoslivlja. To što je na

vi! Ići na nedjeljnu misu, nije to pita njeispunje nja neke nerazumljive Božje ililjudske zapovijedi. To čak nije niti sa-mo pita nje pripadnosti zajednici Crk -ve. To je daleko više: Ići na misu — toje pitanje vjere i ljubavi!“, istaknuo je.

Zašto se vjenčati u crkvi?

Trećega, ujedno i posljednjeg danaskupa, u četvrtak 13. listopada, preda-vanje pod nazivom „Zašto se vjenčati uCrkvi?“ održao je dr. Mateljan. Izla-ganje o smislu i značaju kršćanske že-nidbe podijeljeno je, osim uvoda i zak -ljučka, na četiri dijela. U uvodu se upu-ćuje na suvremenu situaciju sa slavljen-jem sakramenta ženidbe, a u prvom di-jelu na ključne elemente krš ćanske an-tropologije, koja ljudsku osobu proma-tra pod vidom stvorenosti, grešnosti ipozvanosti na ostvarenje u ljubavi. Udrugom dijelu govori se o otajstvu Crk -ve kao ljudskog zajedniš tva s Bogom,koje se ostvaruje na sak ra men talan na-čin. U središnjem, trećem dijelu upućujese na vlastitosti kršćanske, sakramental-ne ženidbe, koje ona poprima od po-vezanosti s Kris tom, iz čega proistječuučinci sakramenta. Na teme lju odnosas Bogom u vjeri, koji nadograđuje na-ravnu ženidbu, u četvrtom dijelu su pro-tumačena dobra i zahtjevi sakramenta

takav način započeto, na isti način mo-že i trajati.“

Postoje usponi i padovi,odlasci i dolasci

Tijekom skupa razvila se plodnadiskusija, poglavito tijekom okruglogstola zadnjega dana. Na kraju su pri-godnu riječ uputili mons. Sudar i de-legat za hrvatsku pastvu u Njemačkojvlč. Ivica Komadina, koji su zahvalilisudionicima na svemu što čine zahrvatske vjernike u hrvatskih katolič-kim misijama i zajednicama u zapad-noj Europi, te su ih pozvali i na budu-će susrete. Mons. Sudar je u toj prigo-di istaknuo kako se svećenička i pas -toralna služba može vršiti samosrcem i ljubavlju. „Mi smo hrvatskaino zem na pastva, a pastva dolazi odriječi čuvati. Naša je temeljna zada-ća očuvati vjeru, ali i narodnu pripad-nost našeg hrvatskog naroda u ino -zemstvu dokle god je to moguće. Mo-žda će i hrvat ska inozemna pastvasačuvati ono jedinstvo koje je hrvat -skom narodu jako potrebno. Naše jebogatstvo kad se međusobno prihva-ćamo, volimo i surađujemo. Moždaće hrvatska inozemna pastva sačuvatisjeme naše buduće nazočnosti i uBosni I Hercegovini. Povijest uči da

jetu, u drugomu dijelu predavanja dr.Čondić je aktualizirao smisao, način isadržaj u pastoralnoj pripravi za braki obitelj. Na kraju se dotaknuo pasto-ralne smjernice s obzirom na pripravubraka i obitelji što ih je u pobudnici„Amoris laetitia“ zacrtao papa Franjo,koji osim pripreme ističe važnost pas -toralnoga praćenja brakova u prvimgodinama bračnoga hoda.

Zašto ići na misu?

U popodnevnim satima predava njepod nazivom „Zašto ići na misu?“ odr -žao je dr. Mateljan. Predavanje je obli -kovano u izravnoj formi, većim dijelomu razgovornom obliku a složen je od tridijela. U uvodu je istaknuto pitanje pre-obrazbe nedjelje od „dana Gospod -njeg“ u „slobodni dan“ u post krš ćan -skoj kulturi. Slijedila su tri pitanja od ko-jih svako tvori zasebni dio. Prvo glasiZašto ideš na misu? te su predočene trivarijante postavljanja takvog pitanja:ruganje, čuđenje i upitanost. Drugo gla-si: Zašto idem na misu? te se iznose trimoguća raz loga: navika, potraga zasvetim i traženje duhovnog oslonca upoteškoćama života. Treće glasi: Zaštoići na misu? i odgovor sadrži razlogekoje tumači kršćanska teologija, a onisu: Božja prisutnost koja se u povijesti

Tijekom duhov no-kulturne večeri

nastupio je zbor „Ad hoc“

sastav ljen od pastoralnih

djelatnika

08-09i.qxp_08-09 08.11.16 10:11 Seite 1


Misna slavlja predvodio je mons.Sudar u zajedništvu s okupljenim sve-ćenicima. Propovijedali su mons. Su-dar, dr. Mateljan i dr. Čondić. Bilo jei pokorničko bogoslužje. Tijekom mis-nih slavlja pjevanje su na orguljamapratile su Magdalena Ferenčina iGordana Tunjić.

U utorak 11. listopada u večernimsatima održan je duhovno-kulturni pro-gram. Zbor sastavljen od sudionica isudionika skupa „Ad hoc“ pod vod -stvom i pratnjom uz gitaru dr. fra Šimu-na Šite Ćorića izveo je nekoliko duhov-nih skladbi. Predstavljen je i 17. po re-du zbornik „Vjera, psihologija i zdrav -lje“, s prošlogodišnjeg skupa odr žanog

u Kaštel Štafiliću u R. Hrvatskoj, u ko-jem su po tri predavanja dr. Mire Ja-kovljevića, dr. Mije Nikića i dr. Tomis-lava Ivančića. O zborniku je govo riodr. Ćorić. Dr. Adolf Polegubić je pred-stavio knjigu Valentina Ćorića „Pometu glavu — Kroz ključncu se bo lje, negokroz otvorena vrata, vidi“ (Iz haaškogazatvora), objavljenu 2016. u izdanju„Hrvatskog slova“ te zbirku otpjevnihpsalama fra Stipice Grgata pod nazi-vom „Pjevajte Bogu našemu“, koja jeobjavljena u nakladi „Službe Božje“.Nekoliko je riječi rečeno i o knjigamadr. o. Vjekoslava Lasića „Zbi vanja ote-ta zaboravu“ i Davora Zovka „Viteštvodanas“. Tekst i snimke: Adolf Polegubić

imaju usponi i padovi, odlasci i do -lasci. Moramo uči niti što je do nas dase prenese baklja vjere, osjećaj na-rodne pripadnosti i ljubav prema do-movini — a to se odnosi i na Hrvat skui Bosnu i Hercegovinu. I ono što bi bi-lo najvažnije jest da u vašem pasto-ralnom radu nitko ne nađe razlogada osjeti da je zapostavljen u misijizato što je iz ovog ili onog kraja. Akotako budemo radili, vjerujem dahrvatska ino zemna pastva ima buduć -nost i da je u njoj dio budućnosti na-šeg hrvat skog naroda u domovini“,kazao je mons. Sudar, koji je okup -ljenima uime hrvatskih biskupa zahva-lio na svemu što čine u misijama.

Središnjidogađaj

dana bilo jemisnoslav lje

Pedeset godina zajedničkog živo-ta u ljubavi, poštovanju i vjernostiproslavili su 3. rujna u crkvi sv.

Josipa u Offenbachu na Majni Pavkai Stipo Budimir. Svečanu sv. misu zaslavljenike u nazočnosti obitelji, rod-bine i prijatelja predvodio je fra To-mislav Dukić, voditelj Hrvatske katoli-čke misije Offenbach na Majni. Pjeva -njem i sviranjem svečanost je uzveli -čao pastoralni referent misije ZvonkoOrlović sa skupinom pjevača. Jubilar-ci su svoju ljubav i vjernost obećali u

Zlatni jubilej braka Pavke i Stipe Budimira

Nijemcima 28. kolovoza 1966. predKristovim oltarom, održali 50 godina,po tvrdili i obnovili svojim bračnim obe - ćanjima i svećenikovim blago slovompotkrijepili. U propovijedi fra Tomislavje istaknuo ljubav, koja je bila temeljbraka slavljenika. Vjernost je bilavanjski znak te ljubavi i poštovanja.Ustrajnost, dugotrajnost i ljepotu bra-ku davao je iskreni razgovor o svimstvarima, a posebno dijalog u teško -ćama koje ne zaobilaze nikoga. Sve-čana večera u čast zlatnom jubileju i

braku Sipe i Pavke, bila je u društvuobitelji, rodbine i prijatelja u restoranuhrvatskog ugostitelja Mirona Mioča uObertshausenu. Obitelj i prijatelji uznak zahvalnosti i ljubavi, koju su imStipo i Pavka pružili u pedeset godinabračnog života, priredili su im riječjui pjesmom ugodnu i nezaboravnu ve-čer. Župnik fra Tomislav zahvalio jeslavljenicima i čestitao uime cijele za-jednice na svjedočanstvu pravoga krš-ćanskog braka u ljubavi i vjernosti.

fra T. D.

08-09i.qxp_08-09 08.11.16 10:11 Seite 2


susret studeNata

BERLIN Peti susret hrvatskih studenataiz Njemačke

Peti susret hrvatskih studenata izNjemačke održan je od petka28. do nedjelje 30. listopada u

Berlinu, u organizaciji Hrvatskoga du-šobrižničkog ureda iz Frankfurta naMajni i Hrvatske katoličke misije

te Stolice. Mons. Eterović je podsjetiokako je već trideset šest godina uslužbi Svete Stolice. „Radio sam i u sre-dišnjim ure dima Svete Stolice, osobitou vrijeme prekretnice kad je pao Ber-linski zid, komunizam i kad se situacija

va i apostolski nuncij. „Osobitost SveteStolice je u tome što je priznata kaosubjekt međunarodnog prava. To zna-či da ima diplomatske odnose s drugimdržavama. Postoji i grad država Vati-kan, koja je najmanja država u svijetu.

Susret je održan u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta naMajni i Hrvatske katoličke misije Berlin.

(HKM) Berlin. Na susretu, koji je po-čeo u subotu 29. listopada u prosto -rijama misije, okupilo se stotinjak stu-denata. Sve je na početku pozdraviovoditelj HKM Berlin i župnik nje -mačke župe sv. Sebastijana fra FranoČugura. Potom je pozdravnu riječuputio delegat za hrvatsku pastvu uNjemačkoj vlč. Ivica Komadina, po-sebno zahvalivši pastoralnim djelatni-cima HKM Berlin (voditelju misije fraFrani Čugura, dušobrižnicima — fraRadoslavu Toliću i fra Edvardu Sokolui đakonu Nikoli Kaya) i studentimaHKM Berlin, koji su se svesrdno zau-zeli oko organizacije susreta.

Prioriteti diplomacije Svete Stolice

Program je vodio Dominik Ćepulić,koji je kratko predstavio apostol skognuncija u SR Njemačkoj nadbiskupamons. dr. Nikolu Eterovića, koji jeodržao prigodno predavanje o SvetojStolici i o prioritetima diplomacije Sve-

posve radikalno promijenila u zemlja-ma Središnje i Istočne Europe. Diplo-macija Svete Stolice je jedna od najsta-rijih diplomacija svijeta. Otkako postojiKatolička Crkva na neki način postojei diplomatski odnosi Katoličke Crkve sdrugim državama.“ Potom je pojasniopojmove: Sveta Stolica, Vatikan drža-

Ima manje od tisuću stanovnika i imasva obilježja jedne države. Apostolskinuncij je veleposlanik Svete Stolice uraznim državama svijeta. Danas SvetaStolica ima diplomatske odnose sa stoosamdeset dvije države. Apostolskihnuncija u svijetu ima 108. U europskimdržavama apostolski nuncij je i doajen

Nakon misnog slavlja načinjena je fotografija za uspomenu

Na susretu se okupilo oko sto studenata i studentica

10-11i .qxp_12-15GI 08.11.16 10:28 Seite 1


Nastavak na str. 14

Dobrodošlicu studentima uputio je delegat vlč. Ivica Komadina

diplomatskog zbora. Svaki apostolskinuncij ima dvostruku misiju koja je ti -pična Katoličkoj Crkvi. To je prvo pa-storalna misija koja nastoji ojačati od-nose između središta Katoličke Crkveu Vatkanu, a predstavlja ga i rimski bi-skup - papa i mjesne Crkve. U mom slu-čaju između Svetog Oca i Katoličke

između ostalog mons. Eterović. Nakonpredava nja mons. Eterovića slijedio jemđusobno upoznavanje studenata uobliku kviza.

Od ateista do gorljivog vjernika

Predavanje o životu i ljubavi odr -žao je prof. dr. Davor Pavuna, koji jepredstavljen kao jedan od uglednijihfizičara današnjice. Eksperimentalnufiziku diplomirao je u Zagrebu, a dok-torat znanosti postigao je u Cambrid-geu. Sudjeluje u brojnim svjetskim pro-jektima, a radi kao znanstvenik na švi-carskom Institutu za tehnologiju u Lau-sannei i savjetnik je američkog pred -sjednika Baracka Obame za energe-tiku. U predavanju je dr. Pavuna pos -vjedočio kako je do 29-e godine biodaleko od Boga i Crkve, oslanjajućise potpunosti na ovozemaljske i pro-lazne vrijednosti.

Predavanje o životu i ljubavi održao je prof. dr. Davor PavunaPozdravnu riječ na početku je uputiovoditelj HKM Berlin fra Frano Čugura

Crkve u Njemačkoj. Postoji i društvenai kulturna diplomacija pa i političke dimenzije, i to je odnos između SveteStolice i pojedine države u kojoj nuncijvrši svoju dužnost. Njemačka je savez-na država, pa osim odnosa na savez-nom nivou, imamo i odnose s pojedi-nim saveznim središtima“, istaknuo je

Pjevanje namisi animirala

je skupina studenata uz pratnju

na keyboarduAne Draga -

nović i pratnjina gitari

Dominika Ćepulića

10-11i .qxp_12-15GI 08.11.16 10:28 Seite 2


duhovna djela Milosrđa

Promišljanje o šestom duhovnomdjelu milosrđa s razlogom je nas-lovljeno na latinskom jeziku. Nai-

me, latinska se riječ moles prevodikao težina, breme. Očito je da našhrvatski prijevod ovog djela milosrđa— „nepravdu strpljivo podnositi“ —ipak reducira sadržaj i premješta na-glaske koje u sebi krije njegov latinskiizvornik. Bolje ga je stoga prevesti:„teškoće strpljivo podnositi“, jer se neradi (samo) o strpljivu podnošenju ne-pravdi, nego i svih teškoća. U ovomprilogu zaustavit ćemo se na strpljivupodnošenju teških, napornih osoba.Njih je puno u našem životu, i susre-

Strpljivost nas čuva da i sami ne budemo teške osobeza druge.

Piše: dr. Boris Vulić,KBF Đakovo

piju k obraćenju.“ (2Pt 3,9). Kojiputnam se Gospodin učini toliko strpljivprema ljudima da nas to strpljenje čakpočne mučiti. To je ovako izrekao pa-pa Benedikt XVI.: „Koliko ćemo puta isami poželjeti da se Bog pokaže jošjači. Da teško kazni, da porazi zlo istvori bolji svijet. Mi patimo zbog Bož -je strpljivosti. Međutim, svi smo po-trebni njegove strpljivosti. (…) Svijet jespašen po Raspetom, a ne po onimakoji su razapinjali. Svijet je otkup ljenpo Božjoj strpljivosti, a uništen poljudskoj nestrpljivosti.“

Što je strpljivost?

U sv. Pavla nalazimo najkraću inajtočniju definiciju strpljivosti: „Pod-nosite jedni druge u ljubavi.“ (Ef 4,2).Da, to je istinska strpljivost. Na neu-godno i brutalno ponašanje drugeosobe možemo odgovoriti ljutnjom.No, tad smo se dali zarobiti okolnos -tima i trenutkom, i ono što nam preo-staje jest bijes, gorčina i, na koncu,grižnja savjesti. Možemo odgovorititolerancijom, kontroliranom mržnjomi ljutnjom. Ali to još nije strpljivost.Ona nije puko podnošenje drugih,ona je podnošenje drugih zbog ljuba-vi, prije svega zbog Božje ljubaviprema nama. U toj je ljubavi Bogprestrpljiv s nama, on vjekovima šutii mirno iščekuje novi početak svakogčovjeka, dajući priliku svima. Strplji-vost stoga nije tek izraz odgojena iuljuđena čovjeka, nego „dijete“ našeduhovnosti i plod naše vjere, djelokršćanskog milosrđa.

Znamo reći: Strpljen — spašen. Bitistrpljiv je djelo milosrđa i prema sebisamima, na neki način plod našegaspasenja, jer nam daje i da sami sebečekamo, da sami sebe podnosimo uljubavi. Tako nas strpljivost čuva da isami ne budemo teške osobe za dru-ge. Prema tome, strpljivost nije sino -nim za puku pasivnost, nego izričajvelike moći koja nas, i druge s nama,čuva da ne postanemo pasivne žrt veprilika i okolnosti, osuđene na gor činui grizodušje. Doista je, kako zapisasv. Augustin, „krepost strpljivosti takoveliki dar Božji“. n

našem životnom putu svakodnevno iuporno pojavljuju neugodne osobekoje pridonose sivilu naših dana iznaju nas „izbaciti iz takta“.

Što nas uče teške osobe?

Je li mnoštvo napornih, teških oso-ba u našem životu puka slučajnost?Želim ovdje s vama podijeliti osjećajkoji me uvijek prati kad susretnem na-porne osobe. Negdje u sebi slutim dame takve osobe, koje se svako malo iuporno pojavljuju na mom životnomputu, na poseban način poučavaju lek-ciji koju na tako jasan način ne bih

Molestospatienter sustinere

mogao dobiti ni od jednog učitelja, ko-liko god mudar i svet bio. A to ne mo-že biti slučajno.

Rekao bih da su zamorni i mučnisusreti s napornim ljudima, koji su,jednako kao i mi, sinovi i kćeri nebes -kog Oca, posebna prilika, pa čak idar za naše stvarno otkrivanje ve -ličine Božjeg strpljenja, koje nam on,i sada i uvijek, obilno iskazuje. Jes teli se ikad zapitali kako nas same Bogvidi? Kao naporne osobe koje ga za-maraju i gnjave ili kao prijatne osobes kojima je ugodno biti? Ne znam, aliopet slutim da nas možda češće vidikao naporne, a ne kao ugodne oso-be. A ipak nas strpljivo ljubi takvekakvi jesmo. „A što ako je Bog, hotećiočitovati gnjev i obznaniti svoju moć,u silnoj strpljivosti podnosio posudegnjeva, dozrele za propast, da ob -znani bogatstvo slave svoje na posu-dama milosrđa, koje unaprijed pripra-vi za slavu…?“ (Rim 9,22—23).

Božje je strpljenje posebni izraznjegove ljubavi prema čovjeku i zatoje ono u Svetom pismu jedan od važ-nih božanskih stavova spram ljudi:„Ne kasni Gospodin ispuniti obeća -nje, kako ga neki sporim smatraju, ne-go je strpljiv prema vama jer neće datko propadne, nego hoće da svi pris -

Biti strpljiv je djelo milosrđa i prema sebi samima, na neki načinplod našega spasenja, jer nam daje i da sami sebe čekamo, dasami sebe podnosimo u ljubavi.

ćemo ih svakodnevno, pa možemo re-ći da se ovdje radi o najaktualnijemdjelu milosrđa.

Mnoštvo opterećujućih

Boja naših dana uvelike zna ovi-siti o tome kakvi su naši susreti s ljudi-ma. Ako su oni lijepi, mirni i opušta-jući, naši će dani biti veseli, razigra-ni, puni života. Ako su, pak, ti susretiteški i zamorni, naši dani postaju sivi,tužni, beživotni. Dakako da stvarnostnije crno-bijela. Ne možemo tek takodane podijeliti na lijepe i ružne, jerneprestano susrećemo različite ljude,oni se pred nama izmjenjuju sa svo-jim karak terima i svako se malo mi-jenja boja tragova koje svaki susretostavlja u našem životu. Lako je iza-brati dragu osobu koju ćemo češćepohoditi, s kojom ćemo se rado dru -žiti ili otići na izlet. Međutim, tom selogikom izbora ne možemo voditikad su posrijedi oni koji s nama rade,oni koje susrećemo u crkvi, na ulici, uautobusu ili u redu u trgovini. A međusvima njima zna biti više onih kojedoživljavamo kao teške i naporneosobe. Nažalost, takvih ima i međučlanovima naše obitelji, među našimprijateljima. Očito je, dakle, da se na

12-15GI.qxp_12-15GI 08.11.16 10:49 Seite 1

des Lebens an, der Geburt mit demSakrament der Taufe über das Er-wachsenwerden mit dem Sakramentder Firmung bis hin zur Gemeinschaftdurch das Sakrament der Eucharistie.Durch das Sakrament der Buße wer-den Orte der Versöhnung und desFriedens eröffnet. Das Sakrament derKrankensalbung schenkt Trost undHoffnung, wenn Krankheit den Körperbedroht. Im Sakrament der Ehe wirddas gegenseitige Dienen in der Fami-

Nachdem die Sanierungsarbei-ten am Diözesenhaus in Vier-zehnheiligen beendet sind,

haben wir in diesem Jahr wieder un-sere reguläre pastorale Jahrestagungfür kroatische Priester, Diakone, Pasto-ralmitarbeiterInnen aus Westeuropadort abgehalten, wie bereits fast zweiJahrzehnte lang zuvor. Auf der dies-jährigen Herbsttagung nahmen etwa80 Personen teil. Zum Thema „Sakra-mente und Familienpastoral“ spra -chen die Professoren von der Katho-lisch-Theologischen Fakultät der Uni-versität Split, Dr. Ante Mateljan undDr. Alojzije Čondić.

Im Katechismus der KatholischenKirche im Abschnitt Nr. 1116 lesenwir: „Als „Kräfte“, die vom stets leben-digen und lebensspendenden LeibeChristi ausgehen (1), und als Tatendes Heiligen Geistes, der im Leib Chri-sti, der Kirche, wirkt, sind die Sakra-mente die „Meisterwerke Gottes“ imneuen und ewigen Bund“. Im Ab-schnitt Nr. 1123 betont der Kate-chismus: „Die Sakramente sind hinge-ordnet auf die Heiligung der Men-schen, den Aufbau des Leibes Christiund schließlich auf die Gott geschul-dete Verehrung; als Zeichen habensie auch die Aufgabe der Unterwei-sung. Den Glauben setzen sie nichtnur voraus, sondern durch Wort undWirklichkeit nähren sie ihn auch, stär-ken ihn und zeigen ihn an; deshalbheißen sie Sakramente des Glaubens“(SC 59).

Der Inhalt eines jeden der sechsEinzelvorträge der eingangs erwähn-ten Referenten war für die Teilnehme-rInnen sehr aufschlussreich. Nachfol-gend nur einige Gedanken aus demVortrag „Warum die Sakramentefeiern?“ von Prof. Dr. Mateljan: Christ-liche Sakramente sind Glaubenshand-lungen und Begegnungen mit Christusund Christi Wirken. Sie sind kirchlicheRiten — in der Gemeinschaft und durchdie Gemeinschaft der Gläubigen; Sa-kramente sind Handlungen der Gna-de, da sich die Liebe Gottes zu denMenschen darin entfaltet sowie Hand-lungen des Lebens, da sie zum ewi-gen Leben hinführen. Durch Sakra-mente werden wir in den Glauben ein-geführt und geleitet. Sie sind sichtbareZeichen, dass jede Lebensgeschichtevon Gott begleitet wird: vom Beginn

BotschaFt des delegaten


BEITRÄGE IN DEUTSCHER SPRACHE NR.176

Familienpastoralaufmerksam: Keineswegs reiche esaus, lediglich das Ehevorbereitungs-protokoll auszufüllen und kurze Ehese-minare oder eine oberflächliche, indi-rekte Vorbereitung abzuhalten. Einedürftige, nicht ganzheitliche Vorberei-tung könne mitunter ein Grund für spä-tere Scheidungen sein. Ferner stellte erheraus, dass die Familienpastoral nichtextrahiert werden dürfe, sondern zu-mindest mit der Jugend- und Erwachse-nenpastoral zusammengeführt werdensollte. Notwendig sei die pastoraleKontinuität. Es sei an der Zeit eineadäquate, ganzheitliche Familienpas-toral zu entwickeln, die Familien helfensolle, den Glauben an Kinder und Ju-gendliche zu vermitteln, und welchedie Gemeinde aktiv in die Ehevorbe-reitung einbinde. Im Geiste der syno-dalen Pastoral auf der Gemeindeebe-ne sei es notwendig, neben dem Prie-ster, auch GemeindemitarbeiterInnen,Personen des geweihten Lebens, Ehe-leute, Fachleute spezieller Gebiete derPsychologie, Ärzte, Kommunikologen... zu aktivieren.

Von der diesjährigen pastoralenHerbsttagung haben die TeilnehmerIn-nen viele neue Impulse mitnehmen kön-nen. Zudem wurde klar, dass die Zeitund das Umfeld, in dem wir uns als diein der Pastoral Tätigen in Westeuropabefinden, äußerst herausfordernd sind.Wir sind uns einmal mehr dessen be-wusst geworden, dass auch die Gläu-bigen den vielfältigen Einflüssen derZeit ausgesetzt sind, und dass die tra-ditionelle Art der Pastoral den Bedürf-nissen der uns anvertrauten Menschennicht mehr genügt. Wir sind angehal-ten, die Zeichen der Zeit zu erkennenund den Reichtum des sakramentalenLebens der Kirche an die nachkommen-den Generationen weiterzugeben.„Die Sakramente sind von Christus ein-gesetzte und der Kirche anvertrautewirksame Zeichen der Gnade durchdie uns das göttliche Leben gespendetwird. Die sichtbaren Riten unter denendie Sakramente gefeiert werden be-zeichnen und bewirken die Gnadendie jedem Sakrament zu eigen sind inGläubigen, die sie mit der erforder-lichen inneren Haltung empfangenbringen sie Frucht.“ (Katechismus derKatholischen Kirche, Nr. 1131).

IhrPfr. Ivica Komadina, Delegat

lie verstärkt. Die (Priester)Weihe istschließlich das Heilszeichen an Diako-nen, Priestern und Bischöfen, die ihrLeben ganz in den Dienst Jesu und derKirche geben.

In dem Vortrag über die „PastoraleVorbereitung zur Ehe und Familie“ be-tonte Prof. Dr. Alojzije Čondić, dass inunserer Zeit die Zeichen der Säkulari-sierung in außerehelichen Beziehun-gen, Ehen auf Probe und der immerhöheren Scheidungsrate sichtbarseien. Die heutige Gesellschaft propa-giert Dekulturation des Glaubens: dieTrennung von Glaube und Leben so-wie Reduzierung des Glaubens aufden Privatbereich. Prof. Dr. Čondićmachte auf pastorale Unzulänglichkei-ten in der Vorbereitung auf die Ehe

„Es sei an der Zeit eine adä-quate, ganzheitliche Fami lien -pastoral zu entwickeln, die Fa-milien helfen solle, den Glau - ben an Kinder und Jugend -liche zu vermitteln, und welchedie Gemeinde aktiv in die Ehevorbereitung einbinde.“

12-15GI.qxp_12-15GI 08.11.16 10:49 Seite 2

susret studenata


Nastavak sa 11U svome traženju bio je u Indiji,

kod raznih gurua, među njima i SaiBabe i drugih. Bio je i u budizmu. Sveje prošao, od Kabale do Moonovaca,

legat vlč. Ivica Komadina. Pjevao jemisijski zbor, a na kraju i skupina stu-denata. Studenti su se nakon ručka,nakon što su im na susretu zahvalili fraFrano Čugura i delegat vlč. Ivica Ko-

madina, vraćali svojim odredištima. Upetak 28. listopada mogli su sudjelo-vati na predavanju dr. Pavune, koje jeodržao u crkvi sv. Sebastijana za vjer-nike misije o susretu sa živim Bogom.

U večernjim satima bila je

prigoda za druženje

i međusobnoupoznavanje

Na predavanju jebio i veleposlanikRH u Ber linu RankoVilović. U pratnji stu-denata bili su donMato Križić (HKMIngolstadt), fra Zvon-ko Tolić (HKM Stut -tgart-centar) i fraMar ko Domazet Lo-šo (HKM Frank furt).

Tekst i snimke:Adolf Polegubić

do Hare Krišne dok nije na posljetkuupoznao Isusa Krista. Otkako je upoz-nao Isusa Krista, neumorno održavatribine i predavanja govoreći na vrlodojmljiv način o svom životnom putu— od ateista do gorljivog vjernika,svjedočeći vjeru u Isusa Krista. To jeposvjedočio i na susretu studenata uBerlinu, što su studenti sa zanimanjempratili, te su postavljali pitanja i sudje-lovali u diskusiji. U popodnevnim sa -tima organizirano je razgledanje Ber-lina — od Brandenburških vrata doAlexanderplatza. U večernjim satimabila je prigoda za ispovijed, a misnoslav lje u crkvi sv. Sebastijana, u kojojje i slika bl. Alojzija Stepinca, predvo-dio je i propovijedao mons. Eterović.Pjevanje je predvodila skupina stude-nata uz pratnju na orguljama AneDraga nović i pratnji na gitari Domini-ka Ćepulića. Nakon zajedničke veče-re bilo je druženje. Stalni đakon Niko-la Kaya posvjedočio je o svom život-nom putu. Studenti su u nedjelju 30.lis topada zajedno s vjernicima misijesu dje lovali u misnom slavlju u crkvi sv.Sebastijana. Sv. misu je predvodio du-šobrižnik u HKM Frankfurt fra MarkoDomazet-Lošo, a propovijedao je de- Studenti podijeljeni u skupinama upoznali su se sa znamenitostima Berlina

Predavanje o Svetoj Stolici i prioritetima diplomacije SveteStolice održao je nuncij mons. Nikola Eterović

12-15GI.qxp_12-15GI 08.11.16 10:49 Seite 3


vić. Pozdravnim riječima uime cijelezajednice fra Petru se obratio pred -sjednik župnog pastoralnog vijećaHKZ Sindelfingen Stjepan Cvitković.Posebno je dojmljiv bio trenutak bla-goslova Petrove majke Marije nakončega je započelo euharistijsko slavlje.Prvo je čitanje čitao Marin Puljić nahrvatskom, a drugo čitanje na njemač -kom pročitala je Maja Gerstner. Evan -đelje je na njemačkom jeziku navije-stio fra Frano Milanović-Litre, a propo-vijedao je dr. fra Ante Akrap, koji jeistaknuo važnost osobne molitve i pre-poznavanja Božjeg poziva u vlastitomsrcu te izvršavanja poslanja na kojenas Bog poziva. Istaknuo je i blagdanGospe Velikoga Hrvatskoga zavjeta,zaštitnicu ove zajednice. Približio jelik Marije kao žene koja prihvaća svo-ju zadaću u životu te se propovjednikpita: Imamo li mi snage prihvatitisvoju zadaću, svoju ulogu i to živjeti?Imamo li snage taj biser koji se nalaziu nama, koji nam je Bog usadio dubo-ko iznijeti na vidjelo, da nešto po na-ma zasja, da bude prepoznatljivo?Potrebno je na kraju dozvoliti Boguda postane stanovnik našega života,da hram naše duše postane Božje sve-

naše zajednice

SINDELFINGEN slavlje mlade mise fra Petra Komljenovića

čast što je mogao biti dionik slavlja teje istaknuo važnost Hrvatske katoličkezajednice i njezinu bitnu i prepoznat -ljivo pozitivnu ulogu u Sindelfingenu.Fra Petru i cijeloj zajednici izrazio ječestitke i fra Ante Bilić, koji je bio vo-ditelj HKZ Sindelfingen u vrijeme Pet -rovog djetinjstva i mladosti. Sadašnjižupnik fra Ivica Erceg čestitao je tako-đer fra Petru te zahvalio svima koji supomogli oko cjelokupne organizacijeslavlja. Na kraju se sam fra Petar ob-ratio cijeloj zajednici te zahvalio naj-prije Bogu za dar poziva, svojoj obi -telji koja ga je podržavala i koja jeuvijek uz njega, župniku fra Ivici Erce-gu za cjelokupnu organizaciju slavlja,pjevačima, cjelokupnoj zajednici i svi-ma koji su na bilo koji način dopri -nijeli slavlju. Nakon „Te Deuma“ fra Petar je udijelio svoj mladomisničkiblagoslov. Nakon euharistijskog slav -lja, u pastoralnom centru pokraj crkveuslijedilo je slavlje kod obiteljskog sto-la za sve vjernike. Glazbeni programanimirao je tamburaški sastav „Crve-no lišće“, a nastupili su i članovi fol -klorne skupine zajednice Sindelfingenpod vodstvom Brigite Livaja.

s. Mirjana Juranović

Unedjelju 25. rujna mladu je mi-su u Hrvatskoj katoličkoj zajed-nici u Sindelfingenu proslavio

fra Petar Komljenović, član Franjevač-ke provincije Presvetog Otkupitelja(Split). Fra Petar je rođen i odrastao uSindelfingenu, a njegovi roditelji Ma-

ravnanjem Kristine Ljubičić te ženskaklapa pod vodstvom Natalije Kozina.Na početku euharistijskog slavlja rije-či dobrodošlice uputio je voditelj HKZSindelfingen fra Ivica Erceg, a nakonnjega sve je pozdravio pater Johan-nes Rathfelder, župnik župe PresvetogTrojstva u Sindelfingenu. Recitacijomje fra Petra pozdravila njegova najsta-rija nećakinja Lisa Pereira Komljeno-

tište i prebivalište, istaknuo je propo -vjednik. Molitvu vjernika čitali su Pe-trovi prijatelji dvojezično, a prikaznedarove na oltar: misnicu i štolu, Biblijui križ, prinijeli su Ante, Luka i Ilija,mladomisnikova braća. Na kraju eu-haristijskog slavlja mladomisnika i svevjernike pozdravio je dr. Bernd Vöh-ringer, gradonačelnik Sindelfingena,koji je izrazio posebnu zahvalnost i

Mladu misu slavio je fra Petar u zajedništvu s više svećenika

rija (Marinka) i Ivan rodom su iz San -skog Mosta (BiH), gdje je fra Petar 31.srpnja slavio mladu misu. Za Hrvatskukatoličku zajednicu Sindelfingen, kojaje osnovana 1970. godine, fra Petarje prvo duhovno zvanje tako da je toslavlje bilo na ponos i radost cijelojzajednici. Fra Petar je kao dječak imladić sudjelovao u životu i radu tezajednice. Nakon studija teologije uTübingenu odlučio je stupiti u redovni-čku zajednicu Franjevačke provincijePresvetog Otkupitelja u Splitu čiji sučlanovi voditelji HKZ u Sindelfingenuod osnutka do danas. Euharistijskoslavlje započelo je svečanom procesi-jom uz glazbenu pratnju gradskeglazbe grada Sindelfingena. U euha-ristijskom slavlju sudjelovalo je neko -liko svećenika i mladomisnikove su -braće. Uz propovjednika dr. fra AntuAkrapa bili su fra Zvonko Tolić, fraFrano Milanović-Litre, fra Ante Bilić,vlč. Horst Walther Petrov prijatelj sastudija teologije u Tübingenu, vlč. JoyOravanamthadathil Choolur iz Indijei fra Ivica Erceg, voditelj HKZ Sindel-fingen. Slavlju nakon sv. mise pridru-žili su se vlč. Ivica Komadina, delegatza hrvatsku pastvu u Njemačkoj izFrankfurta, fra Ivan Škopljanac-Mači-na, fra Jure Zebić, fra Mijo Šabić, fraJosip Kulović te fra Josip Bebić. Slavljemise uzeličali su članovi tri zbora izzajednice Sindelfingen. Mješovitizbor odraslih pod ravnanjem s. Roza-rije Ćurić, zbor „Salve Angeli“ pod

Mladomisnik fra Petar i fra Ivica Erceg

12-15GI.qxp_12-15GI 08.11.16 10:49 Seite 4

Naše ZajedNice


HKM DONJA RAJNA-MOERS

Službeno uvođenje novog voditelja misije

Unedjelju 11. rujna u crkvi sv.Martina u Repelenu tijekom mis-nog slavlja u 13 sati uveden je

u službu novog voditelja Hrvatske ka-toličke misije Donja Rajna-Moers fra Josip Filipović, franjevac Franjevačkeprovincije Bosne Srebrene. Fra Josip jepredvodio misno slavlje, a propovije-dao vlč. Ivica Komadina, delegat za

hrvatsku pastvu u Njemačkoj, u suslav -lju s mjesnim župnikom vlč. HeinrichomBosingom.

Fra Josip je na toj službi naslijediofra Luku Šarčevića, člana iste Provinci-je, a dekret o službenom vođenju misi-je Donja Rajna-Moers predao mu jeFranz-Tomas Sonka, referent za zajed-nice drugih materinskih jezika u bisku-

piji Münster. Riječi ohrabrenja u pri-godnoj propovijedi uputio mu je vlč.Ivica Komadina, kazavši kako fra Josipima odgovornu zadaću, a to je dovo-diti izgubljene i grešne na pravi put,put Radosne vijesti te ih voditi kroz ži-vot. Na kraju sv. mise, fra Josip je zah-valio svim vjernicima koji su došli nasvečano slavlje. Ujedno je zahvalio i

Misno slavlje predvodio je fra Josip Filipović

fra Luki Šarčeviću i svojoj Provincijikoja mu je iskazala povjerenje te jeistaknuo: „Došao sam ovdje i osta -vio svoju domovinu kako bih vamaslužio i bio jedan od vas, samo s ve-ćom odgovornošću, nego što je viimate. Moje služenje imat će smislasamo ako budemo međusobno jed-ni drugima služili, međusobno jednidruge pomagali. Isus je rekao: Ni-sam došao da budem služen, negoda služim. Stoga služimo jedni dru-gima kao što je Isus služio svojimučenicima!“ Na kraju sv. mise, fraJosip je pozvao sve na mali domje-nak u „Franziskus Haus“, gdje jenas tavljeno međusobno druženje iprijateljski razgovor. n

KOBLENZ Započela nova pastoralna godina

UHrvatskoj katoličkoj misiji Kob -lenz, u kojoj se opet nakon ljet-nih praznika osjetno povećao

broj novopridošlih vjernika, nedavnoje započela nova vjeronaučno-pasto-ralna godina. Osim redovite sv. misei vjeronauka za sve uzraste subotom,ponovno se počelo i s redovitim pro-bama tamburaša ponedjeljkom, žup-nog zbora četvrtkom, susretima biblij -sko-molitvene zajednice petkom teprobama dječjeg zbora subotom na-kon vjeronauka kao i susretima mladihsubotom uvečer. Upravo su mladi služ -beno otvorili novu pastoralnu godinusvojim godišnjim izletom. Ovoga pu-ta, skupina mladih zajedno sa župni-kom posjetila je zabavni park „Phan-tasialand“ kraj Kölna, gdje su provelizajedničko poslijepodne u druženju iuživanju u atrakcijama zabavnog par-ka kao i u dogovaranju priprema zadolazak mladih iz Hagena. Već dvatjedna nakon izleta u „Phantasia-land“, mladi iz Koblenza zajedno sostalim misijskim skupinama bili sudoma ćini skupini vršnjaka iz Hagena,koji su zajedno sa 50-ak župljana i

voditeljem misije Hagen vlč. DamiromKova čićem posjetili Misiju Koblenzgdje su proveli ugodne trenutke raz -mjenjujući međusobna iskustva teupoznavajući ljepote Koblenza. Uzskori blagdan Svih svetih, kada žup -ljani HKM Kob lenz već tradicionalnu9. godinu nakon sv. mise za sve po-kojne župljane predvode veliku zajed-ničku molitvu na središnjem gradskom

groblju u Kob lenzu, dani koji slijedeu Kob lenzu biti će ispunjeni mnogimdoga đajima od kojih je svakako je-dan od najiščekivanijih proslava blag -dana sv. Nikole 4. prosinca, kada uHKM Kob lenz gostuje i ženski vokalnisastav iz HKM Berlin, kojoj se sa veli-kim nestrp lje njem ipak najviše raduje80-ak naj mlađih vjeroučenika.

Zoran Buntić

Snim

io: F

ranj

o Ć

urić

16-17 NZ.qxp_16-17 NZ 08.11.16 10:57 Seite 1


UGeislingenu, u srednjovje-kovnoj utvrdi na brdu Hel-fenstein, održan je u su -

botu 8. listopada, susret mladihhrvatskih katoličkih zajednica ubiskupiji Rottenburg-Stuttgart, uorganizaciji Koordinacijskog od-bora hrvatskih zajednica te bis -kupije u suradnji s hrvatskim ka-toličkim zajednicama Geislingeni Göppingen. Susretu se odazva-lo više od 200 mladih Hrvata ka-toličkih zajednica sa svojim sve-ćenicima i pastoralnim radnici-ma: Stuttgart-centar s fra MijomŠabićem i Zorom Bilobrk; Stutt-gart-Bad Cannstat/Feuerbach sfra Jurom Zebićem i Ivanom Boš -njakom; Sindelfingen sa s. Mirja-nom Juranović; Tübingen-Reutlin-

GEISLINGEN Biskupijski susret mladih

be u Rimu. Fra Marko je predvodio imisno slavlje u tvrđi na brdu, a konce-lebrirali su prisutni svećenici. Gost jepropovijedao mladima, na blizak i za-nimljiv način. Misno slavlje skladnim jepjevanjem uveličao zbor domaćinapod ravnanjem i skladnim sviranjemvoditeljice Marije Perić. Nakon sv. mi-se slijedio je ručak i druženje, koji supripremili vrijedni domaćini pod vod -stvom fra Ivice Jurišića. Mr. sc. JozoBeš lić iz Göppingena na zanimljiv jenačin predočio mladima vrijeme, lik idijelo bosanske vojvotkinje Marije Kot -romanić, te ih je pobliže upoznao sdvorcem Helfenstein, u kojem je ona

živjela sa svojim suprugom UlrichomV. von Helfensteinom od 1356. do1396. godine. Srednjovjekovni načinživota mladima je zorno prezentiralaudruga „Helfensteiner“, koji njegova -njem baštine i tradicije predaka, tu tra-diciju otimaju zaboravu te je uspješnoi zanimljivo prezentiraju kroz način života, odjeću, plesove, kulinarske re-cepte, kroz društveni položaj. Spust sbrda, strmim i uskim putem, mladimaje bio osobiti izazov. Neki su takvo štoprvi put vidjeli i pokušali se spustitioprezno u pojedinačnoj koloni. Takosu iskusili kako su srednjovjekovne utv r de bile teško osvojive. Ivan Bošnjak

Mladi s pastoralnim djelatnicima na utvrdi Helfenstein

Snim

io: Ž

. Gal

ić

gen s vlč. Antom Kutlešom i s. MirjamLaco; Esslingen-Filderstadt s fra Josi-pom Kulovićem, Ivanom Ivankovićem iŽeljkom Galićem; Waiblingen sa Stan-kom Vidačković; Bitigheim-Bisigheim stajnicom zajednice Anđelom Jurčević,krizmanicima i domaćinom Göppin-gen-Geislingen s fra Ivicom Jurišićem.Susret je bio u znaku „Godine milo -srđa”, koji je obrađen putem jednosat-nog pješačenja uz brdo do srednjov-jekovne utvrde u tri postaje: poniz -nosti, orginalnosti i ustrajnosti. Sve jepredvodio fra Marko Hrgota, mladifranjevac Franjevačke provincije Bos-ne Srebrene, doktorant crkvene glaz -

Blagdan sv. Franje Asiškoga, za-štitnika Hrvatske katoličke zajed-nice Bietigheim-Bissingen, sve -

čano je proslavljen u crkvi Sv. Lovre uBietigheimu u nedjelju 9. listopada eu-haristijskim slavljem koje je predvodioprof. don Anton Šuljić iz Zagreba, apjevanjem uveličala klapa „Croatia“iz Münchena. Pozdravljajući goste iokupljene vjernike triju hrvatskih kato-ličkih zajednica koje vodi, domaćinfra Josip Bebić istaknuo je osobusv. Franje u kojem je Kristovo lice iKris tovo evanđelje zasjalo na jedinst-ven način, što svim njegovim štovate -ljima i svim vjernicima ostaje trajnimprimjerom i poticajem autentičnogakrš ćanskog života. Govoreći o liturgij -skim čitanjima 28. nedjelje kroz godi-nu, koja je povezao sa zaštitnikomzajednice sv. Franjom, don Anton Šu -

BIETIGHEIM-BISSINGEN Proslava sv. Franjeljić je u propovijedi govorio o gubikao stvarnoj i simboličkoj bolesti kojanešto ili nekog isključuje. Kao što Eli-zeja u liječenju Naamana Sirca nijespriječila druga narodnost i drugokraljevstvo, a Isus se uopće nije zani-mao za podrijetlo deset gubavaca,već ih je sve izliječio, tako se i kod sv.Franje konačno obraćenje dogodilo uistin skom zagrljaju gubavca. Kad seodbojnost snagom evanđeoskogakvasca pretoči u prihvaćanje i čak lju-bav, tad je u takvu čovjeku Krist nadjelu. Dokle god isključujemo druge izbilo kakva razloga — zbog toga što sunas možda povrijedili ili nisu ispunilinaša očekivanja, što su drukčijih uvje -renja ili ideologija, što su pripadnicineke određene skupine ili pak nosestigmu nekog društveno neprihvatljivaponašanja — dotle još nismo doprli do

istinskog evanđeoskog obraćenja,istaknuo je, među ostalim, don Anton.Samo ljubavlju prema „gubi“ Franjoje zakoraknuo u radikalan evan đe -oski zaokret prema Kristu, rekao jepropovjednik, podsjetivši ujedno naFranjin izbor onoga što je manje ineuglednije, opredjeljujući se za liše-nost svega materijalnoga kao putaprema istinskoj slobodi i pravoj rados -ti. Klapa „Croatia“ pjevala je poznatumisu Ljube Stipišića Delmate, a klap -ski su izveli i ostale prigodne liturgij -ske pjesme. Kraćim koncertom razve-selili su brojne vjernike i nakon euha-ristijskoga slavlja u misijskoj dvorani,u kojoj su se okupili na zajedničkomeručku i druženju. Prema želji župnika,don Anton je hrvatskim vjernicima po-nudio niz novijih izdanja Kršćanskesadaš njosti, a vjernici su se posebicezanimali za tzv. Džepnu Bibliju, kao iza Novi zavjet i psalme. IKA

16-17 NZ.qxp_16-17 NZ 08.11.16 17:57 Seite 2

KELKHEIM

Zaštitnicu župe, Gospu Velikoghrvatskog krsnog zavjeta pros -lavila je Hrvatska katolička žu-

pa Main-Taunus/Hochtaunus u ned-jelju, 25. rujna. Središnje euharistij -sko slav lje, u crkvi sv. Dionizija u Kel-

Proslavljena Gospa Velikoga hrvatskog zavjeta

U procesiji je nošena replika Gospe Velikoga hrvatskog zavjeta

kod Knina, u ruševinama po kojima sugazili tuđinski osvajači, postala jeznak buđenja hrvatske katoličke sa-mosvijesti osobito u prošlom stoljeću.”Nadalje je u svom govoru pozdraviopredsjedatelja središnjeg misnog slav -

vot njenog sina. Umire na križu. Zaš-to? Da Ivan, učenik, i ne samo on, ne-go svi Božji učenici, dobiju duhovnuMajku, ne samo tjelesnu, nego onuMajku koja je rodila samoga Isusa, sina Božjega, Bogočovjeka.” Nadalje

Sinj ske, Bistričke, Trsatske, Aljmaške,Voćin ske, Tekijske, Olovske, Komuš-inske, Širokobriješke, Međugor ske.„Ali lik Gospe Velikoga hrvatskog zav-jeta stariji je od svih zavjetnih i čudot-vornih njezinih slika i kipova u svimtim crkvama”, rekao je. „Tim likom oz-načena je je sva hrvatska crkvena po -vi jest u znaku Marije. ZvonimirovaGos pa koja je devet stoljeća bilazaborav ljena pod ruševima u Biskupiji

lja fra Damjana Čovu. Fra DamjanČovo je u propovijedi istaknuo izuzet-nu snažnu Marijinu vjeru, ne samopodno križa u zadnjim Isusovim trenu-cima prije smrti, nego i kroz cijeli nje-zin život. „Njezin cijeli život je poka-zao koliko je vjera velika. Ali isto takonam govori kako prije nego što će Ma-rija začeti, Bog preko anđela pita”,istaknuo je. „Iako ne razumije, prihva-ća. Na kraju vidimo kako završava ži-

je u homiliji potakao, da vjernici odMarije nauče povjerovati Bogu. „Vje-rujmo da je Bog s nama, ne da nas oslobodi patnje, nego da nam dadnesnage da je možemo nadvladati.” Mis-no slavlje uljepšao je veliki zbor HKŽMain-Taunus/Hochtaunus. Kolekta tenedjelje bila je namjenjena za pot -rebe Caritasa. Nakon misnog slavlja,nastavilo se druženje uz domaće spe-cijalitete. Mario Trifunović

Snim

ka: h

kz-m

th.d

e

NAŠE ZAJEDNICE


kheimu, predslavioje fra Damjan Čo-vo, duhovnik redov-nica u nadbiskupijiMünchen-Freising.

Na početku mi-se istaknuo je župnikfra Marinko Vukmanu svom pozdravomgovoru, kako je na-ša domovina oz na -čena velikim Mariji-nim prošteništima, tekako u svakom sveti-štu puk naziva Gos -pu imenom tog sveti-šta i kako se čas te likovi, slike i kipovikoji se od starine na-laze u tim crkvama,primjerice Gos pe

vodu početka nove školske godine.Svećenici fra Zvonko Tolić (voditeljzajednice) i fra Mijo Šabić (dušobriž-

STUTTGART-CENTAR Dan zahvalnosti za plodove zemlje

Unedjelju 2. listopada na blag-dan Anđela čuvara i Dan zah-valnosti za plodove zemlje u

Hrvatskoj katoličkoj zajednici Stutt-gart-centar na svim sv. misama bio jeblagoslov djece i školskih torbi u po-

nik u zajednici) pozvali sudjecu da dođu sa svojim tor-bama do oltara kako bi pri-mili blagoslov. Oni su to ra-do učinili, te su se se takoosnažili za novu školsku go-dinu. Pozvana je cijela za-jednica da uključi učenike iučitelje u svoje molitve.

Za vrijeme blagoslova djece i školskih torbi

18-19 NZ.qxp_18-19 NZ 08.11.16 11:49 Seite 1


Više od tisuću Hrvata vjernika iznjemačke savezne države Sje-verne Rajne i Vestfalije, Nizo-

zemske, Belgije i Luxemburg, u subotu1. listopada, hodočastilo je Majci Bož -joj Tješiteljici žalosnih u Kevelaer. U toznamenito svetište na sje ve ro za paduNjemačke, nadomak nizozemske gra-nice Hrvati organizirano dolaze već tri-deset i sedmi put po redu, a ho do -

KEVELAER

Hrvati 37. put hodočastili Gospi Tješiteljici žalosnih

čašće je organizirala Hrvatska katolič-ka misija Donja Rajna-Moers, koju od-nedavno vodi fra Josip Filipović. Prematradiciji, hodočašća u Kevelaeru svje-doče brojnim čudesnim ozdravlje nji -ma. Prva procesija dogodila se davne1643. godine, a vjernici su u Kevelaeriz Reesa stigli pješice moliti pred Mari-jinin likom i kapelicom koja je prva sagrađena na tome mjestu. Nakon toga rijeke hodočasnika slijevale su sesvake godine u ovaj gradić. Kevelaer

je s vremenom postalo drugo po veli -čini svetište u Njemačkoj (odmah izaAltöttinga u Bavarskoj) gdje se godiš -nje okupi i do milijun vjernika katolika.Hodočasničko slavlje je počelo križnimputem, kojeg je predvodio fra VidanMišković, voditelj HKM Mülheim iHKM Duisburg, a nastavljeno je konce-libriranim misnim slavljem u Marijinojbazilici, kojeg je predvodio fra

vjernike hodočasnike. Hrvate hodočas-nike također je pozdravio voditelj sve-tišta u Kevalaeru zaželjvši im dobrodo-šlicu. Mladi iz misije Moers, obučeni uhrvatske narodne nošnje prinijeli sudarove, a misno slavlje je uveličao iuči nio svečanim crkveni zbor iz misijedomaćina, koje je predvodio Jozo Jer-ković. U svojoj nadahnutoj propovijedifra Pero je istaknuo važnosti ho do -čašće nja. „Svi smo mi ovdje došli sasvojim osobnim problemima MajciBož ijoj da nas rastereti i dio tih proble-ma preuzme od nas. Došli smo i sasvojim strahovima i patnjama, kao štosu za domovinom Hrvatskom kao i Bos-nom i Hercegovinom, gdje nakon toli-ko godina iza rata nije mnogo bolje, ai jav ljaju se nove napetosti. Predajmosve te probleme danas ovdje Tješiteljicižalosnih“, potaknuo je vjernike fra PeroVrebac. U poslijepodnevnim satimaodržana je procesija ulicama Kevela -era. Hrvati su molitvenu procesiju zavr -šili u ulici koja nosi hrvatsko ime „Kroa -tenstrasse“, a na kraju ulice je podignuthrvatski križ, „Kroatenkreuz“, koji supodigli stanovnici Kevelaera. Taj križje podignut na sjećanje sudjelovanjahrvatskih vojnika u tridesetogodišnjemkrižarskom ratu, koje je gradu poslao

Pero Vrebac, dugogodišnji misionar uAfrici, a u koncelebraciji s voditeljemHKM Aachen fra Pavom Filipovićem,domaćinom voditeljem HKM DonjaRajna-Moers fra Josipom Filipovićem,fra Vukom Buljanom (HKM Köln), fraVidanom Miškovićem (HKM Mülheim iHKM Duisburg) te fra Antom Markovi-ćem (HKM Wuppertal). Na početkusv. mise fra Josip Filipović je pozdraviosve svećenike, časne sestre, pastoralnesuradnike, domaćina svetišta, te sve

austrijski car. Oni su doprinijeli da sekatolici odupru i obrane pred snagamareformacije. Križ je cjelovito res ta u -riran i obnovljen kojega je nakonobno ve blagoslovio kardinal FranjoKuharić 1985. godine. Na križu uznjemački tekst dodan je i tekst na hrvat -skom: „Ovaj križ stoji kao spomen naKrižni put hrvatskog naroda. Molimopred njim da se nikad ne ponovi onošto se ovdje zbilo 1635.”

Tekst i snimke: Zvonko Bosnić

Svećenici, ministranti i vjernici ispred Gospine kapele

Misnom slavlju

u Gospinoj bazilici

pribivao je veliki broj

vjernika

18-19 NZ.qxp_18-19 NZ 08.11.16 11:49 Seite 2


NAŠI POKOJNICI

Unedjelju 16. listopada namjesnom groblju u Sretnica-ma, župa Kruševo kod Mosta-

ra, služena je misa zadušnica zadon Marijana Bevandu, svećenikaMostarsko-duvanjske biskupije, kojije preminuo, oko podne, u petak 14.listopada. Euharistiju je predvodiovojni ordinarij u BiH mons. TomoVuk šić u koncelebraciji s generalnimvikarom mons. Željkom Majićem,župnikom don Ljubom Planinićem tejoš pedesetak svećenika među koji-ma je bio i don Marijanov školski ko-lega mons. Stjepan Večković, kano-nik Zagrebačkoga stol nog kaptola,koji se i oprostio u ime školskih kole-ga šalatskih gimnazijalaca i kaptol -skih bogoslova. Prije početka sv. mi-se sve je prisutne pozdravio general-ni vikar Mostarsko-duvanjske biskupi-je, te rodbini i prijate ljima, prenio is-krenu sućut mostarsko-duvanjskog bi-skupa mons. Ratka Perića, koji jeopravdano bio odsutan. U svomuobraća nju prisutnoj rodbini i prijatel-jima pokojnog don Ma ri ja na, te ve-ćem broju vjernika, među kojima subili brojni svećenici i redovnice, donŽeljko je iznio neke crtice iz pokojni-kova životopisa i Oporuke, te nekoli-

ko pristiglih sažalnica među kojimaje i pismo don Ivice Koma dine, dele-gata za hrvatsku pastvu u Njemač-koj, koji je s don Marijanom u Nje-mačkoj djelovao oko dvadeset godi-na. Od pokojnika su se još oprostili:mons. Željko Majić, mons. Večkovići mjesni župnik don Ljubo Planinić.Posebno su istaknuli don Marijanovo

prijateljstvo i ljubav prema Domovinii hrvat skom narodu.

Don Marijan Bevanda je rođenna Sretnicama, u župi Kruševo, 12.siječnja 1945., od oca Ivana i majkeJele r. Bojčić. Kršten je na Gradnići-ma, 14. siječnja 1945., a sakramentsvete krizme primio je u Kruševu1955. godine. Osnovnu školu poha-đao je u Kruševu (1951.—1955.) i uČitluku (1955.—1959.). Srednju školus maturom završio je u sjemenišnojgimnaziji u Zagrebu (1959.—1963.),te filozofsko-teološki studij na Katolič-kom bogoslovnom fakultetu u Zagre-bu (1963.—1971.). U vrijeme studijaodslužio je vojnu obvezu u Prijedorui Banjoj Luci (1968.—1969.). Za sve-ćenika Mostarsko-duvanjske biskupijezaređen je u Kruševu, 28. prosinca1969., po rukama mostarsko-duvanj -skoga biskupa dr. Petra Čule. Mladuje misu slavio na groblju u rodnimSretnicama 1. siječnja 1970. Služioje kao svećenik u Ludwigshafenu uNjemačkoj (1970.—1971.); u Polači,Zadarska nadbiskupija (1971.—1972.); u Hercegovini: od prosinca1972. do kolovoza 1973.; ponovo uNjemačkoj: u Göppingenu, Schwä-bisch Gmündu, Balingenu i Reutlinge-nu (1973.—2005.). Bio je uumirovlje-nik je u Svećeničkom domu u Mostaruod 2005. godine, gdje je 14. listopa-da preminuo u 72. godini života i46. godini svećeništva.

kta/cbismo

Nakon kratke bolesti, okrepljensakramentima umirućih, u po-nedjeljak 29. kolovoza, u Ši-

rokom Brijegu blago je u Gospodinupreminuo dugogodišnji djelatnik Cari-tasa u Nürnbergu i Mannheimu dr.

Ivan Grbešić. Ivan Grbešić je rođen18. lipnja 1939. u Širokom Brijegu.Nakon osnovne škole u rodnom mje-stu, gimnaziju je pohađao najprije uŠirokom Brijegu, a potom u Zadru,gdje je i maturirao. Nakon vrlo uspješ -ne mature nastavlja studij filozofije uZagrebu. Studij teologije, a zatim psi-hologije pohađa na Salezijanskomsveučilištu u Rimu. Nakon studija bavise istrazivačkim radom i pripremadok torsku radnju u Chicagu. Godine1975. postiže doktorat nakon kojegradi kao asistent-profesor za predmetdječja psihijatrija na Papinskom Sa -lezijanskom Sveučilištu u Rimu. Od1978. godine boravi u Njemačkojgdje najprije kod Caritasa u Nürnber-gu, a zatim kod Caritasa u Mannhei-mu vodi savjetovalište za roditelje,

djecu i mlade. Kao dobar poznavateljtalijanskog i engleskog jezika, u sav-jetovalište mu dolaze mnogi migranti.Ponajviše međutim radi s hrvatskomdjecom i roditeljima. Već od prvih da-na aktivno surađuje s hrvatskim sve -ćenicima socijalnim radnicima Carita-sa diljem Njemačke. Posebno je zas-lužan za organizaciju i provedbumnogih obiteljskih seminara koje jedržao u mnogim mjestima. Nakonumi rovljenja redovito sudjeluje na go-dišnjim susretima hrvatskih umirovlje-nih socijalnih radnika u Njemačkoj,Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ivanje pokopan u Širokom Brijegu, kojegaje neizmjerno volio. Ivan je iza sebeostavio ožalošćene suprugu Ružu i sinove Tomislava i Petra.

Stjepan Herceg

Dr. Ivan Grbešić†

† Don Marijan Bevandasvećenik

20-21NZ.qxp_20-21 08.11.16 11:19 Seite 1


Pjevajte Bogu našemu

Unakladi Liturgijsko-pasto-ralne revije „Službe Bož-je“, objavljena je 2016.

zbirka otpjevnih psalama fra Sti-pice Grgata pod nazivom „Pje-vajte Bogu našemu“. To je ujed-no prva zbirka ove vrste nahrvatskom jezičnom području, ukojoj su doneseni otpjevni psal-mi kroz sve nedjelje, svetkovine,blagdane i spomendane crkve-ne liturgijske godine ABC.

Autor ih je skladao dugi nizgodina i to ponajprije za potre-be crkve Gospe od Zdravlja uSplitu gdje djeluje kao zborovo-đa, te za potrebe Franjevačkeklasične gimnazije u Sinju gdjeje dugi niz godina djelovao kaoprofesor glazbene umjetnosti izborovođa gimnazijskog mješo-vitog zbora. Upravo na tim mje-stima psalmi su doživjeli svojuvišekratnu izvedbu i provjeru,pa mogu, vjerujemo, valjanoposlužiti i drugima crkvenim

glazbenicima, zborovođama ižupnicima.

Većinu ovdje donesenih otp-jevnih psalama fra Stipica jeobjavio na internetskoj straniciFranjevačke provincije presve-toga Otkupitelja. Dio njih je ob-javljen i u nekim javnim glasili-ma: „Živom vrelu“, „Sv. Cecili-ji“ i drugima, no sada su svi za-jedno objedinjeni u jednoj po-sebnoj zbirci.

Ovo je, zapravo, knjiga ko-ju bi trebala imati svaka vjernič-ka zajednica koja se okuplja naslavljenje svete mise i drugih ob-lika liturgijskog slavlja, svakacrkva, svaki župnik, svaki zboro-vođa, a i svaka kršćanska obi -telj koja se priprema za nedjelj-no i blagdansko misno slavlje.

Zbirka otpjevnih psalama„Pjevajte Bogu našemu“ možese naručiti u Hrvatskom dušobri-žničkom uredu u Frankfurtu pocijeni od 20 eura. n

KNJIGE

Drvo životaKao krošnja štose proteže. Nadtlom. Nad sjenom.

Ti uzvici štopodsjećaju na vrisakrođenja. I pomalo razorni, i pomalo srcu dragi.

Što kroji mrežuvlastitih iskustava.Kroz vrijeme. Kroz ljude.

Jer novi je život, nova radost.Novi list, nova mladost.Što jeseni se boji.

I isto to lišće, što procvjetalo je nekad davno.Svoje boje daha sada gubi.

Kao krošnja štose proteže. Nadtlom. Nad sjenom.U neprimjetnom znaku.

Leon Agatić, iz zbirke „Istina“, str. 40.

Svevremenska voljenostLeon Agatić, „Istina“, zbirka pjesama, Vlastita naklada, Zagreb, 2016., 95 str.

Zbirka pjesama mladog pjes-nika Leona Agatića pod na-zivom „Istina“ podijeljena je

u četiri tematske cjeline: Dio isteplanete, Sadašnji trenutak, Svev-remenska voljenost i Ususret... Au-tor je rođen 1991. u Banjoj Luci.Ubrzo nakon rođenja s obitelji seseli u Sloveniju, a potom u Njema-čku u Köln i Isen. Godine 1998.školovanje je nastavio u Hrvats-koj. U Zagrebu je završio gimna-ziju, nakon čega kao izvrstan uče-nik izravno upisuje Fakultetelektronike i računarstva 2009.Na tom je fakultetu 2012. završiopreddiplomski studij. Iste godineupusao je diplomski studij na Teh-ničkom fakultetu Sveučilišta u Be-ču, gdje i sada živi. Autor iskazu-je veliko zanimanje za područjeosobnog rasta, međusobnih odno-sa i emocionalne inteligencije. Te-ži cjelovitom obrazovanju, a odsvih ekukacija smatra kako je ži-votana škola najbitnija, o čemusvjedoči i u svojim pjesmama.

20-21NZ.qxp_20-21 08.11.16 11:19 Seite 2

IIzzgguubbll jjeennee rr ii jjeečč iiUpiši riječi na odgovarajuće mjesto

blaženim — Franje — smrt — zaređen — franjevac — pošao — krš ćanske — Bosnu — plemenite — Zadru

Nikola Tavelić (Šibenik, oko 1340.g.— Jeruzalem 14. stu de ni 1391. g.) jeprvi hrvatski svetac, _ _ _ _ _ _ _ _ i mučenik. Potječe iz _ _ _ _ _ _ _ _ _ obitelji Tavelića, starohrvatskog plemena Šubića. Umladosti bio je ponešen idealom sv. _ _ _ _ _, pa je stupio u franjevačkired u Bribiru. Smatra se da je teologiju studirao u _ _ _ _ _ , a filizofijuu Splitu. Oko 1365.g. je _ _ _ _ _ _ _ za svećenika i po odredbi PapeGrgura XI. je bio izaslan 1372.g. u _ _ _ _ _ kao misionar da djelujemeđu bogu milima. Nakon 12 godina uspješnog djelovanja _ _ _ _ _je 1384. g. u Palestinu.

11. studenog 1391. je sa svojom franjevačkom braćom došao do islamskog vjerskog službenika u Omarovoj džamiji u Jeruzalemu s nam-jerom da ga uvjeri u istinitost _ _ _ _ _ _ _ _ _ vjere. Kadija je svu čet-voricu osudio na _ _ _ _ i bili su tri dana zlostavljani i mučeni. Pred Vra-tima Jaffe su podnijeli mučeničku smrt. Sv. Nikola i njegova subraća su1889. proglašeni _ _ _ _ _ _ _ _, a 21. lipnja 1970. od pape Pavla

VI. prog lašeni svetim.

NARIOSIM

VANJECRAF

CESVAT

Posloži slova i dobiti ćeš pet pojmova u svezi sa Nikolom Tavelićem

KINEČUM

djeČji kutak


Napisala i priredila: Željka Čolić

Drage mlade čitateljice i čitatelji!

Studeni nam donosi studene dane i jesenjsko vrijeme. Za vaše vedrije ras-položenje pripremili smo vam zanimljive detalje o prvom proglašenomhrvat skom svecu Nikoli Taveliću, čiji se blagdan slavi 14. studenoga.

Ostanite nam dobro i uživajte u jesenjskoj prirodi!

1) Iz koje starohrvatske plemenite obitelji potječe sv. Nikola?a) Kotromanićb) Šubićc ) Jelačić

2) Koliko su ljudi franjevci uspjeli misionirati u Bosni?a) oko 500b) oko 5.000c) oko 50.000

3) Kada se slavi blagdansv. Nikole Tavelića?a) 14. studenib) 4. studenic ) 24. studeni

4) Sveti Nikola je pošao u franjevački red ua) Bribirub) Trogiruc ) Sinju

5) Koji Papa je proglasio Nikolu Tavelića svetim u Rimu? a) Papa Grgur XI.b) Papa Pavao VI.c ) Papa Ivan Pavao II.

Rješenje:1b, 2c, 3a, 4a, 5b

Pitalice

da je sv. Nikola u Palestinu pošao zajedno s još trojicom fra -njevaca: fra Deodatom i fra Petrom iz Narbonne (Francuska) i fra Stjepanom iz Cunea (Italija) i da su bili zajedno mučeni i teškom smrću kažnjeni

da je sv. Nikola u samostanu Svetog Otkupitelja u Palestini učioarapski jezik i tamo se pripremao na misionarski rad

da se sv. Nikola štuje i kao zaštitnik hrvatskog naroda

da su mu 1937. hrvatski katolici podigli oltar u Jeruzalemu unutarčeške kapelice na obronku Maslinske gore

ZZnnaattee ll ii……

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

Snim

ka: P

eter

A.,

pixe

lio.d

e

■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■ NIŽEBLA ■ ■ ■ ■ ■ ■ ■

22-23a.qxp_22-23djecji.. 08.11.16 18:01 Seite 1


MLadi i Mediji

razgovarajući mobilnim telefonom. Utome ne zaostajemo niti mi, pripadni-ci drugih naroda i nacija — od Nje-mačke do Hrvatske, o čemu svjedočii cijeli niz istraživanja koja se uobi -čajeno bave pitanjem kako tehnologi-ja djeluje na društvo, a ujedno i pi-tanjem: kako nova komunikacijskatehnologija djeluje na čovjeka, nanjegove načine komunikacije s drugi-ma? Jednako tako, postavlja nam sepitanje: ako smo cijeli dan s mediji-ma, ako stalno živimo pod „dotokominformacija“, stignemo li zapravouop će razmišljati ili se i mi pretvara-mo u „robotizirane individue“ bezjasnoga samopoimanja? Da biste sito osvijestili ne morate ići daleko: po-gledajte oko sebe — reklame; pogle-dajte u tramvaj — reklame (pokretne inepokretne); pogledajte u svoje do-move - računala, televizori, DVD-play-eri, CD-playeri, iPhone, iPod, digital-ni fotografski aparati, razni — poseb-no „pametni“ — mobilni telefoni i joškojekakva druga čuda komunikacijs-ke tehnologije. Stignemo li od tolikihpodražaja uopće razmišljati?

Je li razgovor gubitak vremena?

„Što znači za društvo što smo stal-no okruženi medijima?“, pitao se uprvom desetljeću 21. stoljeća BobPapper s američkog Sveučilišta BallState (Indiana), koautor studije o kori-štenju masovnih medija među Ameri-kancima. Njegova i brojna suvreme-na istraživanja pokazala su više tren-dova ali i problema do kojih dolazizbog toga što se tako često i takointen zivno koristimo novim tehnologi-jama. Na prvome mjestu navodi sedosta pesimističan rezultat koji bismomogli sažeti u jednu rečenicu: Mobi-teli štete našem pamćenju. Drugačijerečeno, prema istraživanju provede-nom na 3.000 ispitanika u Irskoj2009, pokazalo se da zbog česteupotrebe mobitela ljudski rod sve sla-bije pamti. Čak četvrtina se nije mo-gla sjetiti broja svoje fiksne telefonskelinije; dvije trećine nije znalo kad jerođendan više od trojice prijatelja iličlanova obitelji, a mladi su pokazalilošije rezultate od starijeg naraštaja.Zašto? Jer se oslanjaju na „memoriju“

mobitela. Psiholog Ian Robertson s In-stituta za neuroznanosti na Trinity Col-legeu u Dublinu objasnio je da „ljudidanas moraju više toga pamtiti i višese oslanjaju na tehnologiju.“ Na taj jenačin zapravo upozorio na notornučinjenicu da smo danas preplavljeniinformacijama i da nam je gotovo ne-moguće zapamtiti sve ono što dopiredo nas iz različitih izvora. Ta su istra-živanja dovela i do različitih teorija.Tako jedna od njih kaže da se ljudidanas sve više povezuju elektronički,ali da u isto vrijeme postaju sve manjemeđusobno povezani. Na tom je tra-gu i razmišljanje Sherry Turkle. Drugistručnjaci pak smatraju da kad godljudi „zaglibe“ u preobilju informaci-ja, gube svoju zdravorazumsku spo-sobnost razlučivanja činjenica od gla-sina ili pak nalaze da im je teško ra -zumjeti ono što su čuli. Recimo to, rije -čima Phillipea Bretona, drukčije: brka-ju se informacije i znanje. A kako i nebi? Naime, već spomenuto istra živa -nje Sveučilišta „Ball State“ opisujezavršetak „tipičnog dana“ za 70 mili-juna Amerikanaca 2004. Godine, ko-ji se prije spavanja obavezno spajajuna internet kako bi provjerili svojuelektroničku poštu, informirali se o no-vostima u zemlji i svijetu, potražili in-formacije o zdravlju, rezervirali putnekarte za putovanja ili da bi jednostav-no „surfali“ u potrazi za bezbrojnimdrugim sadržajima što je bio porastod 37 posto u odnosu na istraživanjeiz 2000. Dakle, opravdano se pitati:što nam se to događa? Možemo li sesložiti s mišljenjem spomenute dr. Šen-dula Jengić: „Razgovor se sve manjesmatra 'isplativim', a više gubitkomdragocjenoga vremena. 'Chat i Face-book' povezuju virtualne prijatelje, laj-kaju se statusi, živimo u vremenu kadaje sve više različitih mreža i resursakoji pohranjuju podatke o nama, na -šim interesima i navikama. Bez nostal-gije, pitanje je što bi na to rekle našebake. Nadalje se postavlja logično pi-tanje: ako se procesi tako nastave, ho-ćemo li prepoznati svoje bližnje prekoboje glasa, pokreta, tona riječi? Za-pravo, gdje nestaje čovjek kojega to-liko zagovaramo i apostrofiramo?“ Agdje je naše mjesto u komunikaciji:komuniciramo li mi ili naši uređaji?

Danijel Labaš

Iu prošlom smo se broju nastavili ba-viti knjigom američke antropologinjei kliničke psihologinje Sherry Turkle

„Sami zajedno“, te sam u njemu međuostalim analizirao i članak Vlatke Ko-larević „Stalno on, nikad off“ kojapreuzima njezine misli i tvrdi da se teh-nologija danas nameće kao „tvoracnaše intime“: „Danas nam ona nudizamjene koje potiskuju ono stvarno.Tehnologija je primamljiva kada onošto ona nudi podilazi našim ljudskimslabostima. A mi smo, čini se, itekakoslabi. Usamljeni smo, a plaši nas pris-nost. Zato nam digitalne veze i druže -ljubivi roboti mogu pružiti društvo bezobveza koje nameće prijateljstvo. Um-reženi život omogućava nam da se sa-krijemo jedni od drugih, iako smo zap -ravo privezani jedni za druge. Radijebismo slali poruke nego razgovarali”,napisala je Sherry Turkle. Zar to nije inaša stvarnost? Zar i mi ne šaljemo po-ruke jedni drugima — i to neprestano,pa čak i članovima svoje najuže obite -lji i prijateljima?

„Mnoštvo paradoksa isključuje čovjeka“

Sve su to pitanja koja su mi se po-novno javljala dok sam čitao razgo-vor s psihijatricom i ravnateljicom Psi-hijatrijske bolnice Rab doc. dr. sc.Vesnom Šendula-Jengić u „GlasuKoncila“ od 16. listopada ove godi-ne. U podnaslovu „Mnoštvo paradok-sa isključuje čovjeka“ dr. Šendula-Jen-gić objašnjava: „Danas liječniku raz-voj tehnologije omogućava dobru di-jagnostiku, robotika omogućava bržurehabilitaciju. Mobilne aplikacijeomogućavaju mjerenje i evaluacijustanja zdravlja iako kažu da je samo24 posto aplikacija pouzdano“. Da-kle, manje od jedne četvrtine svihaplikacije su pouzdane, no bez obzi-ra na tu činjenicu mi se oslanjamoupravo na te aplikacije, na novu teh-nologiju. Jer, mediji su svuda oko nasi sve smo im više podložni, umjestoda oni budu podložni nama. I u svo-jem društvu sigurno čujete kako se go-vori da je prosječni čovjek nazapadu danas pravi ovisnik o mediji-ma. Tako, recimo, prosječni Amerika-nac dnevno provede devet sati gleda-jući televiziju, služeći se internetom i

Gdje je naše mjesto u komunikaciji: komuniciramo li mi ili naši uređaji?

komunicira li danas čovjek ili uređaj?

22-23a.qxp_22-23djecji.. 08.11.16 11:23 Seite 2

Glavnigrad Italije

MariofilSoldo

VinkoNikolić

Krist jegos po-

dar 1,2,3,4

2

Antičkigrad naNeretvi

Rana is -pod sedla

Manja mor-ska uvala

Murva

Dušik

Dometak

3

Kovina

„Drvnaindustrija“

1

Riječniotok

FosforGrebenkod nao- ravanja

GlumicaVukić4

„Nazadniodbor

Tamno- smeđ

„Otkaz-ni… ili …

tra janjaSumpor

Sportskinovinar,Tomislav

„Istok—jugo -stok“

Uzvikboli, jao

Varljiv,nepouz -

dan

Travakoja sekosi ujesen

Filmskikadar

Operninapjev

„Taksa“

Hodo -časnik u

Rim

MirkoLesko

Užareneleteće

čestice

Grijačcentral-nog grijanja

Izjesti,nagristi

Načinodije-vanja

Divovskobiblijskopleme

Šav naženskojčarapi

Formatpapira

Jedre- njak

za du ljakrsta- re nja

Donji krajod jeće

KrunoValentić

Prečkau koko- šinjcu

Tetkinmuž

Općin skopodručjeu Voj vo-dini

Rešetkastidrvenikapci naprozorima

NAGRADNA KRIŽALJKA


KRIŽALJKA

Krist Kralj Rješenje pošaljite najkasnije do 2. prosinca

trojicom novih svetaca osnivača re-da najpoznatiji je Talijan LodovicoPavoni (1784.—1849.). Pavoni seposebno zauzimao za siromašne inezaposlene mlade ljude. AlfonsoMaria Fusco (1839.—1910.), Tali-jan, osnovao je ženski red — Kon-gregaciju redovnica svetoga IvanaKrstitelja - koji se brinuo ponajprijeza seljake koji nisu imali od čegaživjeti. Španjolski biskup ManuelGonzalez Garcia (1877.—1940.)iz Palencije osnovao je dvije za-jednice koje su se posebno posve-tile euharistijskom kla njanju predPresvetim. Jedina žena među no-vim svecima je francuska misti -čarka Elizabeta Catez (1880.—1906.), koja je poznata i kao Eli-zabeta od Presvetoga Troj stva. Taje bosonoga karmelićanka postalapoznata po svojim duhovnim spisi-ma, a umrla je vrlo mla da — u dobiod 26. godina. M. K.

Nastavak sa str. 4

Uorganizaciji Hrvatske udruge Benedikt, u četvrtak 3.studenoga, u prepunoj velikoj dvorani Nadbiskup -skog sjemeništa u Splitu, prikazan je dokumentarni

igrani film „Huda jama — strogo čuvana tajna“ autora slo-venskog istraživača Romana Leljka. Film je snimljen u pro-dukciji američke filmske tvrtke iFilms LLC u suradnji s Hrvat -skim filmskim institutom, a prema predlošku istoimene knji-ge Romana Leljaka „Huda jama“, odnosno o stradanjuhrvat skih, slovenskih i austrijskih civila koje su bez suđenjazvjerski mučili i pogubili komunisti 1945. godine. IKA

SPLIT Premijerno prikazan film „Huda jama — strogo čuvana tajna“

IZ CRKVE U SVIJETU

Hrvatska katolička misija St. Gal-len (CH) raspisuje natječaj za misijskusuradnicu sa 100 % namještenjem.

Uvjeti natječaja:1. Viša ili visoka stručna sprema

crkvenoga glazbenika s višegodišnjimradnim iskustvom u radu s crkvenimzborovima.

2. Teološki fakultet ili Katehetskiinstitut s veoma solidnim glazbenim

znanjem i iskustvom u radu s crkvenimzborovima.

3. Natječaj je otvoren do 10. pro-sinca 2016.

Natjecateljske materijale slati nanaslov:

Kath. Kroaten-Mission St. GallenParadiesstrasse 38CH 9000 St. GallenE-mail: [email protected]

NATJEČAJ

24-25i.qxp_24 08.11.16 11:24 Seite 1


NAšE ZAJEDNICE

skrušeno zapjevali korizmenu pjesmu„O Isuse daj da pjevam“, kratko se po-molili i u tišini izašli te se uputili premakatakombama sv. Kalista, zatim bazili-ci Sve tog Pavla izvan zidina, baziliciSvetog Ivana Lateranskog te su na kol-jenima išli Svetim Stubama kojim se iIsus popeo do Pilata, prikazajući svojemolitve i nakane. U posljepodnevnimsatima posjetili su baziliku Svete MarijeVelike pred kojom su zapjevali pozna-tu marijansku pjesmu „Čuj nas Majko,nado naša“, a nakon toga u crkvi Sve-tog Petra u okovima vidjeli relikvije

okova kojima je sv. Petar bio okovanu Jeruzalemu, kiparsko djelo slavnogMichelangela „Mojsije“ te grobhrvat skog umjetnika Julija Klovića. Unedjelju 2. listopada, hodočasnici suizbliza pogledali ostatke slavnogantičkog grada Rima, Circus Maxi-mus, Forum Romanum, Coloseum teKonstantinov slavoluk te su čuli pone-što o svakodnevnom životu starihRimljana, ali i o suvremenim Rimlja-nima, a osim toga posjetili su bazili-ku sv. Marije od Nebeskog oltara(Ara Coeli) u kojoj se nalazi grobposljednje bosanske kraljice Katari-ne Kosače — Kotromanić na kojemsu se pod vodstvom fra Marinka ipomolili. Toga su dana hodo časniciu 18 sati slavili misu na hrvat skom jeziku u Papinski hrvatski zavod sv.Jeronima gdje ih je srdačno doče-kao novoizabrani rektor don Božo

Radoš, koji je predvodio slavlje u za-jedništvu s fra Marinkom Vukmanom iosta lim svećenicima studentima koji bo-rave u Zavodu. Poseban doživ ljaj bioje susresti mlade svećenike studente skojima su hodočasnici odmah pronašlizajedničko porijeklo, prijatelje i pozna-nike, tako ih je posebno obra do vaovlč. Branko Jurić iz Rame (Prozor) i vlč.Zlatko Matić iz Banjalučke biskupije.Dani u Rimu prolazili su u obilaženjuraznih znamenitosti i bazilika, s bolovi -ma u nogama i žuljevima, no pjes me,vedrine, molitve i pozitivnog duha nijemanjkalo. Petodnevno hodočašće zavr -šeno je posjetom Padovi.U bazilici sv.Ante Padovanskoga sla vili su sv. misukoju je prevodio fra Nikola Rožan -ković, koji je hodočasnike upoznao saživotom sv. Ante i poviješću ba zi like.Nakon toga posjetili su i svetište sv. Le-opolda Bogdana Mandića, gdje su sepomolili pred izloženim tijelom sv. Leo-polda. Tu su svečano prošli kroz vratamilosrđa i obavili prigodne molitve. n

Na kraju mjeseca rujna u Jubi-larnoj godini milosrđa vjerniciHrvat ske katoličke župe Main-

Taunus/Hochtaunus sa svojim župni-kom fra Marinkom Vukmanom uputilisu se na hodočašće u Rim, Asiz i Pado-vu. Pedeset i dvoje župljana stiglo je uAsiz u četvrtak 29. rujna u jutarnjim sa-tima ispred bazilike Gospe od Anđela(Porcijunkule). Tu ih je dočekala studen-tica crkvene povijesti u Rimu LoredanaFabijanić. Ona je bila vodič u Asizu iu Rimu. Na tom mjestu imali su prilikevidjeti, čuti i doživjeti kako je u maloj

knog gradića na obroncima Umbrije skojeg im se pružao široki pogled nakrajolik obojen jesenskim bojama.Pred smiraj dana hodočasnici su krenu-li put Rima. Sljedeći dan, petak, žup -ljani su stigli u samu srž zapadnog krš-ćanstva na trg i u baziliku sv. Petra, ko-ji nam svjedoči o bogatoj i dugoj proš -losti kršćanstva, a pred činjenicom daje baziliku i umjetnička djela koja se unjoj nalaze napravila ljudska ruka, sva-kog je posjetitelja ostavila bez daha.Iako prekrcana velikim brojem posjeti-telja u bazilici se osjetio poseban mir,

KELKHEIM Hodočašće u Rim, Asiz i Padovu

crkvici nedaleko od središta grada Asi-za, sv. Franjo odlučio ostaviti svojeimanje i svoj lagodan život te je zapo-čeo svoj put s Kristom, osnovao redManje braće i završio svoj ovozemalj -ski put. Ono što je kroz ovu Jubilarnugodinu na poseban način važno jestda je upravo u toj maloj crkvi svetiFranjo zatražio od Gospodina potpunioprost za svakog vjernika te je papaHonorije III. 1216. godine dao odo-brenje da svaki vjernik koji hodočastina blagdan Gospe od Anđela (2. ko-lovoza) upravo u tu crkvu, te se ispovi-jedi i pričesti može dobiti potpunioprost od vremenitih kazni. U ovoj Go-dini milosrđa upravo taj potpuni oprostmože se dobiti u svim katedralama ibazilikama u svijetu. Nakon molitveGospi hodočasnici su se uputili u staridio gradića Asiza gdje su posjetili ba-ziliku svetog Franje u kojoj se nalazigrob svetog Franje i njegove prve bra-će te su se uputili u baziliku svete Klare,a potom uživali u ljepotama pitores-

a u trenucima molitve pred grobomsvetog Ivana Pavla II. svaki je vjernikpronašao snagu za nastavak svog ho-dočašća. Nakon bazilike hodočasnicisu se imali prilike susresti s remek-djeli-ma baroknog graditeljstva, skulpture islikarstva. Tako su posjetili Piazzu Na-vona, Panteon odnosno Crkvu BlaženeDjevice Marije od Mučenika, raskošnuFontanu di Trevi. Potom su se kratkoodmorili na novoobnovljenim Španjol -skim stubama te se uputili do Piazzedel Popolo gdje su u crkvi Santa Mariadel Popolo mogli izbliza uživati uvrhunskom dostignuću baroknog sli-karstva, majstorskoj izvedbi umjetnikaCarravagia koji prikazuje pribijanjesvetog Petra na križ, te ne drugoj sliciobraćenje svetog Pavla. U subotu, napočetku mjeseca listopada hodo čas -nici su posjetili baziliku Svetog KrižaJeruzalemskog te se pomolili pred relik-vijama drvenog križa na kojem je visionaš Spasitelj, te trnjem i čavlima koji sečuvaju u toj bazilici. Hodočasnici su

24-25i.qxp_24 08.11.16 11:24 Seite 2

s v e t a n t e R e z i j a P O R O t N i K n K a L a j a D e L n O t O L O g i j a s O M a L K a n U N O n a Xn t i R e n N a g O v O R nM O t n D n M a D e Ž a R i Š i n i R a n i L a n i N n j a R a c a Nj i c a n a Č n D a

RjeŠeNje iz PROŠLOg BROja

evo zašto volim svoju ženu!

ŠaLe — savjeti — RecePti


Nagrađena: Ivka Gelo, Frankfurt a. M.

Na jabukamaPričaju Jozo i Mate. Veli Mate:

— Doktor mi je rekao da idućihnekoliko dana živim samo na ja-bukama.

Nato će Jozo:— Pazi da ne padneš?

Brda i dolinePohvalila se Mara prijateljici:

— Muž mi je prije braka obeća-vao brda i doline.— I jel ti poklonio?— Je, zemljopisnu kartu.

Baka u poštiDošla baka u poštu, a žena

koja radi u pošti govori joj:— Potpišite se ovdje kako se pot-pisujete na kraju pisma!

Nato baka napiše:— Voli te tvoja teta Marica!

Razlika— Koja je razlika između slona iklavira?— Na slona se možeš nasloniti, ana klavir se ne možeš naklaviriti.

Odmah pobjegoUtrčava čovjek u ordinaciju:

— Doktore, pas me ugrizao zauho!— Jeste ga dezinficirali?— Nisam, odmah je pobjegao.

Uravnoteženaprehrana— Što je to uravnotežena pre -hrana?— Po jedne ćevape u svakoj ruci.

LošeRazgovaraju Joža i Štef:

— Štef, kak ti je u braku?— Loše. Mislil sam da mi budežena kuhala kak moja mama, aona je lijena kak moj tata!

Volim te jer si me učinila ocem.Jer si hrabra. Zbog svega onogšto zajedno sanjamo. Ne volim

te zato što si najljepša, već zato štodaruješ sve ono lijepo što imaš meni inašoj djeci. Ne volim te zato što imašnajljepše tijelo, nego zato što su nanjemu znakovi onoga što smo zajednoživjeli. Ne volim te jer imaš plave, ze-lene ili smeđe oči, već zato što su onegledale isti horizont koji su gledale imoje. Ne volim te zato što si diplomi-rala, već zato što si odlučila riskirati ži-vot, stavljajući sve ono što znaš na slu-ženje mladima. Ne volim te jer si ukontaktu s važnim osobama, negozbog načina na koji postupaš s baka-ma i djedovima u našoj obitelji. Ne vo-lim te jer si najbolja kuharica na svije-tu, već zato što znaš pripremiti životna blagoj vatri. Ne volim te zato štodijelimo hobije i zato što si savršenapartnerica za avanture, već zato što sime naučila da je ponekad dovoljnohtjeti sudjelovati u hobiju drugoga. Nevolim te jer si savršena supruga 20.stoljeća, već zato što se boriš da bu-deš žena, majka i supruga u 21. sto -ljeću. Ne volim te zato što si najzabav-nija osoba na svijetu, već zato što seponovno zaljubim u tebe kad se smi-ješ. Ne volim te zato što nemam dru-gog izlaza, nego zato što biram voljeti

te svakoga jutra. Volim kako se budiš.Zbog kave napravljene u žurbi bez še-ćera. Jer uvijek trčeći izlaziš iz kuće.Zbog one tvoje plave košulje od prijesto godina. Zbog tvog pokrivača izbog toga što se poslije večere bacišna kauč. Volim te zbog tvoje naklono-sti. Jer si me naučila da jedan zagrljajmože obuhvaćati cijeli svemir. Volimte jer mi se povjeravaš. Jer me želišvidjeti sretnog. Jer poštivaš ono što je-sam, jer mi dopuštaš da to budem. Vo-lim te jer si me na prvom spoju odvelau bar. Zbog načina na koji se daruješmojoj obitelji i zbog ljubavi kojomprihvaćaš moju zemlju, moju priču,moju prošlost. Volim te jer sam stobom upoznao Rim i jer sam se s to-bom popeo na Eiffelov toranj. Volim tejer si me učinila ocem. Jer si hrabra.Zbog svega onog što zajedno sanja-mo. Volim te zbog bijelog cvijeća,otvo rene kuće i zbog toga što napravišprostora za ono nepredviđeno. Volimte jer prihvaćaš svoje slabosti i jer sime uvijek prihvaćala s mojima. Volimte zbog tvog pozornog uha, čistog po-gleda, zbog tvog slatkog srca. Volimte jer shvaćaš bit Boga, koji je nježnosti zato što si Njegovo svjedočanstvo bivajući jednostavno takva kakva jesi.

Santi Casanova/Aleteia.org; Prijevod: Monika Šagolj/Bitno.net

fino hrskavoj korici. Može se poslužititoplo pečeni ili hladan odojak uz fran-cusku salatu. www.recepti.hr

sata na 220°C dok meso ne omekša,pa spustiti temperaturu pečnice na180°C. Za vrijeme pečenja prelijevaj-

Pečeni odojak

te pečenku pivom i uma kom odpečenja, par puta premazatihladnim uljem, a u pleh povre-meno dolijevajti malo tople vo-de. Zadnjih dvadesetak minutapečenja, teperaturu pećnice po-digunti na 220°C. Za hrskavukoricu koja će se kasnije laškerezati, preporuka je nakon dva-desetak minuta izvaditi meso izpećnice, obrisati kožicu papir-natim ubrusom i zarezati je uobliku mrežice dubine otprilike3 mm ispod površine. Us pjehdobro pečenog odojka leži u

Priprema: Odojka dobroobrisati i posoliti sa svih strana.Pleh namastiti (izvrsno bi biloako imate sivnjsku mast), polo -žiti odojka i peći otprilike pola

26 Sale.qxp_26 Sale 07.11.16 20:01 Seite 1

GLazbeni veLikani


OBLJETNICE PRIZNATOG HRVATSKOG SKLADATELJA

Upovodu 80. obljetnice rođenjai 25. obljetnice smrti priznatoghrvat skog skladatelja, orgulja-

ša, zborovođe, muzikologa i glazbe-nog pedagoga Mate Leš ćana, s pono-som se prisjećamo osobe čije skladbe

fesionalni razvoj i pedagoški rad tenjegovo djelovanje u Frankfurtu naMajni. Pri kaz osebujnog stvaralačkograda prof. Mate Leš ćana, koji se jeuspješno odvijao na nekoliko glazbe-nih područja (skladateljski opus,znanstveni radovi i članci te glazbenouredništvo pjesmarice i kantuala „Sla-vimo Boga“) Đurđev čane je ostaviozadivljenima jer nisu znali koliko jesvestrana i darovita ličnost bio njihovsugrađanin. Posebno ih se dojmilo štose je Mate Lešćan usavršavao kod na-

Mato Lešćan(Đurđevac 1936. — Frankfurt na Majni 1991.)

prof. Mate Lešćana u povodu Tjednacjeloživotnog učenja, u organizacijiGimnazije Dr. Ivana Kranjčeva predmnogobrojnim učenicima, nastavnici-ma i uzvanicima održano je preda-vanje o životu i djelu prof. Mate Leš -ćana, koje je priredila prof. glazbeIvana Senjan sa svojim djevojačkimzborom. U izlaganju je prikazan ži-votni put Mate Lešćana još od dje-tinjstva u Đurđevcu, srednjoškolsko ifakultetsko školovanje u Zagrebu, pro-

jeminentnijih glazbenika onoga vre-mena (D. Bartoluccia, dirigenta Ca-pelle Sistine Domenica Bartoluccija na„Conservatorio di Musica St. Cecilia“,E. Arndta, orguljaša bazilike sv. Petrau Rimu te frankfurtskog katedralnogaorguljaša C. F. Hartmana). Kako bidojam bio potpuniji, Djevojački zborGimnazije Dr. Ivana Kranjčeva iz Đur -đevca uz prat nju na glasoviru prof.Bernarda Duga na izveo je splet poz-natih antifona Mate Lešćana koje se

Djevojački zbor izveo je splet poznatih antifona prof. Lešćana

Ravnateljica gimnazije u Đurđevcu prof. Nevenka Lončar zahvaljuje prof. Senjan na zalaganju, glazbenoj promidžbi i predavanju

Nećakinja prof. Lešćana, gospođa Dragicana slici s kćerkama, u ruci drži pjesma ricui molitvenik „Slavimo Boga”

gotovo svakodnevno izvode u našimcrkvama te skladbe „Božanski gnjevublažujmo“ i „Prinesi Bogu“. Poslušalesu se i neke od najizvođenijih skladbiprof. Mate Lešćana kao na primjer„Zdrava Devica“, „Već zora rumenprosipa“ te intrada i koral „Pjevaj hva-le Magdaleno“. U prezentaciji moglisu se vidjeti i brojni vrijedni prilozi (fo-tografije, knjige, bilježnice i kajdanke)koje je prof. Senjan sakupila od rod-bine i znanaca no zaključila je kakoje os talo još puno toga neotkriveno oovome skromnom čovjeku velikog ta-lenta, snažnog duha i iskrene vjere ko-ji je svojim stvaralaštvom, predanimpedagoškim radom te skromnom i jed-nostavnom osobnošću utisnuo pečatbrojnim učenicima i suradnicima, kojiga se i danas rado sjećaju.

Tekst: I. SenjanSnimke: N. Lončar

Okupljeni su s pozornošću pratili predavanje o životu i djelu prof. Mate Lešćana

i danas obogaću-ju liturgijsko pje-vanje KatoličkeCrkve te su na re-pertoaru brojnihpjevačkih ansam-bala i koncertnihmajstora orguljaš-ke glazbe.

U Đurđevcu,rodnome gradu

Prof. Bernard Dugan (drugi slijeva) pratioje na glasoviru za vrijeme izvođenja an tifona prof. Mate Lešćana, i prof. Senjansa suprugom i ocem

02u.27.qxp_02u.27 07.11.16 20:17 Seite 2

budi blag, Gospodine

jesen je

po grobovima vjetar lišće raznosi


ove večeriučini me svijećom

neka gorim na nekom napuštenom grobu

neka budem toplinomnekom napuštenom biću


i neka nam je lagan komadove teške zemlje

Adolf Polegubić

01und28u.qxp_01und28 07.11.16 17:10 Seite 1

Documents

Peti susret hrvatskih studenata iz Njemačke u Berlinukroatenseelsorge.de/cms/wp-content/uploads/2016/12/Zz11.2016.pdf · kularizacija i sekularizam vidljivi u izvanbračnim vezama,