PLAN GOSPODARENJA OTPADOMPLAN GOSPODARENJA OTPADOMPLAN GOSPODARENJA OTPADOMPLAN GOSPODARENJA OTPADOM

ZA GRADZA GRADZA GRADZA GRAD ORAHOVICUORAHOVICUORAHOVICUORAHOVICU

veljača, 200, 200, 200, 2008888....

SADRŽAJ

1. POLAZNE OSNOVE………………………………………………............ 2 1.1. Zakonodavni okvir……………………………………………………………………………. 2 1.2. Osnovna načela gospodarenja otpadom…………………………………………. 4 1.3. Sudionici u gospodarenju otpadom………………………………………………….. 6 2. OSNOVNI POKAZATELJI U STRUKTURI GRADA

ORAHOVICE………………………………………………………............. 7

2.1. Stanovništvo i naselja……………………………………………………………………… 7 2.2. Gospodarstvo……………………………………………………………………………………. 9 2.3. Komunalna infrastruktura………………………………………………………………… 10 3. GOSPODARENJE OTPADOM……………………………………………. 11 3.1. Planski dokumenti gospodarenja otpadom……………………………………..

11

3.2. Komunalni otpad…………………………………………………………… 11 3.2.1. Vrste otpada……………………………………………………………………………………… 12 3.2.2. Procijenjene količine odloženog otpada…………………………………………… 12 3.2.3. Postojeći način sakupljanja otpada………………………………………………….. 13 3.2.4. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni

otpad…………………………………………………………………………………………………. 14

3.2.4.1. Postojeće odlagalište otpada…………………………………………................. 14 3.2.4.2. Mjere zaštite podzemnih voda…………………………………………………………. 17 3.2.4.3. Mjere zaštite okoliša…………………………………………………………………………. 18 3.2.4.4. Vijek trajanja odlagališta………………………………………………………………….. 19 3.2.5. Naknada vlasnicima nekretnina……………………………………………………….. 19 3.2.6. Novo odlagalište komunalnog otpada……………………………………………… 20 3.2.7. Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta………………… 20 3.2.7.1. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom

onečišćenog tla…………………………………………………………………………………. 21

3.2.7.2. Izvor i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije………………… 21 3.2.8. Komunalna tvrtka «Papuk d.o.o.»…………………………………………………… 3.2.9. Izbjegavanje otpada u kućanstvu…………………………………………………… 23 3.2.10. Planirane aktivnosti u postupanju s komunalnim otpadom……………

25

3.3. Neopasni otpad…………………………………………………………… 25 3.3.1. Djelatnosti na području grada koje stvaraju neopasni

otpad…………………………………………………………………………………………………. 26

3.3.2. Količine neopasnog otpada po tvrtkama…………………………………………. 27 3.3.3. Zbrinjavanje neopasnog otpada………………………………………………………. 28 3.3.4. Izbjegavanje otpada u industriji i obrtu………………………………………….. 28 3.3.5. Izbjegavanje otpada u trgovini………………………………………................ 30 3.3.6. Planirane aktivnosti u postupanju s neopasnim otpadom……………...

32

3.4. Opasni otpad………………………………………………………………… 33 3.4.1. Djelatnosti koje stvaraju opasni otpad……………………………………………. 33 3.4.2. Zbrinjavanje opasnog otpada…………………………………………………………..

34

3.5. Otpad iz zdravstvenih ustanova…………………………………….. 35 3.5.1. Evidentiranje otpada…………………………………………………..................... 35 3.5.2. Vrste i količine otpada………………………………………………………………………. 36 3.5.3. Zbrinjavanje otpada…………………………………………………………………………. 36 3.5.4. Prijedlog mjera zbrinjavanja otpada iz zdravstvenih ustanova………. 37 4. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM………………………………… 38 5. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM………………………………….. 38 6. SMJERNICE U KONCEPTU ZBRINJAVANJA OTPADOM…………. 39 7. FINANCIRANJE DJELATNOSTI POSTUPANJA S OTPADOM…… 40

8. CIJENE SAKUPLJANJA I ODVOZA OTPADA……………………….. 41 9. ZAKLJUČAK……………………………………………………….............. 41 10. PRILOZI………………………………………………………………………. 11. POPIS KRATICA……………………………………………………………. 12. LITERATURA………………………………………………………………….

Plan gospodarenja otpadom je planski dokument gospodarenja otpadom, a njegova izrada obvezna je prema članku 7. Zakona o otpadu (NN 178/04). Plan gospodarenja otpadom za grad mora biti usklađen sa županijskim Planom gospodarenja otpadom, a on sa Strategijom zaštite okoliša i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša. Obrađeni podaci dobiveni su susretljivošću Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstva u Uredu državne uprave Virovitičko –podravske županije, koja vodi Katastar emisija u okoliš, Gradske upraveOrahovica i komunalne tvrtke «Papuk d.o.o.» Orahovica, koja obavlja poslove prikupljanja i odlaganja otpada na području grada.

Plan gospodarenja otpadom za grad Orahovicu izradio je Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i zaštitu okoliša u Virovitičko – podravskoj županiji (stručni dio Zlata Karlović, dipl. inž. bio. a grafičke obrade Slobodanka Janeš, dipl. inž. geot. Zavod za prostorno uređenje). Zahvaljujemo se svima koji su na bilo koji način doprinijeli izradi ovog Plana, jer bez točnih podataka ovaj Plan ne bi prikazao stvarno stanje na području grada i ne bi se mogle planirati daljnje aktivnosti u postupanju s otpadom.

1. POLAZNE OSNOVE Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj. Količina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije dostatna. Sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti, među ostalim i stoga, što propisi kojima se utvrđuje gospodarenje otpadom ne provode se u cijelosti. Kriza gospodarenja otpadom će, ako se brzo ne učine značajne promjene, poprimiti velike razmjere. Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša, kao što su voda, zrak, tlo i klima, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet. Osobito su ugrožene podzemne vode, koje su glavni izvor vode za piće i temeljni resurs. Potencijalno najveće štetno djelovanje može izazvati otpad, uključujući i opasni otpad, koji se gomila kod proizvođača otpada, zbog mogućeg rizika za okoliš i ljudsko zdravlje. Otpad se sve manje promatra kao nešto nepoželjno, čega se treba riješiti, ali nije tako. S ekonomskog gledišta otpad može predstavljati korisnu sirovinu čije se svojstva mogu iskoristiti (papir, staklo, metal, plastika), a odgovarajućom preradom može se iskoristiti i u energetske svrhe. Unatoč tome, svakodnevno treba poduzimati aktivnosti za smanjenje količine otpada (povratna ambalaža, recikliranje otpada, kompostiranje biorazgradivog otpada i sl.).

1.1. Zakonodavni okvir Temelj za gospodarenje otpadom uspostavljen je tijekom zadnjih desetak godina. Zakoni koji reguliraju ovu problematiku su:

� Zakon o otpadu � Zakon o zaštiti okoliša � Zakon o zraku � Zakon o fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost � Zakon o prostornom uređenju � Zakon o komunalnom gospodarstvu � Zakon o ratifikaciji Baselske konvencije � Kyoto protokol o klimatskim promjenama � Montrealski protokol � Stockholmska konvencija Osim njih, pojedine aspekte gospodarenja otpadom uređuju i drugi sektorski propisi:

1. Pravilnik o katastru emisija u okoliš 2. Uredba o procjeni utjecaja na okoliš 3. Uredba o studiji utjecaja na okoliš 4. Zakon o vodama 5. Zakon o zaštiti prirode 6. Zakon o komunalnim djelatnostima 7. Zakon o zdravstvenoj zaštiti 8. Zakon o prijevozu opasnih tvari 9. Pravilnik o načinu prijevoza opasnih tvari u cestovnom prometu 10.Zakon o sigurnosti u željezničkom prometu 11.Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprečavanja širenja isteklih ulja u lukama 12. Zakon o prometu otrova 13. Zakon o eksplozivnim tvarima za gospodarsku namjenu 14. Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima 15. Zakon o zaštiti od požara 16. Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima

Zakon o otpadu je strateški dokument u području gospodarenja otpadom. Zakonom o otpadu uređuju se:

� načela i ciljevi gospodarenja otpadom � planski dokumenti � nadležnosti i odgovornosti u svezi gospodarenja otpadom � troškovi gospodarenja otpadom � informacijski sustav � uvjeti za građevine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom � način obavljanja djelatnosti � prekogranični promet otpadom � koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom

Do stupanja na snagu Zakona o otpadu nije bilo moguće pratiti nastajanje otpada ni postupanje s otpadom. Da bi se to omogućilo, Zakonom je propisana obveza vođenja podataka o otpadu (očevidnik) i dostava tih podataka nadležnim tijelima za obavljanje poslova zaštite okoliša. Izradom dokumentacije tj. vođenjem očevidnika, otpad se prati od proizvođača do obrađivača. Tako prikupljeni podaci služe i za potrebe katastra o vrstama otpada, koji je sastavni dio katastra onečišćavanja okoliša i omogućavaju inspekciji zaštite okoliša lakšu kontrolu postupanja s otpadom. Iako Zakon o otpadu sustavno definira obveze i odgovornosti pri postupanju s otpadom, primjena sustava u praksi ne može započeti bez konkretnih provedbenih detalja (izgled propisanih obrazaca, načina

označavanja pojedinih vrsta otpada, propisanih metoda za ispitivanje fizikalno-kemijskih svojstava, do institucija koje su ovlaštene za davanje takvih usluga). Sve to regulirano je podzakonskim aktima vezanim za navedenu problematiku: Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog otpada, Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, Uredba o postupanju s opasnim otpadom, Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite, i dr. Zakonodavno-regulacijski okvir gospodarenja otpadom nije uspješno nametnut, pa je nadzor nad gospodarenjem otpadom još uvijek manjkav. Sadašnje stanje velikim dijelom je posljedica neprovođenja propisa i nedostatka financijskih sredstava.

1.2. Osnovna načela gospodarenja otpadom Prema suvremenim europskim standardima i zahtjevima, Plan gospodarenja otpadom uređuje njegovo gospodarenje od mjesta nastanka do konačnog odlaganja, s osnovnim ciljem ostvarivanja i održavanja cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, a sa svrhom da se maksimalno izbjegne, odnosno smanji nastajanje otpada, izbjegne nepovoljni utjecaj otpada na ljudsko zdravlje, okoliš i klimu i da se cjelokupno gospodarenje otpadom uskladi s načelima održivog razvoja. Hijerarhija gospodarenja otpadom.

� prioritet je izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje njegovih opasnih svojstava

� ako se nastajanje otpada ne može izbjeći niti smanjiti, otpad se mora ponovo koristiti-reciklirati i oporabiti

� otpad koji se više ne može racionalno iskoristiti trajno se odlaže na prihvatljiv način za okoliš

Korištenje najboljih dostupnih tehnologija u odnosu na troškove i ekološku prihvatljivost Emisije u okoliš, propisane posebnim propisima, iz postrojenja za obradu otpada i odlagališta otpada moraju se umanjiti, koliko je to moguće, na tehnički i gospodarski najučinkovitiji način. Odgovornost proizvođača Proizvođač proizvoda od kojeg potječe otpad, podmiruje sve troškove preventivnih mjera i mjera zbrinjavanja otpada, troškove gospodarenja otpadom koji nisu pokriveni prihodom ostvarenim od prerade otpada i financijski je odgovoran za provedbu preventivnih i sanacijskih mjera zbog štete za okoliš koju je prouzročio ili bi je mogao prouzročiti otpad.

Onečišćivač plaća Oni koji onečišćavaju okoliš moraju podmirivati puni trošak za zbrinjavanje otpada, poduzimanje preventivnih mjera i uklanjanje šteta koje prouzroče svojim djelovanjem. Pravo na pristup informacijama, sudjelovanje javnosti u odlučivanju i pristup pravosuđu Pristup informacijama uključuje nekoliko ciljeva:

� Provođenje istraživanja i ispitivanja na području grada o obaviještenosti, stavovima i tehno-ekonomskim mogućnostima u gospodarenju otpadom

� Postizanje obaviještenosti građana i ukupne javnosti o sustavu gospodarenja otpadom i uspostavljanja programa edukacije u svezi s tim

� Motiviranje i stimuliranje osoba, kućanstava, tvrtki i raznih institucija u smislu postojanja aktivnih sudionika u izbjegavanju nastajanja otpada i drugim segmentima sustava gospodarenja otpadom

� Stvaranje nove, dobre klime u kojoj javnost prepoznaje svoju ulogu i aktivno i konstruktivno sudjeluje

RAD S JAVNOŠĆU

EDUKACIJA INFORMIRANJE

ŠKOLE JAVNE TRIBINE SREDSTVA JAVNOG PRIOPĆAVANJA

OKRUGLI STOL IZLOŽBE TV, RADIO ZELENI TISAK TELEFON PLAKATI

Ako je javnost uključena od samog početka u proces odlučivanja u sustavu gospodarenja otpadom, mnogi zahtjevi mogu se riješiti ranije, pri planiranju nekakvih aktivnosti, kada je promjene lakše ostvariti, a ne kasnije kada i manje promjene mogu zahtijevati veća novčana sredstva i dodatno vrijeme. Čak i kada se javnost ne slaže sa konačnom odlukom, vjerojatnije je da će razumjeti zašto je odluka donesena na taj način i neće joj se protiviti.

Iako uključenje javnosti u procese odlučivanja može na kraći rok produžiti odlučivanje, ono na duži rok može uštedjeti dragocjeno vrijeme i novčana sredstva i izbjeći dugotrajne i mučne sukobe nakon što je odluka donesena. Uloga odgoja i obrazovanje Između eko-edukacije i eko-kulture postoji uzajamni odnos s uzročno posljedičnim vezama. Ekološkom edukacijom moguće je stjecanje ekoloških znanja s ciljem povećanja razine svijesti svakog pojedinca za učinkovito sudjelovanje u provođenju sustava gospodarenja otpadom. U konačnici, obrazovanje i komunikacija s javnošću trebaju rezultirati dobrom klimom i ozračjem, u kojem će, s jedne strane oni koji kreiraju današnjicu, ali i sutrašnjicu, lakše i brže donositi kvalitetne razvojne odluke glede gospodarenja otpadom i zaštite okoliša, a s druge, u kojem će žitelji grada steći nova znanja, i tako obogaćeni, djelotvorno sudjelovati u procesima odlučivanja.

1.3. Sudionici u gospodarenju otpadom Gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine uprave: nacionalna, regionalna, lokalne i mjesna, gotovo sva područja gospodarstva, proizvodnje, potrošnje i svakodnevnog života i uključuje veliki broj raznovrsnih sudionika.

DRŽAVA

ŽUPANIJA

GRAD

KOMUNALNA TVRTKA KONCESIONAR

PROIZVOĐAĆI OTPADA

TVRTKE KUĆANSTVA

2. OSNOVNI POKAZATELJI U STRUKTURI GRADA ORAHOVICE

2.1. Stanovništvo i naselja Grad Orahovica treći je po veličini grad u Virovitičko-podravskoj županiji, sa površinom od 123,67 km2, što predstavlja 6,12 % površine županije. Broj stanovnika, prema popisu iz 2001. godine je 5.792, a gustoća naseljenosti 47 st/km2.

Orahovica obuhvaća 13 naselja: Bijeljevina Orahovačka, Crkvari, Dolci, Donja Pištana, Duzluk, Gornja Pištana, Karlovac Feričanački, Kokočak, Magadinovac, Nova Jošava, Orahovica, Stara Jošava i Šumeđe. U naseljima grada prema popisu stanovništva 2001. godine živi 5.792 stanovnika u 2.019 kućanstva. Organiziranim odvozom otpada pokriveno je cijelo područje grada sa pripadajućim naseljima. Tablica br. 1 Stanovništvo i naselja

naselje broj stanovnika površina (km2) gustoća (st./km2)

Bijeljevina Orahovačka

36 5,18 7

Crkvari 140 3,93 36 Dolci 329 5,40 61 Donja Pištana 277 6,79 41 Duzluk 201 20,67 10 Gornja Pištana 13 18,25 0,7 Karlovac Feričanački 26 0,93 28 Kokočak 14 14,19 0,9 Magadinovac 11 1,88 6 Nova Jošava 191 6,18 31 Orahovica 4.262 34,66 123 Stara Jošava 246 1,51 163 Šumeđe 46 4,10 11 Ukupno 5.792 123,67 47

Izvor podataka: Prostorni plan uređenja grada Orahovice (2007. god.)

BIJELJEVINA ORAHOVAČKA

CRKVARI

DOLCI

DONJA PIŠTANA

DUZLUK

GORNJA PIŠTANA

KARLOVAC FERIČANAČKI

KOKOČAK

MAGADINOVAC

NOVA JOŠAVA

ORAHOVICA

STARA JOŠAVA

ŠUMEĐE

Grafikon br.1. Udio broja stanovnika po naseljima 2001. godina

Tablica br.2. Kućanstva prema broju članova privatna kućanstva prema broju članova ukupno

kućanstava 1 2 3 4 5 6 7 8 i više

Orahovica

2. 019 447 464 392 469 157 67 15 8

u gradskim naseljima

1. 481 315 340 294 365 107 46 7 7

u ostalim naseljima

538 132 124 98 104 50 21 8 1

Izvor podataka: Popis stanovništva, 2001. god.

15%1%

84%

2 do 4 člana

5 do 7 članova

više od 8 članova

Grafikon br.2. Pregled kućanstava prema broju članova Pregled obiteljskih kućanstava prema broju članova (popis 2001. godine) prikazan je u tablici br.2. i grafikonu br.2, koji potvrđuje apsolutnu dominaciju kućanstava sa malim brojem članova, te gotovo zanemariv postotak brojnih domaćinstava.

Broj stanovnika, kulturne navike i ekološka svijest, direktno utječu na količinu otpada koju stvara svako kućanstvo. Broj stanovnika u odnosu na 1991. godinu, opao je, ali količina otpada koju stvara svako kućanstvo nije se smanjila, jer standard življenja zadnjih nekoliko godina se povisio, a samim tim povećana je i količina otpada koja nastaje u pojedinom kućanstvu. Isto tako povećala se količina građevinskog otpada, budući da je ovo područje bilo znatnije izloženo ratnim stradanjima.

2.2. Gospodarstvo Grad Orahovica treće je po važnosti gospodarsko središte Virovitičko-podravske županije. Dosadašnji razvoj gospodarskih djelatnosti na području grada bio je usmjeren na drvoprerađivačku, prehrambenu, keramičku, građevinsku, poljoprivrednu industriju. Količina otpada koja nastaje u proizvodnim procesima godinama je rasla, ali zadnjih godina količina stagnira, zbog stečaja mnogih tvrtki, uvođenja selektivnog sakupljanja otpada koji se dijelom vraća u proizvodni proces, kao i primjenom čistije proizvodnje u tehnološkim procesima. Najznačajniji gospodarski subjekti na području grada Orahovice su sljedeći:

• Radlovac IGM d.d. – proizvodnja građevnog materijala • Eurovoće zadruga – prehrambena djelatnost • KIO Keramika d.o.o. – keramička industrija • PP Orahovica – poljoprivredna djelatnost • Ciprijanović d.o.o. – prerada drveta i proizvodnja namještaja • Billa d.o.o. – trgovačka djelatnost • Papuk d.o.o. – uslužna djelatnost

Tvrtka Radlovac IGM d.d. je industrija građevnog materijala. Proizvodi sve proizvode od sedimentnih i eruptivnih stijena i plastičnih i pumpanih betona. Tvrtka zapošljava 95 ljudi i ostvaruje prihod od 3,5 mil eura. Dobitnik je različitih priznanja, između ostalih i Zlatne kune ( 2002. 2004. i 2005. godina). Pokretnim postrojenjem i mokrim postupkom oplemenjivanjem kamena omogućuje se maksimalno iskorištavanje sirovine uz minimalnu devastaciju i onečišćenje voda i zraka po načelima održivog razvoja. Tvrtka Eurovoće zadruga bavi se preradom voća i povrća. Zapošljava 200 djelatnika i proizvede oko 5000 tona voća i povrća korištenjem domaćih

resursa. Suvremenim tehnološkim postupkom obrade domaćeg i svježeg voća i povrća dozrelog na prirodan način stvoreni su proizvodi Doora. KIO keramika d.o.o. bavi se proizvodnjom i prodajom keramičkih pločica za vanjsko i unutarnje oblaganje, kao i veleprodajom i maloprodajom tih proizvoda u izložbenim salonima diljem cijele zemlje. Tvrtka vlastiti sustav upravljanja okolišem provodi niz godina i time kontinuirano smanjuje negativni utjecaj na okoliš. Smanjen je keramički škart, emisije u zrak, potrošnja energenata plina i vode. Uvođenjem sustava upravljanja okolišem prema normi ISO – 14001:2004, definiranjem svih normi, razvrstavanjem i zbrinjavanjem svih vrsta otpada putem ovlaštenih tvrtki, doprinijelo se daljnjem smanjenju negativnog utjecaja na okoliš. PP Orahovica osnovano je 1963 godine. Danas ima 10 000 ha obradivih površina na kojima se obavlja ratarska, stočarska, ribnjičarska, voćarska i vinogradarska proizvodnja. Sustav zapošljava oko 700 radnika. U sastavu tvrtke su i mlin, silosi, klaonica i pekara. Tvrtka Ciprijanović d.o.o. bavi se preradom drveta i proizvodnjom namještaja. Tvrtka Papuk je društvo s ograničenom odgovornošću koje obavlja široki spektar poslova, a najvažniji su oni vezani za komunalne poslove: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, održavanje čistoće, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih cesta, održavanje nerazvrstanih cesta, održavanje groblja, obavljanje dimnjačarskih poslova i dr. Billa d.o.o. je jedan od većih trgovačkih lanaca na području grada, sa razvijenom maloprodajom. 2.3. Komunalna infrastruktura Prijenosna i distributivna mreža električne energije u gradu je razgranata, a visokonaponska mreža uglavnom omogućuje opsluživanje cijelog prostora. Glavna spojna točka za napajanje grada je TS 35/10 kV Orahovica. Iz te trafostanice vrši se daljnji razvod dalekovodima 10kV. Opskrba plinom vrši se iz magistralnog plinovoda koji prolazi sjeverno od Orahovice, a preko MRS pokrivaju se pojedina distributivna područja na prostoru grada. Područje grada svojim prometno – zemljopisnim položajem predstavlja sastavni dio spoja istočne i zapadne Slavonije, tako da je na tom području dobra povezanost i cestovnom i željezničkom mrežom.

Vodoopskrbom su obuhvaćena slijedeća naselja: Orahovica, Bijeljevina Orahovačka, Crkvari, Dolci i Stara Jošava. Naselja Duzluk, Gornja Pištana i Donja Pištana imaju vlastiti vodoopskrbni sustav za koji je potrebno pribaviti odgovarajuću dokumentaciju. Na području grada postoji vodocrpilište Fatovi, crpna stanica Toplica i izvorište Tisovac koje obuhvaća 10 kaptaža. Na području grada odvodnju ima samo naselje Orahovica, koja je spojena na kolektor, ali nema uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Zbrinjavanje otpada vrši se na odlagalištu Tuk površine 21. 284,650 m2 koje ima potrebnu dokumentaciju. Otpad se zbrinjava putem komunalne tvrtke Papuk d.o.o. Cijelo područje je pokriveno organiziranim odvozom otpada. 3. GOSPODARENJE OTPADOM 3.1. Planski dokumenti gospodarenja otpadom Planski dokumenti gospodarenja otpadom su:

1. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 3. Županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom 4. Gradski (općinski) plan gospodarenja otpadom 5. Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada

Članak 7. stavak 2 Zakona o otpadu (NN 178/04) propisuje da Planovi gospodarenja otpadom županija i gradova moraju biti usklađeni sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske i sa Strategijom zaštite okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša. Plan gospodarenja otpadom za grad donosi gradsko vijeće, a nadležni gradski ured nadzire provedbu plana. Poglavarstvo grada dužno je jedanput godišnje, do 30. travnja tekuće godine, za prethodnu godinu, podnositi gradskom vijeću izvješće o izvršenju Plana. Usvojeno izvješće nadležni ured dostavlja Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva i Agenciji za zaštitu okoliša. Plan gospodarenja otpadom objavljuje se u službenom glasilu grada.

3.2. Komunalni otpad Prema Zakonu o otpadu, komunalni otpad je otpad iz kućanstva i otpad iz proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva. Za gospodarenje komunalnim otpadom odgovoran je grad kao jedinica lokalne samouprave, a Poglavarstvo grada, odnosno Gradsko vijeće, dužno je osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. (članak 15. Zakona o otpadu NN 178/04). 3.2.1. Vrste otpada Budući da se tijekom prošlog razdoblja nije vršilo sortiranje (selekcija) otpada, odnosno utvrđivanje sastava otpada pri njegovom nastanku, ne može se dobiti uvid u njegovu vrstu i sastav. Makroskopskim pregledom otpada na odlagalištu, utvrđeno je da u komunalnom otpadu prevladava papir, karton, plastika, tekstil, kuhinjski i biootpad, metal, staklo, guma…., Kvantitativna i kvalitativna svojstva komunalnog otpada variraju zavisno sredini u kojoj nastaju, kao i mnogim drugim faktorima, kao što su životni standard stanovništva, tip naselja, dostignuta razina komunalne higijene i sl.

3.2.2. Procijenjene količine odloženog otpada na odlagalištu Za procjenu količine odloženog otpada na odlagalištu korišteni su podaci iz Studije utjecaja na okoliš - Odlagališta komunalnog otpada „Tuk“ koju je izradio IPZ Uniprojekt MCF (ožujak 2000.), prema kojoj u razdoblju od 1984 – 1997. godine ukupne količine odloženog otpada su se kretale cca 1.150 t/god. U ratnom razdoblju došlo je do pada količine odloženog otpada (razdoblje od 1991 – 1993. godine), dok se od 1995. godine bilježi brži porast količine odloženog otpada na odlagalište. U 2007. godini na odlagalište je odloženo 2.291 t otpada. Na temelju procijenjenih količina odloženog otpada tj. volumena dobivenog snimkom terena prije početka odlaganja otpada - uzimajući u obzir nasipne težine različitih vrsta otpada i težina zemlje i građevinskog otpada, izračunato je da je količina otpada odlagalištu oko 20.000 tona. Otpad zauzima površinu od oko 1,5 ha i na toj lokaciji odlaže se oko 30 godina.

Procjena količine odloženog otpada za razdoblje od 2000 do 2010. godine su slijedeće:

vremensko razdoblje količina otpada (t) 2000. 2.255 2001. 2.443 2002. 2.650 2003. 2.879 2004. 3.130 2005. 3.408 2006. 3.452 2007. 3.496 2008. 3.541 2009. 3.587 2010. 3.633

UKUPNO 34.474 Izvor podataka: Studija utjecaja na okoliš - Odlagališta komunalnog otpada „Tuk“ - IPZ Uniprojekt MCF (ožujak 2000.)

Ukoliko se počne provoditi Plan gospodarenja otpadom, udio otpada koji se odlaže na odlagalište mogao bi se izdvojenim sakupljanjem i obradom otpada (oporabom) znatno smanjiti.

3.2.3. Postojeći način sakupljanja otpada Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada iz kućanstva obavlja komunalna tvrtka „Papuk“ d.o.o. i vrši se jedanput tjedno tijekom pet radnih dana na području grada Orahovice i dva puta mjesečno na područjima općina Čačinci, Zdenci i Mikleuš. Industrijski neopasni otpad pravni subjekti sami dovoze na odlagalište otpada uz popratnu dokumentaciju, koju kontrolira komunalna tvrtka. Korisnici usluga komunalni otpad iznose na za to predviđeno mjesto u spremnicima od 120 i 240 litara ili PVC vrećama. Veći spremnici od 900 do 5000 litara predviđeni su za odlaganje otpada u objektima kolektivnog stanovanja. Tako prikupljeni otpad odvozi se na gradsko odlagalište otpada. Još uvijek se ne radi selekcija – odvajanje otpada po vrstama (papir, staklo, plastika, metal), iako su nabavljeni spremnici za ovakvu vrstu otpada (nabavljeni spremnici trebali bi pokrivati 5 eko otoka). U tijeku su

pripremne radnje za postavljanje eko otoka za odlaganje selektivno prikupljenog otpada i uređenje prostora za ovako odvojen i prikupljen otpad na odlagalištu. Glomazni otpad iz kućanstava prikuplja se dva puta godišnje i odlaže na gradsko odlagalište. Zbrinjava ga tvrtka Ekos d.o.o. Bjelovar. Usluga prikupljanja i odvoza otpada naplaćuje se po količini otpada. 3.2.4. Mjere za upravljanje i nadzor odlagališta komunalnog otpada Upravljanje odlagalištem komunalnog otpada, Gradska uprava povjerila je komunalnoj tvrtki «Papuk d.o.o.» u Orahovici. Nadzor odlagališta vrši Inspekcija zaštite okoliša i gradska komunalna služba, a po potrebi i druge inspekcijske službe (sanitarna, vodopravna….)

3.2.4.1. Postojeće odlagalište komunalnog otpada Postojeće odlagalište Tuk (2331/6, 2331/5 k.o. Orahovica) nalazi se neposredno uz državnu cestu D2 na koju je spojen priključnom cestom dužine 100 m. Lokacija je udaljena 4 km sjeverno od centra grada. Jugoistočno od lokacije odlagališta smješteno je naselje Bijeljevina Orahovačka. Lokacija je sa tri strane i to zapadne, istočne i sjeverne okružena bagremovom i grabovom šumom, a na južnoj strani nalazi se voćnjak trešanja i višanja. Lokacija odlagališta smještena je unutar granice III B vodozaštitne zone. Uz rub lokacije postavljena su tri piezometra za praćenje stanja onečišćenja podzemnih voda. Na odlagalište otpada osim grada Orahovice , odlaže se otpad i iz općina Čačinci, Zdenci i Mikleuš. Otpad se odlaže na površini od cca 1,5 ha, a ukupna površina lokacije je 2 ha. Godišnje se na odlagalište odloži oko 2. 291 t komunalnog i neopasnog proizvodnog otpada (2007. god) i oko 350 m3 građevinskog otpada. Preostali prostor za odlaganje otpada je još oko 85 000 m3 sa prosječno 3.548 t/god. za razdoblje od 2002. do 2020. godine.

Slika br. 1. Postojeće odlagalište otpada

Slika br. 2. Odlagalište otpada – početak sanacije

Slika br. 3. Ulazna rampa na odlagalištu otpada Za odlagalište postoji Izvedbeni projekt koji je izradio IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. iz Zagreba po kojem predviđeno vrijeme odlaganja na ovom odlagalištu je do 2018 godine. Po ovom projektu osnovna tehnologija zbrinjavanja otpada svodi se na istresanje otpada na radnu površinu, rasprostiranje otpada u slojeve i njihovo zbijanje i dnevno prekrivanje otpada slojem gline ili dovezenim inertnim materijalom ili materijalom od uređanja građevinskog zemljišta ili LDPE vatrootpornom folijom. Nakon toga predviđeno je zatvaranje etaže slojem gline ili inertnog materijala, ozelenjivanje prostora i međuetaža. Prema ovom projektu predviđena je odvodnja procjednih voda preko kolektora u lagunu volumena 600 m3 koja će biti izvedena izvan tijela odlagališta. U prvoj godini rada predviđena je recirkulacija po postojećem tijelu odlagališta, dok se samo u iznimnim slučajevima predviđa pražnjenje procjedne vode pomoću slivničara ili creine i upuštanje u gradsku kanalizaciju. Isto tako predviđeno je pasivno otplinjavanje otpada izgradnjom okomitih šljunčanih kanala. Za sada, otpad na odlagalištu se samo istresa na radnu površinu, kompaktorima se vrši zbijanje slojeva i oni se dnevno prekrivaju zaštitnim pokrovom.

Na postojećem odlagalištu ovim Planom se predviđa slijedeće:

1. na jedinici lokalne samouprave (grad Orahovica) je potpisivanje Ugovora sa županijom, o zajedničkom osnivanju i korištenju budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom, u kojem će se vršiti kompletno zbrinjavanje otpada sa cijelog područja županije

2. potpisivanjem Ugovora i uspostave rada Županijskog centra za gospodarenje otpadom, na postojećem odlagalištu otpada Tuk planirati reciklažno dvorište, pretovarnu stanicu sa sortirnicom i uređenje plohe za kompostiranje zelenog otpada

3. nastaviti sanaciju postojećeg odlagališta bez dodatnog ulaganja u tehnologiju

4. predvidjeti faznu izgradnju novih ploha za odlaganje otpada za kraće vremensko razdoblje (do 2010 – 2012 godine – do uspostave Centra za zbrinjavanje otpada)

3.2.4.2. Mjere zaštite podzemnih voda S obzirom da se odlagalište nalazi unutar granice III B vodozaštitne zone, zbog formalnih i psiho – socioloških razloga treba nastaviti sanaciju postojećeg odlagališta. Na temelju provedenih istražnih radova ( Hidrogeološki eleborat s izvedbom 3 strukturna raskopa dubine 3,5 m s ciljem izrade rješenja sanacije – Dragičević, Mayer, 1995. Izvedba 3 istraživačko-pijezometarske bušotine dubine do 80 m, Urumović & dr, 1995. Interpretacija i obrada podataka o izvršenim istražnim radovima – GEOECO-ING d.o.o. Zagreb) , do sanacije i zatvaranja odlagališta može se i dalje komunalni otpad odlagati na postojeće odlagalište. Da bi se teoretski negativni utjecaji sveli na minimum, odlagalište treba urediti tako, da se već odloženi otpad koji je prošao u visoku fazu mineralizacije prekrije glinenim slojem, a da se na dijelu odlagališta na kojem se namjerava odlagati novi otpad uredi nepropusna podloga s odgovarajućim brtvenim slojem i drenažom. Brtveni sloj mora biti smješten 1 m iznad najviše razine podzemne vode. Na tako uređeni dio odlagališta treba staviti još aktivni već odloženi otpad i predvidjeti redovito prekrivanje odloženog otpada propisanim pokrovnim slojem U svrhu zaštite podzemnih voda na odlagalištu treba provoditi slijedeće:

� radi kontrole mogućih utjecaja i mjera zaštite, treba 4 puta godišnje uzimati uzorke vode iz pijezometara i analizirati ih na iste komponente na koje se redovito analizira i voda iz a vodocrpilišta, kao i ostale zadane komponente

� vršiti analizu procjednih voda odlagališta svaka tri mjeseca

� kontrolu oborinskih voda na svakom ispustu iz obodinskog kanala, vršiti jedan puta godišnje.

3.2.4.3. Mjere zaštite okoliša Na odlagalištu otpada vodi se očevidnik o vrsti i količini odloženog otpada, tako da je spriječeno dovoženje i odlaganje opasnog i infektivnog otpada. (rad u dvije smjene). U svrhu provođenja mjera zaštite okoliša na odlagalištu otpada poduzeti slijedeće:

� svakodnevno kontrolirati vrstu, količinu i sastav otpada na ulazu u odlagalište i o tome voditi očevidnik

� odloženi otpad nakon širenja i kompaktiranja dnevno prekrivati inertnim materijalom, kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa, raznošenja otpada putem vjetra, i spriječilo pristup pticama i glodavcima

� na odlagalištu postaviti cijevi za otplinjavanje, kako bi se spriječilo nakupljanje metana koji bi mogao uzrokovati eksploziju

� kontrolirati emisiju plinova (metan, ugljik IV oksid, sumporvodik, kisik i vodik) svaka tri mjeseca

� ispitivanje tla provoditi sukladno s Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima, svakih pet godina

� provoditi redovito deratizaciju od strane ovlaštene tvrtke za te poslove, kako bi se spriječila pojava glodavaca

� na odlagalištu postaviti protupožarne aparate � na odlagalištu postaviti na vidljivo mjesto Plan u slučaju izvanrednog

događaja, koji se treba provoditi u slučaju akcidentnih situacija (požar, eksplozija….)

Građevinska dozvola sa sanaciju odlagališta otpada „Tuk“ izdana je 2004. godine u Uredu državne uprave Virovitičko-podravske županije (klasa: UP-I-361-03/04-01/22, Urbroj 2189-06-02/06-04-3). Uvjete za provođenje mjera zaštite podzemnih voda i zaštite okoliša provodi komunalna tvrtka «Papuk d.o.o.» Orahovica, koja upravlja odlagalištem otpada.

3.2.4.4. Vijek trajanja odlagališta Izvedbenim projektom odlagališta Tuk, koji je izradio IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. iz Zagreba 2004. godine, predviđena je izgradnja nove plohe za odlaganje do 85 000 m3 otpada i prateće infrastrukture. Za predmetni zahvat izdana je i građevinska dozvola. Predviđena površina i prostor dovoljan je za odlaganje otpada za razdoblje od 18 godina. To nije u skladu sa Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, budući da lokacija Tuk nije predviđena kao županijski centar za gospodarenje otpadom. Sukladno navedenom, postojeće odlagalište biti će u funkciji kao odlagalište otpada do uspostave Županijskog centra za gospodarenje otpadom (2010. god. prema Planu gospodarenja otpadom u RH), a najkasnije do 2012. godine, zavisno o uspostavi sustava zbrinjavanja otpada u županijskom centru za gospodarenje otpadom. Nakon toga, u planu je da se postojeće odlagalište otpada organizira kao reciklažno dvorište i pretovarna (transfer) stanica sa sortirnicom otpada i da se na lokaciji predvidi uređenje plohe za kompostiranje zelenog otpada.

3.2.5. Naknada vlasnicima nekretnina u blizini odlagališta Prema Zakonu o otpadu, vlasnik zakonito izgrađene stambene i stambeno-poslovne građevine, koja se nalazi na udaljenosti do 500 m od građevine namijenjene zbrinjavanju otpada, ima pravo na novčanu naknadu zbog umanjenja vrijednosti nekretnine, uz uvjet da je nekretninu stekao prije početka gradnje građevine namijenjene zbrinjavanju otpada. Obveznik plaćanja naknade je vlasnik ili nositelj drugih stvarnih prava na građevini namijenjenoj zbrinjavanju otpada. Budući da u blizini postojećeg odlagališta otpada nema stambenih niti stambeno-poslovnih građevina, članak koji regulira ovu naknadu iz postojećeg Zakona o otpadu se ne primjenjuje.

3.2.6. Novo odlagalište otpada Prostornim planom Virovitičko-podravske županije predviđene su tri potencijalne lokacije za budući Županijski centar za gospodarenje otpadom u kojem će se zbrinjavati otpad sa cijelog područja županije. Predložene su slijedeće lokacije: Jasenaš na području grada Virovitice, Dabrovica na području općine Suhopolje i Lukavac na području grada Slatine. Za navedene lokacije potrebno je izvršiti preliminarna ispitivanja i pokrenuti izradu Studije utjecaja na okoliš, na temelju koje će se odabrati najpovoljnija lokacija. Uspostavom Županijskog centra za gospodarenje otpadom, odlagalište na lokaciji Tuk postaje reciklažno dvorište i prikupljalište, odnosno transfer stanica sa sortirnicom otpada, a predviđa se i uređenje plohe za kompostiranje zelenog otpada.

3.2.7. Popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta Na području grada postoje četiri «divlja» odlagališta otpada. Neka od njih i danas se koriste za odlaganje komunalnog i glomaznog otpada. Dva su u potpunosti sanirana. „Divlja odlagališta“: 1. Dolci – k.č.br. 604/1 i 597 k.o. Dolci 2. Nova Jošava - k.č.br. 387/5 k.o. Nova Jošava 3. Orahovica (Klanac) – k.č.br. 2325 k.o. Orahovica 4. Crkvari – k.č.br. 980/2 k.o. Stara Jošava Sanirana odlagališta: 1. Duzluk – k.č.br. 299/1 k.o. Duzluk 2. Donja Pištana - k.č.br. 773 i 775 k.o. Donja Pištana

3.2.7.1. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog tla

Pri utvrđivanju redoslijeda sanacije divljih odlagališta i otpadom onečišćenog tla, uzimala se u obzir površina onečišćenog područja i količina odloženog otpada. Sanacija će se vršiti slijedećim redoslijedom:

• Orahovica (Klanac) • Nova Jošava • Crkvari • Dolci

Nakon izvršene sanacije, postaviti natpise sa zabranom odlaganje otpada, vršiti kontrolu o provođenju zabrane i u slučaju ponovnog odlaganja otpada, pokrenuti prekršajni postupak protiv počinitelja, sukladno zakonskim ovlastima.

3.2.7.2. Izvor i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije Sanacija divljih odlagališta i otpadom onečišćenog tla, financirat će se iz proračuna grada. Sanaciju će vršiti komunalna tvrtka «Papuk“ d.o.o. Cijena sanacije je oko 180 kn/m3 otpada. Cijena uključuje sve radnje tijekom sanacije ( čišćenje raslinja, otkopavanje otpada, sakupljanje, utovar i odvoz otpada do gradskog odlagališta, poravnavanje terena itd). U proračunu Grada za 2008. godinu planirana sredstva vezana za gospodarenje otpadom su slijedeća:

� sanacija divljih odlagališta otpada……………………………………85 000,00 kn

� sanacija postojećeg «službenog» odlagališta otpada…2 500 000,00 kn (80 % iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i 20 % iz proračuna Grada)

3.2.8. Komunalna tvrtka „Papuk“ d.o.o.

Tvrtka «Papuk» d.o.o. nalazi se u većinskom vlasništvu grada Orahovice, a ostali suvlasnici su općine Čačinci, Zdenci i Crnac. Tvrtka je registrirana za obavljanje komunalnih djelatnosti, održavanja čistoće grada, sakupljanja i odlaganja komunalnog otpada, opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, opskrba plinom, održavanje javnih površina, održavanje groblja, i dr…

Slika br.4. Poslovni prostor komunalne tvrtke «Papuk“ d.o.o. Komunalnoj tvrtki «Papuk“ d.o.o. izdana je privremena dozvola za obavljanje djelatnosti sakupljanja i odlaganja komunalnog otpada i skladištenje neopasnog otpada (metal, staklo, papir i plastika) Privremena dozvola izdana u Uredu državne oprave, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstva, klasa: UP/I 351-01/05-01/01, Urbroj 2189-03-02/03-05-4 od 20. kolovoza 2005. godine. Sukladno važećem Pravilniku, po isteku, privremena dozvola može se produžiti, što je i učinjeno krajem 2007. godine. «Papuk» d.o.o. zadovoljava uvjete propisane točkom 1. i 3. st 1. članka 42. Zakona o otpadu (NN 178/04) i uvjetima propisanim člankom 11, 18, 20, 23 i 25 Pravilnika o uvjetima za postupanje otpadom (NN 123/97). Do 31. 12.2007. godine potrebno je uskladiti uvjete tehničko-tehnološke opremljenosti prostora, opreme, i građevina za skladištenje i odlaganje otpada, organizirati rad i sustav praćenja na način propisan člancima 3,4,14,15,16,17,19,21,22,24 i 26 Pravilnika o postupanju s otpadom (NN 123/97).

Za obavljanje poslova sakupljanja i odvoza otpada postoji slijedeća oprema:

� kamion auto smećar � dva traktora � dva kamiona

Slika br.5. Dio voznog parka komunalne tvrtke «Papuk d.o.o.»

Za poslove sabijanja i razastiranja otpada na odlagalištu postoji:

� rovokopač � buldozer - gusjeničar

Na odlagalištu otpada zaposleno je četiri radnika. Za voditelja odlagališta imenovana je osoba sa visokom stručnom spremom, tehničkog usmjerenja. 3.2.9. Izbjegavanje otpada u kućanstvu Izbjegavanje otpada u kućanstvu odraz je ekološke svijesti svakog pojedinca, bez obzira na životnu dob. Izbjegavanje otpada u kućanstvu u uskoj je vezi sa proizvodima koji se svakodnevno koriste u prehrambene, higijenske, i druge potrebe suvremenog čovjeka. Ponuda proizvodnje i trgovine treba biti okrenuta proizvodima s minimalnim količinama otpada (ambalažni otpad). Proizvode s velikom količinom ambalaže, može se zamijeniti ponudom robe koja će biti siromašna u ambalaži. Tu nastaje problem, jer izgled ambalaže prodaje proizvod, lijepa ambalaža privlači kupca, bez obzira što

je takav proizvod skuplji, a time i dobit trgovine je veći. Ovakvim načinom prodaje, industrija i trgovina neće sebi postaviti za cilj zaštitu okoliša. Kako stanovništvo postaje ekološki svjesnije, tako će zahtijevati proizvode sa ambalažom koja će zadovoljavati ekološke standarde, a time će indirektno utjecati na trgovinu i proizvodnju. Prvi i osnovni korak pri smanjenju količine otpada je razvrstavanje otpada prema vrsti: ambalažni (papir, staklo, metal), biorazgradiv (ostaci hrane), i otpad koji se ne može više preraditi-reciklirati ili kompostirati, nego kao takav mora završiti na odlagalištu. Ovakav način postupanja s otpadom u kućanstvu traži visoku ekološku svijest pojedinca, a od komunalnih službi reorganizaciju i osiguravanje prikupljanja i plasmana sekundarnih sirovina i postojanje kompostane za biorazgradivi otpad. Osnovni preduvjet smanjenja količine otpada u kućanstvu je pravilno razvrstavanje (selekcija) otpada, kako bi se smanjila količina otpada koja završava na odlagalištu. Razvrstavanje otpada omogućava veću kontrolu toka otpada i njegovo bolje iskorištavanje, ali ujedno traži veliku ekološku svijest i odgovornost svakog pojedinca. Da bi se selekcija otpada vršila što uspješnije, preporučuju se slijedeće mjere za smanjenje količine otpada:

− prednost povratnim bocama i bocama uz kauciju, spram nepovratnih boca, limenki za piće, tetrapaka i sl.

− mala pakiranja zamijeniti većim − zamjena robe koja ima nepotrebni višak ambalaže, robom koja

ima siromašnu ambalažu − višak ambalaže ostavljati u trgovini u predviđene spremnike − prednost svježim namirnicama prema pakiranom voću, povrću i

mesu, tj. izbjegavati limenke i smrznute namirnice − korištenje košara i papirnatih vrećica umjesto plastičnih vrećica − korištenje ambalaže koja se može ponovo puniti − isticanje cijene ambalaže

Selekcija otpada ne samo da traži veliku ekološku svijest svakog pojedinca, nego istovremeno traži i određena financijska sredstva pojedinog kućanstva da bi se uspješno provodila. Na mjestu nastanka otpada potrebno je osigurati odvojene spremnike za pojedine vrste otpada, a isto tako osigurati i mjesto za te spremnike, što podrazumijeva i veći angažman prilikom odlaganja otpada na mjestu njegova nastanka tj u samom kućanstvu. Posebni problem predstavljaju opasne i štetne tvari u kućnom otpadu. Izbjegavanje štetnih tvari u otpadu, ne mora značiti da će se zbog toga smanjiti i količina otpada. Svrha i cilj toga je da se smanji sadržaj opasnih tvari u otpadu i tako olakša prerada otpada. Štetne tvari sadržane su u slijedećem otpadu: baterije, sredstva za zaštitu bilja i uništavanje štetočina, kućne kemikalije, lijekovi, sredstva za čišćenje, itd.

Za motivaciju građana za izbjegavanje produkata sa štetnim tvarima, potrebno je uložiti više truda na informacijama o opasnostima štetnih tvari, kao i s mogućnostima alternativnih zamjena. Informacije i savjeti o izbjegavanju otpada trebaju se davati u različitim fazama. Na početku je građanima potrebno objasniti vezu između zbrinjavanja otpada i problema zaštite okoliša. U drugoj fazi potrebno je informirati o problemima koji nastaju uslijed stalnog povećavanja količine otpada. Pri tome se mora upozoriti na konkretne situacije iz svakodnevnog života, koje utječu na povećanje količine otpada (ponuda nepovratnih boca, uporaba jednokratno potrošne robe i sl. ). Na kraju građanima treba prikazati konkretne mjere za izbjegavanje otpada i o tome otvoreno razgovarati. 3.2.10. Planirane aktivnosti u postupanju s komunalnim otpadom

� intenzivno provoditi mjere za smanjivanje količine odloženog otpada na odlagalištu (selekcija i obrada otpada)

� vršiti edukaciju stanovništva kako bi se u potpunosti mogao provesti program selektivnog odvajanja otpada.

� raditi na uspostavi eko otoka u gradu, za selektivno prikupljanje otpada

� na odlagalištu otpada ili na nekoj drugoj lokaciji, urediti mjesto i postaviti spremnike za selektivno prikupljeni otpad (skladište selektivno prikupljenog otpada) i opasni otpad (skladište opasnog otpada)

� riješiti ugovorima preuzimanje i konačno zbrinjavanje selektivno prikupljenog otpada i opasnog otpada

� redovito vršiti kontrolu mjera zaštite podzemnih voda i mjera zaštite okoliša na postojećem gradskom odlagalištu (mjere vidjeti u prethodnim poglavljima)

� redovito dostavljati podatke o otpadu u nadležnu županijsku službu koja vodi Registar onečišćavanja okoliša.

3.3. Neopasni (proizvodni) otpad Neopasni otpad je svaki otpad koji nema neko od slijedećih svojstava: eksplozivno, oksidirajuće, visoko zapaljivo, zapaljivo, nadražujuće, opasno, otrovno, kancerogeno, nagrizajuće, infektivno, teratogeno, mutageno.

3.3.1. Djelatnosti na području grada koje stvaraju neopasni (proizvodni) otpad Tablica br.3. Djelatnosti na području grada koje stvaraju neopasni (proizvodni) otpad rb ključni broj

otpada djelatnosti koje generiraju otpad naziv tvrtke

1. 01 00 00 otpad koji nastaje kod istraživanja i kopanja ruda, iskopavanja i drobljenja kamena i od fizičkog i kemijskog obrađivanja ruda

Radlovac IGM d.d.

2. 02 00 00 otpad iz poljodjelstva, vrtlarstva, proizvodnje vodenih kultura, šumarstva, lova i ribarstva, pripremanja hrane i prerade

PPK Orahovica

3. 03 00 00 otpad od prerade drveta i proizvodnje ploča i namještaja, celuloze, papira i kartona

4. 04 00 00 otpad iz kožarske, krznarske i tekstilne industrije

5. 05 00 00 otpad od prerade nafte, pročišćavanja prirodnog plina, i pirolitičke obrade ugljena

6. 06 00 00 otpad iz anorganskih kemijskih procesa 7. 07 00 00 otpad iz organskih kemijskih procesa 8. 08 00 00 otpad od proizvodnje, formulacija, prodaje i

primjene premaza (boje, lakovi, i staklasti emajli) ljepila, sredstva za brtvljenje i tiskarskih boja

9. 09 00 00 otpad iz fotografske industrije 10. 10 00 00 otpad iz termičkih procesa Ciprijanović d.o.o.

KIO Keramika d.o.o. 11. 11 00 00 otpad koji potječe od kemijske površinske

obrade i zaštite metala, hidrometarulgije neželjeznih metala

12. 12 00 00 otpad od oblikovanja i površinske fizičko-kemijske obrade metala i plastike

13. 13 00 00 otpadna ulja i otpad tekućih goriva (osim jestivog ulja i otpada iz grupe 05,12, i 19)

14. 14 00 00 otpadna organska otapala, rashladni i potpisni mediji (osim 07 00 00 i 08 00 00 )

15. 15 00 00 otpadna ambalaža, apsorbensi, materijali za brisanje i upijanje, filtarski materijali i zaštitna odjeća koja nije specificirana na drugačiji način

PPK Orahovica d.d. Eurovoće Zadruga Ciprijanović d.o.o. KIO Keramika d.o.o. Billa d.o.o.

16 16 00 00 otpad koji nije drugdje specificiran u katalogu

Radlovac IGM d.d. PPK Orahovica

17. 17 00 00 građevinski otpad i otpad od rušenja objekata (uključujući i otpad od iskapanja onečišćenog tla)

Radlovac IGM d.d.

18. 18 00 00 otpad koji nastaje kod zaštite zdravlja ljudi i životinja i/ili srodnih istraživanja (iskuljučujući otpad iz kuhinja i restorana koji ne potječe iz neposredne zdravstvene zaštite)

19. 19 00 00 otpad iz uređaja za obradu otpada, gradskih otpadnih voda i pripreme pitke vode i vode za industrijsku uporabu

KIO Keramika d.o.o. Eurovoće Zadruga

20 20 00 00 komunalni otpad (otpad iz domaćinstva, trgovine, zanatstva i slični otpad iz proizvodnih pogona i institucija), uključujući odvojeno prikupljene frakcije

PPK Orahovica KIO Keramika d.o.o.

Izvor podataka: Katastar emisija u okoliš 2006. godina

Napomena: U tablicu su uvršteni samo oni gospodarski subjekti koji podatke redovito dostavljaju u KEO

3.3.2. Količine neopasnog ( proizvodnog) otpada po tvrtkama Tablica br.4. Količine neopasnog otpada koje su nastale u tvrtkama na području grada, 2006. godina rb tvrtka-proizvođač djelatnost ključni br.

otpada količina (t) i način zbrinjavanja

01 04 09 7904,000 - iskorišteno 16 01 03 0,700 – privremeno skladištenje 17 04 05 54,880 – MTS Sekundarija, Našice

1. Radlovac IGM d.d. građevinska

ukupno 7959,580 02 02 02 117,220 – Agroproteinka d.d. 15 01 01 2,600 – Unijapapir d.d. 15 01 01 2,960 – Unijapapir d.d. 15 01 07 0,120 – privremeno skladištenje 16 01 17 4,350 – Obrt Metal, Slatina 16 01 17 56,985 – Obrt Metal, Slatina 16 01 17 0,300 – privremeno skladištenje 16 01 17 6,260 – Obrt Metal, Slatina 16 01 17 1,700 – Obrt Metal, Slatina 16 01 17 5,450 – Obrt Metal, Slatina 20 01 01 5,820 – Unijapapir d.d.

2. PPK Orahovica teh. jedinica: 12 6 7 6 1 3 5 6 7 12 13

poljoprivredna

ukupno 203,765 02 03 04 296,500 – Papuk d.o.o. 15 01 01 11,420 – Unijapapir d.d. 15 01 02 11,230 – Dravainternational

d.o.o. 19 08 14 0,300 – privremeno skladištenje 20 01 40 2,800 – Sekundarija, Našice

3. Eurovoće Zadruga prehrambena

ukupno 322,250 03 01 99 43,000 – Papuk d.o.o. 10 01 01 6,000 – Papuk d.o.o. 15 01 01 7,500 – Unijapapir d.o.o. 15 01 06 10,500 – Papuk d.o.o.

4. Ciprijanović d.o.o.

ukupno 67,000 10 12 13 45,000 - iskorištenje 15 01 01 20,860 – Unijapapir d.o.o. 15 01 02 5,870 – Dravainternational d.o.o. 19 08 05 540,000 – Papuk d.o.o. 20 01 40 5,790 – MTS Sekundarija, Našice 20 01 25 1,000 – Vitrex d.o.o.

5. KIO Keramika d.o.o. keramička

ukupno 618,520 15 01 01 14,010 – Unijapapir d.o.o. 15 01 04 0,442 – EkoFlor Pus 15 01 02 15,528 – EkoFlor Pus 15 01 07 44,014 – EkoFlor Pus 15 01 01 12,440 – Unijapair d.o.o.

6. Billa d.o.o. trgovačka

ukupno 86,434 Izvor podataka: KEO-2006. god. Napomena: U tablicu su uvršteni samo oni gospodarski subjekti koji podatke dostavljaju u KEO

3.3.3. Zbrinjavanje neopasnog (proizvodnog) otpada Za gospodarenje ovom vrstom otpada odgovorna je županija u suradnji s jedinicama lokalne samouprave (gradovi i općine). Više županija mogu sporazumno osigurati zajedničku provedbu mjera gospodarenja otpadom. Neopasni otpad odlaže se na gradsko odlagalište otpada. Ovaj otpad na gradsko odlagalište odvoze samostalno gospodarski subjekti vlastitim prijevozom, uz obveznu kontrolu otpada od strane komunalne tvrtke koja upravlja odlagalištem otpada. Gospodarski subjekti dužni su tromjesečno podatke o otpadu (vrsti i količini ) dostavljati u nadležnu županijsku službu, koja vodi Registar onečišćavanja okoliša.

3.3.4. Izbjegavanje otpada u industriji i obrtu Ako će industrija i obrt postaviti sebi za cilj zaštitu okoliša, umjesto da cilj bude isključivo stvaranje dobiti, onda i oni moraju pridonijeti izbjegavanju otpada. Gospodarstvo koje će se orijentirati na izbjegavanje otpada, mora se suočiti s činjenicom da će sloboda u poduzetničkom smislu biti ograničena, kada su u pitanju operacije u proizvodnom procesu (kemijske reakcije, izgled proizvoda, tehnologija) koji će biti ekološki prihvatljiv prema gospodarskom interesu tvrtke. Radi toga tvrtke više ili manje izbjegavanje otpada smatraju apstraktnim ciljem i s tim se problemom bave samo na rubu svojeg poslovanja. Industrija relativno sporo reagira da bi promijenila svoj stav prema problematici nastajanja i zbrinjavanja otpada. Put ka smanjenju količine otpada je primjena čistije proizvodnje. Čistija proizvodnja je sveobuhvatna preventivna strategija, koja se podjednako primjenjuje na proizvodni proces i sam proizvod, s ciljem povećanja efikasnosti proizvodnje i smanjenja rizika za okoliš. U procesu proizvodnje, čistija proizvodnja znači efikasnije iskorištenje sirovina, vode i energije i sprečavanje nastajanja otpada.

Osnovni ciljevi koji se postižu primjenom čistije proizvodnje su:

− smanjivanje otpada na mjestu nastanka − smanjivanje utroška sirovina i energije − smanjivanje troškova zbrinjavanja otpada − smanjenje troškova proizvodnje − poboljšanje uvjeta i sigurnosti rada − smanjenje onečišćenja okoliša

Ti ciljevi postižu se najčešće bez ili uz ulaganja, koja se u pravilu vrlo brzo povrate. Već i jednostavnim tehnikama čistije proizvodnje, kao što su modifikacija procesa ili radnog postupka, bolji izbor sirovina ili često samo pažljiviji rad i uvođenje tehnološke discipline, postižu se značajni efekti: smanjuje se količina otpada, a time i troškovi njegovog zbrinjavanja. Uz uspješnu primjenu čistije proizvodnje, neophodno je osim industrije uključiti i sve društvene čimbenike: od upravnih, znanstvenih, i stručnih institucija, nevladinih organizacija do pojedinaca. Usprkos svih prednosti, posebno gospodarskih, koje se postižu primjenom čistije proizvodnje, nema jednostavnog recepta za njeno uvođenje u svakodnevnu industrijsku praksu. Razlozi su mnogostruki. Naime još uvijek je uvriježeno mišljenje da je svaka djelatnost povezana s otpadom samo trošak. Zato se gospodarenje otpadom najčešće svodi na ispunjavanje minimalnih zakonskih obaveza ili na njihovo izbjegavanje. Proces uvođenja čistije proizvodnje je vrlo mukotrpan i treba ga strateški dobro osmisliti da se izbjegnu prepreke, a maksimalno iskoriste stimulativni čimbenici. U industriji se čistija proizvodnja najuspješnije promiče isticanjem njene profitabilnosti, a za javnost se moraju isticati pozitivni efekti na okoliš. Osim što moraju prepoznati gospodarski interes, da bi se potaklo proizvođače otpada na primjenu čistije proizvodnje, potrebno je poticajno zakonodavstvo i potpora upravnih tijela. Oni moraju utvrditi poticajne mjere, ali i mehanizme za njihovo provođenje.

Osnovni elementi čistije proizvodnje

PROIZVOD

ČOVJEK

STRATEGIJA

PROIZVODNJA

RIZIK

SMANJENJE

ČISTIJA PROIZVODNJA

PROCES PROIZVODNJE

OKOLIŠ

OTPAD

Program čistije proizvodnje podrazumijeva skup aktivnosti i mjera kojima bi se promovirao koncept čistije proizvodnje i sustavno uvodio u proizvodnu praksu što uključuje slijedeće podatke:

− primijenjena tehnika čistije proizvodnje (modifikacija procesa, zamjena sirovine, interno recikliranje)

− kratak opis primijenjenog postupka − postignuta ekonomika (uložena sredstva, vrijeme povrata

sredstava, ostvarene uštede) − učinci na okoliš (smanjenje emisije i imisije, manje otpadnih

voda, manje otpada za odlaganje, odstranjena opasna tvar iz procesa i u otpadu i sl.).

Tako prikazani primjeri imali bi snažan promotivni i motivacijski učinak za širu primjenu čistije proizvodnje i ispravljanje zabluda da je zaštita okoliša uvijek povezana uz trošak. 3.3.5. Izbjegavanje otpada u trgovini Trgovine imaju najvažniju posredničku ulogu između proizvodne industrije i kupca, kao proizvođača otpada. Ona može utjecati na proizvođača da proizvede potrošačku robu sa što manje otpada i da informira i savjetuje potrošače u ekološkom smislu. Isto tako može ponuditi potrošaču alternativnu robu u svojoj ponudi. Međutim, koliko trgovina može pozitivno utjecati na izbjegavanje otpada, ona može biti i kočnica u izbjegavanju otpada. To se osobito odnosi kada se radi o povratnim bocama, jer u tom slučaju trgovina mora osiguravati

dodatni prostor za skladištenje praznih boca, povećava se trošak poslovanja i potreba za novom radnom snagom. Upravo zbog toga male trgovine pružaju stanoviti otpor, jer one ne mogu konkurentno poslovati sa velikim trgovačkim kućama. Donošenjem Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu, sve trgovine veće od 200 m2 dužne su preuzimati ambalažni otpad od proizvoda koje drži u svom prodajnom programu, bez obzira na proizvođača, uz propisanu naknadu kupcu. Prema navedenom Pravilniku trgovine manje od 200 m2 nisu obvezne, ali mogu preuzimati ambalažu uz povrat naknade kupcu, što će zavisiti o stupnju ekološke svijesti vlasnika ovakvih trgovina. Kako trgovina postavlja svoju ponudu, tako se i kupac može postaviti prema izbjegavanju otpada. Upravo zbog toga trgovina ima veliku mogućnost za stvaranje motivacije kod stanovništva za izbjegavanje otpada. Proizvode s velikom količinom ambalaže, može se zamijeniti ponudom robe koja će biti siromašna u ambalaži. Pitanje ambalaže je vrlo složen problem, jer izgled ambalaže privlači kupca, ambalaža može znatno utjecati na cijenu proizvoda, a sve zajedno na zaradu trgovine. Ako će trgovina sebi postaviti za cilj zaštitu okoliša, a ne stvaranje dobiti, onda ona može vrlo mnogo pridonijeti izbjegavanju otpada. Kako stanovništvo postaje svjesnije u zaštiti okoliša, to će ono zahtijevati proizvode sa siromašnijom ambalažom, a to će utjecati na trgovinu da se zbog većeg prometa, što hitnije angažira na stvaranju široke lepeze ponuda proizvoda sa siromašnom i ekološki prihvatljivom ambalažom. Mjere za izbjegavanje otpada u trgovini mogu se primijeniti na slijedeće:

− izbjegavanje jednokratnih paketa u kojima se transportira roba − izbjegavanje pakiranja za velike potrošne komade − izbjegavanje plastičnih i kartonskih posuda za sredstva za pranje

i čišćenje − izbjegavanje kartonskog pakiranja za sredstva koja služe za

njegu tijela − izbjegavanje jednokratnih kutija u kojima se donose namirnice − izbjegavanje pakiranja za stabilnu robu − izbjegavati ambalažu-ne koristiti višeslojno pakiranje i

jednokratnu ambalažu − koristiti jednostavne pakirne materijale, koji se daju reciklirati − ne koristiti za pakiranje proizvoda teško razgradive spojeve (

PVC) − stvoriti uvjete za optimalno i odvojeno sakupljanje otpada putem

odgovarajućih spremnika, radi lakšeg recikliranja

Kružni tok ambalaže

NEPOVRATNA AMBALAŽA POVRATNA AMBALAŽA

Sa ekološkog stanovišta prednost ima ona ambalaža, kod koje je količina materijala svedena na najmanju moguću mjeru, i to ona koja se može ponovo upotrijebiti u istu ili drugu svrhu. Posebno je interesantna ambalaža izrađena od materijala koji je recikliran ili se može reciklirati. Što se tiče mogućnosti recikliranja, najveći postotak je kod stakla, preko 75%, aluminija oko 60%, papira i bijelog lima do 70%, a kod plastičnih masa oko 30%. U sagledavanju problematike zaštite okoliša naročita se pažnja posvećuje uspostavljanju cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. U cilju smanjenja nastajanja otpada na način da se propišu ekološki parametri uspostavljen je od nedavno sustav dodjele Znaka zaštite okoliša. Taj sustav predviđa dodjelu znaka zaštite okoliša proizvodima koji imaju manje štetan ukupan utjecaj na okoliš u cijelom ciklusu od proizvodnje, distribucije, uporabe pa do odstranjivanja nakon prestanka korištenja, od nekih drugih proizvoda koji služe istoj namjeni. Ambalaža sa otisnutim znakom za obilježavanje načina rukovanja, znakovima opasnosti, znakovima identifikacije robe, i ekološkim znakovima, olakšava promet robe, transport, skladištenje, rukovanje, prodaju robe i na kraju recikliranje ili ekološko zbrinjavanje ambalaže. 3.3.6. Planirane aktivnosti u postupanju s neopasnim (proizvodnim) otpadom Obradom neopasnog (proizvodnog) otpada bitno se smanjuje količina otpada koja se odlaže na odlagalište. Izbor postupka obrade ovog otpada, mora se utvrditi posebnom tehnološkom studijom, na temelju detaljnih podataka o sastavu otpada. S obzirom na zastupljenu industriju, nastaje otpad vrlo pogodnih svojstava, jer je udjel opasnog otpada u sveukupnom neopasnom (proizvodnom) otpadu koji stvaraju pravni subjekti relativno mali. Prije

POTROŠAČ PUNJENJE

INDUSTRIJA

TRGOVINA

nego što se pristupi izradi navedene tehnološke studije, potrebno je slijedeće:

− raspolagati sa točnim podacima iz Registra onečišćenja okoliša, kako bi se dobio uvid u vrstu, količinu i sastav neopasnog (proizvodnog) otpada koji stvaraju gospodarski subjekti, a koji se odloži na gradsko odlagalište otpada

− putem Hrvatske gospodarske komore sustavno poticati sve gospodarske subjekte na razvoj primarne reciklaže. Uz uvođenje evidencije toka otpada osigurati i vođenje burze otpada u sklopu Hrvatske burze otpada na županijskom nivou gospodarske komore.

− zabraniti odlaganje iskoristivih otpadnih tvari iz neopasnog (proizvodnog) otpada (staklo, papir, metal, drvo, bio otpad itd.), uz uvjet osiguranog zbrinjavanja i iskorištavanja navedenih tvari.

3.4. Opasni otpad Opasni otpad je otpad koji ima jedno od slijedećih svojstava: eksplozivnost, oksidirajuće svojstvo, visoku zapaljivost, zapaljivost, nadražujuće svojstvo, opasno i otrovno svojstvo, kancerogenost, nagrizajuće svojstvo, infektivnost, teratogenost, mutagenost. 3.4.1. Djelatnosti koji produciraju opasni otpad Tablica br.5. Količine opasnog otpada koje su nastale u tvrtkama na području grada, 2006. godina rb tvrtka -proizvođač djelatnost ključni

broj otpada

količina (t) i način zbrinjavanja

13 02 05* 16 01 07*

6,400 – Našice cement d.d. 0,200–STRAkumulator, Đurđevac

1. Radlovac IGM d.d. građevinska

ukupno 6,600 13 02 05* 15 01 10* 16 06 01*

1,300 – Patting d.o.o. 0,100 – ChromosAgro, Herbos 1,917

2. Eurovoće Zadruga prehrambena

ukupno 3,317 3. KIO Keramika

d.o.o. keramičarska 13 01 09* 5,500 – Našice cement d.d.

4. Automeh. vl. B. Steiner

uslužna 13 02 05* 1,400 – privremeno skladištenje

5. Dom zdravlja uslužna 18 01 03* 0,690 – Ekologija Maržić, Exido

13 02 05* 15 01 10* 16 01 07* 16 06 01*

1,179 – Patting d.o.o. 2,148 – Patting 0,812 – Patting d.o.o. 1,970 – Patting d.o.o. 2,075 – Patting d.o.o. 1,154 – Patting d.o.o. 0,498 – privremeno skladištenje 0,070 – privremeno skladištenje 0,490 – privremeno skladištenje 0,600 – privremeno skladištenje 0,816 0,452 0,846 0,872 – privremeno skladištenje 0,306 – privremeno skladištenje 0,015 – Patting d.o.o. 0,308 – Patting d.o.o. 0,042 – Patting d.o.o. 0,116 – Patting d.o.o. 0,086 – Patting d.o.o. 0,035 – Patting d.o.o. 0,005 – Patting d.o.o. 0,050 0,600 1,260 0,570 0,600 1,140 – Obrt Metal, Slatina 0,150 0,210

6. PPK Orahovica teh. jedinica 1. 2. 3. 4. 5. 6. 8. 9. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 9. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 8.

poljoprivredna

ukupno 19,475 Izvor podataka: Ured državne uprave, Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i graditeljstvo, KEO, 2006. godina Napomena: U tablici su prikazani samo oni gospodarski subjekti koji podatke dostavljaju u KEO

3.4.2. Zbrinjavanje opasnog otpada Prema Zakonu o otpadu st. 2. članak 13. država je odgovorna za gospodarenjem opasnim otpadom. Mjere i uvjete za gospodarenje opasnim otpadom osigurava i propisuje Vlada Republike Hrvatske, a županija je na svom području dužna osigurati provedbu propisanih mjera. Proizvođači opasnog otpada dužni su skladištiti opasni otpad na mjestu njegova nastanka, do predaje ovlaštenom sakupljaču/obrađivaču ovog otpada. Gospodarski subjekti dužni su tromjesečno podatke o opasnom otpadu (vrsti i količini) dostavljati nadležnoj županijskoj službi, koja vodi registar onečišćenja okoliša.

3.5. Otpad iz zdravstvenih ustanova Na području grada od zdravstvenih ustanova postoje: Dom zdravlja, privatne ambulante, stomatološke ordinacije i ljekarne. Otpad iz zdravstvenih ustanova pripada gotovo uvijek u grupu opasnog otpada. Neodgovorno postupanje s ovim otpadom ugrožava zdravlje zdravstvenih djelatnika, pacijenata i šireg pučanstva, ako u konačnici završi na odlagalištima otpada. Gospodarenje otpadom iz zdravstvenih ustanova, mora biti planirano tako da eliminacija bude brza i sigurna, što uključuje selekciju otpada, siguran transport smjerovima koji se ne sijeku, dopremom čistog materijala i sigurnu i potpunu eliminaciju otpada iz ustanova. Istraživanja pokazuju da otpad iz zdravstvenih ustanova nije opasan, ako se eliminira planski i trajno, i ako se poštuju osnovna higijenska i tehnička načela. Racionalno gospodarenje otpadom iz zdravstvenih ustanova podrazumijeva i primjernu edukaciju osoblja zdravstvenih ustanova, kao i edukativno djelovanje prema pacijentima, jer većina otpada iz zdravstvenih ustanova može se zbrinuti u okviru cjelovitog gospodarenja ukupnim otpadom. Svakodnevno napredovanje medicine uvjetovalo je povećanje količine, i vrste ovog otpada, koji se još uvijek, unatoč donesenim Propisima ne zbrinjava na pravilan i za ljude i okoliš ne škodljiv način. Budući da se radi o opasnom otpadu, nužno je poštivati stroge kriterije evidencije i nadzora ove vrste otpada, od mjesta nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja. 3.5.1. Evidentiranje otpada Do 1997. godine nije se vodila evidencija o vrsti, količini i načinu zbrinjavanja otpada iz zdravstvenih ustanova na području grada. Donošenjem Pravilnika o vrstama otpada i Pravilnika o katastru emisija u okoliš, podaci se tromjesečno dostavljaju u nadležnu županijsku službu. U evidenciji određeni su podaci o proizvođaču otpada (bolnica, dom zdravlja,

ambulanta), vrsti, količini i stanju otpada, sakupljanju i prijevozu otpada i konačnom zbrinjavanju otpada. 3.5.2. Vrste i količine otpada Evidentirane su tri vrste otpada u zdravstvenim ustanovama:

− neinfektivan otpad, koji nije opasan i koji po sastavu je sličan komunalnom otpadu

− infektivan otpad, karakterističan je za zdravstvene ustanove,(tamponi, zavoji, gaze, oštri predmeti, patološki materijal). To je vrsta otpada koja zahtjeva specifičnu pred obradu tj. obradu.

− opasni otpad, koji nije zarazan, ali se zbog opasnosti za zdravlje ljudi i okoliš ne smije zbrinjavati zajedno sa komunalnim otpadom (lijekovi, kemikalije) i zahtjeva posebnu obradu.

Količine i zastupljenost svake kategorije otpada varira zavisno od veličine i opremljenosti pojedine zdravstvene ustanove na području grada Po podacima iz Registra onečišćenja okoliša (KEO), iz 2006. godine u gradu Orahovici godišnje se proizvede 0,690 t ovog otpada.

3.5.3. Zbrinjavanje otpada

Na mjestu nastanka otpada vrši se selekcija (odvajanje) otpada na infektivni (opasni ) i neopasni – komunalni otpad. Neopasni - komunalni otpad preuzima komunalna tvrtka Papuk d.o.o. Orahovica, koja ga zbrinjava na odlagalištu otpada, a opasni – infektivni otpad do nedavno se zbrinjavao preko tvrtke Ekologija Maržić Zagreb, dok u zadnje vrijeme preko tvrtke EXIDO d.o.o. Osijek. Infektivni otpad se preuzima i od zakupaca prostora Doma zdravlja u Orahovici (privatne ordinacije), koji se također zbrinjava preko tvrtke EXIDO d.o.o. Osijek. U prostoru Doma zdravlja Orahovica, uređeno je priručno skladište infektivnog otpada gdje se otpad skladišti u hermetički zatvorenim spremnicima do konačnog zbrinjavanja putem navedene ovlaštene tvrtke. Podaci o količini i vrsti otpada redovito se šalju u Registar onečišćenja okoliša, koji vodi nadležna županijska služba. Prema tim podacima u 2006. godini preko ovlaštenih sakupljača i obrađivača zbrinulo se 0,690 tona infektivnog otpada.

3.5.4. Prijedlog mjera zbrinjavanja otpada iz zdravstvenih ustanova

Da bi se osiguralo pravilno postupanje s otpadom iz zdravstvenih ustanova, potrebno je slijedeće:

− utjecati na motiviranje i edukaciju svih sudionika pri nastajanju ove vrste otpada

− voditi pravilnu evidenciju o vrstama, količinama i mjestima nastanka otpada

− na mjestima nastanka otpada vršiti selekciju infektivnog od neinfektivnog otpada. Tek nakon ovakvog selektiranja može se pristupiti odvajanju otpada prema vrstama: staklo (infuzijske boce, boce od krvnih derivata), plastika (šprice, infuzijski i transfuzijski sistemi, rukavice…), metal (skalpeli, hvataljke, igle..).

− na mjestima nastanka otpada osigurati odgovarajuće spremnike, dovoljnog volumena, sa poklopcima, kako bi se onemogućilo širenje neugodnih mirisa i rasipanje otpada.

− interno skladište otpada u krugu zdravstvene ustanove organizirati s posebnom pozornošću, uzimajući u obzir ekološke i higijensko-sanitarne uvjete. Skladište mora biti ograđeno i kontrolirano, kako bi se onemogućio pristup osobama koje ne obavljaju djelatnost u ustanovi. Skladište mora biti natkriveno, kako bi se zaštitilo od nepovoljnih atmosferskih utjecaja, sa čvrstom nepropusnom podlogom, koja štiti tlo od onečišćenja.

− glavni spremnici moraju nositi oznake «Opasni otpad», sa nazivom vrste otpada, i moraju imati odgovarajuće poklopce. Treba osigurati odvojene spremnike za infektivni i neinfektivni otpad.

− budući da u županiji nema postrojenja za termičku obradu ove vrste otpada, sve zdravstvene ustanove moraju ugovorima osigurati termičku obradu otpada, sa ovlaštenim pravnim subjektima koji mogu obavljati ovu vrstu djelatnosti.

− neinfektivni otpad uz potrebne mjere kondicioniranja (pred obrade) i stroge mjere kontrole, može se odložiti zajedno sa komunalnim otpadom na odlagalište.

4. CILJEVI GOSPODARENJA OTPADOM 1. Izgradnja županijskog centra za gospodarenje otpadom u fazama, kao osnove

sustava gospodarenja otpadom u Županiji 2. Sanacija postojećeg odlagališta i svih divljih odlagališta 3. Izbjegavanje nastanka otpada (kućanstva, obrt, industrija, turizam, javni sektor) 4. Odvojeno sakupljanje otpada i oporaba otpada 5. Organiziran sustav sakupljanja i prijevoza komunalnog otpada (reciklažno dvorište,

pretovarna stanica, mehanizacija, naplata) 6. Trajna edukacija svih sudionika sustava 7. Nadziranje i praćenje održivog, integralnog sustava gospodarenja otpadom

5. MJERE GOSPODARENJA OTPADOM rb mjere za ostvarivanje ciljeva sudionici i nositelji mogući

izvori financiranja

1. Postojeće odlagalište otpada Tuk pretvoriti u reciklažno dvorište i prikupljalište otpada sa sortirnicom, kao i kompostanom za zeleni otpad, do konačnog zbrinjavanja otpada u županijskom centru za gospodarenje otpadom

JLS, JPP, KOMUNALNA TVRTKA

JLS, FZOEU

2. Osigurati potpuni obuhvat stanovništva organiziranim odvozom komunalnog otpada na području grada

KOMUNALNA TVRTKA

3. Uspostaviti sustav za odvojeno sakupljanje, sortiranje, predobradu i obradu otpada

ŽU, JLS, MZOPUG FZOEU, MI,ŽP

4. Organizirati izdvojeno sakupljanje zelenog otpada s javnih površina, iz kućanstva, kako bi se smanjile količine biorazgradivog otpada koje se odlažu na odlagalište

JLS, JPP, KOMUNALNA TVRTKA

JLS, FZOEU

5. Načiniti potrebnu dokumentaciju i ishoditi dozvolu za izgradnju kompostane za otpad sa javnih površina i kućanstava (tzv biootpad), koja se planira u sastavu postojećeg odlagališta

JLS, KOMUNALNA TVRTKA, JJP

JLS, FZOEU

6. Nastaviti sa sanacijama divljih odlagališta i nastojati spriječiti njihovo nastajanje

JLS, KOMUNALNA TVRTKA

JLS, FZOEU

7. Provoditi nadzor i mjere zaštite okoliša na postojećem odlagalištu otpada (prema SUO i izdanoj dozvoli)

INSPEKCIJSKE SLUŽBE

8. Poticati prevenciju tj. izbjegavanje i smanjivanje otpada na mjestu nastanka primjenom čistije proizvodnje u tvrtkama

JLS

9. Razviti promotivne i edukativne mjere o novom sustavu gospodarenja otpadom u gradu

JLS

10. Organizirati edukacije stanovništva o izbjegavanju nastanka otpada, o selekciji otpada

JLS

11. Izrađivati godišnja izvješća o provedbi mjera propisanih u Planu gospodarenja otpadom i dostavljati ih nadležnoj županijskoj službi

JLS, NADLEŽNO UPRAVNO TIJELO U GRADU

12. Kadrovski i brojčano ojačati komunalnu službu koja vodi nadzor mjera postupanja s otpadom

JLS

6. SMJERNICE U KONCEPTU ZBRINJAVANJA OTPADA

vrsta otpada smjernica komunalni otpad *izraditi programe edukacije

*provoditi mjere izbjegavanja i smanjivanja količine otpada *vršiti selekciju otpada na mjestu nastanka *organizirati pretovarnu stanicu *sagraditi postrojenja za kompostiranje biorazgradivog otpada *sanirati divlja odlagališta otpada

ambalažni otpad *smanjiti količine ambalažnog otpada *poticati ponovnu upotrebu, recikliranje ovog otpada *uvedena naknada za proizvođače i uvoznike, radi organiziranja sustava sakupljanja, obrađivanja i zbrinjavanja ovog otpada

poljoprivredni i drvni otpad * uspostava sustava sakupljanja ovog otpada *smanjivanje otpada primjenom čistije proizvodnje *termička obrada u kontroliranim postrojenjima

otpad životinjskog porijekla *usklađivanje sa Direktivom EC 1774/2002 *izgradnja sabirališta sa temperaturnim režimom (jedna ili više županija)

medicinski otpad *nadzor toka otpada uz strogu evidenciju *odvojeno skladištenje od drugih vrsta otpada *predavanje otpada ovlaštenom sakupljaču *termička obrada otpada

otpadna ulja *uvedena naknada za uvoz i proizvodnju ulja *unapređenje sustava odvojenog prikupljanja ulja *kontrola sakupljača ulja radi održavanja kvalitete prikupljenog ulja *zbrinjavanje otpadnih ulja termičkom

obradom u postojećim ili novim termoelektranama ili tvornicama cementa ili industrijskim toplanama i kotlovnicama

baterije i akumulatori *uvedena naknada na uvoz i proizvodnju *zabraniti prodaju baterija sa pretežitim sastavom teških metala (Cd iHg) *odrediti mjesta za preuzimanje ovog otpada

otpadne gume vozila *uvedena naknade na uvoz i proizvodnju guma za vozila *poticanje i organiziranje ponovnog korištenja otpadnih guma za proizvodnju drugih materijala *omogućavanje termičke obrade

građevinski otpad *spriječiti odlaganje ovog otpada na odlagališta *uvoditi sustave oporabe do 80 % ukupnih količina *otvoriti odlagališta inertnog otpada na području županije, sa postrojenjima za obradu

opasni otpad *organizirati sabirališta opasnog otpada *uspostava sustava sakupljanja ovog otpada *zbrinjavanje na nivou Države

7. FINANCIRANJE DJELATNOSTI POSTUPANJA S OTPADOM Prema Zakonu o otpadu, sredstva za financiranje gradnje građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje opasnog otpada osiguravaju se u državnom proračunu i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom. Sredstva za financiranje gradnje građevina za skladištenje, oporabu i zbrinjavanje ostalih kategorija otpada, osiguravaju se u proračunu županije i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom. Sredstva za financiranje gradnje građevina za gospodarenje komunalnim otpadom osiguravaju se u proračunu županije i grada (općine) i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom. Drugi izvori su: naknade propisane posebnim zakonom, sredstva stranih ulaganja namijenjena gospodarenju otpadom (IPA pred pristupni program), kreditna sredstva (Svjetska banka, Europska banka za razvoj, Europska investicijska banka itd.), sredstva pravnih i fizičkih osoba, sredstva javnog privatnog partnerstva, sredstva međunarodne pomoći i donacija.

8. CIJENA SAKUPLJANJA I ODVOZA OTPADA Sakupljanje i odvoz otpada pravnih i fizičkih osoba vrši se u organizaciji komunalne tvrtke «Papuk d.o.o.», uz mjesečne propisane naknade. U cijeni zbrinjavanja otpada treba biti uključeno slijedeće:

� troškovi odvojenog sakupljanja otpada � troškovi prijevoza otpada � procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba

odložila izvan odlagališta � troškove odlaganja otpada, koji obuhvaćaju troškove projektiranja i

gradnje građevina za odlaganje otpada, troškove rada odlagališta i procjenu troškova zatvaranja odlagališta, njegovog naknadnog održavanja i gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće

9. ZAKLJUČAK Plan gospodarenja otpadom razmatra postupanje s otpadom sukladno Zakonu o otpadu, ali ne obrađuje postupanje s radioaktivnim otpadom, otpadnim plinovima i otpadnom vodom, budući da se ova problematika rješava sukladno drugim Zakonima, koji su tek u pripremnim fazama donošenja. Bez odgovarajućeg odnosa prema okolišu nezamisliv je razvoj komunalnih djelatnosti, turizma, poljoprivrede, industrije, vodoprivrede, zdravstva, energetike itd. U provođenju zaštite okoliša uvijek se nameće sukob između tehničkih mogućnosti i ekonomskih i ekoloških zahtjeva. U tom smislu nužne su promjene u svim područjima ljudske aktivnosti, ali uvijek uz jednoznačno određenje pojedinačnih obaveza i odgovornosti. Jedan od najčešćih načina opterećenja okoliša je neodgovorno gospodarenje otpadom. Potencijal ( količina, volumen, opasnost ) otpada povećavaju se s razvojem civiliziranog društva. U nerazvijenim državama dnevno se proizvodi od 0,1 do 0,4 kg otpada po stanovniku, a u razvijenim državama do čak 2,9 kg/ stanovniku. Važno je uočiti da količine otpada zavise i od načina života, a ne samo od standarda, odnosno nacionalnog dohotka. U narednim godinama još više će se potencirati problematika otpada i problemi vezani za zaštitu okoliša. Zato je potrebno što prije utjecati na promjenu postojećeg stanja, u smislu sanacije postojećih divljih odlagališta na području grada i usvajanja Plana gospodarenja otpadom.

Bez cjelovitog nadzora toka otpada nema suvremenog postupanja s otpadom. Prednost naše županije i grada Orahovice je što se Registar onečišćenja okoliša (Katastar otpada), počeo voditi još 1996. godine. Istina, tadašnji podaci nisu bili potpuni, ali do danas gotovo svi gospodarski subjekti i sve komunalne tvrtke dostavljaju redovito podatke u nadležnu županijsku službu koja je zadužena za vođenje ovakvog registra. Na temelju dostavljenih podataka dobiva se uvid u vrstu, količinu, mjesto nastanka, i način postupanja s otpadom, kako komunalnog, tako i neopasnog (proizvodnog) i opasnog otpada, što je znatno olakšalo izradu ovog Plana. Donošenjem Plana gospodarenja otpadom za grad Orahovicu od posebne je važnosti, jer se njime pokreću promjene koje će postupno rješavati postojeće probleme, unapređivati sustav i usmjeravati grad prema održivom gospodarenju otpadom, sukladno Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske u uklapanju u EU.

11. POPIS KRATICA FZOEU Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost JLS jedinica lokalne samouprave JPP javno privatno partnerstvo KEO katastar emisija u okoliš MZOPUG Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva NN Narodne novine ŽU županija

10. PRILOZI

12. LITERATURA

1. ZAŠTITA OKOLIŠA U PRAVNOM SUSTAVU REPUBLIKE HRVATSKE, Sabor RH,

Zastupnički dom, Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Zagreb, 1995. 2. ZBRINJAVANJE OTPADNIH LIJEKOVA U CEMENTNOJ INDUSTRIJI, IGH, 1992. 3. D.Ribarević: PRIMARNA RECIKLAŽA OTPADAKA, Savjetovanje- Zbrinjavanje

komunalnog otpada, Zagreb, 13-15. ožujak,1991. 4. J. Bešić: LIJEKOVI, ODLAGANJE I UNIŠTAVANJE, Zagreb, veljača1992. 5. R. Nujić: ORGANIZACIJA ORGANA I TIJELA U ZAŠTITI OKOLIŠA, III simpozij

gospodarenja otpadom, Zagreb 94., Zbornik radova, Zagreb 1994. 6. S. Velić-Cvitaš, M. Cvitaš: GOSPODARENJE OTPADOM U OKVIRU « SUSTAVA

UPRAVLJANJA OKOLIŠEM» PREMA NORMI ISO 14 000, IV međunarodni simpozij gospodarenjem otpadom Zagreb 96. Zbornik radova, Zagreb 1996.

7. A. Hriberski-Leskovar, E Hodžič, M. Kedmenec: PREDNOST STAKLENE AMBALAŽE KOD SAKUPLJANJA I RECIKLAŽE OTPADA, V međunarodni simpozij gospodarenja otpadom Zagreb 98, Zbornik radova, Zagreb 1998.

8. SLUŽBENI PODACI- Služba za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ured državne uprave u Virovitičko-podravskoj županiji, 1995-2005.

9. SLUŽBENI PODACI-Grad Orahovica, Jedinstveni upravni odjel 10. SLUŽBENI PODACI-Zavod za prostorno uređenje, Virovitičko-podravska županija,

1999. 11. SLUŽBENI PODACI KOMUNALNE TVRTKE «PAPUK D.O.O.» 12. Zavod za prostorno uređenje, Virovitičko-podravska županija: ELABORAT O

POSTUPANJU S OTPADOM, Virovitica, 1999. 13. Zavod za prostorno uređenje, Virovitičko-podravska županija: IZVJEŠĆE O

POSTUPANJU S OTPADOM IZ ZDRAVSTVENIH USTANOVA I PRIJEDLOG MJERA ZA POSTUPANJE S OTPADOM IZ ZDRAVSTVENIH USTANOVA NA PODRUČJU ŽUPANIJE, Virovitica, veljača, 2000.

14. Zavod za prostorno uređenje, Virovitičko-podravska županija: CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM ZA VIROVITIČKO-PODRAVSKU ŽUPANIJU, Virovitica, 2000.

15. GRAD ORAHOVICA, Prostorni plana uređenja grada Orahovice, 2007. 16. SUO odlagališta otpada na lokaciji „Tuk“ - Orahovica, IPZ Uniprojekt MCF,

Zagreb,2000. 17. Zakon o otpadu (NN 178/04) 18. Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN123/97, 112/01) 19. Naputak o postupanju s otpadom koji nastaje pri pružanju zdravstvene zaštite (NN

50/00) 20. Pravilnik o vrstama otpada (NN27/96) 21. Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98) 22. Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05) 23. Odluka o komunalnom redu za Grad Orahovicu (Službeni glasnik 7/04)