2 3

PIT

OM

AČ

KE

NO

VIN

EPitomačke novine Pitomačke novine

"PITOMAČKE NOVINE"Mjesečni časopis Pitomače i okolice

Br.6, God. I., Rujan (Malomešnik, Rujen, Jesenščak) 2001. g.

Nakladnik, grafička pripremai tisak:

Galerija - grafička priprema - nakladništvovl. Željka Begović - PITOMAČA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908

e-mail: pitomacke-novine@usa.nethttp://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik: Branko Begović

Uređivački odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vlč. Tomislav Petrić, dr. Marijan

Jergović i Božo Čulo

Lektura i korektura: Željka Begović

Fotografije: Foto Begović Pitomača i Branko Begović

Rukopisi se šalju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u mjesecu i ne vraćaju se.

Sve informacije kao i narudžbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list možete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi.

Izdavanje časopisa odobreno je od Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnošću) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

NEKAJ IZ OPĆINE PITOMAČA - 3-5

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7

DELALA SU I DRUŠTVA I KLUBOVI - 8-9

NEKAJ VAM OĆE REĆI VELEČASNI - 10

SKULTURE - 11

IZ PROŠLOSTI PITOMAČKOG KRAJA - 12-13

RAZGOVORI PRI KAVI I - 14

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAČI - ZANIMLJIVOSTI - 15-16

ČOŠEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 17

BERBA GROŽĐA 2001. - 18-19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomači i okolici 6.) - 21-23

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-27

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (svibanj-lipanj) - 28

"BB-art" Pitomača

NE

KA

J IZ O

PĆ

INE

PIT

OM

AČ

A

Iz uredništva Pitomačkih novina

ragi čitatelji i vi koji ćete to tek postati, željeli bi s m o vas, sa nekoliko rečenica, i u ovom broju upoznati sa Pitomačim novinama.Ovaj tekst je reakcija na vaše telefonske pozive i na

reakcije nekih čitatelja. Želimo vam reći da je ideja o Pitomačkim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka Begovića, a sav posao od tekstova do grafičke

D

ĐURA (crta i piše Stiv)

pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomača (galerija-grafička priprema-naklad-ništvo), Otrovanec 60 (vl. Željka Begović), što znači da mi nemamo nikakve veze ni sa Općinom Pitomača, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politički

neopredjeljeni, pišemo za naše žitelje. Zato se obraćamo svima onima koji se prepoznaju ili nađu u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeđeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne sviđa, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kažete svoju istinu. Budimo pošteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek će znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.

I na kraju, pozivamo sve žitelje općine Pitomača koji imaju što reći, da nam se jave na naše telefone ili na našu adresu, te tako postanu naši suradnici. Hvala vam što ste kupnjom Pitomačkih novina ukazali nam svoje povjerenje.

Za Pitomačke novine:Željka Begović

Program kreditiranja malog poduzetništva Općine Pitomača u 2001. godini - program "Poduzetnik"

in istarstvo za obrt , malo i srednje poduzetništvo pokrenulo je novi program razvoja malog poduzetništva kroz udruživanje

sredstava Ministarstva, jedinica područne i lokalne samouprave i poslovnih banaka u kreditiranju poduzetnika za 2001. godinu, pod nazivom "Poduzetnik". Naša je općina među prvima postala nositelj ovog programa kreditiranja želeći pri tome malom gospodarstvu olakšati pristup izvorima financiranja. Provođenjem ovog programa potiče se razvoj malog poduzetništva, izvozna orijentacija, tehniloški napredak i poboljšanje poslovnih mogućnosti poduzetnika u cilju povećavanja zapošljavanja, kao i stvaranja uvjeta za konkurentnost na inozemnom i domaćem tržištu.

Za program "Poduzetnik" osigurana su, na području Općine Pitomača kreditna sredstva u iznosu

M

od 6.000.000,00 kuna koja se mogu koristiti za kupnju zemljišta i uređenje infrastrukture, kupnju, izgradnju ili proširenje objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, nabavu prijevoznih sredstava, osim osobnih vozila za osobne potrebe, obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unapređenje proizvodnje.

Općina Pitomača omogućiti će podu-zetnicima, koji ulažu na njenom prostoru određene povoljnosti kao što su oslobođenje od plaćanja ili dijela plaćanja općinskih poreza i drugo. Do sada se u općini Povjerenstvo za dodjelu poduzetničkih kredita sastalo dva puta i pri tome razmotrilo 26 zahtjeva za kredit pristiglih od trgovačkih društava, obrta i obiteljskih gospodarstav sa područja naše općine u iznosu od 4.880.000,00 kuna. Svoje pozitivno mišljenje o predloženoj investiciji dobilo je 16. zahtjeva ("Croming" d.o.o. Pitomača, "BM" d.o.o. Pitomača, Robert Botković, Marijan Begović itd.) u ukupnom iznosu od 2.334.200,00 kuna, koji se upućuju na daljnju obradu u Zagrebačku banku.

Iz priopćenja za javnost Općine Pitomača.

Uspjeh Pitomačana u Mađarskoj

mađarskoj Nagyakaniszi, u okviru manifestacije Dani Nagyakanisze, održano je

međunarodno natjecanje u kuharstvu. U natjecanju su sudjelovale ekipe iz Švedske, Njemačke, Rumunjske, Ma-đarske, te ekipe hrvatskih županija: Istarske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske.

Boje naše županije branili su Pitomačani, župan Ivan Begović, zamjenik župana Branko Giba, na-čelnik Općine Pitomača Zdravko Dijaković i vrsni kuhar Željko Pecek - Đento.

Ekipa Virovitičko-podravske županije za svoj srneći gulaš je osvojila nagradu za najbolje pri-premljeno jelo.

M.B.

U

Završeno je asfaltiranje ceste od rijeke Drave do Križnice, te dio ceste pored Stare Drave

vih dana završeno je asfaltiranje ceste od Dravskog mosta u Šašnatom polju prema Križnici. Od same skele, pa sve do centra

Križnice obavljeno je asfaltiranje na četiri metra

širine, a u nastavku tri i dva metra. Radovi su završeni na opće zadovoljstvo mještana Križnice i svih onih koji dolaze u prekodravlje radi sportskog ribolova ili samo iz turističkih pobuda, odnosno dolaze se nauživati prirodnih ljepota koje nudi okolica Stare Drave, odnosno područje koje će uskoro biti proglašeno zaštićenim krajolikom.

B.B.

O

2 3

PIT

OM

AČ

KE

NO

VIN

E

Pitomačke novine Pitomačke novine

"PITOMAČKE NOVINE"Mjesečni časopis Pitomače i okolice

Br.6, God. I., Rujan (Malomešnik, Rujen, Jesenščak) 2001. g.

Nakladnik, grafička pripremai tisak:

Galerija - grafička priprema - nakladništvovl. Željka Begović - PITOMAČA, Otrovanec 60

tel&fax: 033/714-553 - 098/1723-189MB: 2206966315908

e-mail: pitomacke-novine@usa.nethttp://pitomacke-novine.tripod.com

Glavni i odgovorni urednik: Branko Begović

Uređivački odbor:prof. Ivan Zelenbrz, vlč. Tomislav Petrić, dr. Marijan

Jergović i Božo Čulo

Lektura i korektura: Željka Begović

Fotografije: Foto Begović Pitomača i Branko Begović

Rukopisi se šalju na adresu nakladnika najkasnije do 22. u mjesecu i ne vraćaju se.

Sve informacije kao i narudžbe vezane za oglase,reklame i obavijesti, te pretplatu na list možete dobiti na

navedenim telefonskim brojevima nakladnika ili na navedenoj adresi.

Izdavanje časopisa odobreno je od Vlade Republike Hrvatske (Ured za odnose s javnošću) br.504-02/3-2001-01

Kazalo str.

NEKAJ IZ OPĆINE PITOMAČA - 3-5

GOSPODARSKE CRTICE I NOVOSTI - 6-7

DELALA SU I DRUŠTVA I KLUBOVI - 8-9

NEKAJ VAM OĆE REĆI VELEČASNI - 10

SKULTURE - 11

IZ PROŠLOSTI PITOMAČKOG KRAJA - 12-13

RAZGOVORI PRI KAVI I - 14

KAJ SE ZGODNOGA DOGODILO V PITOMAČI - ZANIMLJIVOSTI - 15-16

ČOŠEK ZA DECU (I RODITELJE) - RAZNO - 17

BERBA GROŽĐA 2001. - 18-19

MALO SE RAZONODITE - RAZNO - 20

PRILOG (Rodoslovlja, obiteljska stabla i prezimena obitelji u Pitomači i okolici 6.) - 21-23

REKLAME, OGLASI I OBAVIJESTI - 24-27

VREMENSKA PROGNOZA ZA PODRAVINU (svibanj-lipanj) - 28

"BB-art" Pitomača

NE

KA

J IZ O

PĆ

INE

PIT

OM

AČ

A

Iz uredništva Pitomačkih novina

ragi čitatelji i vi koji ćete to tek postati, željeli bi s m o vas, sa nekoliko rečenica, i u ovom broju upoznati sa Pitomačim novinama.Ovaj tekst je reakcija na vaše telefonske pozive i na

reakcije nekih čitatelja. Želimo vam reći da je ideja o Pitomačkim novinama nastala u glavi glavnog urednika Branka Begovića, a sav posao od tekstova do grafičke

D

ĐURA (crta i piše Stiv)

pripreme obavlja se u "BB-art"-u Pitomača (galerija-grafička priprema-naklad-ništvo), Otrovanec 60 (vl. Željka Begović), što znači da mi nemamo nikakve veze ni sa Općinom Pitomača, ni sa Pitomim radiom. Sve poslove, rizike i odgovornosti snosimo mi. Mi smo potpuno politički

neopredjeljeni, pišemo za naše žitelje. Zato se obraćamo svima onima koji se prepoznaju ili nađu u nekom tekstu. Nemojte biti uvrijeđeni ako smo napisali istinu, jer narod treba znati istinu, a ako vam se istina ne sviđa, razmislite da li je istina zaista takva. A ako smo mi i napisali neku neistinu, pozivamo vas da vi kažete svoju istinu. Budimo pošteniji, iskreniji, vredniji i radimo svatko svoj posao kako najbolje znamo, a narod je znao i uvijek će znati prepoznati istinu, jer ona se i lomi na narodu.

I na kraju, pozivamo sve žitelje općine Pitomača koji imaju što reći, da nam se jave na naše telefone ili na našu adresu, te tako postanu naši suradnici. Hvala vam što ste kupnjom Pitomačkih novina ukazali nam svoje povjerenje.

Za Pitomačke novine:Željka Begović

Program kreditiranja malog poduzetništva Općine Pitomača u 2001. godini - program "Poduzetnik"

in istarstvo za obrt , malo i srednje poduzetništvo pokrenulo je novi program razvoja malog poduzetništva kroz udruživanje

sredstava Ministarstva, jedinica područne i lokalne samouprave i poslovnih banaka u kreditiranju poduzetnika za 2001. godinu, pod nazivom "Poduzetnik". Naša je općina među prvima postala nositelj ovog programa kreditiranja želeći pri tome malom gospodarstvu olakšati pristup izvorima financiranja. Provođenjem ovog programa potiče se razvoj malog poduzetništva, izvozna orijentacija, tehniloški napredak i poboljšanje poslovnih mogućnosti poduzetnika u cilju povećavanja zapošljavanja, kao i stvaranja uvjeta za konkurentnost na inozemnom i domaćem tržištu.

Za program "Poduzetnik" osigurana su, na području Općine Pitomača kreditna sredstva u iznosu

M

od 6.000.000,00 kuna koja se mogu koristiti za kupnju zemljišta i uređenje infrastrukture, kupnju, izgradnju ili proširenje objekata, nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, nabavu prijevoznih sredstava, osim osobnih vozila za osobne potrebe, obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unapređenje proizvodnje.

Općina Pitomača omogućiti će podu-zetnicima, koji ulažu na njenom prostoru određene povoljnosti kao što su oslobođenje od plaćanja ili dijela plaćanja općinskih poreza i drugo. Do sada se u općini Povjerenstvo za dodjelu poduzetničkih kredita sastalo dva puta i pri tome razmotrilo 26 zahtjeva za kredit pristiglih od trgovačkih društava, obrta i obiteljskih gospodarstav sa područja naše općine u iznosu od 4.880.000,00 kuna. Svoje pozitivno mišljenje o predloženoj investiciji dobilo je 16. zahtjeva ("Croming" d.o.o. Pitomača, "BM" d.o.o. Pitomača, Robert Botković, Marijan Begović itd.) u ukupnom iznosu od 2.334.200,00 kuna, koji se upućuju na daljnju obradu u Zagrebačku banku.

Iz priopćenja za javnost Općine Pitomača.

Uspjeh Pitomačana u Mađarskoj

mađarskoj Nagyakaniszi, u okviru manifestacije Dani Nagyakanisze, održano je

međunarodno natjecanje u kuharstvu. U natjecanju su sudjelovale ekipe iz Švedske, Njemačke, Rumunjske, Ma-đarske, te ekipe hrvatskih županija: Istarske, Koprivničko-križevačke i Virovitičko-podravske.

Boje naše županije branili su Pitomačani, župan Ivan Begović, zamjenik župana Branko Giba, na-čelnik Općine Pitomača Zdravko Dijaković i vrsni kuhar Željko Pecek - Đento.

Ekipa Virovitičko-podravske županije za svoj srneći gulaš je osvojila nagradu za najbolje pri-premljeno jelo.

M.B.

U

Završeno je asfaltiranje ceste od rijeke Drave do Križnice, te dio ceste pored Stare Drave

vih dana završeno je asfaltiranje ceste od Dravskog mosta u Šašnatom polju prema Križnici. Od same skele, pa sve do centra

Križnice obavljeno je asfaltiranje na četiri metra

širine, a u nastavku tri i dva metra. Radovi su završeni na opće zadovoljstvo mještana Križnice i svih onih koji dolaze u prekodravlje radi sportskog ribolova ili samo iz turističkih pobuda, odnosno dolaze se nauživati prirodnih ljepota koje nudi okolica Stare Drave, odnosno područje koje će uskoro biti proglašeno zaštićenim krajolikom.

B.B.

O

NE

KA

J IZ

OP

ĆIN

E P

ITO

MA

ČA

Pitomačke novine Pitomačke novine

4 5

Pitomačani bili na obilježavanju šeste obljetnice oslobođenja grada Jajca

Trinaestog rujna obilježena je 6.-a obljetnica oslobođenja grada Jajca, a taj se dan u Jajcu slavi kao Dan oslobođenja. I iz Pitomače i virovitičko-podravske županije jedna je delegacija bila na toj proslavi i prisustvovala polaganju vijenaca na spomen obilježja u mjestima u Bosanskoj Posavini i to Barevu, Plivskim jezerima i središtu Jajca. Istoga je dana u Jajcu priređena i svećana akademija navedenim povodom, te niz drugih sadržaja.

B.B.

Delegacija iz Pitomače i Virovitičko-podravske županije u Jajcu 13. 09. 2001.g.ispred spomen obilježja palim braniteljima.

Spomen obilježje svim palim braniteljimaprilikom oslobađanja Jajca.

Pod pokroviteljstvom Općine Pitomača i organizacijom udruge Eko-Bilogora iz Bjelovara 10. rujna je u vijećnici Općine Pitomača održan Okrugli stol pod nazivom "Organsko-biološka poljoprivreda".

Okruglom stolu je bilo nazočno oko tridesetak članova poljoprivrednih udruga i agronoma s područja općine. Neke od važnijih tema koje su se dotakle tom prigodom su: prijelaz iz konvencionalne agroproizvodnje na organsku proizvodnju, prerada ekobioloških proizvoda, zaštita okoliša i moguća preventiva-sprečavanja zagađivanja, osvrt na prednosti organske proizvodnje i blagodati koje ona pruža.

Predavači su na ovom skupu bili prof. dr. Miodrag Hitrec - predsjednik BIOS-a (Savez za organsko biološko gospodarstvo, zaštitu okoliša i unapređenje zdravlja Republike Hrvatske), dr. Zora Meštrović - liječnica, dr. vet. med. Sonja Novak - pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko-bilogorske županije, dipl. ing. Ivan Pucović - savjetnik za malo gospodarstvo Udruge branitelja, Đuro Mikulić - predsjednik udruge Eko-Bilogora, te predstavnik INE-naftaplina. Cilj ovog Okruglog stola nije bio, kako kaže prof. Hitrec,"za dva sat naučiti proizvođače proizvoditi na ovakav način, već potaknuti ih da počnu sami usvajati znanja o tome jer znanje je glavni

Organsko - biološka

poljoprivreda u Pito-mači

preduvijet za uspješnost ovakve proizvodnje.Nadamo se da će ovaj okrugli stol potaknuti na

razmišljanje proizvođače voća, povrća i ostalih kultura o ovoj, za sad, alternativnoj grani poljoprivrede, ali uskoro i jednoj od važnijih i profitabilnijih u Hrvatskoj.

M.B.

NE

KA

J IZ O

PĆ

INE

PIT

OM

AČ

A - R

AZ

NO

Lokaliteti Križnice, Jelkuša, Širinskog otoka, te močvarnog staništa Vir - uskoro zaštićeni krajolici

Nakon dužih priprema Općina Pitomača zatražila je od mjerodavnih institucija proglašenje lokaliteta Križnice, Jelkuša, Širinskog otoka, te močvarnog staništa Vir zaštićenim krajolicima.

Lokalitet Križnica s jugozapadne je strane omeđen rijekom Dravom, a sa sjeveroistočne mađarsko-hrvatskom granicom, koja djelomično prolazi starim tokom rijeke Drave. Vode stajačice na području Križnice idealno su mrijestilište za mnoge vrste riba, no zbog prevelikog ulova na nedozvoljeni način opstanak tih vrsta na ovom području doveden je u pitanje, što je jedan od razloga traženja da se ovaj lokalitet zaštiti. Drugi razlog je što se pokretanjem ribolovnog turizma na ovom području došlo do gradnje kuća za odmor ili vikendica od koje mnoge nagrđuju okoliš, a i sagrađene su na neprihvatljivim mjestima bez ikakvih urbanističkih planova.

Lokalitet Jelkuš smješten je na sjevernom dijelu općine, a omeđen je mađarsko-hrvatskom granicom i rijekom Dravom. Zbog svoje izoliranosti Jelkuš je u velikoj mjeri sačuvan od onečišćenja antropogenog podrijetla, što potvrđuju brojne vrste divljači koje su ovdje našle svoje stanište.

Lokalitet Širinski otok omeđen je starim i novim tokom rijeke Drave, a na području otoka nije obrađivano tlo niti su obavljani kakovi drugi zahvati, tako da je praktički cijeli otok jedna divljina. Na njemu obitava oko 150 vrsta raznih ptica, pa je u ornitološkom smislu značajni lokalitet.

Močvarno stanište Vir nalazi se u blizini naselja Starogradački Marof u kojem se nalazi jedno od rijetkih vrsta močvarnih područja koje ima stalni dotok vode iz tla i na kojem obitavaju rijetke biljne i životinjske vrste kao

što su režac (Stratiotes aloides) koji sa ostalim biljkama, lokvanjom, krocanjem, žabogrizom, vodenom paprati, barskom lećom i drugima čini rijetku zajednicu Hydrocharo-Stratiotetum aloides koja je zabilježena samo na dva lokaliteta u Hrvatskoj. Osim ovih biljnih vrsta pronađene su i rijetke i ugrožene vrste riba, kao što su crnka (Umbra krameri) koja je uvrštena u "Crvenu knjigu" ugroženih vrsta, štuka, karas, linjak, čikov, žutooka i vijun. Ukoliko se uskoro ovaj lokalitet ne stavi pod zaštitu i ako se ne provedu melioracijski zahvati prijeti mu isušivanje.

Zlatko Ciprijanović

Što, gdje i kako kupuju Pitomačani ?

Kao općinsko središte u Pitomaču gravitiraju sva okolna sela, kako zbog mjesne tržnice, na kojoj prodaju svoje poljoprivredne proizvode, tako i zbog mnogobrojnih i raznovrsnih trgovina. Nekad, prepuna Pitomača ljudi koji užurbano lete od trgovine do trgovine kako bi na vrijeme stigli na posao, a danas nažalost, jedna sasvim druga slika. Čini mi se da danas u Pitomači ima više trgovina nego ljudi koji mogu kupovati u njima. Početkom 9. mjeseca obišla sam pitomačke trgovine i samo potvrdila ono u što sam i sumnjala. Trgovine su prepune roba, uglavnom iz uvoza, a trgovci nezadovoljni, ali i svijesni naše stvarnosti, koju na žalost dijelimo svi zajedno (uz izuzetak malobrojnih Pitomačana koji uglavnom ni ne kupuju u pitomačkim dućanima). Tako npr. trgovina puna odjeće, obuće, školskih potrepština, i čega sve ne, uglavnom "zjapi" prazna. Tih dana uglavnom se kupovala oprema za naše školarce, a kako saznajemo od naših trgovaca uglavnom su se kupovale jeftinije stvari,jer potrebe su velike, a novaca jako malo. Zbog slabe kupovne moći ljudi kupuju ono što mogu kupiti, a ne ono što im se sviđa i što bi željeli kupiti. U svim posjećenim trgovinama zapazila sam da su ljudi nervozni i neodlučni, a prodavači su uglavnom ljubazno susretljivi, jer ipak je najvažnije da se nešto proda. Najžalosnija slika ipak je u trgovinama mješovite robe, gdje se nude prehrambeni artikli, potrebni za "golo" preživljavanje.Trgovine su uglavnom prazne, a kupuje se samo najosnovnije. Vlasnici su ogorčeni i jednostavno ne znaju kako dalje raditi i živjeti. Uz sve pogodnosti plaćanja (odgode, čekovi, na rate...), ljudi još uvijek ne mogu kupiti ono najpotrebnije. Najveća frekvencija ljudi zapaža se oko KTC-a, ali ni tamo, u usporedbi sa prethodnom godinom nisu više gužve. Nekad se tamo čekalo u redu na blagajni, a danas je to rijetkost. Pa, dragi moji Pitomačani, nakon ovakve bijedne i siromašne slike, nekad nam lijepe i bogate Pitomače preostaje nam samo da konstatiramo, da smo sve siromašnij, da je budućnost naše djece upitna,da je upitna budućnost naših pitomačkih obrtnika koji se guše u neplaćenim računima zbog kojih čak i ne mogu zatvoriti svoje obrte i tako si skratiti muke. Naravno, ima i onih drugih, bogatih, ali za njih se ne moramo brinuti, jer za njih se pobrinuo netko treći?. I na kraju, nadajmo se da će nam dragi Bog poslati nekog dobrog Samaritanca koji će nas spasiti iz ove bijede i izdići nas iz duhovnog siromaštva i neznanja. Do tada, želim nam svima skupa puno sreće!!! Ž.B.

NE

KA

J IZ

OP

ĆIN

E P

ITO

MA

ČA

Pitomačke novine Pitomačke novine

4 5

Pitomačani bili na obilježavanju šeste obljetnice oslobođenja grada Jajca

Trinaestog rujna obilježena je 6.-a obljetnica oslobođenja grada Jajca, a taj se dan u Jajcu slavi kao Dan oslobođenja. I iz Pitomače i virovitičko-podravske županije jedna je delegacija bila na toj proslavi i prisustvovala polaganju vijenaca na spomen obilježja u mjestima u Bosanskoj Posavini i to Barevu, Plivskim jezerima i središtu Jajca. Istoga je dana u Jajcu priređena i svećana akademija navedenim povodom, te niz drugih sadržaja.

B.B.

Delegacija iz Pitomače i Virovitičko-podravske županije u Jajcu 13. 09. 2001.g.ispred spomen obilježja palim braniteljima.

Spomen obilježje svim palim braniteljimaprilikom oslobađanja Jajca.

Pod pokroviteljstvom Općine Pitomača i organizacijom udruge Eko-Bilogora iz Bjelovara 10. rujna je u vijećnici Općine Pitomača održan Okrugli stol pod nazivom "Organsko-biološka poljoprivreda".

Okruglom stolu je bilo nazočno oko tridesetak članova poljoprivrednih udruga i agronoma s područja općine. Neke od važnijih tema koje su se dotakle tom prigodom su: prijelaz iz konvencionalne agroproizvodnje na organsku proizvodnju, prerada ekobioloških proizvoda, zaštita okoliša i moguća preventiva-sprečavanja zagađivanja, osvrt na prednosti organske proizvodnje i blagodati koje ona pruža.

Predavači su na ovom skupu bili prof. dr. Miodrag Hitrec - predsjednik BIOS-a (Savez za organsko biološko gospodarstvo, zaštitu okoliša i unapređenje zdravlja Republike Hrvatske), dr. Zora Meštrović - liječnica, dr. vet. med. Sonja Novak - pročelnica Upravnog odjela za poljoprivredu Bjelovarsko-bilogorske županije, dipl. ing. Ivan Pucović - savjetnik za malo gospodarstvo Udruge branitelja, Đuro Mikulić - predsjednik udruge Eko-Bilogora, te predstavnik INE-naftaplina. Cilj ovog Okruglog stola nije bio, kako kaže prof. Hitrec,"za dva sat naučiti proizvođače proizvoditi na ovakav način, već potaknuti ih da počnu sami usvajati znanja o tome jer znanje je glavni

Organsko - biološka

poljoprivreda u Pito-mači

preduvijet za uspješnost ovakve proizvodnje.Nadamo se da će ovaj okrugli stol potaknuti na

razmišljanje proizvođače voća, povrća i ostalih kultura o ovoj, za sad, alternativnoj grani poljoprivrede, ali uskoro i jednoj od važnijih i profitabilnijih u Hrvatskoj.

M.B.

NE

KA

J IZ O

PĆ

INE

PIT

OM

AČ

A - R

AZ

NO

Lokaliteti Križnice, Jelkuša, Širinskog otoka, te močvarnog staništa Vir - uskoro zaštićeni krajolici

Nakon dužih priprema Općina Pitomača zatražila je od mjerodavnih institucija proglašenje lokaliteta Križnice, Jelkuša, Širinskog otoka, te močvarnog staništa Vir zaštićenim krajolicima.

Lokalitet Križnica s jugozapadne je strane omeđen rijekom Dravom, a sa sjeveroistočne mađarsko-hrvatskom granicom, koja djelomično prolazi starim tokom rijeke Drave. Vode stajačice na području Križnice idealno su mrijestilište za mnoge vrste riba, no zbog prevelikog ulova na nedozvoljeni način opstanak tih vrsta na ovom području doveden je u pitanje, što je jedan od razloga traženja da se ovaj lokalitet zaštiti. Drugi razlog je što se pokretanjem ribolovnog turizma na ovom području došlo do gradnje kuća za odmor ili vikendica od koje mnoge nagrđuju okoliš, a i sagrađene su na neprihvatljivim mjestima bez ikakvih urbanističkih planova.

Lokalitet Jelkuš smješten je na sjevernom dijelu općine, a omeđen je mađarsko-hrvatskom granicom i rijekom Dravom. Zbog svoje izoliranosti Jelkuš je u velikoj mjeri sačuvan od onečišćenja antropogenog podrijetla, što potvrđuju brojne vrste divljači koje su ovdje našle svoje stanište.

Lokalitet Širinski otok omeđen je starim i novim tokom rijeke Drave, a na području otoka nije obrađivano tlo niti su obavljani kakovi drugi zahvati, tako da je praktički cijeli otok jedna divljina. Na njemu obitava oko 150 vrsta raznih ptica, pa je u ornitološkom smislu značajni lokalitet.

Močvarno stanište Vir nalazi se u blizini naselja Starogradački Marof u kojem se nalazi jedno od rijetkih vrsta močvarnih područja koje ima stalni dotok vode iz tla i na kojem obitavaju rijetke biljne i životinjske vrste kao

što su režac (Stratiotes aloides) koji sa ostalim biljkama, lokvanjom, krocanjem, žabogrizom, vodenom paprati, barskom lećom i drugima čini rijetku zajednicu Hydrocharo-Stratiotetum aloides koja je zabilježena samo na dva lokaliteta u Hrvatskoj. Osim ovih biljnih vrsta pronađene su i rijetke i ugrožene vrste riba, kao što su crnka (Umbra krameri) koja je uvrštena u "Crvenu knjigu" ugroženih vrsta, štuka, karas, linjak, čikov, žutooka i vijun. Ukoliko se uskoro ovaj lokalitet ne stavi pod zaštitu i ako se ne provedu melioracijski zahvati prijeti mu isušivanje.

Zlatko Ciprijanović

Što, gdje i kako kupuju Pitomačani ?

Kao općinsko središte u Pitomaču gravitiraju sva okolna sela, kako zbog mjesne tržnice, na kojoj prodaju svoje poljoprivredne proizvode, tako i zbog mnogobrojnih i raznovrsnih trgovina. Nekad, prepuna Pitomača ljudi koji užurbano lete od trgovine do trgovine kako bi na vrijeme stigli na posao, a danas nažalost, jedna sasvim druga slika. Čini mi se da danas u Pitomači ima više trgovina nego ljudi koji mogu kupovati u njima. Početkom 9. mjeseca obišla sam pitomačke trgovine i samo potvrdila ono u što sam i sumnjala. Trgovine su prepune roba, uglavnom iz uvoza, a trgovci nezadovoljni, ali i svijesni naše stvarnosti, koju na žalost dijelimo svi zajedno (uz izuzetak malobrojnih Pitomačana koji uglavnom ni ne kupuju u pitomačkim dućanima). Tako npr. trgovina puna odjeće, obuće, školskih potrepština, i čega sve ne, uglavnom "zjapi" prazna. Tih dana uglavnom se kupovala oprema za naše školarce, a kako saznajemo od naših trgovaca uglavnom su se kupovale jeftinije stvari,jer potrebe su velike, a novaca jako malo. Zbog slabe kupovne moći ljudi kupuju ono što mogu kupiti, a ne ono što im se sviđa i što bi željeli kupiti. U svim posjećenim trgovinama zapazila sam da su ljudi nervozni i neodlučni, a prodavači su uglavnom ljubazno susretljivi, jer ipak je najvažnije da se nešto proda. Najžalosnija slika ipak je u trgovinama mješovite robe, gdje se nude prehrambeni artikli, potrebni za "golo" preživljavanje.Trgovine su uglavnom prazne, a kupuje se samo najosnovnije. Vlasnici su ogorčeni i jednostavno ne znaju kako dalje raditi i živjeti. Uz sve pogodnosti plaćanja (odgode, čekovi, na rate...), ljudi još uvijek ne mogu kupiti ono najpotrebnije. Najveća frekvencija ljudi zapaža se oko KTC-a, ali ni tamo, u usporedbi sa prethodnom godinom nisu više gužve. Nekad se tamo čekalo u redu na blagajni, a danas je to rijetkost. Pa, dragi moji Pitomačani, nakon ovakve bijedne i siromašne slike, nekad nam lijepe i bogate Pitomače preostaje nam samo da konstatiramo, da smo sve siromašnij, da je budućnost naše djece upitna,da je upitna budućnost naših pitomačkih obrtnika koji se guše u neplaćenim računima zbog kojih čak i ne mogu zatvoriti svoje obrte i tako si skratiti muke. Naravno, ima i onih drugih, bogatih, ali za njih se ne moramo brinuti, jer za njih se pobrinuo netko treći?. I na kraju, nadajmo se da će nam dragi Bog poslati nekog dobrog Samaritanca koji će nas spasiti iz ove bijede i izdići nas iz duhovnog siromaštva i neznanja. Do tada, želim nam svima skupa puno sreće!!! Ž.B.

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I NO

VO

ST

I

Pitomačke novine Pitomačke novine

6 7

ISAVJET I IZVJEŠĆA

savjetodavneslužbe za poljoprivredu

Izvješće o stanju kretanja šečera i kiselina u grožđu

drugoj polovici rujna (oko 20. u mjesecu) traminac je imao u prosjeku 16,9% šečera, a 8,1 g/l. kiselina. Chardonay 16,5%

šečera i 8,0 g/l. kiseline. Kod bijelog pinota, frankovke i graševine stanje je bilo slijedeće: 16,1%, 14,5% i 14,4% šečera, te 9,0 g/l., 9,1 g/l. i 9,4 g/l. kiselina.

Stoga je dozvolu za berbu do toga datuma mogao dobiti samo traminac i chardonay, a za navedene, ostale (osnovne) sorte pitomačkog vinogorja potrebno je bilo pričekati.

Piše: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

Zaštita breskve od kovrčavosti

I ove godine naša županija dobila je poticaj za razvoj voćarstva. Odobrene kvote odnose se na sve vrste voća, a najzastupljenija je jabuka sa 25 hektara, dok je breskva na drugome mjestu sa 8 hektara poticajnih površina.

Zahtjevi za poticanje podizanja novih nasada bresaka zaprimali su se do kraja srpnja 2001. godine, a iz pristiglih zahtjeva je vidljivo da su želje proizvođača daleko veće od odobrenih kvota.

To nam jasno govori da se u našoj županiji sve veći broj poljoprivrednika odlučuje na sadnju voćnjaka, jer u toj proizvodnji ima budućnosti.

Međutim, za kvalitetnu proizvodnju bilo kakvog voća potrebno je dobro poznavati program zaštite od raznih bolesti i štetnika.

Breskva je kultura koja je vrlo osjetljiva na kovrčavost lista (Taphrina deformans) bolest koja napada list breskve koji poprima crvenu boju i sav se smežura i na kraju otpada. Tako napadnuta breskva može potpuno izgubiti list već u petom mjesecu kada plodovi trebaju najviše hranjivih tvari za rast, a koje se stvaraju asimilacijom preko lista.

Zbog toga je vrlo važna borba protiv te bolesti da bi sačuvali zdravi list i na taj način omogućili biljci nesmetani rast.

Preporuka je da se protiv te bolesti izvrši tri prskanja. Prvo, upravo sada pred opadanje lista sa breskve. Drugo, u potpunom mirovanju vegetacije, tj. u siječnju ili veljači, te treći puta u fazi roza pupa kada vegetacija kreće.

Savjetujemo svim sadašnjim i budućim proizvođačima breskve, da se pridržavaju ovog programa zaštite od kovrčavosti lista kako bi imali kvalitetne breskve za tržište

Ribički pribor (udice, štapovi, role, flaks, crvi, mamci svih vrsta...), lovački pribor,

lovačko oružje, kompletna ostala športska oprema - športska oprema po narudžbi.

Pitomača - Gajeva 33 tel:781-001

JEDNOSTAVNO!!! sve za Vaše ribičke

užitke na Dravi, Križnici, Šodrani... za Vaš uspješan i siguran lov na divljač...

Opremite se sa vrhunskom opremu za sve druge športske aktivnosti uz bogatu i financijski prihvatljivu ponudu...

-

Radno vrijeme : non - stop

SVE ZA VAŠE ŠPORTSKE AKTIVNOSTI SAMO NA JEDNOME MJESTU U PITOMAČI

U

Loša godina za uzgoj začinske paprike

ako je posljednjih godina uznapredovao u našem kraju uzgoj i začinske paprike, koja se sadi u kooperaciji sa Šaframom sve se

više poljoprivrednika odlučuje i na takvu vrstu uzgoja, posebno one obitelji koje su do nedavno sadile duhan i imaju sušaru. Na nekoliko jutara zasađenih crvenom začinskom paprikom trebalo bi se dobiti oko 8 tona po jutru i to svježeg povrća, od čega se dobije oko 1200 kilograma suhe sirovine. Tako je bilo prošle godine - kaže nam Franjo Franjić iz Otrovanca. Ali radi velike vlage prinosi su se i više nego prepolovili, a budući da im se zemljišta nalaze dosta daleko od mjesta ove se godine dogodilo da su nepozvani gosti i obrali gotovo jedno i pol jutro. Sve u svemu Franjići nisu zadovoljni sa ovogodišnjim urodom, ali se nadaju da će slijedeća godina biti bolja.

B.B.

K

Novi poslovni uspjeh firme "Veličan-promet" Kladare

Dosadašnji prodajni program koji se uglavnom odnosio na prodaju i servis traktora i osobnih vozila njemačkog proizvođača vozila Mercedes-Benz, proširen je u skladu sa razvojnim programom firme na prodaju transportnih i teretnih vozila sa specijalnim nadgradnjama. Tako je nedavno u suradnji sa renomiranim njemačkim partnerom za HAK Nova Gradiška isporučeno vozilo sa specijalnom nadgradnjom za potrebe vučne službe, koje je po kvaliteti izrade i funkcionalnim mogućnostima znatno ispred domaćih nadograđivača.

Najnoviji takav posao je cisterna za mlijeko za potrebe Poljoprivredne zadruge Đurđevac. Posebno je za istaći da je nadgradnja rađena u domaćoj tvornici i da po kvaliteti zadovoljava sve europske standarde u transportu hrane, te da je kupac na kompletnom vozilu ostvario značajne uštede. U "Veličan-Prometu" u Kladarama očekuju povećanje prodaje upravo takvih specijalnih vozila.

B.B.

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I N

OV

OS

TI

GO

SP

OD

AR

SK

E C

RT

ICE

I NO

VO

ST

IPitomačke novine Pitomačke novine

6 7

SAVJETI I ZV E ĆAI J Š

savjetodavneslužbe za poljoprivredu

Izvješće o stanju kretanja šečera i kiselina u grožđu

drugoj polovici rujna (oko 20. u mjesecu) traminac je imao u prosjeku 16,9% šečera, a 8,1 g/l. kiselina. Chardonay 16,5%

šečera i 8,0 g/l. kiseline. Kod bijelog pinota, frankovke i graševine stanje je bilo slijedeće: 16,1%, 14,5% i 14,4% šečera, te 9,0 g/l., 9,1 g/l. i 9,4 g/l. kiselina.

Stoga je dozvolu za berbu do toga datuma mogao dobiti samo traminac i chardonay, a za navedene, ostale (osnovne) sorte pitomačkog vinogorja potrebno je bilo pričekati.

Piše: dipl. ing. MarijanLincmajer, savjetnik HZPSS

Zaštita breskve od kovrčavosti

I ove godine naša županija dobila je poticaj za razvoj voćarstva. Odobrene kvote odnose se na sve vrste voća, a najzastupljenija je jabuka sa 25 hektara, dok je breskva na drugome mjestu sa 8 hektara poticajnih površina.

Zahtjevi za poticanje podizanja novih nasada bresaka zaprimali su se do kraja srpnja 2001. godine, a iz pristiglih zahtjeva je vidljivo da su želje proizvođača daleko veće od odobrenih kvota.

To nam jasno govori da se u našoj županiji sve veći broj poljoprivrednika odlučuje na sadnju voćnjaka, jer u toj proizvodnji ima budućnosti.

Međutim, za kvalitetnu proizvodnju bilo kakvog voća potrebno je dobro poznavati program zaštite od raznih bolesti i štetnika.

Breskva je kultura koja je vrlo osjetljiva na kovrčavost lista (Taphrina deformans) bolest koja napada list breskve koji poprima crvenu boju i sav se smežura i na kraju otpada. Tako napadnuta breskva može potpuno izgubiti list već u petom mjesecu kada plodovi trebaju najviše hranjivih tvari za rast, a koje se stvaraju asimilacijom preko lista.

Zbog toga je vrlo važna borba protiv te bolesti da bi sačuvali zdravi list i na taj način omogućili biljci nesmetani rast.

Preporuka je da se protiv te bolesti izvrši tri prskanja. Prvo, upravo sada pred opadanje lista sa breskve. Drugo, u potpunom mirovanju vegetacije, tj. u siječnju ili veljači, te treći puta u fazi roza pupa kada vegetacija kreće.

Savjetujemo svim sadašnjim i budućim proizvođačima breskve, da se pridržavaju ovog programa zaštite od kovrčavosti lista kako bi imali kvalitetne breskve za tržište

Ribički pribor (udice, štapovi, role, flaks, crvi, mamci svih vrsta...), lovački pribor,

lovačko oružje, kompletna ostala športska oprema - športska oprema po narudžbi.

Pitomača - Gajeva 33 tel:781-001

JEDNOSTAVNO!!! sve za Vaše ribičke

užitke na Dravi, Križnici, Šodrani... za Vaš uspješan i siguran lov na divljač...

Opremite se sa vrhunskom opremu za sve druge športske aktivnosti uz bogatu i financijski prihvatljivu ponudu...

-

Radno vrijeme : non - stop

SVE ZA VAŠE ŠPORTSKE AKTIVNOSTI SAMO NA JEDNOME MJESTU U PITOMAČI

U

Loša godina za uzgoj začinske paprike

ako je posljednjih godina uznapredovao u našem kraju uzgoj i začinske paprike, koja se sadi u kooperaciji sa Šaframom sve se

više poljoprivrednika odlučuje i na takvu vrstu uzgoja, posebno one obitelji koje su do nedavno sadile duhan i imaju sušaru. Na nekoliko jutara zasađenih crvenom začinskom paprikom trebalo bi se dobiti oko 8 tona po jutru i to svježeg povrća, od čega se dobije oko 1200 kilograma suhe sirovine. Tako je bilo prošle godine - kaže nam Franjo Franjić iz Otrovanca. Ali radi velike vlage prinosi su se i više nego prepolovili, a budući da im se zemljišta nalaze dosta daleko od mjesta ove se godine dogodilo da su nepozvani gosti i obrali gotovo jedno i pol jutro. Sve u svemu Franjići nisu zadovoljni sa ovogodišnjim urodom, ali se nadaju da će slijedeća godina biti bolja.

B.B.

K

Novi poslovni uspjeh firme "Veličan-promet" Kladare

Dosadašnji prodajni program koji se uglavnom odnosio na prodaju i servis traktora i osobnih vozila njemačkog proizvođača vozila Mercedes-Benz, proširen je u skladu sa razvojnim programom firme na prodaju transportnih i teretnih vozila sa specijalnim nadgradnjama. Tako je nedavno u suradnji sa renomiranim njemačkim partnerom za HAK Nova Gradiška isporučeno vozilo sa specijalnom nadgradnjom za potrebe vučne službe, koje je po kvaliteti izrade i funkcionalnim mogućnostima znatno ispred domaćih nadograđivača.

Najnoviji takav posao je cisterna za mlijeko za potrebe Poljoprivredne zadruge Đurđevac. Posebno je za istaći da je nadgradnja rađena u domaćoj tvornici i da po kvaliteti zadovoljava sve europske standarde u transportu hrane, te da je kupac na kompletnom vozilu ostvario značajne uštede. U "Veličan-Prometu" u Kladarama očekuju povećanje prodaje upravo takvih specijalnih vozila.

B.B.

DE

LA

LA

SU

I D

RU

ŠT

VA

I K

LU

BO

VI

DE

LA

LA

SU

I DR

UŠ

TV

A I K

LU

BO

VI

Pitomačke novine Pitomačke novine

8 9

Raspored natjecanja III. ŽNL Virovitica-Pito-mača, sezona jesen 2001./2002. godine.

esVij ti

Monografija o NK "Pitomača"Budući da smo u prošlim brojevima spomenuli da je u pripremi monografija o NK "Pitomača" stoga ponovo zamoljavamo pučanstvo Pitomače i okolice, da ako imaju kakve podatke, dokumente ili fotografije vezane za nogomet u Pitomači dadu na raspolaganje NK "Pitomača", ako nikako drugačije samo na uvid, radi upotrebe podataka - obratiti se Marijanu Rakijašiću (tel: 782-423) ili glavnom uredniku monografije Branku Begoviću (tel: 098/1723-189)

Piše: Branko Begović

(nastavak iz prošlog broja)

Ad. 4) Izvještaj blagajnika Dragutina Tari:- Primitak sveukupno 24.399 dinara- Izdatak sveukupno 14.709 dinara

Saldo 9.600 dinaraSaldo se uvećava za 195. din.- proknjižen

izdatak za nabavku strihnina za trovanje. Blagajnik čita

Lovstvo u PitomačiLovstvo u Pitomači

U ime novog upravnog odbora, na povje-renju, zahvaljuje se predsjednik Marijan Šolić.

Primanje članova:Za novog člana javlja se Tomo Šantek

mesar iz Pitomače i Đuro Vučković iz Velike Trešnjevice. Zaključuje se da se gore imenovani prime u društvo.

(nastavak u narednom broju)

Osnovna gradnja Lovačkogdoma u Banovom brodu bila

je 1960. godine. Učesnici utoj gradnji kasnije su dali na-

praviti ovu uspomenu. Naslici se nalaze (s lijeve strane,

odozgo prema dolje): LukaKovač, Stevo Filipac, Luka

Lalić, Zvonko Podunajec,Đuro Kirin, Stevo Huzjak,

Antun Mikec, Ivan Turković,Ivan Novosel, Andrija Maresić,

Eugen Takač, Pavao Bradaš,Stevo Halusek, Ivan Funtak,

Ivan Panić, Josip Fabčić,Veljko Utješinović, Franjo

Banak, Rudi Ćor, FranjoMagdić, Marijan Bradaš,

Ivan Mihoković, ŽeljkoGrgačić, Milutin Stojanović

i Ivan Presečan.

Jednog od največih jelenjih trofeja u ovomkraju ulovljen je u Križnici 1989. godine.Jelena je ubio Željko Grgačić iz Pitomače, adobio je 230,34 boda. Grgačić (u sredini) saprijateljima pored trofeja.

8. rujna je svećano otvoren i blagoslovljen vodovod u Aršanju

udući da su svi radovi završeni i izvedeno prik-l jučenje sv ih kor isnika

vodovodne mreže, koju je izvela Vodovodna udruga "Aršanj", na samu Malu Gospu, pored novoiskopanog bunara ispred klijeti g. Miroslava Horvatinovića, uz blagoslov tur-našičkog župnika Branka Švogora i pozdravni govor gosp. Ivana Među-rečana - Keke, predsjednika Udruge, pušten je u upotrebu vodovod u Aršanju. Međurečan je naveo da je financijska konstrukcija gotovo sasvim zatvorena, a da je kapacitet bunara 60 kubičnih metara vode na dan. Nakon svečanog ćina priređena je zakuska u Vil i Ančici , uz prisustvovanje 50.- uzvanika i pratnju glazbe sastava Licitari iz Pitomače - na opće zadovoljstvo svih prisutnih.

B.B.

B

Sa otvorenja vodovoda u Aršanju 8. rujna 2001. g.

pojedince svaku stavku blagajničkog dnevnika. Zaključuje se da se svi članovi koji nisu platili članarinu za 1946. godinu brišu iz društva i to slijedeći: Vinko Halusek, Ivan Dugina, Martin Magdić i Ivan Ćop, ali da se ih prethodno opomene (pismeno) i dade rok od 10 dana.

Jednoglasno se zaključuje da se na ime članarine za 1947. godinu plaća 400 dinara.

Nakon toga drug. inž. Majer iznosi kritiku rada u prošloj godini koja se sastoji u slijedećem: 1) Slabo obavještavanje članova Lovačkog društva o skupnim lovovima, te ostalim događajima. 2) Kritikuje blagajničko poslovanje koje blagajnik nije dovršio i razradio, te nadzorni odbor koji nije na vrijeme izvršio reviziju blagajne. 3) Kritikuje priredbu zabave, a naročito Antuna Grgačića, koji je na račun bife-a položio u blagajnu svega 784 dinara.

Na prijedlog druga Đure Lalića odobrava se lovcima iz Male Trešnjevice da smiju samostalno loviti skupno na području Male Trešnjevice. Obavezni skupni lovovi održavaju se svake nedjelje, a neobavezni u četvrtak u manjim skupinama uz prethodnu obavjest lovnika i lovočuvara.

Ad.5) Razrešuje se dužnosti dosadašnji

upravni odbor društva.Ad. 6) Prelazi se na novi upravni odbor

društva. Inž. Majer predlaže da u novi odbor dođe jedan član iz Trešnjevice i jedan član iz Križnice, te da u kandidacioni odbor uđe Božo Hren, Đuro Kirin i Antun Grgačić, koji predlažu slijedeću listu: Šolić Marijan, predsjednik, Martin Magdić, podpred-sjednik, Inž. Vinko Lacković, tajnik, Dragutin Tari, blagajnik, Inž. Drago Majer, lovnik, Tomo Grgačić, lovnik, Đuro Kirin, član odbora, Pavao Bradaš, član odbora i Antun Grgačić, član odbora. U nadzorni odbor birani su: Božo Hren, Ivan Razumović i Ivan Orenda.

Lovački dom u Banovom brodu uPitomači. Osnovna izgradnja učinjenaje 1960. godine i najveći je i najvrijednijiobjekt najstarijeg pitomačkog lovačkogudruženja - LD "Fazan" Pitomača.

Od Udruge umirovljenika Hrvatske Općine Pitomača dobili smo informaciju da Udruga broji ukupno 330 članova, od mogućih 1330, koliko ima umirovljenika na području općine. Od tih 330 članova članarinu redovito plača polovica članova, a koja iznosi svega 40 kuna na godinu. Skupština Općine Pitomača do sada je dotirala Udrugu sa 10.000 kuna godišnje, dok je ove godine Udrugi doznačeno svega 2.000 kuna, što je za svaku kritiku - kažu nam u Udruzi umirovljenika Hrvatske Općine Pitomača.

DE

LA

LA

SU

I D

RU

ŠT

VA

I K

LU

BO

VI

DE

LA

LA

SU

I DR

UŠ

TV

A I K

LU

BO

VI

Pitomačke novine Pitomačke novine

8 9

Raspored natjecanja III. ŽNL Virovitica-Pito-mača, sezona jesen 2001./2002. godine.

esVij ti

Monografija o NK "Pitomača"Budući da smo u prošlim brojevima spomenuli da je u pripremi monografija o NK "Pitomača" stoga ponovo zamoljavamo pučanstvo Pitomače i okolice, da ako imaju kakve podatke, dokumente ili fotografije vezane za nogomet u Pitomači dadu na raspolaganje NK "Pitomača", ako nikako drugačije samo na uvid, radi upotrebe podataka - obratiti se Marijanu Rakijašiću (tel: 782-423) ili glavnom uredniku monografije Branku Begoviću (tel: 098/1723-189)

Piše: Branko Begović

(nastavak iz prošlog broja)

Ad. 4) Izvještaj blagajnika Dragutina Tari:- Primitak sveukupno 24.399 dinara- Izdatak sveukupno 14.709 dinara

Saldo 9.600 dinaraSaldo se uvećava za 195. din.- proknjižen

izdatak za nabavku strihnina za trovanje. Blagajnik čita

Lovstvo u PitomačiLovstvo u Pitomači

U ime novog upravnog odbora, na povje-renju, zahvaljuje se predsjednik Marijan Šolić.

Primanje članova:Za novog člana javlja se Tomo Šantek

mesar iz Pitomače i Đuro Vučković iz Velike Trešnjevice. Zaključuje se da se gore imenovani prime u društvo.

(nastavak u narednom broju)

Osnovna gradnja Lovačkogdoma u Banovom brodu bila

je 1960. godine. Učesnici utoj gradnji kasnije su dali na-

praviti ovu uspomenu. Naslici se nalaze (s lijeve strane,

odozgo prema dolje): LukaKovač, Stevo Filipac, Luka

Lalić, Zvonko Podunajec,Đuro Kirin, Stevo Huzjak,

Antun Mikec, Ivan Turković,Ivan Novosel, Andrija Maresić,

Eugen Takač, Pavao Bradaš,Stevo Halusek, Ivan Funtak,

Ivan Panić, Josip Fabčić,Veljko Utješinović, Franjo

Banak, Rudi Ćor, FranjoMagdić, Marijan Bradaš,

Ivan Mihoković, ŽeljkoGrgačić, Milutin Stojanović

i Ivan Presečan.

Jednog od največih jelenjih trofeja u ovomkraju ulovljen je u Križnici 1989. godine.Jelena je ubio Željko Grgačić iz Pitomače, adobio je 230,34 boda. Grgačić (u sredini) saprijateljima pored trofeja.

8. rujna je svećano otvoren i blagoslovljen vodovod u Aršanju

udući da su svi radovi završeni i izvedeno prik-l jučenje sv ih kor isnika

vodovodne mreže, koju je izvela Vodovodna udruga "Aršanj", na samu Malu Gospu, pored novoiskopanog bunara ispred klijeti g. Miroslava Horvatinovića, uz blagoslov tur-našičkog župnika Branka Švogora i pozdravni govor gosp. Ivana Među-rečana - Keke, predsjednika Udruge, pušten je u upotrebu vodovod u Aršanju. Međurečan je naveo da je financijska konstrukcija gotovo sasvim zatvorena, a da je kapacitet bunara 60 kubičnih metara vode na dan. Nakon svečanog ćina priređena je zakuska u Vil i Ančici , uz prisustvovanje 50.- uzvanika i pratnju glazbe sastava Licitari iz Pitomače - na opće zadovoljstvo svih prisutnih.

B.B.

B

Sa otvorenja vodovoda u Aršanju 8. rujna 2001. g.

pojedince svaku stavku blagajničkog dnevnika. Zaključuje se da se svi članovi koji nisu platili članarinu za 1946. godinu brišu iz društva i to slijedeći: Vinko Halusek, Ivan Dugina, Martin Magdić i Ivan Ćop, ali da se ih prethodno opomene (pismeno) i dade rok od 10 dana.

Jednoglasno se zaključuje da se na ime članarine za 1947. godinu plaća 400 dinara.

Nakon toga drug. inž. Majer iznosi kritiku rada u prošloj godini koja se sastoji u slijedećem: 1) Slabo obavještavanje članova Lovačkog društva o skupnim lovovima, te ostalim događajima. 2) Kritikuje blagajničko poslovanje koje blagajnik nije dovršio i razradio, te nadzorni odbor koji nije na vrijeme izvršio reviziju blagajne. 3) Kritikuje priredbu zabave, a naročito Antuna Grgačića, koji je na račun bife-a položio u blagajnu svega 784 dinara.

Na prijedlog druga Đure Lalića odobrava se lovcima iz Male Trešnjevice da smiju samostalno loviti skupno na području Male Trešnjevice. Obavezni skupni lovovi održavaju se svake nedjelje, a neobavezni u četvrtak u manjim skupinama uz prethodnu obavjest lovnika i lovočuvara.

Ad.5) Razrešuje se dužnosti dosadašnji

upravni odbor društva.Ad. 6) Prelazi se na novi upravni odbor

društva. Inž. Majer predlaže da u novi odbor dođe jedan član iz Trešnjevice i jedan član iz Križnice, te da u kandidacioni odbor uđe Božo Hren, Đuro Kirin i Antun Grgačić, koji predlažu slijedeću listu: Šolić Marijan, predsjednik, Martin Magdić, podpred-sjednik, Inž. Vinko Lacković, tajnik, Dragutin Tari, blagajnik, Inž. Drago Majer, lovnik, Tomo Grgačić, lovnik, Đuro Kirin, član odbora, Pavao Bradaš, član odbora i Antun Grgačić, član odbora. U nadzorni odbor birani su: Božo Hren, Ivan Razumović i Ivan Orenda.

Lovački dom u Banovom brodu uPitomači. Osnovna izgradnja učinjenaje 1960. godine i najveći je i najvrijednijiobjekt najstarijeg pitomačkog lovačkogudruženja - LD "Fazan" Pitomača.

Od Udruge umirovljenika Hrvatske Općine Pitomača dobili smo informaciju da Udruga broji ukupno 330 članova, od mogućih 1330, koliko ima umirovljenika na području općine. Od tih 330 članova članarinu redovito plača polovica članova, a koja iznosi svega 40 kuna na godinu. Skupština Općine Pitomača do sada je dotirala Udrugu sa 10.000 kuna godišnje, dok je ove godine Udrugi doznačeno svega 2.000 kuna, što je za svaku kritiku - kažu nam u Udruzi umirovljenika Hrvatske Općine Pitomača.

NE

KA

J V

AM

OĆ

E R

EĆ

I V

EL

EČ

AS

NI

SK

ULT

UR

E

Pitomačke novine Pitomačke novine

10 11

Portret jednog umjetnika

Crkva Presvetog Trojstva u Turnašici trenutno je u vrlo lošem stanju. Stoga je potrebno adaptirati zidove, a posebno krovište same zgrade, a za što je potrebno oko 500.000 kuna. Stoga molimo sve ljude dobre volje i sve one kojima je stalo da ta crkva bude onakva kakva treba biti da dadu svoj prilog turnašičkog župi. Prilog ne mora biti novčani, već može biti u naturi, odnosno svatko može pomoći prema svojim moguć-nostima.

Broj žiro računa turnašičke župe u ZAP-u je 31290-672-000-0000287.

Unaprijed smo zahvalni svima onima koji pomognu u obnovi naše župne crkve. Mi smo mala župa u poljo-privrednom kraju i nismo u mogućnosti sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obračamo svim ljudima dobre volje i svim institucijama da nam pomognu. Možete se obratiti i izravno u župni ured u Turnašici, Braće Radića 5, 33405 Pitomača. Broj telefona/faxa: 033/785-163. vlč.B.Š.

Dr. Marijan Jergović - redovni član Hrvatskog društva skladatelja

ko u Pitomači ne pozna dr. Marijana Jergovića, l i jećnika-internistu, bivšeg sportaša-nogometaša, umjetničkog ravnatel ja

Glazbenog festivala "Pjesme Podravine i podravlja", bivšeg podžupana Virovitičko-podravske županije, a i još mnogo drugih razloga možemo imati pa da smo ga upoznali.

No, sadašnji razlog što pišemo o dr. Marijanu Jergoviću veliko je priznanje koje je primio od HDS-a. Naime, pred izvjesno vrijeme Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) ga je primilo kao redovnog člana. Doista krasan uspjeh s kojim se može ponositi on, ali i mjesto Pitomača u kojoj radi i stvara, u kojoj je rođen i u kojoj živi, a pogotovo stoga što u Hrvatskoj ima svega 250 članova HDS-a, a sa područja naše županije on je jedini član.

Što sve treba raditi i stvarati, odnosno kako se postaje članom HDS-a reči ćemo ukratko njegovim životopisom.

Sa 5 godina Jergović dobiva od djeda po majci (Šimuna Vedriša) prvo glazbalo - violinu i 10. knjiga glazbenih početnica. U 8. godini počinje pohađati satove učenja violine kod pokojnog velečasnog katehete Petra Širokog. On mu daje osnove glazbene kulture, a još više ljubavi prema glazbi. Već u četvrtom razredu osnovne škole svira u orkestru kojeg je osnovao i vodio učitelj Željko Fribec (danas u mirovini i živi u Kloštru Podr.). Od 1953. godine polazi gimnaziju u Virovitici, te pohađa osnovnu glazbenu školu - instrument violina. Osniva glazbeni band, te svira po

tada popularnim čajankama. Pored violine sve više svira harmoniku i glasovir. Medicinski fakultet upisuje 1957. godine u Zagrebu. Bez glazbe ne može, ima i band, ali pohađa i koncerte, obilazi tada poznate "čage" gdje su svirali danas poznati umjetnici, kao Mihaljinec i drugi, te od njih uči.

Prvo radno mjesto lijećnika dobiva u pitomačkoj ambulanti, gdje odmah sa gosp. Greglom, Šokcom, Marijanom Stilinovićom, Pavlom Banom i još nekima reaktivira rad HPGD "Sloga", gdje je kroz izvjesno vrijeme postao i dirigent i predsjednik.

I tako život prolazi, ali uvijek sa glazbom. Godine 1988. jedan je od glavnih začetnika popularne "Kletijade", te, kasnije, Glazbenog festivala "Pjesme Podravine i podravlja" - kojemu je i danas umjetnički ravnatelj.

(nastavak u narednom broju)

T

Obnovljen je samostan sestara Služavki Maloga Isusa

studenome godine 1964. u Pitomaču su došle časne sestre Služavke Maloga Isusa i nastanile

se u kući Petra Širokoga, koji je poklonio svoju rodnu kuću, u Strossmayerovoj ulici u Pitomači, sestrama Služavkama Maloga Isusa (nekoliko kuća prije župnog ureda). Za uzvrat sestre su gosp. Širokom trebale os igurat i jednu namještenu sobu (doživotno) u kojoj bi mogao boraviti, a u slučaju bolesti trebale bi ga dvoriti.

Prve sestre koje su bile u ovom samostanu bile su: sestra Anizija Briški (predstojnica), sestra Cecilija Mudri (katehistica i sakristanka) i sestra Darinka. One su od sredine 1960.-ih godina preuzele brigu oko održavanja i uređenja crkve i službe oruljašica. Vršile su svoju službu sa mnogo ljubavi i vrlo brižljivo.

Samostan (zgrada) Služavki Maloga Isusa do početka 2000. godine već je bio u dosta lošem stanju. Stoga se moralo, pod hitno prionuti obnovi i dogradnji zgrade, što je i učinjeno. Osim novaca župe i dobrovoljnih priloga u obnovi su sudjelovali i sami župljani, pa je samostan u toku 2001. godine obnovljen i dozidan novi dio tako da može služiti svrsi. Posebno stoga što sestre Služavke Maloga Isusa odgajaju i čuvaju djecu mještana Pitomače. Radove na zgradi izveo je zidarski obrtnik Marijan Dent, a bili su završeni već do kraja ljeta 2001. godine.

B.B.

Iz života jednog pitomačkog župnika

itomačka župa osnovana je 1710. godine. Prvi župnik je bio Đuro Mužinić, no o njemu nemamo nekih određenih podataka, niti o

njegovom djelu niti o njegovom životu. Njegov nasljednik bio je Nikola Ledinski. On je bio župnik od 1715. pa sve do 1730. godine. U to je vrijeme Pitomača iz dana u dan bivala sve veća po broju stanovnika. Čini se da je Ledinski bio čovjek već u godinama, jer je od 1718. godine već imao duhovnog pomoćnika, odnosno kapelana. Od 1718. pa do 1720. godine kapelan mu je Matija Brcković. Od 1720. do 1721. godine Mihael Petračić. Od godine 1721. do 1722. Matija Bechtan. 1722. godine kapelan je Josip Belletić, 1725. godine Martin Šoštarić i Matija Fabijančić. Godine 1726. kapelan je Mihael Modrušan, 1727. Jakob Hainović i

Ivan Salez, a 1728. pa sve do 1730. godine Ivan Mrzljak.

Važno je spomenuti da je Ledinski ostavio svojim nasljednicima veliki vinograd u Aršanju (danas centar Aršanja - i danas vinogradi župski) i neke zemlje u i oko Pitomače. Nikola Ledinski prvi je počeo voditi sistematski popis krštenih i vjenčanih - počev od 1717. godine, koje su matice sačuvane u župskom uredu u Pitomači, ali i matice umrlih počev od 1728. godine.

Čini se da je Ledinski bio čovjek kojeg je volio svaki župljanin. Volio je svoje mještane i bio im uvijek na usluzi. Studirao je teologiju u Bolonji, a umro je u Pitomači 1730. godine. Oporučno je ostavio franjevcima u Virovitici, na način milostinje, 1730. godine, nešto prije smrti, jednu knjigu tiskanu u Veneciji 1705. godine pod naslovom "Martini Bonacinae Mediolanensis sacrae theologiae opera omnia tom I.". Ledinski je na koricama ove knjige napisao, da moli svakog čitaoca za molitvu za njegov pokoj vječni.

B.B.

P

U

To se zove narodno bogatstvova poculica vlasništvo je Ivke Skender iz Pitomače, a izrađena je oko 1850. godine u Pitomači. O njoj

smo nešto rekli u lipanjskom broju Pitomačkih novina, a sada ćemo ju i pokazali. Rađena je rukom, a vezena bakrenom žicom. Predstavlja ukrasni predmet kojeg su na glavi nosile udate žene ("sneje") u podravskom kraju.

Poculica je već dosta dotrajala, pa joj je nužna obnova i restauracija. Cijena toga zahvata iznosi oko 3000 njemačkih maraka, pa kako je teško pronaći toliki novac tražim sponzora koji bi bio u mogućnosti namaknuti sredstva za njezinu obnovu kako bi sačuvali jedan od posljednjih starih folklornih predmeta u Pitomači. Molimo sve zainteresirane i ljude dobre volje da se jave na telefon 033/782-457 kod Ivke Skender u Pitomači.

I.S.

O

NE

KA

J V

AM

OĆ

E R

EĆ

I V

EL

EČ

AS

NI

SK

ULT

UR

EPitomačke novine Pitomačke novine

10 11

Portret jednog umjetnika

Crkva Presvetog Trojstva u Turnašici trenutno je u vrlo lošem stanju. Stoga je potrebno adaptirati zidove, a posebno krovište same zgrade, a za što je potrebno oko 500.000 kuna. Stoga molimo sve ljude dobre volje i sve one kojima je stalo da ta crkva bude onakva kakva treba biti da dadu svoj prilog turnašičkog župi. Prilog ne mora biti novčani, već može biti u naturi, odnosno svatko može pomoći prema svojim moguć-nostima.

Broj žiro računa turnašičke župe u ZAP-u je 31290-672-000-0000287.

Unaprijed smo zahvalni svima onima koji pomognu u obnovi naše župne crkve. Mi smo mala župa u poljo-privrednom kraju i nismo u mogućnosti sami, vlastitim snagama ostvariti obnovu crkve. Zato se obračamo svim ljudima dobre volje i svim institucijama da nam pomognu. Možete se obratiti i izravno u župni ured u Turnašici, Braće Radića 5, 33405 Pitomača. Broj telefona/faxa: 033/785-163. vlč.B.Š.

Dr. Marijan Jergović - redovni član Hrvatskog društva skladatelja

ko u Pitomači ne pozna dr. Marijana Jergovića, l i jećnika-internistu, bivšeg sportaša-nogometaša, umjetničkog ravnatel ja

Glazbenog festivala "Pjesme Podravine i podravlja", bivšeg podžupana Virovitičko-podravske županije, a i još mnogo drugih razloga možemo imati pa da smo ga upoznali.

No, sadašnji razlog što pišemo o dr. Marijanu Jergoviću veliko je priznanje koje je primio od HDS-a. Naime, pred izvjesno vrijeme Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) ga je primilo kao redovnog člana. Doista krasan uspjeh s kojim se može ponositi on, ali i mjesto Pitomača u kojoj radi i stvara, u kojoj je rođen i u kojoj živi, a pogotovo stoga što u Hrvatskoj ima svega 250 članova HDS-a, a sa područja naše županije on je jedini član.

Što sve treba raditi i stvarati, odnosno kako se postaje članom HDS-a reči ćemo ukratko njegovim životopisom.

Sa 5 godina Jergović dobiva od djeda po majci (Šimuna Vedriša) prvo glazbalo - violinu i 10. knjiga glazbenih početnica. U 8. godini počinje pohađati satove učenja violine kod pokojnog velečasnog katehete Petra Širokog. On mu daje osnove glazbene kulture, a još više ljubavi prema glazbi. Već u četvrtom razredu osnovne škole svira u orkestru kojeg je osnovao i vodio učitelj Željko Fribec (danas u mirovini i živi u Kloštru Podr.). Od 1953. godine polazi gimnaziju u Virovitici, te pohađa osnovnu glazbenu školu - instrument violina. Osniva glazbeni band, te svira po

tada popularnim čajankama. Pored violine sve više svira harmoniku i glasovir. Medicinski fakultet upisuje 1957. godine u Zagrebu. Bez glazbe ne može, ima i band, ali pohađa i koncerte, obilazi tada poznate "čage" gdje su svirali danas poznati umjetnici, kao Mihaljinec i drugi, te od njih uči.

Prvo radno mjesto lijećnika dobiva u pitomačkoj ambulanti, gdje odmah sa gosp. Greglom, Šokcom, Marijanom Stilinovićom, Pavlom Banom i još nekima reaktivira rad HPGD "Sloga", gdje je kroz izvjesno vrijeme postao i dirigent i predsjednik.

I tako život prolazi, ali uvijek sa glazbom. Godine 1988. jedan je od glavnih začetnika popularne "Kletijade", te, kasnije, Glazbenog festivala "Pjesme Podravine i podravlja" - kojemu je i danas umjetnički ravnatelj.

(nastavak u narednom broju)

T

Obnovljen je samostan sestara Služavki Maloga Isusa

studenome godine 1964. u Pitomaču su došle časne sestre Služavke Maloga Isusa i nastanile

se u kući Petra Širokoga, koji je poklonio svoju rodnu kuću, u Strossmayerovoj ulici u Pitomači, sestrama Služavkama Maloga Isusa (nekoliko kuća prije župnog ureda). Za uzvrat sestre su gosp. Širokom trebale os igurat i jednu namještenu sobu (doživotno) u kojoj bi mogao boraviti, a u slučaju bolesti trebale bi ga dvoriti.

Prve sestre koje su bile u ovom samostanu bile su: sestra Anizija Briški (predstojnica), sestra Cecilija Mudri (katehistica i sakristanka) i sestra Darinka. One su od sredine 1960.-ih godina preuzele brigu oko održavanja i uređenja crkve i službe oruljašica. Vršile su svoju službu sa mnogo ljubavi i vrlo brižljivo.

Samostan (zgrada) Služavki Maloga Isusa do početka 2000. godine već je bio u dosta lošem stanju. Stoga se moralo, pod hitno prionuti obnovi i dogradnji zgrade, što je i učinjeno. Osim novaca župe i dobrovoljnih priloga u obnovi su sudjelovali i sami župljani, pa je samostan u toku 2001. godine obnovljen i dozidan novi dio tako da može služiti svrsi. Posebno stoga što sestre Služavke Maloga Isusa odgajaju i čuvaju djecu mještana Pitomače. Radove na zgradi izveo je zidarski obrtnik Marijan Dent, a bili su završeni već do kraja ljeta 2001. godine.

B.B.

Iz života jednog pitomačkog župnika

itomačka župa osnovana je 1710. godine. Prvi župnik je bio Đuro Mužinić, no o njemu nemamo nekih određenih podataka, niti o

njegovom djelu niti o njegovom životu. Njegov nasljednik bio je Nikola Ledinski. On je bio župnik od 1715. pa sve do 1730. godine. U to je vrijeme Pitomača iz dana u dan bivala sve veća po broju stanovnika. Čini se da je Ledinski bio čovjek već u godinama, jer je od 1718. godine već imao duhovnog pomoćnika, odnosno kapelana. Od 1718. pa do 1720. godine kapelan mu je Matija Brcković. Od 1720. do 1721. godine Mihael Petračić. Od godine 1721. do 1722. Matija Bechtan. 1722. godine kapelan je Josip Belletić, 1725. godine Martin Šoštarić i Matija Fabijančić. Godine 1726. kapelan je Mihael Modrušan, 1727. Jakob Hainović i

Ivan Salez, a 1728. pa sve do 1730. godine Ivan Mrzljak.

Važno je spomenuti da je Ledinski ostavio svojim nasljednicima veliki vinograd u Aršanju (danas centar Aršanja - i danas vinogradi župski) i neke zemlje u i oko Pitomače. Nikola Ledinski prvi je počeo voditi sistematski popis krštenih i vjenčanih - počev od 1717. godine, koje su matice sačuvane u župskom uredu u Pitomači, ali i matice umrlih počev od 1728. godine.

Čini se da je Ledinski bio čovjek kojeg je volio svaki župljanin. Volio je svoje mještane i bio im uvijek na usluzi. Studirao je teologiju u Bolonji, a umro je u Pitomači 1730. godine. Oporučno je ostavio franjevcima u Virovitici, na način milostinje, 1730. godine, nešto prije smrti, jednu knjigu tiskanu u Veneciji 1705. godine pod naslovom "Martini Bonacinae Mediolanensis sacrae theologiae opera omnia tom I.". Ledinski je na koricama ove knjige napisao, da moli svakog čitaoca za molitvu za njegov pokoj vječni.

B.B.

P

U

To se zove narodno bogatstvova poculica vlasništvo je Ivke Skender iz Pitomače, a izrađena je oko 1850. godine u Pitomači. O njoj

smo nešto rekli u lipanjskom broju Pitomačkih novina, a sada ćemo ju i pokazali. Rađena je rukom, a vezena bakrenom žicom. Predstavlja ukrasni predmet kojeg su na glavi nosile udate žene ("sneje") u podravskom kraju.

Poculica je već dosta dotrajala, pa joj je nužna obnova i restauracija. Cijena toga zahvata iznosi oko 3000 njemačkih maraka, pa kako je teško pronaći toliki novac tražim sponzora koji bi bio u mogućnosti namaknuti sredstva za njezinu obnovu kako bi sačuvali jedan od posljednjih starih folklornih predmeta u Pitomači. Molimo sve zainteresirane i ljude dobre volje da se jave na telefon 033/782-457 kod Ivke Skender u Pitomači.

I.S.

O

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

Pitomačke novine Pitomačke novine

12 13

Obrt u Pitomači nekada (pregled - 1)

Pitomača je od uvijek bila jako trgovačko - obrtničko središte ovoga dijela Podravine. O obrtništvu u Pitomači u prošlosti dosta malo znamo i ta je tematika dosta rijetko obrađivana. Stoga ćemo ovom prilikom reči ponešto o obrtu u Pitomači nekada (općenito), o vremenima kada su obrtnici bili glavna gospodarska sila i bili cijenjeni sloj stanovništva, bili tzv. sloj inteligencije, koji je kreirao opće-društveni i gospodarski život u mjestu.

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

brt u Pitomači sasvim je sigurno, posljednjih stotinjak godina, bila osnovna grana u gospodarstvu. U XVIII. stoljeću

Pitomača ima malo obrtnika, budući da su se ljudi, u vrijeme Vojne krajine, bavili uglavnom poljo-djelstvom. Značajniji razvoj obrtničkih zanimanja uzima maha nakon sredine XIX. stoljeća. Nekako u to vrijeme počinje glavno doseljavanje stranaca iz Austrije i Mađarske koji su bili najčešće trgovci i obrtnici raznih profila.

Iako se Vojna krajina do početka 1860.-ih godina nije raspala i bila razvojačena, u Pitomači je bilo već dovoljno obrtnika da se osnuje samostalan pitomački ceh (za područje tadašnje krajiške Pitomačke pukovnije br.6.), ali ne spezijalizirani, već mješoviti. Taj se ceh odvojio, vjerojatno, 1856. godine (?) od mješovitog ceha, koji je već od ranije postojao na području Đurđevačke regimente. Ti su mješoviti cehovi imali tri osnovne grane.

U prvu su spadali: kovači, kolari, tesari, zidari, bačvari, stolari, limari, bravari i kotlari. U drugi ogranak: krojači, lončari, užari, brijači, licitari, pekari, mlinari i mesari. U treći ogranak: postolari, čižmari, remenari, opančari, tapetari, krznari, klobučari, čohaši, kožari, dimnjačari, stolčari i svi ostali.

Osnivanje ovoga ceha, odnosno odvajanje od đurđevačkoga, prethodilo je formiranju jedne sasvim neočekivane udruge, a to je tzv. Pitomačka zanatnička zadružnica, koja vremenom prerasta u sasvim novčarski zavod, a to je danas Prva obrtna štedno kreditna zadruga Pitomača.

Krajem XIX. stoljeća (oko 1895. godine) u Pitomači ima oko 80 obrtnika u gotovo 30 vrsta obrta. Gotovo je svaki 35 stanovnik Pitomače bio obrtnik. U to vrijeme Pitomača je postala trgovačko-obrtničko središte regije, a što je ostala sve do današnjih dana, iako se financijska moć obrtnika u novije doba drastično smanjila, posebno u trgovačkoj djelatnosti.

Najjači razvoj obrtničke djelatnosti zabilježen je 1920.-ih godina, kada i u Pitomači cvjeta sve ono ono što je u njoj postojalo, od opće društvenog života do gospodarstva općenito.

Sudeći prema prikazanoj tabeli gotovo da i nije tada postojala neka vrsta obrtnika koja ne bi egzistirala u Pitomači. Od 37. vrsta, koliko je zabilježeno u razdoblju između dva svjetska rata, vidimo da je najviše bilo kovača, krojača, mesara, mlinara, stolara, postolara i zidara, dakle djelatnosti koje su se najviše tražile. UKupno je djelovalo, u to doba, 130.-ak obrtnika.

Nakon 1930. godine stanje se počelo mijenjati, broj obtnika sve značajnije opadati, a ubrzo dolazi i drugi svjetski rat, te 1945., i kasnije godine, kada se masovnim nacionalizacijama vlasništva, i obrtnika, oduzima i njihova imovina, te kada se stvaraju novi zakoni koji su unazadili razvoj obrtništva u Hrvatskoj općenito.

B.B.

Obrtnici Između dva rata Oko 1925.

Sveukupno: 132 112

Broj obrtnika, po vrstama obrta, između dvasvjetska rata, te brojno stanje 1925. godine -najpovoljnije godine u razvoju obrtaPitomače.

O

80. godina nogometa u Pitomači- prigodno godišnjici (1921.-2001.)

Počeci nogometa u Pitomači

eć 1914. godine gostioničar Vilko Husinec, braća Kosi i Gabarići, inače članovi Hrvatskog sokola (osnovan

1907.g.), kupuju prvu pravu nogometnu loptu i, nakon postupnog usvajanja pravila nogometnog športa početkom 1921. godine, sa još nekim mještanima osnivaju nogometni klub pod nazivom Pitomački športski klub.

U to vrijeme u Pitomači je bio već poveći broj bicikla (prvi došao 1890.-ih godina) pa je jedna druga grupa mještana tri godine kasnije, 1924. odlučila osnovati i Koturaški, odnosno biciklistički

(pred našim golom) utakmice PŠK - Slavija Đurđevac u Pitomači 14.VI. 1931. godine". Rezultat nam nije poznat, ali je ovo jedna od rijetkih fotografija nogometnog igrališta koje se nalazilo na suprotnoj strani današnjeg igrališta u Vinogradskoj ulici.

Sve do 1937. godine ne možemo precizno nabrojiti niti jednu cijelu ekipu pitomačkih nogometaša. Te, i idućih godina igrali su Lojz Ivanic, Pavao Brenner, Habijanec, Fereža, Milan Čerluka, Milan Lovrin, J. Pecek, Mato Kožar, Božo i Vlado Franjević, Kos, urar Mihoković i drugi. I u vrijeme početka samog rata nogometaši ne prestaju igrati. 1941. godine čak se organizira utakmica između debelih i mršavih, no od 1942.-43. godine i sve učestalijih borbi u i oko mjesta, te odlaskom nekih igrača u rat klub prestaje djelovati, a igra pitomačkih nogometaša prestaje, a vika navijača prilikom kakve utakmice sve manje se čula, iako ne za dugo.

B.B.

klub pod nazivom "Tomislav", koji je u svojim pravilima imao i članak koji je govorio i o tome da se može baviti i drugim sportovima. Ovo navodimo stoga, jer je PŠK određeno vrijeme, kasnije, postojao pod okriljem Koturaškoga kluba. Koturaši, odnosno biciklisti vozili su ponekad po drumu na potezu Virovitica - Đurđevac, a najčešće na tzv. rundi na Gmanju u današnjoj Vinogradskoj ulici, na kojem se mjestu danas nalazi nogometni stadion.

Osim Husinca, braće Kos i Gabarić, među osnivačima bili su i ugostitelj Viktor Steiskal, trgovac Gabrijel Brenner, Bela Šandor, braća Ivan i Franjo Gregl i drugi. U Zagrebački nogometni podsavez PŠK je upisan 1921. godine, a prva je utakmica odigrana slijedeće, 1922. godine u tzv. Pokrajinskoj nogometnoj ligi.

Pod imenom Pitomački športski klub pitomački nogometaši igraju sve do uspostave Kraljevine Jugoslavije, odnosno Šestojanuarske diktature kralja Aleksandra 1929. godine, kada se zabranjuje djelovanje svih ranije osnovanih športskih društava i klubova i kada je načinjen preustroj svih športskih organizacija, računajući i Hrvatskog sokola, koji je sada postao Jugosokol.

Iste, 1929. godine, PŠK se pripaja Koturaškom klubu "Tomislav" i postaje Nogometni klub "Tomislav", ali samo kao zasebna sekcija, što je ostao kao takav sve do drugog svjetskog rata. Pred sam rat klub se naziva i Hrvatski športski klub "Tomislav".

Prvih desetljeća postojanja ovog Kluba pratilo je brojno negodovanje velikog dijela Pitomačana i tada to nije bio omiljeni sport. Ali entuzijasti i zaljubljenici su i dalje trenirali i takmičili se, a često imali i izvanredne rezultate. To vrijeme posebno su bili dobri nogometaši Josip Hren (golman), te igrači Ivica Šokec, Milan Lovrin, Mato Kožar, Ivica Mesarić i drugi. U to je vrijeme Pitomača imala posebno dobrog golmana Josipa Hrena, sina poznatog fotografa i prvog pitomačkog kinooperatera Konrada Hrena, za kojega stariji poznavatelji nogometa kažu da je bio "legenda pitomačkog kluba".

Iz ovog razdoblja imamo malo sačuvane dokumentacije i fotografija. No ipak se ponešto i do ratnog razdoblja sačuvalo.

Najstarija poznata fotografija potječe iz 1931. godine. Netko je na fotografiji napisao "Momenat sa

Fotografija iz 1931. godine.

Jedan od najboljih vratara koje je Pitomača imala po mnogima je bio Josip Hren (rođ. 1914.). Na slici je snimljen Josip Hren (legendapitomačkog nogometa) u trenutku hvatanja lopte na jednoj utakmici 1938. godine.

V

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

Pitomačke novine Pitomačke novine

12 13

Obrt u Pitomači nekada (pregled - 1)

Pitomača je od uvijek bila jako trgovačko - obrtničko središte ovoga dijela Podravine. O obrtništvu u Pitomači u prošlosti dosta malo znamo i ta je tematika dosta rijetko obrađivana. Stoga ćemo ovom prilikom reči ponešto o obrtu u Pitomači nekada (općenito), o vremenima kada su obrtnici bili glavna gospodarska sila i bili cijenjeni sloj stanovništva, bili tzv. sloj inteligencije, koji je kreirao opće-društveni i gospodarski život u mjestu.

IZ P

RO

ŠL

OS

TI P

ITO

MA

ČK

OG

KR

AJA

brt u Pitomači sasvim je sigurno, posljednjih stotinjak godina, bila osnovna grana u gospodarstvu. U XVIII. stoljeću

Pitomača ima malo obrtnika, budući da su se ljudi, u vrijeme Vojne krajine, bavili uglavnom poljo-djelstvom. Značajniji razvoj obrtničkih zanimanja uzima maha nakon sredine XIX. stoljeća. Nekako u to vrijeme počinje glavno doseljavanje stranaca iz Austrije i Mađarske koji su bili najčešće trgovci i obrtnici raznih profila.

Iako se Vojna krajina do početka 1860.-ih godina nije raspala i bila razvojačena, u Pitomači je bilo već dovoljno obrtnika da se osnuje samostalan pitomački ceh (za područje tadašnje krajiške Pitomačke pukovnije br.6.), ali ne spezijalizirani, već mješoviti. Taj se ceh odvojio, vjerojatno, 1856. godine (?) od mješovitog ceha, koji je već od ranije postojao na području Đurđevačke regimente. Ti su mješoviti cehovi imali tri osnovne grane.

U prvu su spadali: kovači, kolari, tesari, zidari, bačvari, stolari, limari, bravari i kotlari. U drugi ogranak: krojači, lončari, užari, brijači, licitari, pekari, mlinari i mesari. U treći ogranak: postolari, čižmari, remenari, opančari, tapetari, krznari, klobučari, čohaši, kožari, dimnjačari, stolčari i svi ostali.

Osnivanje ovoga ceha, odnosno odvajanje od đurđevačkoga, prethodilo je formiranju jedne sasvim neočekivane udruge, a to je tzv. Pitomačka zanatnička zadružnica, koja vremenom prerasta u sasvim novčarski zavod, a to je danas Prva obrtna štedno kreditna zadruga Pitomača.

Krajem XIX. stoljeća (oko 1895. godine) u Pitomači ima oko 80 obrtnika u gotovo 30 vrsta obrta. Gotovo je svaki 35 stanovnik Pitomače bio obrtnik. U to vrijeme Pitomača je postala trgovačko-obrtničko središte regije, a što je ostala sve do današnjih dana, iako se financijska moć obrtnika u novije doba drastično smanjila, posebno u trgovačkoj djelatnosti.

Najjači razvoj obrtničke djelatnosti zabilježen je 1920.-ih godina, kada i u Pitomači cvjeta sve ono ono što je u njoj postojalo, od opće društvenog života do gospodarstva općenito.

Sudeći prema prikazanoj tabeli gotovo da i nije tada postojala neka vrsta obrtnika koja ne bi egzistirala u Pitomači. Od 37. vrsta, koliko je zabilježeno u razdoblju između dva svjetska rata, vidimo da je najviše bilo kovača, krojača, mesara, mlinara, stolara, postolara i zidara, dakle djelatnosti koje su se najviše tražile. UKupno je djelovalo, u to doba, 130.-ak obrtnika.

Nakon 1930. godine stanje se počelo mijenjati, broj obtnika sve značajnije opadati, a ubrzo dolazi i drugi svjetski rat, te 1945., i kasnije godine, kada se masovnim nacionalizacijama vlasništva, i obrtnika, oduzima i njihova imovina, te kada se stvaraju novi zakoni koji su unazadili razvoj obrtništva u Hrvatskoj općenito.

B.B.

Obrtnici Između dva rata Oko 1925.

Sveukupno: 132 112

Broj obrtnika, po vrstama obrta, između dvasvjetska rata, te brojno stanje 1925. godine -najpovoljnije godine u razvoju obrtaPitomače.

O

80. godina nogometa u Pitomači- prigodno godišnjici (1921.-2001.)

Počeci nogometa u Pitomači

eć 1914. godine gostioničar Vilko Husinec, braća Kosi i Gabarići, inače članovi Hrvatskog sokola (osnovan

1907.g.), kupuju prvu pravu nogometnu loptu i, nakon postupnog usvajanja pravila nogometnog športa početkom 1921. godine, sa još nekim mještanima osnivaju nogometni klub pod nazivom Pitomački športski klub.

U to vrijeme u Pitomači je bio već poveći broj bicikla (prvi došao 1890.-ih godina) pa je jedna druga grupa mještana tri godine kasnije, 1924. odlučila osnovati i Koturaški, odnosno biciklistički

(pred našim golom) utakmice PŠK - Slavija Đurđevac u Pitomači 14.VI. 1931. godine". Rezultat nam nije poznat, ali je ovo jedna od rijetkih fotografija nogometnog igrališta koje se nalazilo na suprotnoj strani današnjeg igrališta u Vinogradskoj ulici.

Sve do 1937. godine ne možemo precizno nabrojiti niti jednu cijelu ekipu pitomačkih nogometaša. Te, i idućih godina igrali su Lojz Ivanic, Pavao Brenner, Habijanec, Fereža, Milan Čerluka, Milan Lovrin, J. Pecek, Mato Kožar, Božo i Vlado Franjević, Kos, urar Mihoković i drugi. I u vrijeme početka samog rata nogometaši ne prestaju igrati. 1941. godine čak se organizira utakmica između debelih i mršavih, no od 1942.-43. godine i sve učestalijih borbi u i oko mjesta, te odlaskom nekih igrača u rat klub prestaje djelovati, a igra pitomačkih nogometaša prestaje, a vika navijača prilikom kakve utakmice sve manje se čula, iako ne za dugo.

B.B.

klub pod nazivom "Tomislav", koji je u svojim pravilima imao i članak koji je govorio i o tome da se može baviti i drugim sportovima. Ovo navodimo stoga, jer je PŠK određeno vrijeme, kasnije, postojao pod okriljem Koturaškoga kluba. Koturaši, odnosno biciklisti vozili su ponekad po drumu na potezu Virovitica - Đurđevac, a najčešće na tzv. rundi na Gmanju u današnjoj Vinogradskoj ulici, na kojem se mjestu danas nalazi nogometni stadion.

Osim Husinca, braće Kos i Gabarić, među osnivačima bili su i ugostitelj Viktor Steiskal, trgovac Gabrijel Brenner, Bela Šandor, braća Ivan i Franjo Gregl i drugi. U Zagrebački nogometni podsavez PŠK je upisan 1921. godine, a prva je utakmica odigrana slijedeće, 1922. godine u tzv. Pokrajinskoj nogometnoj ligi.

Pod imenom Pitomački športski klub pitomački nogometaši igraju sve do uspostave Kraljevine Jugoslavije, odnosno Šestojanuarske diktature kralja Aleksandra 1929. godine, kada se zabranjuje djelovanje svih ranije osnovanih športskih društava i klubova i kada je načinjen preustroj svih športskih organizacija, računajući i Hrvatskog sokola, koji je sada postao Jugosokol.

Iste, 1929. godine, PŠK se pripaja Koturaškom klubu "Tomislav" i postaje Nogometni klub "Tomislav", ali samo kao zasebna sekcija, što je ostao kao takav sve do drugog svjetskog rata. Pred sam rat klub se naziva i Hrvatski športski klub "Tomislav".

Prvih desetljeća postojanja ovog Kluba pratilo je brojno negodovanje velikog dijela Pitomačana i tada to nije bio omiljeni sport. Ali entuzijasti i zaljubljenici su i dalje trenirali i takmičili se, a često imali i izvanredne rezultate. To vrijeme posebno su bili dobri nogometaši Josip Hren (golman), te igrači Ivica Šokec, Milan Lovrin, Mato Kožar, Ivica Mesarić i drugi. U to je vrijeme Pitomača imala posebno dobrog golmana Josipa Hrena, sina poznatog fotografa i prvog pitomačkog kinooperatera Konrada Hrena, za kojega stariji poznavatelji nogometa kažu da je bio "legenda pitomačkog kluba".

Iz ovog razdoblja imamo malo sačuvane dokumentacije i fotografija. No ipak se ponešto i do ratnog razdoblja sačuvalo.

Najstarija poznata fotografija potječe iz 1931. godine. Netko je na fotografiji napisao "Momenat sa

Fotografija iz 1931. godine.

Jedan od najboljih vratara koje je Pitomača imala po mnogima je bio Josip Hren (rođ. 1914.). Na slici je snimljen Josip Hren (legendapitomačkog nogometa) u trenutku hvatanja lopte na jednoj utakmici 1938. godine.

V

KA

J SE

ZG

OD

NO

GA

DO

GO

DIL

O V

PIT

OM

AČ

I - ZA

NIM

LJIV

OS

TI

Pitomačke novine Pitomačke novine

14 15

RA

ZG

OV

OR

I P

RI K

AV

I I

Prvi fotografi u Pitomači

ako se fotografija u Europi pojavila sredinom XIX. stoljeća, fotografiranje u Pitomači aktualizirano je tek početkom

1900.-ih godina. U početku, u Pitomaču su dolazili tzv. "lutajući fotografi", pa stoga i nemamo fotografija ni Pitomače ni Pitomačana ranije od 1903.-04. godine.

Godine 1905. u Pitomaču doseljava Konrad Hren, koji je i prvi stalni fotograf u Pitomači, a koji je već 1916. godine Pitomačanima prikazao i prvi film. Između dva svjetska rata u Pitomači djeluje ukupno četiri fotografa. Kasnije se fotografijom bave braća Kos, pa Eugen Vinogradski i još neki, a poslije drugog svjetskog rata najpoznatiji je bio navedeni fotograf Vinogradski i Branko Begović. Osim njih tu je bio i fotograf Stjepan Laslo, te nekoliko povremenih fotografskih radnji. Danas imamo tri fotografske radnje u Pitomači, od kojih najdulju tradiciju ima "Foto Begović", koja nastavlja tradiciju Branka Begovića, pitomačkog fotografa od početka 1950.-ih godina.

Ne znamo tko je fotografirao najstarije Pitomačke vedute, koje možemo vidjeti na starim razglednicama. Najstarije takve razglednice potjeću iz 1905. ili 1906. godine, a autori nisu poznati. Imamo sačuvano ukupno šest takvih, prekrasnih veduta na kojima se vidi trg oko crkve, zgrada, danas stare škole, centar Gajeve ulice itd.

B.B.

Ovogodišnji vrlo vlažan i kišoviti rujan napravio je mnogo štete na gotovo svim poljoprivrednim kulturama.

Dosta štete načinjeno je u vino-gradima, budući da je grožđe počelo pucati i otpadati, te trunuti. Radi velike vlage ispucale su i ovakve, poznate tikvice, tzv. "šefi", u vinogradu Luke Hanzira-Ladušića. Zanimljivo je spomenuti, da, kada se osuše ponovo se skupe, ali ubrzo propadnu i istrunu. Od ovakvih tikvica nekada su ljudi radili tzv. "šefove" za vađenje vina ili radije iz bačve - naravno kada se on osušio i očistio. Nije teško ni pogoditi zašto su se zvali upravo "šefovi" - bez njih se nije moglo izvaditi vino. Oni su šefovali.

našim krajevima, po šumama, parkovima, vinogradima i voćnjacima žive još uvijek brojne zaštićene i nezaštićene vrste glodavaca. Tu je

prvenstveno zaštićena vjeverica, ali su, posebno vinogradi tokom godine prepuni tzv. puhova, koji nanose dosta štete po klijetima, grickajući sve drvene predmete i dijelove vikendica i pojedu sve jestivo što im se nađe na putu. Posebno mnogo tih životinja nalazimo po starijim klijetima u Kladarskome i Otrovanskome brijegu, a najviše zimi, kada ih možemo pronači da spavaju u nekoj ladici u kojoj čuvamo razne predmete ili pribor za jelo.

Puhovo meso je vrlo kvalitetno meso i cijenjeno u kulinarstvu, pa se u nekim krajevima Hrvatske često lovi i priprema na razne načine. Kod nas ga ljudi ne love ili to rade vrlo često, pa se radi toga ni ne boji čovjeka. Puh izgleda poput male vjeverice, ima nešto veće uši i oči i tamniju prugu na leđima. Dobar je roditelj, pa možemo često vidjeti ovakvu sliku, koja je snimljena u Kladarskome brijegu u Bilogori sredinom rujna, kada sakuplja na hrpu tek nedavno okoćene svoje mlade i nosi ih u gnijezdo načinjeno od suhog lišća vinove loze i trave.

B.B.

U

Puh je česta životinja koja živiu pitomačkim vinogradima

Stari pitomački izrazi

Buke - plučaCulanjek - zavežljajCandra - pelenaČamba - kuka, nokat kod psa i sl.Čićur - od vune izrađena lopta na dječjoj kapi, tako se kaže za neko jako drago malo dijeteFalinga - manaForinga - onaj koji nešto prevozi za novac ili sl.Frtun - pregačaFucati - puhati upadljivo kroz nosGlođan - "vrag" koji pleše po tavanu - njime se plaše djecaLampe - ustaOroslan - zmaj, čudovište i sl.Petati - proguravati kroz neštoPlajzati - puzati, npr. zmija plajzaŠljopiti - ošamaritiŠtrekati - kada nešto ne ide dobro, pa stajeTrafljati - pričati bez veze i sl.Vgreznuti - upasti, npr. vozilom u grabi iz koje se ne može izaćiVuzel - čvorZnutrak - onaj koji nije za ništaŽvajznuti - opaliti pljusku, udariti

(Poštovani čitatelji, ako se sjetite koje stare riječi javite nam u uredništvo Pitomačkih novina, a mi čemo to objaviti. Riječ će ostati zabilježena za mlade naraštaje)

Nekoliko savjeta za održavanje motornih kosilica i prskalica

ezona kosidbe travnjaka i prskanja vinograda i voćnjaka je prošla. Sve do prolječa kosilice i prskalice za vinograde i voćnjake ostat će u

mirovanju gotovo pola godine. Da bi i na godinu poslužile svrsi i dulje vas služile dovoljno je učiniti nekoliko vrlo jednostavnih zahvata.

Motorne kosilice danas su uglavnom četve-rotaktne. Ako ju više ne mislimo ove godine stavljati u upotrebu do na godinu prvo ju dobro operite i očistite od blata, trave ili pijeska, te prebrišite suhom krpom. Motorno ulje iz nje neispuštajte, već to učinite prije nove sezone kosidbe kada ga treba zamjeniti. Obično u kosilice, koje ima naša prosjećna obitelj stane oko 0,6 litara motornog ulja (pročitajte u uputstvu koje ste dobili kada ste kupili kosilicu). Prije stavljanja u mirovanje dobro je skinuti svjećicu i u cilindar nalijati malo motornog ulja, zatim svjećicu staviti natrag i potegnuti jednom uže za paljenje, ali ne kosilicu zapaliti. Prije početka nove sezone košenja dobro je provjeriti i svjećicu i jednostavno ju zamjeniti. Zatim trebate pogledati sve vijke, koji su dostupni i dotegnuti ih ako su se odpustili. Obavezno pogledajte nož, da li je oštećen ili tup. Ako smatrate da nešto nije u redu najbolje ju odnesite na servis nekom od pitomačkih majstora, kao npr. Bajsaru u Kladare, u autoservis "Friz" u Strossmayerovoj ulici u Pitomači ili, pak, u autoservis "Šelibmer" u ulici Tina Ujevića ili kome drugome.

Motorna prskalica ima dvotaktni motor i u nju se ulijeva mješavina goriva, koje će vam složiti svaki djelatnik na benzinskoj crpki. Kod prskalice (odnosno "šprice") prije spremanja najvažnije je čistom vodom dobro oprati sistem za držanje i dovod zaštitnih sredstava. Zatim dobro operite i obrišite cijelu vanjsku stranu. Skinite svjećicu i ulijte, kao kod kosilice, malo ulja (isti postupak). Ako ste primjetili, prije nove sezone, da nešto sa njom nije u redu, npr. da vam je loša sajla za gas ili su loši remeni ili, pak, da se što-šta klima najbolje ju odnesite na servis nekom već ranije spomenutom majstoru.

I iz kosilice i iz prskalice dobro je prije stavljanja u mirovanje izlijati gorivo, jer će vam izhlapjeti, pa ćete se čuditi zašto neće upaliti, a ćini se da je sve u redu. Održavajte ove dvije stvari, posebno prskalicu, jer danas nisu jeftine.

Franjo Kralj

SI

D.J. Božidar

nogi sportaši, umjet-nici, glazbenici pro-micali su našu Pito-

maču i uglavnom se o njima govorilo malo i kratko ili ni toliko. Tako je to i danas. Da u Pitomači živi šesti D.J. Hrvatske za 2000. godinu vjerojatno ne znate - odnosno, ja to nisam znala. Ovom prigodom želim ispraviti

grešku i predstaviti vam mladog, vrlo ugodnog mladića kojeg susrećete, a da i ne znate tko je on - Božidar Kovač.

Božidar ima 22. godine i živi u Pitomači. Bio je godinu i pol dana djelatnih Pitomog radija. Danas radi kao voditelj i spiker na BBR-u i kao D.J. u disco baru "Oko" u Špišić Bukovici. 2000. godine na izboru za D.J. Hrvatske, na Obiteljskom radiju, naš Božidar je bio izabran za šestog D.J.. Kako doznajemo prvih pet mjesta pripalo je Zagrepčanima, tako da je Božidar osvojio, mogli bismo slobodno reči prvo mjesto D.J.-a iz ostatka Hrvatske. U to vrijeme on je slavio deset godina rada kao D.J. i radio u disco baru "Milenijum" kada se znalo prodati i do 3000 ulaznica. Božidar nam otkriva svoje razočarenje odnosom prema njemu, jer je vani poznat i priznat, a u svome kraju nitko ni ne zna za njegove uspjehe. Drago nam je da su "Pitomačke novine" barem malo ispravile nepravdu prema Božidaru Kovaču i želimo mu i dalje uspjeh u radu.

Ž.B.

M

Najstarija krajiška, odnosno graničarska zadružna svjetovna kuća u Pitomači i okolici stajala je do prije desetak godina u Ulici V. Nazora na kbr. 88. Bila je pokrivena slamom, a izgrađena oko 1855. godine. Sa ražovom slamom, odnosno "ritkom", već dugo vremena ne možemo vidjeti u ovome kraju niti jednu kuću. Ista je morala biti srušena radi dotrajalosti i pravo je čudo što je i toliko dugo odolijevala zubu vremena.

KA

J SE

ZG

OD

NO

GA

DO

GO

DIL

O V

PIT

OM

AČ

I - ZA

NIM

LJIV

OS

TI

Pitomačke novine Pitomačke novine

14 15

RA

ZG

OV

OR

I P

RI K

AV

I I

Prvi fotografi u Pitomači

ako se fotografija u Europi pojavila sredinom XIX. stoljeća, fotografiranje u Pitomači aktualizirano je tek početkom

1900.-ih godina. U početku, u Pitomaču su dolazili tzv. "lutajući fotografi", pa stoga i nemamo fotografija ni Pitomače ni Pitomačana ranije od 1903.-04. godine.

Godine 1905. u Pitomaču doseljava Konrad Hren, koji je i prvi stalni fotograf u Pitomači, a koji je već 1916. godine Pitomačanima prikazao i prvi film. Između dva svjetska rata u Pitomači djeluje ukupno četiri fotografa. Kasnije se fotografijom bave braća Kos, pa Eugen Vinogradski i još neki, a poslije drugog svjetskog rata najpoznatiji je bio navedeni fotograf Vinogradski i Branko Begović. Osim njih tu je bio i fotograf Stjepan Laslo, te nekoliko povremenih fotografskih radnji. Danas imamo tri fotografske radnje u Pitomači, od kojih najdulju tradiciju ima "Foto Begović", koja nastavlja tradiciju Branka Begovića, pitomačkog fotografa od početka 1950.-ih godina.

Ne znamo tko je fotografirao najstarije Pitomačke vedute, koje možemo vidjeti na starim razglednicama. Najstarije takve razglednice potjeću iz 1905. ili 1906. godine, a autori nisu poznati. Imamo sačuvano ukupno šest takvih, prekrasnih veduta na kojima se vidi trg oko crkve, zgrada, danas stare škole, centar Gajeve ulice itd.

B.B.

Ovogodišnji vrlo vlažan i kišoviti rujan napravio je mnogo štete na gotovo svim poljoprivrednim kulturama.

Dosta štete načinjeno je u vino-gradima, budući da je grožđe počelo pucati i otpadati, te trunuti. Radi velike vlage ispucale su i ovakve, poznate tikvice, tzv. "šefi", u vinogradu Luke Hanzira-Ladušića. Zanimljivo je spomenuti, da, kada se osuše ponovo se skupe, ali ubrzo propadnu i istrunu. Od ovakvih tikvica nekada su ljudi radili tzv. "šefove" za vađenje vina ili radije iz bačve - naravno kada se on osušio i očistio. Nije teško ni pogoditi zašto su se zvali upravo "šefovi" - bez njih se nije moglo izvaditi vino. Oni su šefovali.

našim krajevima, po šumama, parkovima, vinogradima i voćnjacima žive još uvijek brojne zaštićene i nezaštićene vrste glodavaca. Tu je

prvenstveno zaštićena vjeverica, ali su, posebno vinogradi tokom godine prepuni tzv. puhova, koji nanose dosta štete po klijetima, grickajući sve drvene predmete i dijelove vikendica i pojedu sve jestivo što im se nađe na putu. Posebno mnogo tih životinja nalazimo po starijim klijetima u Kladarskome i Otrovanskome brijegu, a najviše zimi, kada ih možemo pronači da spavaju u nekoj ladici u kojoj čuvamo razne predmete ili pribor za jelo.

Puhovo meso je vrlo kvalitetno meso i cijenjeno u kulinarstvu, pa se u nekim krajevima Hrvatske često lovi i priprema na razne načine. Kod nas ga ljudi ne love ili to rade vrlo često, pa se radi toga ni ne boji čovjeka. Puh izgleda poput male vjeverice, ima nešto veće uši i oči i tamniju prugu na leđima. Dobar je roditelj, pa možemo često vidjeti ovakvu sliku, koja je snimljena u Kladarskome brijegu u Bilogori sredinom rujna, kada sakuplja na hrpu tek nedavno okoćene svoje mlade i nosi ih u gnijezdo načinjeno od suhog lišća vinove loze i trave.

B.B.

U

Puh je česta životinja koja živiu pitomačkim vinogradima

Stari pitomački izrazi

Buke - plučaCulanjek - zavežljajCandra - pelenaČamba - kuka, nokat kod psa i sl.Čićur - od vune izrađena lopta na dječjoj kapi, tako se kaže za neko jako drago malo dijeteFalinga - manaForinga - onaj koji nešto prevozi za novac ili sl.Frtun - pregačaFucati - puhati upadljivo kroz nosGlođan - "vrag" koji pleše po tavanu - njime se plaše djecaLampe - ustaOroslan - zmaj, čudovište i sl.Petati - proguravati kroz neštoPlajzati - puzati, npr. zmija plajzaŠljopiti - ošamaritiŠtrekati - kada nešto ne ide dobro, pa stajeTrafljati - pričati bez veze i sl.Vgreznuti - upasti, npr. vozilom u grabi iz koje se ne može izaćiVuzel - čvorZnutrak - onaj koji nije za ništaŽvajznuti - opaliti pljusku, udariti

(Poštovani čitatelji, ako se sjetite koje stare riječi javite nam u uredništvo Pitomačkih novina, a mi čemo to objaviti. Riječ će ostati zabilježena za mlade naraštaje)

Nekoliko savjeta za održavanje motornih kosilica i prskalica

ezona kosidbe travnjaka i prskanja vinograda i voćnjaka je prošla. Sve do prolječa kosilice i prskalice za vinograde i voćnjake ostat će u

mirovanju gotovo pola godine. Da bi i na godinu poslužile svrsi i dulje vas služile dovoljno je učiniti nekoliko vrlo jednostavnih zahvata.

Motorne kosilice danas su uglavnom četve-rotaktne. Ako ju više ne mislimo ove godine stavljati u upotrebu do na godinu prvo ju dobro operite i očistite od blata, trave ili pijeska, te prebrišite suhom krpom. Motorno ulje iz nje neispuštajte, već to učinite prije nove sezone kosidbe kada ga treba zamjeniti. Obično u kosilice, koje ima naša prosjećna obitelj stane oko 0,6 litara motornog ulja (pročitajte u uputstvu koje ste dobili kada ste kupili kosilicu). Prije stavljanja u mirovanje dobro je skinuti svjećicu i u cilindar nalijati malo motornog ulja, zatim svjećicu staviti natrag i potegnuti jednom uže za paljenje, ali ne kosilicu zapaliti. Prije početka nove sezone košenja dobro je provjeriti i svjećicu i jednostavno ju zamjeniti. Zatim trebate pogledati sve vijke, koji su dostupni i dotegnuti ih ako su se odpustili. Obavezno pogledajte nož, da li je oštećen ili tup. Ako smatrate da nešto nije u redu najbolje ju odnesite na servis nekom od pitomačkih majstora, kao npr. Bajsaru u Kladare, u autoservis "Friz" u Strossmayerovoj ulici u Pitomači ili, pak, u autoservis "Šelibmer" u ulici Tina Ujevića ili kome drugome.

Motorna prskalica ima dvotaktni motor i u nju se ulijeva mješavina goriva, koje će vam složiti svaki djelatnik na benzinskoj crpki. Kod prskalice (odnosno "šprice") prije spremanja najvažnije je čistom vodom dobro oprati sistem za držanje i dovod zaštitnih sredstava. Zatim dobro operite i obrišite cijelu vanjsku stranu. Skinite svjećicu i ulijte, kao kod kosilice, malo ulja (isti postupak). Ako ste primjetili, prije nove sezone, da nešto sa njom nije u redu, npr. da vam je loša sajla za gas ili su loši remeni ili, pak, da se što-šta klima najbolje ju odnesite na servis nekom već ranije spomenutom majstoru.

I iz kosilice i iz prskalice dobro je prije stavljanja u mirovanje izlijati gorivo, jer će vam izhlapjeti, pa ćete se čuditi zašto neće upaliti, a ćini se da je sve u redu. Održavajte ove dvije stvari, posebno prskalicu, jer danas nisu jeftine.

Franjo Kralj

SI

D.J. Božidar

nogi sportaši, umjet-nici, glazbenici pro-micali su našu Pito-

maču i uglavnom se o njima govorilo malo i kratko ili ni toliko. Tako je to i danas. Da u Pitomači živi šesti D.J. Hrvatske za 2000. godinu vjerojatno ne znate - odnosno, ja to nisam znala. Ovom prigodom želim ispraviti

grešku i predstaviti vam mladog, vrlo ugodnog mladića kojeg susrećete, a da i ne znate tko je on - Božidar Kovač.

Božidar ima 22. godine i živi u Pitomači. Bio je godinu i pol dana djelatnih Pitomog radija. Danas radi kao voditelj i spiker na BBR-u i kao D.J. u disco baru "Oko" u Špišić Bukovici. 2000. godine na izboru za D.J. Hrvatske, na Obiteljskom radiju, naš Božidar je bio izabran za šestog D.J.. Kako doznajemo prvih pet mjesta pripalo je Zagrepčanima, tako da je Božidar osvojio, mogli bismo slobodno reči prvo mjesto D.J.-a iz ostatka Hrvatske. U to vrijeme on je slavio deset godina rada kao D.J. i radio u disco baru "Milenijum" kada se znalo prodati i do 3000 ulaznica. Božidar nam otkriva svoje razočarenje odnosom prema njemu, jer je vani poznat i priznat, a u svome kraju nitko ni ne zna za njegove uspjehe. Drago nam je da su "Pitomačke novine" barem malo ispravile nepravdu prema Božidaru Kovaču i želimo mu i dalje uspjeh u radu.

Ž.B.

M

Najstarija krajiška, odnosno graničarska zadružna svjetovna kuća u Pitomači i okolici stajala je do prije desetak godina u Ulici V. Nazora na kbr. 88. Bila je pokrivena slamom, a izgrađena oko 1855. godine. Sa ražovom slamom, odnosno "ritkom", već dugo vremena ne možemo vidjeti u ovome kraju niti jednu kuću. Ista je morala biti srušena radi dotrajalosti i pravo je čudo što je i toliko dugo odolijevala zubu vremena.

KA

J S

E Z

GO

DN

OG

A D

OG

OD

ILO

V P

ITO

MA

ČI -

ZA

NIM

LJIV

OS

TI

ČO

ŠE

K Z

A D

EC

U (I R

OD

ITE

LJE

) - RA

ZN

O

Pitomačke novine Pitomačke novine

16 17

ove godine jedan od najvažnijih događaja u pitomačkom kraju su berbe grožđa u podbilogorskom vinogorju. Kada berbe traju,

ljudima se događaju svakakve zgode i nezgode, pogotovo kada se u popodnevnim satima malo više popije. Tako su dva prijatelja, u ovogodišnjoj berbi grožđa u Aršanju i to gospon Jovo Rakijašić i njegov prijatelj Švrćo (Ivan Jurišek) došli na ideju da se malo provozaju po vinogradima - ali na tačkama. Švrčo je vozio gospona Rakijašića, budući da su ga ostavile noge, a ovaj mu je obečao da će mu tu vožnju dobro platiti. Sva je sreća da toga dana oko vinograda nije bilo policije, pa da kazni vozača - budući da je poznato da se kazna može dobiti i onda ako vas vozi konj sa zaprežnim kolima.

B.B.

O j aš ijno ka b i n e

z odi

g no za reč

I

U vrijeme berbe vrganja i kod nas raste jedina izrazito otrovna vrsta iz porodice vrganjača (Boletaceae)

aši ljudi najsigurniji su, prilikom berbe gljiva, onda kada uberu neku gljivu iz porodice vrganjača, kojih kod ima desetak vrsta. No, sve su one jestive, neke su kvalitetne, a neke manje, ali sve su

jestive na svoj način, osim tzv. ludare (Boletus satanas Lenz.).Međutim, u priručnicima o gljivarstvu se navodi da ni tzv. ludara

nije toliko otrovna kako to naš narod smatra, već je vrlo, vrlo teško probavljiva i treba ju izbjegavati.

Neke od vrganjača na prerezu poplave, što ne znači da su otrovne. Vrganjače se u gljivarskom svijetu izdvajaju po tome što su izrazito bogate po sadržaju riboflavina (tj. vitamina B2).

Ludara se kod nas rijetko pronađe, no posljednjih mjeseci bilo je dosta slučajeva pronalaženja u podbilogorskim šumama. Ona je samo po obliku slična vrganjima, no najlakše ju možemo razlikovati po izrazito crvenkasto-narančastoj boji i to donjeg dijela klobuka i stručka, koji odmah na prerezu poplavi, a ona crvenkasta boja za nekoliko minuta dobije još izrazitiju crvenu boju. Ludara raste na istim onim mjestima gdje pronalazimo sve ostale vrste vrganja i gotovo tokom cijele sezone rasta vrganjača.

B.B.

N

Kada pronađete neku gljivuiz porodice vrganjača obratitepažnju na donji dio klobuka.Ako je on crvenkast ili narančastto je sasvim sigurno otrovnaludara.

Mađioničar Miki Magicotkriva vam svoje čarolije

Bušenje balonaPublici pokažete balon i uzmete veliku iglu te ga probušite - ali balon neče puknuti.

Objašnjenje: na onom mjestu gdje ulazi i izlazi igla naljepite selotejp. Iglu progurajte kroz selotejp i balon neće puknuti. Zrak iz balona će izlaziti, ali to je neprimjetno.

D.D.Miki

Podmladak KUD-a "Podravka" iz Starogradačkog Marofa

Rijetko koje kulturno umjetničko društvo može pokazati svoj podmladak kao KUD "Podravka" iz Starogradačkog Marofa. Ovo su djeca od 4. do 7. godina života, i već sada znaju da su Podravci, a znaju već i naše običaje i nose podravske nošnje. Kolo koje izvode na ovoj slici zove se "Ko je moje guske kral". Zna se da u našoj Podravini postoje ljudi skloni krađi, a to su obično oni kojima se ne radi, a ipak bi htjeli na stolu imati pečenu gusku. Zna se da guske imaju prvi susjedi, pa je jednostavno do njih doći. Jedno narodno kolo ispjevano je i o takvim događajima. "Ko je moje guske kral, to je pravi tat, ako mi je natrag dade, imat ću ga rad". - govori pjesma. Kolo govori o našim dobrim navikama o praštanju grijeha jedni drugima, a što nas uči naša vjera.

Ovu fotografiju poslala nam je gđa. Ivka Skender, koja nas je zamolila da objavimo još jednu vijest o KUD-u "Podravka". Naime, taj KUD je pozvan da održi jednovečernji program u Munchenu, u Udruzi iseljenika Hrvatske.Ovim putem gđa. Skender poziva sve koji im mogu pomoći, a nada se da će i Općina Pitomača pomoći, jer im je gosp. Dijaković obećao pomoć u njihovom radu. Za sve informacije obratite se kod gđe. Skender.

Ž.B.

Iz dječjeg vrtića

a inicijativu roditelja na upravnom vijeću, početkom 9. mjeseca, odlučeno je da se postavi ograda oko dječjeg vrtića. Ova

investicija financirana je iz općinskog budžeta, a izvođač radova je "Komunalno " iz Pitomače. Do sada su postavljeni samo stupovi, a u dječjem vrtiću se nadaju da će i žica biti uskoro postavljena. Na žalost svih u dječjem vrtiću, pojavio se je problem oko tek postavljenih stupova. Kako saznajemo u vrtiću, radi se otome da naša omladina ili kako se već zove , preko noći, a najviše preko vikenda čupa iz zemlje tek postavljene stupove. Zbog toga apeliramo na sve koji se prepoznaju u ovom napisu, da razmisle o svojim postupcima, jer ta ograda ne služi nečijoj tuđoj djeci , već našoj ,a sutra i njihovoj.

Osim ovih radova koji su u tijeku,prije se je također radilo na poboljšanju uvjeta , pa tako između ostalog, promijenjeni su podovi, sanitarni čvorovi, hodnici, obavljeno je krečenje,postavljene su gipsane ploče na stropove...Na dalje, u planu je nabava didaktičkog materijala i ostalih pomočnih materijala potrebnih za što kvalitetniji rad s djecom. Na kraju saznajemo od v.d. ravnateljice gđe. Božice Lovreković, da pitomački vrtić pohađa 91 -no dijete i da slobodnih mjesta nema , a već ima i djece "na čekanju".

Ž.B.

N

Servis elektronike Seidl iz Pitomače (Gajeva ulica) obavještava sve korisnike mobilnih telefona koje su kupili kod njega ili negdje drugdje, da se pridržavaju uputstava za upotrebu tih aparata. Najveći se problemi javljaju kod nepravilnog punjenja baterije. Naime, bateriju svojeg telefona nastojte što više isprazniti, gotovo do kraja, pa ju onda puniti, a ne dopunjavati na pola ili samo malo istrošenu. Tako će vam baterija duže služiti i manje će se kvariti.

Građevinska mehanizacijaVelika Črešnjevica

SVE ZA VASGRADI

Kod nas možete tokomcijelog dana kupiti sve

ono što Vam je potrebnou kući - poručuju izTrgovačke radnje

u OtrovancuTel. 033/714-417

PAVLEKOVIĆ

KA

J S

E Z

GO

DN

OG

A D

OG

OD

ILO

V P

ITO

MA

ČI -

ZA

NIM

LJIV

OS

TI

ČO

ŠE

K Z

A D

EC

U (I R

OD

ITE

LJE

) - RA

ZN

OPitomačke novine Pitomačke novine

16 17

ove godine jedan od najvažnijih događaja u pitomačkom kraju su berbe grožđa u podbilogorskom vinogorju. Kada berbe traju,

ljudima se događaju svakakve zgode i nezgode, pogotovo kada se u popodnevnim satima malo više popije. Tako su dva prijatelja, u ovogodišnjoj berbi grožđa u Aršanju i to gospon Jovo Rakijašić i njegov prijatelj Švrćo (Ivan Jurišek) došli na ideju da se malo provozaju po vinogradima - ali na tačkama. Švrčo je vozio gospona Rakijašića, budući da su ga ostavile noge, a ovaj mu je obečao da će mu tu vožnju dobro platiti. Sva je sreća da toga dana oko vinograda nije bilo policije, pa da kazni vozača - budući da je poznato da se kazna može dobiti i onda ako vas vozi konj sa zaprežnim kolima.

B.B.

O j aš ijno ka b i n e

z od čig no za re

I

U vrijeme berbe vrganja i kod nas raste jedina izrazito otrovna vrsta iz porodice vrganjača (Boletaceae)

aši ljudi najsigurniji su, prilikom berbe gljiva, onda kada uberu neku gljivu iz porodice vrganjača, kojih kod ima desetak vrsta. No, sve su one jestive, neke su kvalitetne, a neke manje, ali sve su

jestive na svoj način, osim tzv. ludare (Boletus satanas Lenz.).Međutim, u priručnicima o gljivarstvu se navodi da ni tzv. ludara

nije toliko otrovna kako to naš narod smatra, već je vrlo, vrlo teško probavljiva i treba ju izbjegavati.

Neke od vrganjača na prerezu poplave, što ne znači da su otrovne. Vrganjače se u gljivarskom svijetu izdvajaju po tome što su izrazito bogate po sadržaju riboflavina (tj. vitamina B2).

Ludara se kod nas rijetko pronađe, no posljednjih mjeseci bilo je dosta slučajeva pronalaženja u podbilogorskim šumama. Ona je samo po obliku slična vrganjima, no najlakše ju možemo razlikovati po izrazito crvenkasto-narančastoj boji i to donjeg dijela klobuka i stručka, koji odmah na prerezu poplavi, a ona crvenkasta boja za nekoliko minuta dobije još izrazitiju crvenu boju. Ludara raste na istim onim mjestima gdje pronalazimo sve ostale vrste vrganja i gotovo tokom cijele sezone rasta vrganjača.

B.B.

N

Kada pronađete neku gljivuiz porodice vrganjača obratitepažnju na donji dio klobuka.Ako je on crvenkast ili narančastto je sasvim sigurno otrovnaludara.

Mađioničar Miki Magicotkriva vam svoje čarolije

Bušenje balonaPublici pokažete balon i uzmete veliku iglu te ga probušite - ali balon neče puknuti.

Objašnjenje: na onom mjestu gdje ulazi i izlazi igla naljepite selotejp. Iglu progurajte kroz selotejp i balon neće puknuti. Zrak iz balona će izlaziti, ali to je neprimjetno.

D.D.Miki

Podmladak KUD-a "Podravka" iz Starogradačkog Marofa

Rijetko koje kulturno umjetničko društvo može pokazati svoj podmladak kao KUD "Podravka" iz Starogradačkog Marofa. Ovo su djeca od 4. do 7. godina života, i već sada znaju da su Podravci, a znaju već i naše običaje i nose podravske nošnje. Kolo koje izvode na ovoj slici zove se "Ko je moje guske kral". Zna se da u našoj Podravini postoje ljudi skloni krađi, a to su obično oni kojima se ne radi, a ipak bi htjeli na stolu imati pečenu gusku. Zna se da guske imaju prvi susjedi, pa je jednostavno do njih doći. Jedno narodno kolo ispjevano je i o takvim događajima. "Ko je moje guske kral, to je pravi tat, ako mi je natrag dade, imat ću ga rad". - govori pjesma. Kolo govori o našim dobrim navikama o praštanju grijeha jedni drugima, a što nas uči naša vjera.

Ovu fotografiju poslala nam je gđa. Ivka Skender, koja nas je zamolila da objavimo još jednu vijest o KUD-u "Podravka". Naime, taj KUD je pozvan da održi jednovečernji program u Munchenu, u Udruzi iseljenika Hrvatske.Ovim putem gđa. Skender poziva sve koji im mogu pomoći, a nada se da će i Općina Pitomača pomoći, jer im je gosp. Dijaković obećao pomoć u njihovom radu. Za sve informacije obratite se kod gđe. Skender.

Ž.B.

Iz dječjeg vrtića

a inicijativu roditelja na upravnom vijeću, početkom 9. mjeseca, odlučeno je da se postavi ograda oko dječjeg vrtića. Ova

investicija financirana je iz općinskog budžeta, a izvođač radova je "Komunalno " iz Pitomače. Do sada su postavljeni samo stupovi, a u dječjem vrtiću se nadaju da će i žica biti uskoro postavljena. Na žalost svih u dječjem vrtiću, pojavio se je problem oko tek postavljenih stupova. Kako saznajemo u vrtiću, radi se otome da naša omladina ili kako se već zove , preko noći, a najviše preko vikenda čupa iz zemlje tek postavljene stupove. Zbog toga apeliramo na sve koji se prepoznaju u ovom napisu, da razmisle o svojim postupcima, jer ta ograda ne služi nečijoj tuđoj djeci , već našoj ,a sutra i njihovoj.

Osim ovih radova koji su u tijeku,prije se je također radilo na poboljšanju uvjeta , pa tako između ostalog, promijenjeni su podovi, sanitarni čvorovi, hodnici, obavljeno je krečenje,postavljene su gipsane ploče na stropove...Na dalje, u planu je nabava didaktičkog materijala i ostalih pomočnih materijala potrebnih za što kvalitetniji rad s djecom. Na kraju saznajemo od v.d. ravnateljice gđe. Božice Lovreković, da pitomački vrtić pohađa 91 -no dijete i da slobodnih mjesta nema , a već ima i djece "na čekanju".

Ž.B.

N

Servis elektronike Seidl iz Pitomače (Gajeva ulica) obavještava sve korisnike mobilnih telefona koje su kupili kod njega ili negdje drugdje, da se pridržavaju uputstava za upotrebu tih aparata. Najveći se problemi javljaju kod nepravilnog punjenja baterije. Naime, bateriju svojeg telefona nastojte što više isprazniti, gotovo do kraja, pa ju onda puniti, a ne dopunjavati na pola ili samo malo istrošenu. Tako će vam baterija duže služiti i manje će se kvariti.

Građevinska mehanizacijaVelika Črešnjevica

SVE ZA VASGRADI

Kod nas možete tokomcijelog dana kupiti sve

ono što Vam je potrebnou kući - poručuju izTrgovačke radnje

u OtrovancuTel. 033/714-417

PAVLEKOVIĆ

BE

RB

A G

RO

ŽĐ

A 2

00

1.

Pitomačke novine Pitomačke novine

18 19

BE

RB

A G

RO

ŽĐ

A 2

00

1.

Svake godine sve manje posla u bačvarskom obrtu

edini bačvar u pitomačkom kraju imao je u kolovozu i rujnu pune ruke posla. Pripreme za berbu grožđa, jednom od

značajnih događaja u godini u ovom dijelu Podravine, podrazumijevaju obnovu i popravke bačava. No, svake je godine sve manje tih popravaka, kao i narudžbi za izradu novih bačavi -kaže nam bačvar Luka Hanzir Ladušić iz Otrovanca. Dodaje da ljudi sve češće žele prodati starije drvene bačve, jer namjeravaju kupiti tzv. "inoxicu". Slično je i sa kacama ili tzv. "bednjima". U novije vrijeme zamjenile su ih plastične kace, a koje su relativno jeftine i praktične.

B.B.

J

Glavne berbe grožđa lošem vremenu, počel

Ove su godine berbe grožđa u pitomačkom kraju počele 15. rujna iako je taj dan bio izrazito kišovit, kao i cijelo razdoblje drugog dijela mjeseca. Bralo se sve, od ranijih do kasnijih sorata, kao što je graševina i frankovka. Postotak šečera uglavnom nije bio velik (od 13.-14%), ali je zato kiselina bilo mnogo. Ni ukupni prinosi ove godine nisu bili zavidni.

Udarni termin ove je godine bio 22. i 23. rujna (subota i nedjelja) kada je bilo i lijepo vrijeme i kada se pobrao najveći dio vinograda počev od Kladarskog brega, preko Aršanja do Otrovanskog brega.

ove godine, usprkos e oko 15. rujna

Ove godine u Aršanju, u vinogradu Miroslav Horvatinovića grožđe brali i gosti iz Dubrovnika

edna od poznati j ih pitomačkih obitel j i , Horvatinović imala je berbu grožđa kišovitog 15. rujna. Ovi vinogradari mogu se pohvaliti sa dosta

velikim količinama pinota i graševine (nasad oko 3000 čokota vinove loze). Ove godine berba im je bila posebna, jer su naime, imali u njoj i goste iz Dalmacije, odnosno Dubrovnika, a koje su doveli Marina i Silvio Njirić, vlasnici kavane Malss centar u Pitomači. To se dosta rijetko događa u našem kraju.

Prinosi mošta nisu bili kao prošle godine, odnosno prepolovljeni su radi šteta izazvanim uskršnjim mrazom i ljetošnjim oidiumom. Sve u svemu obitelj Horvatinović bila je zadovoljna ovogodišnjom berbom.

B.B.

Iako je bilo kišovito i sumorno vrijeme berba sredinom rujna nije izostala ni u vinogradu sudca Mirka Kl inžića u Otrovanskom bregu, a ni u Aršanju kod Ivana Prepelca - Granaša. Kakva bi to bila berba grožđa kada se nebi pekao janjac na ražnju i kod Mirka Klinžića - iako je padala kiša.

Nakon obavljenih poslova lako se moglo i zapjevati u staroj Granaševoj klijeti.

Ko

d Iv

an

a P

rep

elc

aG

ran

aš

a u

Arš

an

ju.

Pored ražnja sa janjcom kod Klinžića.

J

Chardonay i graševina zajedno sredinom rujna imali su svega 14 % sladora

vinogradu dr. Marijana Jer-govića berba grožđa je prošla dosta uspješno, iako ne kao

prošle godine. Dr. Jergović se ove godine odlučio pomješati chardonay i graševinu, kako bi dobio dobro stolno bijelo vino, jer količinski se nije isplatilo odvajati sorte. U odnosu na prošli godinu, kada je chardonay u njegovom vinogradu imao čak 21% šečera, ove je godine bilo svega 14-15%.

B.B.

Na naslovnici: iz podruma Mirka Klinžića prigodom isprobavanja preostalog prošlogodišnjeg vina (načelnik Općine Pitomača Zdravko Dijaković, ministar Željko Pecek i Mirko Klinžić - velika fotografija). Gore s lijeve strane: iz berbe grožđa kod Ivana Prepelca, zatim Marijana Bajsar Baje i Ivana Veličana.

Berbe grožđa u pitomačkim vinogradima ove godine biti će završene početkom listopada i to uglavnom prvog vikenda. Samo su se najhrabriji vinogradari odlučili na kasnu berbu i oni kojima grožđe nije počelo trunuti i propadati radi velike količine ovogodišnje vlage. Vinogradari su mislili, da ako što kasnije uberu grožđe, da će imati dosta više sladora i manje kiselina. No, uglavnom se nije to dogodilo, zbog kontunuirano vlažnog i dosta hladnog vremena. Za razliku od prošlogodišnje berbe ljudi uglavnom procjenjuju da je prinos podbacio u prosjeku oko 30 do 40%, a negdje i više. M.L.

I stranci vole naše vinorodno područje

oliko je naš kraj primamljiv i za one ljude koji nisu iz Pitomače i nemaju obiteljske veze u Pitomači i okolici, dobro nam

govori podatak da u Aršanju i okolnim bregovima posjeduje 30.-ak stranih državljana vinograd i vikednicu, gdje tokom godine po nekoliko puta dođu na odmor. Jedan od njih je i Njemac Werner Pinther, koji je prije gotovo deset godina kupio vinograd u Aršanju i u koji svake godine, pa tako i ove dođe u berbu grožđa, a koju redovito obavi uz prisustvo mnoštva prijatelja koje je tokom godina stekao u našem kraju.

B.B.

K

U

BE

RB

A G

RO

ŽĐ

A 2

00

1.

Pitomačke novine Pitomačke novine

18 19

BE

RB

A G

RO

ŽĐ

A 2

00

1.

Svake godine sve manje posla u bačvarskom obrtu

edini bačvar u pitomačkom kraju imao je u kolovozu i rujnu pune ruke posla. Pripreme za berbu grožđa, jednom od

značajnih događaja u godini u ovom dijelu Podravine, podrazumijevaju obnovu i popravke bačava. No, svake je godine sve manje tih popravaka, kao i narudžbi za izradu novih bačavi -kaže nam bačvar Luka Hanzir Ladušić iz Otrovanca. Dodaje da ljudi sve češće žele prodati starije drvene bačve, jer namjeravaju kupiti tzv. "inoxicu". Slično je i sa kacama ili tzv. "bednjima". U novije vrijeme zamjenile su ih plastične kace, a koje su relativno jeftine i praktične.

B.B.

J

Glavne berbe grožđa lošem vremenu, počel

Ove su godine berbe grožđa u pitomačkom kraju počele 15. rujna iako je taj dan bio izrazito kišovit, kao i cijelo razdoblje drugog dijela mjeseca. Bralo se sve, od ranijih do kasnijih sorata, kao što je graševina i frankovka. Postotak šečera uglavnom nije bio velik (od 13.-14%), ali je zato kiselina bilo mnogo. Ni ukupni prinosi ove godine nisu bili zavidni.

Udarni termin ove je godine bio 22. i 23. rujna (subota i nedjelja) kada je bilo i lijepo vrijeme i kada se pobrao najveći dio vinograda počev od Kladarskog brega, preko Aršanja do Otrovanskog brega.

ove godine, usprkos e oko 15. rujna

Ove godine u Aršanju, u vinogradu Miroslav Horvatinovića grožđe brali i gosti iz Dubrovnika

edna od poznati j ih pitomačkih obitel j i , Horvatinović imala je berbu grožđa kišovitog 15. rujna. Ovi vinogradari mogu se pohvaliti sa dosta

velikim količinama pinota i graševine (nasad oko 3000 čokota vinove loze). Ove godine berba im je bila posebna, jer su naime, imali u njoj i goste iz Dalmacije, odnosno Dubrovnika, a koje su doveli Marina i Silvio Njirić, vlasnici kavane Malss centar u Pitomači. To se dosta rijetko događa u našem kraju.

Prinosi mošta nisu bili kao prošle godine, odnosno prepolovljeni su radi šteta izazvanim uskršnjim mrazom i ljetošnjim oidiumom. Sve u svemu obitelj Horvatinović bila je zadovoljna ovogodišnjom berbom.

B.B.

Iako je bilo kišovito i sumorno vrijeme berba sredinom rujna nije izostala ni u vinogradu sudca Mirka Kl inžića u Otrovanskom bregu, a ni u Aršanju kod Ivana Prepelca - Granaša. Kakva bi to bila berba grožđa kada se nebi pekao janjac na ražnju i kod Mirka Klinžića - iako je padala kiša.

Nakon obavljenih poslova lako se moglo i zapjevati u staroj Granaševoj klijeti.

Ko

d Iv

an

a P

rep

elc

aG

ran

aš

a u

Arš

an

ju.

Pored ražnja sa janjcom kod Klinžića.

J

Chardonay i graševina zajedno sredinom rujna imali su svega 14 % sladora

vinogradu dr. Marijana Jer-govića berba grožđa je prošla dosta uspješno, iako ne kao

prošle godine. Dr. Jergović se ove godine odlučio pomješati chardonay i graševinu, kako bi dobio dobro stolno bijelo vino, jer količinski se nije isplatilo odvajati sorte. U odnosu na prošli godinu, kada je chardonay u njegovom vinogradu imao čak 21% šečera, ove je godine bilo svega 14-15%.

B.B.

Na naslovnici: iz podruma Mirka Klinžića prigodom isprobavanja preostalog prošlogodišnjeg vina (načelnik Općine Pitomača Zdravko Dijaković, ministar Željko Pecek i Mirko Klinžić - velika fotografija). Gore s lijeve strane: iz berbe grožđa kod Ivana Prepelca, zatim Marijana Bajsar Baje i Ivana Veličana.

Berbe grožđa u pitomačkim vinogradima ove godine biti će završene početkom listopada i to uglavnom prvog vikenda. Samo su se najhrabriji vinogradari odlučili na kasnu berbu i oni kojima grožđe nije počelo trunuti i propadati radi velike količine ovogodišnje vlage. Vinogradari su mislili, da ako što kasnije uberu grožđe, da će imati dosta više sladora i manje kiselina. No, uglavnom se nije to dogodilo, zbog kontunuirano vlažnog i dosta hladnog vremena. Za razliku od prošlogodišnje berbe ljudi uglavnom procjenjuju da je prinos podbacio u prosjeku oko 30 do 40%, a negdje i više. M.L.

I stranci vole naše vinorodno područje

oliko je naš kraj primamljiv i za one ljude koji nisu iz Pitomače i nemaju obiteljske veze u Pitomači i okolici, dobro nam

govori podatak da u Aršanju i okolnim bregovima posjeduje 30.-ak stranih državljana vinograd i vikednicu, gdje tokom godine po nekoliko puta dođu na odmor. Jedan od njih je i Njemac Werner Pinther, koji je prije gotovo deset godina kupio vinograd u Aršanju i u koji svake godine, pa tako i ove dođe u berbu grožđa, a koju redovito obavi uz prisustvo mnoštva prijatelja koje je tokom godina stekao u našem kraju.

B.B.

K

U

PR

ILO

G

Pitomačke novine Pitomačke novine

20 21

PRILOGŽeljka i Branko Begović

RODOSLOVLJA,OBITELJSKA STABLA

IPREZIMENA

OBITELJI U PITOMAČII OKOLICI - 6

(B) nastavak iz br.5, str.23

Budući da dosta čitatelja pita što je sa obiteljima koje žive u područnim mjestima općine Pito-mača, napominjemo da se tekući dio obrade rodoslovlja, odnosno pre-zimena odnosi isključivo na Pito-maču. Ostala naselja tj. Otrovanec, Kladare, Stari Gradac, Križnica, Starogradački Marof, Sedlarica, Turnašica, Velika i Mala Črešnjevica, Grabrovnica, Dinjevac i Đuretina biti će obrađena po završetku obrade Pitomače. Dosta Pitomačana pita kada će se nešto reči i o porijeklu nekog prezimena, rasprostranje-nosti, kako je ono postalo i slično. Zato ćemo u ovom broju reči i nešto o tome i to o nekim prezimenima čiji su grafički prikazi bili objavljeni u lipanjskom i srpanjskom broju Pitomačkih novina.

U narednim brojevima prikazat ćemo i sva ostala prezimena čiji su grafički prikazi bili objavljeni u nekom prošlom broju.

Obiteljska stabla(Pitomača)

Nešto o porijeklu prezimena

PITOMAČKENOVINE

Novi pitom.tamb.sastav

Najvišatočka u pit.

vinogradima

Nadimak jed-nog Kladarčana

Je ili...

B.B.

Nadimakza Željka

RadijusAustrija

...to(česki crt. film)

Zadnje slovo

Ekološko

Ako nije staronda je...

Sprava,naprava i sl.

Poznata markasport. opreme

Protiv i...

Potpun, cijeli

AmperEnerg.vrijed.hrane

Velikimakedonski

praznik

Nekada poz-nati "birtijaš"

u Križnici

TvornicaduhanaRovinj

Rijeka uAziji

Selo u pit.općini

I, pa, te...

Preostali dioodsjeć. drveta

Kojije nakazan

Hipi znak

Dušik

Veznik

Trijednaka

slova

Račun(skr.)

Tehnika priobradi pleme-nitih metala

Pitomačka križaljka

"Hrvatski sokol" -prva je pitomačkašportska udruga

osnivanju prvog športskog sasta-va u Pitomači razgovaralo se prvi puta u srpnju 1906. godine, kada je

grupa mještana, pod vodstvom ravnatelja Pučke škole Frana Žaverskog Gabarića donijela odluku o osnivanju, tada popularnih društava - "Hrvatskog sokola". Prvenstveno se društvo bavilo promicanjem tjelovježbe i društvenosti, ali je svakako imalo i politički prizvuk, što se vidi iz samog naslova. Nakon šestojanuarske diktature kralja Aleksandra

1929. godine Sokoli pod ovim nazivom su zabranjeni i zamjenjeni nazivima Jugosokol. Sokolaši su u toku godine priređivali poznate sletove na javnim površinama izvođenjem raznih gimnastičarskih i atletičarskih vježbi, a okupljali su i muške i ženske Pitomačane. Početkom 1910.-ih godina Hrvatski sokol je imao preko pedeset članova. Godine 1921., između ostalih, dio sokolaša osniva i prvi nogometni klub u Pitomači pod imenom Pitomački športski klub - Pitomača, što je današnji NK "Pitomača", koji, prema tome, ove godine slavi svoju 80.-u obljetnicu. B.B.

O

Članovi Hrvatskog sokola snimljeni 1921. godine -one godine kada je osnovan NK "Pitomača", tj. PŠK.

o.Spomenim ..

Amblem pitomač-kog Hrvatskogsokola iz1920.-ihgodina.

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E -

RA

ZN

O

Jeste li znali da je matičnjak izvanredan lijek za srce ?

atičnjak (melisa, pitoma metv ica, nana, majč ina ljubica) je višegodišnja zeljasta

biljka. Ima vrlo razvijen korijen i razgranatu stabljiku. Bijeli ili crveni cvijetovi mirišu na svježi limun. Najčešće se može naći po šumama, livadama, uz stare zidove, rubove putova i živice i oko Pitomače i okolice upravo u sadašnje vrijeme. Matičnjak sadrži željezo, kamfor, ulje, tanin, gorke tvari, klorofil, smolu i gumu. Arapski liječnici su ga prozvali "travom za srce", jer jača srce i smiruje lupanje, a jača i sve vitalne sposobnosti, djeluje protiv crnih misli, tjeskobe, glavobolje uzrokovane živčanom napetošću i gubitka pamćenja, pa su ga prozvali i " travom za vedrinu". Ova vrijedna ljekovita biljka ima antivirusno, antibakterijsko i umirujuće djelovanje. Vanjskom primjenom djeluje protiv neuralgija, reumatičnih bolova i povreda, a pomaže i za brže zacijeljivanje rana.Vrlo je važno spomenuti da matičnjak vrlo uspješno pomaže kod nervoze, nesanice, razdražljivosti, tjeskobe, straha i depresije.

Ž.B.

M

Podrijetlo prezimena Bajsari rasprostranjenost

Pripadnika prezimena Bajsar danas je u Pitomači, Kladarama i Hrvatskoj relativno malo. Obično se smatra da prezime ima podrijetlo od žičanog muzičkog (narodnog) instrumenta tzv.bajsa, odnosno berde, sa čime se otprilike slaže i vrsni poznavatelj hrvatskih prezimena prof. Petar Šimunović, ali navješćuje i mogućnost neke mađarske osnove (?) - dakle onaj koji svira u bajs. Od ove osnove, kao hipokoristika bajs-, nalazimo u hrvatskoj tri varijacije prezimena: Bajs, Bajsar i Bajser. Najviše imamo (2000. godine) i to širom kontinentalne Hrvatske prezime Bajs (najviše u Zagrebu - u Pitomači nema uopće), zatim Bajsar (20-ak zasebnih obitelji), a najmanje Bajser (u Pitomači samo 1- u Hrvatskoj 10-ak).

Bajsara nalazimo uglavnom u Podravini i to: Budančevici, Pitomači, Kladarama, Otrovancu, Sirovoj Kataleni, Kloštru P., Prugovcu i Brodiću, a endemićno se pojavljuju i u Zagrebu i Rijeci. Danas se broj duša koje nose prezime Bajsar kreće oko 85,

PR

ILO

GPitomačke novine Pitomačke novine

20 21

PRILOGŽeljka i Branko Begović

RODOSLOVLJA,OBITELJSKA STABLA

IPREZIMENA

OBITELJI U PITOMAČII OKOLICI - 6

(B) nastavak iz br.5, str.23

Budući da dosta čitatelja pita što je sa obiteljima koje žive u područnim mjestima općine Pito-mača, napominjemo da se tekući dio obrade rodoslovlja, odnosno pre-zimena odnosi isključivo na Pito-maču. Ostala naselja tj. Otrovanec, Kladare, Stari Gradac, Križnica, Starogradački Marof, Sedlarica, Turnašica, Velika i Mala Črešnjevica, Grabrovnica, Dinjevac i Đuretina biti će obrađena po završetku obrade Pitomače. Dosta Pitomačana pita kada će se nešto reči i o porijeklu nekog prezimena, rasprostranje-nosti, kako je ono postalo i slično. Zato ćemo u ovom broju reči i nešto o tome i to o nekim prezimenima čiji su grafički prikazi bili objavljeni u lipanjskom i srpanjskom broju Pitomačkih novina.

U narednim brojevima prikazat ćemo i sva ostala prezimena čiji su grafički prikazi bili objavljeni u nekom prošlom broju.

Obiteljska stabla(Pitomača)

Nešto o porijeklu prezimena

PITOMAČKENOVINE

Novi pitom.tamb.sastav

Najvišatočka u pit.

vinogradima

Nadimak jed-nog Kladarčana

Je ili...

B.B.

Nadimakza Željka

RadijusAustrija

...to(česki crt. film)

Zadnje slovo

Ekološko

Ako nije staronda je...

Sprava,naprava i sl.

Poznata markasport. opreme

Protiv i...

Potpun, cijeli

AmperEnerg.vrijed.hrane

Velikimakedonski

praznik

Nekada poz-nati "birtijaš"

u Križnici

TvornicaduhanaRovinj

Rijeka uAziji

Selo u pit.općini

I, pa, te...

Preostali dioodsjeć. drveta

Kojije nakazan

Hipi znak

Dušik

Veznik

Trijednaka

slova

Račun(skr.)

Tehnika priobradi pleme-nitih metala

Pitomačka križaljka

"Hrvatski sokol" -prva je pitomačkašportska udruga

osnivanju prvog športskog sasta-va u Pitomači razgovaralo se prvi puta u srpnju 1906. godine, kada je

grupa mještana, pod vodstvom ravnatelja Pučke škole Frana Žaverskog Gabarića donijela odluku o osnivanju, tada popularnih društava - "Hrvatskog sokola". Prvenstveno se društvo bavilo promicanjem tjelovježbe i društvenosti, ali je svakako imalo i politički prizvuk, što se vidi iz samog naslova. Nakon šestojanuarske diktature kralja Aleksandra

1929. godine Sokoli pod ovim nazivom su zabranjeni i zamjenjeni nazivima Jugosokol. Sokolaši su u toku godine priređivali poznate sletove na javnim površinama izvođenjem raznih gimnastičarskih i atletičarskih vježbi, a okupljali su i muške i ženske Pitomačane. Početkom 1910.-ih godina Hrvatski sokol je imao preko pedeset članova. Godine 1921., između ostalih, dio sokolaša osniva i prvi nogometni klub u Pitomači pod imenom Pitomački športski klub - Pitomača, što je današnji NK "Pitomača", koji, prema tome, ove godine slavi svoju 80.-u obljetnicu. B.B.

O

Članovi Hrvatskog sokola snimljeni 1921. godine -one godine kada je osnovan NK "Pitomača", tj. PŠK.

S om ni o...p e m

Amblem pitomač-kog Hrvatskogsokola iz1920.-ihgodina.

MA

LO

SE

RA

ZO

NO

DIT

E -

RA

ZN

O

Jeste li znali da je matičnjak izvanredan lijek za srce ?

atičnjak (melisa, pitoma metv ica, nana, majč ina ljubica) je višegodišnja zeljasta

biljka. Ima vrlo razvijen korijen i razgranatu stabljiku. Bijeli ili crveni cvijetovi mirišu na svježi limun. Najčešće se može naći po šumama, livadama, uz stare zidove, rubove putova i živice i oko Pitomače i okolice upravo u sadašnje vrijeme. Matičnjak sadrži željezo, kamfor, ulje, tanin, gorke tvari, klorofil, smolu i gumu. Arapski liječnici su ga prozvali "travom za srce", jer jača srce i smiruje lupanje, a jača i sve vitalne sposobnosti, djeluje protiv crnih misli, tjeskobe, glavobolje uzrokovane živčanom napetošću i gubitka pamćenja, pa su ga prozvali i " travom za vedrinu". Ova vrijedna ljekovita biljka ima antivirusno, antibakterijsko i umirujuće djelovanje. Vanjskom primjenom djeluje protiv neuralgija, reumatičnih bolova i povreda, a pomaže i za brže zacijeljivanje rana.Vrlo je važno spomenuti da matičnjak vrlo uspješno pomaže kod nervoze, nesanice, razdražljivosti, tjeskobe, straha i depresije.

Ž.B.

M

Podrijetlo prezimena Bajsari rasprostranjenost

Pripadnika prezimena Bajsar danas je u Pitomači, Kladarama i Hrvatskoj relativno malo. Obično se smatra da prezime ima podrijetlo od žičanog muzičkog (narodnog) instrumenta tzv.bajsa, odnosno berde, sa čime se otprilike slaže i vrsni poznavatelj hrvatskih prezimena prof. Petar Šimunović, ali navješćuje i mogućnost neke mađarske osnove (?) - dakle onaj koji svira u bajs. Od ove osnove, kao hipokoristika bajs-, nalazimo u hrvatskoj tri varijacije prezimena: Bajs, Bajsar i Bajser. Najviše imamo (2000. godine) i to širom kontinentalne Hrvatske prezime Bajs (najviše u Zagrebu - u Pitomači nema uopće), zatim Bajsar (20-ak zasebnih obitelji), a najmanje Bajser (u Pitomači samo 1- u Hrvatskoj 10-ak).

Bajsara nalazimo uglavnom u Podravini i to: Budančevici, Pitomači, Kladarama, Otrovancu, Sirovoj Kataleni, Kloštru P., Prugovcu i Brodiću, a endemićno se pojavljuju i u Zagrebu i Rijeci. Danas se broj duša koje nose prezime Bajsar kreće oko 85,

PR

ILO

G

PR

ILO

GPitomačke novine Pitomačke novine

22 23

dok se početkom 1900-ih godina taj broj u Pitomači, odnosno Kladarama kretao oko 20. Prezime se pojavljuje u Hrvatskoj u drugoj polovici 18. stoljeća i to u Podravini.

Podrijetlo prezimena Bokani rasprostranjenost

Danas je pripadnika prezimena Bokan na području Hrvatske relativno dosta. 2000. godine bilježimo egzistiranje nešto više od 94 zasebnih obiteljskih zajednica, sa oko 410 živih duša (broj varira). Konzultirajući se sa prof. dr. Petrom Šimunovićem potvrđena je pretpostavka da se podrijetlo odnosi na stanovitu stranu, dakle bok, ali u topografskom smislu, što svakako asocira na porijeklo iz Boke (Kotorske). To potvrđuje i vrlo često susretanje tog prezimena u južnijim krajevima, iako je dosta često i u Zagrebu i okolici. Dakle radi se o nekom iz Boke koji je doselio (na određeno mjesto).

Imamo i nekoliko varijacija ove hrvatske osnove kao hipokoristika: Bokanović, Bokani, Boka, Bok.

Podrijetlo prezimena Bedeković irasprostranjenost

Podrijetlo prezimena Bedeković, danas jednog od češćih prezimena u Hrvatskoj dosta je teško razjasniti.

Bedekovića ima širom Hrvatske, a vrlo je često i u samoj Pitomači. Imamo dvije osnovne loze, a to su Šimci i Kardići koje su nastale još u 18 stoljeću. Osnova potječe najvjerojatnije od mađarske osnove udomaćene u Hrvatskoj beteg-, bedeg (odnosno Urdug, odnosno erdeg=vrag, vražiček, nestašan itd.). Možemo reći da je osnova svakako mađarskog podrijetla modificirana i u deminutivu. Točno područje nastanka ovog prezimena ne može se definirati, kao ni razlog radi kojeg je nastalo. Inaće se dodaje i hrvatska varijanta vezana za pridjev bedast, bedak, bedek-, deminutiv, ali svakako hipokoristik stare hrvatske riječi za posebnu osobu. Potvrđuje se u nekoj literaturi i to da je vjerojatnije mađarsko podrijetlo od beteg-, što znači kvaran, onaj koji ćini kvar i sl.

Godine 1971. (podaci sređeni do 1976.) samo u Pitomači evidentirano je 82 osobe (21,5) (-) tj. u prosjeku u 21,5 obitelji.

Podrijetlo prezimena Barčani rasprostranjenost

Danas je pripadnika prezimena Barčan na području Hrvatske relativno malo. Možemo prema popisima govoriti o cca 200 osoba koje nose to prezime. Podrijetlo prezimena i nije teško objasniti. Ono spada u grupu prezimena koja su nastala od nekog toponima ili naselja. Tako je ovom prezimenu osnova Barč-an, odnosno onaj koji je iz Barča, a što je vrlo jednostavno objasniti budući da nam je Barcs susjedno mjesto preko rijeke Drave, a u doba kada

se pojavljuje granice nije bilo. Slično ovome imamo i niz drugih prezimena u Pitomači, sa hipokoristikom od nekog naselja ili područja. Npr. Šandrovčan, Šemovčan, Turnašićan, pa u okolnim mjestima imamo i prezime Pitomačan. Danas imamo i razne varijacije osnove Barč, kao Barčanec, Barčanac i Barč.

Inače se Barčani u Hrvatskoj pojavljuju nekako na razmeđu 17. i 18. stoljeća. Prema podacima iz 2000. godine na području Hrvatske obitava oko 58 zasebnih obitelji Barčan. Najviše tih prezimena ima oko Pitomače i Virovitice, (što dokazuje vezu sa mađarskim Barcsom) dok je najviše zasebnih obitelji u Pitomači, čak 16.

Podrijetlo prezimena Begović irasprostranjenost

Podrijetlo prezimena Begović koje je danas jedno od vrlo čestih u Pitomači možemo povezati sa vremenom turske okupacije ovog dijela Hrvatske. Ono se pojavljuje nakon istjerivanja Turaka iz Slavonije. Možemo reči da je sasvim sigurno postanak vezan za određenu plemićku titulu u turskom društveno-vojnom uređenju, što znači da ima porijeklo iz arapskog, odnosno turskog jezika. Smatra se da se radi o deminutivu beg - beg-ić - beg-ović (mali beg - sin begov) itd. Osnova beg- česta je kod prezimena koja su bila duže vrijeme u sastavu Turskog carstva. Tako imamo razne inačice, često i sa predmjevcima: Beganović, Izetbegović, Hasanbegović, Beganić, R izvanbegov ić , Begonić , Beg ić , Begov ić , Mulabegović...

Teško je ustanoviti iz kojeg područja je prva obitelj Begović doselila u Pitomaču negdje odmah nakon 1700. ili čak nakon 1690. godine. Migracije koje su uslijedile istjerivanjem turske vojske iz Hrvatske napravile su jednu veliku zbrku krajem 17. i početkom 18. stoljeća.

Novoobnovljeno mjesto Pitomača se poslije istjeravanja Turaka naseljava negdje oko 1700 - 1705. godine. Godine 1710. toliko je ojačalo da u nadbiskupiji dozvoljavaju formirati zasebnu župu svetog Vida.

Već u prvim podacima (1714.) o Pitomači nalazimo i prezime Begović. Odakle su ovi Begovići došli teško je reči, međutim sve upučuje na istočnije dijelove Slavonije, gdje ih je na razmeđu 17. i 18. stoljeća zabilježeno više obitelji.

Spomenimo da su svi kućedomačini rimokatoličke vjere (sudeći po imenima) a dosta ih je zabilježeno između ostalog i u selu Vetovo ("Vehto") - tvrđava Vetovo (Miko Begovich, Joso Begovich, Matok Begovich, Pavo Begovich i Bartol Begovich), a Begovića te 1702.godine ima i u selu "Bessania" (Bežanija): Thomo Begovich. 1830. godine ima ih u Pakoštanu itd.

Begovića danas ima i u Mađarskoj i to u mjestima sa pretežito hrvatskim pučanstvom. Tu su najvjerojatnije došli u vrijeme neke od migracija u 19. stoljeću, u vrijeme Austro-ugarske monarhije, kada su granice bile sa Mađarskom otvorene.

Prema novijim popisima u Hrvatskoj (1971.) možemo vidjeti rasprostranjenost ovog prezimena u Hrvatskoj i broj nositelja. Ovo je prezime zastupljeno gotovo na cijelom prostoru RH. Iste godine u Pitomači

je zabilježeno članova prezimena Begović 189 (56), 13 (-).

Podrijetlo prezimena Čerepinko (Črepinko) irasprostranjenost

Podrijetlo prezimena Čerepinko jedno je od niza prezimena koja imaju kajkavsku osnovu nekog predmeta iz svakodnevne upotrebe, odnosno predmeta vezanog za obitavanje ili s tim u vezi izvedenicu od onoga koji se bavi stanovitim poslom - u ovom slučaju crijepom, kaj. črep, čerep. Može imati značenje - onaj koji radi crijep - crijep - čerep-inko, črep-inko, svakako deminutiv osobe koja ima veze sa crijepom, tj. njegov sin ili slično. Tako na primjer imamo i niz prezimena u Pitomači takve i slične osnove već početkom 18 stoljeća. Čižmešija, Kovačić, Švarbić, Zdeličan itd.

Prezime se prije 18 stoljeća gotovo i ne može pronaći na području Hrvatske, pa možemo reći da je produkt raznih migracija u doba poslije Turaka, u doba kada su obitelji sasvim morale izjasniti svoj trajni identitet.

Prema popisu stanovništva od 1971. godine prezime je najzastupljenije u prostoru Podravine oko Pitomače, a takva je situacija i u najnovije doba, pa možemo reči da pripada jednom od karakterističnih starih pitomačkih prezimena.

Podrijetlo prezimena Dijaković irasprostranjenost

Nije jednostavno objasniti podrijetlo prezimena Dijaković. Svakako se radi o hipokoristiku koji se udomaćio u slavenskoj varijaciji, ali mađarskog podrijetla - sa čime se otprilike slaže i vrsni poznavatelj hrvatskih prezimena dr.Petar Šimunović.

Prezime je rasprostranjeno širom cijele Hrvatske, dok je najučestalije u Zagorju, Zagrebu i Podravini, odnosno na kajkavskom govornom području. Imamo i osnovnu varijantu Dijak, koja predstavlja i jedinu varijaciju, vezanu za prezime Dijaković u Hrvatskoj. Prezime Dijak nalazimo endemično u Zagrebu, Ivanić Kloštru i drugdje (oko 7 zasebnih obitelji), dok prezimena Dijaković u Republici Hrvatskoj imamo na mnogo mjesta, a brojčano je zastupljeno u cca 60 zasebnih obitelji, što znači da imamo približno kontinuirano oko 240-300 osoba nosioca ovog prezimena.

Podrijetlo prezimena Grgačići rasprostranjenost

Prezime Grgačić jedno je od niza hrvatskih prezimena koja su nastala od osobnog imena, odnosno imaju osnovu u osobnom imenu kao npr. Tometić, Štević, Jakopović, Nikolić, Marković itd. Nastalo je od starog imena Grgur (Grga-ćić), a vezano je za krščanskog sveca Grgura, koje se ime vremenom udomaćilo i postalo narodno. Iz njega imamo izvedeno

tokom povijesti brojna prezimena koja su danas dosta česta u Hrvatskoj, te Podravini. Ono nam govori da je netko prethodni, odnosno otac nosio ime Grga, Grgur, odnosno Gregur ili slično. Pa tako nalazimo prezimena: Gregurić, Grgić, Grgičin, Grgac, Grgec, Grgas, Grgin, Grgorić, Grginović, Grgeština, Grgačić (Grgičić) itd. Svakako je prezime Grgačić deminutiv imena Grga, tj. mali Grga, odnosno sin od Grge. Sve su to stara hrvatska prezimena, koja nalazimo sve od srednjeg vijeka širom Hrvatske, a dijelom i u Bosni i Hercegovini.

Prezime Grgačić pojavljuje se u Hrvatskoj u 17. stoljeću. Nalazimo ga u obliku Gergachich, Grgichich, Grgachich, Grgachicz i slično - ovisno kako je transkripirano. Već krajem 17. stoljeća i početku 18. nalazimo npr. pleme Grgačić (Grgičić) u glagoljskim maticama (1608-1826.) u Sukošanu (1703.) i toj okolici, dok se u Podravini pojavljuje u Virju već 1700. godine, u popisu obveznika davanja lukna virovskom župniku crkve sv. Martina, što znači da su u Virju naseljeni već krajem 17. st.

Prema popisu stanovništva RH sastavljenom 1971. godine možemo lijepo vidjeti gdje sve nosioci ovog prezimena obitavaju na području Hrvatske i u kojoj mjeri. Što je gotovo nevjerojatno i vrlo rijetko na neki način, ovo je prezime danas (popis od 1971. godine) zastupljeno samo u Pitomači 22 (7), te u Zagrebu 8 (3). To je ukupno 30 nosioca prezimena Grgačić na području RH te godine. Međutim i danas je situacija dosta slična.

Podrijetlo prezimena Horvatinovići rasprostranjenost

Danas je pripadnika prezimena Horvatinović u Pitomači i Hrvatskoj relativno puno. Obićno se smatra da prezime ima podrijetlo od imena naroda (horvat - hrvat) čime se i slaže veliki broj stručnjaka, međutim, što je vrlo interesantno ono je zastupljeno u velikom broju u Mađarskoj i čini se da i jest mađarskog podrijetla. Prezimena Horvat, Hrvatić, Horvatić, Horvatinović, Horvatek itd. kod nas imaju velikim dijelom podrijetlo iz Mađarske, a i obiteljske veze iz prošlosti su iz te zemlje. No prezimena te osnove (Horvat-, Hrvat- itd.) nalazimo i u Hrvatskoj u srednjem vijeku. Možemo reći da se podrijetlo može povezati za onoga koji je došao iz Hrvatske, onoga koji je hrvatskog porijekla i sl. Kao i većina naših prezimena, koja inače naznačuju onog koji je nečij sin ili nečije dijete ili onoga koji je manji, tako i ovo prezime predstavlja nekog koji je mali hrvat, odnosno hrvatov ili je mali hrvat. U Pitomači danas postoji nekoliko loza obitelji ovog prezimena, a koje imaju zajedničkog pretka koji se doselio u mjesto još uvijek ne znamo precizno koje godine.

Inače se Horvatinovići pojavljuju u Hrvatskoj u 17. stoljeću, a nalazimo ih i na listi plemenitaša, koji su dobili svoj status i grb zaslugama u ratovima za Austro-ugarsku monarhiju. Prema najnovijim podacima (2000. godina) Horvatinovića najviše imamo u Slavoniji, te Zagrebu i okolici. Na području cijele Hrvatske obitava nešto više od 75 zasebnih obitelji, dok ih u Pitomači brojimo 6. Što se tiće broja duša, taj se broj kreće oko 320 na području cijele Hrvatske.

PR

ILO

G

PR

ILO

G

Pitomačke novine Pitomačke novine

22 23

dok se početkom 1900-ih godina taj broj u Pitomači, odnosno Kladarama kretao oko 20. Prezime se pojavljuje u Hrvatskoj u drugoj polovici 18. stoljeća i to u Podravini.

Podrijetlo prezimena Bokani rasprostranjenost

Danas je pripadnika prezimena Bokan na području Hrvatske relativno dosta. 2000. godine bilježimo egzistiranje nešto više od 94 zasebnih obiteljskih zajednica, sa oko 410 živih duša (broj varira). Konzultirajući se sa prof. dr. Petrom Šimunovićem potvrđena je pretpostavka da se podrijetlo odnosi na stanovitu stranu, dakle bok, ali u topografskom smislu, što svakako asocira na porijeklo iz Boke (Kotorske). To potvrđuje i vrlo često susretanje tog prezimena u južnijim krajevima, iako je dosta često i u Zagrebu i okolici. Dakle radi se o nekom iz Boke koji je doselio (na određeno mjesto).

Imamo i nekoliko varijacija ove hrvatske osnove kao hipokoristika: Bokanović, Bokani, Boka, Bok.

Podrijetlo prezimena Bedeković irasprostranjenost

Podrijetlo prezimena Bedeković, danas jednog od češćih prezimena u Hrvatskoj dosta je teško razjasniti.

Bedekovića ima širom Hrvatske, a vrlo je često i u samoj Pitomači. Imamo dvije osnovne loze, a to su Šimci i Kardići koje su nastale još u 18 stoljeću. Osnova potječe najvjerojatnije od mađarske osnove udomaćene u Hrvatskoj beteg-, bedeg (odnosno Urdug, odnosno erdeg=vrag, vražiček, nestašan itd.). Možemo reći da je osnova svakako mađarskog podrijetla modificirana i u deminutivu. Točno područje nastanka ovog prezimena ne može se definirati, kao ni razlog radi kojeg je nastalo. Inaće se dodaje i hrvatska varijanta vezana za pridjev bedast, bedak, bedek-, deminutiv, ali svakako hipokoristik stare hrvatske riječi za posebnu osobu. Potvrđuje se u nekoj literaturi i to da je vjerojatnije mađarsko podrijetlo od beteg-, što znači kvaran, onaj koji ćini kvar i sl.

Godine 1971. (podaci sređeni do 1976.) samo u Pitomači evidentirano je 82 osobe (21,5) (-) tj. u prosjeku u 21,5 obitelji.

Podrijetlo prezimena Barčani rasprostranjenost

Danas je pripadnika prezimena Barčan na području Hrvatske relativno malo. Možemo prema popisima govoriti o cca 200 osoba koje nose to prezime. Podrijetlo prezimena i nije teško objasniti. Ono spada u grupu prezimena koja su nastala od nekog toponima ili naselja. Tako je ovom prezimenu osnova Barč-an, odnosno onaj koji je iz Barča, a što je vrlo jednostavno objasniti budući da nam je Barcs susjedno mjesto preko rijeke Drave, a u doba kada

se pojavljuje granice nije bilo. Slično ovome imamo i niz drugih prezimena u Pitomači, sa hipokoristikom od nekog naselja ili područja. Npr. Šandrovčan, Šemovčan, Turnašićan, pa u okolnim mjestima imamo i prezime Pitomačan. Danas imamo i razne varijacije osnove Barč, kao Barčanec, Barčanac i Barč.

Inače se Barčani u Hrvatskoj pojavljuju nekako na razmeđu 17. i 18. stoljeća. Prema podacima iz 2000. godine na području Hrvatske obitava oko 58 zasebnih obitelji Barčan. Najviše tih prezimena ima oko Pitomače i Virovitice, (što dokazuje vezu sa mađarskim Barcsom) dok je najviše zasebnih obitelji u Pitomači, čak 16.

Podrijetlo prezimena Begović irasprostranjenost

Podrijetlo prezimena Begović koje je danas jedno od vrlo čestih u Pitomači možemo povezati sa vremenom turske okupacije ovog dijela Hrvatske. Ono se pojavljuje nakon istjerivanja Turaka iz Slavonije. Možemo reči da je sasvim sigurno postanak vezan za određenu plemićku titulu u turskom društveno-vojnom uređenju, što znači da ima porijeklo iz arapskog, odnosno turskog jezika. Smatra se da se radi o deminutivu beg - beg-ić - beg-ović (mali beg - sin begov) itd. Osnova beg- česta je kod prezimena koja su bila duže vrijeme u sastavu Turskog carstva. Tako imamo razne inačice, često i sa predmjevcima: Beganović, Izetbegović, Hasanbegović, Beganić, R izvanbegov ić , Begonić , Beg ić , Begov ić , Mulabegović...

Teško je ustanoviti iz kojeg područja je prva obitelj Begović doselila u Pitomaču negdje odmah nakon 1700. ili čak nakon 1690. godine. Migracije koje su uslijedile istjerivanjem turske vojske iz Hrvatske napravile su jednu veliku zbrku krajem 17. i početkom 18. stoljeća.

Novoobnovljeno mjesto Pitomača se poslije istjeravanja Turaka naseljava negdje oko 1700 - 1705. godine. Godine 1710. toliko je ojačalo da u nadbiskupiji dozvoljavaju formirati zasebnu župu svetog Vida.

Već u prvim podacima (1714.) o Pitomači nalazimo i prezime Begović. Odakle su ovi Begovići došli teško je reči, međutim sve upučuje na istočnije dijelove Slavonije, gdje ih je na razmeđu 17. i 18. stoljeća zabilježeno više obitelji.

Spomenimo da su svi kućedomačini rimokatoličke vjere (sudeći po imenima) a dosta ih je zabilježeno između ostalog i u selu Vetovo ("Vehto") - tvrđava Vetovo (Miko Begovich, Joso Begovich, Matok Begovich, Pavo Begovich i Bartol Begovich), a Begovića te 1702.godine ima i u selu "Bessania" (Bežanija): Thomo Begovich. 1830. godine ima ih u Pakoštanu itd.

Begovića danas ima i u Mađarskoj i to u mjestima sa pretežito hrvatskim pučanstvom. Tu su najvjerojatnije došli u vrijeme neke od migracija u 19. stoljeću, u vrijeme Austro-ugarske monarhije, kada su granice bile sa Mađarskom otvorene.

Prema novijim popisima u Hrvatskoj (1971.) možemo vidjeti rasprostranjenost ovog prezimena u Hrvatskoj i broj nositelja. Ovo je prezime zastupljeno gotovo na cijelom prostoru RH. Iste godine u Pitomači

je zabilježeno članova prezimena Begović 189 (56), 13 (-).

Podrijetlo prezimena Čerepinko (Črepinko) irasprostranjenost

Podrijetlo prezimena Čerepinko jedno je od niza prezimena koja imaju kajkavsku osnovu nekog predmeta iz svakodnevne upotrebe, odnosno predmeta vezanog za obitavanje ili s tim u vezi izvedenicu od onoga koji se bavi stanovitim poslom - u ovom slučaju crijepom, kaj. črep, čerep. Može imati značenje - onaj koji radi crijep - crijep - čerep-inko, črep-inko, svakako deminutiv osobe koja ima veze sa crijepom, tj. njegov sin ili slično. Tako na primjer imamo i niz prezimena u Pitomači takve i slične osnove već početkom 18 stoljeća. Čižmešija, Kovačić, Švarbić, Zdeličan itd.

Prezime se prije 18 stoljeća gotovo i ne može pronaći na području Hrvatske, pa možemo reći da je produkt raznih migracija u doba poslije Turaka, u doba kada su obitelji sasvim morale izjasniti svoj trajni identitet.

Prema popisu stanovništva od 1971. godine prezime je najzastupljenije u prostoru Podravine oko Pitomače, a takva je situacija i u najnovije doba, pa možemo reči da pripada jednom od karakterističnih starih pitomačkih prezimena.

Podrijetlo prezimena Dijaković irasprostranjenost

Nije jednostavno objasniti podrijetlo prezimena Dijaković. Svakako se radi o hipokoristiku koji se udomaćio u slavenskoj varijaciji, ali mađarskog podrijetla - sa čime se otprilike slaže i vrsni poznavatelj hrvatskih prezimena dr.Petar Šimunović.

Prezime je rasprostranjeno širom cijele Hrvatske, dok je najučestalije u Zagorju, Zagrebu i Podravini, odnosno na kajkavskom govornom području. Imamo i osnovnu varijantu Dijak, koja predstavlja i jedinu varijaciju, vezanu za prezime Dijaković u Hrvatskoj. Prezime Dijak nalazimo endemično u Zagrebu, Ivanić Kloštru i drugdje (oko 7 zasebnih obitelji), dok prezimena Dijaković u Republici Hrvatskoj imamo na mnogo mjesta, a brojčano je zastupljeno u cca 60 zasebnih obitelji, što znači da imamo približno kontinuirano oko 240-300 osoba nosioca ovog prezimena.

Podrijetlo prezimena Grgačići rasprostranjenost

Prezime Grgačić jedno je od niza hrvatskih prezimena koja su nastala od osobnog imena, odnosno imaju osnovu u osobnom imenu kao npr. Tometić, Štević, Jakopović, Nikolić, Marković itd. Nastalo je od starog imena Grgur (Grga-ćić), a vezano je za krščanskog sveca Grgura, koje se ime vremenom udomaćilo i postalo narodno. Iz njega imamo izvedeno

tokom povijesti brojna prezimena koja su danas dosta česta u Hrvatskoj, te Podravini. Ono nam govori da je netko prethodni, odnosno otac nosio ime Grga, Grgur, odnosno Gregur ili slično. Pa tako nalazimo prezimena: Gregurić, Grgić, Grgičin, Grgac, Grgec, Grgas, Grgin, Grgorić, Grginović, Grgeština, Grgačić (Grgičić) itd. Svakako je prezime Grgačić deminutiv imena Grga, tj. mali Grga, odnosno sin od Grge. Sve su to stara hrvatska prezimena, koja nalazimo sve od srednjeg vijeka širom Hrvatske, a dijelom i u Bosni i Hercegovini.

Prezime Grgačić pojavljuje se u Hrvatskoj u 17. stoljeću. Nalazimo ga u obliku Gergachich, Grgichich, Grgachich, Grgachicz i slično - ovisno kako je transkripirano. Već krajem 17. stoljeća i početku 18. nalazimo npr. pleme Grgačić (Grgičić) u glagoljskim maticama (1608-1826.) u Sukošanu (1703.) i toj okolici, dok se u Podravini pojavljuje u Virju već 1700. godine, u popisu obveznika davanja lukna virovskom župniku crkve sv. Martina, što znači da su u Virju naseljeni već krajem 17. st.

Prema popisu stanovništva RH sastavljenom 1971. godine možemo lijepo vidjeti gdje sve nosioci ovog prezimena obitavaju na području Hrvatske i u kojoj mjeri. Što je gotovo nevjerojatno i vrlo rijetko na neki način, ovo je prezime danas (popis od 1971. godine) zastupljeno samo u Pitomači 22 (7), te u Zagrebu 8 (3). To je ukupno 30 nosioca prezimena Grgačić na području RH te godine. Međutim i danas je situacija dosta slična.

Podrijetlo prezimena Horvatinovići rasprostranjenost

Danas je pripadnika prezimena Horvatinović u Pitomači i Hrvatskoj relativno puno. Obićno se smatra da prezime ima podrijetlo od imena naroda (horvat - hrvat) čime se i slaže veliki broj stručnjaka, međutim, što je vrlo interesantno ono je zastupljeno u velikom broju u Mađarskoj i čini se da i jest mađarskog podrijetla. Prezimena Horvat, Hrvatić, Horvatić, Horvatinović, Horvatek itd. kod nas imaju velikim dijelom podrijetlo iz Mađarske, a i obiteljske veze iz prošlosti su iz te zemlje. No prezimena te osnove (Horvat-, Hrvat- itd.) nalazimo i u Hrvatskoj u srednjem vijeku. Možemo reći da se podrijetlo može povezati za onoga koji je došao iz Hrvatske, onoga koji je hrvatskog porijekla i sl. Kao i većina naših prezimena, koja inače naznačuju onog koji je nečij sin ili nečije dijete ili onoga koji je manji, tako i ovo prezime predstavlja nekog koji je mali hrvat, odnosno hrvatov ili je mali hrvat. U Pitomači danas postoji nekoliko loza obitelji ovog prezimena, a koje imaju zajedničkog pretka koji se doselio u mjesto još uvijek ne znamo precizno koje godine.

Inače se Horvatinovići pojavljuju u Hrvatskoj u 17. stoljeću, a nalazimo ih i na listi plemenitaša, koji su dobili svoj status i grb zaslugama u ratovima za Austro-ugarsku monarhiju. Prema najnovijim podacima (2000. godina) Horvatinovića najviše imamo u Slavoniji, te Zagrebu i okolici. Na području cijele Hrvatske obitava nešto više od 75 zasebnih obitelji, dok ih u Pitomači brojimo 6. Što se tiće broja duša, taj se broj kreće oko 320 na području cijele Hrvatske.

Pitomačke novine Pitomačke novine

24 25

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Lovačka udruga

"FAZAN"PitomačaSve informacijena tel: 033/782-322

Reklame, oglasii obavijesti

PITOMAČA,Gajeva 34

Tel: 033/782-258i 782-308

PRVA OBRTNOŠTEDNO

KREDITNAZADRUGAPITOMAČA

NA

KO

BP

ito

mača

Vl. Ivan

Bo

kan

PIT

OM

AČ

AT

ina U

jev

ića 1

08

Tel&

fax

:03

3/7

82

-6

34

nudi vam užitak sportskogribolova na svojim ribama

bogatim vodamana Staroj Dravi u Križnici -pogotovo na tzv."Grabi".

Sve informacije natel. 091/512-0490

ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB

"SMUĐ"KRIŽNICA

ŠRK"Smuđ"

Križnica

Vl. Branko ŠelimberTina Ujevića 52

PITOMAČA 033/782-149

Autoservis

ŠELIMBER- Prodajem gradilište kod željezničke stanice u Pitomači. Odlična lokacija i dobra cijena. Upitati Mariju Filjak (u lokalu Bolji život)

- Prodajem vino stolno bijelo izvrsne kvalitete. Tel.: 714-523.

- Kupujem kuću sa ili bez lokala u centru Pitomače. Za ponude obratiti se u Uredništvo Pitomačkih novina ili u Caffe bar "Big ben" u novom poslovnom centru u Pitomači (Keserica).

- Caffe bar i slastičarnica "Srk" Pitomača prima narudžbe za pečenje kolača i torti za sve prigode. Narudžbe na tel: 781-016.

- Prodajem kuću sa gradilištem u Dravskoj 5 u Pitomači. Sve inforacije na tel. 01/3837-372 i 01/3837-387 (Ivan Međurečan-Keko)

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.

- Prodajem vinograd u Aršanju ili mijenjam za slično na moru. Tel. 01/336-4024

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.

- Iznajmljujem lokal u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr.64. Informacije na tel: 783-058.

- Prodajem klijet i vinograd u Aršanju (voda, telefon i plin). Upitati Miroslava Horvatinovića u Pitomači na tel 782-049..

- Iznajmljujem lokal na početku Vinogradske ulice - Pitomača. Tel: 01/2010-293.

KOVAČKARADNJA

KOVAČKARADNJA

Marijan Trstenjak

VELIKA ČREŠNJEVICA 125 033/714-035

POPRAVAK PLUGOVA IKULTIVATORA - IZRAĐUJEM SVE

POTROŠNE DIJELOVE -MONTAŽA KUPLJENIHDIJELOVA BESPLATNA

Restoran "Obrtnički dom"TVRTKE d.o.o. Pitomača, Gajeva 34

u proširenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pića- tople napitke - svakodnevno povoljne i

kvalitetne gablece - jela sa roštilja - prženeribice i lignje - organizira svečane ručkove,svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-

tale skupove uz izvanredno pristupačnucijenu - u svom prostoru organizira razne izložbe

Kontakt telefon 033/783-816 (restoran) i 033/782-258 (uprava)

RADNO VRIJEME OD 07 DO 22 SATA

DOBRO DOŠLI!

Restoran "Obrtnički dom"

- Iznajmljujem lokal u Gajevoj u Pitomači (Saraja). Upitati na tel: 782-234.

- Prodajem veću količinu rakije komovice. Upitati na telefon 714-330 ili u Otrovancu 206.

- Prodajem vinograd u Aršanju. Upitati na tel. 033/783-150.

Uredništvo PITOMAČKIH NOVINA traži suradnike, odnosno dopisnike sa područja općine Pitomača. Mole se svi zainteresirani da se jave na telefone 033/714-553 i 098-1723-189 svaki dan od 8 do 20 sati.

AGRO-VRTAGRO-VRTvl. Franjo Filjak

PITOMAČA, Vinogradska 76tel/fax: 033/782-776 mob. 098/248-624

Sve za voćarstvo, vinogradarstvo,zaštitna sredstva, inox bačve......

Pitomačke novine Pitomačke novine

24 25

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Lovačka udruga

"FAZAN"PitomačaSve informacijena tel: 033/782-322

Reklame, oglasii obavijesti

PITOMAČA,Gajeva 34

Tel: 033/782-258i 782-308

PRVA OBRTNOŠTEDNO

KREDITNAZADRUGAPITOMAČA

NA

KO

BP

ito

mača

Vl. Ivan

Bo

kan

PIT

OM

AČ

AT

ina U

jev

ića 1

08

Tel&

fax

:03

3/7

82

-6

34

nudi vam užitak sportskogribolova na svojim ribama

bogatim vodamana Staroj Dravi u Križnici -pogotovo na tzv."Grabi".

Sve informacije natel. 091/512-0490

ŠPORTSKO RIBOLOVNI KLUB

"SMUĐ"KRIŽNICA

ŠRK"Smuđ"

Križnica

Vl. Branko ŠelimberTina Ujevića 52

PITOMAČA 033/782-149

Autoservis

ŠELIMBER- Prodajem gradilište kod željezničke stanice u Pitomači. Odlična lokacija i dobra cijena. Upitati Mariju Filjak (u lokalu Bolji život)

- Prodajem vino stolno bijelo izvrsne kvalitete. Tel.: 714-523.

- Kupujem kuću sa ili bez lokala u centru Pitomače. Za ponude obratiti se u Uredništvo Pitomačkih novina ili u Caffe bar "Big ben" u novom poslovnom centru u Pitomači (Keserica).

- Caffe bar i slastičarnica "Srk" Pitomača prima narudžbe za pečenje kolača i torti za sve prigode. Narudžbe na tel: 781-016.

- Prodajem kuću sa gradilištem u Dravskoj 5 u Pitomači. Sve inforacije na tel. 01/3837-372 i 01/3837-387 (Ivan Međurečan-Keko)

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 782-727 ili 783-822.

- Prodajem vinograd u Aršanju ili mijenjam za slično na moru. Tel. 01/336-4024

- Prodajem kuću u Vinogradskoj ulici u Pitomači. Upitati na tel: 01/4617-506 ili 091/504-0378.

- Iznajmljujem lokal u Vinogradskoj ulici u Pitomači kbr.64. Informacije na tel: 783-058.

- Prodajem klijet i vinograd u Aršanju (voda, telefon i plin). Upitati Miroslava Horvatinovića u Pitomači na tel 782-049..

- Iznajmljujem lokal na početku Vinogradske ulice - Pitomača. Tel: 01/2010-293.

KOVAČKARADNJA

KOVAČKARADNJA

Marijan Trstenjak

VELIKA ČREŠNJEVICA 125 033/714-035

POPRAVAK PLUGOVA IKULTIVATORA - IZRAĐUJEM SVE

POTROŠNE DIJELOVE -MONTAŽA KUPLJENIHDIJELOVA BESPLATNA

Restoran "Obrtnički dom"TVRTKE d.o.o. Pitomača, Gajeva 34

u proširenom i obnovljenom ambijentu Vam nudi:- sve vrste alkoholnih i bezalkoholnih pića- tople napitke - svakodnevno povoljne i

kvalitetne gablece - jela sa roštilja - prženeribice i lignje - organizira svečane ručkove,svadbe, proslave maturi, karmine i sve os-

tale skupove uz izvanredno pristupačnucijenu - u svom prostoru organizira razne izložbe

Kontakt telefon 033/783-816 (restoran) i 033/782-258 (uprava)

RADNO VRIJEME OD 07 DO 22 SATA

DOBRO DOŠLI!

Restoran "Obrtnički dom"

- Iznajmljujem lokal u Gajevoj u Pitomači (Saraja). Upitati na tel: 782-234.

- Prodajem veću količinu rakije komovice. Upitati na telefon 714-330 ili u Otrovancu 206.

- Prodajem vinograd u Aršanju. Upitati na tel. 033/783-150.

Uredništvo PITOMAČKIH NOVINA traži suradnike, odnosno dopisnike sa područja općine Pitomača. Mole se svi zainteresirani da se jave na telefone 033/714-553 i 098-1723-189 svaki dan od 8 do 20 sati.

AGRO-VRTAGRO-VRTvl. Franjo Filjak

PITOMAČA, Vinogradska 76tel/fax: 033/782-776 mob. 098/248-624

Sve za voćarstvo, vinogradarstvo,zaštitna sredstva, inox bačve......

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Pitomačke novine Pitomačke novine

26 27

GALERIJA - GRAFIČKA PRIPREMAvl. Željka Begović

Otrovanec 60 tel:033/714-553

Izrađujemo rodoslovlja - obiteljskastabla za područje cijele Republike

Hrvatske.

"BB-art" Pitomača

Koštovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa prostora u Pitomačkim novinama

1. Unutrašnje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 220,00 knd) A4 = 490,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta, iznad 6 do 12 objava 30% popusta.Cijena pojedinačnog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomačkim novinama možete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

A7

A7

A6

A5

A4

93,5 MhzPITOMI RADIO

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

Svim zainteresiranima čitateljima Pitomačkih novina i mještanima pitomačke općine iz uredništva Pitomačkih novina poručujemo da se mogu predbilježiti na luksuzno uvezano 2001. godište Pitomačkih novina, to jest uvezani će biti svi brojevi prvog godišta. Prvi takvi uvezani primjerci biti će u prodaji odmah po izlasku broja za prosinac 2001. godine. Sve informacije na telefone Pitomačkih novina.

Bakhusu starom

poslovnom centru

"GRGAČIĆ"mesarsko-kobasičarska radnja

Vl. Željko Grgačić

PITOMAČA, Trg kralja Tomislava 18Tel: 033/782-321

4 d n5 go i e

stisku va

"GRGAČIĆ""GRGAČIĆ"

Svi kupu-jemo uKIOSKU"ŽABAC"PITOMAČATrg kralja Tomislava

Svi kupu-jemo uKIOSKU"ŽABAC"PITOMAČATrg kralja Tomislava

ZLATARSKA RADNJAVl. Edvarda Barčana

PITOMAČAGajeva 7 033/782-478

ove g dine lavi svojuo s

50.-u ob je ni ul t c

foto egovićb ić

foto begov

fot ović

o begić

foto begov

fot ović

o begi

foto begov ć

f

vić

oto bego

foto egovićb

f

vić

oto bego ić

foto begov

PITOMAČA

Trg k. Tomislava 14Tel/Fax 033 782-340 Tel. 033 783-467Mob. 098 735-455

_______________-fotografiranje-fotokopiranje-video snimanje- digital, s-vhs-izrada pozivnica-izrada zahvalnica-izrada amaterskih filmova

BegovićBegović

BIG BEN

BIG BEN

BIG BEN

BIG BEN

BIG BEN

BIG BENPitomača

(novi poslovni centar)

SRDAČANPOZDRAV iz

Cafe bara

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I O

BA

VIJ

ES

TI

Pitomačke novine Pitomačke novine

26 27

GALERIJA - GRAFIČKA PRIPREMAvl. Željka Begović

Otrovanec 60 tel:033/714-553

Izrađujemo rodoslovlja - obiteljskastabla za područje cijele Republike

Hrvatske.

"BB-art" Pitomača

Koštovnik reklamnog i oglasnog prostora, odnosno zakupa prostora u Pitomačkim novinama

1. Unutrašnje stranice - 1 boja:a) A7 = 70,00 knb) A6 = 130,00 knc) A5 = 220,00 knd) A4 = 490,00 kn2. Posljednja vanjska stranica:a) A7 = 205,00 knb) A6 = 410,00 knc) A5 = 820,00 knd) A4 = 1.640,00 knBroj objava: 2 puta 10% popusta, 3-6 puta 20% popusta, iznad 6 do 12 objava 30% popusta.Cijena pojedinačnog oglasa iznosi 15 kuna po oglasu.INFORMACIJE O REKLAMNOM I OGLASNOM PROSTORU, odnosno zakupu prostora u Pitomačkim novinama možete dobiti na tel:033/714-553 i 098/1723-189, odnosno na adresi Otrovanec 60.

A7

A7

A6

A5

A4

93,5 MhzPITOMI RADIO

RE

KL

AM

E, O

GL

AS

I I OB

AV

IJE

ST

I

Svim zainteresiranima čitateljima Pitomačkih novina i mještanima pitomačke općine iz uredništva Pitomačkih novina poručujemo da se mogu predbilježiti na luksuzno uvezano 2001. godište Pitomačkih novina, to jest uvezani će biti svi brojevi prvog godišta. Prvi takvi uvezani primjerci biti će u prodaji odmah po izlasku broja za prosinac 2001. godine. Sve informacije na telefone Pitomačkih novina.

Bakhusu starom

poslovnom centru

"GRGAČIĆ"mesarsko-kobasičarska radnja

Vl. Željko Grgačić

PITOMAČA, Trg kralja Tomislava 18Tel: 033/782-321

54 godine

skustvai

"GRGAČIĆ""GRGAČIĆ"

Svi kupu-jemo uKIOSKU"ŽABAC"PITOMAČATrg kralja Tomislava

Svi kupu-jemo uKIOSKU"ŽABAC"PITOMAČATrg kralja Tomislava

ZLATARSKA RADNJAVl. Edvarda Barčana

PITOMAČAGajeva 7 033/782-478

ove g ine lavi sod s voju

.- b je n u50 u o l t ic

f t

vić

o o bego

foto egovićb ić

foto begov

fot gović

o be

f

ić

oto begov

fotović

o begić

foto begov

f t

vić

o o bego

ić

foto begov

foto egovićb

PITOMAČA

Trg k. Tomislava 14Tel/Fax 033 782-340 Tel. 033 783-467Mob. 098 735-455

_______________-fotografiranje-fotokopiranje-video snimanje- digital, s-vhs-izrada pozivnica-izrada zahvalnica-izrada amaterskih filmova

BegovićBegović

BIG BEN

BIG BEN

BIG BEN

BIG BEN

BIG BEN

BIG BENPitomača

(novi poslovni centar)

SRDAČANPOZDRAV iz

Cafe bara