Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2014. do 2019. godine · 2014-02-20 · PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 51000 Rijeka, S. Krautzeka

Plan gospodarenja otpadom za

razdoblje od 2014. do 2019.

godine

Općina Kali

Veljača, 2014.

PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE

51000 Rijeka, S. Krautzeka 83/A, tel. 051/633-400, fax 633-013, www.dls.hr

Stranica 2 od 70

Naručitelj: Općina Kali, Trg Marnjiva 23, 23 272 Kali

PREDMET: PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO

2019. GODINE

Oznaka dokumenta: RN/2014/0001

Izrađivač: DLS d.o.o. Rijeka

Voditelj izrade: Igor Meixner dipl.ing.kem.tehn.

Suradnici: Marko Karašić dipl.ing.stro.

Ivana Orlić Kapović dipl.ing.pom.prom.

Domagoj Krišković dipl.ing.preh.tehn.

Branko Markota dipl.ing.brodogr.

Daniela Krajina dipl.ing.biol.-ekol.

Goranka Alićajić dipl.ing.građ.

Ivana Dubovečak dipl.ing.biol-ekol.

Datum izrade:

Datum revizije:

Veljača, 2014.

M.P.

Ovaj dokument u cijelom svom sadržaju predstavlja vlasništvo Općine Kali, te je zabranjeno kopiranje, umnožavanje ili

pak objavljivanje u bilo kojem obliku osim zakonski propisanog bez prethodne pismene suglasnosti odgovorne osobe

Općine Kali.

Zabranjeno je umnožavanje ovog dokumenta ili njegovog dijela u bilo kojem obliku i

na bilo koji način bez prethodne suglasnosti ovlaštene osobe tvrtke DLS d.o.o. Rijeka.

http://www.dls.hr/



Stranica 3 od 70

S A D R Ž A J

1. UVOD .................................................................................................................................... 9

1.1. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM ........................................................................ 10

1.2. PRAVNI I ZAKONODAVNI OKVIR ................................................................................................. 11

2. ULOGA LOKALNIH SAMOUPRAVA......................................................................................... 13

2.1. SMISAO I SVRHA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM NA LOKALNOM NIVOU ......................................... 14

3. INSTITUCIONALNI OKVIR ...................................................................................................... 19

4. OSNOVNI PODACI O OPĆINI KALI.......................................................................................... 21

5. PREGLED POSTOJEĆG STANJA ............................................................................................... 23

5.1. KOMUNALNI OTPAD ............................................................................................................... 24

5.1.1. ODLAGALIŠTE KOMUNALNOG OTPADA ................................................................................................. 25

5.1.2. UTVRĐIVANJE KVALITATIVNIH I KVANTITATIVNIH SVOJSTAVA KOMUNALNOG OTPADA ................................ 27

5.1.3. SUSTAV I DINAMIKA PRIKUPLJANJA OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE KALI ................................................. 30

5.1.4. KOLIČINE KOMUNALNOG OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE KALI .............................................................. 31

5.2. PROIZVODNI OTPAD ............................................................................................................... 35

5.3. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA ................................................................................................. 36

5.4. ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA ............................................................................................ 42

5.5. NEUREĐENA ODLAGALIŠTA OTPADA – „DIVLJA ODLAGALIŠTA“ .......................................................... 42

6. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM ..................................................................................... 43

6.1. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM ............................................................................... 43

6.2. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM U ZADARSKOJ ŽUPANIJI ................................................ 46

7. MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA ............................................................................................. 49

7.1. PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA OTPADA ................................ 49

7.2. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA I OPORABE OTPADA ..................................................................... 52

7.3. INFORMIRANJE JAVNOSTI ........................................................................................................ 55

7.4. POSTOJEĆI KAPACITETI U SUSTAVU CJELOVITOG GOSPODARENJA OTPADOM ......................................... 55

7.5. POTREBNI KAPACITETI ZA CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM .............................................. 56

8. ZAKLJUČAK .......................................................................................................................... 60

http://www.dls.hr/



Stranica 4 od 70

8.1. SAŽETAK PREDVIĐENIH MJERA, IZVORI I VISINA SREDSTAVA ZA PROVEDBU ........................................... 62

8.2. TERMINSKI PLAN PROVEDBE MJERA ........................................................................................... 64

8.3. OČEKIVANI REZULTATI ............................................................................................................ 65

9. POPIS PRIMIJENJENIH ZAKONA, PRAVILNIKA I DOKUMENTACIJE ........................................... 66

10. PRILOZI .............................................................................................................................. 67

http://www.dls.hr/



Stranica 5 od 70

KRATICE – POJAŠNJENJE

AZO Agencija za zaštitu okoliša

DHMZ Državni hidrometeorološki zavod

EE otpad Električna i elektronička oprema

EU Europska unija

IPA Instrument for Pre-Accession Assistance

JLS Jedinica lokalne samouprave

KD Komunalno društvo

MBO Postrojenje za mehaničko – biološku obradu

NN Narodne novine

PET Polietilen tereftalat

PGO Plan gospodarenja otpadom

PPU Prostorni plan uređenja

RD Reciklažno dvorište

RH Republika Hrvatska

SG ZŽ Službeni glasnik Zadarske županije

ZO Zaštita okoliša

http://www.dls.hr/



Stranica 6 od 70

KLJUČNI POJMOVI – POJAŠNJENJE

Biorazgradivi komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i

sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede,

šumarstva, a koji u svom sastavu sadrži biološki razgradivi otpad.

Centar za gospodarenje otpadom je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki

povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada.

Divlje odlagalište je odlagalište na koje neko naselje, skupina domaćinstava ili pojedina

domaćinstva unutar neke općine ili grada odlažu svoj otpad na nekontroliran način.

Gospodarenje otpadom su djelatnosti sakupljanja, prijevoza, oporabe i zbrinjavanja i druge

obrade otpada, uključujući nadzor nad tim postupcima te nadzor i mjere koje se provode na

lokacijama nakon zbrinjavanja otpada, te radnje koje poduzimaju trgovac otpadom ili

posrednik.

Građevina za gospodarenje otpadom je građevina za sakupljanje otpada (skladište

otpada, pretovarna stanica i reciklažno dvorište), građevina za obradu otpada i centar za

gospodarenje otpadom. Ne smatra se građevinom za gospodarenje otpadom građevina

druge namjene u kojoj se obavlja djelatnost oporabe otpada.

Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i

održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može

bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg građenja je nastao.

Inertni otpad jest otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim i/ili biološkim

promjenama.

Krupni (glomazni) komunalni otpad je predmet ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase

neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i određen

je naputkom iz članka 29. Stavka 11. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13).

Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan

otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova

koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom

nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada

označen kao 20 03 01.

Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje

prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u okolišu.

Obrada otpada su postupci oporabe ili zbrinjavanja i postupci pripreme prije oporabe ili

zbrinjavanja.

Odlagalište otpada je građevina namijenjena odlaganju otpada na površinu ili pod zemlju

(podzemno odlagalište), uključujući:

a. interno odlagalište otpada na kojem proizvođač odlaže svoj otpad na samom mjestu

proizvodnje,

b. odlagalište otpada ili njegov dio koji se može koristiti za privremeno skladištenje

otpada (npr. za razdoblje duže od jedne godine),

http://www.dls.hr/



Stranica 7 od 70

c. iskorištene površinske kopove ili njihove dijelove nastale rudarskom eksploatacijom

i/ili istraživanjem pogodne za odlaganje otpada.

Odvojeno sakupljanje je sakupljanje otpada na način da se otpad odvaja prema njegovoj

vrsti i svojstvima kako bi se olakšala obrada i sačuvala vrijedna svojstva otpada.

Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u ukupnosti

uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je stvorio čovjek,

Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog djelovanja, ili

izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja štetnih tvari, ispuštanja

energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoliš,

Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno

uzrokuje onečišćavanje okoliša,

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više opasnih svojstava određenih Dodatkom

III. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

Oporaba otpada je svaki postupak čiji je glavni rezultat uporaba otpada u korisne svrhe

kada otpad zamjenjuje druge materijale koje bi inače trebalo uporabiti za tu svrhu ili otpad

koji se priprema kako bi ispunio tu svrhu, u tvornici ili u širem gospodarskom smislu. U

Dodatku II. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) sadržan je popis

postupaka oporabe koji ne isključuje druge moguće postupke oporabe.

Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti.

Otpadom se smatra i svaki predmet i tvar čije su sakupljanje, prijevoz i obrada nužni u svrhu

zaštite javnog interesa.

Postupci gospodarenja otpadom su: sakupljanje otpada, interventno sakupljanje otpada,

priprema za ponovnu uporabu, priprema prije oporabe i zbrinjavanja, postupci oporabe i

zbrinjavanja, trgovanje otpadom, posredovanje u gospodarenju otpadom, prijevoz otpada,

energetska oporaba određenog otpada, sakupljanje otpada u reciklažno dvorište i

privremeno skladištenje vlastitog proizvodnog otpada.

Pretovarna stanica (transfer stanica) je građevina za skladištenje, pripremu i pretovar

otpada namijenjenog prijevozu prema mjestu njegove oporabe ili zbrinjavanja.

Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim

procesima, osim ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu

istog proizvođača.

Proizvođač otpada je svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad i/ili koja prethodnom

obradom, miješanjem ili drugim postupkom mijenja sastav ili svojstva otpada.

Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i

privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada.

Reciklažno dvorište za građevni otpad je građevina namijenjena razvrstavanju,

mehaničkoj obradi i privremenom skladištenju građevnog otpada.

Recikliranje je svaki postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala,

kojim se otpadni materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu

osim uporabe otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao

gorivo ili materijal za zatrpavanje.

http://www.dls.hr/



Stranica 8 od 70

Sanacija onečišćenog tla je skup aktivnosti i radova radi uklanjanja posljedica onečišćenja

tla otpadom kojima se vraćaju, ako je to moguće, prirodna svojstva tla ili se tlo priprema za

novu namjenu.

Sakupljanje otpada je prikupljanje otpada, uključujući prethodno razvrstavanje otpada i

skladištenje otpada u svrhu prijevoza na obradu.

Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u skladištu najduže do godinu dana.

Sprječavanje nastanka otpada su mjere poduzete prije nego li je tvar, materijal ili proizvod

postao otpad, a kojima se smanjuju:

a) količine otpada uključujući ponovnu uporabu proizvoda ili produženje životnog vijeka

proizvoda,

b) štetan učinak otpada na okoliš i zdravlje ljudi ili

c) sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.

Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave – grada i općine i upravno

tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave – županije i Grada Zagreba, nadležno za

poslove zaštite okoliša.

Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može narušiti

ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način može nepovoljno utjecati

na okoliš.

Zbrinjavanje otpada je svaki postupak koji nije oporaba otpada, uključujući slučaj kad

postupak kao sekundarnu posljedicu ima obnovu tvari ili energije. U Dodatku I. Zakona o

održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) sadržan je popis postupaka zbrinjavanja koji ne

isključuje druge moguće postupke zbrinjavanja otpada.

http://www.dls.hr/



Stranica 9 od 70

1. UVOD

Gospodarenje otpadom predstavlja jedno od prioritetnih pitanja zaštite okoliša na raznim

institucionalnim razinama. Zakonodavstvo o otpadu među prvim je pravnim aktima Europske

unije (EU), povezane s okolišem, koji su definirali zajednička načela kako bi se okoliš zaštitio

od neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada.

Provođenje kvalitetnog i održivog sustava gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj

prioritetno je pitanje glede zaštite svih sastavnica okoliša ali i ljudskog zdravlja. Ovo pitanje je

također jedno od najproblematičnijih područja koje treba uskladiti s dosegnutim standardima

u razvijenom dijelu Europske Unije. Dosegnuti suvremeni princip gospodarenja otpadom na

svim razinama znači uspostaviti, provoditi i nadzirati cijeli niz aktivnosti, mjera i odluka koje

su usmjerene na sprečavanje nastanka otpada, smanjivanje količina otpada, organizirano

skupljanje otpada, adekvatan prijevoz otpada, oporabu otpada, kao i skrb za odlagališta

otpada koja moraju biti opremljena tako da prihvaćaju otpad na zakonski ispravan i ekološki

prihvatljiv način. Navedeno je ujedno i osnovni razlog namjene ''Plana gospodarenja

otpadom'' koji se izrađuje obzirom na područja primjene (država, županija, grad/općina) te

isti moraju biti hijerarhijski usklađeni.

Uspostava cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim otpadom regulira se zasebno kao

cjelina u pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u više jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave koje mogu sporazumno osigurati zajedničku

provedbu mjera gospodarenja otpadom. Temeljem Zakona o održivom gospodarenju

otpadom (NN 94/13), jedinice lokalne samouprave su obvezne donijeti svoje Planove

gospodarenja otpadom za određeni period primjene (6 godina). Gradski, odnosno općinski

plan gospodarenja komunalnim otpadom, planski je dokument gospodarenja otpadom, koji

mora biti usklađen sa županijskim Planom, Strategijom i Planom gospodarenja otpadom

Republike Hrvatske, kao i sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima

zaštite okoliša. Vlada Republike Hrvatske usvojila je u kolovozu 2007. godine Plan

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za osmogodišnji period (2007. – 2015. godine).

Područje primjene ovog Plana gospodarenja otpada je Općina Kali u svojim administrativnim

granicama. Plan gospodarenja otpadom Općine Kali (u nastavku PGO) imat će odgovarajuću

ulogu u uspostavi održivog sustava gospodarenja otpadom na razini Općine, a u skladu s

obvezama i smjernicama iz postojeće zakonske regulative, europskih direktiva, te donesenih

državnih i lokalnih planskih dokumenata. PGO Općine Kali primjenjiv je u narednih 6 godina

u razdoblju od 2014. do 2019. godine.

http://www.dls.hr/



Stranica 10 od 70

1.1. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

Svrha donošenja PGO je, temeljeno na načelima EU, definirati okvir za održivo gospodarenje

otpadom koje obuhvaća skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na sprječavanje nastanka

otpada, smanjivanje količine otpada, provedbu skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i

drugih djelatnosti vezano za otpad, nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti kao i briga za

odlagališta koja su zatvorena. Sukladno Članku 21. Zakona o održivom gospodarenju

otpadom (NN 94/13) Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave sadrži

najmanje sljedeće:

1. Analizu, te ocjenu stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice

lokalne samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva.

2. Podatke o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada,

odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva.

3. Podatke o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom

te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom.

4. Podatke o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju.

5. Mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada,

uključujući izobrazno – informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada.

6. Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama

otpada.

7. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog

otpada.

8. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada.

9. Popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana.

10. Organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera

gospodarenja otpadom.

11. Rokove i nositelje izvršenja Plana.

Sadržaj se odnosi na plan gospodarenja komunalnim otpadom budući da su sukladno članku

28. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) gradovi i općine odgovorni za

gospodarenje s komunalnim otpadom na svom području.

http://www.dls.hr/



Stranica 11 od 70

1.2. PRAVNI I ZAKONODAVNI OKVIR

Primarni zakonodavni okvir za gospodarenje otpadom je Zakon o održivom gospodarenju

otpadom (NN 94/13) i usvojeni međunarodni Ugovori. Navedenim se zakonom u pravni

poredak RH prenose sljedeće direktive EU:

- Direktiva 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju određenih

direktiva (SL L 312, 22.11.2008.)

- Direktiva 2010/75/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama

(integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (SL L 334, 17.12.2010.)

- Direktiva Vijeća 1999/31/EZ o odlaganju otpada (SL L 182, 16.7.1999.)

- Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o geološkom skladištenju

ugljikovog dioksida i o izmjenama i dopunama Direktive Vijeća 85/337/EEZ, Direktiva

Europskoga parlamenta i Vijeća 2006/60/EZ, 2001/80/EZ, 2004/35/EZ, 2006/12/EZ,

2008/1/EZ i Uredbe (EZ-e) br. 1013/2006 (SL L 140, 5.6.2009.)

- Direktiva 2006/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. rujna, 2006. o baterijama i

akumulatorima i otpadnim baterijama i akumulatorima kojom se ukida Direktiva

91/157/EEZ (SL L 266, 26.9.2006.)

- Direktiva 2004/12/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. veljače, 2004. koja

izmjenjuje i dopunjuje Direktivu 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu (SL L 047

18.02.2004.)

- Direktiva 2000/53/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 18. rujna, 2000. o otpadnim

vozilima (SL L 269, 21.10.2000.)

- Direktiva 2012/19/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja, 2012. o otpadnoj

električnoj i elektroničkoj opremi (OEEO) (SL L 197, 24.7.2012.).

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadržani su unutar:

1. Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13),

2. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13),

3. Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni

dio Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02) i

4. Plana gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015.

godine (NN 85/07, 126/10 i 31/11).

Nacionalna strategija zaštite okoliša te Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02) jasno

definiraju neodgovarajuće postupanje s otpadom kao najveći problem zaštite okoliša, te

prioritet u rješavanju problema zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj.

Obveza izrade Plana gospodarenja otpadom za Općinu Kali proizlazi iz Zakona o održivom

gospodarenju otpadom (NN 94/13), podzakonskih propisa, te drugih dokumenata zaštite

okoliša državnog i županijskog nivoa.

http://www.dls.hr/



Stranica 12 od 70

U skladu sa Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) a prema članku 20. i

21., Općina Kali u postupku je donošenja Plana gospodarenja otpadom1.

Plan gospodarenja otpadom, na razini županija, gradova i općina pruža jasan uvid u

postojeću situaciju na planu gospodarenja otpadom, razlaže i pruža analizu dobrih i loših

praksa te predlaže rješenja koja trajno, a ne samo akutno, uklanjaju i rješavaju problem

otpada na određenom području.

Temeljem zakonskih akata, Plan gospodarenja otpadom JLS usklađen je sa sljedećim

dokumentima, koji su ujedno i polazišta za izradu plana:

- Planom gospodarenja otpadom Zadarske županije (SG ZŽ 15/09),

- Prostornim planom Zadarske županije (SG ZŽ 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10),

- Prostornim planom uređenja Općine Kali (SG Općine Kali 04/10).

Postoji još niz propisa koji direktno ili indirektno, utječu ili reguliraju obaveze postupanja s

otpadom po gospodarskim načelima i načelima zaštite okoliša, a moraju biti uzeti u obzir

prilikom izrade Plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave.

Obveze Općine Kali koje proizlaze iz navedenih zakonskih akata biti će razrađene u

poglavlju „2. Uloga lokalnih samouprava“ dok će izvršenje istih biti razrađeno u poglavlju „8.

Zaključak“.

1 Plan gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave donosi se za razdoblje od 6 godina, a njegove

izmjene i dopune po potrebi. Jedinica lokalne samouprave dostavlja godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objavljuje ga u svom službenom glasilu.

http://www.dls.hr/



Stranica 13 od 70

2. ULOGA LOKALNIH SAMOUPRAVA

Premda politika i zakonodavstvo EU ne navodi posebne zadatke za tijela lokalne

samouprave, iskustvo pokazuje da su lokalna i regionalna nadležna tijela suočena s

određenim posebno izazovnim pitanjima. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN

94/13) definiraju se obaveze jedinica lokalne samouprave:

- osigurati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada, i biorazgradivog

komunalnog otpada,

- osigurati odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te

krupnog (glomaznog) komunalnog otpada,

- osigurati sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan Zakonu te uklanjanje tako

odbačenog otpada,

- osigurati provedbu Plana,

- osigurati donošenje i provedbu plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne

samouprave, odnosno Grada Zagreba,

- osigurati provođenje izobrazno-informativne aktivnosti na svom području,

- osigurati mogućnost provedbe akcija prikupljanja otpada,

- osigurati provedbu navedenih obveza na kvalitetan, postojan i ekonomski učinkovit način

u skladu s načelima održivog razvoja, zaštite okoliša i gospodarenja otpadom

osiguravajući pri tom javnost rada.

- sudjelovati u sustavima sakupljanja posebnih kategorija otpada sukladno propisu kojim

se uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada,

- JLS je obveznik plaćanja poticajne naknade za smanjenje količine miješanog

komunalnog otpada koji nastaje na području te JLS,

- JLS dužna je o svom trošku, na odgovarajući način osigurati godišnje provedbu

izobrazno-informativnih aktivnosti u vezi gospodarenja otpadom na svojem području, a

osobito javne tribine, informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu

specijaliziranih priloga u medijima kao što su televizija i radio,

- JLS dužna je u sklopu mrežne stranice uspostaviti i ažurno održavati mrežne stranice s

informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području,

- dostavljati godišnje izvješće o provedbi Plana jedinici područne (regionalne) samouprave

do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu i objaviti ga u svom

službenom glasilu.

Najveći izazovi i problemi općina i gradova očekuju se u pronalaženju financijskih sredstava

za sanaciju postojećih neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša. Iako ove

projekte sufinancira FZOEU znatna sredstva moraju se osigurati i iz proračuna JLS, a pri

tome treba uzeti u obzir i nužnost financiranja drugih projekata u području gospodarenja

otpadom – studijski i konkretni radovi na realizaciji istih – u vremenskim okvirima određenima

u propisima i planovima gospodarenja otpadom višeg reda.

http://www.dls.hr/



Stranica 14 od 70

Tu je i postupak utvrđivanja lokacija za građevine namijenjene skladištenju, oporabi i

zbrinjavanju otpada u dokumentima prostornog uređenja općina i gradova, što je i u

redovnom postupku vremenski zahtjevan proces, a s obzirom na prirodu građevina moguće

je očekivati otpor javnosti (eng. “Not in my backyard” - NIMBY efekt) što za posljedicu može

imati neispunjavanje određenih planskih okvira za uspostavu sustava gospodarenja

otpadom.

2.1. SMISAO I SVRHA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM NA LOKALNOM NIVOU

U okvirima uloge lokalne samouprave, Planovi gospodarenja otpadom imaju ključnu ulogu u

uspostavi, po pravilima, održivog gospodarenja otpadom. Njihova je glavna svrha dati

pregled tokova otpada i mogućnosti postupanja s njim. Podrobnije, njihov je cilj pružiti okvir

za planiranje te osigurati:

usklađivanje s politikom i ciljevima gospodarenja otpadom – planovi gospodarenja

otpadom, nacionalni kao i lokalni/regionalni, važni su instrumenti koji doprinose

primjeni i ostvarivanju politika i ciljeva gospodarenja otpadom na nacionalnoj razini te

na razini Europske unije,

pregled karakteristika otpada i dostatnog kapaciteta za gospodarenje otpadom –

planovi gospodarenja otpadom pružaju pregled tokova otpada i količina kojima je

potrebno gospodariti, nadalje, osiguravaju usklađivanje kapaciteta, načina skupljanja

te postupanje s otpadom kojim se mora gospodariti,

kontrolu tehnoloških mjera – karakteristike otpada određuju koje tehnološke mjere

treba koristiti za eliminiranje ili smanjenje određenih vrsta otpada,

pregled ekonomičnosti i potreba za ulaganjima – planovi gospodarenja otpadom

omogućavaju navođenje financijskih zahtjeva za skupljanje, obradu otpada, itd.;na

temelju tih podataka mogu se utvrditi potrebe za budućim ulaganjima.

Budući da rješavanje mnogih problema gospodarenja otpadom zahtijeva uključenje više

sudionika/nadležnih uprava, dosljedno planiranje pomaže da se izbjegne nepotrebno

dupliciranje napora te na taj način doprinosi svim sudionicima prilikom njihovog zajedničkog

rada.

Sve složenija problematika gospodarenja otpadom i sve viši standardi određeni EU

direktivama nameću sve veće zahtjeve vezano uz prikladnost postrojenja za obradu otpada.

U mnogim slučajevima, to znači veća i složenija postrojenja za postupanje s otpadom što

uključuje suradnju nekoliko regionalnih jedinica prilikom uspostave i rada postrojenja. Kako bi

se osigurala korist od rada postrojenja na višoj razini, pokrivajući veće područje, usluge

mogu pružati međuopćinske jedinice ili privatne tvrtke.

Proces planiranja na području gospodarenja otpadom odvija se u ciklusima koji osiguravaju

kontinuirano unapređenje. U principu, to je kontinuirani proces u kojem se Plan revidira u

regularnim intervalima. Proces se može podijeliti u 6 faza koje uključuju: opća razmatranja i

polazišta, pregled postojećeg stanja, planiranje, savjetovanje, provedbu i izmjene i /ili dopune

Plana (kako je prikazano shemom na Slici 1).

http://www.dls.hr/



Stranica 15 od 70

Slika 1: Postupak donošenja Plana gospodarenja otpadom

http://www.dls.hr/



Stranica 16 od 70

STRUKTURA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

Plan gospodarenja otpadom na razini općina jedan je od načina kojim Republika Hrvatska

pokušava postupati s ovim problemom. Plan gospodarenja otpadom pruža jasan uvid u

postojeću situaciju na planu gospodarenja otpadom, analizira i razlaže dobre od loših praksa

te predlaže rješenja koja trajno uklanjaju i rješavaju problem otpada na određenom području.

1. Opća razmatranja i polazište

Početnu točku predstavlja pokretanje inicijative za izradu Plana gospodarenja otpadom i

donošenje svih pretpostavki. U ovoj se fazi utvrđuje razdoblje planiranja i pojašnjavaju se

ograničenja u planiranju. Važno je pitanje sudjelovanja javnosti: tko bi trebao biti uključen u

proces planiranja i na koji način? Definiraju se vremenski okviri i radni planovi. Također,

uzima se u razmatranje odnos prema ostalim planovima, poput prostornih i energetskih

planova2.

2. Pregled postojećeg stanja

U ovoj se fazi skupljaju i analiziraju svi podaci i informacije vezane uz trenutnu situaciju na

području gospodarenja otpadom. Potom se ocjenjuje postojeći sustav gospodarenja

otpadom, tj. identificiraju se problemi kao i moguća rješenja. Pitanje koje zahtijeva odgovor u

ovoj fazi glasi: da li je postojeći sustav u skladu s postavljenim ciljevima ili onima koji bi se

mogli očekivati u budućnosti? Ukoliko je odgovor negativan: na koji se način sustav može

poboljšati?

3. Planiranje

Dio koji se odnosi na planiranje priprema se na temelju zahtjeva postavljenih od strane

nacionalnog zakonodavstva, postojećeg stanja i relevantnih pretpostavki za predviđanje

budućeg razvoja. Središnji je element utvrđivanje ciljeva, npr. za prioritetne tokove otpada ili

načine postupanja s otpadom, te određivanje pokazatelja u svrhu praćenja da li su ciljevi

ostvareni. Drugi je važan element ocijeniti kako se ti ciljevi mogu najučinkovitije postići. U tu

je svrhu važan izbor mjera i instrumenata za provedbu plana.

4. Provedba Plana

Nakon usvajanja plana gospodarenja otpadom, njegove se odrednice provode u praksi

putem propisa, pregovora s industrijom povezanom s gospodarenjem otpadom i informiranja

javnosti.

2 Prilikom određivanja polazišnih osnova Plana gospodarenja otpadom potrebno je u obzir uzeti i zakonodavni

okvir i načela gospodarenja otpadom.

http://www.dls.hr/



Stranica 17 od 70

5. Savjetovanje

Za razliku od savjetovanja s javnosti prilikom izrade nacionalnog plana gospodarenja

otpadom a koje se u praksi često svode na ograničena savjetovanja sa odabranim dionicima

(političarima, industrijom povezanom s gospodarenjem otpadom, udrugama potrošača i

udrugama koje se bave zaštitom okoliša, itd.), kojima se šalje prva radna verzija kako bi

dostavili pisane komentare, izrada regionalnog/lokalnog plana gospodarenja otpadom često

podrazumijeva intenzivniju fazu savjetovanja. Ona može uključivati javne sastanke,

distribuciju informativnih letaka, objavljivanje informacija vezanih uz plan na Internetu i sl.

6. Izmijene i /ili dopune Plana

Sukladno članku 17., Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) Plan

gospodarenja otpadom se donosi za razdoblje od šest godina, a njegova izmjena i dopuna

po potrebi.

Najprije se sagledavaju sve pretpostavke te se prilikom izrade novog pregleda postojećeg

stanja detaljno analiziraju rezultati prethodnog plana. Posebno važna pitanja glase: Koji su

ciljevi ispunjeni? Koje aktivnosti nisu provedene ili nisu polučile željene rezultate? Je li neka

od inicijativa imala neočekivani utjecaj na druge sektore?

Temeljem novog pregleda postojećeg stanja i eventualno novih ciljeva ili drugih zahtjeva,

npr. od strane države, priprema se nova generacija plana gospodarenja otpadom.

Na osnovu gore prikazanog jasno je kako je Plan gospodarenja otpadom jedan “živi“

dokument, koji tijekom svoga „života“ prolazi kroz mnoge promjene i dorade, putem zakonom

reguliranih revizija, te ujedno služi i kao osnova za provođenje cijelog niza odgovarajućih

aktivnosti u svezi unaprjeđenja gospodarenja otpadom na određenom području što je

prikazano shemom na Slici 2.

http://www.dls.hr/



Stranica 18 od 70

Slika 2: „Životni vijek“ Plana gospodarenja otpadom

http://www.dls.hr/



Stranica 19 od 70

3. INSTITUCIONALNI OKVIR

Sudionici u sustavu gospodarenja otpadom i njihove najvažnije zadaće koje proizlaze iz

zakonskih propisa:

Hrvatski sabor:

Donošenje Zakona o otpadu i drugih relevantih propisa

Donošenje Strategije gospodarenja otpadom Saborski odbori:

Davanje mišljenja o pojedinim zakonima i dokumentima

Vlada Republike Hrvatske:

Donošenje Plana gospodarenja otpadom

Donošenje uredbi

Mandatno određivanje lokacija građevina u sustavu gospodarenja otpadom

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode:

Priprema novog zakonodavstva

Priprema novih standarda

Priprema strategije gospodarenja otpadom i plana gospodarenja otpadom RH

Donošenje provedbenih propisa

Priprema izvješća o stanju okoliša i programa zaštite okoliša

Odobravanje zahtjeva na temelju procjena utjecaja na okoliš

Izdavanje dozvola za gospodarenje otpadom (osim za odlagališta inertnog otpada)

Inspekcija i nadzor nad provedbom zakona i podzakonskih akata

Gospodarenje opasnih otpadom (provedba mjera)

Nadzor nad AZO-om i FZOEU-om

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost:

Ubiranje naknada (naknade za vozila na motorni pogon, onečišćavanje zraka oksidima sumpora i dušika i ugljikovim dioksidom, opterećenje okoliša opasnim i neopasnim tehnološkim (industrijskim otpadom)

Financiranje projekata i određivanje uvjeta za dodjelu sredstava (sanacija odlagališta otpada, poticanje izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, obrada otpada i iskorištavanje vrijednih svojstava otpada, poticanje čistije proizvodnje i izbjegavanje emisija u proizvodnim procesima)

Središnja tijela državne uprave zadužena za:

Industriju, rudarstvo, energetiku

More, turizam, promet

Poljoprivredu, šumarstvo, vodno gospodarstvo

Zaštitu prirode

Zdravstvo

Znanost, obrazovanje

Financije

Upravu

Pravosuđe

Europske integracije

Sudjelovanje u rješavanju problema gospodarenja otpadom

Agencija za zaštitu okoliša (AZO):

Priprema izvješća o gospodarenju otpadom u okviru izvješća o stanju okoliša

Razvoj i koordinacija jedinstvenog informacijskog sustava zaštite okoliša (ISZO)

Razvoj pokazatelja za praćenje stanja na području otpada, određivanje i izrada prioritetnog seta pokazatelja

Suradnja s Europskom agencijom za okoliš

Vodi Registar onečišćenja okoliša

Potrebna je prijava svih subjekata s područja općine koji su proizvođači/skupljači/oporabitelji otpada

Državni zavod za mjeriteljstvo i Hrvatska akreditacijska agencija:

Akreditacija ispitnih laboratorija

Standardizacija oznaka

Standardizacija pojmova u području gospodarenja otpadom

Izdavanje odgovarajućih normi

http://www.dls.hr/



Stranica 20 od 70

Zakonskim propisima na snazi, gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine uprave

(nacionalna, regionalna, lokalna, mjesna), gotovo sva područja gospodarstva – od

proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života, te uključuje velik broj raznovrsnih sudionika.

Županijske vlasti /Grad Zagreb:

Donošenje planova gospodarenja otpadom

Određivanje lokacija u prostornim planovima i izdavanje dozvola za odlagališta neopasnog i inertnog otpada

Osiguranje uvjeta i provedba mjera za gospodarenje proizvodnim, ambalažnim, građevinskim m i drugim otpadom

Izdavanje odgovarajućih dozvola

Prikupljanje podataka o otpadu (registar onečišćivača okoliša)

Lokalne vlasti:

Donošenje Planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u prostornim planovima

Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom

Prikupljanje i dostavljanje podataka

Tvrtke za gospodarenje otpadom:

Prikupljanje i prijevoz otpada te upravljanje građevinama i postrojenjima za gospodarenje otpadom

Dostavljanje podataka odgovarajućim tijelima

Konzultantske tvrtke, strukovne organizacije i udruge:

Provođenje aktivnosti kojima se unapređuju praksa, svijest, informiranost i potiče sudjelovanje

Proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada:

Pravne i fizičke osobe aktivnošću kojih nastaje otpad (kućanstva, gospodarstvo, javni sektor) sudjeluju u sustavu gospodarenja otpadom na razini države, jedinice regionalne i lokalne samouprave ovisno o načinu i stupnju organiziranosti te znanju, svijesti i informiranosti

Donošenje planova gospodarenja otpadom

Dostavljanje podataka odgovarajućim tijelima

http://www.dls.hr/



Stranica 21 od 70

4. OSNOVNI PODACI O OPĆINI KALI

Ovom točkom dani su osnovni podaci o Općini Kali, njezinom makro i mikro smještaju,

zemljopisne značajke, demografske karakteristike i gospodarska obilježja, te ostali podaci

relevantni za problematiku gospodarenja otpadom na području Općine.

Područje Općine Kali nalazi se u sastavu Zadarske županije, na južnom dijelu otoka Ugljana.

Područje Općine Kali obuhvaća prostor od 9,40 km2 na kopnu sa pripadajućim dijelom

akvatorija Zadarskog kanala i akvatorija između otoka Ugljana i otoka Iža. Općina Kali graniči

sa Općinama Preko i Kukljica. Od Zadra – administrativnog središta županije, udaljena je cca

5,0 km i povezana trajektnom lukom Preko.

Slika 3: Smještaj Općine Kali u Zadarskoj županiji

Općinu Kali čini jedno, istoimeno naselje Kali. Staru jezgru mjesta čini naselje između uvala

Mul i Batalaža okrenutih prema Zadru, dok se noviji dio mjesta pruža prema uvali Mala

Lamjana okrenutoj prema Kornatima na južnom dijelu. Gospodarski je važna i uvala Vela

Lamjana u kojoj se nalazi istoimena ribarska luka i gospodarska zona.

http://www.dls.hr/



Stranica 22 od 70

Prema posljednjem popisu stanovništva, 2011. godine, na području Općine Kali živjelo je

1.638 stanovnika u 640 kućanstava, dok je prema popisu stanovništva 2001. godine na

području Općine živjelo 1.731 stanovnik.

Stanovništvo pretežno živi od ribarstva koje u Kalima ima veoma dugu tradiciju i po kojem je

mjesto najviše i poznato. Nakon višestoljetnog iskustva u malom ribolovu, Kaljani su od

1920-ih godina počeli prelaziti na veće ribarske brodove, od 1960-ih počeli s tunolovom na

Pacifiku, a danas u Kalima postoji dobro opremljena ribarska flota. Uz ribarstvo razvijena je

marikultura (kavezni uzgoj tuna, uzgoj bijele ribe), te prerada plave ribe. Druge važne

gospodarske djelatnosti su poljoprivreda – ponajviše maslinarstvo, sektor turizma kojeg čine

privatni iznajmljivači apartmana i ugostitelji, te trgovina i uslužne djelatnosti. stanja

http://www.dls.hr/



Stranica 23 od 70

5. PREGLED POSTOJEĆEG STANJA

Kako bi se mogli odrediti ciljevi Plana gospodarenja otpadom, potrebno je napraviti pregled

postojećeg stanja. On služi kao polazište te identificira potrebu za daljnjim razvojem sustava.

Nadalje, pregled postojećeg stanja nužan je za daljnju procjenu postignuća u usporedbi s

definiranim ciljevima.

Osnovni cilj Plana gospodarenja otpadom za prostor Zadarske županije je uvođenje

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom temeljeno na suvremenim svjetskim sustavima, sa

svrhom što ažurnijeg rješavanja nagomilanih problema otpada. Neodgovarajuće

gospodarenje otpadom najveći je problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj, pa tako i u

Zadarskoj županiji. Infrastruktura za zbrinjavanje je nedostatna, a sustav gospodarenja

otpadom slabo funkcionira (negativno se odražava na sastavnice okoliša: vodu, zrak, more i

tlo, te na klimu, ljudsko zdravlje i živi svijet općenito). Osobito su ugrožene podzemne vode

kao glavni izvor zaliha pitke vode i temeljni županijski resurs. Problemi u sustavu upravljanja

otpadom u Zadarskoj županiji, tako i na području Općine Kali, višestrukog su karaktera.

Trenutno u Zadarskoj županiji gradovi i općine organiziraju i prikupljaju otpad na način koji ne

možemo nazvati cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom. Aktivna odlagališta koja služe

za potrebe gradova i općina ne udovoljavaju kako nacionalnim tako i EU standardima. U

proteklih nekoliko godina provode se aktivnosti oko uspostave sustava koje su se

intenzivirane donošenjem Strategije.

Krajnji cilj cjelovitog sustava gospodarenja otpadom je uspostava županijskog centra za

gospodarenje otpadom. Strategijom gospodarenja RH potrebno je sanirati i zatvoriti

postojeća lokalna odlagališta i izgraditi regionalne – županijske centre za gospodarenje

otpadom.

Osnovu sustava gospodarenja otpadom Zadarske županije činit će Županijski centar za

gospodarenje otpadom.

Županijska skupština Zadarske županije donijela je krajem 2006. godine Izmjene i dopune

Prostornog plana Zadarske županije“ u sklopu kojega je lokacija budućeg ŽCGO predviđena

na području eksploatacijskih polja tehničkog građevnog kamena, zapadno od naselja Biljane

Donje na području Grada Benkovca. Izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja

Grada Benkovca konačni prijedlog lokacija ŽCGO je, sukladno odredbama „Prostornog plana

Zadarske županije“ planiran na području postojećeg eksloatacijskog polja Busišta 3 (u

cijelosti), dijelu eksploatacijskog polja Busišta 2, te dijelu slobodnog prostora izvan postojećih

istražnih i eksploatacijskih polja tehničkog građevnog kamena na spomenutoj lokaciji.

Na ŽCGO će se prihvaćati komunalni otpad, prethodno obrađeni neopasni proizvodni otpad,

odvojeno skupljene sastavnice otpada i opasni otpad iz kućanstava cijele županije pa samim

time i Općine Kali. Odvojeno skupljene sastavnice otpada i opasni otpad iz kućanstva će se

privremeno skladištiti do daljnje predaje ovlaštenim oporabiteljima i zbrinjavateljima,

komunalni otpad će se obraditi te zatim odložiti, a eventualni obrađeni neopasni proizvodni

otpad odmah odložiti.

Uspostava ŽCGO, koji će zadovoljavati potrebe čitave Županije, neminovno će predstavljati i

značajno povećanje udaljenosti od pojedinih „proizvođača“ otpada do mjesta konačnog

http://www.dls.hr/



Stranica 24 od 70

zbrinjavanja istog. Većina gradova i općina u Županiji stoga će trebati odabrati jednu od

sljedećih mogućnosti:

izgradnju pretovarnih ili transfer-stanica, koje će omogućiti prijevoz otpada iz

pojedinih mikroregionalnih središta do ŽCGO vozilima velikog kapaciteta, što je

daleko racionalnije od prijevoza običnim kamionima-smećarima,

poboljšanje postojećeg voznog parka komunalnih vozila u cilju postepenog povećanja

kapaciteta vozila i poboljšanja ekonomičnosti odvoza otpada do ŽCGO.

U Zadarskoj županiji planirana je uspostava četiri pretovarne stanice, iz kojih će se nakon

pretovara uz manjih kontejnerskih vozila u veća otpad odvoziti u ŽCGO. Na području Općine

Kali nije predviđena izgradnja pretovarne stanice, već će se otpad direktno odvoziti u ŽCGO.

Približna udaljenost naselja Kali do ŽCGO-a iznosi 30,00 km.

Postojeće stanje u postupanju s otpadom u Općini Kali prikazano je po osnovnim grupama

otpada definiranima Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), relevantnima i

specifičnima za jedinice lokalne samouprave. Tako se u daljnjim poglavljima obrađuju

sljedeće kategorije otpada:

- prema svojstvima: neopasni otpad,

- prema mjestu nastanka: komunalni i proizvodni otpad.

Najveći problem na području Općine Kali je i dalje vrlo nizak stupanj primarne selekcije,

odnosno odlaganje otpada bez prethodne separacije i predobrade.

5.1. KOMUNALNI OTPAD

Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu

iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova

koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom

nisu izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.) te je u Katalogu otpada

označen kao 20 03 01.

Gospodarenje komunalnim otpadom u nadležnosti je gradova i općina koji organiziraju i

obavljaju djelatnosti prikupljanja komunalnog otpada, odvojenog prikupljanja otpada,

prikupljanja i odvoza glomaznog otpada, čišćenja divljih odlagališta te odlaganja komunalnog

otpada na odlagališta.

Na teritoriju Općine Kali zbrinjavanje komunalnog otpada obavlja tvrtka Hripa d.o.o. Kali

trgovačko društvo za komunalnu djelatnost. Hripa d.o.o. trgovačko je društvo s ograničenom

odgovornošću u 100%-tnom vlasništvu Općine Kali i obavlja između ostalog i poslove

sakupljanja i prijevoza komunalnog otpada za područje Općine Kali. Hripa d.o.o. registrirana

je pri Trgovačkom sudu u Zadru pod brojem: Tt-09/1046-2, MBS: 060174199, OIB:

43860246569.

Komunalno društvo Hripa d.o.o. postupa sa sljedećim vrstama otpada:

http://www.dls.hr/



Stranica 25 od 70

VRSTA OTPADA KLJUČNI BROJ OTPADA

AMBALAŽA OD PAPIRA I KARTONA 15 01 01

AMBALAŽA OD PLASTIKE 15 01 02

BETON 17 01 01

CIGLA 17 01 02

PLOČICE I KERAMIKA 17 01 03

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD 20 03 01

5.1.1. ODLAGALIŠTE KOMUNALNOG OTPADA

Sve jedinice lokalne samouprave u Zadarskoj županiji idu u realizaciju sanacije i zatvaranja

lokalnih odlagališta (temeljem Strategije gospodarenja otpadom RH), na način da se

pojedina odlagališta saniraju i odmah zatvaraju, a neka se saniraju sa zatvaranjem u

narednom periodu 3 do 5 godina odnosno do izgradnje županijskog centra za gospodarenje

otpadom (ŽCGO). Nekoliko odlagališta preurediti će se u pretovarne stanice odnosno

reciklažna dvorišta.

Otpad sa područja Općine Kali odlaže se na odlagalištu Diklo u Zadru. Sustav gospodarenja

otpadom na otocima definiran je Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN

130/05). Sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

zabranjeno je odlaganje otpada na otocima kao i svaki drugi tretman s otpadom osim odvoza

istog na kopno. Komunalno društvo Hripa d.o.o. od 2010. godine djeluje sukladno navedenoj

strategiji, te nakon provedene sanacije i zatvaranja dotadašnjeg divljeg odlagališta

„Zarabaniž“ u Kalima otpad odvozi na odlagalište Diklo u Zadru.

Odlagalište otpada Diklo nalazi se u neposrednom zaleđu zadarskog naselja Diklo, uz

županijsku cestu Zadar – Kožino – Zaton – Nin. Otpad se na odlagalištu odlaže od 1963.

godine. Odlagalište se nalazi izvan naseljenog područja, a od Zadra je udaljeno cca 4,5 km.

Najbliže naselje, Diklo, udaljeno je cca 1,0 km. Odlagalište je smješteno u lokalnoj depresiji

čije se dno u zapadnom dijelu nalazi na 52 m n. m., a na istočnom dijelu na 45 m n. m.

Prosječna debljina odloženog otpada na odlagalištu iznosi cca 8,0 m. Odlagalištem upravlja

tvrtka Čistoća Zadar d.o.o.

http://www.dls.hr/



Stranica 26 od 70

Slika 4: Lokacija odlagališta otpada Diklo

Osnovni podaci o odlagalištu otpada Diklo iznijeti su sljedećom tabelom.

Tabela 1: Osnovni podaci o odlagalištu otpada Diklo

OPĆI PODACI

NAZIV ODLAGALIŠTA Diklo

ŽUPANIJA Zadarska

OPĆINA Zadar

NAJBLIŽE NASELJE Kožino

PORIJEKLO OTPADA Bibinje, Galovac, Kukljica, Kožino, Nin, Otok Ugljan, Poličnik, Posedarje, Preko, Sukošan, Škabrnja, Vir, Zadar, Zemunik Donji

STATUS OPERATIVNOSTI (A-AKTIVNO, Z-ZATVORENO) A

GODINA POČETKA ODLAGANJA 1963.

POVRŠINA TIJELA ODLAGANJA (m2) 261.714

STATUS SANACIJE (PRIPREMA, U TIJEKU, GOTOVA) priprema

GODIŠNJA KOLIČINA OTPADA (m3) 102.000

OPERATOR / KONTAKTI

OPERATOR ODLAGALIŠTA Čistoća d.o.o. Zadar

MJESTO Zadar

ADRESA Stjepana Radića bb

TELEFON 023/231 831

E-MAIL [email protected]

SKUPLJAČ/PRIJEVOZNIK Čistoća d.o.o. Zadar

http://www.dls.hr/



Stranica 27 od 70

5.1.2. UTVRĐIVANJE KVALITATIVNIH I KVANTITATIVNIH SVOJSTAVA KOMUNALNOG OTPADA

Kvalitativne i kvantitativne karakteristike otpada utvrđuju se iz sljedećih razloga:

- određivanje osnovne i specifične strukture gdje se utvrđuje standardni maseni sastav,

- kontroliranje promjene standardnog masenog sastava obzirom na porijeklo otpada,

- promjene odnosa mase i volumena otpada što predstavlja sve prisutniji kriterij za

definiranje efikasnosti provedbe primarne selekcije.

Sastav komunalnog otpada varira ovisno o sredini u kojoj nastaje i zavisi o mnogim

faktorima, kao što su standard stanovništva, tip naselja, dostignut nivo komunalne higijene i

slično. Otpad koji se na razmatranom području stvara, u pravilu je različit od onog koji bi se

dobio sortiranjem otpada na odlagalištu prije odlaganja, budući da se dio otpada u seoskim

domaćinstvima koristi ili spaljuje.

SASTAV KOMUNALNOG OTPADA NA ODLAGALIŠTU „DIKLO“

O sastavu odloženog otpada na odlagalištu ne postoje podaci, jer se o tome nije vodila

evidencija, a na odlagalištu ne postoji vaganje otpada, te su stoga kao relevantni podaci u

vezi sastava otpada koji se odlaže na odlagalište uzeti podaci o prosječnom sastavu otpada

za priobalni dio Hrvatske iz „Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje od 2007. – 2015.

godine“.

Tabelom 2 i pripadajućim dijagramom na Slici 5 prikazani su maseni i postotni udjeli

pojedinih komponenti otpada koji se odlaže na odlagalište.

Tabela 2: Prosječni godišnji sastav komunalnog otpada

KOMPONENTA OTPADA MASENI UDIO (%)

KUHINJSKI I BIOOTPAD 41,0

PAPIR I KARTON 20,3

KOŽA I KOSTI 3,1

DRVO 1,2

TEKSTIL 8,2

STAKLO 7,0

METALI 4,0

INERTNI 2,2

PLASTIKA 12,3

GUMA 0,5

POSEBNI 0,2

http://www.dls.hr/



Stranica 28 od 70

Slika 5: Postotni udjeli pojedinih skupina otpada

OSNOVNA FIZIKALNA SVOJSTVA KOMUNALNOG OTPADA

Budući da ne postoje podaci vezani uz fizikalno-kemijske pokazatelje krutog komunalnog

otpada koji se odlaže na odlagalištu Diklo, isti se daju u okviru predmetne dokumentacije na

razini literaturnih podataka, a svojstveni su za pojedine sastavne komponente proizvedenog

krutog komunalnog otpada. Niže prikazanim tabelama dati su relevantni fizikalno – kemijski

pokazatelji za pojedine sastavne komponente komunalnog otpada.

Tabela 3: Sadržaj vlage po pojedinim komponentama otpada

KOMPONENTA SADRŽAJ VLAGE (%) TIPIČNI SADRŽAJ

VLAGE (%)

OSTACI HRANE 50-80 70

PAPIR 4-10 6

KARTON 4-8 5

PLASTIKA 1-4 2

TEKSTIL 6-15 10

GUMA 1-4 2

KOŽA 8-12 10

ZELENI OTPAD 30-80 60

DRVO 15-40 20

41

20,3

3,1

1,2

8,2

7

4 2,2 12,3

0,5 0,2 kuhinjski i biootpad

papir i karton

koža i kosti

drvo

tekstil

staklo

metali

inertni

plastika

guma

posebni

http://www.dls.hr/



Stranica 29 od 70

KOMPONENTA SADRŽAJ VLAGE (%) TIPIČNI SADRŽAJ

VLAGE (%)

ORGANSKI OTPAD 10-60 25

STAKLO 1-4 2

LIMENKE 2-4 3

NE-ŽELJEZNI METALI 2-4 2

ŽELJEZNI METALI 2-6 3

GRAĐEVNI OTPAD 6-12 8

Tabela 4: Morfološki oblik pojedinih komponenti otpada

KOMPONENTA PODRUČJE VELIČINE

(mm)

TIPIČNA VELIČINA

(mm)

HRANA 0-200 100

PAPIR 100-500 350

KARTON 100-500 350

PLASTIKA 0-400 200

STAKLO 0-200 100

METALI 0-200 100

TEKSTIL 0-300 150

PRAŠINA, PEPEO 0-100 25

Tabela 5: Gustoća pojedinih komponenti otpada

KOMPONENTA GUSTOĆA

(kg/m3)

TIPIČNA GUSTOĆA

(kg/m3)

OSTATCI HRANE 120-480 290

PAPIR 30-130 85

KARTON 30-80 50

PLASTIKA 30-130 65

TEKSTIL 30-100 65

GUMA 90-200 130

KOŽA 90-260 160

ZELENI OTPAD 60-225 105

DRVO 120-320 240

ORGANSKI OTPAD 90-360 240

STAKLO 160-480 195

LIMENKE 45-160 90

NE-ŽELJEZNI METALI 60-240 160

ŽELJEZNI METALI 120-1200 320

http://www.dls.hr/



Stranica 30 od 70

KOMPONENTA GUSTOĆA

(kg/m3)

TIPIČNA GUSTOĆA

(kg/m3)

PEPEO, CIGLA I SL. 320-960 480

5.1.3. SUSTAV I DINAMIKA PRIKUPLJANJA OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE KALI

Postojeći kapaciteti za postupanje s otpadom na području Općine Kali, u ovom trenutku, u

potpunosti su ovisni o tehničkim kapacitetima i mogućnostima komunalnog društva Hripa

d.o.o. koje obavlja poslove prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada sa cjelokupnog

područja Općine, te o kapacitetima građevine za zbrinjavanje otpada – odlagališta otpada

Diklo (koje se nalazi na području Grada Zadra), na koje se odlaže otpad iz Općine Kali.

Odvozom otpada obuhvaćen je cijeli prostor Općine Kali.

U ovom trenutku komunalno društvo Hripa d.o.o. raspolaže adekvatnim sustavom

transportnih jedinica za sakupljanje i prijevoz otpada do odlagališta Diklo a koji je prilagođen

uspostavljenom sustavu prikupljanja putem postavljenih posuda i kontejnera. Isti omogućava

da se sakupljeni otpad transportira na siguran način do lokacije za trajno deponiranje.

Sakupljanje otpada sa područja Općine Kali uvjetovano je postojećim stanjem u prostoru tj.

širinom ulica koje u pretežitom dijelu naselja ne omogućavaju upotrebu standardnih vozila za

prikupljanje otpada (autosmećari veće zapremine). Iz navedenog se razloga koristi više vrsta

vozila različitih zapremina i dimenzija, što svakako povećava troškove cjelokupnog postupka

prikupljanja, odvoza i zbrinjavanja otpada.

Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada obavlja se specijaliziranim vozilima (auto smećari)

zatvorenog tipa, konstruiranima tako da se onemogući rasipanje otpada, te širenje mirisa.

Sljedećom tabelom dan je popis vozila komunalnog društva Hripa d.o.o. kojima se prikuplja i

odvozi otpad.

Tabela 6: Vozila za prikupljanje i prijevoz otpada

MARKA I TIP

VOZILA VRSTA VOZILA ZAPREMINA/NOSIVOST

GODINA

PROIZVODNJE REGISTARSKA

OZNAKA

MAN TGM

18.290 4X2 BB AUTOSMEĆAR 16 m

3 2012. ZD 596 GZ

MULTICAR

FUMO BODY

4X2 AUTOSMEĆAR 5 m

3 2006. ZD 592 FF

MERCEDES 408

D 4X2 KIPER 2 t 1996. ZD 518 CS

GENIUS

COMPACT 120 L RADNI STROJ

(KOMBINIRKA) - 2007. ZD 735 GB

http://www.dls.hr/



Stranica 31 od 70

Svako domaćinstvo na području Općine Kali (665 stalnih domaćinstava i 220 povremenih

domaćinstava – vikendaši) posjeduje PVC kantu za prikupljanje otpada zapremine 120 l.

Poslovnim subjektima, kojih je u ovom trenutku 86, na raspolaganju su još i posude od 240 l,

kao i PVC kontejneri zapremine 1100 l. Diljem mjesta raspoređeno je još 40-ak različitih

manjih i većih koševa za sitni otpad.

Ukupno se dakle, za prikupljanje otpada na području Općine, koriste sljedeće vrste i broj

spremnika:

4 otvorena metalna kontejnera zapremine 7,0 m3

52 PVC kontejnera zapremine 1100 l

15 PVC kanti zapremine 240 l

990 PVC kanti zapremine 120 l

Prikupljanje i odvoz komunalnog otpada na području Općine Kali organiziran je prema sljedećem rasporedu:

U ljetnom razdoblju odvoz se obavlja tri (3) puta tjedno (ponedjeljkom, srijedom i petkom).

U zimskom razdoblju odvoz se obavlja dva (2) puta tjedno (utorkom i petkom).

Sakupljanje otpada se obavlja istovremeno sa dva vozila, a nakon obavljenog višekratnog

pretovara iz manjeg vozila u autosmećara zapremine 16 m3, sve skupa se odvozi na

odlagalište. Za navedeno se redovito vode i odgovarajući očevidnici i izdaje prateća

dokumentacija.

Na dijelu prostora ribarske luke u V. Lamjani, komunalno društvo Hripa d.o.o. obavlja

prešanje i baliranje odvojeno sakupljene kartonske ambalaže i PVC folije. Karton i folija

skupljaju se izdvajanjem na mjestu nastanka tj. u tvrtkama, obrtima i trgovinama koje djeluju

na području Općine Kali. Izdvojeni otpad odvozi se do sabirnog mjesta na dijelu rive u V.

Lamjani gdje je instalirana preša (iznajmljena od tvrtke Unijapapir d.o.o.). Nakon prešanja i

baliranja otpad se vozilom tvrtke Unijapapir d.o.o. uz prateći list odvozi na daljnju oporabu.

Lokacija u ribarskoj luci koristi se iz razloga što je ista vrlo pristupačna za sve vrste vozila, a

ima i priključak na električnu energiju potrebnu za rad već spomenute preše.

5.1.4. KOLIČINE KOMUNALNOG OTPADA NA PODRUČJU OPĆINE KALI

Uvid u postojeće stanje gospodarenja otpadom te u postojeće i buduće količine, kao i sastav

otpada, potreban je radi prijedloga rješenja u sklopu cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom, te precizno definiranje takvog komunalnog otpada, od mjesta njegova nastanka do

mjesta konačnog zbrinjavanja. Osnova za definiranje tokova komunalnog otpada i izradu

bilanci je poznavanje njegovih količina od najmanje organizacijske razine do najviše zbog

dugogodišnjeg zanemarivanja praćenja stanja na području gospodarenja otpadom, pa tako,

http://www.dls.hr/



Stranica 32 od 70

među ostalim i praćenja kretanja njegovih količina. Do izrade ovog plana točne količine

otpada nisu precizno utvrđene na županijskoj razini koja bi, prema Strategiji, trebala postati

najmanja organizacijska jedinica i koja bi trebala biti nositelji sustava gospodarenja otpadom.

Općina Kali, odnosno komunalno društvo Hripa d.o.o. je od kolovoza 2010. godine počelo

odvoziti otpad na odlagalište Diklo u Zadru, te se od tada vodi evidencija količina

komunalnog otpada. Ukupne količine prikupljenog komunalnog otpada na području Općine

Kali u periodu od 2010. do 2013. godine prikazane su Tabelom 7, dok je trend

rasta/smanjenja količina prikazan Slikom 6.

Tabela 7: Evidentirane količine prikupljenog komunalnog otpada na području Općine Kali u periodu od 2010. – 2013. godine

GODINA VRSTA OTPADA KLJUČNI BROJ

OTPADA KOLIČINA OTPADA

(t)

2010. *

MIJEŠANI KOMUNALNI OTPAD 20 03 01 580,00

PAPIR I KARTON 15 01 01 31,25

PE FOLIJA 15 01 02 1,07

OTPADNO ULJE 13 02 05 3,9

2011.



PE FOLIJA 15 01 02 0,94


2012.



PE FOLIJA 15 01 02 25,66


2013.



PE FOLIJA 15 01 02 1,97


*u razdoblju od kolovoza do 31. prosinca 2010. godine

http://www.dls.hr/



Stranica 33 od 70

Slika 6: Trend rasta/smanjenja količina pojedinih vrsta otpada

0

200

400

600

2010. 2011. 2012. 2013.

Trend rasta prikupljenih količina komunalnog otpada

Količinaotpada (t)

0

10

20

30

40

50

2010. 2011. 2012. 2013.

Trend rasta/smanjenja prikupljenih količina papira i kartona

Količina otpada(t)

05

1015202530

Trend rasta/smanjenja prikupljenih količina PE folije

Količina otpada(t)

0123456789

2010. 2011. 2012. 2013.

Trend rasta prikljupljenih količina otpadnog ulja

Količina otpada(t)

http://www.dls.hr/



Stranica 34 od 70

Obzirom na broj stanovnika i kućanstava na području Općine Kali, te sukladno prikazanim

generiranim količinama otpada dobiva se da je:

prosječna godišnja količina skupljenog komunalnog otpada po stanovniku je 390,44

kg/stan/god.

prosječna godišnja količina skupljenog komunalnog otpada po kućanstvu je 999,30

kg/kućanstvo/god.

prosječna dnevna količina skupljenog komunalnog otpada po stanovniku je 1,07

kg/stan/dan.

prosječna dnevna količina sakupljenog komunalnog otpada po kućanstvu je 2,73

kg/kućanstvo/dan.

Za potrebe procjene količina generiranog komunalnog otpada za naredni period od 6 godina

obuhvaćen ovim Planom, kao polazišne osnove uzete su sljedeće pretpostavke:

- da je broj stanovnika na razmatranom području padao po prosječnoj godišnjoj stopi od

0,50 % te će se takav trend nastaviti (toliki je pad Općina Kali imala između 2001. i

2011. godine prema popisu stanovništva),

- da će stopa rasta specifične količine komunalnog otpada biti 2,5% godišnje,

- da će se postupno povećavati količina odvojeno skupljenog komunalnog otpada koji ide

na oporabu i ponovnu uporabu, a sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske – kvantitativni ciljevi.

Na osnovu navedenog u Tabeli 8 dati su pretpostavljeni podaci o padu broja stanovnika i

količine otpada za razdoblje od 2014. do 2019. godine, dok je na Slici 7 dat prikaz

očekivanog porasta količine komunalnog otpada Općine 3.

Tabela 8: Predviđeni pad stanovništva i količina komunalnog otpada na području Općine Kali

GODINA BROJ STANOVNIKA KOLIČINA OTPADA

(kg/stan/god) UKUPNA GODIŠNJA

KOLIČINA OTPADA (t)

2014. 1.629 409,38 666,88

2015. 1.620 419,61 679,76

2016. 1.612 430,10 693,32

2017. 1.604 440,80 707,04

2018. 1.596 451,82 721,10

2019. 1.588 463,11 735,41

3 Kao referentna godina uzeta je 2011. godina.

http://www.dls.hr/



Stranica 35 od 70

Slika 7: Predviđen rast količina miješanog komunalnog otpada na području Općine Kali za razdoblje od 2014. do 2019. godine

Ovime je dat pregled osnovnih podataka o komunalnom otpadu koji se generira na području

Općine, te će na osnovu njih biti predložene i adekvatne mjere za gospodarenje istim.

5.2. PROIZVODNI OTPAD

Prema definiciji iz Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) proizvodni otpad je

otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim procesima, osim

ostataka iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača.

Tijek proizvodnog otpada je sljedeći: PROIZVOĐAČ SKUPLJAČ OBRAĐIVAČ

Proizvodni se otpad može podijeliti na opasni4 i neopasni, pri čemu se opasnim otpadom

smatra otpad koji pokazuje jedno od svojstava koja ga čine opasnim, npr. eksplozivnost,

oksidativnost, zapaljivost, nadražljivost, otrovnost, štetnost, infektivnost, kancerogenost,

mutagenost itd. Proizvodni otpad prikupljaju ovlašteni sakupljači, tj. tvrtke koje imaju dozvolu

za gospodarenje otpadom, a u slučaju posebnih kategorija predaju ga ovlaštenim

4 Postupanje s opasnim otpadom smatra se djelatnošću od interesa za Republiku Hrvatsku, a mjere postupanja s

opasnim otpadom određuju se Strategijom zaštite okoliša. Zakonom o održivom gospodarenju otpadom otpadu (NN 94/13) definira se način skladištenja i prijevoz opasnog otpada. Osnovno je da se opasni otpad mora izdvojeno skupljati, i skladištiti na strogo kontroliranim i u skladu sa Zakonom opremljenim prostorima. Prijevoz opasnog otpada mora biti isključivo u skladu s propisima koji vrijede za prijevoz opasnih tvari. Obrada opasnog otpada dozvoljena je samo u postrojenjima koja posjeduju sve zakonom propisane uvjete i dozvole. Vezano uz opasni otpad obavezno je ispunjavanje zakonom propisane prateće dokumentacije, vođenje očevidnika, izrada katastra o vrstama opasnog otpada, te mjesečno prijavljivanje Burzi otpada podataka o opasnom otpadu.

0

100

200

300

400

500

600

700

800

2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Ukupna godišnjakoličina otpada (t)

http://www.dls.hr/



Stranica 36 od 70

oporabiteljima ili obrađivačima, odnosno u izvoz ukoliko zbrinjavanje nije moguće u

Hrvatskoj.

Nažalost, sustav gospodarenja, upravljanja i kontrole tokova proizvodnog otpada nije u

potpunosti usuglašen sa mjerodavnim propisima. Kako na području Općine Kali, tako i na

području drugih JLS-a, javlja se problem odlaganja proizvodnog otpada u kontejnere

namijenjene komunalnom otpadu građana. Ovaj problem javlja se češće van područja

gospodarske namjene, od strane manjih pravnih subjekata (obrta i sl.).

Gospodarenje proizvodnim otpadom nije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, te stoga

navedena problematika ovim Planom neće niti biti detaljnije razmatrana.

5.3. POSEBNE KATEGORIJE OTPADA

Od posebnih kategorija otpada, za Općinu Kali interesantne su sljedeće kategorije5:

Ambalaža i ambalažni otpad

Električni i elektronički otpad

Otpadna vozila

Otpadne gume

Otpadne baterije i akumulatori

Otpadna ulja

Građevni otpad i otpad koji sadrži azbest

Biorazgradivi otpad

AMBALAŽA I AMBALAŽNI OTPAD

„Ambalažni otpad“ definiran u kategorijama Kataloga otpada predstavlja svaku ambalažu ili

ambalažni materijal koji ostane nakon što se proizvod otpakira i odvoji od ambalaže,

isključujući proizvodne ostatke.

Na području Općine Kali nije uređen sustav prikupljanja ambalaže i ambalažnog otpada.

PET ambalažu i ambalažno staklo građani vraćaju u trgovine, te za isto dobivaju

povratnu naknadu.

5 Popis tvrtki ovlaštenih za postupanje sa pojedinom od navedenih kategorija otpada nalazi se na stranicama

Agencije za zaštitu okoliša (www.azo.hr).

http://www.dls.hr/

http://www.azo.hr/



Stranica 37 od 70

ELEKTRIČNI I ELEKTRONIČKI OTPAD (EE OTPAD)

EE otpad se sastoji od velikoga broja različitih komponenata opasnih po okoliš kao što su

živa, kadmij, krom, brom, olovo, arsen, zatim azbest, spojevi silicija, berilija, fosfor itd. Sadrži

i plastiku i slične materijale koji se mogu nakon oporabe EE otpada ponovno koristiti kao

polazna sirovina za neki novi proizvod. Gospodarenje ovom vrstom otpada u skladu s

Pravilnikom o gospodarenju električnim i elektroničkim uređajima i opremom (NN 74/07,

133/08, 31/09, 156/09, 143/12, 86/13) pridonijet će zbrinjavanju opasnih komponenata EE

otpada na odgovarajući način, kao i iskorištenju upotrebljivih dijelova EE otpada, odnosno

smanjenju iskorištenja prirodnih resursa što je vrlo važan podatak ako se zna da je EE otpad

najbrže rastuća vrsta otpada. Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

raste 10 % godišnje.

EE otpad se dijeli u dvije grupe:

EE otpad koji nastaje u gospodarstvu (industriji, obrtu i slično) su otpadna električna i

elektronička oprema uključujući sklopove i sastavne dijelove,

EE otpad iz kućanstva je otpadna električna i elektronička oprema nastala u

kućanstvima ili u proizvodnim i /ili uslužnim djelatnostima kad je po vrsti i količini

slična EE otpadu iz kućanstva.

Neke vrste EE otpada spadaju u opasni, a neke u neopasni otpad.

Prema Katalogu otpada opasnim se otpadom smatra ona EE oprema koja sadrži tvari kao

što su PCB-i, kloro-fluorougljikovodici, HCFC, HFC, azbest, živa, itd.

Skupljanje6 EE otpada:

EE otpad iz kućanstva (hladnjake, zamrzivače, perilice i sušilice rublja, perilice

posuđa, štednjake, električne radijatore, termoakumulacijske peći, klima-uređaje, TV

prijamnike i drugi EE otpad mase veće od 30 kg) skupljač je dužan preuzeti unutar 30

dana od poziva,

EE otpad koji se predaje skupljaču mora biti u stanju iz kojeg je vidljivo da nije

prethodno rastavljan radi vađenja zasebnih komponenti; takvim otpadom smatraju se

i prethodno nerastavljeni dijelovi opreme koja se sastoji od više cjelina (ekrani

kompjutora, elektromotori crpki ili kompresora i sl.)

U Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine

procijenjeno je da se na tržište Republike Hrvatske stavlja između 55 000 i 60 000 t nove

električne i elektroničke opreme i uređaja godišnje.

Istim dokumentom postavljeni su i sljedeći ciljevi vezano uz gospodarenje EE otpadom:

uspostava sustava gospodarenja otpadom električnom i elektronskom opremom koji

bi rezultirao godišnjim skupljanjem najmanje četiri kilograma po stanovniku EE

otpada iz kućanstava,

do 2015. godine ostvariti oporabu 70 – 80 % i recikliranje 50 – 80 % EE otpada.

6 Skupljanje i prijevoz EE otpada obavlja se za građane bez naplate.

http://www.dls.hr/



Stranica 38 od 70

Na području Općine Kali ne postoji organizirano prikupljanje EE otpada putem kontejnera

već se skuplja zajedno sa glomaznim otpadom. Nakon prikupljanja takav otpad se izdvaja te

navedeni otpad preuzima skupljač električnog i elektronskog otpada. Stanovnici Općine Kali

EE otpad mogu propisno odložiti i putem ovlaštenih sakupljača ove vrste otpada, na poziv.

OTPADNA VOZILA

Pojam otpadna vozila podrazumijeva vozila:

kategorije M1, motorna vozila za prijevoz putnika koja osim sjedala vozača imaju još

najviše osam sjedala,

kategorije N1, motorna vozila za prijevoz tereta čija najveća dopuštena masa nije

veća od 3,5 tone i

motorna vozila na tri kotača (osim motornih tricikala -vozila kategorije L5), koja su

definirana kao „otpad“ prema Zakonu o otpadu, tj. posjednik ih odbacuje, namjerava

ili mora odbaciti7.

Sastav otpadnih vozila

Otpadna vozila sastavljena su od niza različitih materijala. Oko 75% težine automobila

načinjeno je od čelika, željeza i aluminija. Ostale dijelove čini uglavnom plastika, zatim

staklo, guma itd.

U dijelovima se mogu naći olovo, živa, kadmij i hekasavalentni krom. Otpadna vozila sadrže i

opasne sastojke kao što su npr. antifriz, tekućine za kočnice i ulja koja bi mogla uzrokovati

onečišćenje okoliša.

Klasifikacija otpada (vrste)

Otpadno vozilo smatra se opasnim otpadom sve dok se ne rastavi i ne odvoje dijelovi koji se

klasificiraju kao opasni otpad. Tek nakon toga otpadno vozilo može biti upućeno na

recikliranje kao neopasni otpad.

Različite vrste otpada nastale pri rastavljanju, odnosno održavanju vozila, specificirane su u

Katalogu otpada, u grupi 16 01 (Katalog otpada obuhvaća sva vozila, a ne samo kategorije

obuhvaćene Direktivom odnosno Pravilnikom 8 o gospodarenju otpadnim vozilima (NN

136/06, 31/09, 156/09, 53/12, 86/13, 91/13).

Na području Općine Kali otpadna vozila se skupljaju od strane ovlaštenih skupljača na poziv

ili pak osobnom dopremom otpadnog vozila na lokaciju jedne od navedenih tvrtki.

7Dijelovi otpadnih vozila također se klasificiraju kao otpad.

8Način gospodarenja otpadnim vozilima i naknade na otpadna vozila propisan je u Pravilniku o otpadnim

vozilima, kojim se prenose obveze iz europske Direktive o otpadnim vozilima.

http://www.dls.hr/



Stranica 39 od 70

OTPADNE GUME

Gospodarenje otpadnim gumama regulirano je Pravilnikom o gospodarenju otpadnim

gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09, 111/11 i 86/13). Na području Općine Kali otpadne gume

se prikupljaju kod ovlaštenih vulkanizera, ili pak od strane komunalnog društva, koji ih potom

predaju ovlaštenom sakupljaču na daljnju obradu.

OTPADNE BATERIJE I AKUMULATORI

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09, 156/09,

45/12 i 86/13) definira otpadnu bateriju ili akumulator kao bateriju ili akumulator koji se ne

mogu ponovno koristiti i namijenjeni su obradi i/ili recikliranju. Većina otpadnih baterija i

akumulatora klasificira se kao opasni otpad (olovne baterije, nikal-kadmij baterije, baterije sa

živom, odvojeno skupljani elektroliti iz baterija i akumulatora).

Otpadne baterije i akumulatori se, zbog komponenata od kojih se sastoje, u velikoj većini,

klasificiraju kao opasni otpad. Komponente koje čine ovu vrstu otpada opasnim otpadom,

kao što su olovo, živa, kadmij mogu pridonijeti velikom onečišćenju okoliša ukoliko se ova

vrsta otpada adekvatno ne zbrine. Sadrže, također, i vrijedne metale kao što su nikal, kobalt i

srebro koje se može izdvajati i ponovno koristiti. Zbog svega ovoga treba osigurati što je

moguće bolje skupljanje i oporabu otpadnih baterija i akumulatora.

U Planu gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine

procijenjeno je da se na tržište Republike Hrvatske stavlja oko 11 000 t novih baterija i

akumulatora godišnje, te su postavljeni slijedeći ciljevi:

Do 26.09.2012. godine postići najmanje 25% stope skupljanja.

Do 26.09.2016. godine postići najmanje 45% stope skupljanja.

Na području Općine Kali ne postoji organizirano prikupljanje navedenog otpada, stoga je lako

pretpostaviti da se taj otpad, neadekvatno odlaže na odlagalište „Diklo“.

OTPADNA ULJA

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12,

86/13) dijeli otpadna ulja na otpadno mazivo ulje i otpadno jestivo ulje.

Otpadno mazivo ulje:

svako mineralno i sintetičko mazivo, industrijsko, izolacijsko (ulje koje se rabi u

elektroenergetskim sustavima) i/ili termičko ulje (ulje koje se rabi u sustavima za

grijanje ili hlađenje) koje više nije za uporabu kojoj je prvotno bilo namijenjeno,

posebice rabljena motorna ulja, strojna ulja, ulja iz mjenjačkih kutija, mineralna i

http://www.dls.hr/



Stranica 40 od 70

sintetička maziva ulja, ulja za prijenos topline, ulja za turbine i hidraulička ulja osim

ulja koja se primješavaju benzinima kod dvotaktnih motora s unutrašnjim izgaranjem,

Otpadno jestivo ulje:

svako ulje koje nastaje obavljanjem ugostiteljske i turističke djelatnosti, industriji,

obrtu, zdravstvenoj djelatnosti, javnoj upravi i drugim sličnim djelatnostima u kojima

se priprema više od 20 obroka dnevno.

Pravilnikom o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11,

45/12, 86/13) propisan je način gospodarenja otpadnim uljima, određeni obveznici plaćanja

naknada, vrste i iznosi naknada, načini i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznosi

naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje otpadnih ulja te druga pitanja u

vezi gospodarenja otpadnim uljima. Pravilnikom su propisane različite obveze za maziva ulja

od onih za jestiva ulja.

Bilo da se radi o ulju iz friteza, ulju od kuhanja, ili pak motornom ulju i antifrizu, u Općini Kali,

ova kategorija otpada se ne skuplja organizirano. Većina postupaka sa otpadnim uljem

prepuštena je osobama, bilo pravnim, bilo fizičkim da samoinicijativno rješavaju problem

otpadnog ulja. Ovakav postupak zasigurno pogoduje situaciji da određena količina ulja,

pogotovo motornog, bude nekontrolirano ispuštena u okoliš.

GRAĐEVNI OTPAD I OTPAD KOJI SADRŽI AZBEST

Građevni otpad je otpad nastao prilikom gradnje građevina, rekonstrukcije, uklanjanja i

održavanja postojećih građevina, te otpad nastao od iskopanog materijala, koji se ne može

bez prethodne oporabe koristiti za građenje građevine zbog kojeg je nastao.

Prema procjenama iskazanim u strategiji gospodarenja otpadom, u Hrvatskoj godišnje

nastaje 2,6 milijuna tona građevnog otpada, od čega gotovo 50% završava na odlagalištima

komunalnog otpada, što višestruko povećava troškove sanacije, zauzima korisni volumen

odlagališta i nove površine te povećava potrebu za otvaranjem novih nalazišta prirodnih

mineralnih materijala. Premda se ponovno može upotrijebiti čak 80% navedene količine,

ukupno se reciklira samo 7%, dok se 11% izdvoji kao sekundarna sirovina. U pojedinim

jedinicama lokalne samouprave više od 80% otpada odloženog na divlja odlagališta čini

građevni otpad što je slučaj i u Općini Kali. Europska iskustva su posve drukčija – u Europi

se koristi 80% te vrste otpada.

Miješanjem građevnog i komunalnog otpada stvaraju se nepotrebne količine otpada koje

prebrzo zatrpavaju odlagališta. To se ne bi događalo kada bi se otpad razvrstavao te kada bi

odlagališta bila namijenjena isključivo za jednu vrstu otpada.

Glavni problem pri postupanju s građevnim otpadom je nedostatak prikladnih postrojenja za

recikliranje, kao i nepostojanje organiziranog i ekonomski održivog sustava gospodarenja

građevnim otpadom. Naime, s takvim otpadom se u Hrvatskoj tek manjim dijelom postupa na

ispravan način, a postotak recikliranja i ponovne uporabe takvog materijala je ispod 5%.

Postupanje sa navedenom vrstom otpada na području Općine Kali u potpunom je suglasju

sa gore navedenim.

Obveze Županije i JLS su navedene u sljedećim zakonskim odredbama:

http://www.dls.hr/



Stranica 41 od 70

- Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08), čl. 11. “Županije su dužne u roku

od šest mjeseci od dana stupanja na snagu navedenog Pravilnika odrediti lokacije za

gospodarenje građevnim otpadom na svojem području.” (op. pravilnik je stupio na snagu

05.04.2008. godine).

- Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08) čl. 11. „Jedinice lokalne

samouprave dužne su putem reciklažnih dvorišta osigurati preuzimanje građevnog otpada sa

svojeg područja.“

- Uredba o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja

građevinskih radova (NN 109/11) čl. 5. „Jedinice područne (regionalne) samouprave dužne

su uz suglasnost jedinica lokalne samouprave u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu

ove Uredbe odrediti lokacije za odlaganje viška iskopa“.

Građevinski otpad na području Općine Kali djelomično se zbrinjava na odlagalištu „Diklo“

zajedno s komunalnim otpadom.

Na području Općine Kali nema postrojenja za proizvodnju azbesta i obradu azbesta ili otpada

koji sadrži azbest, ali prisutni su korisnici proizvoda koji sadrže azbest (cijevi, krovni pokrovi i

sl.). Fizičke osobe mogu bez naknade predati svoj azbestni otpad ovlaštenom sakupljaču,

dok pravne osobe za to plaćaju naknadu.

BIORAZGRADIVI OTPAD

Biorazgradivi otpad je otpad iz vrta (granje, lišće, trava...), ostaci iz kuhinje (ostaci povrća,

voća, talog od kave, čaja,...), pamučna tkanina (bez sintetike), glomazni drveni namještaj,

mulj sa pročistača.

Biorazgradivi otpad se dijeli na frakcije:

usitnjeni materijal koji ide u kompostnu hrpu,

otpad za usitnjavanje (granje, glomazni drveni otpad).

Na području Općine Kali nema organiziranog prikupljanja biootpada. Biootpad se najčešće

odlaže u spremnike za otpad s ostalim vrstama otpada, te kao takav odlaže na odlagalište.

http://www.dls.hr/



Stranica 42 od 70

5.4. ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA

Na području Općine Kali trenutno ne postoji sustav odvojenog prikupljanja otpada, osim

odvojenog prikupljanja kartonske ambalaže i PVC folije. Na dijelu prostora ribarske luke u V.

Lamjani, komunalno društvo Hripa d.o.o. obavlja prešanje i baliranje odvojeno sakupljene

kartonske ambalaže i PVC folije. Karton i folija skupljaju se izdvajanjem na mjestu nastanka

tj. u tvrtkama, obrtima i trgovinama koje djeluju na području Općine Kali. Izdvojeni otpad

odvozi se do sabirnog mjesta na dijelu rive u V. Lamjani gdje je instalirana preša (iznajmljena

od tvrtke Unijapapir d.o.o.). Nakon prešanja i baliranja otpad se vozilom tvrtke Unijapapir

d.o.o. uz prateći list odvozi na daljnju oporabu. Lokacija u ribarskoj luci koristi se iz razloga

što je ista vrlo pristupačna za sve vrste vozila, a ima i priključak na električnu energiju

potrebnu za rad već spomenute preše.

5.5. NEUREĐENA ODLAGALIŠTA OTPADA – „DIVLJA ODLAGALIŠTA“

Sukladno informacijama dobivenima od strane Općine Kali, Komunalnog društva Hripa

d.o.o., te uvidom na terenu, ustanovljeno je da na području Općine Kali nema neuređenih tj.

divljih odlagališta otpada.

http://www.dls.hr/



Stranica 43 od 70

6. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM

Rast količina otpada uzrokovan je porastom životnog standarda i potrošačkih navika, velikim

industrijskim rastom koji sa sobom nosi i povećanu proizvodnju otpada uključujući i opasan

otpad. Nastojanja da se količina otpada za odlaganje smanji te da se isti zbrine na ekološki

prihvatljiv način pokrenuta su još sedamdesetih godina prošlog stoljeća kada su u EU

donesene i prve konkretne zakonske odredbe. Danas se navedene odredbe provode i u RH

kroz koncept „Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“.

6.1. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

Koncept „Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom“ pri tome podrazumijeva provođenje cijelog

niza mjera koje se odnose na praćenje i postupanje s otpadom od mjesta nastanka pa do

mjesta konačnog zbrinjavanja. Mjere se odnose na prihvat, reciklažu, obradu i zbrinjavanje, i

moraju se voditi kriterijima zaštite okoliša, ekonomskim načelima i društvenom

prihvatljivošću.

Cjeloviti sustavi gospodarenja otpadom imaju za opći cilj ostvariti pozitivni učinak na kakvoću

okoliša kako se generiranjem otpada ne bi narušile postojeće ekološke bilance i ravnoteža.

Navedeno se može postići samo odgovornim i razumnim postupanjem s proizvedenim

otpadom čime se jedino može jamčiti društveni razvitak u skladu s prirodom, što je

terminološki definirano pojmom održivog razvoja.

U tom smislu osnovne postavke cjelovitog sustava gospodarenja otpadom polaze od načela

potpunog nazora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konačne obrade i zbrinjavanja.

Između ove početne i krajnje točke postoji cijeli niz mjera koje su u postupku provođenja

hijerarhijski podređene jedna drugoj. Sukladno zakonskoj regulativi, cjeloviti sustavi

gospodarenja otpadom definiraju zbirne radnje u okviru tehničkih i organizacijskih normi koje

sukladno tehničkim i ekonomskim polazištima uključuju sljedeće hijerarhijske postavke:

izbjegavanje nastanka otpada,

smanjenje količina i vrsta otpada,

ponovna upotreba otpada za istu namjenu uz obradu,

recikliranje otpada, iskorištavanje uz obradu,

obrada otpada,

odlaganje otpada.

Postavke utjelovljuju smisao IVO (Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba) koncepta koja je

općeprihvaćena univerzalna koncepcija za postupanje s svim vrstama otpada.

IVO koncept u potpunosti je koncipiran na razini tehničkih propisa gospodarenja otpadom te

se u Hrvatskoj postojeći sustav gospodarenja „prikupi i odloži“ postepeno prilagođava

navedenom konceptu.

http://www.dls.hr/



Stranica 44 od 70

Sustav objedinjuje uporabu velikog broja specifičnih mjera i metoda koje su vezane uz

prethodno navedene aktivnosti od izbjegavanja i smanjenja količina otpada, separatnog

prikupljanja otpada, uporabe i reciklaže tako prikupljenog otpada, prijevoza i privremenog

skladištenja otpada, obrade i konačnog zbrinjavanja.

Osnovni čimbenici cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Svaka mjera „Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom“ ima specifičnu ulogu u planiranom

sustavu gospodarenja otpadom.

Za provođenje prethodno navedenih postavki i mjera koje čine teoretsku osnovu cjelovitog

sustava gospodarenja otpadom potrebno je u praksi definirati čimbenike za njegovo

provođenje. Shema s glavnim čimbenicima cjelovitog sustava gospodarenja otpadom po IVO

konceptu prikazana je donjom slikom.

Slika 8: Čimbenici cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

Radi se zapravo o principu reduciranja količina proizvedenog otpada na mjestu njegovog

nastanka, iskorištavanju vrijednih sastojaka u materijalne i/ili energetske svrhe, te trajnom

odlaganju uz strogu primjenu važećih propisa.

S osnovnom svrhom da se cjelokupno gospodarenje otpadom ustroji prema suvremenim

europskim standardima i zahtjevima te uskladi s načelima održivog razvoja na razini

http://www.dls.hr/



Stranica 45 od 70

Republike Hrvatske, da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, smanji

na najmanju moguću mjeru nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu,

Strategija gospodarenja otpadom RH utvrđuje navedene strateške i kvantitativne ciljeve.

IVO koncept, dakle, utjelovljuje put ka definiranim ciljevima zadanim Strategijom

gospodarenja otpadom RH.

http://www.dls.hr/



Stranica 46 od 70

6.2. CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM U ZADARSKOJ ŽUPANIJI

Strategija uređuje gospodarenje različitim vrstama otpada na teritoriju RH, od njegova

nastanka do konačnog zbrinjavanja, s osnovnim ciljem uspostave cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom koji će biti organiziran u skladu s postojećim europskim zahtjevima i

standardima.

Ciljevi cjelovitog sustava gospodarenja otpadom su, u najvećoj mogućoj mjeri:

smanjivanje količina otpada koji nastaje;

smanjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta tijekom primarnog odvajanja

korisnog otpada;

smanjivanje udjela biorazgradivog otpada u odloženom komunalnom otpadu;

smanjivanje negativnog utjecaja odloženog otpada na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje;

gospodarenje proizvedenim otpadom na principima održivog razvoja;

energetsko iskorištavanje otpada za proizvodnju energije.

Cjelovit sustav gospodarenja otpadom Zadarske županije podijeljen je u tri međusobno

povezana projekta, čija ukupna vrijednost iznosi oko 456 milijuna kn, te uključuje:

izgradnju i upravljanje Županijskim centrom gospodarenja otpadom,

izgradnju i organiziranje sustava za sakupljanje i recikliranje otpada,

sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta komunalnog otpada u Zadarskoj županiji.

Glavni ciljevi gospodarenja otpadom u Zadarskoj županiji su:

osigurati sustav gospodarenja otpadom, koji će pomoći u postizanju nacionalnih

ciljeva, uz poštivanje regionalnih specifičnosti te

osigurati gospodarski opravdan (isplativ) sustav gospodarenja otpadom u skladu s

nacionalnim i međunarodnim standardima.

Regionalni ciljevi za Zadarsku županiju formulirani su na temelju Strategije gospodarenja

otpadom RH, a uključuju:

izbjegavanje nastanka i smanjivanje količina otpada na izvoru,

smanjenje količina otpada za odlaganje,

poboljšanje odlaganja otpada na odlagalištima,

poboljšanje gospodarenja otpadom na otocima,

ostvarenje suradnje između jedinica lokalne samouprave,

poboljšanje praćenja (monitoringa) u gospodarenju otpadom.

Slika 9: Organizacija gospodarenja otpadom u ZŽ

http://www.dls.hr/



Stranica 47 od 70

ŽCGO

Osnovu sustava gospodarenja otpadom Zadarske županije čini Županijski centar za

gospodarenje otpadom. Predviđena lokacija Centra za gospodarenje otpadom Zadarske

županije nalazi se u Zadarskoj županiji, na području fizičko-geografske regije Ravnih kotara.

Administrativno se lokacija nalazi u krajnjem jugozapadnom dijelu teritorija Grada Benkovca,

nedaleko od granice s područjem Općine Zemunik Donji. Smještena je između naselja

Zemunika Gornjeg, oko 2 km južno od lokacije, i Biljana Donjih, oko 2 km istočno od lokacije.

Površina terena na kojemu će biti smješten ŽCGO sa svim svojim objektima, građevinama i

površinama, kao i prostorni obuhvat terena prostorno-planski namijenjenog za smještaj

budućeg ŽCGO, uključujući i tampon zonu oko Centra i prilazne ceste, ukupne je površine od

oko 49 hektara (ha).

http://www.dls.hr/



Stranica 48 od 70

U sklopu ŽCGO planirana je izgradnja/uređenje sljedećih objekata i površina:

površina za dovoz otpada od strane građana (oko 1,5 ha),

ulazno-izlazna zona s pratećim objektima (oko 1,5 ha),

površina za sortirnicu (oko 1,5 ha),

površina za smještaj postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (oko 2,0 ha),

površina za obradu građevinskog otpada (oko 9,1 ha),

površina za smještaj odlagališta neopasnog (komunalnog) otpada (oko 17,8 ha),

površina za obradu procjednih voda i odlagališnog plina (oko 1,0 ha),

površina za smještaj garaža i radionica (oko 1,4 ha),

površina za kompostiranje zelenog otpada (oko 2,0 ha),

površina rezervirana za drugu fazu (proširenje) izgradnje odlagališta neopasnog

otpada (oko 8,5 ha),

pristupne ceste i koridori (oko 1,4 ha).

Osim područja za odlaganje i obradu otpada, za uspostavu operativnog odlagališta potrebno

je izgraditi i sljedeće objekte i uređaje, odnosno površine:

ograda, ulazni prostor („porta“) i pojas oko odlagališta otpada,

pristupne ceste, interne prometnice za kamione, interne prometnice za kompaktore i

vučna vozila s gusjenicama, površina za parkiranje vozila i sl.,

uređaj za pranje vozila i kotača, crpka za gorivo i rezervoar,

područje za kontrolu i razvrstavanje otpada s površinom za skladištenje ili karantenu

otpada,

uređaj za obradu procjednih voda,

uređaji za spaljivanje odlagališnog plina na baklju ili njegovo energetsko iskorištenje,

površina za skladištenje zemlje.

http://www.dls.hr/



Stranica 49 od 70

7. MJERE ZA POSTIZANJE CILJEVA

ZŽ definirala je svoju strategiju uspostavljanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u

kojem izgradnja ŽCGO predstavlja glavni cilj. Cjelovito gospodarenje otpadom ostvaruje se,

osim tehnološkim rješenjima konačnog postupanja s otpadom, provedbom niza mjera

navedenih sljedećim poglavljima.

7.1. PREVENTIVNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA OTPADA

Za pojam „izbjegavanje otpada“ postoji više definicija. Jedna od njih, izbjegavanje otpada

definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potrošnje stvara manje

otpada ili uopće otpad ne nastaje. Pojam smanjenja količina otpada može se definirati kao

zbroj svih mjera kojima se u procesima proizvodnje, potrošnje robe, pakiranja i korištenja

postiže smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se postiže proizvodnja otpada

koji se može obraditi i/ili ponovno upotrijebiti.

Mjere za izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada još uvijek nisu prisutne u postojećem

sustavu gospodarenja otpadom Općine Kali. Isto tako, ne postoji dovoljno komunalne

infrastrukture (vezano za gospodarenje otpadom) za njihovu primjenu, važeći propisi se

samo djelomično ili neodgovarajuće primjenjuju, te je prisutna relativno niska svijest građana

o otpadu kao problemu. Za početak treba pristupiti odvojenom prikupljanju otpada, no za

značajnije smanjenje količina otpada trebat će dulje vrijeme i disciplinirano pridržavanje svih

predviđenih mjera za izbjegavanje nastanka otpada i u cijelosti mjera gospodarenja

otpadom. Također, uspješnost implementiranih mjera uvelike ovisi i o uspostavi sustava

gospodarenja otpadom na županijskom nivou.

Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište „povoljnih“ vrsta

proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će se količine i

štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Učinkovita primjena mjera za izbjegavanje

i smanjenje nastanka otpada na području Općine znači ujedno i osjetno smanjenje priliva

otpada na postojeće odlagalište odnosno u budući županijski centar za gospodarenje

otpadom.

Mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje količina generiranog otpada mogu se podijeliti

na opće i posebne mjere. Pri tom su opće mjere ustvari univerzalne mjere koje se mogu

primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada, dok se pod posebnim mjerama

podrazumijevaju mjere motiviranja i edukacije, kako potrošača, tako i proizvođača

materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira miješani komunalni

otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoročnu i djelotvornu

mjeru zaštite kakvoće okoliša.

http://www.dls.hr/



Stranica 50 od 70

OPĆE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA GENERIRANOG OTPADA:

Prilikom razmatranja općih mjera za izbjegavanje nastanka i smanjenja količina generiranog

otpada razlikujemo mjere primjenjive u proizvodnji te mjere primjenjive u potrošnji:

Opće mjere za izbjegavanje nastanka i smanjenje količina generiranog otpada u potrošnji:

ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, izbjegavati robu u jednokratnoj

ambalaži, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambalažu, smanjiti korištenje

plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.,

koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvođača i potrošača o

mogućim načinima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogućeg smanjenja,

stimulirati kupovinu ekološki povoljnih proizvoda.

Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada su univerzalne mjere koje se

mogu primijeniti na bilo kojem području i za bilo koje vrste otpada.

POSEBNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJENJE KOLIČINA GENERIRANOG OTPADA:

Radi se o posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako potrošača, tako i proizvođača

materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se generira miješani komunalni

otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao dugoročnu i djelotvornu

mjeru zaštite okoliša. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje količine otpada iz

Strategije primjenjive na Općinu Kali obzirom na pravnu odgovornost glede gospodarenja s

komunalnim otpadom su sljedeće:

1. Edukacija i informiranje:

edukacija javnosti, stručnjaka i upravnih struktura Općine za rješavanje problema

gospodarenja otpadom,

poticanje aktivne suradnje s ekološkim udrugama i svim zainteresiranim pravnim i

fizičkim osobama na implementaciji mjera i kontroli provedbe mjera za izbjegavanje i

smanjenje količine otpada,

osnovne informacije o mogućnostima izbjegavanja i smanjenja otpada pružiti u svim

komunikacijskim sredstvima i dokumentima (radio, TV, novine), na panoima, vozilima,

u reciklažnim dvorištima, „zelenim otocima“, itd.,

uvesti „otvoreni telefon“ za komunikaciju s građanima i izraditi informativne web

stranice i/ili korištenje institucije Zelenog telefona i njegove postojeće infrastrukture,

kreirati informacije, ekološke poruke i savjete s ciljem edukacije građana (ciljnih

skupina) te poticati na pravilno gospodarenje otpadom,

izraditi edukacijski i promidžbeni materijal za pojedine programe (papir, staklo,

biootpad, ostatni otpad, divlja odlagališta i dr.),

istraživati javno mišljenje o poznavanju sustava gospodarenja otpadom i zaštiti

okoliša općenito,

http://www.dls.hr/



Stranica 51 od 70

oglašavati postojanje, lokaciju i uporabu eko-otoka te ostalih objekata za prihvat

otpada na području Općine.

2. Unapređivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada:

uspostaviti funkcionalne sustave skupljanja i recikliranja pojedinih komponenata

komunalnog otpada (staklo, papir, plastika, metali, razgradivi otpad iz kuhinja i vrtova

itd.),

uvoditi sustave odvojenog skupljanja komunalnog otpada.

3. Donošenje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske regulative:

razviti i izgraditi potrebnu infrastrukturu za praktičnu provedbu cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom poštujući IVO koncept,

za potrebnu infrastrukturu, građevine i postrojenja predvidjeti mjesta i osigurati

njihovo unošenje u prostorne planove, urbanističke planove i detaljne planove

uređenja,

prilikom izdavanja potrebnih dozvola za gradnju infrastrukture i objekata u funkciji

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom voditi računa o tome da su isti usklađeni s

novom zakonskom regulativom.

MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE NASTAJANJA KOMUNALNOG OTPADA U KUĆANSTVIMA

Područja na kojima se najkonkretnije mogu primijeniti mjere za izbjegavanje otpada su

smanjivanje dobara za uporabu i potrošnju, orijentacija na izbjegavanje upotrebe štetnih tvari

i vođenje kućanstva u smislu izbjegavanja nastanka suvišnog otpada.

Konkretne mjere koje se u svakom kućanstvu mogu primijeniti su slijedeće:

- Izbjegavati suvišnu papirnu i kartonsku ambalažu, jer se npr. tekući napitci mogu uzimati

u povratnim bocama (npr. staklene boce).

- Ponovna uporaba ambalaže (boca, vrećica).

- Kupovati hranu, higijenska sredstva i sredstva za čišćenje u velikim pakiranjima.

- Treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu, tj. onih proizvoda koji se

nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate čaše, tanjuri, pribor, salvete).

- Izbjegavati korištenje folija na način da se npr. za namirnice koriste posude koje se

mogu zatvoriti. Izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica.

- Izbjegavati suvišno kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike količine otpada.

Umjesto toga kupovati svježe namirnice.

- Ukoliko mogućnosti dopuštaju, organsku hranu kompostirati u malim kompostnim

jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili okućnici.

- Stare stvari (npr. roba, uređaji) ne bacati već prodati ili pokloniti. Isto tako pri kupnji istih

voditi računa o trajnosti i njihovoj reciklabilnosti.

http://www.dls.hr/



Stranica 52 od 70

- Kupovati kvalitetne proizvode koji se mogu reparirati tj., popraviti i koji troše manje

energije (struja, voda).

MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJENJE NASTAJANJA KOMUNALNOG OTPADA IZ JAVNIH I USLUŽNIH

DJELATNOSTI

Komunalni otpad iz javnih i uslužnih djelatnosti podrazumijeva otpad iz administracije u

Općinskim službama, bankama, poslovnim uredima, školama, socijalne i ostale državne i

županijske službe, ugostiteljstvo, hoteli, kantine, bolnice itd. Kod svih mjera za izbjegavanje

otpada principijelno se radi o uvođenju štedljivosti u potrošnji materijalnih dobara.

- U općinskim, županijskim i ostalim državnim službama koristiti uredske materijale u

količini primjerenoj za obavljanje poslova (uredsko pokućstvo, pisaći pribori, papiri,

ljepila, razni plastični proizvodi itd.), te iste nakon uporabe odvojeno prikupljati i vraćati

ovlaštenim obrađivačima.

- U školama i ustanovama omogućiti reciklažu, posebice papira koji se pojavljuje u

najvećim količinama te koristiti namještaje i opremu s dužim vijekom trajanja.

- U ugostiteljskim objektima izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima, ne koristiti

piće u nepovratnim bocama i ne koristiti jednokratni pribor za jelo. Također izbjegavati

korištenje papirnatih maramica i ubrusa.

- U zdravstvenim ustanovama smanjiti korištenje jednokratno upotrebljivih proizvoda,

osim u slučaju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni i higijenski razlozi.

Korištenjem pogodnih načina proizvodnje i obrade, uvođenjem na tržište „povoljnih“ vrsta

proizvoda te ekološki svjesnim ponašanjem krajnjih potrošača, smanjiti će se količine i

štetnost otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odložiti. Učinkovita primjena mjera za izbjegavanje

i smanjenje nastanka otpada na području Općine znači ujedno i osjetno smanjenje priliva

otpada na postojeće odlagalište odnosno u budući Županijski centar za gospodarenje

otpadom.

7.2. MJERE ODVOJENOG SKUPLJANJA I OPORABE OTPADA

Glavnu ulogu u uređenom cjelovitom sustavu gospodarenja komunalnim otpadom ima

odvojeno prikupljanje korisnih komponenti na mjestu nastanka i njihova oporaba. Na taj

način se izravno utječe na izbjegavanje i smanjenje količina komunalnog otpada. Sukladno

Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) recikliranje se definira kao svaki

postupak oporabe, uključujući ponovnu preradu organskog materijala, kojim se otpadni

materijali prerađuju u proizvode, materijale ili tvari za izvornu ili drugu svrhu osim uporabe

otpada u energetske svrhe, odnosno prerade u materijal koji se koristi kao gorivo ili materijal

za zatrpavanje.

http://www.dls.hr/



Stranica 53 od 70

1. Izdvajanje otpada na mjestu nastanka

Izdvajanje otpada na mjestu nastanka, prije mogućeg miješanja s ostalim komponentama

komunalnog otpada naziva se primarna reciklaža. In situ reciklaža je izdvajanje iskoristivih

dijelova otpada na samom mjestu nastajanja, tj. stanovnici sami sortiraju u posebnim

kontejnerima ili vrećama, ili donose na posebne platoe kao što su eko – otoci, sabirna

mjesta, transfer stanice ili pak reciklažna dvorišta. Ovaj način odvojenog skupljanja otpada

na mjestu nastanka ima niz prednosti jer se odvija u neposrednoj blizini nastanka otpada,

smanjuje se kontaminacija životnog prostora, sirovine su kvalitetnije jer imaju manje

nečistoća, reduciraju se troškovi transporta i odlaganja, prikupljeni materijali se mogu

direktno plasirati na oporabu i reciklažu.

Zahtjevi koji se javljaju kod izdvajanja otpada na mjestu nastanka su sljedeći:

- osigurati kapitalne investicije u potrebnu opremu i objekte,

- osigurati osposobljeno i kvalificirano osoblje za vođenje sustava,

- redovito odražavati opremu (i po potrebi zamjena),

- osigurati prostor za odlaganje neupotrebljivih dijelova otpadnih materijala,

- vršiti kontrolu kakvoće izdvojenih reciklibilnih materijala.

Mjesta nastanka komunalnog otpada su uglavnom domaćinstva, te javne i uslužne

djelatnosti u kojima nastaju znatne količine tzv. opasnih materijala. Stoga primarna reciklaža

zauzima posebno mjestu u IVO konceptu, jer osim izdvajanja korisnih podrazumijeva i

izdvajanje nekih štetnih komponenti komunalnog otpada, kako bi se u konačnici smanjio

štetan potencijal preostalog dijela komunalnog otpada koji se obrađuje i odlaže.

U suštini se može reći da se primarna reciklaža provodi iz razloga recikliranja i oporabe

otpada, tj. zbog zaštite okoliša, ekonomske računice i potrebe zadovoljavanja zakonske

regulative. Kao što je navedeno, primarnom reciklažom se smanjuje količina ostatnog otpada

za odlaganje a time i mogućnost onečišćenja okoliša.

Ekonomski razlozi koji proizlaze iz primarne reciklaže vezani su uz uštede na sirovinama i

energiji na obradi polaznih sirovina. Ekonomski razlozi također se mogu sagledati u činjenici

da manja količina otpada znači i manje troška za njegovu obradu/odlaganje.

Zakonska regulativa inzistira na što većoj primarnoj reciklaži, time i na recikliranju i oporabi

otpada, kako bi se u prvom redu smanjio rastući pritisak na okoliš. U tom smislu postoje

definirane i poticajne mjere i mjere sankcioniranja kojima se potiče primarna reciklaža i

vraćanje otpada u novi proizvodni ciklus. Na taj način zakonska regulativa postaje najvažniji

faktor bez kojeg ne bi bilo moguće reciklirati i one materijale koje nemaju „dobru“ tržišnu

vrijednost.

Uspješnost odvojenog prikupljanja otpada polazi od poštovanja pravila koja važe za

određene vrste i kategorije otpada. Kada govorimo o komunalnom otpadu tada se

iskoristivim tj. korisnim frakcijama smatraju papir i karton, plastika, tekstil, staklo, metali,

glomazni otpad pretežno metalnog sastava, biorazgradivi otpad i zeleni otpad.

Uz korisne frakcije u komunalnom otpadu se javlja i odgovarajući udio štetnih (opasnih)

frakcija kao što su: akumulatori, baterije, lijekovi, boje i lakovi, otapala, ulja, žarulje itd. Za

svaku vrstu otpada potrebno je točno odrediti veličinu, vrstu, boju i broj spremnika ili posuda.

http://www.dls.hr/



Stranica 54 od 70

2. Odvojeno skupljanje otpada u domaćinstvima

Odvojeno skupljanje komunalnog otpada najvećim se dijelom realizira u domaćinstvima.

Odvojeno prikupljeni papir, plastika, metal i staklo moraju se zbrinjavati putem zelenih otoka

odnosno reciklažnog dvorišta (transfer stanica). Izdvojeni biootpad se može prikupljati u

manje bioposude, a kada se iste napune, prazne se u veće bioposude koje se nalaze uz

posudu za miješani komunalni otpad. Opasne komponente (npr. baterije i lijekovi) uručuju se

u poslovnom prostoru prodavatelja i posjednika a isti ih predaje ovlaštenom sakupljaču.

3. Odvojeno prikupljanje glomaznog kućnog otpada

Potrebno je omogućiti da se glomazni kućni otpad prikuplja u za to postavljenim kontejnerima

ili na unaprijed određenim lokacijama, te da se odvoz istog obavlja u odgovarajućim

vremenskim intervalima ovisno o mikrosredini.

4. Odvojeno skupljanje otpada u gospodarskim djelatnostima

Kao i u slučaju gospodarenja s komunalnim otpadom iz domaćinstava, svi

gospodarski subjekti, proizvođači miješanog komunalnog otpada i otpada sličnog

komunalnom, moraju poduzeti mjere (in situ) za odvojeno prikupljanje pojedinih

frakcija. Svaki gospodarski subjekt dužan je ustrojiti odvojeni sustav prikupljanja

prema svojoj djelatnosti uz obavezno izdvajanje korisnih komponenti komunalnog

otpada. Navedeno znači da u okvirima radnog prostora mora biti osigurano jedno ili

više mjesta za odlaganje papira, plastike, metalnog otpada, PET-a, drva, tekstila,

posebnih kategorija otpada i komponenti glomaznog otpada.

5. Odvojeno sakupljanje komunalnog otpada iz javnih i uslužnih djelatnosti

Kao i u prethodnom slučaju, komponente komunalnog otpada potrebno je odvojeno

prikupljati u sklopu radnih prostora javnih i uslužnih djelatnosti. Sustav prikupljanja je

potrebno ustrojiti prema tipu djelatnosti. Kod škola i ustanova naglasak je potrebno

staviti na prikupljanje papira. U državnim službama naglasak je osim na papir

potrebno staviti i na odvojeno prikupljanje problematičnih tvari (toneri, plastika,

uredski materijal).

Hoteli, restorani i slične ugostiteljske djelatnosti uz iskoristive komponente

komunalnog otpada, naglasak trebaju dati na izbjegavanje hrane, higijenskih

potrepština i ostalih proizvoda pakiranih u jednu dozu i na odvojenom prikupljanju

biootpada. Zdravstvene ustanove trebaju također odvojeno prikupljati papir i plastiku,

a ostale otpadne tvari prema Pravilniku o postupanju s medicinskim otpadom.

Zeleni otpad s javnih površina nikako se ne smije miješati s komunalnim otpadom,

već se treba zasebno prikupiti i obraditi u zasebnom toku (kompostiranje).

http://www.dls.hr/



Stranica 55 od 70

7.3. INFORMIRANJE JAVNOSTI

Uspjeh i realizacija svih zadanih ciljeva glede reciklaže otpada značajno ovisi o informiranosti

i kontinuiranom obrazovanju svih učesnika u procesu stvaranja i gospodarenja otpadom.

Stoga je nužno kontinuirano informiranje i obrazovanje svih sudionika u procesu odvojenog

prikupljanja komunalnog otpada. Sustavno informiranje javnosti o aktivnostima o načinima i

važnosti primarne reciklaže potrebno je obavljati putem pisanih medija, radija i televizije.

Osnovni koncept cjelovitog sustava gospodarenja otpadom utemeljen je na sljedećim

elementima: izbjegavanje i smanjivanje količina otpada, odvojeno skupljanje otpada

(primarna reciklaža), skupljanje i prijevoz otpada, skladištenje otpada, obrada otpada i

odlaganje otpada. Navedeni princip djelovanja sustava s procesnim tokovima je prikazan na

donjoj shemi.

Slika 10: Tokovi otpada u sklopu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

U svrhu implementacije sustava prikazanog gornjom shemom i provedbe navedenih mjera

potrebno je osigurati određene kapacitete za postupanje sa otpadom na području Općine, a

koji ujedno čine i osnovu za uspješno funkcioniranje predstavljenog sustava gospodarenja

otpadom.

7.4. POSTOJEĆI KAPACITETI U SUSTAVU CJELOVITOG GOSPODARENJA OTPADOM

Općina Kali postepeno implementira mjere cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

Programi implementacije mjera iziskuju znatna materijalna sredstva, te se u okvirima

mogućnosti razvija mrežni sustav. Već postavljeni dijelovi sustava na području Općine su:

– posude za prikupljanje otpada iz kućanstva,

– odvojeno prikupljanje kartonske ambalaže i PVC folije,

– sustav transporta.

http://www.dls.hr/



Stranica 56 od 70

7.5. POTREBNI KAPACITETI ZA CJELOVIT SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM

Navedeni sustav cjelovitog gospodarenja otpadom osigurati će se uspostavom sljedećih

objekata/kapaciteta za postupanje sa otpadom:

- nadogradnjom elemenata za odvojeno prikupljanje otpada iz kućanstava,

- izgradnjom reciklažnog dvorišta,

1. POSUDE ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA IZ KUĆANSTVA

Trenutno se otpad nastao u kućanstvima na području Općine Kali prikuplja pomoću posuda i

kontejnera za komunalni otpad. Time su zadovoljene osnovne potrebe stanovništva vezano

uz odlaganje otpada, no uspostavom sustava prikupljanja otpada pomoću odvojenih posuda

omogućilo bi se i odvajanje korisnih frakcija otpada na samom mjestu nastanka. Navedeni

sustav omogućuje olakšano odvajanje najzastupljenijih vrsta otpada na samom mjestu

nastanka, tj. kućanstvima i pogodan je za primjenu prvenstveno u sredinama manje gustoće

naseljenosti.

Slika 11: Posude za odvojeno prikupljanje otpada na mjestu nastanka (kućanstva)

2. RECIKLAŽNO DVORIŠTE

Reciklažno dvorište je fiksno, povremeno nadzirano mjesto za izdvojeno odlaganje

određenih vrsta otpadnih tvari, koje nastaju u domaćinstvima, a domaćinstvo ga treba odložiti

u dane koji nisu predviđeni za periodični odvoz glomaznog otpada. Reciklažno dvorište može

biti uređena javna površina na kojoj su postavljene posude za odlaganje različitih vrsta

otpada ili prostor sa građevinama namijenjenim razvrstavanju i privremenom skladištenju

posebnih vrsta otpada. U reciklažnim dvorištima može se ali i ne mora provoditi dodatna

obrada otpada. Kao glavna uloga reciklažnih dvorišta ističe se prihvat i privremeno

skladištenje dok je za konačnu obradu (fino sortiranje, prešanje, baliranje) zaduženo

reciklažno dvorište unutar ŽCGO. Reciklažnim dvorištima minimalno treba osigurati odvojeno

skupljanje papira, kartona, stakla, plastike, metala, zelenog (biorazgradivog) otpada, te

opasnih komponenti komunalnog otpada (baterija, akumulatora i lijekova).

Također, reciklažna dvorišta su ujedno i mjesta gdje građani mogu dobiti informacije o

gospodarenju s otpadom, načinima smanjenja količina otpada i njegovoj oporabi.

http://www.dls.hr/



Stranica 57 od 70

Na području Općine Kali, za odvojeno sakupljanje komunalnog otpada putem reciklažnog

dvorišta potrebno je primijeniti sljedeće mjere:

Osigurati lokacije tlocrtne površine 500-1000 m2 sa svim potrebnim

infrastrukturnim objektima i priključcima (struja, voda, telefon, nepropusna

podloga, kanalizacijski sustav sa separatorom, objekt za zaposlene.

Radno vrijeme treba prilagoditi načinu života i potrebama gravitirajućeg

stanovništva.

Nadzor na radom reciklažnog dvorišta povjeriti kvalificiranom i obučenom osoblju

Predvidjeti izdvojeno sakupljanje samo onih otpadnih tvari za koje je osigurano

postupanje u skladu s zahtjevima cjelovitog sustava (korisne i problematične

tvari.

Obzirom na strukturu komunalnog otpada predvidjeti posude odgovarajućeg

volumena za: papir; karton; bijelo i obojeno ambalažno staklo; bezbojno ravno

staklo; drvo (ambalaža i sl.); PET ambalažu; metalne limenke od pića i napitaka;

polistiren (PS); stiropor; tekstil; zeleni otpad (trava, lišće, granje i sl.); kućanske

aparate (bijela tehnika); metale u; obojene metale i kablove; akumulatore;

baterije otpadno motorno ulje i sl.

Preporuča se uvijek jasno odijeliti izdvojeno skupljanje štetnih odnosno opasnih

tvari od odvajanja otpadnih tvari koje direktno ne ugrožavaju okoliš odnosno

zdravlje ljudi. Iz tog razloga se prakticira primjena posebno zatvorenih kontejnera

za skupljanje štetnih odnosno opasnih tvari.

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), JLS izvršava obvezu

odvojenog prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, stakla, metala, plastike i

tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura funkcioniranje

jednog ili više reciklažnog dvorišta na svom području. JLS koja ima više od 1.500 stanovnika

dužna je osigurati funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta i još po jedno na

svakih idućih 25.000 stanovnika na svojem području.

S obzirom na navedeno, ma području Općine Kali potrebna je uspostava jednog reciklažnog

dvorišta.

Uspostavom gore opisanog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, zajedno sa

navedenim kapacitetima za postupanje sa otpadom omogućiti će adekvatno postupanje sa

svim vrstama otpada koje se na području Općine generiraju.

Sažetak navedenih mjera, potrebna sredstva i izvori financiranja, kao i okvirni terminski plan

dati su preglednim tabelama u točki „8 – Zaključak“.

Donjom tabelom dan je prikaz načina skupljanja te smjernice za postupanje sa pojedinim

vrstama otpada, a što će biti omogućeno implementacijom navedenog sustava.

http://www.dls.hr/



Stranica 58 od 70

Tabela 9: Pretpostavljeni načini skupljanja i obrade, kapaciteti za prihvat i obradu te smjernice za postupanje sa pojedinom vrstom otpada

VRSTA OTPADA MJESTO/NAČIN SKUPLJANJA MJESTO/NAČIN

OBRADE VREDNOVANJE

KOMUNALNI OTPAD ŽCGO Odvajanje

MATERIJALNO

BIOLOŠKO

ENERGETSKO

Odlaganje

GRAĐEVNI OTPAD I OTPAD OD

RUŠENJA RD građ. otpada

Odvajanje i obrada na RD

PONOVNA

UPOTREBA

OPASNI OTPAD

- GOSPODARSTVO Ovlašteni skupljač Skl. ovlaš. skupljača

ENERGETSKO

-DOMAĆINSTVA RECIKLIRANJE

AMBALAŽNI OTPAD

-PAPIRNI I KARTONSKI

Zeleni otoci

Tvornica papira i kartona

RECIKLIRANJE

RD

Posude za odvojeno prikupljanje otpada u domaćinstvu

Gospod. subjekti

-STAKLENI

Zeleni otoci

Tvornica staklene ambalaže

RECIKLIRANJE

RD


Trgovina

Gospodarski subjekti

-METALNI

Zeleni otoci

Tvornica za obradu metala

RECIKLIRANJE RD

Gospod. subjekti

-PLASTIČNI

Zeleni otoci

Pogoni za obradu RECIKLIRANJE

ENERGETSKO

RD


Gospodarski subjekti

Trgovina

- BIOOTPAD

Bio kante

Kompostiranje UPOTREBA

KOMPOSTA Kompostana

RD

OTPADNA VOZILA ŽCGO

Pogoni za reciklažu KORIŠTENJE

SEKUNDARNE

SIROVINE RD

http://www.dls.hr/



Stranica 59 od 70

OTPADNE GUME VOZILA

RD

Skl. ovlaš. skupljača MATERIJALNO

ENERGETSKO Ovlašteni skupljač

Trgovina

OTPADNA ELEKTRIČNA I

ELEKTRONIČKA OPREMA

RD Predobrada

MATERIJALNO

IZVOZ Ovlašteni skupljač

KOMUNALNI MULJ Uređaj za pročišćavanje Predobrada KOMPOSTIRANJE

ENERGETSKO

OTPAD ŽIVOTINJSKOG

PORIJEKLA Rashladni kontejner Toplinska obrada

POSTUPANJE

PREMA PROPISU

OTPADNA ULJA

-MINERALNA ULJA

RD

Skl. ovlaš. skupljača ENERGETSKO Ovlašteni skupljač

Benzin. postaje

-JESTIVA ULJA RD Pogon za

predobradu PROIZVODNJA

GORIVA Ovlašteni skupljač

OTPADNE BATERIJE I

AKUMULATORI

Zeleni otoci

Skl. ovlaš. skupljača RECIKLIRANJE RD

Trgovina

http://www.dls.hr/



Stranica 60 od 70

8. ZAKLJUČAK

Kao i u drugim područjima upravljanja sastavnicama okoliša, gospodarenje otpadom

započinje s planiranjem te glavnim ciljevima politike gospodarenja otpadom. Politika

gospodarenja otpadom EU-a zahtijeva sprječavanje nastajanja te oporabu otpada. Konačno

odlaganje najmanje je preferirana opcija u gospodarenju otpadom.

Mnoge zemlje EU-a imaju nacionalne, regionalne te lokalne (gradske odnosno općinske)

planove i pravilnike gospodarenja otpadom. Uspješno gospodarenje počiva na aktivnom

uključivanju različitih dionika: generatora/proizvođača otpada, onih koji otpadom gospodare

(prikupljaju, prevoze, obrađuju i sl.) te nadležnih tijela.

Isti pristup primjenjuje se u Hrvatskoj. Provedbom Plana gospodarenja otpadom sustav

gospodarenja otpadom u Hrvatskoj organizira se kao integralna cjelina svih dionika u

sustavu na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Sustav gospodarenja otpadom temelji se

na sljedećem:

• PREVENCIJA NASTAJANJA OTPADA,

• PONOVNA UPORABA,

• MATERIJALNA OPORABA,

• ENERGETSKA OPORABA ILI DRUGE VRSTE OBRADE TE

• KONAČNO ODLAGANJE OSTATNOG OTPADA.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sastoji se od niza podsustava

koji mogu na specifičan način obraditi ili stabilizirati određenu vrstu otpada, pa je potrebno

prije donošenja odluka imati cjelovitu sliku o načinu zbrinjavanja i tehnologiji obrade otpada,

kao i strateškim opredjeljenjima kako državne tako i lokalne uprave u vezi s gospodarenjem

otpadom na određenom području.

Provedbom aktivnosti definiranih Planom sustav se uspostavlja u svakoj županiji po

regionalnom/županijskom konceptu i uspostavlja se jedan centar za gospodarenje opasnim

otpadom. Teži se povećanju udjela odvojenog prikupljanja otpada, recikliranju i ponovnoj

oporabi otpada, prethodnoj obradi otpada prije konačnog odlaganja, smanjenju udjela

biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu, izdvajanju goriva iz otpada, smanjenju količine

otpada koje se odlažu na odlagalištima, smanjenju štetnih utjecaja otpada na okoliš i

samoodrživom financiranju sustava gospodarenje komunalnim otpadom.

Mnogi važni tokovi otpada poput ambalažnog, otpadnih vozila, električnog i elektroničkog

otpada imaju posebne zahtjeve. Ključno jest da je proizvođač ili uvoznik pojedinog

dobra/opreme također odgovoran za zbrinjavanje otpada. Međutim, postavljene ciljne

vrijednosti za recikliranje i oporabu takvog otpada neće biti dostignute ako se na lokalnoj

razini ne razjasne i koordiniraju s lokalnom razinom.

Također, sudjelovanje javnosti, uključujući redovito informiranje stanovnika, suradnja općina,

gradova i županija te komunalnih poduzeća s nevladinim sektorom te odgoj i obrazovanje

djece te šire javnosti, postavlja se kao izuzetno bitna sastavnica učinkovitog sustava

gospodarenja otpadom.

http://www.dls.hr/



Stranica 61 od 70

Kako je navedeno u uvodnom dijelu Plana, jedinice lokalne samouprave Planom

gospodarenja otpadom za svoje područje moraju zadovoljiti neke temeljne zahtjeve iznesene

u Strategiji i Zakonu. Zahtjevi su sljedeći:

ZAHTJEV OBRAĐENO PLANOM

2014. – 2019. G.

PREDMETOM

REVIZIJE PLANA

DONOŠENJE PLANOVA GOSPODARENJA OTPADOM I

ODREĐIVANJE LOKACIJA U PROSTORNIM PLANOVIMA

USKLAĐIVANJE PLANOVA GOSPODARENJA OTPADOM SA

STRATEGIJOM I PLANOM GOSPODARENJA OTPADOM

REPUBLIKE HRVATSKE, TE SA STRATEGIJOM ZAŠTITE OKOLIŠA

REPUBLIKE HRVATSKE I PROGRAMIMA ZAŠTITE OKOLIŠA

PROVEDBA MJERA ZA GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM

GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM

OSIGURANJE UVJETA I PROVEDBA PROPISANIH MJERA ZA

GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM

PROVEDBA PROPISANIH MJERA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE

OTPADA

UKLANJANJE I ZBRINJAVANJE I/ILI OPORABA OTPADA KOJI JE

NEPOZNATA OSOBA ODBACILA U OKOLIŠ NA NJIHOVOM

PODRUČJU

http://www.dls.hr/



Stranica 62 od 70

8.1. Sažetak predviđenih mjera, izvori i visina sredstava za provedbu

Za osiguranje kontinuiranog razvoja sustava gospodarenja otpadom troše se značajna

financijska sredstva te postoje različite metode financiranja.

Prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13) sredstva za financiranje zaštite okoliša

osiguravaju se državnim proračunom, proračunom jedinica područne (regionalne)

samouprave, proračunima lokalne samouprave, kreditima, sredstvima međunarodne pomoći,

ulaganjima stranih ulagača, doprinosima i naknadama iz drugih izvora utvrđenih posebnim

zakonom.

Osim sredstva iz godišnjeg Državnog proračuna danas se najčešće koriste sljedeći

financijski elementi:

sufinanciranje od Fonda za zaštitu i energetsku učinkovitosti,

proračun Zadarske županije,

proračun Općine Kali.

Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske s obzirom na današnje relativno

niske cijene usluga u djelatnostima gospodarenja otpadom nužno je planirati njihov stalni i

postupni rast do visine pokrivanja stvarnih troškova, vodeći računa da je iznos cijena u

međuzavisnosti s količinama i opasnim svojstvima otpada prema načelu "onečišćivač plaća".

Za realizaciju programa gospodarenja otpadom može se koristiti jedan ili više financijskih

izvora.

U sljedećoj tabeli prikazane su mjere, nositelji, potrebna sredstva i rokovi za provedbu

predviđenih mjera.

Tabela 10: Mjere, nositelji, potrebna sredstva i rokovi za provedbu predviđenih mjera

1

MJERA POSTAVLJANJE ADEKVATNIH POSUDA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA PO

KUĆNIM BROJEVIMA

NOSITELJI Općina Kali

SREDSTVA 300.000,00 kn

IZVORI SREDSTAVA Proračun Općine Kali

ROK PROVEDBE 2015. godina

2

MJERA EDUKACIJA JAVNOSTI PO PITANJU PROVEDENIH UNAPRJEĐENJA SUSTAVA

ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADA




ROK PROVEDBE Trajno

3

MJERA

KONTINUIRANA EDUKACIJA JAVNOSTI, STRUČNJAKA I UPRAVNIH STRUKTURA

OPĆINE KAKO O PROBLEMATICI OTPADA I GOSPODARENJA OTPADOM, TAKO I O

MOGUĆNOSTIMA ZA SPRJEČAVANJE ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA U OPĆENITOM

SMISLU (PUTEM ORGANIZIRANJA I ODRŽAVANJA SEMINARA, INTERNETA, OGLAŠAVANJA, I SL.)



http://www.dls.hr/



Stranica 63 od 70


ROK PROVEDBE Trajno

4

MJERA REVIZIJA PLANA GOSPODARENJA OTPADOM S IZVJEŠĆEM NAČELNIKA

ŽUPANIJSKOM UREDU, MZOPU, AZO




ROK PROVEDBE Trajno

5

MJERA IZRADA POTREBNE DOKUMENTACIJE ZA USPOSTAVU RECIKLAŽNOG DVORIŠTA

NOSITELJI Općina Kali, Hripa d.o.o.

SREDSTVA 30.000,00


ROK PROVEDBE 2015.

6

MJERA IZGRADNJA RECIKLAŽNOG DVORIŠTA

NOSITELJI Općina Kali, Hripa d.o.o.

SREDSTVA 2.500.000,00 kn

IZVORI SREDSTAVA FZOEU, međunarodni fondovi

ROK PROVEDBE 2016./2017.

http://www.dls.hr/



Stranica 64 od 70

8.2. Terminski plan provedbe mjera

ULAGANJE GODINA

2014 2015 2016 2017 2018 2019

POSTAVLJANJE ADEKVATNIH POSUDA ZA

ODVOJENO PRIKUPLJANJE OTPADA PO

KUĆNIM BROJEVIMA X

EDUKACIJA JAVNOSTI PO PITANJU

PROVEDENIH UNAPRJEĐENJA SUSTAVA

ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADA X X X X X X

KONTINUIRANA EDUKACIJA JAVNOSTI, STRUČNJAKA I UPRAVNIH STRUKTURA

OPĆINE KAKO O PROBLEMATICI OTPADA

I GOSPODARENJA OTPADOM, TAKO I O

MOGUĆNOSTIMA ZA SPRJEČAVANJE

ONEČIŠĆENJA OKOLIŠA U OPĆENITOM

SMISLU (PUTEM ORGANIZIRANJA I

ODRŽAVANJA SEMINARA, INTERNETA, OGLAŠAVANJA, I SL.)

X X X X X X

REVIZIJA PLANA GOSPODARENJA

OTPADOM S IZVJEŠĆEM NAČELNIKA

ŽUPANIJSKOM UREDU, MZOPU, AZO X X X X X X

IZRADA POTREBNE DOKUMENTACIJE ZA

USPOSTAVU RECIKLAŽNOG DVORIŠTA X

IZGRADNJA RECIKLAŽNOG DVORIŠTA X X

http://www.dls.hr/



Stranica 65 od 70

8.3. Očekivani rezultati

Kao rezultat uspostave gore opisanog sustava gospodarenja otpadom sa svim navedenim

elementima, može se očekivati ispunjavanje strateških ciljeva predstavljenih Strategijom

gospodarenja otpadom RH (NN 130/05):

znatno smanjenje količina otpada koje treba zbrinuti odlaganjem na odlagalištu9,

smanjenje štetnog potencijala otpada na osnovu izdvajanja korisnih i štetnih

komponenti otpada,

doprinos zaposlenosti na lokalnom, regionalnom te državnom nivou (razvoj industrije i

poduzetništva, usavršavanje organiziranosti industrije, proizvodnja komunalne

opreme),

sprječavanje recidiva divljih odlagališta,

rješavanje problema divljih odlagališta podići će se atrakcija lokacije kao turističkog

mjesta,

sveobuhvatno unaprjeđenje kakvoće života na teritoriju Općine.

Pravilnim postupanjem – odvajanjem na mjestu nastanka moguće je u znatnoj mjeri utjecati

na ukupnu količinu otpada koji se odlaže na odlagalište, te ujedno i znatno smanjiti potrošnju

prirodnih resursa. Naravno, uspješnost ovakvog sustava uvelike ovisi o popratnim

aktivnostima vezano uz promidžbu i edukaciju, te spremnosti lokalne uprave da usmjeri

nastojanja u tom smislu i omogući stanovnicima sve neophodne informacije kao i adekvatnu

razinu znanja o problematici vezanoj uz gospodarenje otpadom.

9Preciznije predviđanje nije moguće provesti u ovom trenutku pošto je ovisno o mnogo različitih čimbenika a koji u

trenutku izrade ovog Plana nisu poznati (npr. razina promidžbe predviđenog sustava, ažurnost i kvaliteta edukacije svih struktura na području Općine po pitanju gospodarenja otpadom i problematike zaštite okoliša općenito, restriktivnim i poticajnim mjerama vezano uz pravilno postupanje s otpadom i sl.)

http://www.dls.hr/



Stranica 66 od 70

9. POPIS PRIMIJENJENIH ZAKONA, PRAVILNIKA I

DOKUMENTACIJE

1. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13)

2. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

3. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05), koja je sastavni dio

Strategije zaštite okoliša Republike Hrvatske (NN 46/02)

4. Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (NN

85/07, 126/10 i 31/11),

5. Plan gospodarenja otpadom Zadarske županije (SG ZŽ 15/09),

6. Prostorni plan Zadarske županije (SG ZŽ 2/01, 6/04, 2/05, 17/06, 3/10),

7. Prostornim planom uređenja Općine Kali (SG Općine Kali 04/10).

http://www.dls.hr/



Stranica 67 od 70

10. PRILOZI

PRILOG 1) OVLAŠTENJE NADLEŽNOG MINISTARSTVA ZA OBAVLJANJE POSLOVE IZRADE ELABORATA

O ZAŠTITI OKOLIŠA

http://www.dls.hr/



Stranica 68 od 70

http://www.dls.hr/



Stranica 69 od 70

http://www.dls.hr/



Stranica 70 od 70

http://www.dls.hr/

Documents

Plan gospodarenja otpadom za razdoblje od 2014. do 2019. godine · 2014-02-20 · PLAN GOSPODARENJA OTPADOM OPĆINE KALI ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2019. GODINE 51000 Rijeka, S. Krautzeka