1. Postupci obrade tla prema UTBC Nr.0236 od 1993.godine

1. obrada tla plugom ili konvencionalna obrada – oranje je najstarija agrotehnička mjera.Obrada tla plugom,uz neupitne pozitivne,nosi i neke negativne efekte,kao što su glatko odrezivanje tla,njegovo podizanje,okretanje i premještanje,pri čemu se ono ozlaže mogućem riziku odnošenja djelovanjem vjetra ili vode.Mogućnost pojave erozije povećana je i zato što se biljni pokrov,koji štiti tlo zaorava,a na površinu se izdiže „golo i neživo“ tlo.Oranje prekomjerno vlažnog tla ima za posljedicu višegodišnje narušavanje strukture i značajno smanjenje uroda tijekom tih godina.Nakon jednog oranja prekomjerno vlažnog tla,stvara se zbijeni,slabo propusan sloj.tzv.taban pluga.

2.obrada tla bez pluga ili konzervirajuća obrada-započinje odmah nakon žetve/berbe pšenice,uljane repice,soje,suncokreta,kukuruza..kada se odgovarajućom tehnikom tlo ne okreće,nego se biljni ostaci miješaju s površinskim slojem tla te „zatvara“ površin radi očuvanja vlage.U konzervirajućoj obradi površinski sloj tla može,ali i ne mora biti razrahljen.Konzervirajuću obradu moguće je izvesti plugom za prašenje,tanjurastim plugom,rovilom,mulcherom,teškim vučenim sjetvospremačem,rotirajućom drljačom,teškom tanjuračom i dr.

3.izravna(direktna) sjetva ili no- till obrada-pod ovom obradom podrazumjeva se ulaganje sjemenku u neobrađeno tlo,na čijoj su površini svi biljni ostaci prethodne kulture.Dakle,na tom tlu ne provodi se ni jedna mjera obrade , a sjetva se obavlja posebno izvedenim sijaćicama.Moguća je na tlima koja nemaju tedenciju zbijanja,a to znači na laganim humusno bogatim tlima.

2. Plug, glavni dijelovi i čemu služe

-plug je oruđe a osnovnu obradu tla koji se odrezuje dio cjelice u okomitoj i vodoravnoj ravnini.odrezani dio(brazda) se lomi,mrvi,premješta i miješa,te okreće i pdlaže na prethodnu brazdu.Glavni dijelovi plužnog tijela su:-pripona ili glava-dio pluga na koji se pričvršćuju lemeš.ogrnjača,plaz i peta,čineći zajedno plužno tijelo,pričvršćeno o osnovni okvir pluga.-lemeš-oštricom odsjeca brazdu vodoravno-odgrnjača(plužna daska)-mrvi,miješa i okreće tlo-produžetak ogrnjače ili pero-utječe na bolje okretanje brazde-plaz-dio kojim se plug oslanja na zid brazde,preuzimajući bočne sile,doprinosi stabilnosti pluga u uzdužnoj ravnini.-taban(peta)-oslanja se na dno brazde,preuzima okomito djelujuće sile na plugu -crtalo-osjeca tlo u okomitoj ravnini-pretplužnjak-kupi organsku masu prije pluga-okvir-na njega su pričvršćeni dijelovi pluga-uređaj za prikapčanje pluga -navojna vretena i hidraulični cilindri

3. Podjela plugova prema dubini rada

-plitko(prašenje)-8-15 cm-ima veliku prohodnost(klirens)-predsjetveno -18-25-30-35 cm(oranje u jesen neposredno prije sjetve)-duboko ili zimsko oranje-35-40 cm (izvodi se u jesen)-rigolanje- 65-85 cm( za zasnivanje voćnjaka ili vinograda)

-prema prof Stefanelli-vrlo plitko < 20 cm -normalno 25-40 cm -duboko 40-60-70 cm -vrlo duboko 70-85 cm -iznimno duboko > 85 cm

-kod plugova s uključenom hidrauličnom regulacijom dubina oranja podešava se podizanjem ili spuštanjem trozglobne poteznice traktora, a kod plugova sa isključenom hidrauličkom regulacijom u tzv.plvajučem položaju,dubina oranja podešava se regulacijom duljine i nagiba gornje poluge trozglobne poteznice traktora i prednjim potpornim kotačem.

4. Četverokutni-zakretni plug -povoljan je za zaoravanje žetvenih ostataka nakon prolaska univerzalnog žitnog kombajna.-plug sa četverokutnom ogrnjačom pogodan je za rad na lakim i srednjim tlima-ima samooštreće trapezaste lemeše a zahvat plužnog tijela je najčešće 50 cm(4-8 plužnih tijela ,radni zahvat 180-400cm ,max dubina oranja 35cm)-četverokutna ogrnjača svojom konstrukcijom osigurava izuzetno visoki klirens plužnih tijela što je bitno pri zaoravanju velikih količina žetvenih ostataka.-zahvaljujući plitkoj obradi tla,ovaj plug ima za 25-30% veći učinak od klasičnog lemešnog pluga.

-plužna tijela pričvršćena su na gredu osnovnog okvira,koja je vezana na poseban trapezni priključni uređaj.Jedna točka priključenja grede o priključni uređaj predtavlja os okretanja u vodoravnom smijer,dok druga vršna točka ima slobodu gibanja u vodoravnoj ravnini.Djelovanjem hidrauličnih cilindara na plugu na prednji kraj grede ista se pomiče u lijevu ili desnu stranu,te pri tome zakreće i kvadratna plužna tijela u lijevo ili desno.Time su praktično plužna tijela u jednom slučaju desna a u drugom lijeva,što ovom tipu plugova daje osnovne značajke plugova premetnjaka.

5. Objasnite prikaz prevrtanja brazde-dubina oranja(a) i zahvat(b) plužnog tijela čine s dnom brazde pravokutni trokut,u kojem kut α predstavlja kut nalijeganja brazde.Veličina kuta α određena je izrazom

sin α = a:b Povećanjem dubine oranja kut nalijeganja brazde je veći.Kod prevelikog kuta nalijeganja (α) brazda postaje labilna i ima tendenciju vraćanja na sno brazde.Da se to ne dogodi,kut nalijeganja ne smije biti veći od 51° do 57 ° ,odnosno vrijednost sin α niže iznositi najviše 0,787.jednostavnije rečeno,osnos između zahvata ( B) i dubine oranja (a) određuje izraz

b:a= 1:sin α = 1:0,787 ) 1,27 zaključnomodnos dubine i zahvata mora biti najmanje 1:1,28 dakle,da je zahvat najmanje 28 % od dubine , kako bi se brazda potpuno okretala.

6. Objasnite što su kutevi uspona, reza i prevrtanja kod pluga-plužno tijelo prodirući kroz tlo djeluje poput klina,pri čemu tlo podiže,okreće,rahli i istovremeno premješta čestice uzduži u stranu.Svako plužno tijelo karakteriziraju tri kuta.Kut α odgovoran je za podsjecanje i podizanje tla, kut γ za rezanje i premještanje u stranu,mrveći i miješajući pri tome česticetla,a kut β za naginjanje na bok i okretanje tla.Kut α ili kut uspona čini radna površina lemeša s dnom brazde,a veličina mu je od 13° 20° 25°.Vrijedi pravio:što su kutovi α i γ veći.plužno tijelo bolje mrvi,a slabije okreće brazdu i obrnuto.Kut β najčešće je u rasponu od 90° do 110° .

7. Što je to linija vuče i linija otpora kod oračeg agregata-linija vuče- linija koja utječe na način vuče oračeg agregata tj . otklanja pojave kose vuče zato što kosa vuča stavra probleme jer zadnji dio pluga bježi u neorano,a prednji kotači traktora u orano.Problem se rješava tako da spojna linija točka P 2 i Z moraju prolaziti težištem traktora M.(uporabom unutarnjeg navojnog vretena)

-linija otpora – linija kojom ide brazda,to je otpor odgrnjače prema tlu u kojem se nalazi, otpor cjelokupnog oračeg agregata je suprotnog smjera od smjera kretanja traktora.

ŠTO SE DOGODI KADA LINIJA OTPORA I VUČE NIJE PODEŠENA (OBJAŠNJENO U KNJIZI „MEHANIZACIJA U RATARSTVU“

8. Kakve oblike plužnih dasaka poznaješ i čemu koja služi

Prema osnovnom tipu tla,razvijeni su i osnovni oblici plužnih tijela.Promjene veličina kutova određuju oblik i povijenost ogrnjače ili plužne daske pa su napravljeni osnovni oblici ogrnjača:1.cilindrične-za lagana i pjeskovita tla,imaju veliki kut podizanja i veliki kut rezanja i premještanja tla u stranu.To je kratka i strma ogrnjača,koja vrlo dobro mrvi brazdu,ali je radi malog kuta β slabije okreće.2.kulturne-za srednje teška tla,kulturna ogrnjača u prednjem je dijelu cilindrična , a u zadnjem vijčana.Podjednako dobro mrvi,mješa i okreće brazdu3.poluvijčane-kombinacijom cilindrične i vijčane ili spiralne, s naglašenim karakteristikama vijčane,dobivena je poluvijčana ogrnjača.Kut γ je nakon dodora lemeša s ogrnjačom veći nego prethodno opisanim pa je mrvljenje brazde zadovoljavajuće.Kut α je mali pa se brazda ne lomi a kut β je velik,naročito na krilu,zbog čega se brazda jako dobro okreće.Ovaj oblik ogrnjače koristi se za oranje teških tala4.vijčane-najbolje okreće brazdu zbog intenzivnog povećanja kuta β po visini,od prednjeg (grudi) do stražnjeg(krila)dijela ogrnjače.Zbog malih kuteva α i β brazda se uspinje i premješta u stranu vrlo blago i postupno pa se stoga vrlo malo lomi,mrvi i miješa,odnosno ne „raspada“ ,ostaje kompaktna.Takva ogrnjača služi za oranje vrlo teških tala i preoravanje livada i ledina.5.četverokutna-zaoravanje žetvenih ostataka,za rad na lakim i srednjim tlima. 6.rešetkasta-pruža manji otpor za oko 18%,bolje mrvi i sitni tlo

9. Oblici raonika i što svakoga karakterizira

Najraširenija su tri oblika: europski, američki i raonik s dlijetomEUROPSKI

- ima oblik trapeza, ravnu oštricu- s donje strane ima rezervni materijal (zadebljali dio) koji služi iskivanju radi oštrenja- oštrica raonika (5 – 15 mm) je nešto ispod ravnine plaza i tabana, a vrh je zaokrenut

u neorano

AMERIČKI- ima vrh poput nosa povijen prema dolje, radi boljeg prodiranja u tlo- vrh raonika povijen je cca 0,5 cm u lijevo i dolje- oštrica povijena 0,3 do 0,5 cm

RAONIK S DLIJETOM -služe za oranje kamenitih (skeletnih) i teških zbijelih tala u kojima je prodiranje u tlo

moguće samo s ovakvim oblikom raonika- većinom se prave samoošteći, tj. gornja i donja strana su različite tvrdoće- tokom rada jedna strana (obično donja) brže se troši i oštrica raonika ostaje uvijek

oštra

10. Priključenje pluga i kategorije priključka kod traktora- Prema načinu priključivanja na traktor → vučeni plug → polunošeni (poluovjesni) plug → ovjesni (nošeni) plug- čim pogledamo neki plug gledamo koliko ima radnih tijela, pa koja radna tijela, pa da li je vučen ili nošen

Vučeni plug - priključuje se za traktor u 1 točci pa mora imati 2 prednja i 1 stražnji kotač - prednosti → mogu nositi veći broj plužnih tijela bez opasnosti da se preoptereti hidraulika traktora- nedostaci → za okretanje potrebne su velike uvratine na krajevima parcela

Polunošeni plug - priključuju se o traktor u 2 točke na donje poluge hidrauličnog dizača traktora- imaju stražnji kotač → oslonac u transportu i prilikom okretanja na uvratini- prednosti → veći broj plužnih tijela bez opasnosti preopterećivanja hidraulike traktora

→ manevarske sposobnosti su bolje nego kod vučenog pluga Nošeni plug

- najviše su u primjeni- prednosti → znatno su laganiji jer se direktno priključuju u hidraulički podizač traktora u 3 točke

- prijenos snage motora na pogonske kotače obavlja se pomoću spojke, mjenjača s reduktorom, konusno-tanjurastim prijenosnikom, diferencijalom, poluosovinom i završnim prijenosnikom snaga motora na priključno vratilo prenosi se direktno nezavisnom, tj. odvojenom transmisijom

poteznica → uređaj za priključivanje oruđa, odn. strojeva za traktor načinom koji omogućava obavljanje određenih radova

KATEGORIJE AGREGATIRANJA (PRIKLJUČENJA) KOJE OVISE O SNAZI TRAKTORA (KONJSKIH SNAGA) – OBJAŠNJENO TAKOĐER U KNJIZI „MEHANIZACIJA U RATARSTVU“

11. Osnovne značajke premetnih plugova-premetnjak je bitno skuplju od ravnjaka jer ga ustvari čine dva pluga.Oranjem plugom premetnjakom na polju nema razora i naora , jer su sve brazde složene u istu stranu i zato površina ostaje ravna.Ako se ore brzinom većom od 2,2 m/s ili oko 8 km/h ,postiže se odlično mrvljenje i rasipanje tla,ali i ravnanje mikro reljefa.-suvremeni nošeni okretni plug-premetnjak s 4+4 plužna tijela opremnjen je rešetkastim odgrnjačama,pretplužnjacima i nazubljenim crtalima,karakterizira razmak plužnih tijela oko 100 cm,klirens 80 cm i podesivi radni zahvat po plužnom tijelu 35,40,45 i 50 cm.-plug se priključuje u 3.točke III kategorije

12. Objasnite razliku tanjurastog i diskosnog pluga i čemu služe

- tanjurasti plug ne prodire u tlo poput klina,nego kao rezalo.Taj plug nema crtala ni lemeša,a radno tijelo mu čini tanjur okrenut konkavnom(lice) stranom u smjeru oranja.Tanjur u dodiru s tlom reže tzv.koritastu brazdu,a četsice tla,prelaženjem preko konkavne površine tanjura mrve,miješaju i urušavaju na desnu stranu pri čemu dolazi i do okretanja brazde ali ne za veličinu kuta kao u lemešnih plugova.zbog takvog djelovanja ti se plugovi koriste u oranju-teških i ljpljivih tala,jako isušenih i zdrobljenih tala,pašnjacima,prirodnim livadama,skeletnih tala u čijem oraničnom sloju ima većih kamena -s obzirom na konstrukciju razlikujemo :1.diskozni plug-svako radno tijelo posebno,preko držača,pričvršćeno o noseću konstrukciju-okvir pluga2.tanjurasti plug-sva su radna tijela na zajedničkoj osovini koja je pričvršćena o okvir pluga

-tanjurasti plug posjeduje horizontalnu osovinu na kojoj su kruto priključeni tanjuri pod kutom 40 do 50°,promjera 50 do 60 cm,s međusobnim razmakom 20 do 25 cm i u radu svi se okreću odjednom.Pogodni su za plitku obradu tla(5-10cm),odnosno za prašenje strništa.

-diskozni plug posjeduje pojedinačne držače u čijim je ležajima ugrađen tanjur promjera 60 do 85 cm.Vrlo pogodan za obradu neuređenih tala i tala u kojima ima kamenja,a preko zapreka prelazi bez oštećenja.Za razliku od lemešnog,tanjurastim se tlo ne okreće,već samo mrvi i miješa.Diskosni plug ulazi u zemlju svojom težinom,dok se lemešni u tlo zabija poput klina.

13. Sjetvospremači, uloga i njihov značaj u novijim tehnologijama ratarenja -dopunska obrada zimske brazde za sjetvu proljetnih kultura može se obaviti kombiniranim strojevima koji nose jedinstveni naziv sjetvospremači.-namjenjeni su za brzu predsjetvenu pripremu tla,kojom bi se trebalo riješiti više zahtjeva,kao što su:poravnjanje tla.uništiti i očupati korov,prozračiti i prorahliti tlo bez okretanja,napraviti sjetvenu posteljicu tj zbiti tlo na dubini 3-5 cm i usitniti gornju sloj tla i rasporediti iznad krupno-zrnatog (grubljeg) sloja tla. - - SJETVOSPREMAČI → najviše se koriste za predsjetvenu pripremu tla → služe za poravnavanje tla, uništavanje korova, prozračivanje i prorahljivanje - mogu biti vučena, ali su najčešće nošena oruđa

- za zadovoljavanje agrotehničkih potreba radna brzina mora iznositi više od 12 km/h, a kako su velikog radnog zahvata dnevni učinci su i 6 – 8 ha/h - na noseći okvir se najčešće postavljaju slijedeća oruđa → daska za poravnavanje tla, perasta ili klinasta drljača i 2 valjka za usitnjavanje tla

OD ČEGA SE SASTOJI JEDAN SUVREMENI SJETVOSPREMAČ – daska za niveliranje, nagazni kotači ili valjci koji određuju radnu dubinu perastih drljača koje dolaze slijedeće te kombinacija valjaka sa većim i manjim promjerom

14 Valjci, čemu služe i njihova podjela-razbijanje gruda i pokorice tla,popunjavanje praznih prostora u oraničnom sloju i uspostavljanje boljeg kontakta između posijanog sjemena i tla,valjanje lucerišta,pašnjaka i livada nakon golomrazice te reguliranje vertikalnih tokova vode u tlu obavlja se valjcima.-prema namjeni i izvedbi vanjske površine,dijelimo na tri glavne skupine :1.valjkasti oblici cijevi-s glatkim metalnim plaštem i s nazubljenim metalnim plaštem2.kolutasti valjci-prstenasti,prizmatični,kombinirani(cambridge),nazubljeni(croskill), Zvjezdasti,od gumenih kotača3.valjci posebne namjene-za mrvljenje i stinjenje tla-cjevasti valjak i za sitnjenje i održavanje radne dubine kombiniranih strojeva

15. Strojevi za obradu tla u stalnim nasadima i vinogradima-voćarski i vinogradarski traktori niskog klirensa,ako je moguće gusjeničari-pligovi za zimski obradu tla,podrivači za duboko rahljenje tla-rovilice-freze za međurednu obradu-raspršivači gnojiva,drljače za zatvaranje zimske brazde

16. Strojevi za održavanje površine u stalnim nasadima i vinogradimaTravokosilice,kultivatori I MALČERI

17. Tipovi travokosilica-za košnju trave,leguminoza i djetelinsko travnatih smjesa (DTS) koriste se dva osnovna tipa strojeva:oscilirajuće i rotacijske kosilice1.oscilirajuće kosilice režu stabljike na principu škara-dva osnovna tipa:a)kosilica s prstima-nožebi imaju trapezasti oblik,a kao protupločica služe nepokretni prsti Hod noževa je 76,2 mm za čisti rez brzina bi trebala biti Vsr=2-3 m/s,preporučena brzina kretanja kosilice 8 km/h-pod većim brzinama kvaliteta košnje opada.b) kosilice s 2 oscilirajuća noža-protunož je drugi nož koji se giba u suprotnom smjeru,na taj način smanjuju se „mrtve točke“ pa se zagušenja mnogo manja.

2.rotacijske kosilice-dvije izvedbe: s bubnjem ( s gornjim pogonom) S tanjurima ( s donjim pogonom)-rotirajući tanjuri ili bubnjevi rade bez proturežućih pločica,a a za dobro rezanje potrebna je obodna brzina noževa 60-80 m/s

18. Rovilice čemu služe i nabrojite neke izvedbe-rovilica ili freza(nošena) vrlo intenzivno usitnjava tlo,miješa i prozračuje ga te u jednom prohodu priprema za sjetvu ili sadnju.Uništavaju korov i jednolično ga unose i miješaju s tlom.U radu na tlima s korovima koji imaju mogućnost širenja vegetativnim razmnožavanjem,freze nisu prikladne jer pospješuju razmnožavanje korova -koriste se najčešće za obradu tla do dubine 25 cm-najčešće ih koristimo sa radnim zahvatom do 3m ali postoje i izvedbe i do 5m.Masa stroja u rasponu je od 300 do 400 kg/m zahvata.-freza se sastoji od uređaja za priključenje o pogonski stroj,osovine s motičicama-noževima,reduktora,plašta i regulatora dubine rada-oblik noža može biti:1.na krajevima malo ili jače zakrivljen,pogodan za obradu izorana tla 2.oštro povijeni kutni nož,pogodan za unošenje slame i za obradu neoranog tla 3.ravni nož „I“ oblika,pogodan za obradu bez oranja,uz znatno manji utrošak energije u odnosu na prethodne noževe Rovilica ili freza - horizontalna pogonska osovina na kojoj su pričvršćeni radni organi- radni organi → motičice, noževi ili kuke- osovina pogon dobiva od priključnog vratila

-stupanj usitnjenosti ovisi o:1) Broju okretaja radnih organa2) Radnoj brzini agregata

- ukoliko je broj okretaja osovine veći imamo veći stupanj usitnjenja tla, a ako je jednak broj okretaja osovine sa radnim organima, a brzina agregata veća bit će manji stupanj usitnjenja- podesivi lim → ako je dignut, manje je usitnjavanje- radna dubina → 10 – 25 cm - brzina rada 1 m/s → smanjena brzina uvjetuje veće usitnjavanje, ali se ne smije smanjiti broj okretaja- najbolji je asimetrični raspored motičica- radni zahvat je 3 – 5 m- dubina obrade 12 – 15 cm

- dubina rada održava se potpornim kotačićem, klizačem ili potpornim valjkom- dubina ovisi o radnim organima - radni organi na osovinu mogu biti pričvršćeni → elastično – gdje ima kamena ili panjeva

→ kruto

19. Rovilica + sijačica – rotosem princip rada i čemu služi-predsjetvena obrada i sjetva strnih žitarica u jednom prohodu može se obaviti kombiniranim oruđem sastavljenim od rotirajuće drljače,sijačice i lagane drljače za pokrivanje sjemena.

-kombinirano oruđe za osnovnu,dopunsku obradu tla i sjetvu sačinjeno je od rovilice i sijačice mehaničko pneimatskog sustava s centralnim doziranjem te zupčastog valjka za sitnjenje i održavanje radne dubine.-rotor s klinovima zahvaća tla,baca ga prema odbojnom limu na kojem se djelomično usitnjava i ravnomjerno raspoređuje.Iza odbojnog lima,a prije zupčastog valjka,postavljeni su na razmak od 31 cm iznad tla u dva reda ulagači oblika cijevi ili raoničića.-rovilica i sijačica dobivaju pogon pogon od izvoda priključnog vratila traktra( 1000 m -1) preko kardanskog vratila i mjenjačke kutije-sjemenje se može posijati na dubinu obrađenog horizonta(dubina rada rotora istovjetna je dubini sjetve) ili u obrađeni horizont (rotor radi na većoj dubini od dubine djetve).Pomoću odbojnog lima se masa tla usmjerava prema ulagačima zrnja ,ovisno o željenoj dubini sjetve

20. Rotosem – podešavanje dubine rada, te brzine okretanja vratila s klinovima

Dubina rada određuje se podešavanjem dubine rada rovilice (koja dolazi prije sijačice). Određuje koja količina tla će se zahvatiti i usitniti. Također, valjak koji se nalazi iza sijačice određuje dubinu rada te sijačice. Za brzinu okretanja vratila s klinovima smo rekli da povećavanjem brzine okretaja vratila koeficijent usitnjenja postaje veći, a smanjivanjem brzine okretaja vratila s klinovima koeficijent postaje manji. Podešavanje brzine okretaja vratila rovilici moguće je pomoću mjenjačka kutije gdje postoje 4 stupnja prijenosa.

1. 251 o/min2. 292 o/min3. 367 o/min4. 427 o/min

Dakle povećavanjem broja okretaja postiže se veći koeficijent usitnjenja, tj. laički rečeno- ubacivanjem u veću brzinu

21. Rotosem – podešavanje izbacivanja količine sjemena i čemu služi usmjerni lim

Kao i na većini strnih sijačica podešavanje izbacivana količine sjemena obavlja se pomoću smanjivanja ili povećavanja aktivne površine ižljebljnog valjka koji izuzima sjeme iz spremnika. Pomoću ručice i skale povećavamo ili smanjujemo tu aktivnu površinu. Ako je veća aktivna površina valjka sijačica se sijati veće količine i obrnuto. Usmjereni lim se nalazi poslije rovilice, a prije sijačice na radnom stroju. Pri radu rovilice zahvaća se velika količina tla, pa pri okretaju vratila tlu udara u ovaj usmjereni lim i pomaže pri usitnjavanju tla. Također, ovaj lim služi i za niveliranje tla prije sijačice.Isto tako dizanjem ili spuštanjem ovog lima propušta se veća ili manja količina tla što je bitno za daljnji pravilan rad sijčice

22. Rotosem – kako dobiva pogon valjak za sjetvu i kako se isključuje iz rada

Valjak za sjetvu dobiva pogon od nagaznog kotača. Znači, okretajem kotača preko lančanika i vratila okretni moment se prenosi na ižljebljeni valjak. To znači, kada se okreće valjak okreće se i nagazni kotač (kotač dobiva pogon od samog kretanja rotosema od tla) Podizanjem stroja s tla prestaje sjetva (jer nema više tko okretati nagazni kotač) i stroj se isključuje iz rada

23. Rotosem –čemu služi metalni valjak iza stroja i način sjetve sjemena

Rekli smo da je funkcija valja da pomaže u određivanju dubine rada sijačice, ali njegova funkcija je kao i kod svih ostalih valjaka u pitanju prije. A način sjetve je objašnjeno u idućem pitanju

24. Koje načine sjetve poznaješ i kakva je to uskoredna sjetva(crtež na 133str)-glede razmaka redova i razmještaja zrna u njima razlikujemo sljedeće načine:1)ručna sjetva-neujednačen razmještaj2)uskoredna sjetva3)sjetva u redove-kos strnih kultura-razmak 12-18 cm 4)širokoredna sjetva-koristi se kod ratarskih kultura kod kojih se provodi međiredna kultivizacija-razmak redova može biti 30,45,50 i 70 cm, a razmak zrna unutar usjeva ovisi o vrsti usjeva,sorte i hibrida.5)polaganje zrna u trake u povrtlarstvu i u proizvodnji sjemena trava6)kućšna sjetva-posebnim uređanjem polažu se 2-3 sjemena u tlo tvoreći tzv.kućice7)kvadratna sjetva-sjemenke se polažu u vrhu kvadrata8)precizna sjetva-podrazumjeva polaganje zrna preciznom jednosmjernom sijačicom u široke redove na zadani razmak unutar reda(kukuruz,suncokret,šećerna repa)9)križana sjetva-ostvarjue se veće rastojanje zrna u redu,a zadržava međuredni razmak kao i kod redne sjetve

Uskoredna sjetva-s razmakom od 7-8cm nastojalo se osigurati posijanom sjemenu bolji vegetacijski prostor.Mali razmak između ulagača razlog je mogućih zagušenja u sjetvi.

25. Koje sijačice s ižljebljenim valjkom poznaješ-sigma 16 redi( zahvat 2,0 m)-sigma 20 redi( zahvat 2,5 m)-sigma 24 redi( zahvat 3,0 m)-sigma 30 redi (zahvat 3,75 m)-sijačica Ceria-tvrtka Rabe ETA 48ROTOSEMKOMBISEMJOHN DEERE 750 ASijačice od tvrtke HORSCH i td.

Bitno je za objasniti princip rada ižljebljenog valjka.. već objašnjeno

26. Sijačica SIGMA-OLT princip rada -zadatak svake sijačice je željenu količinu sjemena jednolično razmjestiti po jedinici površine i položiti na odgovarajuću dubinu.-u sjetvi strnih žitarica koriste se univerzalne sijačice koje sjeme polažu u pripremljeno tlo.One se sastoje od sljedećih osnovnih sklopova:okvir s uređajem za priključenje o radni stroj,spremnik za sjeme,jedan ili više uređaja za doziranje,kod nekih turbina(ventilator),sijaće cijevi sa ulagačima,pritiskajući kotači ili zagrtači sjemena,sustavi za pogon pojedinih uređaja i marker.-sijačica je vučenog tipa s 30 redova i međurednog razmaka 12,5 cm što osigurava radni zahvat 3,75 m.Karakteristična je po izvedbi pogona sijaćih valjaka koji se ostvaruje preko 10 kotača srednje sekcije sijačice,lančanog prijenosa i jednosmjerne kandžaste spojke.Ostali kotači( 10+10) čine dvije bočne sekcije i služe samo kao pritiskajući elementi.

27. Sijačica SIGMA-OLT kako se podešava količina sjemena za sjetvu-podešavanje doze sjemena kod sijačice SIGMA riješeno je putem numerički označene skale i ručice za pomicanje valjka(svaka brojčana oznaka na skali ima odgovarajući broj kg sjemenki za 1 ha)

Rekli smo da svaka sjetvena sekcija ima svoj ižljebljeni valjak koji izuzima sjeme iz spremnika. Kao i na svim strnim sijačicama, podešavanjem aktivne površine valja povećava se ili smanjuje količina sjemena za sjetvu.

28. Kako dobivaju pogon ižljebljeni valjci i kako prestaje sjetva kod sijačice SIGME

Valjci dobivaju pogon od središnje sekcije nagaznih kotača, a sjetva prestaje podizanjem hidrauličnog uređaja traktora. S time se kanđasta spojka isključuje iz rada, podižu se ulagači sjemene i prestaje sjetva.

29. Podešavanje dubine rada i čemu služe nagazni kotači (valjci) u sjetvi -kod sijačice postoje dva načina podešavanja dubine polaganja sjemena:1.centralno,pomoću navojnog vretena ili klipa u hidrauličkom cilindru,koju zakretanjem četvrtaste ili šestkutne osovine istovremeno dižu i spuštaju sve ulagače.2.pojedinačno,kada se zatikom s gornje strane skraćuje(plića sjetva) ili produžuje(dublje) duljina nosača opruge.Jače ili slabije tlačenje zlagača na tlo ostvaruje se s donje strane,skraćenjem ili produženjem hoda opruge na nosaču.

-nagazni valjci služe kako bi utisnuli sjeme u tlu i time osiguravaju veći postotak isklijalih biljaka,sabijaju tlo(uspostavlja se bolji kontakst između tla i sjemena)

30. Kakve tipove-oblike poznaješ ulagača za sjetvu strnina -dvostruko diskozni ulagači promjera 30 cm ,razmješteni u 2 reda iza pogonskih kotača sijačice (kod zračne sijačice OLT_ETA 48)-cijevni ulagači-raoni ulagači-posebne izvedbe ulagača

31. Objasnite sustav za sjetvu strnina tvrtke „Accord“ 32. Kako se obavlja podešavanje sijačica na željenu normu sijanja

REKLI SMO DA JE OVO SUSTAV KOJEG KORISTE VEĆINA SVJETSKIH MEHANIČKO PNEUMATSKIH SIJAČICA. ZNAČI, OVO JE OBJAŠNJENO U PRINCIPU RADA ROTOSEMA.

29. Podešavanje dužine markira i čemu služi markir-uređaji za pravljenje tragova nazivaju se markeri.Oni u sjetvi ostavljaju jarčić po kojemu se u narednome prohodu vodi sredina sjetvenog agregata(Ts) ili prednji kotač traktora (T),ovisno o načinu izračunavanja dužine markira.Radnu dužinumarkera ( T ili Ts) najpravilnije i najlakše ćemo odrediti ako je mjerimo od ulagača krajnjih sjetvenih selekcija do pravca radnog dijela markera(diska).-dužina markera pri simetričnoj sjetvi-ukoliko se sredina traktora poklapa sa sredinom sijačice tj ako su u istom pravcu,riječ je o simetričnoj sjetvi-to je uobičajen način sjetve.-radne dužine markera izračunavaju se po formulama:1.markiranje za prednje kotače traktora : T = A ( N +1)-V / 2 (cm)2.markiranje za sredinu(simetralu)traktora :Ts= A(N+1)-V / 2 (cm)T/Ts-udaljenost od krajnjega sjetvenog ulagača do radnog dijela markeraA-međuredni razmakN-broj sjetvenih rediV-razmak prednjih kotača traktora

-dužina markira pri asimetričnoj sjetvi-ukoliko se sredina traktora ne poklapa sa sredinom sijačice tj.ako je sredina traktora pomaknuta u desno u odnosu na sredinu sijačice(gledano sa stražnje strane sijačice) za veličinu P,riječ je o asimetričnoj sjetvi.takav način sjetve se koristi kada ne želimo da sjetveni red ulazi u tragove kotača traktora(što ovisi o razmaku kotača traktora te međurednome razmaku A.).pomak P ostvaruje se pomicanjem glavnog okvira-jarma po glavnoj profilnog gredi.Veličina pomaka P najčešže treba iznositi 22.5 cm.-radne dužine izračunavaju se po formulama:Za lijevi marker TL= A(N+1)-V/2 +P ( cm)Za desni marker TD= A(N+1)-V/2 +P ( cm)

30. Princip rada pneumatske sijačice s podtlakom tzv. PSK–a za širokoredne kulture-sijačice s podtlakom odlikuje nježno i pouzdano pojedinačno uzimanje sjemenki iz mase sjemenja na temelju razlike tlaka s jedne i druge strane sjetvene ploče.Sijača ploča rotira oko vodoravne osi i ima otvore uz obod.Podtlak,odnosno isisavanje zraka iz donjega dijela kućišta ostvaruje se turbinom.djelovanje gravitacije sjeme iz spremnika dospjeva do okomito postavljene ploče,s čije jedne stranedjeluje podtlak koji privlači sjemenke na otvore i drži ih sve dok one dospiju u predio djelovanja normalnog atmosferskog tlaka.Prestankom djelovanja podtlaka sjeme pada na tlo.Sila isisavanja neophodna je za držanje sjemenki na otvorima,za svladavanje trenja sjemenki u sjemenskoj masi i za savladavanje centrifugalne brzine sijače ploče.

31. Kako se podešava željeni razmak unutar reda u sjetvi s PSK-izborom sijače ploče s određenim brojem otvora te kombinacijom prijenosnog odnosa na lančastom reduktoru moguće je odabrati najpovoljniji razmak zrna u redu,ovisno o vrsti,sorti i hobridu kojeg sijemo.Prema odabranoj sijačoj ploči ,odlučujemo se za određeni prijenosni odnos od pogonske osovine na sjetvenu osovinu,kako bismo dobili željeni razmak zrna u redu,odnosno sklop zrna po hektaru površine.

32. Podešavanje skidača viška sjemena i o čemu ovisi-skidač viška sjemena svojom izvedbom zubi ima zadatak odstraniti suvišna zrna s otvora sijače ploče.Prema kalibraciji sjemena koje sijemo,potrebno je skidač viška sjemena podesiti tako da on propušta na svakom otvoru sijače ploče samo po jednu sjemenku.

33. Kako se podešava dubina rada kod sijačice PSK i kako se postavljaju kotači u sušnim uvijetima ratarenja-prema vrsti sjemena ,dubini sjetve,vlažnosti tla i agrotehničkog roka sjetve,obavlja se podešavanje položaja pritiskajućih kotača i njihova traga u odnosu na sjeme prema sljedećoj orijentacijskoj tablici

A,B-plića sjetva-suho vrijemeC,D-dublja sjetva-kišno razdoblje u vrijeme nicanja - postoje dvije izvedbe pritiskajućih kotača za PSK sijačicu-lijevani kao standardna izvedba i gumeni (s fleksibilnim gumenim obodom) kao posebna oprema-kod sijačice PSK zbog ujednačene dubine sjetve,potrebno je pritisak opruhe paralelograma podesiti shodno vrsti sjemena kojeg sijemo.

Za pliće sjetve(šećerna repa,povrće)-povećavamo pritisak opruge paralelograma na vodilicu regulatora pritiska.To se postiže pritezanjem krilne matice,odnosno skraćivanjem opruge.Za dublje sjetve(kukuruz,suncokret) smanjujemo pritisak opruge paralelograma na vodilicu regulatora pritiska kako bi se dobilo energičnije kopiranje terena i ulaženje raonika u tlo.To se postiže opuštanjem krilne matice,odnosno produžavanjem opruge.-pritisak paralelograma tj.opruge,mora biti podjednak na svim sjetvenim sekcijama. - nagazni kotači su postavljeni bliže jedan drugome u sušnim uvjetima

34. Mjere sigurnosti i opreza u vrijeme sjetve kod PSK sijačice-1.PV mora imati plastičnu izolaciju2.treba paziti da se skala sa normom sijanja ne poremeti3.paziti ako na oranici ima još nezaorane organske mase ili kakvih otpadaka da se ne zapetljaju za ulagače sjemena ili prste drljače4.treba podesiti oprugu tako da pritisak bude podjednak na svim sjetvenim sekcijama5.ako se sije u pliće pritisak paralelograma treba biti veći i obratno6.isto tako nagazni kotači su postavljeni bliže jedan drugome u sušnim uvjetima,a na većoj udaljenosti su kada se sije u vlažno tlo.

35. Oznake na mlaznicama u zaštiti bilja1.F-lepezasti mlaz2.HC-šuplji konusni mlaz3.D-odbijajući mlaz4.FE-ravnomjeran mlaz5.FLP-niski tlak

OVO NISMO REKLI NA PREDAVANJIMA TREBALO JE MALO SLUŠATI I ZAPISATINa svakoj mlaznici piše ovo što ste Vi naveli, a nakon toga piše radni kut mlaznice i njezin protok pri 3 bara u američkim galonima, te materijal od kojeg je mlaznica izrađena.

36. Kako su standardom ISO 10625 podijeljene mlaznice po boji i protoku

11004VSRadni kut Protok mlaznice galona (3,785 l /min pri 40 Psi – 2,756 bara )

Što znači da bi crvena mlaznica pri 3 bara imala protok od 1,6 l/min .. . i td.

-golo tlo i korovi – plava i crvena-kukci i bolesti – ljubičasta i žuta

37. Zašto je važan tlak i pri kojem se tlaku obavljaju mjerenja kod standardnih mlaznica-tlak kontrolira jačinu mlaza prskalice pa i veličinu kapljica-standardne mlaznice najefikasnije rade pri tlaku od 3 bara-tada se postiže ujednačena distribucija,dobro prijanjanje i ujednačeno pokrivanje površine-pri nižem tlaku(manjem od 3 bara) kapljice su veće,a pri tlaku većem od 3 bara kapljice postaju presitne i pod utjecajem su zračnih strujanja te mogu ispariti i ne doći na list biljke-prema razini tlaka,razlikuju se mlaznice-niskog tlaka do 3 bara - srednjeg tlaka od 3 do 10 bara - visokog tlaka > 10 bara

38. Koja je preporučena visina prskanja u ratarstvu i što je to kut mlaznice-razmak mlaznica na krilu priskalice od 50 cm i visinom mlaznica od tla 40 do 60 cm ostvaruje se mlaz s trostrukim prekrivanjem površine.U ratarstvu se koriste mlaznice lepezastog mlaza izlaznog kuta najčešće 110˚ ili 120˚ , a u voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji mlaznice s konusnim mlazom s kutom 50˚ do 80˚.-potrebno je malzove 10-15˚ ukositi jedan od drugog

Boja mlaznice Protok tekućine u l/min pri 3,0 bara

Narančasta 0,4Zelena 0,6 Žuta 0,8Plava 1,2 Crvena 1,6 Smeđa 2,0 Siva 2,1 Bijela 3,2

39. Tijek tekućine e u ratarskoj prskalici i navedite mjesta postavljanja pročistača

Tekućina se ulijeva u spremnik gdje se nalazi prvo sito (najgrublje sito), gdje je promjer rupica na situ 1 mm. Služi su otklanjanje velikih mehaničkih nečistoća. Tekućina koja je sad u spremniku cijelo vrijeme mora kružiti u sustavu da ne bi došlo do taloženja pesticida. Tekućina iz spremnik uslijed slobodnog gravitacijskog pada i usisa crpke preko drugog (usisnog pročistača a koji se nalazi prije crpke) usisava vodu i crpku, stvara tlak te tekućinu pod tlakom šalje do regulatora tlaka ili centralnog regulatora. Ovdje se nalazi uređaj za mjerenja tlaka u sustavu (manometar), ručica za podešavanje radnog tlaka, te tlačni pročistač (treći po redu – promjer rupica još manji nego na usisnom pročistaču) Tekućina dalje preko ventila i crijeva dolazi od mlaznica u kojim se nalazi 4. po redu pročistač (50 – 60 mesha - broj otvora po kvadratnom inču)

40. Princip rada klipno membranske crpke i čemu služe membrane?-na jednom ležećem cilindru radi na obje strane izložen tlaku i paralelno vođeni dvostruki klip nasuprot jednoj membrani na svakoj strani.Klipovi i pogon klipa su u uljnoj kupelji.Jedan klinasti prsten između klipa i membrane podupire membranu(pojačava je) i time omogućuje veći hod klipa bez da to naškodi trajnosti membrane.Usisni i tlačni plastični ventili imaju zadaću propuštanja tekućine i održavanja tlaka u smjeru od spremnika ka mlaznicama.Iznad kućišta pupme postavljena je zračna ili tlačna komora s obvezatno ugrađenim ventilom za upumpavanje zraka.Njena zadaća je neutraliziranje naglog rasta ili pada tlaka radom diskontinuirane pumpe.Tlak zraka u komori treba biti jednak li viši od radnog tlaka.

41. Čemu služi regulator tlaka i uloga manometra, quantometra u sustavu prskanja-regulator tlaka-automatski održava stalnu hektolitarsku dozu otopine kod promjene brzine kretanja unutar jednoga stupnja prijenosa-manometar stalno i pouzdano kontrolira i pokazuje tlak u instalacijamaQuantometar je tlakomjer kod prskalica s elektroničkim sustavom,on pokazuje točno postavljanje za namjeravanu radnu brzinu i količine tekućine po 1 ha.

42. Koja je uloga i značaj malih, te velikih kapi u zaštiti bilja-male kapi + dobro pokrivanje,dobro prijanjanje +biološka efikasnost - povećan rizik odnošenja kapi(osjetljive na vjetar i brzo ispare)

-velike kapi +dobro prodiranje zaštitnog sredstva +manje odnošenje kapi - slabije pokrivanje -kompromisna biološka efikasnost

43. Princip rada atomizera ili orošivača-potpuno pokrivanje biljne mase zaštitnim sredstvom uporabom konvencionalnih rskalica s klasičnim mlaznicama nije zadovoljavajuće.Problem je riješen korištenjem prskalica sa turbinom ( ventilatorom) kod kojih zračna struja razgrće sklop i omogućava dobro prodiranje kapljica pesticida d svih djelova bilja.Glavna su obilježja takvih prskalica ugrađena turbina,plastificirano crijevo s otvorima na donjoj strani i konusne mlaznice postavljene na armaturi na razmak od 25 cm.Kapacitet turbine je 40000 do 62000 m³/sat,a brzina zraka je 30 do 45 m/s.-tehniku prskanja sa zračnom potporom karakteriziraju tri glavna obilježja:1.velika količina zraka,2.velika brzina zraka ,3. sitne kapljice iz mlaznice s mlazom oblika šupljeg stošca-spoj triju obilježja rezultira višestrukim dobicima-manje kemije,manje vode,površinski učinak veći do 50 %,više dana za ostale radove,prskanje u optimalnome terminu i sigurna dobit.

- - ATOMIZERI → osim razbijanja mlaza ovi uređaji obavljaju i prostornu distribuciju tekućine na objekt koji se tretira - na strojevima za primjenu tekućih pesticida razlikujemo 3 tipa atomizera:

1) TLAČNI ATOMIZERI → rade na principu energije tlaka → rasprskivači (sapnice, dizne)

2) ROTACIONI ATOMIZERI → rade na principu centrifugalne sile3) ZRAČNI (pneumatski) ATOMIZERI

44. Koje su metode i postupci za smanjenje zanošenja ili odnošenja kapljica u vrijeme rada?-zanošenje se može donekle smanjiti radom u niskotlačnom područu do max 2,5 bara i pri brzini vjetra od 3m/s.- injektorske metode,manji radni tlak,zračna potpora,smanjena brzina i vremenski uvjeti-vjetar < 4m/s,vlažnost veća od 4 % ,temperatura < 18 ˚C

- drift se može smanjiti → povećanjem kapljica→ smanjenjem razmaka između rasprskivača i biljke→ povećati viskoznost škropiva

45. Održavanje i čišćenje sustava za zaštitu bilja-čišćenje tj ispiranje spremnika min2 x (i do 4 ispiranja) da bi bili sigurni da nema rezidua-držanje na čistom i suhom mjestu-provjeravanje ispravnosti mlaznica i stanje crijeva koja dovode škropivo-čišćenje manometara i provjeravanje ispravnosti-skidanje cijevi i mlaznica sa sustava u zimi-u sustav treba usipati razrjeđeni antifriz kako nebi došlo do pucanja dijelova sustava

46. Princip rada kombajna i objasnite glavne sustave na kombajnu?-žitni kombajn je kombinirani stroj koji istovremeno žanje,vrši i čisti žitarice u jednom prohodu.-žetveni kombajn sastoji se od nekoliko osnovnih sklopova:1.žetvenog uređaja(hedera)2.uređaja za vršidbu 3.pogonskog sustava4.hidrauličkog sustava5.sustava za kretanje i upravljanje6.dodatnih-pomoćnih uređaja

-uređaj je izveden kao redni,najčešće od 1 do 6 redova a sastoji se od dijelova za privođenje stabljike,otkidanje i transport otkinutog klipa.Dijelovi za privođenje imaju zadatak usmjeriti stabljiku kukuruza u osu reda za otkidanje klipa,dijelovi za privođenje su razdjeljivači i provodni lanci.-razdjeljivači su čvrsto priključeni za stroj i pokrivaju pokretne dijelove uređaja radi zaštite i sprečavanja zagušenja.Visina šiljaka se može podešavati a služe da podižu i usmjeravaju stabljiku kukuruza koje stoje izvan osi reda ili s polegle.-stabljike koje su doveli sakupljački šiljci prihvačaju provodni lanci koji imaju na razmaku od 20-25 cm prstaste izdanke.Njihov zadatak je prihvatiti stabljiku i uvući je u razmak između valjka-pri uvlačenj stabljike klip nasjedne na valjke i radi malog razmaka između valjaka i odgovarajuče sile uvlačenja dolazi do otkidanja klipa-otkinuti klip se djelomično okomuša i pada na lančasti transporter koji ga transportira u prikolicu,komušač ili runjač ovisno o vrsti stroja za berbu kukuruza-valjci za uvlačenje stabljike postavljeni su ispod ploča ,imaju uzdužna rebra koja omogućuju sigurno uvlačenje stabljike.prednji dio konusnog je oblika radi prihvačanja stabljike.Valjci uvlače stabljiku a klip nasjeda na otkidačke ploče i tu se otkida.-na otkidačkim pločama klize privodni lanci koji guraju klip do kraja ploča.Klip pada na poprečni transporter koji ga transportira u uređaj za komušanje ili kod adaptiranih žitnih kombanja u vršeći uređaj.

47. Navedite koje hedere poznajete i opiši heder za žetvu strnina

-dijelovi žetvenog uređaja za strnine su:1.korito-platforma s razdjeljivačima žitne mase2.greda kose i kosa3.vitlo(motovilo)4.dvosmjerna pužnica s uvlačnim prstima na srednjem dijelu pužnice5.središnji transporter žitne mase6.uređaj za pogon i podešavanje7.podizači poleglih stabljika-razdjeljivači su čvrsto priključeni za adapter i pokrivaju pokretne dijelove(lance sa prstima)zbog zaštite i sprečavanje zagušenja.Visina šiljaka razdjeljivača vertikalno je podesiva,a služe za usmjeravanje stabljika kukuruza koje su izvan osi reda ili su polegle preko reda.Stabljike prihvačaju lanci s prstima i uvlače ih između valjaka.Akoje kukuruz uspravan,linearna brzina lanaca jednaka je brzini kretanja stroja,a ukoliko je polegao nešto je veća.-unutarnji valjak niži je od vanjskog ( kut uspona je 30 ˚)

-razmak između valjaka 20-38 cm ,valjci uvlače stabljiku,klip nasjeda na otkidačke ploče gdje klize uvlačni lanci s prstima i guraju klip do kraja ploča i on pada na transporter(čišćenje,komušanje,vršidba)

48. Podešavanje bubnja i podbubnja, broj okretaja u žetvi pšenice-bubanj čini nekoliko rozeta pričvršćenih na jednu osovinu i 6,8 ili 10 izmjenjivih letava s lijevim i desnim rebrima.Promjer bubnja je u rasponu 450-800 mm, a širina,odnosno,duljina u aksijalnih ovisi o kapacitetu kombajna i u rasponu je od 850-2820 mm-kod starijih izvedbi kombajna broj okretaa bubnja podešavao se stupnjevito promjenom lančanika,a kod novijih kontinuirano pomoću varijatora broja okretaja-raspon frekvencija vrtnje bubnja je između 400-1300 min-1 (srednja vrijednost)-broj okretaja bubnja /min kod pšenice je 800-1900 a kod kukuruza 450 okretaja/min -1

49. Sustav za čišćenje sjemena od čega se sastoji, kako radi i kakva sita poznajete -sustav za čišćenje sjemena čine slamotresi i sita-problem se uočava na slamotresimakoji su „usko“grlo kombajna.U razvoju kombajna pokušalo se s ugradnjom protresača iznad slamotresa te vilama za protresanje.Međutim,kod otežanih vršidbi najbolji učinak ostvarivali su kombajn s dodatnim rotorima,koji se nazivaju turbo separatori(TS) ili rotirajući slamotresi(RS)-radijalni ventilatori stvaraju zrak koji u prostoru gdje su sita ,djelovanjem zračne struje pljeva i ostaci završe na situ.-postoje dva sita: gornje i donje,mogu biti podesiva –lamelasta(gornja),samočisteća sita i donje sito s okruglim otvorima-sva sita su dvodjelna -posebnu opremu čine gornje sito-32 mm nosasto sito,donje sito-ǿ 4,ǿ 7 , ǿ 13 mm,donje sito-lamelasta sita.

50. Uređaj za razdvajanje zrna od slame, koja tehnička rješenja poznajete?-zadatak uređaja je izdvajanje zrna iz klasova i odvajanje od slame,pljeve i drugih nečistoća.-osnovni dijelovi su:1.hvatač kamena 7.gornje i donje sito(rešeto)2.bubanj s oblovinm(korpom ili polububnjem) 8.ventilator3.stražnji(odbacujući)biter 9.transpoteri za zrnoi neovršene 4.slamotresi dijelove klasa ili klasiće5.odbojno platn 10.spremnik za zrno6.sabirna ploha 11.pogonski elementi

12.uređaj za podešavanje.

.-tehnička rješenja-različita sita,veličina rupica,brzina okretanja bubnja.

51. Koje se preinake na univerzalnom kombajnu obavljaju prije ubiranja kukuruza-za berbu i ubiranje kukuruza potrebno je na kombajnu obaviti neke zahvate i podešenja:1.zatvaranje skupljača kamenja2.zatvaranje prostora između letava bubnja s posebno izvedenim pločama3.podesiti broj okretaja bubnja prema uputama za rad4.mijenjanje oblovine-robusnija za kukuruz5.podešavanje razmaka na ulazu i izlazu izmeđububnja i podbubnja6.postavljanje limova na prve stepenice slamotresa7.obaviti sostala podešenja koja nalažu upute za rad

52. Kakvi su to kombajni s aksijalnim i tangencijalnim bubnjem-kod tangencijalnog sustava vršidbe usjev se u tankome sloju dovodi između bubnja i polububnja.Izdvajanje zrna obavlja se na temelju udarnog opterećenja i sile trenja nastale zbog veće obodne brzine letava bubnja od brzine žitne mase.u vršidbenom uređaju odvoji-ovrši se i propadne kroz oblovinu 75-90 % zrna.Preosala zrna izdvajaju se na slamotresu,koji protresa i transportira žitnu masu.-taj sustav vršidbe ima neke prednosti:1.vrlo nježno tretiranje slame,smanjen udio kratke slame u pljvi,.smanjen utrošak snage,univerzalna pimjena u svim vrstima žita,niska osjetljivost na varirajuće uvijete žetve,vrlo niski gubici

-kod aksijalnog sustava vršidbe ulogu-funkciju vršidbenog aparata i slamotresa preuzima jedan ili dva rotora,potpuno okružena rešetkastom oblovinom.Usjev se unutar ovog uređaja giba spiralnom putanjom između rotora(bubnja) i oblovine.Zbog manje obodne brzine bubnja sloj žitne mase je deblji,razmak između bubnja i plašta je veći nego kod tangencijalnog sustava vršidbe.Aksijalni vršidbeni uređaj manje oštećuje zrna jer se vršidba-odvajanje zrna u većem dijelu obavlja trenjem,a manje udarnimm opterećenjem letava bubnja.Stoga ovaj sustav izliskuje veću snagu,a i jače usitnjava slamu.Aksijalni kombajni vrlo su pogodni za žetvu kukuruza i soje,a dobro su se pokazali i kod žetve žita u suhim uvijetima kod malog udjela slame.

53. Održavanje kombajna nakon rada, čišćenje, podmazivanje, garažiranje-u razdoblju kad su izvan upotrebe,potrebno ih je zaštiti od vremenskih i drugih utjecaja te konzervirati i uskladištiti na odgovarajuće mjesto-konzerviranje ili zaštita podrazumjeva upotrebu fizičko-kemijskih mjera za zaštitu dijelova,odnosno sklopova strojeva i oruđa , zbog spriječavanja djelovanaj korozije.Temeljne postavke zaštite su normalna maziva,ulja i masti za podmazivanje zamijeniti zaštitnim sredstvima istih ili sličnih karakteristika,tako da se nakon završenog razdoblja zaštite ta sredstva ne moraju uklanjati,već da trebaju preuzeti ulogu podmazivanja.-potpuno je pogreno koristiti „rabljeno ulje“ iz motra jer sadrže sumpornu kiselinu koja nagriza metal.- strojeve je potrebno očistiti od prašine,organske mase i masnoća -sastavnim dijelom zaštite smatra se i podmazivanje svih mjesta koja je proizviđač naveo u uputama za rad i održavanje-gume i elemente izrađene od gume potrebno je zaštiti s antikorozivnim aluminijskim pigmentom -dijelovi od termoplastičnih masa nakon sezone spremaju se u suh i zatvoren prostor-elemente prijenosa-remenja,lance,kardanska vratila potrebno je pregledati te spremiti samo ispravno,demontirati ,očistiti i nanjeti sredstvo za zaštitu.-zaštićenu polj.tehniku potrebno je uskladištiti u zatvoreni(traktor,prskalice,sijačice,elementi prijenosa),poluzatvoreni(kombajni,kosilice,kultivatori),otvoreni(plugovi,tanjurače,drljače,valjci,rovila)

54. Kategorizacija kombajna -žitni kombajn opremljen za žetvu strnih žitarica-žitni kombajn adaptiran za berbu i runjenje merkantilnog kukuruza ili za berbu mješavine zrna i oklaska kukuruza-žitni kombajn adaptiran za žetvu uljarica-samokretni kombajn berač-komušać klipa kukuruza te prilagođena izvedba za berbu klipova kukuruza šećerca-silažni kombajn za košnju,sjeckanje i utovar stočne krme-samkretni strj za skupljanje i peletiranje sijena ili slame u polju-kombajn za repu-kombajn za krumpir-kombajn za vađenje i čišćenje povrća-kombaj na grođže