Pitanja Primjena Inf. u RT

7/23/2019 Pitanja Primjena Inf. u RT

http://slidepdf.com/reader/full/pitanja-primjena-inf-u-rt 1/11

Primjena informatike u radiodijagnostici

1 Primjena informacionog sistema i telekomunikacijsketehnologije u radiologiji i radioterapiji i uopće u

zdravstvu ima niz stručnih i ekonomskih prednosti:

povećanje dijagnostičke tačnosti,

brža komunikacija na relaciji dijagnostičar - kliničar,

znatno kraći bolnički tretman pacijenta,

komforno prikupljanje podataka za statističke obrade,

pripremljena baza podataka za naučno-istraživački rad,

povećana iskoristivost radnog vremena visokostručnih

kadrova,

manji nancijski troškovi uz znatno brži tretman pacijenata,

kontrola učinjenih pretraga po svakom ljekaru,

kontrola i zaustavljanje zloupotrebe nepotrebnog

ponavljanja pretraga uz uštedu.

2 PACS sadri pet dijelova:

!omunikaciona mreža sa izvorom slike "#odalities$.% &egistar pregleda, pacijenata i arhiva demografskih

podataka.' (rogram za implementaciju demonstracija i manipulacija

slikom.) *rhiva svih slika.+ *parat za komunikaciju telefonom ili kompjuterom sa

ostalim digitalnim sistemom.



! Stvaranje digitalne slike "

digitalnoj kaseti informacija je storirana u formiekscitiranih elektrona u sloju fotosenzitivnog fosfora

"latentna radiološka slika$.

torirana informacija se čita "oslobaa$iz digitalne kasete

laserskim snopom, oslobaajući na taj način storiranu

energiju u formi emitirajuće svjetlost, čiji intenzitet je

proporcionalan absorbiranoj radiološkoj dozi u toku

ekspozicije.

/aserski snop čita "briše$ sliku iz kasete linearno red po red

dok cijela površina ne bude pročitana.

(oslije laserske 0stimulacije1 "čitanja$,osloboena

informacija u obliku svjetlosti se u foto multiplikatoru

transformira iz emitirajuće svjetlosti u elekstrični analogni

signal, koji se zatim računarski "kompjuterski$ obradi, pojača

i transferira do procesora "gdje se analogna informacija

pretvara u digitalnu$.

(rocesor ima dvostruku funkciju.

(rvo, da izračuna srednju zatamljenost slike i ukupan

dijapazon izmeu svijetlih i tamnih dijelova slike.

2rugo, da koristi ove informacije za proračun optimalnog

kvaliteta slike da bi je predao laserskom printeru koji će

zatim isprintati sliku na prozirnom lmu, na termopapiru, amože i na običnom pisaćem papiru.



# $potre%a digitalne slike iz digitalne kasete ima vi&e

prednosti:

(ovećana senzitivnost na 3- zrake, što se može iskoristiti za

povećanje kvaliteta radiološke slike, kao i za smanjenje

radijacione doze.

% (ogrešne ekspozicije se u većini slučajeva koriguju, takoskoro sve eksponirane snimke mogu biti sačuvane u toku

procesuiranja.

' 2igitalna slika je prenosiva, manipulativna i može biti

prezentirana na više načina.

) 2igitalna kaseta je veoma trajna i njena upotreba je i do

više hiljada puta.

' (snovni dijelovi hard)are*a kao i pretpostavke

potre%ne za formiranje informacionog sistema su

sljedeće :

!ompatibilnost dijelova različitih proizvoača 4

% 5tvorena arhitektura mreže i hard6are-a 4



' 2785# ',9 :/-; 4

) 82-&5# jukebo3 4

+ &elacijske baze podataka .

+ ,-C(.

2785# je protokol, tj. standard za prenos podataka na daljinu.

<edan 2785# le sadrži zaglavlje sa podacima o pacijentu i vrsti

radiološkog pregleda, dimenzijama radiološke slike i podatke o

slici.

(odaci o slikama mogu biti komprimirani koristeći <(=> format

"<oint (hotographic =3perts >roup- tehnika kompresije slike$,

varijante sa gubitkom ili bez gubitka kvaliteta video signala.

/ C,* 0(. juke%o

82- &5# jukebo3 je dio hard6are-a, po svom izgledu i načinu rada

vrlo sličan klasičnom muzičkom jukebo3u.



Slikovni podaci koji se pohranjuju u sistemu mogu %iti

različitih izvora3 a oni su :

*parati za digitalnu radiograju 4

% *parati za digitalnu radioskopiju 4

' *parati za 8? 4

) *parati za #&7 4

+ *parati za 2* 4

@ *parati za A dijagnostiku 4

; kenirane stare radiološke snimke i tdB



45 Sistem za arhiviranje sastoji se od sljedećih

komponenti :

. računar za arhiviranje 4

%. relacijske baze podataka 4

'. ureaj za kratkotrajno arhiviranje 4

). ureaj za dugotrajno arhiviranje 4

+. ureaj za kompresiranje slike .

165 0elacijske %aze podataka su :

. 5racle 4

%. 7nformi3 4

'. (rogress 4



). 7C#2CD% .

115 ,irektna digitalna radiogra7ja

ustav za izvoenje direktne digitalne radiograje sastoji se iz tri

komponenteE

. izvor 3-zraka 4

%. detektorski sustav "čine detektorski prijemnik i elektronskipojačivač slike$ 4

'. sustav za vizualizaciju slike "*2 konverter-pretvarač koji

konvertira izlazni signal prijemnika u digitalni zapis$ .



125 -ndirektna digitalna radiogra7ja

• #etodom indirektne digitalne radiograje, dobivena slika

se prikazuje na rtg lmu.

• #etoda izvoenja je veoma slična metodi direktne digitalne

radiograje.

• &azlika je u postupku naknadnog tehnološkog procesa, kojim

se slika, dobivena digitalnim postupkom prenosi na rtglm.

• 2a bi se to postiglo instalira se multiplikator preko koga se

analogni signal pretvara u digitalnu informaciju.

• 2igitalna informacija se kompjuterski obrauje.

• (reko dopunskog konvertera digitalni signal se rekonvertira

u analogni zapis koji kao svjetlosni snop osvjetljava površinurtg lma i stvara klasičnu latentnu sliku koja se nakon

hemijske obrade eksponiranog rtg lma pretvara u klasičnu

rtg sliku.

• lika dobivena metodom klasične indirektne radiograje

može biti sačuvana u memoriju računala i sa njom se dalje

mogu obavljati različite manipulacije.

•

#etoda indirektne digitalne radiograje ima izvijesneprednosti u odnosu na direktnu metodu.

• Feća kontrastnost rtg slike na lmu u odnosu na sliku na

monitoru ukazuju da je mogućnost percepcije detalja veća.



1!5 .olekularni imaging

7n vivo vršena karakterizacija, mjerenje i praćenje bioloških

procesa u stanicama " na molekularnom nivou $ nekog tkiva,

denira metodu molekularnog imaginga.

odnosu na standardni dijagnostički imaging uz pomoću kojeg

se dobiva morfološka slika, odnosno prikaz stanja koji je rezultatodreene bolesti, molekularni imaging ispituje specične

molekularne abnormalnosti.

voenjem molekularnog imaginga rana dijagnoza bolesti bit će

moguća jer patološke promjene na molekularnom " staničnom $

nivou uvijek se javljaju prije anatomskih "strukturalno-

morfoloških$ promjena.

#olekularni imaging predstavlja novu medicinsku disciplinu kojaujedinjuje staničnu i molekularnu biologiju i dijagnostički imaging.

!linička primjena molekularnog imaginga zahtijeva koordinaciju

nuklearne medicine, magnetne rezonancije i ultrazvuka.

2o sada, uglavnom u svijetu nuklearna medicina koristi ureaje

(=8? " ingle photon emision computerized tomographG $ i (=?

" (ositron emision tomographG $.

(rimjena molekularnog imaginga je dvojakaE



. dijagnostički imaging koji se koristi za odreivanje

lokalizacije i količine ciljanih molekula " odnosno stanica $

specičnih za bolest koja se ispituje 4

%. terapijska primjena, koja se koristi za ciljani tretman,

liječenje bolesnih molekula-stanica .

(rimjena dijagnostičkog imaginga ovisi od mogućnosti

molekularnog biologa da odredi mjesta specičnih receptora

ciljanih molekula koje karakteriziraju odreenu bolest koja se

želi tretirati-liječiti .

Hadalje biolozi trebaju razviti terapijska sredstva molekularnogimaginga koja će se selektivno vezati za bolesnu molekulu-

stanicu .

matra se da ako molekularni agens pogodi specičnu bolesnu

stanicu može biti udružen sa supstancijom koja će prenositi

terapiju takoer do ciljnih stanica.

2anas se dokazano smatra da će molekularni imaging kada se

koristi za dijagnostičke svrhe signikantno poboljšatipreživljavanje kao i tačnost otkrivanja bolesti u njenoj

proširenosti .

7zvoači molekularnog imaginga moraju imati fundamentalna

znanja iz bazične, stanične i molekularne biologije, ali moraju

takoer biti certicirani kao specijalisti pojedinih segmenata

dijagnostičkih disciplina " molekularna medicina, #& ili ultrazvuk

$ .

(ostoji izvjesna pretpostavka da će tradicionalna

kemoterapija i radioterapija biti zamijenjena jednim dijelom sa

terapijom molekularnog imaginga koja će ciljano koristiti

specijalne agense za tretman karcinoma na netoksičnoj osnovi

.



<asno je da su radiologija i njenje supspecijalizacije

najlogičniji korisnici molekularnog imaging-a .

Documents

Pitanja Primjena Inf. u RT