1. Nacrtati šemu TRESAGUET-a, popreč. presjeka puta?

2. Nacrtati šemu MC ADAM-a, poprečnog presjeka puta?

3. Nacrtati šemu TELFoRD-a, poprečnog presjeka puta?

4. Kad su ceste dobile najveći značaj u historiji civilizacija?

Najveći značaj u historiji ceste su dobile pronalaskom motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Neučvršćene i neravne ceste nisu više odgovarale te se pristupa izgradnji savremenih cesta i tako preuzimaju primat od zeljeznice.

5. Funkcionalna podjela cesta?

Dijele se na: - daljinske odnosno vezne

- sabirne

- pristupne ceste

6. Podjela cesta prema položaju u prostoru?

Dijele se na: - javne ceste izvan naselja

- gradske prometne poršine

7. Razlika između auto cesta i brzih cesta?

Razlika između auto cesta i brzih cesta je u tome sto auto ceste imaju i zaustavnu traku a brze ceste nemaju.

8. Ceste van klasa?

Ovdje spadaju putevi predviđeni za posebne svrhe:

- turistički putevi - koji služe kao prilazi do spomenika, odmarališta, planinarskih domova a mogu biti i obične staze.

- strateški putevi – grade se samo u vojne i odbrambene svrhe.

- šumski putevi – služe za sječu i izvoz drveta iz šuma.

- poljski putevi – služe za prilaz obradivim površinama.

- pristupni putevi – služe za prilaz raznim objektima

9. Šta utiče na efikasnost i bezbjednost putnog saobraćaja.

Na bezbjednost i efikasnost putnog saobraćaja ravnopravno utiču vozač, vozilo i okolina. Oni čine kibernetički sistem u kome funkciju upravljanja vrši vozač, objekt upravljanja je vozilo a okolina je izvor informacija za definisanje stanja sistema.

10. Sile koje djeluju na kolovoz?

Sile koje djeluju na kolovoz zavise od težine, brzine i konstrukcije vozila a te sile su:

- vertikalne odnosno statičke i dinamičke sile

- horizontalne odnosno uzdužne i poprečne sile

- sile isisavanja

11. Kako glasi izraz za djelovanje vertikalnih statičkih sila na kolovoznu konstrukciju?

Djelovanje vertikal sila može se prikazati: σ =PF [N ∕ cm2]

σ – specifično naprezanje za površinu kolovoza [N ∕ cm2]

P – pritisak koji pripada od bruto opterećenja vozila jednnom točku (N)

F – dodirna povržina kojom točak naliježe na kolovoz (cm2)

12. Prikazati grafički emente poprečnog presjeka ceste?

13. Uloga bankina kod cesta?

Bankina je sigurni element poprečnog presjeka i služi smještaju prometnih znakova, stacionažnih oznaka, zaštitnih ograda, zaustavljanju vozila u nuždi i drugo. Nalaze se neposredno uz rubni trak na dijelu ceste u nasipu ili zasjeku. To je neutvrđeni ili utvrđeni dio profila ceste.

14. Nacrtati detalj jednog rigola i koja je njegova uloga?

15. Vrste kolovoznih traka?

- Za tekući promet - Za kontinualnu voznju (osnovni element kolovoznog profila isključivo za protočni promet) - Za usporenje i ubrzanje Dodatni element osnovnog kolovoza u zoni denivelisanih raskrižja i služe za prilagođavanje brzine priliko isključivanja i uključivaanja u glavni prometni tok. - Za prestrojavanje U sastavu kolovoza u zoni površinskih raskrižja i služe za sklanjanje vozila koja vrše manevar skretanja sa kontinualne vozne trake. - Ivične trake i razdjelne linije Služe za vizuelno oivičenje protočnog dijela kolovoza. - Mirujući promet: · Za zaustaljanje Kontinualna traka koja prati protočni dio kolovoza i namjenjena je za zaustavljanje i privremeno stacioniranje vozila koja treba da se isključe iz saobraćaja. · Za parkiranje Mjestimična proširenja kolovoza za parkiranje vozila.

16. Šta predstavlja normalni poprečni presjek?

Normalni poprečni presjek (profil) predstavlja tipsko rješenje u standardnim prometnim i terenskim uslovima a unutar njega su analizom utvrđeni elementi kolnika, količina konstrukcija i drugi konstruktivno-tehnički detalji.

17. Iz čega se sastoji gornji stroj ceste?

Gornji ustroj je dio ceste koji izravno preuzima sva opterećenja od vozila u prometu i prenosi na donji stroj.Sastoji se iz dva osnovna dijela: - od cestovnog zastora – je završni sloj gornjeg stroja. Najčešće se sastoji iz trošivnog (habajućeg) sloja i vezanog (binderskog) sloja. - i od podloge – koja se najčešće sastoji od 2 ili 3 sloja. Gornji sloj podloge se izvodi od kvalitetnijeg materijala uz

primjenu vezivnog sredstva dok donji sloj podloge može se izvesti kao tamponski sloj od šljunka i pijeska.18. Uloga podloge kod gornjeg stroja ceste?

Podloga se najčešće sastoji od 2 ili 3 sloja. Gornji sloj podloge se izvodi od kvalitetnijeg materijala uz primjenu vezivnog sredstva dok donji sloj podloge može se izvesti kao tamponski sloj od šljunka i pijeska.

19. Šematski prikazati glavne dijelove gornjeg stroja?

20. Šta sve čini donji stroj ceste?

Pod donjim strojem podrazumijeva se zemljani trup i objekti i to: mostovi,propusti, vijadukti, potporni i obložni zidovi itd

21. Nacrtati šeme zemljanog trupa ceste?

22. Nacrtati trup ceste u nasipu?

23. Nacrtati trup ceste u usjeku?

24. Nacrtati oblike cestovnih galerija?

25. Načini zaštite pokosa?

Pokose nasipa i usjeka treba zaštititi od štetnog djelovanja atmosferlija i erozije i može se izvoditi na više načina: U zemljanim i mješvitim gradivima izvodi se zatravljivanjem humusa, busjenom, grmljem i drvećem i dr. U kamenim gradivima radi se roliranje, kamene obloge, žičane mreže i drugo.

26. Vrste iuloga zidova radi stabilnosti zemljan trupa ceste?

Zidovi su građevine koje osiguravaju stabilnost zemljanog trupa ceste i dijele se na: - Potporni zidovi – nalaze se na nižoj strani cestovnog trupa i preuzimaju opterećenje nasutih slojeva nasipa i prometno opterećenje. - Uporni zidovi – nalaze se iznad kolnika i preuzimaju opterećenje tla u usjeku, zasjeku i isjeku. - oblžni zidovi – štite pokose usjeka osjetljive na djelovanje zraka i atmosferlija i nemaju nosivu funkciju.

27. Nacrtati šemu položaja potpornog zida kod ceste?

28. Nacrtati šemu položaja upornog zida kod ceste?

29. Nacrtati šemu standardnih AB zidova kod ceste?

30. Prikazati grafički cestovni tunel?

31. Šta su to mostovi?

Most je građevina za prelaz preko prirodne ili umjetne prepreke. Most kao i ostale građevine moraju udovoljiti dređenim zahtjevima: funkcionalnost, ekonomičnost, sigurnost, trajnost i ljepota odnosno dobro uklapanje u krajolik.

32. Vrste mostova prema mat. od kojeg su građeni?

Prema materijalu od kojeg su izgrađeni mostovi mogu biti: - drveni - masivni (od kamena,opeke, AB ili prednapregnutog bet.) - metalni (od ljevanog željeza, čelika i aluminija) - od kombinovanih materijala

33. Šta je to vijadukt i nacrtati šemu?

Vijadukti su mostovi preko dolina, provalija ili preko neke prometnice. Grade se na mjestima gdje bi trebalo izgraditi velike nasipe veće od 14 metara. Sastoje se od niza stubova koji prenose lukove ili grede.

34. Vrste propusta i dati šematski prikaz?

Klasični propusti su građevine sa otvorom do 5 metara a savremeni pločasti i do 10 metara. Služe za protok vode ali i za migracije manjih životinja i divljači. Dijele se na: - cjevasti propusti - parabolični propusti - zasvedeni propusti - pločasti propusti

35. Šta predstavlja uzdužni presjek ceste, dati šematski prikaz?

Uzdužni presjek trase je presjek trase i terena razvijen po horizontalnoj osi ceste.

36. Šta oblikuje uzdužni izgled ceste?

U oblikovanju uzdužnog izgleda ceste bitnu ulogu imaju: - niveleta - vertikalna zaobljenja i - popreč nagib odnosno prelazn rampe vitoperenja kolnik

37. Glavni dijelovi uzdužnog presjeka ceste?

Glavni dijelovi uzdužng presjeka ceste su: - Stacionaža – udaljenost neke tačke ose od referentne pozicije na osi - Niveleta – visinski elementi trase ceste - Nagib nivelete – relativni nagib trase u odnosu na horiz. - Vertikalno zaobljenje – krivina kojom se vrši prelaz između dva susjedna nagiba trase.

38. Osnovni elementi trase ceste u nivelacionom pogledu?

Su pravci i vertikalne krivine.

39. Šta niveleta definira i od čega se sastoji?

Niveleta ceste definira visinske (nivelacione) elemente trase. Sastoji se od niza geometrijskih elemenata spojenih pravilima polaganja nivelete ceste. Za oblikovanje nivelete ceste koriste se pravci i vertikalna zaobljenja.

40. Kako se računa nagib nivelete, dati i grafičku analizu?

Nagib nivelete određuje se prema uvjetima na trasi ceste. U pravilu prati nagib terena ali može biti uvjetovan i položajem umjetnih ili prirodnih prepreka.

41. Čime je definisan minimalni nagib nivelete?

Minimalni nagib nivelete odeređen je uvjetima odvodnje oborinskih voda sa kolnika ceste. U uvjetima uzdužnog vođenja oborinskih voda minimalni nagib nivelete određen je minimalnim nagibom rigola koji osigurava uspješnu odvodnju oborinskih voda.

42. Čime je definisan maksimalni nagib nivelete?

Povećanje nagiba nivelete donosi manje troškova izgradnje uz povećanje troškova

43. Od čega se sastoji situacioni plan ceste?

Situacioni plan puta sasoji se iz projektnih linija koje prikazuju tok karakterističnih tačaka popreč.profila (osovina kolovoza, ivice kolovoza, ivice planuma, granice trupa puta, granice putnog pojasa i sl.) i definiše njihov položaj u horizntalnoj ravni (X, Y koordinate). Najveći broj geometrijskih oblika situacionog plana sastavljen je kombinacijom pravaca, kružnih i prelaznih krivina.

44. Sve o kružnim krivinama?

45. Sve o prelaznim krivinama?

46. Zašto se vrši proširenje krivine?

47. Zašto se vrši nadvišenje krivine?

48. Iz čega se sastoji projektovanje ceste?

49. Tehničke predradnje kod projektovanja cesta?

50. Šta predstavlja trasiranje ceste?

51. Komercijalno trasiranje?