14
1. PODELA STAMBENIH VIŠEPORODIČNIH ZGRADA ZA STANOVANJE PREMA OSNOVNOM PRINCIPU ORGANIZOVANJA ZAJEDNIČKIH KOMUNIKACIJA? Ova podela nastala je na osnovama strukturalne analize sklopova stanbenih zgrada . Pod strukturalnom analizom ove vrste podrazumeva se osnovna postavka komunikacionih cvorista , mesto gde se ova cvorista lociraju u odnosu na ukupan korpus zgrade. Polozaj komunikacionih cvorista opredeljuje i unutrasnjun organizaciju prostora samih stanbenih jedinica . Mozemo uociti vise podela stanbenih zgrada prema principu ovakve analize : 1. Centralno postavljena komunikacijska cvorista ( sredotežni plan zgrade). Redukcija koridora . Slika 1 2. Periferno postavljena komunikacijska cvorista u odnosu na horizontalne komunikacione trajektorije , izraženi koridori odnosno horizontalno kretanje do stanbenih jedinica. Slika 2 3. Osovinski postavljena komunikaciona cvorista u odnosu na horizontalne trajektorije. Slika 3 Pored ovakve vrste sistematizacija sklopa stanbenih zgrada , postoje i drugi parametri koji se takodje oslanjaju prema vrsti komunikacionih trajektorija pa mozemo da prepoznamo : 1. Galerijski tip Slika 4 2. Koridorski tip Slika 5 3. Jednotrakt Slika 6 4. Dvotrakt Slika 7 U projektantskoj praksi srecemo ciste primere predocenih tipova stanbenih zgrada al u situacijama projektovanja kompleksa , citavih naselja na slobodnom terenu. U situacijama projektovanja u morfologiji grada i gradskih ulica i arhitektonskih oblika , projektanti pribegavaju , projektovanju prema uslovima konteksta, pa se uglavnom ne primenjuju čisti tipološki obrasci za razliku projektovanja na slobodnim lokacijama. 2. TIPOVI STAMBENIH JEDINICA U VIŠEPORODIČNOM STANOVANJU-PODELA PREMA OSNOVNOM PRINCIPU ORGANIZOVANJA STRUKTURE STANA?

Pitanja Za Usmeni II

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Neka Pitanja

Citation preview

ISPITNA PITANJA PROJEKTOVANJE

1. PODELA STAMBENIH VIEPORODINIH ZGRADA ZA STANOVANJE PREMA OSNOVNOM PRINCIPU ORGANIZOVANJA ZAJEDNIKIH KOMUNIKACIJA?Ova podela nastala je na osnovama strukturalne analize sklopova stanbenih zgrada . Pod strukturalnom analizom ove vrste podrazumeva se osnovna postavka komunikacionih cvorista , mesto gde se ova cvorista lociraju u odnosu na ukupan korpus zgrade. Polozaj komunikacionih cvorista opredeljuje i unutrasnjun organizaciju prostora samih stanbenih jedinica . Mozemo uociti vise podela stanbenih zgrada prema principu ovakve analize :

1. Centralno postavljena komunikacijska cvorista ( sredoteni plan zgrade). Redukcija koridora . Slika 12. Periferno postavljena komunikacijska cvorista u odnosu na horizontalne komunikacione trajektorije , izraeni koridori odnosno horizontalno kretanje do stanbenih jedinica. Slika 23. Osovinski postavljena komunikaciona cvorista u odnosu na horizontalne trajektorije. Slika 3 Pored ovakve vrste sistematizacija sklopa stanbenih zgrada , postoje i drugi parametri koji se takodje oslanjaju prema vrsti komunikacionih trajektorija pa mozemo da prepoznamo :

1. Galerijski tip Slika 42. Koridorski tip Slika 53. Jednotrakt Slika 64. Dvotrakt Slika 7U projektantskoj praksi srecemo ciste primere predocenih tipova stanbenih zgrada al u situacijama projektovanja kompleksa , citavih naselja na slobodnom terenu. U situacijama projektovanja u morfologiji grada i gradskih ulica i arhitektonskih oblika , projektanti pribegavaju , projektovanju prema uslovima konteksta, pa se uglavnom ne primenjuju isti tipoloki obrasci za razliku projektovanja na slobodnim lokacijama.2. TIPOVI STAMBENIH JEDINICA U VIEPORODINOM STANOVANJU-PODELA PREMA OSNOVNOM PRINCIPU ORGANIZOVANJA STRUKTURE STANA?

Strukturalna analiza stana podrazumeva uocavanje funkcionalnih delova stanbene povrsine kao i njihovo meusobno povezivanje. Stan se u funkcionalnom smislu osmatra kao zbir meusobno logicno povezanih prostorija ili grupa prostorija u jednu dobro osmisljenu i upotrebljivu celinu. Pored funkcionalnih zahteva stanbena organizacija neophodno mora da zadovolji i druge , ranije pobrojane kriterijume poput orijentacija prema stranama sveta , uslovi minimalne insolacije , aeracije , zvucnog i klimatskog konfora ,neposredni kontakt sa spoljasnjom sredinom. Niz predocenih uslova dodatno ce biti razradjen u toku sledeih predavanja.Osnovne funkcionalne celine ili zone stana su sledece :

1. Zona dnevnih prostorija ( dnevne sobe , radne sobe , biblioteke , saloni i sl.)

2. Zona dnevno-nocnih prostorija ( spavace sobe , pojedinacna radna mesta )

3. Zona higijene ( kupatila , toaletni prostori , WC )

4. Zona pomocnih prostorija ( garderoberi , ostave , uspreme , podrumi veseraji i sl.)

5. Priprema hrane ( kuhinjske nise , kuhinje , stanbene kuhinje i sl)

6. Obedovanje ( doruckovaonice , trpezarije i sl)

7. Priprema hrane ( kuhinjske nise , kuhinje , stanbene kuhinje i sl)

8. Prelazne povrsine izmeu spolja i unutra ( loe , terase , balkoni i sl.)

Strukturalna analiza stana srovodi se uoavanjem jasno definisanih celina u sklopu povrine stana i valorizacijom vez izmeu uoenih celina. Prikazano na predavanju u primerima3. TIPOVI INDIVIDUALNIH ZGRADA ZA STANOVANJE?

Tipovi individualnih zgrada za stanovanje su:

Slobodnostojei jednoporodini objekat

Jednoporodini objekat u nizu

Jednoporodini objekat sa unutranjim dvoritem atrijumska kua

Dvojna kua

Terasaste kua

4. TA JE TO DIMENZIONALNA ANALIZA?

Dimenzionalna analiza je postupak koji precizno utvruje optimalne veliine prostorija : visinu , irinu , duinu uvaavajui nekoliko elemenata koji opredeljuju funkcionalnu i humanu upotrebu prostora.

U tom smislu govorimo da dimenzionalna analiza nije prost zbir potrebnih mera i uslova koji obezbeuju konfor , ona se u procesu projektovanja ne aplicira u reenje aditivnim postupkom ve zahteva diskusiju prostora u smislu vrednosti povrine.

Dimenzionalna analiza obuhvata : veliine elemenata opreme i uslove za njeno korienje , odnosno , povrinski zahvat kao fiziku meru potrebnog prostora da bi oprema mogla biti koriena neometano pri emu se neophodno utvruju i uslovi za komunikaciju izmeu funkcionalnih celina srodne ili razliite svrhe.5. TA JE TO RADNO MESTO?Radno mesto je studija uslova koji obezbeuju da rezultati dimenzionalne analize realizuju svoju egzistenciju u realnom , izgraenom prostoru pri emu su od vanosti i drugi , ne samo dimenzionalni faktori poput mikroklime , insolacije , aeracije , kvaliteta osvetljaja. Dakle , optimalni rezultati dimenzionalne analize obogauju se drugim elementima koji obezbeuju prostorni konfor. Posebno vano za studije radnog mesta jesu antropoloke studije razliitih poloaja ljudske figure tokom neke delatnosti u stanjima mirovanja odnosno kretanja , posebno u meusobnom kontaktu korisnika . Dakle , ergonomija i stvaranje slike budueg korienja prostora , uvoenje veeg broja moguih situacija i kontakata u prostoru. 6. KOJE SU OSNOVNE MERE PREDMETA I OPREME U STANU ( KUHINJSKI ELEMENTI, RUAVANJE, HIGIJENA, SOBA ZA SPAVANJE, SOBA ZA DNEVNI BORAVAK, USPREMA, ULAZ,...)?1. kuhinjski elementi:

donja jedinica H=85 cm, =20-60 cm, D=60 cm

dupla donja jedinica H=85 cm, =70 -150 cm, D=60 cm

visei element H=35 (65,100) cm, =20-120 cm, D=35 cm

visei element dupli H=50 (65,100) cm, =70-150 cm, D=35 cm

poret H=85 cm, =60 cm, D=60 cm

friider 50 l - H=80 (85) cm, =55 (60) cm, D=55 cm

75 l - H=85 (90) cm, =60 (65) cm, D=55 cm100 l - H=90 cm, =60 (65) cm, D=55 cm

sudoper H=85 cm, =86 (110,124) cm, D=44 cm

2. ruavanje

sto H=78 cm, =90 cm, D=120 (215) cm

stolica H=85 (90) cm, =45 cm, D= 45 cm

3. higijena umivaonik H=85 cm, =40-60 cm, D=40-55 cm wc olja H=45 cm, =40 cm, D=45 cm

tu kada H=30 cm, =80/90/100cm, D=80/90/100 cm kada H=60 cm, =150-180 cm, D=70-90 cm bide H=40 cm, =38 cm, D=61 cm ve maina H=85 cm, =60 cm, D=60 cm

4. soba za spavanje

krevet H=55 cm, =90 cm, D=200 cm

brani krevet H=55cm, =200 cm, D=200 cm

5. soba za dnevni boravak

trosed H=80-90 cm, =200 cm, D=90 cm

dvosed H=80-90 cm, =140-160 cm, D=90 cm fotelja H=80-90 cm, =80-90 cm, D=90 cm sto 60/100cm6. usprema

L-oblik 180/300 cm

Dupli 240-280/300 cm

U-oblik 240-280/300 cm

7. ulaz

manje prometni prolazi sa vratima koja se otvaraju u prostoriju irina 90-100 cm

prometni prolazi sa vratima koja se otvaraju u prostoriju irina 130-140 cm

hodnici sa naspramnim vratima sa vratima koja se otvaraju u prostoriju irina 160 cm

manje prometni prolazi sa vratima koja se otvaraju u prolaz irina 140 cm

prometni prolazi sa vratima koja se otvaraju u prolaz irina 180 cm

hodnici sa naspramnim vratima sa vratima koja se otvaraju u prolaz irina 220 - 260 cm

7. NACRTATI KUPATILO KOJE JE SA PREDPROSTOROM SA PLAKAROM, ODELJKOM ZA NUNIK, ODELJKOM ZA KUPANJE I ODELJKOM ZA TOALETU?

8. NACRTATI KUPATILO MINIMALNIH ZAHTEVA (WC OLJA, UMIVAONIK, VE MAINA, KADA 140/80)?

9. NACRTATI KUPATILO SA WC OLJOM, UMIVAONIKOM, TU KADOM?