USTAVNO UREENJE

1. to je ustav i kakva je drava Republika Hrvatska? Ustav je temeljni pravni akt jedne drave na temelju kojega se donose ostali zakoni.

Republika Hrvatska je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana.

Meunarodno je priznata 15. sijenja 1992., lanica Vijea Europe od 1996. i NATO-a od 14. travnja 2009. godine. 2. Koje su temeljne odredbe Ustava RH? Temeljne odredbe Ustava RH su:

RH je jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna drava suverenitet je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv trodioba vlasti ustavnost i zakonitost slobodno osnivanje politikih stranaka oruane snage tite suverenitet i neovisnost te brane teritorijalnu cjelovitost granice RH mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora zabrana progonstva, oduzimanja dravljanstva te zatita interesa hrvatskih dravljana u stranoj

dravi grb, zastava i himna slubena upotreba hrvatskog jezika i latininog pisma.

3. Kako narod ostvaruje vlast u Republici Hrvatskoj? Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odluivanjem. 4. Koje su najvie vrednote ustavnog poretka? Najvie vrednote ustavnog poretka su: sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav. 5. Kakav je suverenitet Republike Hrvatske i gdje se prostire? Suverenitet Republike Hrvatske je neotuiv, nedjeljiv i neprenosiv, a prostire se nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih podruja. 6. Kako je ustrojena vlast u Republici Hrvatskoj? Vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena je na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu, a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i regionalnu samoupravu. Nositelj zakonodavne vlasti je Hrvatski sabor, izvrnu vlast obavlja Vlada Republike Hrvatske, a sudbenu sudovi. 7. Tko moe mijenjati granice Republike Hrvatske i kako? Granice Republike Hrvatske mogu se mijenjati samo odlukom Hrvatskog sabora i to 2/3 veinom glasova svih zastupnika. 8. ime se ureuje dravljanstvo Republike Hrvatske? Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ureuje se zakonom. Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka o izruenju ili predaji donesena u skladu s meunarodnim ugovorom ili pravnom steevinom Europske unije.

9. Koje su dunosti i nadlenosti oruanih snaga Republike Hrvatske? Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost. Republici Hrvatskoj pomo u zatiti suvereniteta i neovisnosti te obrani teritorijalne cjelovitosti mogu pruiti i drave saveznice, u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima. Oruane snage drava saveznica mogu prijei granicu i ui u Republiku Hrvatsku ili djelovati unutar njezinih granica u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Republika Hrvatska moe pruiti pomo dravama saveznicama u sluaju oruanog napada na jednu ili vie njih u skladu sa sklopljenim meunarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Odluku o prelasku granica Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.

Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost, Hrvatski sabor odluku donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.

10. to su nacionalne manjine i koja prava i slobode imaju? Nacionalna manjina je skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njeni lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja razliita od drugih graana i ele ih ouvati.

U Republici Hrvatskoj pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se ravnopravnost, a imaju sljedea prava:

sluiti se svojim jezikom i pismom kako u privatnom tako i u javnom ivotu pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu u kolskim ustanovama (predkolske ustanove,

osnovnim i srednjim kolama te drugim kolskim ustanovama) na podrujima Republike Hrvatske u kojima su pripadnici nacionalnih manjina tradicionalno ili u

znatnijem broju naseljeni imaju pravo na ouvanje tradicijskih naziva i oznaka te davanje naziva naseljima, ulicama i trgovima, imenima osoba i dogaaja od znaaja za povijest i kulturu nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

pripadnicima nacionalnih manjina takoer se jami slobodna uporaba znamenja i simbola nacionalnih manjina i obiljeavanje praznika nacionalnih manjina.

11. Imaju li pripadnici nacionalnih manjina pravo na politiku zastupljenost? Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost na dravnoj razini izborom svojih zastupnika u Hrvatski sabor i na lokalnoj razini u predstavnikim tijelima jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Nacionalnim manjinama koje u stanovnitvu Republike Hrvatske sudjeluju s vie od 1,5% stanovnika jami se najmanje 3 zastupnika mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru koji svoju zastupljenost ostvaruju na temelju opeg birakog prava na stranakim listama te manjine ili listama koje predlau birai te manjine.

Nacionalne manjine koje u stanovnitvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika, pored opega birakog prava, na osnovi posebnoga birakog prava imaju pravo izabrati pet zastupnika pripadnika nacionalnih manjina, u posebnim izbornim jedinicama, a ime ne mogu biti umanjena steena prava nacionalnih manjina.

12. Kako nacionalne manjine ostvaruju pravo na zastupljenost u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima? Pripadnici nacionalnih manjina radi sudjelovanja u javnom ivotu i upravljanju lokalnim poslovima, s ciljem unapreivanja, ouvanja i zatite poloaja nacionalnih manjina u drutvu, biraju svoje predstavnike putem vijea i predstavnika nacionalnih manjina u jedinicama samouprave.

U jedinicama samouprave na ijem podruju pripadnici pojedine nacionalne manjine sudjeluju s najmanje 1,5% u ukupnom stanovnitvu jedinice samouprave, u jedinicama lokalne samouprave na ijem podruju ivi vie od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine, te u jedinicama podrune (regionalne) samouprave na ijem podruju ivi vie od 500 pripadnika nacionalne manjine, pripadnici takve nacionalne manjine mogu izabrati Vijee nacionalnih manjina. Predstavnik nacionalnih manjina bira se u jedinicama samouprave u kojima ivi najmanje 100 pripadnika nacionalnih manjina, a nisu ispunjeni uvjeti za izbor vijea nacionalnih manjina. 13. Koje su osobne i politike slobode i prava? Osobne i politike slobode i prava su:

pravo na ivot u Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne nikome se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odraeno zakonom, o emu

odluuje sud zabranjen je prisilni i obvezni rad nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanog, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga svi graani i stranci jednaki su pred sudom i drugim dravnim i inim tijela koje imaju javne ovlasti svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati

boravite dom je nepovrediv jami se sloboda miljenja i izraavanje misli jami se sloboda savjesti i vjeroispovijesti i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave svim graanima priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed jami se pravo na slobodno udruivanje u sindikate i druge udruge svaki graanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti

primljen u javne slube svi graani Republike Hrvatske s navrenih 18 godina imaju birako pravo, ope i jednako svaki graanin ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i javnim tijelima i

dobiti na njih odgovor vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih graana.

14. Mogu li se ograniiti ljudska prava i temeljne slobode? Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti o tome odluuje Hrvatski sabor 2/3 veinom svih zastupnika, a ako se Sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, predsjednik Republike.

Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju.

Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odreenosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijesti.

Sloboda i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

15. Tko ima birako pravo u Republici Hrvatskoj? U Republici Hrvatskoj birako pravo imaju punoljetni, poslovno sposobni hrvatski dravljani. Birako pravo stjee se po sili zakona tj. ispunjavanjem zakonskih uvjeta za upis osobe u evidenciju o birakom pravu (popis biraa).

Birai imaju ope i jednako birako pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu u skladu sa zakonom. 16. Tko vodi popis biraa? Popise biraa u Republici Hrvatskoj vode tijela dravne uprave u upanijama i Gradski ured za opu upravu Grada Zagreba. Popis biraa vodi se po slubenoj dunosti za svaki grad ili opinu. Birai se u popis biraa upisuju prema mjestu svog prebivalita u Republici Hrvatskoj. Birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj upisuju se u sredinju evidenciju popisa biraa u gradu Zagrebu po dravama u kojima imaju evidentirano boravite u inozemstvu. 17. Moe li se ograniiti pravo na trajk? Jami se pravo na trajk. U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odreenim zakonom moe se ograniiti pravo na trajk. 18. to je Hrvatski sabor? Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. 19. Koliki je broj zastupnika u Hrvatskom saboru? Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakog birakog prava, biraju neposrednim tajnim glasovanjem, na etiri godine (14 zastupnika iz 10 izbornih jedinica, zastupnici manjina i zastupnici dijaspore).

Pravo na sudjelovanje u diobi zastupnikih mjesta u izbornoj jedinici ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% vaeih glasova biraa.

Pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj imaju pravo birati osam zastupnika u Sabor koji se biraju u posebnoj izbornoj jedinici koju ini podruje Republike Hrvatske.

Pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika u Sabor u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Pripadnici maarske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici eke i slovake nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici austrijske, bugarske, njemake, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlake i idovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Pripadnici albanske, bonjake, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor.

U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri emu birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj ostvaruju birako pravo na birakim mjestima u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj prebivaju.

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu ostvarivanje birakog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim dravljanima s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj se nalaze ili na koji drugi nain odreen zakonom.

20. Kad Hrvatski sabor zasjeda redovito, a kad izvanredno? Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: izmeu 15. sijenja i 15. srpnja te izmeu 15. rujna i 15. prosinca. Sabor zasjeda izvanredno na zahtjev predsjednika Republike, Vlade RH ili veine zastupnika. Predsjednik Hrvatskog sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati izvanredno zasjedanje. 21. Imaju li zastupnici u Hrvatskom saboru imunitet? Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Sabora samo ako je zateen u vrenju kanjivog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina (o takvom se sluaju izvjeuje predsjednik Hrvatskog sabora). Ako Sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega stavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje Mandatno imunitetno povjerenstvo, s tim to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor. 22. Moe li zastupnik svoj mandat staviti u mirovanje? Za vrijeme trajanja mandata zastupnik moe prihvatiti obnaanje dunosti koja se prema odredbama Zakona smatra nespojivom.

Za vrijeme obnaanja nespojive dunosti njegov e mandat biti u mirovanju, a zamjenjivat e ga zamjenik u skladu s odredbama Zakona.

23. U kojim sluajevima zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena? Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran ako:

podnese ostavku ukoliko mu je pravomonom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost ukoliko je pravomono sudbenom osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6

mjeseci smru.

24. Kako se donose organski zakoni? Zakoni kojima se ureuju prava nacionalnih manjina (organski zakoni) Hrvatski sabor donosi 2/3 veinom glasova svih zastupnika.

Zakoni kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela, te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave (organski zakoni) Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. 25. Koje su nadlenosti Hrvatskog sabora? Nadlenosti Hrvatskog sabora su:

odluuje o donoenju i promjeni Ustava donosi zakone donosi dravni proraun odluuje o ratu i miru donosi akte kojima izraava politiku Sabora donosi Strategije nacionalne sigurnosti i Strategije obrane Republike Hrvatske ostvaruje graanski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske raspisuje referendum obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom

nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Saboru, u skladu s Ustavom i zakonom

daje amnestiju za kaznena djela obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

26. Tko su ovlateni predlagai zakona, a tko proglaava zakone? Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada Republike Hrvatske.

Zakone proglaava predsjednik Republike Hrvatske u roku od 8 dana od kada su izglasani u Saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. 27. Kako se bira Predsjednik Republike i koje su njegove dunosti? Predsjednik Republike predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakog birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasanjem na vrijeme od 5 godina. Nitko ne moe biti biran vie od 2 puta za predsjednika Republike. 28. Koje su ovlasti Predsjednika Republike? Ovlasti Predsjednika RH su sljedee:

raspisuje izbore za Sabor i saziva prvo zasjedanje Sabora raspisuje referendum u skladu s Ustavom povjerava mandat (mandataru) za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih

mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine zastupnika u Saboru daje pomilovanja te dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i

konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija vrhovni je zapovjednik Oruanih snaga Republike Hrvatske imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike u skladu sa zakonom na temelju odluke Hrvatskog sabora, predsjednik RH objavljuje rat i zakljuuje mir u skladu s Ustavom i zakonom, surauje s Vladom RH u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi za vrijeme trajanja ratnog stanja moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru

ovlasti koje je dobio od Hrvatskog sabora.

29. Tko zamjenjuje Predsjednika RH u sluaju sprijeenosti? U sluaju krae sprijeenosti zbog bolesti, odsutnosti ili godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Sabora da ga zamjenjuje; u sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Sabora preuzima dunost privremenog predsjednika na temelju odluke Ustavnog suda koji o tome odluuje na prijedlog Vlade.

U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskog sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike Hrvatske, dunost privremenog Predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Sabora. U roku od 60 dana od preuzimanja dunosti moraju se odrati izbori. 30. Tko pokree postupak za utvrivanje odgovornosti Predsjednika RH? Predsjednik Republike Hrvatske je odgovoran za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti. Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti predsjednika moe pokrenuti Sabor 2/3 veinom svih zastupnika. O odgovornosti predsjednika odluuje Ustavni sud 2/3 veinom svih sudaca. Ustavni sud mora donijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga.

31. Tko moe predlagati kandidate za Predsjednika RH? Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlagati politike stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birai, pojedinano, i skupno. Kandidati za Predsjednika su svi koji su predloeni od jedne ili vie politikih stranaka i podrani pravovaljano prikupljenim potpisima, najmanje 10.000 biraa, ili koji su predloeni od biraa na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.000 njihovih potpisa. 32. Kakav je postupak izbora Predsjednika RH i tko utvruje rezultate izbora? Predsjednik Republike Hrvatske, bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili vie kandidata, bira se veinom glasova svih biraa koji su glasovali. Ako niti jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana.

Ako je na izborima sudjelovalo vie kandidata pravo da budu birani imaju dva kandidata koji su u prvom glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova.

Ako jedan od kandidata, koji ima pravo sudjelovati na ponovljenom izboru, umre u vremenu od dana prvog glasovanja na kojem niti jedan od kandidata nije dobio potrebnu veinu pa do dana ponovljenog izbora, ponavlja se cijeli izborni postupak.

Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najvei broj glasova biraa koji su glasovali.

Ako kandidati dobiju isti broj glasova izbor se jo jednom ponavlja.

Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvruje Dravno izborno povjerenstvo RH na temelju rezultata glasovanja na svim birakim mjestima. 33. Tko ini Vladu Republike Hrvatske i kako se vlada bira? Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie potpredsjednika i ministri.

Osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat (mandatar) za sastav Vlade predlae lanove Vlade.

Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju. Ako mandatar u roku od 30 dana ne sastavi Vladu, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za jo najvie 30 dana, ako ni tada ne sastavi Vladu ili ta Vlada ne dobije povjerenje od Hrvatskog sabora tada e Predsjednik RH povjeriti mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada RH ne bude sastavljena ni tada, Predsjednik Republike Hrvatske e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.

Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. 34. Koje su nadlenosti Vlade RH? Nadlenosti Vlade RH su sljedee:

predlae zakone i druge akte Saboru predlae dravni proraun i zavrni raun provodi zakone i druge odluke Sabora donosi uredbe za izvrenje zakona vodi unutarnju i vanjsku politiku usmjerava i nadzire rad dravne uprave brine o gospodarskom razvitku zemlje usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom raspisuje izbore za Predsjednika RH.

35. Tko obavlja sudbenu vlast i koji je najvii sud u Republici Hrvatskoj? Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna.

Vrhovni sud RH, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

36. Tko imenuje i razrjeuje suce? Dravno sudbeno vijee, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odluuje o imenovanju, napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. 37. Tko ini Ustavni sud Republike Hrvatske? Ustavni sud Republike Hrvatske ini 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova ukupnog broja zastupnika, na vrijeme od 8 godina, iz reda istaknutih pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti. Ustavni sud bira predsjednika suda na vrijeme od 4 godine. Suci Ustavnog suda imaju imunitet kao i zastupnici u Saboru. 38. Koje su nadlenosti Ustavnog suda? Nadlenosti Ustavnog suda su sljedee:

odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako

od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana

odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeene temeljne slobode i prava ovjeka i graanina, kao i pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajameno Ustavom RH

prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor

rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti predsjednika Republike nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti

njihov rad nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u

djelokrugu sudova obavlja druge poslove odreene Ustavom.

39. Kakav je poloaj Ustavnog suda u sustavu dravne vlasti? Ustavni sud je neovisan o svim tijelima dravne vlasti te samostalno rasporeuje sredstava utvrena u dravnom proraunu, u skladu sa svojim godinjim proraunom i zakonom radi funkcioniranja djelatnosti Ustavnog suda. 40. Imaju li suci Ustavnog suda imunitet? Suci Ustavnog suda imaju imunitet, kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

Sudac Ustavnog suda ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu. Sudac Ustavnog suda ne moe biti pritvoren, niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda.

Sudac Ustavnog suda moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. Dravno tijelo koje je suca pritvorilo duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. Ustavni sud moe odluiti da sudac protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak ne obavlja dunost dok taj postupak traje.

41. Koji su uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda? Za suca Ustavnog suda se moe izabrati osoba koja je hrvatski dravljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili strunim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge uvjete moe se izabrati za suca suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci. 42. Kako se bira predsjednik Ustavnog suda? Ustavni sud bira tajnim glasovanjem predsjednika Ustavnog suda na vrijeme od etiri godine veinom glasova svih sudaca.

43. Kako odluuje Ustavni sud i jesu li njegove odluke obvezatne? Ustavni sud donosi odluke i rjeenja veinom glasova svih sudaca, ako Ustavom ili Ustavnim sudom nije drukije odreeno. Odluke i rjeenja Ustavnog suda obvezatni su i duna ih je potivati svaka fizika i pravna osoba.

Sva tijela dravne vlasti i lokalne i podrune (regionalne) samouprave duna su u okviru svojega ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rjeenja Ustavnog suda. 44. Koje su jedinice lokalne samouprave i jedinice podrune (regionalne) samouprave? Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. 45. Tko sklapa i potvruje meunarodne ugovore? U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava, sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju meunarodnog ugovora Hrvatskog sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske.

Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore:

koji trae donoene ili izmjenu zakona meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne ugovore koji financijski obvezuju RH.

Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskog sabora sklapa predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.

Meunarodne ugovore koji meunarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava, Hrvatski sabor potvruje 2/3 veinom svih zastupnika.

46. Kakva je pravna snaga meunarodnih ugovora? Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom RH i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasno opim pravilima meunarodnog prava. 47. Tko zastupa Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu te kako su zastupljeni graani RH u europskom parlamentu? Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu zastupaju, sukladno njihovim ustavnim ovlastima, Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske.

Graani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu, gdje putem svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti.

48. Koja prava uivaju dravljani Republike Hrvatske, a koja graani Europske unije u Republici Hrvatskoj? Dravljani Republike Hrvatske su graani Europske unije i uivaju prava koja im jami pravna steevina Europske unije, a osobito:

slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj

dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku zatiti vlastitih dravljana

kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsko-konzularno predstavnitvo

pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim slubenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku.

Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaenima na temelju tih ugovora.

U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju svi graani Europske unije. 49. Tko ima pravo predloiti promjenu Ustava RH i tko odluuje o njegovoj promjeni? Pravo predloiti promjenu Ustava RH ima:

najmanje 1/5 zastupnika u Hrvatskom saboru predsjednik Republike Vlada Republike Hrvatske.

O promjeni Ustava odluuje Hrvatski Sabor 2/3 veinom glasova svih zastupnika. Promjenu Ustava RH proglaava Hrvatski sabor. 50. Tko ima pravo pokrenuti postupak udruivanja RH u saveze s drugim dravama i koja su ogranienja tog prava? Pravo pokretanja postupaka udruivanja Republike Hrvatske imaju:

najmanje 1/3 zastupnika u Hrvatskom saboru predsjednik Republike Hrvatske Vlada Republike Hrvatske.

Zabranjeno je pokretanje postupaka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskog dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku. 51. Kako izgleda grb Republike Hrvatske i gdje se rabi? Grb Republike Hrvatske je povijesni hrvatski grb u obliku tita podijeljen u 25 crvenih i bijelih (srebrnih) polja, prvo polje je crvene boje. Iznad tita se nalazi kruna s 5 povijesnih hrvatskih grbova: najstariji poznati grb Hrvatske, grbovi Dubrovake Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije.

Najstariji poznati grb Hrvatske sadri u titu na plavom polju utu (zlatnu) esterokraku zvijezdu s bijelim (srebrnim) mladim mjesecom. Grb Dubrovake Republike sadri u titu na modrom polju dvije crvene grede. Dalmatinski grb sadri u titu na plavom polju tri ute (zlatne) okrunjene leopardove glave. Istarski grb sadri u titu na modrom polju utu (zlatnu) kozu okrenutu u lijevo s crvenim papcima i rogovima. Slavonski grb sadri u titu na plavom polju dvije poprene bijele (srebrne) grede, a izmeu greda je crveno polje po kojem lagano stupa kuna na lijevo. U gornjem plavom polju je uta (zlatna) esterokraka zvijezda.

Grb Republike Hrvatske rabi se u:

peatima i igovima dravnih tijela i drugih javnih tijela u uredima Vlade Republike Hrvatske u inozemstvu na zgradama u kojima su smjetena dravna tijela i druga javna tijela u Republici Hrvatskoj na slubenim aktima tijela dravne vlasti na diplomama i svjedodbama o zavrenom kolovanju.

52. Kako izgleda zastava Republike Hrvatske i gdje se istie? Zastava Republike Hrvatske se sastoji od 3 boje: crvene, bijele i plave s grbom u sredini. Omjer irine i duine je 1:2. Svaka boja ini 1/3 irine zastave.

Zastava se istie:

stalno na zgradama svih dravnih tijela u dane praznika Republike Hrvatske u dane alosti u RH i vije se za trajanja alosti na pola stijega moe se isticati pri javnim skupovima u RH (politikim, sportskim itd.), na brodovima i plovilima.

53. Koji je slubeni naziv himne Republike Hrvatske i kada se izvodi? Himna Republike Hrvatske je "Lijepa naa domovino", a izvornik teksta i napjev uva se u Hrvatskom saboru. Tekst himne napisao je Antun Mihanovi, a uglazbio Josip Runjanin. Himna se izvodi sviranjem, pjevanjem ili sviranjem i pjevanjem:

na poetku zasjedanja Hrvatskog sabora pri slubenom dolasku u Republiku Hrvatsku ispraaja efa strane drave ili ovlatenog predstavnika meunarodne organizacije te u drugim sluajevima utvrenim zakonom.

54. Kako izgledaju dravni peati Republike Hrvatske i gdje se rabe? Republika Hrvatska ima veliki i mali dravni peat.

Veliki dravni peat krunog je oblika, promjera 80 mm, a u sredini peata je grb Republike Hrvatske. U krugu oko grba Republike Hrvatske na gornjoj strani je rije "REPUBLIKA", a na donjoj strani je rije "HRVATSKA". Oko grba Republike Hrvatske i toga napisa kruno se nalazi starohrvatski troplet.

Veliki dravni peat namijenjen je za utiskivanje u peatni vosak izravno na ispravu ili u peatni vosak u zatitnoj kutijici, koja se privezuje trakom u bojama dravne zastave na ispravu.

Veliki dravni peat utiskuje se na:

ratifikacijske isprave te na vjerodajnice i pisma ovlatenja koja potpisuje predsjednik Republike u okviru ustavnih ovlatenja

predstavljanja i zastupanja Republike Hrvatske u inozemstvu.

Mali dravni peat je promjera 50 mm istoga sadraja kao i veliki dravni peat. Mali dravni peat namijenjen je za otisak crnilom na papiru, te za utiskivanje izravno na ispravu ili na papirnu podlogu, koja se lijepi na ispravu. Mali dravni peat otiskuje se na:

odluke o proglaenju zakona odluke o dodjeli odlikovanja te na druge akte i isprave koje donosi predsjednik Republike.

55. to su politike stranke, tko ih moe osnovati i tko moe postati njenim lanom? Politike stranke su pravne osobe koje politiki djeluju u skladu s ciljevima utvrenim programom i statutom.

Politiku stranku moe osnovati najmanje 100 punoljetnih, poslovno sposobnih dravljana Republike Hrvatske. lanom politike stranke moe, pod jednakim uvjetima propisanim statutom, postati svaki punoljetni, poslovno sposoban dravljanin Republike Hrvatske. 56. Kada politika stranka stjee svojstvo pravne osobe, a kada prestaje? Danom upisa u registar politika stranka stjee svojstvo pravne osobe. Registar politikih stranaka vodi ministarstvo nadleno za poslove uprave (Ministarstvo uprave).

Politike stranke prestaju:

ako je ministarstvo nadleno za poslove uprave donijelo odluku o prestanku politike stranke ako se utvrdi da su prestale djelovati, ako je proteklo dvostruko vie vremena od vremena utvrenog

statutom za odravanje skupa najvieg upravnog tijela, a sjednica nije odrana ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske.

injenice utvruje Ministarstvo uprave te donosi rjeenje o prestanku politike stranke.

Politika stranka se brie iz registra danom objave odluke o zabrani rada.

Sustav dravne uprave 1. Koji su poslovi dravne uprave? 1. neposredna provedba zakona i drugih propisa:

Tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti, neposredno primjenjujui zakone i drugi propise:

rjeavaju u upravnim stvarima vode propisane oevidnike izdaju uvjerenja i druge potvrde te obavljaju druge upravne i strune poslove.

2. donoenje propisa za njihovu provedbu:

Ministri, predstojnici dravnih ureda i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlateni, u granicama dane ovlasti.

3. obavljanje upravnog nadzora:

U provedbi upravnog nadzora tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave.

4. te drugi upravni i struni poslovi.

Poslovi dravne uprave ureuju se zakonom. 2. Koji su to drugi upravni i struni poslovi tijela dravne uprave?

praenje stanja izrada nacrta prijedloga propisa i drugi struni poslovi izrada strunih podloga priprema odgovora na zastupnika pitanja ostvaruju domau i inozemnu strunu suradnju.

Tijela dravne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga:

prikupljanjem potrebnih podataka i obavijesti izradom odgovarajuih strunih podloga te na druge prikladne naine.

Na temelju izraenih strunih podloga (izvjea, elaborata, analiza, itd.) te na drugi nain prikupljenih saznanja o stanju u svom djelokrugu, tijela dravne uprave:

poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlateni te predlau nadlenim dravnim tijelima donoenje propisa i drugih akata iz njihove nadlenosti.

Sredinja tijela dravne uprave pripremaju nacrte prijedloga propisa iz svog djelokruga:

izrauju strune podloge za rjeavanje ili objanjenje odreenih pitanja pripremaju prijedloge odgovora ili daju odgovore na zastupnika pitanja te obavljaju i druge strune poslove za potrebe tijela izvrne vlasti.

Sredinja tijela dr. uprave ostvaruju domau i inozemnu strunu suradnju, u granicama svog djelokruga daju odgovarajua objanjenja pravnim i fizi. osobama, te obavljaju i druge str. poslove iz svog djelokruga.

3. Tko obavlja poslove dravne uprave? Poslove dravne uprave obavljaju tijela dravne uprave. Posebnim zakonom odreeni poslovi dravne uprave mogu se povjeriti tijelima jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama koje na temelju zakona imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: pravne osobe koje imaju javne ovlasti). 4. Koja su tijela dravne uprave? Tijela dravne uprave su ministarstva, dravni uredi Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: dravni uredi), dravne upravne organizacije i uredi dravne uprave u upanijama. Ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organizacije sredinja su tijela dravne uprave, a uredi dravne uprave u upanijama su prvostupanjska tijela dravne uprave.

Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti sredinjih tijela dravne uprave mogu se u upaniji, gradu i opini osnivati podrune jedinice Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave mogu se u gradu, odnosno opini osnivati ispostave.

Ministarstva jesu: 1. Ministarstvo financija 2. Ministarstvo obrane 3. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 4. Ministarstvo unutarnjih poslova 5. Ministarstvo pravosua 6. Ministarstvo uprave 7. Ministarstvo gospodarstva 8. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 9. Ministarstvo poduzetnitva i obrta 10. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava 11. Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture 12. Ministarstvo poljoprivrede 13. Ministarstvo turizma 14. Ministarstvo zatite okolia i prirode 15. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja 16. Ministarstvo branitelja 17. Ministarstvo socijalne politike i mladih 18. Ministarstvo zdravlja 19. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta 20. Ministarstvo kulture.

Dravni uredi jesu: 1. Dravni ured za trgovinsku politiku 2. Dravni ured za sredinju javnu nabavu 3. Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom.

Dravne upravne organizacije jesu: 1. Dravna geodetska uprava 2. Dravni hidrometeoroloki zavod 3. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo 4. Dravni zavod za mjeriteljstvo 5. Dravni zavod za statistiku 6. Dravni inspektorat 7. Dravni zavod za radioloku i nuklearnu sigurnost 8. Dravna uprava za zatitu i spaavanje

NAPOMENA: nije potrebno nabrojiti sva ministarstva, sve dravne upravne organizacije ili dravne urede. Potrebno je nabrojiti nekoliko njih, primjerice.

5. Koje akte donose elnici sredinjih tijela dravne i to se njima ureuje? Ministri, predstojnici dravnih ureda i ravnatelji dravnih upravnih organizacija donose pravilnike, naredbe i naputke za provedbu zakona i drugih propisa kad su na to izrijekom ovlateni, u granicama dane ovlasti.

Pravilnikom se detaljnije razrauju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene. Naredbom se nareuje ili zabranjuje odreeno postupanje. Naputkom se propisuje nain rada u tijelima dravne uprave, tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Pravilnici, naredbe i naputci objavljuju se u Narodnim novinama, a stupaju na snagu najranije osmoga dana od dana objave, ako tim propisima nije iznimno odreeno da zbog osobito vanih razloga stupaju na snagu danom objave.

6. to se nadzire u provedbi upravnog nadzora? U provedbi upravnog nadzora tijela dravne uprave nadziru provedbu zakona i drugih propisa te zakonitost rada i postupanja tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave.

U provedbi upravnog nadzora, tijela dravne uprave nadziru osobito:

zakonitost rada i postupanja rjeavanje u upravnim stvarima djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne uprave svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za obavljanje poslova

dravne uprave te odnos slubenika i namjetenika prema graanima i drugim strankama.

7. Koje su mjere upravnog nadzora? Ako u provedbi upravnog nadzora tijela dravne uprave ocijene da postoje odreene nezakonitosti ili nepravilnosti u donoenju propisa, odnosno opih akata, radu ili postupanju, da postoje nedostaci u rjeavanju upravnih stvari, da je unutarnje ustrojstvo nesvrhovito, da ne zadovoljava struna osposobljenost ili da ne postoji odgovarajui odnos slubenika i namjetenika prema strankama, poduzet e mjere iz svoje nadlenosti u svrhu otklanjanja uoenih nezakonitosti ili nepravilnosti, a osobito:

1. zahtijevati izvjea, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova dravne uprave 2. raspraviti stanje izvravanja poslova dravne uprave i predloiti mjere koje se moraju poduzeti radi

izvrenja pojedinih poslova dravne uprave 3. pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti odgovarajuih slubenika, odnosno namjetenika 4. neposredno obaviti poslove u granicama svog djelokruga iz nadlenosti tijela dravne uprave, tijela

jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba s javnim ovlastima na njihov troak, kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a tijelo dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe s javnim ovlastima nisu obavili odreeni posao dravne uprave u za to ostavljenom ili primjerenom roku

5. poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom.

8. Tko provodi upravni nadzor i nad kojim tijelom se provodi upravni nadzor? U granicama svog djelokruga:

ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organizacije nadziru rad tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave

uredi dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave nadziru rad tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave na podruju upanije.

Nadleno ministarstvo, dravni ured, odnosno dravna upravna organizacija moe u obavljanju poslova dravne uprave koji su povjereni tijelima upanije, grada, odnosno opine davati upanu, gradonaelniku, odnosno naelniku naredbe u skladu sa zakonom. Pojedinanom naredbom ne moe se odreivati nain rjeavanja odreene, pojedinane upravne stvari. 9. Tko provodi inspekcijski nadzor i nad kojim tijelom se provodi inspekcijski nadzor? Inspekcijski nadzor provode inspektori i drugi dravni slubenici ovlateni za provedbu nadzora, kad je to odreeno posebnim zakonom (u daljnjem tekstu: inspektori). U provedbi inspekcijskog nadzora, u skladu s posebnim zakonom, provodi se izravan uvid u ope i pojedinane akte, uvjete i nain rada nadziranih pravnih i fizikih osoba te poduzimaju zakonom i drugim propisima predviene mjere da se ustanovljeno stanje i poslovanje uskladi sa zakonom i drugim propisima. Inspek. poslove u prvom stupnju obavljaju uredi dr. uprave u jedinicama podrune (region.) samouprave, a u drugom stupnju sredinja tijela dr. uprave, ako posebnim zakonom nije to drugo odreeno.

Sredinja tijela dravne uprave mogu neposredno obavljati i inspekcijske poslove iz nadlenosti ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave.

10. Koja su prava i obveze inspektora u provedbi inspekcijskog nadzora? Inspektori imaju posebnu iskaznicu, kojom se dokazuje njihovo slubeno svojstvo, identitet i ovlasti. Nain voenja oevidnika i obrazac iskaznice inspektora propisuje elnik nadlenog sredinjeg tijela dravne uprave.

Inspektori imaju pravo, u skladu sa zakonom i drugim propisima, pregledati i poslovne prostorije, poslovne spise, zgrade, predmete, robu i druge stvari kod nadziranih osoba, sasluati pojedine osobe u upravnom postupku, pregledati isprave na temelju kojih se moe utvrditi identitet osoba, kao i obavljati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora. Prilikom provoenja inspekcijskog nadzora inspektori su duni pridravati se odredbi propisa kojima se ureuje zatita osobnih podataka te odredbi posebnih propisa kojima se propisuje tajnost podataka. Ako utvreni nedostaci nisu otklonjeni u ostavljenom roku, inspektor je duan poduzeti odgovarajue mjere i radnje, u okviru svojih zakonom ili drugim propisom utvrenih ovlasti.

Ako se inspektoru prilikom provoenja inspekcijskog nadzora prui fiziki otpor, odnosno, ako se takav otpor osnovano oekuje, inspektor moe zatraiti pomo policijskih slubenika nadlene policijske uprave.

Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran, ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje, koje je po zakonu ili drugim propisima bio duan poduzeti, odnosno odrediti, ako prekorai svoje zakonske i drugim propisima utvrene ovlasti, ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadlena dravna tijela o utvrenim nedostacima te u drugim sluajevima previenim posebnim zakonom.

Slubenici tijela dravne uprave, dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i drugih pravnih osoba duni su inspektora upozoriti na podatke klasificirane odgovarajuim stupnjem tajnosti. 11. to moe naloiti inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora? Ukoliko nae da je povrijeen zakon ili drugi propis, inspektor ima pravo i obvezu, u skladu sa zakonom i drugim propisima:

narediti otklanjanje utvrenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u odreenom roku podnijeti prijavu nadlenom dravnom tijelu zbog kaznenog djela, odnosno izrei zakonom ili drugim

propisom utvrenu prekrajnu kaznu poduzeti i druge mjere, odnosno izvriti druge radnje za koje je posebnim propisima ovlaten.

12. to sastavlja inspektor pri inspekcijskom pregledu? O izvrenom pregledu, utvrenom stanju i poduzetim, odnosno nareenim mjerama i radnjama, inspektor sastavlja zapisnik. Primjerak zapisnika o inspekcijskom pregledu inspektor uruuje fizikoj osobi ili slubenoj osobi dravnog tijela, tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravne osobe. Inspektor vodi oevidnik o obavljenim inspekcijskim pregledima. 13. Koje su nadlenosti ministra ? Ministar predstavlja ministarstvo i upravlja njegovim radom, a osobito:

provodi utvrenu politiku Vlade donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten brine o zakonitom i pravodobnom izvravanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajednikog

interesa osigurava suradnju ministarstva s dravnim tijelima, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama

prema dravnim slubenicima i namjetenicima poduzima mjere utvrene zakonom i drugim propisima u sluaju povrede slubene dunosti.

Ministar ima i druge obveze i ovlasti utvrene posebnim zakonom.

14. Koje su nadlenosti zamjenika ministra? Zamjenik ministra provodi utvrenu politiku Vlade i zamjenjuje ministra u upravljanju radom ministarstva. Zamjenik ministra zamjenjuje ministra u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Ministar ima jednog zamjenika ministra kojeg imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade. Zamjenik ministra za svoj rad odgovara ministru i Vladi. 15. Koje su nadlenosti pomonika ministra? U ministarstvu se moe imenovati jedan ili vie pomonika ministra. Pomonik ministra, u pravilu, upravlja radom upravne organizacije ustrojene u sastavu ministarstva te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Pomonika ministra imenuje Vlada na prijedlog ministra, a za svoj rad odgovoran je ministru i Vladi. 16. Koje su nadlenosti glavnog tajnika ministarstva? Glavni tajnik ministarstva poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu ministarstva te u pravilu usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva i upravnih organizacija u sastavu ministarstva, brine o strunom osposobljavanju, usavravanju i napredovanju dravnih slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad dravnih slubenika i namjetenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar. Glavnog tajnika ministarstva imenuje Vlada na prijedlog ministra, a na temelju javnog natjeaja. Glavni tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru i Vladi. 17. Kada se ustrojavaju dravni uredi i koje poslove obavljaju? Dravni uredi ustrojavaju se za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja koja su od posebnog znaaja za uinkovitiji rad Vlade.

Dravni uredi obavljaju upravne i druge strune poslove iz svog djelokruga, a osobito:

1. izrauju prijedloge stratekih dokumenata i struno obrauju pitanja od osobitog znaaja za uinkovitiji rad Vlade

2. izrauju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima 3. neposredno primjenjuju zakone i druge propise i osiguravaju njihovu provedbu 4. pripremaju nacrte prijedloga zakona i prijedloge drugih propisa 5. rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlateni 6. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor 7. vode propisane oevidnike i evidencije 8. prate stanje u svom djelokrugu te nadlenim dravnim tijelima predlau poduzimanje odgovarajuih

mjera 9. osiguravaju suradnju strunih i znanstvenih ustanova te predlau nadlenim dravnim tijelima

ustrojavanje odreenih slubi i strunih ustanova 10. usklauju rad i ostvaruju suradnju s drugim tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne i podrune

(regionalne) samouprave te drugim pravnim osobama na podruju svoje nadlenosti 11. ostvaruju meunarodnu suradnju 12. prikupljaju, sreuju i razluuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni i obavljaju

druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima.

Dravni uredi jesu: 1. Dravni ured za trgovinsku politiku 2. Dravni ured za sredinju javnu nabavu 3. Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom 18. Koje su nadlenosti predstojnika dravnog ureda? Dravnim uredom upravlja predstojnik, u poloaju zamjenika ministra. Predstojnika ureda imenuje Vlada na prijedlog predsjednika Vlade i za svoj rad je odgovoran predsjedniku Vlade i Vladi.

Predstojnik predstavlja dravni ured i upravlja njegovim radom, a osobito:

brine o provedbi zakona i drugih propisa donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten brine o zakonitom i pravodobnom izvravanju zakona i drugih propisa te u pitanjima od zajednikog

interesa osigurava suradnju dravnog ureda s drugim dr. tijelima, jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te drugim pravnim osobama

poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu, rasporeuje poslove i daje naputke za rad, brine se o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere utvrene zakonom i drugim propisom za utvrivanje odgovornosti za povrede slubene dunosti.

Predstojnik ima i druge obveze i ovlasti utvrene zakonom i drugim propisima. 19. Koje su nadlenosti zamjenika predstojnika dravnog ureda? Predstojnik moe imati jednoga zamjenika. Zamjenik zamjenjuje predstojnika dravnog ureda u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri predstojnik. Zamjenik predstojnika koordinira obavljanje poslova dravne uprave u pojedinom upravnom podruju dravnog ureda i obavlja druge poslove koje mu povjeri predstojnik. Zamjenika predstojnika imenuje Vlada na prijedlog predstojnika, a na temelju javnoga natjeaja. Zamjenik predstojnika dravnog ureda je za svoj rad odgovoran predstojniku i Vladi. 20. Koje su nadlenosti glavnog tajnika dravnog ureda? Dravni ured moe imati glavnog tajnika. Glavni tajnik dravnog ureda poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu dravnog ureda, te tehniki usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica dravnog ureda i upravnih organizacija u sastavu dravnog ureda, brine o strunom osposobljavanju, usavravanju i napredovanju dravnih slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad, nadzire rad dravnih slubenika i namjetenika te obavlja i druge poslove koje mu povjeri predstojnik dravnog ureda. Glavnog tajnika dravnog ureda imenuje Vlada na prijedlog predstojnika dravnog ureda, a na temelju javnoga natjeaja. Glavni tajnik dravnog ureda za svoj rad odgovara predstojniku dravnog ureda. 21. Koji su poslovi dravne upravne organizacije? Dravne upravne organizacije se ustrojavaju za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. Dravne upravne organizacije osnivaju se u pravilu kao dravne uprave, zavodi i ravnateljstva.

Dravne upravne organizacije obavljaju upravne, strune i druge poslove iz svog djelokruga, a osobito:

1. prouavaju i istrauju odreena pitanja koja zahtijevaju primjenu posebnih naina rada, a koje je nuno obavljati u okviru dravne uprave,

2. vode propisane oevidnike 3. rjeavaju u upravnim stvarima kad su na to izrijekom zakonom ovlateni 4. provode upravni, odnosno inspekcijski nadzor 5. pripremaju nacrte zakona i prijedloge drugih propisa 6. pripremaju strune podloge za postupak odluivanja u dravnim tijelima 7. ostvaruju suradnju s tijelima dravne uprave, jedinicama lokalne i podrune (regionalne)

samouprave te drugim pravnim osobama 8. ostvaruju meunarodnu suradnju 9. prikupljaju, sreuju i razluuju podatke od interesa za djelatnost za koju su ustrojeni 10. obavljaju i druge poslove utvrene zakonom i drugim propisima.

22. Koje su nadlenosti ravnatelja dravne upravne organizacije? Ravnatelja dravnih upravnih organizacija imenuje i razrjeuje Vlada, na prijedlog predsjednika Vlade i uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog ministra. Za svoj rad ravnatelj je odgovoran Vladi, odnosno nadlenom ministru.

Ravnatelj predstavlja dravnu upravnu organizaciju i upravlja njezinim radom, a osobito:

brine o provedbi zakona i drugih propisa donosi provedbene propise kad je na to izrijekom zakonom ovlaten nadzire zakonitost i pravodobnost izvravanja poslova i poduzima mjere za osiguravanje

uinkovitosti u radu, rasporeuje poslove i daje naputke za rad, brine se o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika i namjetenika u tijeku slube i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad i poduzima mjere za utvrivanje odgovornosti za povrede slubene dunosti odreene zakonom.

Ravnatelj ima i druge ovlasti i obveze odreene zakonom i drugim propisima. 23. Moe li ravnatelj dravne upravne organizacije imati zamjenika? Ravnatelj dravne upravne organizacije moe imati jednog zamjenika. Zamjenik zamjenjuje ravnatelja u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti te obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj. Zamjenika ravnatelja imenuje Vlada na prijedlog ravnatelja, a na temelju javnoga natjeaja. Zamjenik ravnatelja odgovoran je za svoj rad ravnatelju i Vladi. 25. Koje poslove obavljaju uredi dravne uprave? Za obavljanje poslova dravne uprave u vie upravnih podruja na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave ustrojava se ured dravne uprave. Unutarnje ustrojstvo ureda dravne uprave ureuje se uredbom Vlade.

Ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave obavlja upravne i druge strune poslove u upravnim podrujima za koja je ustrojen, a osobito:

neposredno provodi zakone i druge propise i osigurava njihovu provedbu rjeava u upravnim stvarima u prvom stupnju, ako to posebnim zakonom nije stavljeno u nadlenost

sredinjim tijelima dravne uprave ili pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te povjereno tijelima jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave

provodi upravni, odnosno inspekcijski nadzor prati stanje u svom djelokrugu te sredinjim tijelima dravne uprave predlae mjere za unapreenje

stanja u pojedinim upravnim podrujima.

Ured dravne uprave obavlja upravne i druge strune poslove u upravnim podrujima gospodarstva, drutvenih djelatnosti, ope uprave i imovinsko-pravnih poslova. Obavlja i zajednike poslove za potrebe ureda, te druge upravne i strune poslove u skladu s posebnim zakonom kojime se ureuje pojedino upravno podruje.

26. Koje su nadlenosti predstojnika ureda dravne uprave? Radom ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave upravlja predstojnik. Predstojnik ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave je elnik tog ureda. Za obavljanje poslova u uredu dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave predstojnik ureda odgovoran je Vladi i elniku sredinjeg tijela dravne uprave nadlenom za odgovarajue upravno podruje.

Predstojnika ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave imenuje Vlada na temelju javnog natjeaja kojeg provodi sredinje tijelo dravne uprave nadleno za poslove ope uprave.

Predstojnika ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave razrjeuje Vlada na prijedlog elnika sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove ope uprave, u skladu s propisima kojima se ureuju slubeniki odnosi.

Predstojnik ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave upravlja radom ureda, a osobito:

brine o provedbi zakona i drugih propisa nadzire zakonitost i pravodobnost obavljanja poslova, usklauje rad u uredu dravne uprave i

provodi neposredan nadzor nad radom u uredu, poduzima mjere za osiguranje uinkovitosti u radu, rasporeuje poslove, daje upute za rad, brine o strunom osposobljavanju i usavravanju dravnih slubenika i namjetenika i o urednom i pravilnom koritenju imovine i sredstava za rad te poduzima mjere za utvrivanje odgovornosti za povrede slubene dunosti odreene zakonom

obavlja nadzor nad poslovima dravne uprave u ispostavama u opinama i gradovima osigurava suradnju ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave s tijelima

jedinica lokalne odnosno podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

27. Moe li predstojnik ureda dravne uprave imati zamjenika? Predstojnik ureda dravne uprave moe imati zamjenika kojeg imenuje i razrjeuje ministar nadlean za poslove ope uprave, na prijedlog predstojnika ureda, a na temelju prethodno provedenog javnog natjeaja.

Zamjenik predstojnika ureda dravne uprave zamjenjuje predstojnika u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti te obavlja druge poslove koje mu povjeri predstojnik. Ako zamjenik predstojnika ureda dravne uprave ne bude imenovan, ministar nadlean za poslove ope uprave odreuje dravnog slubenika koji e obavljati poslove zamjenika predstojnika ureda dravne uprave, ali ne due od est mjeseci. 28. Koje se ustrojstvene jedinice mogu ustrojiti u uredima dravne uprave u upanijama (u sjeditu i izvan sjedita)? U uredu dravne uprave mogu se ustrojiti slube, odjeli i odsjeci.

Sluba se ustrojava u sjeditu ureda dravne uprave kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova dravne uprave u jednom ili vie upravnih podruja. U okviru slube mogu se ustrojiti odjeli za pojedino upravno podruje manjeg opsega ili za odreenu vrstu meusobno povezanih poslova dravne uprave, te opih, pomono-tehnikih poslova ije obavljanje zahtijeva odreeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu.

Za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti ureda dravne uprave izvan njegova sjedita u jedinici podrune (regionalne) samouprave mogu se osnovati ispostave u gradovima i opinama koje odredi Vlada na prijedlog predstojnika ureda dravne uprave.

Ispostavom upravlja voditelj ispostave koji je za svoj rad i rad u ispostavi odgovoran predstojniku ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave. U ispostavi koja ima vie od 15 izvritelja mogu se ustrojiti odsjeci za obavljanje odreenih poslova dravne uprave iz nadlenosti pojedine slube.

29. Tko obavlja povjerene poslove dravne uprave ? Tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, u povjerenim im poslovima dravne uprave:

rjeavaju u upravnim stvarima u prvom i drugom stupnju kad su im ti poslovi zakonom izrijekom

stavljeni u nadlenost vode oevidnike odreene zakonom i drugim propisima i izdaju propisana uvjerenja i druge potvrde obavljaju i druge poslove dravne uprave koji su im zakonom izrijekom stavljeni u nadlenost.

30. Tko je odgovoran za zakonitost i strunost rada u obavljanju povjerenih poslova dravne uprave? Za zakonito i struno obavljanje povjerenih poslova dravne uprave, odgovorni su upan, gradonaelnik, odnosno opinski naelnik te ravnatelj pravne osobe s javnim ovlastima. Na slubenike koji obavljaju povjerene poslove dravne uprave u jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti shodno se primjenjuju propisi kojima se ureuje struna sprema i struno osposobljavanje dravnih slubenika i namjetenika. 31. Kojim propisom se ureuje unutarnje ustrojstvo i uredsko poslovanje tijela dravne uprave i tko ga donosi? Uredbom Vlade ureuje se i unutarnje ustrojstvo, nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica tijela dravne uprave i njihov djelokrug, nain upravljanja tim jedinicama, okvirni broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika za obavljanje poslova iz nadlenosti tih jedinica, nain planiranja poslova, radno vrijeme, odravanje uredovnih dana, kao i druga pitanja od osobitog znaaja za rad tijela dravne uprave. Naela za unutarnje ustrojstvo kao i uredsko poslovanje tijela dravne uprave ureuju se uredbom Vlade. 32. Tko donosi pravilnik o unutarnjem redu tijela dravne uprave? Pravilnik o unutarnjem redu donosi:

za ministarstvo - ministar za dravni ured - predstojnik za dravne upravne organizacije - ravnatelj za ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave - predstojnik.

Na temelju uredbe o unutarnjem ustrojstvu tijela dravne uprave pravilnikom o unutarnjem redu utvruje se broj potrebnih dravnih slubenika i namjetenika s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaa i strunih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od znaaja za rad tijela dravne uprave koja nisu ureena uredbom Vlade. 33. Tko provodi nadzor nad obavljanjem poslova dravne uprave? Vlada provodi nadzor nad obavljanjem poslova dravne uprave te moe:

ukinuti propise tijela dravne uprave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u povjerenim im poslovima dravne uprave podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima dravne uprave s Ustavom i zakonom

raspraviti stanje u pojedinom tijelu dravne uprave, tijelu jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja poslova dravne uprave iz svog djelokruga, a osobito razrijeiti, odnosno predloiti razrjeenje elnika tijela dravne uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa zakonom kojim se ureuje lokalna samouprava te zakonom kojim im je ovlatenje preneseno

pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organizacije provode upravni nadzor nad radom ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave i poduzimaju odgovarajue mjere, a osobito pokreu postupak za utvrivanje odgovornosti dravnih slubenika te neposredno izvravaju poslove iz nadlenosti ureda dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave kad ocijene da se na drugi nain ne moe izvriti zakon ili drugi propis, a ured dravne uprave u jedinici podrune (regionalne) samouprave nije postupio sukladno prethodno danim napucima, u za to ostavljenom mu primjerenom roku.

Sredinja tijela dravne uprave u svom djelokrugu nadziru rad tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u obavljanju poslova dravne uprave i u tom svojstvu u ovlasti su osobito:

nadzirati zakonitost, pravodobnost i pravilnost obavljanja povjerenih poslova dravne uprave raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave ili pravnoj

osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti duni poduzeti radi izvravanja poslova dravne uprave, a osobito obustaviti od izvrenja ope akte tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u povjerenim im poslovima dravne uprave te predloiti Vladi Republike Hrvatske poduzimanje mjera iz lanka 65. podstavka 1. i 2. ovoga Zakona, predloiti razrjeenje elnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim je ovlatenje preneseno

pokrenuti postupak za utvrivanje odgovornosti slubenika i namjetenika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti

poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

34. Na koji nain su tijela dravne uprave duna meusobno suraivati? Tijela dravne uprave duna su u obavljanju poslova dravne uprave suraivati s tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pruati im strunu pomo, a osobito struno obraivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im struna miljenja i objanjenja te odravati struna savjetovanja o nainu provedbe zakona kao i o drugim opim pitanjima od znaaja za pravilno djelovanje i unapreivanje naina i uinkovitosti rada u poslovima dravne uprave.

Ministarstva, dravni uredi i dravne upravne organizacije duni su uredima dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave pruati strunu pomo, a osobito struno obraivati pitanja i pojave u svezi s izvravanjem zakona i drugih propisa, davati struna miljenja i objanjenja te odravati struna savjetovanja o nainu provedbe zakona kao i o drugim opim pitanjima od znaaja za pravilno djelovanje i unapreivanje naina i uinkovitosti rada u uredima dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave.

35. Kako graani ostvaruju naknadu tete radi neobavljanja slubene radnje radi koje su pozvani? Kad se u upravnom postupku graani i pravne osobe, odnosno njihovi zastupnici i punomonici odazovu pozivu, a bez njihove krivnje slubena radnja radi koje su pozvani nije obavljena, imaju pravo zahtijevati naknadu time nastalih trokova.

O zahtjevu za naknadu trokova odluuje zakljukom voditelj postupka koji je pozvao stranku, na temelju propisa kojim se ureuje naknada trokova svjedocima, u upravnom postupku. Protiv zakljuka iz stavka 2. ovoga lanka, stranka moe uloiti albu tijelu nadlenom za rjeavanje u drugom stupnju. Ako nema tijela drugog stupnja, protiv zakljuka se neposredno moe pokrenuti upravni spor.

Trokovi iz stavka 1. ovoga lanka, isplauju se na teret sredstava osiguranih za rad tijela koje vodi upravni postupak.

Ukoliko slubena radnja nije obavljena uslijed krivnje ili grube nepanje slubene osobe, postoji pravo regresa prema slubenoj osobi za isplaenu naknadu trokova.

36. to mogu poduzeti graani i pravne osobe radi nepravilnog postupanja tijela dravne uprave? Tijela dravne uprave duna su omoguiti graanima i pravnim osobama podnoenje prigovora i pritubi na rad tijela dravne uprave, kao i na nepravilan odnos dravnih slubenika kad im se obraaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili izvravanja svojih graanskih dunosti. Tijela dravne uprave duna su u slubenim prostorijama na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnika i druga sredstva za podnoenje prigovora i pritubi (kutija za pritube, knjiga pritubi itd.), kao i omoguiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritube. Prigovore, odnosno pritube obvezatno razmatra elnik tijela dravne uprave na iji se rad odnose prigovori i pritube.

Na podnesene prigovore i pritube, elnik tijela dravne uprave duan je graanima i pravnim osobama dati odgovor u roku od 30 dana od dana podnoenja prigovora, odnosno pritube. O poduzetim mjerama za unapreivanje odnosa prema graanima i pravnim osobama, o podnesenim prigovorima, odnosno pritubama te znaajnijim primjedbama i prijedlozima kao i o mjerama koje su tim povodom poduzete, predstojnici ureda dravne uprave u jedinicama podrune (regionalne) samouprave duni su izvijestiti nadlena ministarstva, dravne urede, odnosno dravne upravne organizacije. 37. Tko ima pravo izvjetavati javnost o obavljanju poslova dravne uprave? Izvjea o obavljanju poslova dravne uprave mogu davati elnici tijela (ministri, ravnatelji dravnih upravnih organizacija, predstojnik dravnog ureda i predstojnici ureda dravne uprave u upanijama) ili dravni slubenici koje elnik tijela ovlasti za davanje odgovarajuih izvjea. Dravni slubenici koji su ovlateni davati odgovarajua izvjea osobno su odgovorni za njihovu tonost i pravodobnost.

Neovlateno davanje izvjea ili davanje netonih izvjea predstavlja teu povredu slubene dunosti.

38. Gdje se osiguravaju sredstva za rad tijela dravne uprave i kako se osiguravaju sredstva za rad tijela? Sredstva za rad tijela dravne uprave utvruju se dravnim proraunom. Tijela dravne uprave duna su Vladi dostaviti zahtjev za osiguranje sredstava za iduu proraunsku godinu na temelju plana rada tijela s obrazloenjem najkasnije do 30. rujna tekue godine.

Ako se u tijeku proraunske godine znaajno povea opseg rada tijela dravne uprave na temelju zakona ili drugih propisa, za obavljanje tih djelatnosti osigurat e se dodatna sredstva, a ako se opseg predviene djelatnosti smanji, smanjit e se osigurana sredstva, razmjerno smanjenju djelatnosti tijela dravne uprave.

Ako vie tijela dravne uprave ima odreene zajednike materijalne trokove (grijanje, osvjetljenje, ienje itd.), Vlada moe, u dogovoru s tim tijelima, odrediti da se sredstva za pokrie tih materijalnih trokova doznauju samo jednom od tih tijela.

39. Na koji nain se koriste stvari opreme tijela dravne uprave? Tijelo dravne uprave duno je odravati opremu, zgrade i drugu imovinu, osigurati je u visini njezine vrijednosti i voditi o njoj prikladan oevidnik, u skladu s posebnim propisima. Tijelo dravne uprave moe odreene stvari opreme koristiti zajedno s drugim tijelom dravne uprave te s tijelom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, odnosno pravnom osobom koja ima javne ovlasti.

Zajedniko koritenje stvari opreme ureuje se ugovorom izmeu tijela dravne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnih osoba koje imaju javne ovlasti. Vlada moe odrediti obvezatno zajedniko koritenje stvari opreme od strane dva ili vie tijela dravne uprave.

elnici tijela dravne uprave odluuju o koritenju novanih sredstava, fonda opreme, o pribavljanju i prodaji pokretnih stvari opreme, o prenoenju prava koritenja, o rashodovanju, prodaji, o davanju ili uzimanju na

poslugu ili u zakup tih stvari, do visine vrijednosti koju odredi Vlada. Oprema tijela dravne uprave moe se prenijeti bez naknade samo na drugo dravno tijelo, a u svrhu obavljanja poslova dravne uprave i na jedinicu lokalne i podrune (regionalne) samouprave i uprave ili pravnu osobu koja ima javne ovlasti. 40. Tko odluuje o rasporeivanju i koritenju sredstava tijela dravne uprave? O rasporeivanju i koritenju sredstava tijela dravne uprave odluuje elnik tijela dravne uprave, u skladu s dravnim proraunom. Rasporeivanje sredstava tijela dravne uprave obavlja se predraunom, a konana raspodjela tih sredstava godinjim obraunom tijela dravne uprave. Predraun o rasporedu sredstava donosi se prije poetka godine na koju se odnosi, a najkasnije 15 dana nakon usvajanja dravnog prorauna. Za zakonito koritenje sredstava tijela dravne uprave odgovorni su elnik tijela dravne uprave, kao izvritelj, i raunopolaga. elnik tijela dravne uprave moe, u skladu s propisima, svoju ovlast izvritelja prenijeti na jednog ili vie pomonih izvritelja. Godinjim obraunom tijela dravne uprave obavlja se konana raspodjela sredstava tijela dravne uprave. Tijela dravne uprave vode podatke o stanju i kretanju sredstava u skladu s posebnim propisima. 41. Tko donosi blie propise o financijskom i materijalnom poslovanju tijela dravne uprave? Ministar financija donosi blie propise o financijskom i materijalnom poslovanju tijela dravne uprave i o dunostima, pravima i obvezama izvritelja i raunopolagaa u tijelima dravne uprave, ako posebnim zakonom nije to drugo odreeno.

42. Navedite naela za unutarnje ustrojstvo tijela dravne uprave i strunih slubi vlade? Naela su:

1. Naelo racionalizacije unutarnjeg ustrojstva - podrazumijeva uspostavu ekonomine organizacijske strukture potrebne za uinkovito obavljanje poslova uz to manje trokove

2. Naelo funkcionalnosti - podrazumijeva organiziranje tijela na nain da se svi poslovi iz djelokruga tijela dodjeljuju odreenim ustrojstvenim jedinicama. Ovisno o opsegu i znaaju poslova, jednoj ustrojstvenoj jedinici moe se dodijeliti vie razliitih poslova.

3. Naelo vertikalne i horizontalne povezanosti - podrazumijeva da hijerarhijske linije, linije odgovornosti (vertikalna povezanost) i linije koordinacije i suradnje (horizontalna povezanost) u odreenom tijelu budu jasno odreene.

4. Naelo harmonizacije - temeljnih elemenata unutarnjeg ustrojstva, podrazumijeva ujednaavanje temeljnih standarda unutarnjeg ustrojstva, koji se odnose na:

vrste i nazive unutarnjih ustrojstvenih jedinica, opseg i sadraj poslova te broj izvritelja unutarnjih ustrojstvenih jedinica, uvjete u pogledu njihovog ustrojavanja, mjerene brojem uih jedinica ili radnih mjesta, uvjete u pogledu strukturiranja podrunih jedinica te ostalih elemenata unutarnjeg ustrojstva uvjete u pogledu ustrojavanja iste razine unutarnjih ustrojstvenih jedinica za obavljanje iste vrste

poslova u svim tijelima dravne uprave.

5. Naelo fleksibilnosti - unutarnjeg ustrojstva, podrazumijeva mogunost utvrivanja i drugaijih vrsta unutarnjih ustrojstvenih jedinica od vrsta utvrenih ovom Uredbom, kada je to nuno zbog prirode i naina obavljanja poslova, a kako bi tijela dravne uprave mogla primjerenije i fleksibilnije reagirati na posebne ili promijenjene okolnosti, ali uz potivanje ostalih naela unutarnjeg ustrojstva propisanih ovom Uredbom

6. Naelo dostupnosti - podrazumijeva unutarnje ustrojstvo tijela kojim se u najveoj moguoj mjeri omoguava efikasno zadovoljenje potreba graana i drugih stranaka. 44. Koji su uvjeti za ustrojavanje sektora i tko njime upravlja? Sektor se ustrojava kao unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova dravne uprave veeg opsega u pojedinom upravnom podruju. Sektor se moe ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dvije slube u njihovom sastavu. Radom sektora upravlja naelnik sektora.

Sektor se moe ustrojiti i kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica u tijelu dravne uprave za obavljanje odreenih poslova dravne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje upravne organizacije. Radom samostalnog sektora upravlja naelnik samostalnog sektora.

45. Koji su uvjeti za ustrojavanje slube i tko s njom upravlja? Sluba se ustrojava u tijelu dravne uprave kao unutarnja ustrojstvena jedinica za pojedino upravno podruje manjeg opsega ili za odreenu vrstu meusobno povezanih poslova dravne uprave. Sluba se moe ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njenom sastavu. Radom slube upravlja voditelj slube.

Slube se mogu ustrojiti i kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice, za obavljanje odreenih poslova dravne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje sektora u tijelima dravne uprave uz uvjet od najmanje 8 izvritelja ukljuujui i voditelja slube. Radom samostalne slube upravlja voditelj samostalne slube.

46. Koji su uvjeti za ustrojavanje odjela? Odjel se ustrojava kao osnovna unutarnja ustrojstvena jedinica u okviru slube u tijelima dravne uprave, za pojedino upravno podruje manjeg opsega ili za odreenu vrstu meusobno povezanih poslova dravne uprave te opih, tehnikih i pomonih poslova veeg opsega, ije obavljanje zahtijeva odreeni stupanj samostalnosti i povezanosti u radu. Radom odjela upravlja voditelj odjela. Odjeli se mogu ustrojiti i kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice za obavljanje odreenih poslova dravne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje slubi u tijelima dravne uprave. Radom samostalnog odjela upravlja voditelj samostalnog odjela.

47. Moe li se ustrojiti ustrojstvena jedinica i s manjim brojem izvritelja od propisanog broja i za koja dravna tijela? Iznimno zbog specifinosti i sloenosti poslova, Vlada Republike Hrvatske moe u uredbi o unutarnjem ustrojstvu pojedinog ministarstva, dravnog ureda, dravne upravne organizacije odnosno strune slube Vlade, odrediti za ustrojavanje pojedine unutarnje ustrojstvene jedinice i manji broj izvritelja od najmanjeg broja propisanih potrebnih izvritelja. 48. Koje se ustrojstvene jedinice mogu osnivati u dravnim uredima i tko njima upravlja? U dravnim uredima se, u pravilu, ustrojavaju: sektori, slube i odjeli. Kao posebna ustrojstvena jedinica moe se ustrojiti glavno tajnitvo i kabinet predstojnika dravnog ureda. Sektor se ustrojava kao unutarnja ustrojstvena jedinica za obavljanje poslova dravne uprave veeg opsega u pojedinom upravnom podruju. Sektor se moe ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dvije slube u njihovom sastavu. Radom sektora upravlja naelnik sektora. Sektor se moe ustrojiti i kao samostalna unutarnja ustrojstvena jedinica u tijelu dravne uprave za obavljanje odreenih poslova dravne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje upravne organizacije. Radom samostalnog sektora upravlja naelnik samostalnog sektora. Sluba se ustrojava u tijelu dravne uprave kao unutarnja ustrojstvena jedinica za pojedino upravno podruje manjeg opsega ili za odreenu vrstu meusobno povezanih poslova dravne uprave. Sluba se

moe ustrojiti ako postoje uvjeti za ustrojavanje najmanje dva odjela u njenom sastavu. Radom slube upravlja voditelj slube. Slube se mogu ustrojiti i kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice, za obavljanje odreenih poslova dravne uprave, za obavljanje kojih nema uvjeta za osnivanje sektora u tijelima dravne uprave. Radom samostalne slube upravlja voditelj samostalne slube. Na elu Glavnog tajnitva je glavni tajnik dravnog ureda.Glavno tajnitvo se moe ustrojiti ako su najmanje ispunjeni uvjeti za ustrojavanje slube. 49. Koje ustrojstvene jedinice se mogu ustrojiti u uredima agencijama, direkcijama i drugim slubama vlade republike? U uredima, agencijama, direkcijama i drugim slubama Vlade Republike Hrvatske mogu se ustrojiti slube i odjeli.

50. U kojim tijelima dravne uprave se ustrojava glavno tajnitvo kao posebna ustrojstvena jedinica i za koje poslove? U ministarstvima i dravnim uredima se ustrojava glavno tajnitvo kao posebna ustrojstvena jedinica koja za potrebe ministarstva i dravnoga ureda, u pravilu, obavlja pravne, kadrovske, organizacijske, financijsko-planske i raunovodstvene poslove, poslove informatizacije te ope, pomone i tehnike poslove. Na elu Glavnog tajnitva je glavni tajnik ministarstva, odnosno glavni tajnik dravnog ureda.Glavno tajnitvo se moe ustrojiti ako su najmanje ispunjeni uvjeti za ustrojavanje slube.

51. Tko upravlja glavnim tajnitvom ministarstva i koje su mu nadlenosti? Glavnog tajnika ministarstva imenuje Vlada na prijedlog ministra, a na temelju javnog natjeaja. Glavni tajnik ministarstva za svoj rad odgovara ministru i Vladi.

Glavni tajnik ministarstva, odnosno dravnog ureda:

neposredno upravlja glavnim tajnitvom tehniki usklauje rad unutarnjih ustrojstvenih jedinica ministarstva, odnosno dravnog ureda i

upravnih organizacija u sastavu ministarstva, odnosno dravnog ureda predlae plan rada ministarstva, odnosno dravnog ureda na temelju nacrta planova rada upravnih

organizacija u sastavu ministarstva, odnosno dravnog ureda brine o planiranju, razvoju i upravljanju ljudskim potencijalima te predlae planove strunog

usavravanja i osposobljavanja dravnih slubenika izvjeuje ministra, odnosno predstojnika o ostvarivanju plana rada ministarstva, odnosno dravnog

ureda obavlja i druge poslove koje mu povjeri ministar, odnosno, predstojnik dravnog ureda.

52. Koji su uvjeti i u kojem tijelu dravne uprave se ustrojava kabinet? Kabinet ministra, kabinet predstojnika dravnog ureda, odnosno kabinet ravnatelja dravne upravne organizacije je posebna unutarnja ustrojstvena jedinica koja za ministra, predstojnika, odnosno ravnatelja obavlja protokolarne poslove, poslove odnosa sa sredstvima javnog informiranja, poslove u vezi predstavki i pritubi graana, te druge strune i administrativne poslove.

Ukoliko tijelo dravne uprave ima manje od 50 zaposlenih, obavljanje poslova kabineta moe se organizirati u okviru neke od ustrojstvenih jedinica unutar tog tijela. Na elu kabineta je tajnik kabineta. Uz kabinet elnika iz stavka 1. ovoga lanka mogu se predvidjeti i samostalni izvritelji (savjetnici) za posebne slubene potrebe tijela dravne uprave.

53. Koje ustrojstvene jedinice se mogu ustrojiti izvan sjedita tijela dravne uprave? Unutarnje ustrojstvene jedinice tijela dravne uprave mogu se ustrojiti kao podrune jedinice i izvan sjedita tijela dravne uprave. Radom podrunog ureda tijela dravne uprave upravlja proelnik. Iznimno, ako nema uvjeta za ustrojavanje ustrojstvene jedinice izvan sjedita tijela dravne uprave, mogu se predvidjeti samostalni izvritelji ako je to propisano posebnim zakonom. Podruna jedinica ministarstva, odnosno dravnog ureda ustrojava se kao podruni ured ako su u njenom sastavu ustrojene najmanje dvije slube. Podruna jedinica dravne upravne organizacije ustrojava se kao podruni ured ako su u njenom sastavu ustrojena najmanje dva odjela. 54. to se moe osnovati u podrunim uredima? Podrune jedinice mogu imati ispostave. Uvjeti za osnivanje ispostava podrunih jedinica i broj izvritelja u njima odreuje se uredbom o unutarnjem ustrojstvu pojedinog tijela dravne uprave. 55. Koje poslove obavlja zamjenik predstojnika dravnog ureda? Zamjenik predstojnika dravnog ureda:

zamjenjuje predstojnika u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti koordinira obavljanje poslova dravne uprave u pojedinom upravnom podruju dravnog ureda predlae politiku razvoja u upravnim podrujima za koja su nadleni koordinira izradu stratekih dokumenata u upravnim podrujima iz svoje nadlenosti koordinira izradu planova rada ustrojstvenih jedinica koje obavljaju poslove u upravnim podrujima

za koje su nadleni prati ostvarivanje planova rada u upravnim podrujima iz svoje nadlenosti te izvjeuje predstojnika

o njihovom ostvarivanju obavlja i druge poslove koje mu povjeri predstojnik.

56. Koje poslove obavlja zamjenik ravnatelja dravne upravne organizacije? Zamjenik ravnatelja dravne upravne organizacije obavlja sljedee poslove:

zamjenjuje ravnatelja u sluaju njegove odsutnosti ili sprijeenosti koordinira poslove stratekog planiranja iz djelokruga dravne upravne organizacije predlae plan rada dravne upravne organizacije na temelju planova rada slubi i sektora u sastavu

dravne upravne organizacije tehniki usklauje rad slubi u sastavu dravne upravne organizacije izvjeuje ravnatelja o ostvarivanju plana rada dravne upravne organizacije obavlja i druge poslove koje mu povjeri ravnatelj.

57. Koje poslove obavljaju naelnici sektora u ministarstvu, odnosno naelnici sektora u dravnom uredu i dravnoj upravnoj organizaciji? Naelnici sektora u ministarstvu, odnosno naelnici sektora u dravnom uredu i dravnoj upravnoj organizaciji:

upravljaju radom ustrojstvene jedinice u sastavu ministarstva, dravnog ureda, odnosno dravne upravne organizacije

predlau nacrt plana rada za ustrojstvene jedinice u sastavu ministarstva, dravnog ureda, odnosno dravne upravne organizacije

rasporeuju poslove na unutarnje ustrojstvene jedinice i nadziru njihovo izvravanje odreuju i nadziru nain i vrijeme izvrenja poslova supotpisuju akte koje iz djelokruga ustrojstvene jedinice u sastavu ministarstva, dravnog ureda,

odnosno dravne upravne organizacije, koje potpisuje ministar, predstojnik dravnog ureda, odnosno ravnatelj dravne upravne organizacije

daju naputke za rad slubenicima i namjetenicima predlau raspored slubenika i namjetenika

izvjeuju ministra, predstojnika dravnog ureda, odnosno ravnatelja dravne upravne organizacije o stanju izvravanja poslova

obavljaju i druge poslove koje im povjeri elnik tijela.

58. Koje poslove obavljaju osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u tijelima dravne uprave? Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u tijelima dravne uprave obavljaju sljedee poslove:

upravljaju radom unutarnje ustrojstvene jedinice planiraju poslove koje e izvravati unutarnja ustrojstvena jedinica rasporeuju poslove na pojedine slubenike i namjetenike daju upute slubenicima i namjetenicima za izvravanje odreenog posla prate izvravanje poslova u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici obavljaju nadzor nad radom pojedinih slubenika i namjetenika supotpisuju nacrte akata iz djelokruga unutarnje ustrojstvene jedinice ukazuju na probleme koji se pojavljuju u radu unutarnje ustrojstvene jedinice te predlau naine

izvravanja pojedinih poslova neposredno izvravaju najsloenije poslove iz djelokruga unutarnje ustrojstvene jedinice.

59. Kome odgovaraju za svoj rad osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ministarstvima? Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ministarstvima za svoj rad odgovaraju ministru, zamjeniku ministra, te elnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ijem se sastavu nalaze. 60. Kome odgovaraju za svoj rad osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u dravnim uredima? Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u dravnim uredima za svoj rad odgovaraju predstojniku dravnog ureda, zamjeniku predstojnika dravnog ureda te elnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ijem se sastavu nalaze. 61. Kome odgovaraju za svoj rad osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u dravnim upravnim organizacijama? Osobe koje upravljaju radom unutarnjih ustrojstvenih jedinica u dravnim upravnim organizacijama za svoj rad odgovaraju ravnatelju, zamjeniku ravnatelja, te elnicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica u ijem se sastavu nalaze.

62. Koje tijelo se osniva u tijelima dravne uprave kao savjetodavno tijelo elnika tijela? U tijelima dravne uprave osniva se struni kolegij kao struno i savjetodavno tijelo elnika tijela. Sastav i nain rada strunog kolegija utvruje elni