Pitomačke Novine Br 13 (br. 4, god. 2, 2002.)

2 3

PIT

OM

A

KE

NO

VIN

EPitomake novine Pitomake novine

"PITOMAKE NOVINE"Mjeseni asopis Pitomae i okolice

Br.4, God. II., Svibanj (Filipovak, Ronjak, Sviben)2002. g.

Nakladnik, grafika pripremai tisak:

Galerija - grafika priprema - nakladnitvovl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17

(kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAA)http://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik: Branko Begovi

Ureivaki odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vl. Tomislav Petri, dr. Marijan

Jergovi i Rajko Stilinovi

Lektura i korektura: eljka Begovi

Fotografije: "Foto Begovi" Pitomaa i Branko Begovi

Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 26. u mjesecu i ne vraaju se.

Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi. Izdavanje asopisa odobreno je od

Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnou) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

NEKAJ IZ OPINE - DOGAANJA - 3-4

10 GODINA FESTIVALA -5-6

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 7-9

DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 10-12

NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - RAZNO - 13

SKULTURE - 14

IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJA - 15

RAZGOVORI PRI KAVI - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI - ZANIMLJIVOSTI - 17-19

KLESARSTVO I.B. MAJSTORA - 20

OEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 21

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 22

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomai i okolici 13.) - 23

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-32

"BB-art" Pitomaa

NE

KA

J IZ OP

IN

E - D

AN

I OP

IN

E P

ITOM

A

A

URA (crta i pie Stiv)

Kao i svake godine tako i ove mjetani opine Pitomaa obiljeavaju dane svojega mjesta. U Pitomai su to najznaajniji dani u godini, a ove godine Dani opine su poeli 1. lipnja sa veerom folklora, a zavrit e 16. lipnja predstavljanjem asopisa "Nae nebo". Kruna svih zbivanja svakako je festival Pjesme Podravine i podravlja, koji e se ove godine odrati 14. i 15. lipnja i to jubilarno, po deseti puta.

Dani opinePitomaa 2002. godine

1. lipnja (subota)1. Veer folklora (pozornica na trgu k.

Tomislava - 20,00 sati)

12. lipnja (srijeda)1. Prezentacija web stranica Opine

Pitomaa (opinska vijenica - 18,00 sati)2. Zavrna kolska priredba (kino

dvorana - 19,30 sati)

13. lipnja (etvrtak)1. Otvaranje skelskog pristana

(Banov brod - 10,00 sati)2. Antunovo u Krinici, sv. misa

(kapelica u Krinici - 12,00 sati)3. Izloba pitomakih slikar (kavana

Malss centar - 19,30 sati)4. Predstavljanje zbirke pjesama "gdi

zvira kaj" Rajka Stilinovia (restoran Zlatni klas Otrovanec - 21,00 sat)

14. lipnja (petak)1. Izloba lovakih trofeja i opreme

(dvorina zgrada umarije - 12,00 - 20,00 sati)

2. Putanje u rad vodocrpilita (lisiine - 12,00 sati)

3. Sveana sjednica Opinskog vijea (opinska vijenica - 13,00 sati)

4. Polaganje vijenaca na spomen obiljeje hrvatskim braniteljima (Trg kralja Tomislava, spomen kri na groblju

5. Mimohod Gradskog puhakog orkestra Krapina i mauretkinja Desini (Gajeva ulica - 18,00 sati)

6. Koncert Gradskog puhakog orkestra Krapina (prostor ispred portske dvorane - 18,00 sati)

7. Revija djeje odjee UWE (festivalska scena u portskoj dvorani - 19,45 sati)

8. Prva veer festivala Pjesme

Podravine i podravlja (portska dvorana - 20,00 sati)

15. lipnja (subota)1. Izloba lovakih trofeja i opreme

(dvorina zgrada umarije - 08,00-20,00 sati)

2. Teniski turnir u Grabrovnici (teniski tereni - 09,00 sati)

3. Otvorenje izlobe vina (predvorje kino sale - 9,30 sati)

4. Vidovo, sv. misa (crkva sv. Vida - 11,00 sati)

5. Revijalni nogometni susret (stadion NK Pitomaa - 15,00 sati)

6. Zavrna veer festivala Pjesme Podravine i podravlja (portska dvorana - 20,00 sati)

16. lipnja (nedjelja)1. Izloba lovakih trofeja i opreme


2. Vatrogasno takmienje u Kladarama (nogometno igralite u Kladarama - 09,00 sati)


4. Opinski kup u ribolovu (odrana u Dravskoj ulici)

5. Promatranje neba i predstavljanje asopisa "Nae nebo" (zvjezdarnica - 12,00-22,00 sata)

Prilikom nove politiko-teritorijalne organizacije 1992./93. godine u tada novoj Republici Hrvatskoj, Pitomaa je ponovo, nakon 32 godine, dobila svoju opinu. Na tadanjim lokalnim izborima vlast je dobila HSS-a, a prvi naelnik bio je Damir Begovi (nakon njega naelnik je bio Josip aki, a danas Zdravko Dijakovi). U isto vrijeme odlueno je da zatitnik opine bude patron pitomake upe sv. Vida, te da se Dani opine imaju obiljeavati svake godine u tjednu oko 15. lipnja, ovisno na koji dan u tjednu pada Vidovo.

Na naslovnici: jedna od najpoznatijih fotografija sa motivom konja na imanju Branka Tkaleca iz Otrovanca (Restoran Zlatni klas).

U susret Danima opine PitomaaDani opine su poeli. Nai opinski oci i poglavari, po

koji zaljubljenik u Pitomau i entuzijast, pobrinuli su se da i ove godine program bude to raznolikiji, da svatko pronae neto za sebe.

Cijelo mjesto e postati jedna pozornica na kojoj e se izmjenjivati raznorazne parade. Pitanje je samo kome je do parade i do zabave. Istini za volju ba i nemamo puno razloga za slavlja i za fete, a opina kao opina zaista nema ta slaviti, jer niti je ljepa, niti sretnija, a ni bogatija. Nezadovoljstvo njenih stanovnika sve je vee, a isto tako i neimatina. No, oni to sve utke podnose, srame se svog siromatva, kao da su oni za to krivi. Nigdje javno ne diu svoj glas, niti se javno izjanjavaju. Zadnji puta su dali svoj glas na izborima, a od tada strpljivo ute i nose svoje breme.

No, nadamo se da e ovih dana svatko bar na tren zaboraviti probleme i posjetiti pokoju priredbu, ili bar Festival ( ako uspiju kupiti ulaznicu).

Tih dana saznati emo i tko su "naj" Pitomaani. Naravno da nas i Vas nitko nije pitao za miljenje, ve su uloge vjerojatno podijeljene u "etiri zida", pa je za vjerovati da mnogi nee biti zadovoljni popisom nagraenih. Ali, tko pita za "mnoge". A, i zato bi pitali, kad oni ute, a utnja je znak odobravanja.

Kad malo bolje razmislimo, nije nama ni tako loe, jer oni kojima je najloije, koji "nemaju za kruv" su na "socijali" (zato imaju za mercedese), a mi, dragi moji Pitomaani, imamo uglavnom po pola jutra zemlje i staru kuu koju smo dobili na "ostavini" od deda i babe, pa ne moemo dobiti istu, a da nam i to ne "zemu". Je, a ko nam je kriv kad imamo vie nego kaj smijemo imati.

I tako, znam ja da neki moji dragi itatelji vole Pitomake novine, "ali, eljka (ja) malo previe komentira", pa u se ja "povui" i zaeljeti Vam ugodne, sretne, vesele i bogate Dane opine, sa nadom da emo do godine biti zadovoljniji i bo-gatiji, da emo biti "naj" (ma ta to znailo). .B.

2 3

PIT

OM

A

KE

NO

VIN

E

Pitomake novine Pitomake novine

"PITOMAKE NOVINE"Mjeseni asopis Pitomae i okolice

Br.4, God. II., Svibanj (Filipovak, Ronjak, Sviben)2002. g.

Nakladnik, grafika pripremai tisak:

Galerija - grafika priprema - nakladnitvovl. eljka Begovi - PITOMAA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908 .r. 31290-625-320 model: 02 01 80400-17

(kod PRVE OBRTNE TEDNO KREDITNE ZADRUGE PITOMAA)http://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik: Branko Begovi

Ureivaki odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vl. Tomislav Petri, dr. Marijan

Jergovi i Rajko Stilinovi

Lektura i korektura: eljka Begovi

Fotografije: "Foto Begovi" Pitomaa i Branko Begovi

Rukopisi se alju na adresu nakladnika najkasnije do 26. u mjesecu i ne vraaju se.

Sve informacije kao i narudbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list moete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi. Izdavanje asopisa odobreno je od

Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnou) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

NEKAJ IZ OPINE - DOGAANJA - 3-4

10 GODINA FESTIVALA -5-6

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 7-9

DELALA SU I DRUTVA I KLUBOVI - 10-12

NEKAJ VAM OE REI VELEASNI - RAZNO - 13

SKULTURE - 14

IZ PROLOSTI PITOMAKOG KRAJA - 15

RAZGOVORI PRI KAVI - 16

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAI - ZANIMLJIVOSTI - 17-19

KLESARSTVO I.B. MAJSTORA - 20

OEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 21

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 22

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomai i okolici 13.) - 23

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-32

"BB-art" Pitomaa

NE

KA

J IZ OP

IN

E - D

AN

I OP

IN

E P

ITOM

A

A

URA (crta i pie Stiv)

Kao i svake godine tako i ove mjetani opine Pitomaa obiljeavaju dane svojega mjesta. U Pitomai su to najznaajniji dani u godini, a ove godine Dani opine su poeli 1. lipnja sa veerom folklora, a zavrit e 16. lipnja predstavljanjem asopisa "Nae nebo". Kruna svih zbivanja svakako je festival Pjesme Podravine i podravlja, koji e se ove godine odrati 14. i 15. lipnja i to jubilarno, po deseti puta.

Dani opinePitomaa 2002. godine

1. lipnja (subota)1. Veer folklora (pozornica na trgu k.

Tomislava - 20,00 sati)

12. lipnja (srijeda)1. Prezentacija web stranica Opine

Pitomaa (opinska vijenica - 18,00 sati)2. Zavrna kolska priredba (kino

dvorana - 19,30 sati)

13. lipnja (etvrtak)1. Otvaranje skelskog pristana

(Banov brod - 10,00 sati)2. Antunovo u Krinici, sv. misa

(kapelica u Krinici - 12,00 sati)3. Izloba pitomakih slikar (kavana

Malss centar - 19,30 sati)4. Predstavljanje zbirke pjesama "gdi

zvira kaj" Rajka Stilinovia (restoran Zlatni klas Otrovanec - 21,00 sat)

14. lipnja (petak)1. Izloba lovakih trofeja i opreme

(dvorina zgrada umarije - 12,00 - 20,00 sati)

2. Putanje u rad vodocrpilita (lisiine - 12,00 sati)

3. Sveana sjednica Opinskog vijea (opinska vijenica - 13,00 sati)

4. Polaganje vijenaca na spomen obiljeje hrvatskim braniteljima (Trg kralja Tomislava, spomen kri na groblju

5. Mimohod Gradskog puhakog orkestra Krapina i mauretkinja Desini (Gajeva ulica - 18,00 sati)

6. Koncert Gradskog puhakog orkestra Krapina (prostor ispred portske dvorane - 18,00 sati)

7. Revija djeje odjee UWE (festivalska scena u portskoj dvorani - 19,45 sati)

8. Prva veer festivala Pjesme

Podravine i podravlja (portska dvorana - 20,00 sati)

15. lipnja (subota)1. Izloba lovakih trofeja i opreme



3. Otvorenje izlobe vina (predvorje kino sale - 9,30 sati)

4. Vidovo, sv. misa (crkva sv. Vida - 11,00 sati)

5. Revijalni nogometni susret (stadion NK Pitomaa - 15,00 sati)

6. Zavrna veer festivala Pjesme Podravine i podravlja (portska dvorana - 20,00 sati)

16. lipnja (nedjelja)1. Izloba lovakih trofeja i opreme


2. Vatrogasno takmienje u Kladarama (nogometno igralite u Kladarama - 09,00 sati)


4. Opinski kup u ribolovu (odrana u Dravskoj ulici)

5. Promatranje neba i predstavljanje asopisa "Nae nebo" (zvjezdarnica - 12,00-22,00 sata)

Prilikom nove politiko-teritorijalne organizacije 1992./93. godine u tada novoj Republici Hrvatskoj, Pitomaa je ponovo, nakon 32 godine, dobila svoju opinu. Na tadanjim lokalnim izborima vlast je dobila HSS-a, a prvi naelnik bio je Damir Begovi (nakon njega naelnik je bio Josip aki, a danas Zdravko Dijakovi). U isto vrijeme odlueno je da zatitnik opine bude patron pitomake upe sv. Vida, te da se Dani opine imaju obiljeavati svake godine u tjednu oko 15. lipnja, ovisno na koji dan u tjednu pada Vidovo.

Na naslovnici: jedna od najpoznatijih fotografija sa motivom konja na imanju Branka Tkaleca iz Otrovanca (Restoran Zlatni klas).

U susret Danima opine PitomaaDani opine su poeli. Nai opinski oci i poglavari, po

koji zaljubljenik u Pitomau i entuzijast, pobrinuli su se da i ove godine program bude to raznolikiji, da svatko pronae neto za sebe.

Cijelo mjesto e postati jedna pozornica na kojoj e se izmjenjivati raznorazne parade. Pitanje je samo kome je do parade i do zabave. Istini za volju ba i nemamo puno razloga za slavlja i za fete, a opina kao opina zaista nema ta slaviti, jer niti je ljepa, niti sretnija, a ni bogatija. Nezadovoljstvo njenih stanovnika sve je vee, a isto tako i neimatina. No, oni to sve utke podnose, srame se svog siromatva, kao da su oni za to krivi. Nigdje javno ne diu svoj glas, niti se javno izjanjavaju. Zadnji puta su dali svoj glas na izborima, a od tada strpljivo ute i nose svoje breme.

No, nadamo se da e ovih dana svatko bar na tren zaboraviti probleme i posjetiti pokoju priredbu, ili bar Festival ( ako uspiju kupiti ulaznicu).

Tih dana saznati emo i tko su "naj" Pitomaani. Naravno da nas i Vas nitko nije pitao za miljenje, ve su uloge vjerojatno podijeljene u "etiri zida", pa je za vjerovati da mnogi nee biti zadovoljni popisom nagraenih. Ali, tko pita za "mnoge". A, i zato bi pitali, kad oni ute, a utnja je znak odobravanja.

Kad malo bolje razmislimo, nije nama ni tako loe, jer oni kojima je najloije, koji "nemaju za kruv" su na "socijali" (zato imaju za mercedese), a mi, dragi moji Pitomaani, imamo uglavnom po pola jutra zemlje i staru kuu koju smo dobili na "ostavini" od deda i babe, pa ne moemo dobiti istu, a da nam i to ne "zemu". Je, a ko nam je kriv kad imamo vie nego kaj smijemo imati.

I tako, znam ja da neki moji dragi itatelji vole Pitomake novine, "ali, eljka (ja) malo previe komentira", pa u se ja "povui" i zaeljeti Vam ugodne, sretne, vesele i bogate Dane opine, sa nadom da emo do godine biti zadovoljniji i bo-gatiji, da emo biti "naj" (ma ta to znailo). .B.


4 5

NE

KA

J IZ

OP

IN

E -

DA

NI O

P

INE

PIT

OM

A

A

10 GO

DIN

A PITO

MA

K

OG

GLA

ZBE

NO

G FE

STIVA

LA

Deset godina pitomakog festivala "Pjesme Podravine i podravlja"

Kada su prije deset godina pitomaki zanesenjaci, kao to je dr. Marijan Jergovi i Rajko Stilinovi na skromnoj sceni kino dvorane u Pitomai oivotvorili ideju o festivalu podravske pjesme, vjerovatno nisu ni sanjali da e njihov festival postati hrvatska institucija sa desetogodinjom tradicijom. Nisu ni sanjali da e se za pitomaki festival skladati i slati na natjeaj preko tisuu skladbi, od kojih e u proteklih devet godina sa scene naeg festivala potei 310 novih pjesama.

Na nosaima zvuka, koji su izdani u nakladnitvu Croatia recordsa, Orfeja, Crominga i udruge Glazbeni festival Pjesme Podravine i podravlja, snimljeno je 288 pjesama.

Ve od svojega drugog izdanja, kada pod nazivom Pjesme Podravine i podravlja seli u prostor portske dvorane O Petra Preradovia, festival je sastavnica programa Hrvatske televizije koja se time prikljuuje Hrvatskom radiju koji je s naim festivalom od prvog dana. Eminentni skladatelji i pjesnici, vrhunski araneri i svakako cijenjeni i popularni izvoai, predstavili su s ljubavlju svoja umijea i dar na sceni pitomakog festivala, obogaujui novim skladbama programe, kako dravne, tako i lokalnih radio postaja, kao i Hrvatske televizije.

Deset godinja tradicija, nove pjesme, promidba Podravine i Pitomae, nagrada su nekolicini entuzijasta koji uz pomo svoje opine i upanije, a prije svega marljivih sumjetana, donatora i sponzora, upravo podastiru pred nas deseto izdanje Pjesama Podravine i podravlja.

Osam godina od smrti Stjepana Sulimanca, prvog podpredsjednika Hrvatskoga Sabora i velikog hrvatskog rodoljuba

Jedna od nekoliko prvih linosti dananje Hrvatske koje su zaslune da uope Republika Hrvatska danas postoji svakako je bio Stjepan Sulimanac iz Turnaice. 18. svibnja ove godine bila je osma godinjica od njegove smrti koja je obiljeena u rodnome mjestu, kao i svake godine, polaganjem vijenaca na njegov grob u Turnaici.

Stjepan Sulimanac se rodio u noi izmeu 28. i 29. srpnja 1915. godine u Turnaici gdje je proveo najvei dio svojega ivota. Ve kao mladi zanimao se za politiku i ve od toga doba bio nezadovoljan poloajem hrvatskoga ovjeka openito u drutvu nekadanje Kraljevine Jugoslavije, a kasnije i socijalistike Jugoslavije. Bio je cijeli svoj ivot pristaa HSS-a i zaljubljenik u brau Radie, iju je ideologiju slijedio sve do svoje smrti. esto je bio zatvaran iz politikih razloga, a i u vrijeme Hrvatskog proljea. Cijelo vrijeme socijalistike vladavine on je bio neumoran putnik i tajno irom Hrvatske obilazio svoje stare prijatelje, pristae Radieve misli i drao na okupu stari prijedrusvjetskoratni krug pristaa HSS. Teko je ukratko neto rei o ivotu Stjepana Sulimanca i njegovom znaaju u hrvatskoj povijesti. Oni koji su ga poznavali rei e svata, i dobrog i loeg. No njegov duh uvijek je teio samo jednome - samostalnoj Republici Hrvatskoj.

Kada su poela previranja krajem 1980.-ih godina on se priklonio Franji Tumanu, koji je u to vrijeme po njegovom miljenju najbolje uvidio i iskoristio situaciju kako da odcijepi Hrvatsku iz SFRJ. Na tome su mu mnogi zamjerili, no povijesne injenice su drugaije. Sulimancu je bilo vano samo jedno, a to je da se uspostavi Republika Hrvatska, kao samostalna drava, za koju je, kako je znao esto rei, mnogo godina odleao u zatvoru. Bilo kako bilo Stjepan Sulimanac ostavio je znaajan trag u modernoj hrvatskoj povijesti i pamtit e se kao izuzetan rodoljub, kakovih je bilo malo u naoj povijesti openito - eljeli mi to priznati ili ne.

REDOSLIJED NASTUPA PRVE VEERIpetak 14.lipnja

1. Pokraj Drave PODRAVSKI MUIKAI(Zdravko ljivac-Terezija Buba Bognar-Zdravko ljivac)

2. Tihom anelu ESTAM(Antonio Bera-Antonio Bera-Tomislav Gali)

3. Meaice MEAI( eljko Koari-eljko Koari-Krunoslav Benko)

4. Na makovskoj da bu cirkvi EMINA GRAHOVEC I AQUAMA( eljko Grahovec-Marijan Vidra Bikup-eljko Grahovec)

5. Si betegi MARIJAN DED MAX(Marijan Ded Max-Marijan Javurek-Kreo Tarita)

6. Odavno RAJKO SUHODOLAN I RADOBOJSKI TAMBURAI(Rajko Suhodolan-Rajko Suhodolan-Darko Berovi)

7. Anka Slavonka ANA VARGEK I LICITARI(Marijan Jergovi-Rajko Stilinovi-Danijel Krmi)

8. Nek me kune KAVALIRI(Ivan Brezni)

9. Jesensko Doba DARKO BARI I DANGUBE(eljko Koari-eljko Koari-Nikola Valenti)

10. Zaigrajte meni na kriaju MIRKO VENDA IGA I AQUAMA(eljko Grahovec)

11. Da sam prije znala VALENTINA I DIVANI( Domagoj Voli Petrovi-Valentina Gyerek-Domagoj Voli Petrovi)

12. Selo mog djetinjstva ZDRAVKO BRKI(Marijan Ded Max-Marijan Ded Max-Kreo Tarita)

13. Podravino moje mladosti TEFANJSKA ZVONA(Mario er)

14. Podravina i Drava moja FRANJO BARI I PODRAVCI(Mirko Koprianec-Franjo Bari-Mirko Koprianec)

15. Ja bekrija, ivot bear SINOVI PODRAVINE(Marijan Jergovi-Drago Britvi-Denis pegelj)

16. Htjela bih MAJA ZEKO(Marinko Baran-Ines Giba-Marinko Baran)

17. Teci Dravo, teci DUBRAVKO KOVAEVI(Mario er)

18. Zove me tvoja ravnica DRAGAN VLAJINI(Marijan Ded Max-Adela tefec-Kreo Tarita)

19. Moja mala garava ROBERT VOJVODI-BEKRIJA I ZLATNA DOLINA (Robert Vojvodi)

20. Podravino rodni kraju LICITARI(Ivica Pepelko-Ivica Pepelko-Danijel Krmi)

21. Svatovski kum UREVICE I MEAI(Josip Bakan-Josip Kralj-Kristina i Krunoslav Benko)

Neto iz tiska o pitomakom festivalu iz prvih godina postojanja

(M. Vodopi: U Pitomai odran festival PJESME PODRAVINE I PODRAVLJA, 1994.)

"Dolaskom ljeta glazbeni festivali niu poput gljive poslije kie, najee du obale naeg plavog mora, u poznatim gradovima umjet-nikih turistikih atributa, dobro znanih domaima, ali i strancima... Jesu li samo primorski centri skloni glazbi? Naravno ne, jer festivali se dogaaju i na "kontinentu" lijepe nae, od Zagorja do Slavonije...

Duge i temeljite pripreme Festivala koji je dobio ime Pjesme Podravine i podravlja obavio je krug ljudi Pitomae, raznolik i irok po naobrazbi, godinama i djelat-nostima, koje je vodila iskljuivo ljubav za glazbu i elja da se u rodnom mjestu priredi manifestacija dostojna sjeanja, koja e, elja im je, postati tradicionalnom. Dua festivala od samog poetka bio je dr. Marijan Jergovi, direktor festivala i ovjek koji je znao okupiti ljude za ovu plemenitu zamisao. U tome je uspio, jer sva imena koja su danas "in" u glazbenom ivotu Hrvatske dala su svoj doprinos, od skladatelja, pisca tekstova, aranera, do izvoaa. Kada su se birale skladbe za Festival primjenjeni su najstroi kriteriji i za festivalsku veer odabrano je 20 skladbi- 10 skladbi za male sastave i 10 skladbi koje su izveli solisti uz Tamburaki orkestar HRT Zagreb, kojim je ravnao Sinia

Za ivota objavio je dvije knjige i niz lanaka raznih tematika, a zbog jedne knjige, a to je ona poznata knjiga "Temelji ljudske pravde" iz 1971. godine, bio je nekoliko godina u zatvoru - radi takvih stvari malo je dananjih politiara koji se mogu pohvaliti da su na takav nain djelovali u doba Hrvatskoga proljea.

Uspomena na Stjepana Sulimanca koji je pokopan na mjesnom groblju u Turnaici ivjet e vjeno, a njegov e lik u hrvatskoj prolosti biti zauvijek zabiljeen i to uz bok mnogim velikim hrvatskim linostima.

B.B.


6 7

10 G

OD

INA

PIT

OM

A

KO

G G

LAZB

EN

OG

FE

STI

VALA

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTIC

E I N

OV

OS

TI

Farma kunia i u pitomakom kraju

Uzgoj kunia na naem podruju jedan je od vrlo rijetkih poslova kojima se ljudi bave. Zato se obitelj Maar iz Kladara odluila upravo na izgradnju farme kunia. Uzgajaju se kunii kalifornijskih i novo-zelandskih bijelih pasmina. Inae, obitelj Maar je i ranije uzgajala kunie raznih pasmina, ali prije godinu i pol dana odluili su se samo na navedene. Ta pasmina daje najbolju kvalitetu i kvantitetu. Meso kunia jedno je od najzdravijih mesa za ljudsku prehranu, a esto se koristi i kao lijek protiv raznih alergija itd. Kuni se hrani sa kukuruzom, zobi, tritikalom, sijenom i lucernom. U novosagraenom objektu 13x6 trenutno obitelj Maar uzgaja vie od 300 komada kunia.

Kuni je osjetljiva ivotinja, pa u tovilite se ne ulazi bez potrebe i ne ulazi svatko. Zato ih hrani i u njega ulazi Ivka Maar, a ostali lanovi obitelji pomau kod drugih poslova.

Ako netko eli kunie raznih veliina i teina, mujake ili enke za rasplod moe se slobodno obratiti na telefon 033/782-559 ili na adresu Kladare 33 kod Ivke Maar.

.B.

Ocijenjena vina za 23. izlobu vina PitomaaTradicija ocjenjivanja vina u Pitomai postoji ve vie od dvadeset godina, pa je ovogodinja Izloba vina

koju organizira Udruga vinogradara, podrumara i voara "Aranj" na elu sa Josipom Vranekom i Brankom Gregurkom, a uz pomo drugih lanova Udruge i Udruge prijatelja dobroga vina "Peharnik" Pitomaa ve 23 po redu. Uzorci za ovogodinju izlobu sakupljani su u vatrogasnom domu 25. i 26. svibnja, a 27. svibnja iz ocijenila najbolja hrvatska enoloka komisija na elu sa prof. Premui.

Ukupno je bilo ocijenjeno 116 uzoraka. Svih zlatnih vina bilo je ukupno 11, srebra 70, bronce 18, priznanja 3, a neocjenjeno je ostalo 14 uzoraka. Najvei broj bodova dobio je Ivan Koren iz Klotra Podravskog, ali sa vinom Graevina iz Aranja, pa je i ove godine njegovo vino ampionsko. Izloba je pokazala da na kraj zaista ima dobre vinogradare i podrumare i vrlo kvalitetna vina, to jasno govori podatak o dodjeli 70 srebrnih medalja i 11 zlatnih. Osjenjivane su sorte: graevina, rajnski rizling, bijelo vino od crnog pinota, mukat hamburg, kupinovo vino,stolno bijelo, chardonay, zeleni silvanac, sivi pinot, traminac, frankovka, frankovka rose i stolno crno vino.

Zlatne medalje dobili su Marijan Begovi sa 18,1 bodova za chardonnay, Alen Majstor sa 18,1 za zeleni silvanac, M. Blaekovi sa 18,1 za traminac, Ivan Koren sa 18,1 za frankovku, uro ipek sa 18,1 za bijelo vino od crnog pinota, Drago klebar, Josip Velian, Ivan Koren i Ivica Jurani sa 18,1 za stolno bijelo vino, te Mirela Koren sa 18,1 i Ivan Koren sa 18,2 za graevinu.

B.B.

Ove godine odrana je 23. izloba vina, a ova fotografija je sa prve

izlobe vina u Pitomai koja je odrana u prostorijama

nekadanjeg PD "Borik". Uz brojne tadanje partijske

funkcionere i druge uglednike prvoj je izlobi bio gost i Martin

Sagner Dudek. Prilikom svake nove Izlobe vina stariji lanovi

Udruge vinogradara, podrumara i voara "Aranj" esto se

prisjeaju prve izlobe, pa smo iskoristili ovu priliku da se i mi

prisjetimo samih poetaka, koji su preli u tradiciju.

REDOSLIJED NASTUPA ZAVRNE VEERI subota 15.lipnja

1. Za sveara TOMISLAV BRAJA uz T.O. (Sinia Doronjga-Josip Martinko-Josip Cvitanovi)

2. Pobjednika pjesma iz prve veeri3. Podravino - najljepi si san ANA MAJSTOR uz T.O.

(Stjepan Mihaljinec-Zorica Klini-Stjepan Mihaljinec)4. Volim ih sve tri IVAN GALOVI I MEAI

(Vladimir Smiljani-Terezija Buba Bognar-Vladimir Smiljani)5. Coprnica UGA I MEGLA uz T.O.

(Branko Meglajec-Mladen Janu-Boo Potonik)6. Muzikai z metropole FORTISSIMO

(Zdravko eri-Zdravko eri-Hrvoje imanovi)7. Dozrelo je Meimurje DOMAJA uz T.O.

(Sinia Leopold-Rajko Stilinovi-Sinia Leopold)8. Nek zaplau violine ELJKO SESVEAN I PODRAVSKI MUIKAI

(eljko Sesvean-eljko Sesvean-Vladimir Smiljani)9. Pjesmo moja, pjesmo ljubavna LAMPAI

(Dalibor Paulik-Zorica Klini-Sinia Leopold)10. Zlato moje MARKO KOUTI uz T.O.

(Vladimir Smiljani-Branko kvari-Vladimir Smiljani)11. Baranjska rujna zoro MIRJANA PRIMORAC I SLAVONSKI BEARI

(Antun Nikoli Tuca-Mira Kokanovi-Antun Nikoli Tuca)12. Slepi mii TIHANA SABATI uz T.O.

(Nikica Kalogjera-Drago Britvi-Nikica Kalogjera)13. Budi uvijek pored mene PATRIA

(Damir Bai-Damir Bai-Kreimir Stipa Bogutovac)14. Lijepa je, lijepa je Drava MAJA ZEKO I CECILIJA uz T.O.

(Zdravko ljivac-Terezija Buba Bognar-Sinia Leopold)15. Hej svirai, gdje su violine PODRAVSKI MUIKAI

(Josip Bakan-Rajko Stilinovi-Josip Bakan)16. Kresni vatru cigansku BARBARA OTMAN uz T.O.

(Marijan Jergovi-Rajko Stilinovi-Sinia Leopold17. Suza za Podravinu STJEPAN JEREK-TEF I ZLATNA GRANA

(Jerry Grchevich-Terezija Buba Bognar-Jerry Grchevich18. Plavo Svjetlo MARTA NIKOLIN uz T.O.

(Marijan Jergovi-Maja erek Lovrekovi-Vladimir Felker)19. Podravac za sva vremena BORIS IRO GAPARAC

(Vladimir Smiljani-Pere Picukari-Denis pegelj)20. Nikada nisi bio moj VIKTORIJA KULII-ENKA

(Marijan Jergovi-Zorica Klini-Stjepan Rudinski)21.Podravino sve bih dao za te NAJBOLJI HRVATSKI TAMBURAI

(Vladimir Smiljani-Drago Britvi-Denis pegelj)22. Tam gdi zvira kaj UKA AI uz T.O.

(Marijan Jergovi-Rajko Stilinovi-Vladimir Felker)

POPRATNE MANIFESTACIJE:1. Izloba fotografija dosadanjih festivala

VRIJEME: od 01. do 30. lipnja 2002.MJESTO: izlog restorana Verica KTC)

2. Predstavljanje zbirke pjesama Gdi zvira kaj Rajka StilinoviaVRIJEME: 13.lipnja u 21,00 satMJESTO: restoran Zlatni klas Otrovanec

4. Mimohod Gradskog puhakog orkestra Krapina i maoretkinja Desinia.

VRIJEME: 14.lipnja, od 18,00 do 19,00 satiMJESTO: Gajeva ulica (od robne kue do crkve)

7. Koncert Gradskog puhakog orkestra KrapinaVRIJEME: 14.lipnja, 19,00 satiMJESTO: ispred portske dvorane

9. Revija djeje odjee UWEVRIJEME: 14.lipnja u 19,45 satiMJESTO: festivalska scena

VISOKO POKROVITELJSTVO FESTIVALA: Predsjednik Hrvatskog saboraPOKROVITELJI: Opina Pitomaa i Virovitiko-podravska upanijaGENERALNI SPONZOR: TVIN d.d. Virovitica

Leopold.Te nadjalje, 19. lipnja u

pretoploj i prepunoj portskoj dvo-rani u Pitomai bilo je domaih, ali i vanjskih gostiju, kojima se u ime pokrovitelja, Virovitiko-podravske upanije obratio upan dipl. in. Stjepan Mikoli, kazavi da je pjesma oduvijek bila i ostaje naj-dublji izraz ljudske due, ali i presudna u jaanju vjere u nepo-bjedivost hrvatskog narodnog bia. Rijei pozdrava i dobrodolice izrekao je i naelnik opine Pito-mae Damir Begovi, istakavi da je namjera festivala prezentacija suvremenog stvaralatva kojemu je kroz rijei i glazbu rijeka Drava nit vodilja koja ih povezuje. Ne skri-vajui namjere, Begovi je istakao da bi ve sljedee godine festival trebao postati meunarodni. Pozna-vajui entizijazam i upornost Pito-maana, to nije nemogue.

Ionako visoka temperatura porasla je poetkom izvoenja izabranih skladbi, a podigli su je i poznati pjevai kao to su Vinja Korbar, imi i Barbara Stani, Ljerka Palatinu, ima Jovanovac, ali i domai izvoai Rikard Bakan, Eduard Berec, sastavi Landrai, Gazde, Tajna i drugi. Naklonost publike izazvao je najmlai skla-datelj i svira na bisernici Viro-vitianin Denis pegelj, ime koje treba upamtiti, jer je to naa glazbena budunost. Glasom i stasom isticale su se operna solistica HNK iz Zagreba Mira Vlahovi, sonornim glasom Tanja Ivanan i nadarena skladateljica Lidija Bajuk-Hampamer.

Festival je pratio i struni sud od sedam lanova i to pred-stavnici HTV Vinko Grgin i Branko Matutinovi, HRZ eljko Kovai, Radio Osijeka Antun Nikolo Tuca, Radio Virovitice Mirjana Vodopi, Radio urevca eljko Turkovi i dirigent HPD Rodoljuba iz Virovitice Dragutin Kosanovi. Veliku nagradu Festivala, odlukom strunog suda i gledateljstva osvojila je skladba Dua u ai, autora glazbe Marijana Jergovia na stihove Rajka Stili-novia u izvoenju mladog sastava Gazde iz zagreba. Njima je pripala i nagrada graditelja glazbala iz Pitomae, poznatog eljka Kosa, nova bisernica, kao najboljem sas-tavu tamburica, i nagrada Dravska kajda za najbolju pjesmu..."


8 9

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTI

CE

I N

OV

OS

TI

Iz etnje po Pitomai i okolici

Metalna galanterija nudi vam vrlo povoljno prenapregnute betonske stupove za vinograde i vonjake po cijeni od samo 25 kn po komadu. U cijenu je uraunat prijevoz do 5 km od Lozana. Sve narudbe na tel. 033/716-264 i 091/437-9699, odnosno u Lozanu, Marinkovieva 79, svaki dan od 7 do 18 sati.

2 n5 ku aMarijan PokupiLOZAN, Marinkovieva 79

PRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVIPRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTIC

E I N

OV

OS

TI

Edukativna izloba obrtnike stolarske i restauratorske radionice RESTIL Pitomaa

d 15. travnja do 3. svibnja ove godine poznata stolarska i restauratorska radionica Restil

Pitomaa odrala je u predvorju Osnovne kole Petra Preradovia edukativnu prezentaci ju svoj ih proizvoda. Tijekom izlobe prireena je prezentacija starih i novih tehnolokih postupaka, a vrio se i prikaz upotrebe eko boja marke Supernova i Tikurila, eko ljepila, politiranja na starinski nain, alata za duborez i zatitnih sredstava za drvo.

Restil je jedna od rijetkih radionica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koje se bave restauracijom starog namjetaja, skulptura, retabla oltara i drugog. Osnovana je na dugo-godinjem iskustvu. Osim restauracija Restil radi i nove proizvode, ali iskljuivo po narudbi, kao na primjer stepenita, ulazna i druga vrata, prozore itd.

B.B.

I Z SAVJET I I VJE A

savjetodavneslube za poljoprivreduZatravnjivanje vonjaka

Klasian nain obrade u vonjacima podrazumijeva jesensko oranje, te tijekom godine obradu tanjuraom ili frezom. Istraivanja su pokazala da takav nain obrade ima dosta nedostataka. Plug pri dubljoj obradi oteuje korijenje, dok tanjuraa stvara humke koje je kasnije teko potavnati. Obrada frezom previe usitnjuje tlo to dovodi do ubrzane oksidacije i unitavanja humusnog dijela tla te stvaranja pokorice.

Pie: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

Zbog toga se sve vie u zadnje vrijeme uvodi niskokoena trava u meuredni prostor. Taj prostor se odrava koenjem sa mulerima, a prostor ispod voaka se prska sa herbicidima radi unitavanja korova. Najznaajnije pozitivne karakteristike oituju se u smanjenju erozije i naglim temperaturnim oscilacijama tla. Zatravljena povrina omoguuje ulazak mehanizacije neposredno nakon kie radi provedbe zatite od bolesti i tetnika. Ovakva podloga olakava i pomotehnike zahvate kao rezidbu i berbu. Nakon gnojidbe duinim gnojivima tratina sprijeava ispiranje vika duika koji voka nije mogla apsorbirati. to ne uspije korijen trave koja nakon konje to vraa u tlo. Tratina sprijeava fiksaciju fosfora i kalija te ga provodi u oblik koji je pristupaan biljci. Poboljavaju se i toplinska svojstva tla i zraka iznad tla, zadravajui rosu dulje u vonjaku to dovodi do bolje obojenosti plodova i vee prodajne cijene. Zatravljeni vonjaci obogauju povrinski sloj organskom masom jer maliranjem svi biljni ostaci (trave i grane) ostaju u vonjaku. Nedostaci u zatravnjivanju vonjaka oituju se u poveanju prisutnosti poljskih mieva i voluharica, te oduzimanju dijela vlage iz tla, te se ne bi preporuili za podruja gdje nema dovoljno oborina.

Pd izbora tara koje koristiti u zatravljivanju savjetujem da upotrijebite vrste niskog, ali bujnog rasta, plitkog korijena otpornog na gaenje. Upravo takve su selekcije engleskog ljulja pod nazivom SCORE ili SPRINTER. Za jedan hektar potrebno je 20 kilograma ljulja.

AGRO - VRTobitelj FiljakSAVJETUJE

PITOMAA,Vinogradska 76

tel:782-776 i 098/248-624

Ova svima znana trgovaka radnja, tj, cvjearnica, osnovana je 01.07. 1990. godine. Do tada je bila u vlasnitvu P.Z. Kalinovac, ali to je bilo samo na papiru, jer i tada je to bila samo cvjearnica "Marta", u kojoj je radila gospoa Marta, po kojoj je cvjearnica i dobila ime. Danas ga. Marta ne radi u cvijearnici, ali kako kau njeni nasljednici, jo uvijek se nae netko tko gu. Branku Nemet, sadanju vlasnicu, oslovi sa "go. Marta". 25-ogodinje iskustvo ge. Branke, zaista je garancija za kvalitetan rad ove cvjearnice. U prekrasnom ambijentu, prepunom cvijea i ukrasa, moete nai za svaku prigodu neto to e vas razveseliti. Ako ste u dilemi oko organizacije svadbe, krtenja, ili bilo koje sveane prigode, slobodno se opustite i predajte sve u ruke gi. Branki, a ona e uz pomo svoje obitelji rijeiti va problem i vae dileme. Kada dou i oni najtuniji trenuci u ivotu i tada se obratite u cvjearnu "Marta", gdje ete nai cjelokupan pogrebni program.

U ovim danima kada nam se pribliava i na pitomaki festival, potrebno je spomenuti da cvjearnica ve osam godina surauje s festivalom. Upravo zahvaljujui festivalu, za "Martu" su saznali i ljudi koji ive vani , a koji ipak ele darovati svojim dragima cvijee. I u takvim situacijama cvjearnica e upravo na eljena vrata uruiti va poklon.

Bez obzira na dugogodinje iskustvo, u cvjearnici se ne prestaje sa upoznavanjem novih trendova, pa se iz tog razloga obitelj Nemat esto moe sresti na raznim izlobama i seminarima.

Sve navedeno je dovoljan razlog da posjetite cvjearnu "Marta" i da uivate u ljepoti cvijea i okolia koji su sami uredili.

.B.

Trgov

aka

radnja

MAR

TA

O

Sekcija frizera Pitomaa i dalje aktivno radiSekcija frizera Pitomaa dans broji 14 lanova. Otkako je prije tri godine dolo do promjene predsjednika

sekcija je sve aktivnija. Sekcija odrava svoje strune sastanke, a organizirala je i 3. upanijsko natjecanje frizera i to vrlo uspjeno i u suradnji s Obrtnikom komorom i Udruenjem obrtnika Pitomae. Zatim je organizirala struno predavanje o zatiti na radu, kojom se prilikom polagao i ispit, a kojega su svi uspjeno poloili. Na sastancima se redovito lanovi informiraju o svim dogaanjima vezanih za struku. Prole godine organiziran je bio posjet Zagrebu FDC zajedno sa uenicima strukovne kole, a u organizaciji sekcije i Obrtnike komore, sa svojim kolegama iz Virovitice i Slatine odlaze u Opatiju na "Zlatni ealj". U oujku ove godine odrano je natjecanje frizera Virovitiko-podravske upanije, a u travnju je sekcija posjetila Meunarodno natjecanje frizera i kozmetiara u susjednoj Maarskoj i to u Nagykanizsi. Na tom su natjecanju sudjelovali frizeri i uenici iz Virovitice i Varadina, dok pitomaki frizeri nisu bili previe zainteresirani pa nisu sudjelovali.

Nadamo se da e sekcija i dalje biti aktivna, jer svaka edukacija i svaki odlazak na navedene i sline manifestacije vrlo je koristan i pouan. Stoga Pitomaa ima frizere kojima se svaka ena ili mukarac moe prepustiti s povjerenjem.

M.Koar

Za sve informacije obratite se na navedene brojeve telefona u AGRO VRTU Pitomaa (Vinogradska 76 telefoni: 033/782-776 ili 098/248-624).


8 9

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTI

CE

I N

OV

OS

TI

Iz etnje po Pitomai i okolici

Metalna galanterija nudi vam vrlo povoljno prenapregnute betonske stupove za vinograde i vonjake po cijeni od samo 25 kn po komadu. U cijenu je uraunat prijevoz do 5 km od Lozana. Sve narudbe na tel. 033/716-264 i 091/437-9699, odnosno u Lozanu, Marinkovieva 79, svaki dan od 7 do 18 sati.

2 n5 ku aMarijan PokupiLOZAN, Marinkovieva 79

PRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVIPRENAPREGNUTI BETONSKI STUPOVI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RTIC

E I N

OV

OS

TI

Edukativna izloba obrtnike stolarske i restauratorske radionice RESTIL Pitomaa

d 15. travnja do 3. svibnja ove godine poznata stolarska i restauratorska radionica Restil

Pitomaa odrala je u predvorju Osnovne kole Petra Preradovia edukativnu prezentaci ju svoj ih proizvoda. Tijekom izlobe prireena je prezentacija starih i novih tehnolokih postupaka, a vrio se i prikaz upotrebe eko boja marke Supernova i Tikurila, eko ljepila, politiranja na starinski nain, alata za duborez i zatitnih sredstava za drvo.

Restil je jedna od rijetkih radionica u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koje se bave restauracijom starog namjetaja, skulptura, retabla oltara i drugog. Osnovana je na dugo-godinjem iskustvu. Osim restauracija Restil radi i nove proizvode, ali iskljuivo po narudbi, kao na primjer stepenita, ulazna i druga vrata, prozore itd.

B.B.

SAVJETI I ZV E AI J

savjetodavneslube za poljoprivreduZatravnjivanje vonjaka

Klasian nain obrade u vonjacima podrazumijeva jesensko oranje, te tijekom godine obradu tanjuraom ili frezom. Istraivanja su pokazala da takav nain obrade ima dosta nedostataka. Plug pri dubljoj obradi oteuje korijenje, dok tanjuraa stvara humke koje je kasnije teko potavnati. Obrada frezom previe usitnjuje tlo to dovodi do ubrzane oksidacije i unitavanja humusnog dijela tla te stvaranja pokorice.

Pie: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

Zbog toga se sve vie u zadnje vrijeme uvodi niskokoena trava u meuredni prostor. Taj prostor se odrava koenjem sa mulerima, a prostor ispod voaka se prska sa herbicidima radi unitavanja korova. Najznaajnije pozitivne karakteristike oituju se u smanjenju erozije i naglim temperaturnim oscilacijama tla. Zatravljena povrina omoguuje ulazak mehanizacije neposredno nakon kie radi provedbe zatite od bolesti i tetnika. Ovakva podloga olakava i pomotehnike zahvate kao rezidbu i berbu. Nakon gnojidbe duinim gnojivima tratina sprijeava ispiranje vika duika koji voka nije mogla apsorbirati. to ne uspije korijen trave koja nakon konje to vraa u tlo. Tratina sprijeava fiksaciju fosfora i kalija te ga provodi u oblik koji je pristupaan biljci. Poboljavaju se i toplinska svojstva tla i zraka iznad tla, zadravajui rosu dulje u vonjaku to dovodi do bolje obojenosti plodova i vee prodajne cijene. Zatravljeni vonjaci obogauju povrinski sloj organskom masom jer maliranjem svi biljni ostaci (trave i grane) ostaju u vonjaku. Nedostaci u zatravnjivanju vonjaka oituju se u poveanju prisutnosti poljskih mieva i voluharica, te oduzimanju dijela vlage iz tla, te se ne bi preporuili za podruja gdje nema dovoljno oborina.

Pd izbora tara koje koristiti u zatravljivanju savjetujem da upotrijebite vrste niskog, ali bujnog rasta, plitkog korijena otpornog na gaenje. Upravo takve su selekcije engleskog ljulja pod nazivom SCORE ili SPRINTER. Za jedan hektar potrebno je 20 kilograma ljulja.

AGRO - VRTobitelj FiljakSAVJETUJE

PITOMAA,Vinogradska 76

tel:782-776 i 098/248-624

Ova svima znana trgovaka radnja, tj, cvjearnica, osnovana je 01.07. 1990. godine. Do tada je bila u vlasnitvu P.Z. Kalinovac, ali to je bilo samo na papiru, jer i tada je to bila samo cvjearnica "Marta", u kojoj je radila gospoa Marta, po kojoj je cvjearnica i dobila ime. Danas ga. Marta ne radi u cvijearnici, ali kako kau njeni nasljednici, jo uvijek se nae netko tko gu. Branku Nemet, sadanju vlasnicu, oslovi sa "go. Marta". 25-ogodinje iskustvo ge. Branke, zaista je garancija za kvalitetan rad ove cvjearnice. U prekrasnom ambijentu, prepunom cvijea i ukrasa, moete nai za svaku prigodu neto to e vas razveseliti. Ako ste u dilemi oko organizacije svadbe, krtenja, ili bilo koje sveane prigode, slobodno se opustite i predajte sve u ruke gi. Branki, a ona e uz pomo svoje obitelji rijeiti va problem i vae dileme. Kada dou i oni najtuniji trenuci u ivotu i tada se obratite u cvjearnu "Marta", gdje ete nai cjelokupan pogrebni program.

U ovim danima kada nam se pribliava i na pitomaki festival, potrebno je spomenuti da cvjearnica ve osam godina surauje s festivalom. Upravo zahvaljujui festivalu, za "Martu" su saznali i ljudi koji ive vani , a koji ipak ele darovati svojim dragima cvijee. I u takvim situacijama cvjearnica e upravo na eljena vrata uruiti va poklon.

Bez obzira na dugogodinje iskustvo, u cvjearnici se ne prestaje sa upoznavanjem novih trendova, pa se iz tog razloga obitelj Nemat esto moe sresti na raznim izlobama i seminarima.

Sve navedeno je dovoljan razlog da posjetite cvjearnu "Marta" i da uivate u ljepoti cvijea i okolia koji su sami uredili.

.B.

Trgov

aka

radnja

MAR

TA

O

Sekcija frizera Pitomaa i dalje aktivno radiSekcija frizera Pitomaa dans broji 14 lanova. Otkako je prije tri godine dolo do promjene predsjednika

sekcija je sve aktivnija. Sekcija odrava svoje strune sastanke, a organizirala je i 3. upanijsko natjecanje frizera i to vrlo uspjeno i u suradnji s Obrtnikom komorom i Udruenjem obrtnika Pitomae. Zatim je organizirala struno predavanje o zatiti na radu, kojom se prilikom polagao i ispit, a kojega su svi uspjeno poloili. Na sastancima se redovito lanovi informiraju o svim dogaanjima vezanih za struku. Prole godine organiziran je bio posjet Zagrebu FDC zajedno sa uenicima strukovne kole, a u organizaciji sekcije i Obrtnike komore, sa svojim kolegama iz Virovitice i Slatine odlaze u Opatiju na "Zlatni ealj". U oujku ove godine odrano je natjecanje frizera Virovitiko-podravske upanije, a u travnju je sekcija posjetila Meunarodno natjecanje frizera i kozmetiara u susjednoj Maarskoj i to u Nagykanizsi. Na tom su natjecanju sudjelovali frizeri i uenici iz Virovitice i Varadina, dok pitomaki frizeri nisu bili previe zainteresirani pa nisu sudjelovali.

Nadamo se da e sekcija i dalje biti aktivna, jer svaka edukacija i svaki odlazak na navedene i sline manifestacije vrlo je koristan i pouan. Stoga Pitomaa ima frizere kojima se svaka ena ili mukarac moe prepustiti s povjerenjem.

M.Koar

Za sve informacije obratite se na navedene brojeve telefona u AGRO VRTU Pitomaa (Vinogradska 76 telefoni: 033/782-776 ili 098/248-624).


10 11

DE

LALA

SU

I D

RU

TV

A I K

LUB

OV

I

Udruga prijatelja dobroga vina "Peharnik" Pitomaa i Udruga vinogradara, podrumara i voara "Aranj" Pitomaa organizira 17. kolovoza ove godine odlazak na dane berbe u Maarsku. Cijene po osobi biti e vrlo niske. Sve informacije moete dobiti na telefone 033/782-186, 714-553, 098/1723-189 i 098/713-921.

B.B.

Vi stije

DE

LALA S

U I D

RU

TVA I K

LUB

OV

I

Pie: Branko Begovi

(nastavak iz prolog broja)Krajem 1960.-ih i 1970.-ih godina drutvo

raspolae sa oko 11.000 hektara lovnog zemljita. Broj lanova kree se izmeu etrdeset i pedeset. Poetkom 1980.-ih godina drutvo je bivalo sve aktivnije, pa su se tako i planovi za odreenu godinu poveavali.

Godine 1981. godinja skuptina se odrala 25. travnja u lovakom domu na Banovom brodu. Iste godine drutvo je brojilo 46 lanova. U predsjednitvu je bilo 5 lanova, a u tzv. drutvenoj kontroli 3. Tokom godine predsjednitvo je odravalo po potrebi i donijelo 50 razliitih zakljuaka i odluka, od kojih je tokom godine 90% bilo realizirano. U toku godine drutvo je poelo graditi prihvatilite, a sagraen je i most kod lovakog doma na Banovom Brodu.

Na navedenoj godinjoj skuptini dogovoreno je slijedee. Kao prvo potrebno je bilo izgraditi gater u Jelkuu i dovriti ulaze za divlje svinje i srne.

Lovstvo u PitomaiLovstvo u Pitomai

Zakljueno je da se mora prii dovretku zgrade tzv. Vaktarne kod Grabrovnice i Male renjevice kako bi to postao ugostiteljski i turistiki objekat od kojega bi drutvo imalo koristi. Kako je svima poznato do toga ipak nikada nije dolo, pa je zgrada Vaktarna ostala nedovrena i nikada nije stavljena u funkciju. Tim vie, danas je gotovo sruena.

(nastavak u narednom broju)

Osnovan Konjiki klub "Sretna potkova" Pitomaa

28. travnja ove godine odrana je Osnivaka skuptina i osnovan u Pitomai prvi Konjiki klub pod nazivom "Sretna potkova". Za predsjednika je izabran Branko Tkalec, a svrha osnivanja kluba temelji se na razvoju konjikog sporta, kao rekreacije, te odravanju starih obiaja, ali u svojstvu razvoja turizma na selu. Tu se obratila panja na ouvanje obiaja iz ivota ljudi u seoskom ambijentu, kako u cijelini, tako i onih vezanih za konja, kao velikog prijatelja ljudi.

Iz razgovora sa predsjednikom kluba Brankom Tkalecom saznali smo da Konjiki klub i Restoran Zlatni klas Otrovanec organizira 29. i 30. lipnja ove godine organiziraju skup pod nazivom "U posjet starim vremenima".

29. lipnja odrat e se smotra svih konja ovoga kraja i to u Zlatnom klasu u Otrovancu, a kojom e se prigodom pripremiti stara domaa jela i to u dvoritu restorana. Taj e dan protei u tihu glazbe marijaija.

30. lipnja, takoer u Zlatnom klasu gostuju koijai iz Slavonije, a biti e odrana i velika revijalna utakmica u brzini i preciznosti vonje kola sa konjskom zapregom. Taj e dan popuniti glazba Podravskih muikaa, Licitara, Josipa krinjara i drugih.

Konja na podruju nae opine danas je vrlo malo. Broj se kree oko brojke 40, i oni se ljudima uglavnom hobi. Malo njih danas radi, ve uglavnom slue za jahanje i voenje zaprenih kola i to takoer samo za zadovoljstvo. ini se da konjiki sport u posljednje vrijeme u naem kraju dobiva sve vie ineteresanata, pa se tako kupuje sve vie konja u te svrhe.

Osnivanje ovoga kluba svakako je dobar predznak o poveanju populacije konja u Pitomai i okolici, a za to je sasvim sigurno jedan od najzaslunijih g. Branko Tkalec iz Otrovanca koji ve dugi niz godina uzgaja razne plemenite pasmine konja.

B.B.

Iz udruge "Naa djeca" Pitomaa20. svibnja ove godine odran je sastanak udruge "Naa djeca"Pitomaa. Na sastanku je bilo izneseno

mnogo ideja i raznih prijedloga, a u svezi sa radom udruge. najvie se polemiziralo oko vraanja "Cvjetnog korza" u Pitomau. Sve lanice su za ostvarenje te ideje, no zbog tehnikih razloga oko same propreme jedne takove manifestacije, ovaj nadasve zanimljiv spektakal biti e odgoen za iduu godinu. to se tie osnivanja "Maoretkinja" , takoer je dogovoreno da to bude negdje u jesen, kad se bude tonije znalo o svim pojedinostima oko same pripreme i organizacije. Za ostvarenje svih ovih ideja potreban je novac i vrijeme, tako da je za udrugu koja je nedavno osnovana, uz svu volju i elju da se neke stvari naprave u Pitomai , ipak najbolje da se saeka do jeseni, kako bi se uspijele razraditi sve pojedinosti.

No za humanitarnu akciju koju je pokrenula udruga potrebno je samo veliko srce i dobra volja. Naime, radi se o akciji sakupljanja odjevnih predmeta i higijenskih potreptina za djecu kojoj je to potrebno.Kako e ova akcija trajati itavo ljeto pozivamo sve one koji mogu i ele da se ukljue u akciju, a za sve informacije moete nazvati gu. Marijanu Koar , na tel. 033/783-779, 782-264, ili u urednitvo Pitomakih novina, na tel. 033/714-553.Kako bi ova udruga dala svoj doprinos i za "Dane opine", potrudili smo se i pozvali u goste virovitiko kazalite , sa predstavom "Vrapi Francek". Svi koji vole kazalite pozvani su 02. 06. u 18 sati u kino-dvoranu, Pokrovitelj je Opina Pitomaa, a ulaz je sloboda. Da bi sve bilo jo zanimljivije djecu eka ugodno iznenaenje, u kojem su nam pomogle i slijedee trgovine:Trgovina Pavlekovi iz Otrovanca, Antonija iz Pitomae, Sttela iz Pitomae, Monika iz Pitomae , trgovina triko iz Otrovanca te trgovina Duga iz pitomae.

Za sam kraj iz udruge, jo vas elimo upoznati i sa time da je naa udruga postala sudionikom akcije "Gradovi i opine- prijatelji djece". To je akcija koja eli poboljati i uljepati ivot djece. Marijana Koar

Restoran Zlatni klas


Odrana 4. smorta folklora u Starom Gracu

Udruga ena "Graanke" iz Staroga Grac i ove je godine organizirala smotru folklora. Bilo je to 13. travnja u Starome Gracu. Na smotri su nastupali: "Graanke" iz Starog Graca, KUD "Kotoriba" iz Kotoribe, KUD "Buetnjanka" iz Buetine, KUD "Podravka" iz Starogradakog Marofa", Udruga "Kaj" iz Petrovskog, KUD "Josip okli" iz Rakitovice kod Donjeg Miholjca, KUD "Nedeljie" iz Nedeljia i KUD "Seljaka sloga" iz pii Bukovice.

Prepuna dvorana od preko 400 posjetitelja imala je priliku vidjeti nonje razliitih krajeva Lijepe nae, kao i uivati u pjesmama i plesovima. Nakon programa uprilieno je druenje koje je potrajalo do ranih jutarnjih sati. Udruga ena iz Staroga Graca zahvaljuje se svim sponzorima , te organizacijskom odboru na elu s g. Jasnom Petrovi i voditeljicom g. Ivkom Skender. I.S.

Sa 4. smotre folklora u Starome Gracu.

Iz lo

va 1

980.

-ih g

odin

a.


10 11

DE

LALA

SU

I D

RU

TV

A I K

LUB

OV

I

Udruga prijatelja dobroga vina "Peharnik" Pitomaa i Udruga vinogradara, podrumara i voara "Aranj" Pitomaa organizira 17. kolovoza ove godine odlazak na dane berbe u Maarsku. Cijene po osobi biti e vrlo niske. Sve informacije moete dobiti na telefone 033/782-186, 714-553, 098/1723-189 i 098/713-921.

B.B.

Vij stie

DE

LALA S

U I D

RU

TVA I K

LUB

OV

I

Pie: Branko Begovi

(nastavak iz prolog broja)Krajem 1960.-ih i 1970.-ih godina drutvo

raspolae sa oko 11.000 hektara lovnog zemljita. Broj lanova kree se izmeu etrdeset i pedeset. Poetkom 1980.-ih godina drutvo je bivalo sve aktivnije, pa su se tako i planovi za odreenu godinu poveavali.

Godine 1981. godinja skuptina se odrala 25. travnja u lovakom domu na Banovom brodu. Iste godine drutvo je brojilo 46 lanova. U predsjednitvu je bilo 5 lanova, a u tzv. drutvenoj kontroli 3. Tokom godine predsjednitvo je odravalo po potrebi i donijelo 50 razliitih zakljuaka i odluka, od kojih je tokom godine 90% bilo realizirano. U toku godine drutvo je poelo graditi prihvatilite, a sagraen je i most kod lovakog doma na Banovom Brodu.

Na navedenoj godinjoj skuptini dogovoreno je slijedee. Kao prvo potrebno je bilo izgraditi gater u Jelkuu i dovriti ulaze za divlje svinje i srne.

Lovstvo u PitomaiLovstvo u Pitomai

Zakljueno je da se mora prii dovretku zgrade tzv. Vaktarne kod Grabrovnice i Male renjevice kako bi to postao ugostiteljski i turistiki objekat od kojega bi drutvo imalo koristi. Kako je svima poznato do toga ipak nikada nije dolo, pa je zgrada Vaktarna ostala nedovrena i nikada nije stavljena u funkciju. Tim vie, danas je gotovo sruena.

(nastavak u narednom broju)

Osnovan Konjiki klub "Sretna potkova" Pitomaa

28. travnja ove godine odrana je Osnivaka skuptina i osnovan u Pitomai prvi Konjiki klub pod nazivom "Sretna potkova". Za predsjednika je izabran Branko Tkalec, a svrha osnivanja kluba temelji se na razvoju konjikog sporta, kao rekreacije, te odravanju starih obiaja, ali u svojstvu razvoja turizma na selu. Tu se obratila panja na ouvanje obiaja iz ivota ljudi u seoskom ambijentu, kako u cijelini, tako i onih vezanih za konja, kao velikog prijatelja ljudi.

Iz razgovora sa predsjednikom kluba Brankom Tkalecom saznali smo da Konjiki klub i Restoran Zlatni klas Otrovanec organizira 29. i 30. lipnja ove godine organiziraju skup pod nazivom "U posjet starim vremenima".

29. lipnja odrat e se smotra svih konja ovoga kraja i to u Zlatnom klasu u Otrovancu, a kojom e se prigodom pripremiti stara domaa jela i to u dvoritu restorana. Taj e dan protei u tihu glazbe marijaija.

30. lipnja, takoer u Zlatnom klasu gostuju koijai iz Slavonije, a biti e odrana i velika revijalna utakmica u brzini i preciznosti vonje kola sa konjskom zapregom. Taj e dan popuniti glazba Podravskih muikaa, Licitara, Josipa krinjara i drugih.

Konja na podruju nae opine danas je vrlo malo. Broj se kree oko brojke 40, i oni se ljudima uglavnom hobi. Malo njih danas radi, ve uglavnom slue za jahanje i voenje zaprenih kola i to takoer samo za zadovoljstvo. ini se da konjiki sport u posljednje vrijeme u naem kraju dobiva sve vie ineteresanata, pa se tako kupuje sve vie konja u te svrhe.

Osnivanje ovoga kluba svakako je dobar predznak o poveanju populacije konja u Pitomai i okolici, a za to je sasvim sigurno jedan od najzaslunijih g. Branko Tkalec iz Otrovanca koji ve dugi niz godina uzgaja razne plemenite pasmine konja.

B.B.

Iz udruge "Naa djeca" Pitomaa20. svibnja ove godine odran je sastanak udruge "Naa djeca"Pitomaa. Na sastanku je bilo izneseno

mnogo ideja i raznih prijedloga, a u svezi sa radom udruge. najvie se polemiziralo oko vraanja "Cvjetnog korza" u Pitomau. Sve lanice su za ostvarenje te ideje, no zbog tehnikih razloga oko same propreme jedne takove manifestacije, ovaj nadasve zanimljiv spektakal biti e odgoen za iduu godinu. to se tie osnivanja "Maoretkinja" , takoer je dogovoreno da to bude negdje u jesen, kad se bude tonije znalo o svim pojedinostima oko same pripreme i organizacije. Za ostvarenje svih ovih ideja potreban je novac i vrijeme, tako da je za udrugu koja je nedavno osnovana, uz svu volju i elju da se neke stvari naprave u Pitomai , ipak najbolje da se saeka do jeseni, kako bi se uspijele razraditi sve pojedinosti.

No za humanitarnu akciju koju je pokrenula udruga potrebno je samo veliko srce i dobra volja. Naime, radi se o akciji sakupljanja odjevnih predmeta i higijenskih potreptina za djecu kojoj je to potrebno.Kako e ova akcija trajati itavo ljeto pozivamo sve one koji mogu i ele da se ukljue u akciju, a za sve informacije moete nazvati gu. Marijanu Koar , na tel. 033/783-779, 782-264, ili u urednitvo Pitomakih novina, na tel. 033/714-553.Kako bi ova udruga dala svoj doprinos i za "Dane opine", potrudili smo se i pozvali u goste virovitiko kazalite , sa predstavom "Vrapi Francek". Svi koji vole kazalite pozvani su 02. 06. u 18 sati u kino-dvoranu, Pokrovitelj je Opina Pitomaa, a ulaz je sloboda. Da bi sve bilo jo zanimljivije djecu eka ugodno iznenaenje, u kojem su nam pomogle i slijedee trgovine:Trgovina Pavlekovi iz Otrovanca, Antonija iz Pitomae, Sttela iz Pitomae, Monika iz Pitomae , trgovina triko iz Otrovanca te trgovina Duga iz pitomae.

Za sam kraj iz udruge, jo vas elimo upoznati i sa time da je naa udruga postala sudionikom akcije "Gradovi i opine- prijatelji djece". To je akcija koja eli poboljati i uljepati ivot djece. Marijana Koar



Odrana 4. smorta folklora u Starom Gracu

Udruga ena "Graanke" iz Staroga Grac i ove je godine organizirala smotru folklora. Bilo je to 13. travnja u Starome Gracu. Na smotri su nastupali: "Graanke" iz Starog Graca, KUD "Kotoriba" iz Kotoribe, KUD "Buetnjanka" iz Buetine, KUD "Podravka" iz Starogradakog Marofa", Udruga "Kaj" iz Petrovskog, KUD "Josip okli" iz Rakitovice kod Donjeg Miholjca, KUD "Nedeljie" iz Nedeljia i KUD "Seljaka sloga" iz pii Bukovice.

Prepuna dvorana od preko 400 posjetitelja imala je priliku vidjeti nonje razliitih krajeva Lijepe nae, kao i uivati u pjesmama i plesovima. Nakon programa uprilieno je druenje koje je potrajalo do ranih jutarnjih sati. Udruga ena iz Staroga Graca zahvaljuje se svim sponzorima , te organizacijskom odboru na elu s g. Jasnom Petrovi i voditeljicom g. Ivkom Skender. I.S.

Sa 4. smotre folklora u Starome Gracu.

Iz lo

va 1

980.

-ih g

odin

a.


12 13

NE

KA

J VAM

O

E R

E

I VE

LE

AS

NI

Udruga ena Kladare pokrenula je akciju prikupljanja sredstava za obnovu kapelice Blaene Djevice Marije u Kladarama. Kapelica je u vrlo loem stanju, a novaca nema ni upa, a ni opina. Stoga se umoljavaju svi oni koji su u mogunosti da na bilo koji nain pomognu da se jave predsjednici Udruge g. Ivki Maar u Kladarama ili nekome iz Udruge ena Kladare.

DE

LALA

SU

I D

RU

TV

A I K

LUB

OV

I

21. travnja ove godine odrano je u Turnaici opinsko natjecanje vatrogasaca u svim kategorijama. DVD Pitomaa uestvovalo je sa tri ekipe i to dvije enske ekipe (djeca od 6 do 12 godina i mlade od 12-16 godina) i jednom mukom (mlade od 12 do 16 godina).

enska ekipa djece zauzela je prvo mjesto, enska ekipa mladei 2, a muka ekipa 4 mjesto (slika dolje).

Ove je godine za pohvaliti zapovjednitvo DVD Pitomaa, koje je uloilo mnogo truda, volje i vremena u izradi sprava za vjebanje, a koje DVD do sada nije imalo. To su Nino Tratnjak, Mato Begovi i Marijan Maar.

Spomenimo da je na ovom takmienju sudjelovala i to ve po drugi put najmlaa uesnica Roberta Novosel, koja je poela vjebati i natjecati se ve sa pet godina.

B.B.

Zavrena nogometna sezona i za NK "Otrovanec"

2. lipnja NK "Otrovanec" odigrao je posljednju utakmicu u ovoj sezoni III. NL.lanovi kluba koji nisu otili na posljednju utakmicu sa Jugovim Poljem pripremili su dekima peeno prase i u veernje sate, ekali rezultat i cijelu ekipu, bez obzira na rezultat. Jer, kako je najvei dio onih koji su ekali, a to je bio Faks, Febo, predsjednik Mjesnog odbora . Gucek, kao i predsjednik NK "Otrovanec" eljko Gucek i drugi naglasili su da nije vaan rezultat ve to to se deki drue i igraju.

Prilikom oekivanja rezultata momadi NK "Otrovanca" iz Jugovog Polja, predsjednik ivko dodao je da su na obiljeavanje zavretka sezone svi dobrodoli, pogotovo ako jo i k' tome netko eli biti sponzor.

Rezultat za NK "Otrovanec" bio je - poraeni, ali su ipak ostali na 6. mjestu navedene lige.

Prasetina se ipak pojela, popila se pokoja piva i uz razgovore o posljednjoj utakmici zavrilo druenje lanova NK "Otrovanca" za ovu sezonu.

B.B.

Naelnik Opine Pitomaa Zdravko Dijakovi dodjeljuje

pehar za osvojeno prvo mjesto najmlaoj sudionici Roberti

Novosel.

Lipanj je vrijeme kada se u naem kraju slave brojni sveci i gotovo svako mjestu u ovo doba ima nekakvo svoje slavlje, pa tako Pitomaa ima Vidovo

Pitomaa ima svojeg zatitnika svetoga Vida, Otrovanec sv. Helenu Kriaricu, Turnaica Presveto Trojstvo itd. Stoga je ovo prilika da neto vie kaemo o ivotu svetog Vida.

Sveti Vid (15. lipnja) zatitnik je opine Pitomaa i pitomake upe. Zato je poetkom XVIII. stoljea kao patron pitomake upe izabran upravo taj svetac neznamo, ali je sasvim sigurno da je u tom izboru imao prste prvi pitomaki upnik uro Muini (upnik od 1710. do 1714. godine).

ivotopisac ivota svetoga Vida kae slijedee.Na zapadnoj obali Sicilije, gdje je danas mjesto

Marsalla, nalazio se u III st. gradi Lilibej. Tu se rodio pod kraj navedenog stoljea sv. Vid. Otac mu je bio ugledni rimski senator, ali tvrdi poganin, a majka pak Faustina vrlo pobona, ali potajna kranka. ivjeli su u prekrasnom dvorcu Hilovu. Majka je eljela da i Vid bude pouen i kren, to joj je i uspjelo pomou Vidovog odgojitelja Modesta i dojilje Krescencije. Nakon to je bio dovoljno pouen, bio je i kren i to potajno negdje iza sedme godine.

Kad mu je bilo 12 godina, dogodilo se da je njegov otac na etnji vrtom opazio na Vidovu vratu lani sa kriem. Srdit mu ga je strgnuo s vrata viui to su i njegovog sina pridobili za ovu vjeru robova. Kad je kri htio baciti i pogaziti Vid se poeo protiviti i otac ga je ranio u ruku. Vidjevi krv otac se malo umirio i poveo djeaka u kuu, gdje mu je Modesto zamotao rane. No otac je i dalje vikao, da je njemu, rimskom senatoru, sramota, da njegov sin bude pripadnik vjere gdje su sami robovi. Vid mu je odgovarao, da e mu i dalje biti vjeran i odan sin, ali da se vjere u Krista ne moe odrei.

No otac je ipak skovao odluku kako da Vida odvrati od vjere. Prvo je dao protjerati svoju enu da ne bi ona i dalje vrila utjecaj na sina. Zatim je doveo u kuu svirae i prireivao zabave, ne bi li na taj nain pridobio Vida. Odluio je da i pokvari svoga sina, samo da ne bude kranin. Kad je, naime, ovjek moralno pokvaren, onda mu ne prija strogi prois kranske vjere.

Meutim, ni to nije pomoglo. Vid je ostao stalan svojoj odluci da ostane kranin. Otac je vidio da nee u tom nita postii. Da spasi ugled kod Rimljana dao je svog vlastitog sina prijaviti poganskom sucu Valerijanu. Ovaj ga je poeo nagovarati na sve naine, obeavati mu svata, ali i prijetiti, ne bi li ga odvratio od vjere. U Vidovom ivotopisu se kae, da nisu sve te prijetnje uinile nikakav dojam na njega. Nikako ga nisu mogli prikloniti prema poganskim boanstvima. Valerijan je tada preao i na muke, no Vid je govorio da eljno oekuje muke, jer bi mu one mogle pribaviti neumrlu krunu muenitva. Za vrijeme muka nije izustio niti jednu rije albe ili kajanja jer je bio sretan to moe trpjeti za Isusa.

Kako je otac bio prisutan muenjima ipak mu se saalio i odveo napola mrtvoga kui. Kad su Vida unijeli u kuu soba je zasjala neobinom svjetlou koja je bila tako jaka da je njegov otac oslijepio. Sav oajan radi sljepoe stao je moliti sina da neka moli svojega Boga da mu povrati vid. Sin mu je odgovorio: tvoje su oi zastrte tamom

poganstva i tu bi bilo potrebno da progleda, zato bi bilo potrebno da se obrati na pravu vjeru... Tada se pomoli Bogu i Bog vrati vid njegovom ocu. To je na oca toliko djelovalo, da se i Vidov otac preobratio i dao krstiti.

Uskoro iza toga na Siciliji su poeli veliki progoni krana. Tada je Vidov otac sa sinom pobjegao u junu Italiju, gdje je mladi Vid doivio ugodno iznenaenje. Sreo je svoju majku koju je otac protjerao nekoliko godina ranije. S njima su poli i odgojitelj Modesto i dojilja Krescencija. Tu su, u junom dijelu Italije, svi ivjeli sveto i pobono. Osobito se mladi Vid odlikovao svetou ivota tako da su se mnogi preporuivali u njegove molitve, a Bog ga je bio obdario i darom udesa pa je mogao vrlo brzo bolesne izlijeiti.

Stoga se glas o Vidu vrlo brzo proirio carstvom i sve do carskog dvora cara Dioklecijana. Na njegovu molitvu ozdravio je i sam carev sin, no umjesto nagrade Dioklecijan je dao Vida uhvatiti, zajedno sa Modestom i Krescencijom i osuditi ih. Bacio ih je u amfiteatar meu divlje zvijeri, to je u to vrijeme bio obian nain muenja to su Rimljani pripremali za zabavu i razonodu. Meutim, Vidov ivotopisac kae da ovoj trojici krana zvijeri nisu uinile nita naao. Tada se Dioklecijan rasrdio i naredio da se u jednom kotlu rastopi olovo s uljem i smolom i da se Vid baci u njega. Po Bojoj volji, ni tu nije Vid zavrio svoj mueniki ivot.

Muitelji ve nisu znali to bi. Slijedei dan opet su Vida bacili u amfiteatar, na nove muke, ali je ovaj put ipak umro muenikom smru, kao i njegov odgojitelj i dojilja. Umro je u esnajstoj godini ivota, a tijela im je sahranila jedna rimska gospoa Florencija. B.B.

Crkva Presvetog Trojstva u Turnaici trenutno je u vrlo loem stanju. Stoga je potrebno adaptirati zidove, a posebno krovite same zgrade, a za to je potrebno oko 500.000 kuna. Stoga molimo sve ljude dobre volje i sve one kojima je stalo da ta crkva bude onakva kakva treba biti da dadu svoj prilog turnaikog upi. Prilog ne mora biti novani, ve moe biti u naturi, odnosno svatko moe pomoi prema svojim mogunostima.

Broj iro rauna turnaike upe u ZAP-u je 31290-672-000-0000287.

Unaprijed smo zahvalni svima onima koji pomognu u obnovi nae upne crkve. Mi smo mala upa u poljoprivrednom kraju i nismo u mogunosti sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obraamo svim ljudima dobre volje i svim institucijama da nam pomognu. Moete se obratiti i izravno u upni ured u Turnaici, Brae Radia 5, 33405 Pitomaa. Broj telefona/faxa: 033/785-163.

vl.B..

Matija Koar

Jedan od posljednjih Pitomaana koji su igrali nogomet, moemo rei, u samom poetku postojanja NK "Pitomaa" bio je Matija Koar. On je bio i jedan od nekoliko pitomakih igraa koji su igrali punih dvadeset godina. Rodio se 12. veljae 1923.godine, a umro 9. oujka ove godine. Nogomet je igrao od 1937. pa sve do 1957. godine koje je godine, zajedno sa Tomom Gibom, dobio prigodni pehar. Prestankom aktivnim igranjem za klub i dalje je bio ostao veliki zaljubljenik u nogomet i svakom prigodom bodrio i potpomagao klub.

Pokopan je na mjesnom groblju u Pitomai.

Odrano opinskonatjecanje vatrogasaca


12 13

NE

KA

J VAM

O

E R

E

I VE

LE

AS

NI

Udruga ena Kladare pokrenula je akciju prikupljanja sredstava za obnovu kapelice Blaene Djevice Marije u Kladarama. Kapelica je u vrlo loem stanju, a novaca nema ni upa, a ni opina. Stoga se umoljavaju svi oni koji su u mogunosti da na bilo koji nain pomognu da se jave predsjednici Udruge g. Ivki Maar u Kladarama ili nekome iz Udruge ena Kladare.

DE

LALA

SU

I D

RU

TV

A I K

LUB

OV

I

21. travnja ove godine odrano je u Turnaici opinsko natjecanje vatrogasaca u svim kategorijama. DVD Pitomaa uestvovalo je sa tri ekipe i to dvije enske ekipe (djeca od 6 do 12 godina i mlade od 12-16 godina) i jednom mukom (mlade od 12 do 16 godina).

enska ekipa djece zauzela je prvo mjesto, enska ekipa mladei 2, a muka ekipa 4 mjesto (slika dolje).

Ove je godine za pohvaliti zapovjednitvo DVD Pitomaa, koje je uloilo mnogo truda, volje i vremena u izradi sprava za vjebanje, a koje DVD do sada nije imalo. To su Nino Tratnjak, Mato Begovi i Marijan Maar.

Spomenimo da je na ovom takmienju sudjelovala i to ve po drugi put najmlaa uesnica Roberta Novosel, koja je poela vjebati i natjecati se ve sa pet godina.

B.B.

Zavrena nogometna sezona i za NK "Otrovanec"

2. lipnja NK "Otrovanec" odigrao je posljednju utakmicu u ovoj sezoni III. NL.lanovi kluba koji nisu otili na posljednju utakmicu sa Jugovim Poljem pripremili su dekima peeno prase i u veernje sate, ekali rezultat i cijelu ekipu, bez obzira na rezultat. Jer, kako je najvei dio onih koji su ekali, a to je bio Faks, Febo, predsjednik Mjesnog odbora . Gucek, kao i predsjednik NK "Otrovanec" eljko Gucek i drugi naglasili su da nije vaan rezultat ve to to se deki drue i igraju.

Prilikom oekivanja rezultata momadi NK "Otrovanca" iz Jugovog Polja, predsjednik ivko dodao je da su na obiljeavanje zavretka sezone svi dobrodoli, pogotovo ako jo i k' tome netko eli biti sponzor.

Rezultat za NK "Otrovanec" bio je - poraeni, ali su ipak ostali na 6. mjestu navedene lige.

Prasetina se ipak pojela, popila se pokoja piva i uz razgovore o posljednjoj utakmici zavrilo druenje lanova NK "Otrovanca" za ovu sezonu.

B.B.

Naelnik Opine Pitomaa Zdravko Dijakovi dodjeljuje

pehar za osvojeno prvo mjesto najmlaoj sudionici Roberti

Novosel.

Lipanj je vrijeme kada se u naem kraju slave brojni sveci i gotovo svako mjestu u ovo doba ima nekakvo svoje slavlje, pa tako Pitomaa ima Vidovo

Pitomaa ima svojeg zatitnika svetoga Vida, Otrovanec sv. Helenu Kriaricu, Turnaica Presveto Trojstvo itd. Stoga je ovo prilika da neto vie kaemo o ivotu svetog Vida.

Sveti Vid (15. lipnja) zatitnik je opine Pitomaa i pitomake upe. Zato je poetkom XVIII. stoljea kao patron pitomake upe izabran upravo taj svetac neznamo, ali je sasvim sigurno da je u tom izboru imao prste prvi pitomaki upnik uro Muini (upnik od 1710. do 1714. godine).

ivotopisac ivota svetoga Vida kae slijedee.Na zapadnoj obali Sicilije, gdje je danas mjesto

Marsalla, nalazio se u III st. gradi Lilibej. Tu se rodio pod kraj navedenog stoljea sv. Vid. Otac mu je bio ugledni rimski senator, ali tvrdi poganin, a majka pak Faustina vrlo pobona, ali potajna kranka. ivjeli su u prekrasnom dvorcu Hilovu. Majka je eljela da i Vid bude pouen i kren, to joj je i uspjelo pomou Vidovog odgojitelja Modesta i dojilje Krescencije. Nakon to je bio dovoljno pouen, bio je i kren i to potajno negdje iza sedme godine.

Kad mu je bilo 12 godina, dogodilo se da je njegov otac na etnji vrtom opazio na Vidovu vratu lani sa kriem. Srdit mu ga je strgnuo s vrata viui to su i njegovog sina pridobili za ovu vjeru robova. Kad je kri htio baciti i pogaziti Vid se poeo protiviti i otac ga je ranio u ruku. Vidjevi krv otac se malo umirio i poveo djeaka u kuu, gdje mu je Modesto zamotao rane. No otac je i dalje vikao, da je njemu, rimskom senatoru, sramota, da njegov sin bude pripadnik vjere gdje su sami robovi. Vid mu je odgovarao, da e mu i dalje biti vjeran i odan sin, ali da se vjere u Krista ne moe odrei.

No otac je ipak skovao odluku kako da Vida odvrati od vjere. Prvo je dao protjerati svoju enu da ne bi ona i dalje vrila utjecaj na sina. Zatim je doveo u kuu svirae i prireivao zabave, ne bi li na taj nain pridobio Vida. Odluio je da i pokvari svoga sina, samo da ne bude kranin. Kad je, naime, ovjek moralno pokvaren, onda mu ne prija strogi prois kranske vjere.

Meutim, ni to nije pomoglo. Vid je ostao stalan svojoj odluci da ostane kranin. Otac je vidio da nee u tom nita postii. Da spasi ugled kod Rimljana dao je svog vlastitog sina prijaviti poganskom sucu Valerijanu. Ovaj ga je poeo nagovarati na sve naine, obeavati mu svata, ali i prijetiti, ne bi li ga odvratio od vjere. U Vidovom ivotopisu se kae, da nisu sve te prijetnje uinile nikakav dojam na njega. Nikako ga nisu mogli prikloniti prema poganskim boanstvima. Valerijan je tada preao i na muke, no Vid je govorio da eljno oekuje muke, jer bi mu one mogle pribaviti neumrlu krunu muenitva. Za vrijeme muka nije izustio niti jednu rije albe ili kajanja jer je bio sretan to moe trpjeti za Isusa.

Kako je otac bio prisutan muenjima ipak mu se saalio i odveo napola mrtvoga kui. Kad su Vida unijeli u kuu soba je zasjala neobinom svjetlou koja je bila tako jaka da je njegov otac oslijepio. Sav oajan radi sljepoe stao je moliti sina da neka moli svojega Boga da mu povrati vid. Sin mu je odgovorio: tvoje su oi zastrte tamom

poganstva i tu bi bilo potrebno da progleda, zato bi bilo potrebno da se obrati na pravu vjeru... Tada se pomoli Bogu i Bog vrati vid njegovom ocu. To je na oca toliko djelovalo, da se i Vidov otac preobratio i dao krstiti.

Uskoro iza toga na Siciliji su poeli veliki progoni krana. Tada je Vidov otac sa sinom pobjegao u junu Italiju, gdje je mladi Vid doivio ugodno iznenaenje. Sreo je svoju majku koju je otac protjerao nekoliko godina ranije. S njima su poli i odgojitelj Modesto i dojilja Krescencija. Tu su, u junom dijelu Italije, svi ivjeli sveto i pobono. Osobito se mladi Vid odlikovao svetou ivota tako da su se mnogi preporuivali u njegove molitve, a Bog ga je bio obdario i darom udesa pa je mogao vrlo brzo bolesne izlijeiti.

Stoga se glas o Vidu vrlo brzo proirio carstvom i sve do carskog dvora cara Dioklecijana. Na njegovu molitvu ozdravio je i sam carev sin, no umjesto nagrade Dioklecijan je dao Vida uhvatiti, zajedno sa Modestom i Krescencijom i osuditi ih. Bacio ih je u amfiteatar meu divlje zvijeri, to je u to vrijeme bio obian nain muenja to su Rimljani pripremali za zabavu i razonodu. Meutim, Vidov ivotopisac kae da ovoj troj

Documents

Pitomačke Novine Br 13 (br. 4, god. 2, 2002.)