Plan prakticne nastave

Plan prakticne nastave

M7:Nain razmnoavanja voaka

1. Generativno razmnoavanje voaka [footnoteRef:2]

Generativno razmnoavanje je razmnoavanje sjemenom, meutim na ovaj nain biljke ne prenose na potomstvo svoja tipina svojstva, jer dolazi do izmjene genetskog materijala s drugim biljkama, to je u prirodnim uvjetima izuzetno povoljno, budui se novonastale biljke lake prilagoavaju promijenjenim ekolokim uvjetima. Ipak, za dobivanje novih sorti uglavnom je neophodno krianje s pripadnicima iste vrste ali razliitih morfolokih znaajki. Samooplodne biljke oprauju, tj. oplouju same sebe i kako nema izmjene genetskog materijala s drugim biljkama, njihova vitalnost slabi, krljaju i s vremenom ugibaju.

Sjetva se moe obaviti na vie naina:Sjetva rasipanjem je najee koritena metoda. Sjeme se uzme u ruku i trljanjem palca i kaiprsta sjeme se ravnomjerno rasporeuje po povrini zemlje. Ukoliko je sjeme jako sitno, radi lake i ravnomjernije sjetve, mijea se sa pijeskom u omjeru 1 : 5. Ovako izmijeano sjeme s pijeskom stavlja se na presavijeni papir i blagim pokretima ruku ravnomjerno prosipa s papira i rasporeuje po zemlji. Ukoliko se radi na malim povrinama sjeme se prekrije zemljom u visini 0,5 - 1 cm, u ovisnosti o veliini sjemena; a ukoliko se radi na velikim povrinama tada se zemlja lagano pograblja, te se na taj nain sjeme izmijea sa zemljom.

Sjetva u brazde ili redove se obavlja na taj nain da se na povrini zemlje naprave brazde duboke koliko duboko elimo posijati sjeme, te se u brazde pojedinano ili rasipanjem posije sjeme a zemlja poravna. Za pravljenje brazda mogu se koristiti maklini, motiica ili specijali kalupi.

Sjetva u kuice koristi se za neke povrtne kulture kao to je bob - Faba sativa na taj nain da se na mjestu sjetve napravi jama duboka do 10 cm (ovisno o veliini sjemena), te se nekoliko sjemenki postavi u jamu koja se tada zatrpa zemljom.

Poslije sjetve obavi se zalijevanje. Kako je biljkama za nicanje i zakorijenjivanje potrebna visoka vlanost, zalijevanje se mora esto obavljati, pazei da se ne pretjera, budui velika koliina vode u tlu moe izazvati razvoj mikroorganizama i truljenje sjemenki. Mlade, tek isklijale biljke nazivaju se klijanci. Veoma su njene i osjetljive na svjetlost, vlagu i temperaturu. Kada biljke izrastu toliko da se meusobno dodiruju, a to je obino faza kad razviju dva lista, pristupa se pikiranju. To je rasaivanje mladih biljaka, pri emu svaka biljka mora dobiti dovoljno prostora za svoj razvoj. Naroito je vano to ovakve biljke imaju bolje razgranat korjenov sustav to je preduvjet da izrastu u kvalitetnu biljku, koja e bolje podnositi eventualnu suu i koja e obilnije cvjetati. Pikiranje se obalja u male posudice zapremine oko 2 dl, za to su prikladne aice od jogurta kojima obvezno treba probuiti dno kako bi se omoguimo oticanje suvine vode. Zemlja u kojoj se nalaze mlade biljke obvezno se prije pikiranja mora dobro natopiti vodom. Biljke se zatim oprezno upaju uz lagano protresanje zemlje kako bi isupana biljka na svom korijenu zadrala odreenu koliinu zemlje. Takva biljka prenosi se u lonie (aice od jogurta) te normalno zasadi. Daljnja njega sastoji se u odravanju vlage, temperature i svjetla. Kada biljke prerastu loni presauju se na otvoreno ili u vee lonce. [2: https://themajka.com/oziljavanje-i-razmnozavanje-bilja-t1359.html]

Savjet:Vodu u kojoj ste drali reznice nemojte bacati. Njome moete zalijevati biljke, a pomou komadia vrbe pripremite novu vodu za zalivanje svog omiljenog cvea.

Moete i med iskoristiti za bolji razvoj korijena, samo umoite vae reznice i zasadite.

2.Vegetativno razmnoavanje voaka [footnoteRef:3] [3: https://themajka.com/oziljavanje-i-razmnozavanje-bilja-t1359.html]

Vegetativno razmnoavanje je oiljavanje vegetativnih dijelova biljaka (korijen, stabljika, list). Na ovaj nain proizvedene sadnice prenose u potpunosti svoje osobine na potomstvo.

Oiljavanje biljaka moemo izvesti na par naina:

Kao sredstvo za oiljavanje moe se koristiti voda, tako to se reznice urone jednom treinom u vodu.

Vrbin sokU trgovinama moete kupiti hormon rasta za vae biljke, ali ako ne elite nikakve kemikalije onda je najbolje sredstvo vrbin sok.

Ukoliko ne elite koristiti prah za oiljavanje, postoji prirodniji nain da potaknete razvoj korijenskog sistema na reznicama. Pripremanje sredstva za oiljavanje nije komplicirano a efekti mogu biti iznenaujui.

Korak po korakBiljka koja je pravi prvak u proizvodnji auksina jeste vrba. Ovo drvo raste zapanjujuom brzinom, a svaki dio njegovog stabla je potencijalna sadnica. Prirodni sredstvo za oiljavanje se dobija kada se iz mladih izbojaka vrbe izvuku fitohormoni zasluni za oiljavanje.

Kako to uiniti?Naberete vrhove vrbovih grana, isjeckajte ih na kratke tapie, stavite u plastinu ili keramiku posudu, prelijete mlakom vodom i ostavite da odstoje 24 sata. Potom ih izvadite iz vode pa u nju stavite reznice i ostavite da prenoe. Nakon toga, reznice posadite u vlaan supstrat ili pijesak, prekrijete najlonom i ostavite da se oile. Kada reznice puste ile moete ih presaditi u stalnu posudu/teglu.

Razmnoavanje diobom grma predstavlja najjednostavniji oblik vegetativnog ramnoavanja. Uvjet je da biljka raste grmoliko s vie izdanaka iz korijena i da ima veliku izbojnu snagu. Grm se dijeli na vei broj dijelova, pri emu je vano da svaki ima 2-3 pupoljka tj. izboja i odgovarajui dio korijenja. Razmnoavanje se obavlja u periodu mirovanja biljke. Najnepovoljniji period je period cvjetanja i plodonoenja. Za biljne vrste koje cvjetaju u jesen, diobu je najbolje obaviti u proljee. Dioba se obavlja runo, noem ili nekim drugim slinim alatom. Na taj nain dobiveni dijelovi matine biljke sade se na stalno mjesto, na gredice ili u kontejnere, te uz redovite mjere njege izrastu u biljke normalnih osobina. Na ovaj nain razmnoava se npr. bour - Paeonia sp., metvica - Mentha sp., matinjak - Melissa sp.

Razmnoavanje rizomima. Biljke s zadebljalom podzemnom stabljikom - rizomom, razmnoavaju se njegovom diobom, uz uvjet da svaki dio ima dva do tri pupa. Prerezi se sue na zraku nekoliko sati ili se zaprae aktivnim ugljenom te se sade u zemlju. Dioba se takoer obavlja u periodu mirovanja biljke. Na ovaj nain razmnoavaju se npr. perunika - Iris sp., kana - Canna sp.

Razmnoavanje gomoljima. Gomolji su zadebljali podzemni dijelovi stabljike u kojima su uskladitene rezervne hranjive tvari. Slue za preivljavanje nepovoljnog dijela godine, a i za vegetativno razmnoavanje. Gomolj kod krumpira - Solanum tuberosum sadri vie klica na razliitim dijelovima gomolja dok su kod gomoljaste begonije - Begonia tuberhybrida klice na gornjoj strani gomolja, te se stoga gomolj krumpira rasijeca na vie dijelova a kod begonije samo na dva, pazei da se ne otete klice.

Razmnoavanje lukovicama. Lukovice su takoer podzemna stabljika. Uz matinu lukovicu, tijekom godine formira se vie manjih lukovica koje se mogu lako odijeliti i presaditi na drugo mjesto ali cvjetaju tek nakon nekoliko godina. Lukovica kod ljiljana - Lilium ima ljuske koje se u kasno ljeto mogu odvojiti i horizontalno poloiti na zemlju i samo lagano nagrnuti. Lukovice imaju biljke iz porodice ljiljana - Liliaceae.

Razmnoavanjem poloenicama se obavlja na nain da se izdanak ili grana povije do zemlje te se dio prekrije zemljom, pazei da vrni dio ipak bude izvan zemlje. Dio koji se nalazi u zemlji potrebno je noen lagano zasjei do jedne treine te u ranu utaknuti kameni. Na taj nain pospjeuje se, na mjestu ozljede, stvaranje korijenja. Ovim nainom mogu se razmnoavati uglavnom sve vrste puzavica i grmolikih biljaka.

Razmnoavanje nagrtanjem. Tijekom jeseni biljke se nagrnu zemljom u visini oko 15 -20 cm. Tijekom vegetacije slijedee godine, na nagrnutim se izdancima stvara adventivno korijenje. U jesen, biljka se dijeli na onoliko dijelova koliko je izdanaka stvorilo korijen. Ovaj nain se rijetko koristi a mogue ga je primjeniti kod niskih jastuastih trajnica ili kod npr. hortenzije - Hydrangea sp.

Margotiranje je oiljavanje vrnih granica. koristi se uglavnom kod lonanica; fikusa - Ficus sp., zmajevca - Dracena sp. Na grani, neposredno ispod lisne peteljke zasijee se kora i dio drva. Rez se pravi koso u duini od 2 -3 cm. Da rana ne zaraste, u nju se postavi kameni. Umjesto zarezivanja moe se i prstenovati kora. Dio grane koji je zasjeen obloi se mahovinom ili tresetom sa malim dodatkom zemlje. Sve se navlai i omota crnom plastinom folijom (najilonom - vree za smee). Nakon mjesec do dva dana na ozlijeenom mjestu razvit e se korijenje, te se grana odsijee ispod plastine folije, folija se odmota i biljka zasadi.

Razmnoavanje reznicama je najjednostavniji i najei nain razmnoavanja. Reznice su dijelovi biljke koji slue za dobivanje novih biljaka, a mogu biti korijen, stabljika ili list.

Reznice stabljike su dijelovi stabljike duljine do 10 cm sa ili bez vrnog pupa. U svakom sluaju reznice moraju imati najmanje dva pupa (lista). Prema stupnju odrvenjelosti mogu biti zelene, poluzrele i zrele (drvenaste). Reznice se uzimaju sa zdravih i dobro razvijenih biljaka. Reznica se otkida otim noem nekoliko milimetara ispod baze lista. Donji list na reznici se skida. Ukoliko na reznici postoji cvjetni pup, neophodno ga je skinuti. Iako se u svoj literaturi navodi da se reznice stavljaju u pijesak, perlit, ili u smjesu pijeska i treseta, oiljavanje se jednako dobro moe obaviti i u obinoj zemlji za cvijee. Prilikom sadnje reznica treba paziti da se sama reznica ne ozlijedi ili moda ne okrene naopako. Sadnja se obavlja dosta plitko, dovoljno je samo 2-3 cm. Ujedno, potrebno je osigurati i visoku vlanost zraka, za koju se mogu upotrijebiti plastine vreice. Kao sredstvo za oiljavanje moe se koristiti i voda, tako to se reznice urone jednom treinom u vodu. To je pogodno za afrike ljubiice - Saintpaulia sp. filodendrona - Philodendron sp. i sl.

Za lisne reznice koristi se list a tehnika uzgoja se razlikuje od biljke do biljke. Kod afrike ljubiice otkine se itav list, te se jedan do dva centimetra utakne u zemlju ili u vodu. Kod begonija - Begonia sp. lisna peteljka se skrati na 2 - 3 cm duljine te se itava utakne u zemlju, a plojka lista se poloi na zemlju te se na nju stavi par kamenia da plojka prilegne u zemlju. Ujedno, potrebno je lisne ile prerezati neposredno prije mjesta grananja i na svakom takvom mjestu razvit e se nova biljka. Kod sablji - Sansevieria sp. list se naree na dijelove duljine 5 -10 cm te se svaki zasebno utisne u zemlju 2 cm duboko.

Reznice od korijenja se rijetko upotrebljavaju zbog dugog i preloenog postupka.

Razmnoavanje cijepljenjem je postupak kojim se dio jedne biljke; pup ili granica (plemka); prenosi i spaja s drugom biljkom (podloga), s kojom kasnije srasta i dalje se razvija. Koristi se za razmnoavanje u cilju prenoenja sortnih osobina. U hortikulturi se koristi uglavnom za razmnoavanje rua i akacija (mimoza).Podloge se mogu uzgojiti vegetativno i generativno, a mogu se upotrijebiti i srodne biljke koje spontano rastu u prirodi.(npr. na divlju kruku - Pirus amygdaliformis moe se cijepiti domaa kruka - Pirus communis, na raeljku - Prunus mahaleb moe se cijepiti trenja - Prunus avium).Da bi cijepljenje bilo uspjeno, potrebni su odreeni uvjeti kao to su podudarnost (srodnost) izmeu plemke i podloge, dodirna povrina plemke i podloge, svojstva plemke i podloge, vrijeme i nain cijepljenja, te ekoloki inioci za vrijeme i poslije cijepljenja.Srodnost (podudarnost, afinitet, kompatibilnost) izmeu podloge i plemke je osnovni uvjet na normalno sratavanje. Najblia je srodnost kod razliitih sorti iste vrste. Tee je cijepljenje izmeu vrsta, zato to je botanika sronost udaljenija, ali je ipak mogua (npr. kruka na dunju, limun na poncirus, limun na gorku naranu)Dodirna povrina presjeka mora biti to vea kako bi se kambij obiju povrina to vie poklopio. Presjeci trebaju biti to glatkiji jer je u tom sluaju dio oteenog tkiva manji, pa je i sratavanje bre.Osim za oenje na budni i spavajui pup, najpovoljniji period za cijepljenje je sijeanj -veljaa, jer tada poinje bubrenje pupa i bri rast kambija.Temperatura od 0oC sprijeava, a visoka temperatura smanjuje uspijeh cijepljenja. Najpovoljnija temperatura je od 18 do 25 oC a vlanost od 75 - 85 %.

Najei naini cijepljenja:1. Okuliranje se provodi kada se kora lako odvaja od drva, a to je u lipnju, te krajemkolovoza i poetkom rujna. U lipnju se provodi okuliranje na budni pup. Obavlja se obino iznad same zemlje, otprilike na 3 - 5 cm. Izabere se mjesto s glatkom korom i kora zasijee u obliku slova T. Na mjestu gdje se spajaju poprijeni i uzduni presjek, kora se lagano, specijalnim noiem, odvoji od drva. S plemke se skine pup s dijelom kore te se podvue pod koru zasjeenu na podlozi. Odmah nakon toga, mjesto srastanja se vezuje, te se podloga skrauje na 10 -12 cm iznad mjesta cijepljenja. Poslije dva tjedna podloga se skrauje na 0,5 cm iznad mjesta cijepljenja, da bi se pup mogao razviti u mladicu. Sve ostale mladice koje se razvijaju iz podloge, neophodno je skidati.Krajem kolovoza i poetkom rujna obavlja se okuliranje spavajuim pupom. Tehnika cijepljenja je potpuno ista, samo to se skraivanje podloge obavlja tek kad doe vrijeme za zimsku rezidbu. Pod normalnim uvjetima, pupovi se do proljea slijedee godine ne razvijaju.

2. Cijepljenje granicama moe bitia) spajanjeobino spajanjeenglesko spajanjespajanje sa stranesedlasto spajanje sa straneb) pod koru:sa cijepanjem korebez cijepanja korec) priljubljivanje

Razmnoavanje vrijeama. Neke biljke, npr. jagoda - Fragaria vesca sposobne sustvarati vrijee koje se u dodirom sa zemljom zakorjenjuju. Nakon zakorjenjivanja dovoljno ih je odvojiti od matine biljke i posebno zasaditi..

M8: Naini razmnoavanja vinove loze

1.Podloge za vinovu lozu[footnoteRef:4] [4: ]

Kako izabrati odgovarajuu loznu podlogu (1. dio)[footnoteRef:5] [5: http://www.gnojidba.info/gnojidba-vinove-loze/kako-izabrati-odgovarajucu-loznu-podlogu-1-dio/]

Mnogi vinogradari kad nabavljaju sadni materijal i ne znajuiine greke koje se kasnije vie ne mogu ispraviti. Radi se o izboru lozne podloge koja je bitan imbenik uspjene vinogradarsku proizvodnju jer neodgovarajua podloga moe loe utjecati na urode, kakvou groa te na trajnost vinograda. Iskustva na terenu govore da mnogi vinogradari ovoj problematici pridaju malu ili ak nikakvu vanost, pogotovo ako se radi o sadnji manjeg vinograda za obiteljske potrebe. Takvoj situaciji naalost pridonose i sami lozni rasadnici kojine nude zadovoljavajui izbor niti koliine loznih podloga.

Naime, danas se vinogradi podiu loznim sadnicama, cjepovima, koji predstavljaju cijepljenu plemku neke sorte vinove loze na podlogu divljaku. Cijepljene europske plemenite loze na podlogu je ustvari jedini racionalni nain borbe protiv filoksere (trsov uenac, iloder). Poznato je da su se lozne podloge divljake poele koristiti potkraj 19 stoljea, nakon to je filoksera prenesena iz Amerike i u kratkom periodu opustoila takorei sve vinograde Europe. Filoksera je tetnik koji napada korijen vinove loze, meutim na amerikim lozama ne priinja tetu. Od tada traje neprekidno iznalaenja lijeka protiv spomenutog tetnika.Tom problemu sumnogi francuski, talijanski, njemaki i dr. znanstvenici posvetili itav ivot kako bi nali najbolje rjeenje. Krajem 19. i poetkom 20. stoljea stvorili su mnotvo krianaca izmeu europske i amerike loze koji zbog mnogih nedostataka nisu mogli zamijeniti europsku plemenitu lozu. U prvim obnovama vinograda su se kao podloge koristile iste amerike loze, zatim krianci ameriko- evropske i ameriko- ameriki krianci. Te prvo koritene podloge su takoer imale brojne nedostatke, ali su bila dobra osnova za daljnje iznalaenja to boljih podloga.Tako se danas u svijetu koristi oko 20 tak podloga koje se posvojim karakteristikama mogu podijeliti u 4 grupe krianaca.

Dananje lozne podloge pored otpornosti na filokseru trebaju imati i niz drugih svojstava kao to su: srodnost s domaom lozom, otpornost na vapno u tlu, suu, nematode i dr.Pri izboru podloge mora se poi od injenice da podloga mora odgovarati ekolokim uvjetima podruja te biolokim karakteristikama sorte vinove loze. Od ekolokih uvjeta najvanije je tlojer podloga ini sponu izmeu tla i vinove loze. Znaajke tla kao medija za uzgoj loze ogledaju se u sadraju ukupnog i aktivnog vapna (karbonata), teksturi tla ( % udio pojedinih teksturnih estica tla) gdje se razlikuju tla poevi od laganih pjeanih pa sve do tekih glinastih tala, te u plodnosti tla koju definiraju koliina humusa i mikroorganizama u tlu te fiz. kemijska svojstava tla (npr. opskrbljenost hranjivima isl.). Tu je bitan i utjecaj klime posredno preko tla. Naravno, razliite podloge su i razliito zahtjevnetj razliito se odnose prema navedenim znaajkama tla. Stoga je vrlo bitno poznavati karakteristike tla na kojem e se saditi vinograd i kako bi se shodno tome izabrala najbolja podloga.

Dakako, ne mali znaaj ima i srodnost, afinitet podloge i odreene sorte jer podloga utie na bujnost, rodnost i trajnost vinograda. Do tih saznanja najbolje se dolazi pokusima, to kod nas nije sluaj. Ostaje tek da se empirijski tj. iskustveno u eksploatacijskim vinogradima doe do odreenih spoznaja. Tako odreena iskustva kazuju da je sorta plavac mali vrlo dobar na podlozi Richter 110 i Ruggeri 140, dok je upitan dobar afinitet s podlogom SO4. Od agrobiolokih karakteristika podloge sigurno je najznaajnija bujnost jer direktno utjee na bujnost i rodnost loze. Tako bujne podloge poveavaju bujnost plemke odnosno slabo bujna smanjuje bujnost sorte, smanjuje rodnost i pospjeuje dozrijevanje groa. Prema tome, odabir podloge s obzirom na njenu bujnost ovisi i o smjeru vinogradarske odnosno vinarske proizvodnje. Ukoliko se ide na visoko kvalitetnu ili vrhunsku (naravno ako to i ekoloki uvjeti doputaju) proizvodnju, tada e biti primjereniji odabir manje bujnije podloge kojom se treba osigurati kvalitetnije groe za proizvodnju vina.Izvor lanka: Kako izabrati odgovarajuu loznu podlogu, autor dipl.ing. Mario Car

Kako izabrati odgovarajuu loznu podlogu (2. dio)[footnoteRef:6] [6: http://www.gnojidba.info/gnojidba-vinove-loze/kako-izabrati-odgovarajucu-loznu-podlogu-2-dio/]

By admin | 19.06.2013 0 Comment

Danas se u vinogradarskim zemljama koristi oko 20tak podloga koje se po svojim karakteristikama mogu podijeliti u 4 grupe krianaca. Ne summljivo na naem tritu sadnog materijala prevladavaju cijepovi na loznim podlogama iz grupeBerlandieri x Riparia. Razlog tome je to ove podloge imaju vie pozitivnih osobina kao to su: dobar afinitet s veinom sorata, povoljno utjeu na rodnost i kakvou groa te dobro podnose visok sadraj vapna u tlu.Meutim, rasadniari su ih favorizirali najvie zbog dobrog primitka kod cijepljenja i ukorjenjivanja, to se prepisuje utjecaju Riparie kao jednog od roditelja, pa su ih ak proglaavali univerzalnim loznim podlogama to svakako nije istina. Naime, podloge iz ove grupe su prihvatljive samo za hladnije i vlanije vinogradarske poloaje, dok ih treba izbjegavati na unim. PodlogaKober 5BBiz ove grupe je bila destljeima dominatna u naim rasadnicima do skorog uvoenja podlogeSO4koja je neto manje bujnosti ali je osjetljiva na nedostatak magnezija u tlu.

Nakon dugogodinjih pokusa s loznim podlogama te steenih iskustava u brojnim vinogradarskim podrujima danas se sa sigurnou moe rei da za toplije vinogradarske poloaje najbolje odgovaraju lozne podloge iz grupeBerlandieri x Rupestris. Meu vie krianaca ove grupe posebno treba istaknuti Richter 110 i Ruggeri 140. Najbolji dokaz o vrijednosti ovih podloga potvruje injenica da u francuskim matinjacima ove podloge po povrini zauzimaju prvo odnosno etvrto mijesto (2001 god.). Podloge iz ove grupe krianaca amerikih loza su bujne do vrlo bujne, odlino podnose suu i siromana tla, umjereno podnosefizioloki aktivno vapno (17 20 %) te su se pokazale meu boljima za uzgoj stolnog groa. S pozicije rasadniarstva nedostatak im je tee ukorjenjavanje (naslijeeno odroditelja Rupestrisa). Sigurno najvrijednija podloga iz ove grupe jeRichter 110jer povoljno utjee na rodnost i kakvou groate je prilagodljivarazliitim tlima. Takoer ima dobar afinitet s vinskim i stolnim sortama. SpomenutiRuggeri 140je vrlo bujna podloga od koje nema bolje ako se posadi na sunim pjeskovitim, siromanim i vapnenim tlima. Stoga je ne bi trebalo saditi na plodnim i vlanim tlima. Od svih podloga iz ove grupe najbolje podnosi vapno, tee se ukorjenjuje, a dobro prima kod cjepljenja na stalnom mjestu. Iz ove grupe treba jo istaknutiPaulsen 1103. Takoer je vrlo bujna podloga (najbujnija u ovoj grupi) kojoj odgovaraju ilovasta tla umjereno vlana odnosno umjereno suna tla. Prilino dobro podnosi zaslanjene terene. Meu najzastupljenijim je podlogama u vinogradima stolnog groa. Sve navedene podloge iz grupe Berlandieri x Rupestris ako se posade na tla i poloaje koji im odgovaraju daju trajne i rodne vinograde.

Iz ostalih grupa krianaca vrijedno je spomenuti dvije podloge. Iz grupeRiparija x Rupestrisje to podloga3309 Couderckoja trai tea vlanija tla, slabije je bujnosti i povoljno utjee na ranije zrenje groa. Po zastupljenosti u francuskim rasadnicima na treem je mjestu po podacima iz 2001. god.. Mana joj je slaba otpornost na vapno u tlu (do 11 %). Meutim kako naa tla u glavnom ne dostiu vee vrijednosti fizioloki aktivnog vapna, to je ova podloga interesantna za uvoenje u vinogradarske nasade. Na kraju jo ostaje za istaknuti grupu ameriko-europskih krianaca,Vinifera x Berlandieri, koje su nastale u elji da se dobije europska loza otporna na filokseru. U svijetu je najzastupljenija41Bkoja podnosi vrlo visoke (do 40%) sadraje vapna u tlu to joj je i najvea vrlina. Inae slabije je bujnosti, osjetljiva je na suu i trai plodna tla.Iz svega navedenog mogu se izvui preporuke u izboru podloga: na sunim terenima dati prednost Richteru 110 i Ruggeru 140 pogotovo ako se radi o siromanim, neto vapnenijimtlima ako se vinograd sadi na terenima i poloajima umjerene sue (crvene zemlje, ocjedite rendzine i koluvijalna tla na eru) tada se moe izabrati takoer Richter 110 te Paulsen 1103 na svjeim, plodnim tlima bez sue koristiti 3309 Couderc (vapno do 10 %), Richter 110 i SO4.Sve napisano ostaje gotovo bez znaaja kada se pogleda ponuda naih loznih rasadnika, a takoer i kvaliteta cijepova u njima. Teko se to drugo i moe konstatirati kad se sagledaju iskustva s terena. Naime, do prije par godina su nai rasadnici imali u ponudi takorei samo Kober 5BB i SO4. Ostale lozne podloge su bile u simbolinim koliinama. Tek pod pritiskom struke, posredno preko vinogradara, poeli su uvoziti reznice i korjenake ostalih podloga i to najvie iz grupe Berlandieri x Rupestris.Meutim pitanje je jesu li te koliine dovoljne s obzirom na potranju, pa se moe opravdano sumljati u deklaraciju cijepova. Nije puno bolja situacija i s kvalitetom cijepova. U mnogo sluajeva se cijepovi s loe sraslim spojnim mjestom, polusuhe ili one oteene od biljnih bolesti i mrazeva putaju u promet. Svi ti nedostaci se prikrivaju uranjanjem vrha cijepa u parafin i koritenjem kvalitetne ambalae. Brojni primjeri u Konavlima, upi, Peljecu i otocima su svjedoci navedenom. to se u ovakvoj situaciji moe preporuiti vinogradarima ? Onima koji se odlue za sadnju stranih, introduciranih sorata kao mogunost ostaje nabava uvoznih sadnica preko provjerenog dilera. Meutim veliki problemi nastaju kada se sade autohtone sorte kao npr. plavac mali s obzirom na njegovu osjetljivost na bakterijski rak i injenicu da je to sorta toplijih krtijih poloaja na koje idu podloge deficitarnih koliinaiz grupe Berlandieri x Rupestris. U takvoj situaciji je mali vinogradar potpuno bespomoan i obespravljen. Naalost, samo tradicionalni nain podizanja vinograda (sadnja divljake i navrtanje na sadno mjest) po svoj prilici jo e dugo biti jedini nain postizanja uspjene i kvalitetne vinogradarske proizvodnja spomenutih autohtonih sorata koja se naveliko propagira u oficijelnoj strategiji revitalilizacije Hrvatskog vinogradarstva.

Izvor lanka:Kako izabrati odgovarajuu loznu podlogu, autor dipl.ing. Mario CarIzvor fotogrfija:www.rgbstock.com

Podloge vinove loze[footnoteRef:7] [7: ]

Zato koristimo uope podloge vinove loze?Do pojave filoksere (trsne ui) 1869. godine vinova loza se uzgajala na vlastitom korijenu. Zadrali su se vinogradi na vlastitom korijenu samo na pjeskovitim tlima koja smetaju filokseri. Nakon masovnog propadanja vinograda otkrilo se da je korijen nekih amerikih vrsta vinove loze otporan na filokseru. Nakon meusobnih krianja amerikih vrsta kao i krianaca amerikih i europskih sorata vinove loze, te kompleksnih krianaca, stvorene su brojne podloge vinove loze koje su i danas u upotrebi. Selekcija podloga se nije samo zaustavila na otpornosti prema filokseri ve su nastavljena istraivanja prema brojnim drugim ciljevima kao to su tolerantnost na fizioloki aktivno vapno, usvajanje hraniva, lake ukorjenjivanje i proizvodnja i sl.

Glavni izvori otpornosti na filokseru su vrste: Vitis riparia, Vitis rupestris, Vitis Berlandieri, a najbolje podloge danas su uglavnom hibridi (krianci) navedenih. Isto tako, prouavana su brojna druga poeljna svojstva. Ovo su svojstva koja moderna lozna podloga mora zadovoljavati: smanjena bujnost otpornost na niske temperature otpornost na bolesti i tetnike velika produkcija mase za cijepljenje bez puno zahvata dobro ukorjenjivanje dobro srastanje s razliitim plemkama kompatibilnost visoka otpornost na filokseru i nematode tolerantnost na visoki sadraj vapna i soli u tlu tolerantnost na deficit magnezija tolerantnost na suuU zadnje vrijeme se dosta panje posveuje otpornosti podloga na nematode i viruse. Glavni izvor oplemenjivakog rada u tom smjeru je vrsta Vitis champinii.Podjela podloga vinove loze Vitis berlandieri x vitis riparia420 A Millardet i de GrasetKober 5 BBSO4 ( Oppenheim 4)Teleki 5 CTeleki 8 BKober 125 AA161 49 Couderc157 11 Couderc34 EM Ecole de Montpellier225 Ruggeri

Vitis berlandieri x vitis rupestris99 Richter110 Richter1103 Paulsen140 Ruggeri57 Richter770 Paulsen775 Paulsen779 Paulsen1447 Paulsen17-37 Millardet i de Graset

Vitis riparia x vitis rupestris101 14 Millardet i de Graset3309 Couderc3306 CoudercSchwarzmann

Vitis vinifera x vitis berlandieri41 B Millardet i de Graset (krianac Chasselas x v.berlandieri)333 EM Ecole de Montpellier (krianac Cabernet Sauvignon x v.berlandieri)

Kompleksni krianci1616 Couderc (krianac v.solonis x v.riparia)Fercal (krianac (v.berlandieri x Colombard) x 333 EM)

Karakteristike grupa i najznaajnije podlogeVitis berlandieri x vitis ripariaDobra kompatibilnost i dobro ukorjenjivanje. Podnose 16 25 % fizioloki aktivnog vapna i 30 50 % ukupnog vapna. Razliite bujnosti ovisno o kultivarima. Utjee na redovite prirode i na dobro dozrijevanje groa. Imaju razliite zahtjeve za tlo.

420 A Millardet i de Graset - Podloga preporuljiva za Istru i za duboke crljenice. Vrlo bujna podloga. Utjee na kasnije dozrijevanje groa. Podnosi 20% fizioloki aktivnog vapna i 40 50 % ukupnog vapna. Ima dobru kompatibilnost sa sortama. Mana joj je teko ukorjenjivanje. Cijepovi se na poetku sporo razvijaju. Slabo je otporna na suu. Vrlo osjetljiva na povienu vlagu u tlu. Usvajanje magnezija i fosfora iz tla je srednje, dok je usvajanje kalija slabo.

Kober 5 BB - Dosta je bujna, dobro podnosi fizioloki aktivno vapno (do 20 %) te ukupno vapno (60%). Dobro podnosi podvodna tla, kompatibilna je s veinom kultivara i odlino se ukorjenjuje, stolni kultivari na toj podlozi redovito i obilno raaju. Ima kratak vegetacijski ciklus. Razvija veliki broj mladica i zaperaka. Dobra adaptacija prema razliitim tipovima tala. Osjetljiva na suu. Jako otporna na nematode. Sklona osipanju cvjetova uz jaku gnojidbu duikom. Dobro usvajanje fosfora iz tla, srednje usvajanje kalija i magnezija.

Kober 125 AA - Preporuuje se za hladnija vapnena tla sjevernih vinogradarskih krajeva. Neto prije dozrijevanje drva i groa u odnosu na Kober 5 BB. Pospjeuje dozrijevanje, ima snaan rast. Osjetljiva na antraknozu. Ne podnosi suha tla. Ima dobru kompatibilnost i ukorjenjivanje. Najotpornija na fizioloki aktivno vapno iz ove skupine.

161-49 C - Ne podnosi suu, osjetljiva na nematode. Srednje bujna podloga. Podnosi do 25% fizioloki aktivnog vapna. Srednje usvaja fosfor i kalij, a dobro magnezij iz tla.

SO4 - Ranije dozrijevanje drva i groa, oko 2 tjedna prije Kober 5 BB-a. Idealna za hladnije kontinentalne krajeve gdje ubrzava dozrijevanje groa. Vrlo dobro utjee na nakupljanje eera u motu.Slabe do srednje bujnosti. Prikladna za gustu sadnju. Vrlo je otporna na niske temperature. Razvijasnaan i razgranat korijenov sustav. Jako otporna na nematode. Osjetljiva na suu. Podnosi 17-18% fizioloki aktivnog vapna, te 40 45% ukupnog vapna. Dobro ukorjenjivanje i dobra kompatibilnost. Dobro usvaja fosfor iz tla, srednje kalij, a slabo magnezij.

Vitis berlandieri x vitis rupestrisPodloge jake bujnosti, dobro podnose suu, a umjereno podnose vapno u tlu. Imaju dui vegetacijski period te nisu prikladne za sjeverne krajeve i kasnije sorte. Podloge za tople krajeve, za suha kamenita i pjeskovita tla. Podnose 16 30 % fizioloki aktivnog vapna. Imaju dobro ukorjenjivanje.

99 Richter Podnosi 17% fizioloki aktivnog vapna u tlu. Vrlo bujna podloga, dobro podrava visoke i jake uzgojne oblike. 99 Richter dobra je podloga za umjereno suna pjeskovito-ilovasta, propusna, srednje bogata i umjereno vapnena tla. Srednje je otporna na suu, vrlo je otporna na nematode, otporna na niske temperature. Ima dugu vegetaciju, ne podnosi vlana tla. Ima neto loije ukorjenjivanje. Dobro usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje magnezij.

110 Richter - Odlina je lozna podloga koja se dobro prilagoava gotovo svim tlima i poloajima prikladnim za uzgoj groa. Slae se dobro i sa stolnim kultivarima i vrlo povoljno utjee na urod i kvalitetu te neto ranije dozrijevanje. Ova je podloga bujna, dobro podnosi suu i aktivno vapno do 18 % te ukupno vapno do 40%. Srednje je osjetljiva na nematode, a jako je osjetljiva na pretjeranu vlanost tla. Ima bolje ukorjenjivanje od 99 Richtera. Dobro usvaja fosfor i kalij iz tla, slabo magnezij.

1103 Paulsen - Vrlo je dobra lozna podloga kojoj odgovaraju srednje teka i teka tla, umjereno vapnena (do 20 % aktivnog vapna, do 60% ukupnog vapna) pa i neto vlanija, ali ne pretjerano vlana tla. Pokazuje dobar afinitet sa raznim kultivarima, a osobito je dobra u vinogradima jakih uzgojnih oblika. Ova je podloga vrlo bujna i podnosi zaslanjena tla bolje od drugih. Ranije kree i odlina je podloga za sredozemnu suhu klimu. Jedna je od boljih podloga za uzgoj stolnih kultivara. Pridonosi ranijem dozrijevanju groa. Postotak ukorjenjivanja se kree oko 50 %. Dobro podnosi suu i otporna je na nematode. Dobro usvaja fosfor i magnezij iz tla, srednje kalij.

140 Ruggeri - 140 Ruggeri odlina je podloga za manje plodna, suha kamenita i siromana tla. Dobro se slae sa raznim kultivarima i na odgovarajuim terenima povoljno utjee na urod i kvalitetu groa. Ova je podloga bujna, odlino podnosi vapneno tlo (do 30 % aktivnog vapna, do 70% ukupnog vapna), vrlo dobro podnosi suu, ali slabo podnosi vlagu u tlu. Dobro usvaja magnezij iz tla, srednje fosfor, slabo kalij.

Vitis riparia x vitis rupestrisPodloge iz ove grupe, od riparije su naslijedile dobro oiljavanje, umjerenu bujnost i rodnost, a od rupestrisa otpornost na suu i neto vapna u tlu. Imaju dobru kompatibilnost i prikladne su za vie tipova tla. Mana im je niska podnoljivost vapna.

3309 C Srednje bujna podloga, odgovaraju joj plodna i svjea tla koja nemaju vie od 10% aktivnog vapna u tlu. Podnosi lagano zaslanjena tla., osjetljiva je na vlagu u tlu, nematode i suu. Slabo usvaja fosfor i kalij iz tla, srednje magnezij.

Vitis vinifera x vitis berlandieriOvdje su zastupljeni krianci europskih sorta (bijela plemenka, cab. sauvignon) vinove loze s grupom berlandieri. Najvanije podloge iz ove grupe su 41 B i 333 EM poznate najvie po visokoj otpornosti na vapno u tlu.

41 B Podloga srednje bujnosti kojoj odgovaraju plodna, umjereno vlana tla. Podnosi do 40% fizioloki aktivnog vapna i 70 75% ukupnog vapna. Nije pogodna za suna, zaslanjena ni jako vlana tla. Koristi se za jako kredna tla (pokrajina Champagne u Francuskoj). Ukorjenjivanje je slabo. Primitak reznica i cijepova iznosi svega 30-35 % to dodatno poskupljuje proizvodnju. Osjetljiva je na nematode i srednje otporna na filokseru. U matinjacima ju je potrebno tititi protiv peronospore. Dobro usvajanje fosfora i magnezija iz tla, slabo kalija.

333 EM Podloga srednje bujnosti koja podnosi do 40% aktivnog vapna. Umjereno podnosi suu i malo vlanija tla, ali je osjetljiva na nematode i zaslanjena tla. Jo je osjetljivija na filokseru od 41 B.

Kompleksni krianciObuhvaa lozne podloge koje su nastale krianjem izmeu tri ili vie roditelja, amerikih vrsta te plemenite loze.

1616 Couderc Podnosi 0,8 NaCl te 11% aktivnog vapna. Otporna na nematode, vlana i svjea tla.

Fercal Najotpornija na vapno u tlu. Otporna je na nematode, ne podnosi suha tla. Dobro podnosi vlana tla. Otpornija je na vapno 30% u odnosu na 41 B, 140 R i 333 EM. Otporna na filokseru. Dobro usvajanje fosfora i kalija iz tla, srednje usvajanje magnezija. Osjetljiva na nedostatak magnezija.Nino Ivanan, dipl.ing.agr.

Top of Form

Bottom of Form

Opina Dragali

Opina Lovas

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo

CROCPA

Kua za odmor Briki*** - Lokve

Seoski turizam

Kamo na vikend?

Katalog vinogradara i vinara KcK

Koprivniko-krievaka upanija

Krievci info

Krievci net

Sve o jagodama

Biologija na webu

www.podrum.org

asopis Dobro jutro NS

http://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=990

M9: Cjepanje voaka

1.Proizvodnja voaka Cijepljenje ili kalemljenje voa [footnoteRef:8] [8: ]

Cijepljenje je oblik vegetativnog razmnoavanja,odnosno operacija kojom se dio biljke ili plemka,prenosi na dio biljke zvan podloga sa svrhom da meusobno srastu u novi organizam.Za podlogu se uzima dio biljke koji nosi korijen,a za plemku dio plemenite sorte koju elimo uzgajati i koja e nam,kad voka odraste,donositi plodove istih svojstava kao i stablo s kojeg je plemka uzeta.Poznata je injenica da se pojedine vone vrste mogu cijepiti ne samo na podloge iste vrste,nego i na podloge druge vrste(primjerice,sorte kruaka moemo cijepiti na podlogu dunje,gloga ili oskorue,sorte bresaka na podloge bajama,ljive ili krianaca izmeu breskve i bajama,trenju moemo uzgajati cjepljenu na raeljci ili trenji,vinju na trenji,raeljci i vinji,marelicu na marelici,breskvi,bajamu i ljivi itd.).U ovakvim sluajevima treba voditi rauna o podudarnosti izmeu podloge i plemke.Najee ipak cijepimo sorte voaka na podloge iste vrste,odnosno,jabuku na jabuku,kruku na kruku,ljivu na ljivu.Postoje sluajevi nepodudarnosti izmeu samo pojedinih sorti s podlogom,kao npr.kod cijepljenja sorata kruke na dunju,gdije je utvreno da sve sorte nemaju dobar kompatibilitet i da plemke s dunjom ne srastu dobro.Tako neke vrlo kvalitetne sorte kruaka,kao na primjer Viljamovka,Klapov ljubimac itd. Ne moemo uzgajatiizravno cijepljene na dunju.Sorte Pastorica,Gellert,Hardenpont itd. Vrlo dobro srastu s dunjom.Zbog toga ih upotrebljavamo za meupodloge,odnosno,na dunju najprije cijepimo jednu od sorata koje dobro srastu,a potom na njih cijepimo eljene sorte koje se ne mogu uzgajati izravno cijepljene na dunju.Prilikom cijepljenja vrlo je bitno odabrati kvalitetnu plemku.Njih uzimamo samo s odabranih i poznatih matinih stabala i to sa sredinjih perifernih(vanjskih) dijelova kronje.Za plemke se odaberu srednje do dobro odrvenjeli izbojci.Izbojci s gornjih ili vrnih i donjih ili niih dijelova kronje nisu prikladni jer,najee,ne sadre dovoljno razvijene i ishranjene pupove.Najbolje su razvijeni i za cijepljenje prikladni sredinji dijelovi izbojaka.Za cijepljenje okulacijom najbolje je plemke uzeti s matinih stabala,neposredno pred cijepljenje i samo toliko koliko u istom danu moemo iskoristiti.Treba voditi rauna o injenici da su za cijepljenje prikladnije jedre plemke,koje su sebi sadre dovoljno vode.Stoga treba paziti da plemke nakon skidanja sa stable ne gube vlagu,pa se stoga odmah s plemki skidaju plojke,a zadre dio peteljke.Plemke je najbolje skidati rano ujutro.Skinute plemke treba uviti u vlanu krpu i drati u hladu.Za cijepljenje u proljee ,prije kretanja vegetacije,plemke treba uzeti u jesen,nakon opadanja lia,jer tada sadre najvie rezervnih organskih hraniva.Tijekom zime plemke se uvaju u vlanom pijesku,u prostoriji gdje se moe odravati temperatura od 0 do 3 stupnja.Osnovni pribor za cijepljenje jest no i vezivo,a za cijepljenje osobito debljih i debljim granama jo je potrebna voarska pila,no kresa ivoarski vosak,kojim se obavezno premazuju rane.Okuliranje

Okuliranje ili cijepljenje na pup najraireniji je,najsigurniji,najbri i najsvrsishodniji nain cijepljenja.Okuliranje se obavlja na dobro razvijenoj mladici(podlozi) s pupom,skinutoj s dijela dobro sazrele mladice plemke.Prema vremenu cijepljenja razlikuje se okuliranje na budni i spavajui pup.Na budni pup cijepi se u proljee,poetkom svibnja ili u lipnju.Primjenjuje se u toplijim krajevima.Potrebno je da se nova mladica iz nacijepljenog pupa,u istoj vegetaciji dobro razvije i odrveni.Okuliranje na spavajui pup obavlja se krajem ljeta,na poetku kretanja sokova drugog dijela vegetacije.To je najee krajem kolovoza ili poetkom rujna.Nacijepljeni pup poinje rasti(kree) tek poetkom vegetacije idue godine.Plemke se uzimaju s matinih stabala,s osvijetljene strane kronje.Trebaju biti zdrave,odrvenjele i srednje bujne.S mladica se odmah skine lie,a peteljke se ostave.Prije cijepljenja podloge se oiste od svih postranih ogranaka do visine na kojoj e se provesti okuliranje.U rasadnikoj proizvodnji najee na visini od 5 do 10 cm.Tehnika cijepljenja je jednostavna..Na odreenoj visiniotricom noa zaree se kora u obliku slova "T",najprije odozdo prema gore,a odmah zatim zaree se vodoravna crta.Zatim se tupim dijelom noa kora malo razmakne ulijevo,pa udesno.S plemke se noem skine okce s pupom i peteljkom lista.Stavi se u razmaknuti urez ispod kore,tako da se gornji kraj okca poravna s vodoravnom razrezanom crtom na podlozi.Kora se priljubi uz pup i povee.Pri tome vezivo treba omotati oko cijele duine reza.Preko pupa ne smije doi vezivo.Pup treba viriti ispod veziva.

Cijepljenje pod koruPrimjenjuje se kad je podloga deblja od cijepa,a najee pri precijepljivanju radi promjena odlike.Cijepi se u proljee,neposredno prije poetka vegetacije.Tehnika cijepljenja je prilino jednostavna.Podloga ili grana koja se precijepljuje odree se noicama na eljenu visinu i odmah se rana dobro zagladi otrim noem.Sa strane se na glatkom dijelu kore napravi uzduni rez dug 3 do 5 cm,a potom se kora tupim krajem noa razmakne ulijevo i udesno.Istodobno se pripremi cijep plemke s granicama ljetorasta,koji treba imati 2 do 3 pupa.Donja strana cijepa odree se uzduno koso,tako da mu kosina presijeka bude dvaput dua nego deblja.Cijep moe biti i sa sedlastim zarezom kako bi bolje nasjeo na podlogu.Cijep se postavi pod koru koja se stisne oko njega i vrsto povee vezivom.Vrh cijepa i prerezani dio podloge premau se voarskim voskom,da bi se potpuno sprijeilo ulaenje vode.Spoj je na cijepljenom mjestu jako krhak pa se lako odlomi.Zbog toga ga treba zatititi od jaeg vjetra i sjedanja ptica.

cijepljenje pod koruCijepljenje na isjeakCijepljenje na isjeakprimjenjuje se na starijim i debljim podlogama te pri cjepljenju u kronju ili precjepljivanju u kronji.Izvodi se u rano u proljee ,prije nego to krenu sokovi.Najvanije je dobro napraviti isjeak na podlozi i trokutasti klin na plemki ,koji moraju dobro meusobno prilei.Podloga se preree uspravno na duinu,da bi rez bio to manje povrine,zatim se zagladi noem.S glatke strane se,uduini 3 do 5cm,na podlozi izree lijeb koji se ravnomjernom kosinom pri dnu zavri na povrini kore i koji odgovara debljini cjepa.Cjep treba imati 3 do 4 pupa.S gornje strane odree se ravno,a s donje strane se naprave dva reza,jedan s lijeve i jedan s desne strane,tako da rezovi ine pravi ili otri kut,ovisno o tome kako je oblikovan lijeb.Rez se obavlja koso prema dnu tako da je na dnu iljast.Isjeak na podlozi i cjep trebaju se tako priljubiti da meusobno pokrivaju sloj kore i sloj drveta.Nakon toga se vrsto poveu.Vrh cjepa i podloge premau se voarskim voskom.Slian je cijepljenju pod koru.

cijepljenje na isjeakCijepljenje na sedloCijepljenje na sedloprimjenjujemo kad je podloga deblja od plemke.Cijepi se u rano proljee,kad krenu sokovi.Podloga se najprije preree.Zatim se sa strane,gdje je kora glatka,napravi malo kosi rez,koji se obavi potezom noa odozdo prema gore.Cijep na tri pupa odree se koso tako da se povrina reza poklapa s povrinom reza na podlozi.Pup je na suprotnoj strani reza.Na cijepu se jo jedanput napravi rez tako da se na gornjem dijelu zaree uspravno na duinu cjepa od 1/4 debljine,pa se rez odmah nastavi po duini ukoso,da bi se zavrio na donjem dijelu prethodnog reza.Cijep,koji je sedlastog reza ,postavi se sa sedlom na pripremljenu podlogu tako da sav kambij cijepa nalegne na jednu stranu kambija podloge.Pri vezivanju treba paziti da se cijepne pomakne .Gornji odrezani djelovi cijepa i podloge ,te cjepljeno mjesto,premau se voarskim voskom.

Cijepljenje na rascjepCijepljenje na rascjepprimjenjujemo kad je podloga puno deblja od plemke,najee pri precjepljivanju starijih voaka radi promjene odlike ili kad se na pojedinanim preraslim podlogama eli nacjepiti eljena odlika.Obavlja se u proljee,kad krenu sokovi.Podloga se pripremi tako da se na mjestu cijepljenja preree pilom,a rana zagladi otrim noem.Ispod prerezanog mjesta (10-12cm) podloga se vrsto svee jaim povezom,da bi se sprijeilo rascijepljivanje.Zatim se noem po sredini napravi rascijep.Da bi se mogao postaviti cijep,u rascijep se stavi tanji drveni klin ili tupi kraj noa.Postave se dva cijepa s obje strane rascijepa.Cijep ima tri pupa,a donji je pup uvijek na suprotnoj strani od reza na podlozi.Na donjem dijelu cijepa naprave se dva reza,s dva poteza noem,s jedne i s druge strane.Pone se malim zarezom,pa na donju stranu koso kako bi se dobio oblik klina s gornjim nadglavkom.U rascijep se stavi jedancijep,pa drugi.Treba paziti da se kambij izvanjskog dijela cijepa poklopi s kambijem podloge.Kako je kora podloge neto deblja,cijep e biti neto malo uvuen prema unutra.Nakon postavljanja prvog cijepa izvadi se klin i prenese na drugu stranu,kako bi rascijep odmah stisnuo cijep.Kad se postavi drugi cijep,izvadi se klin.Sve se dobro povee vezivom.Tad se skine prije postavljeni vez ispod rascijepa.Sve se rane dobro premau voarskim voskom.Ovaj nain cijepljenja je dosta slilan cijepljenju na isjeak i cijepljenju pod koru,jedina je razlika to se kod ovog cijepljenja koriste dvije plemke.

Cijepljenje na popravljeni spojOvaj se nain primjenjuje u proljee uli zimi u doba mirovanja vegetacije.Da bi ovaj nain cijepljenja uspio,potrebno je da podloga i plemka imaju istu debljinu.Za plemke se uzimaju dijelovi jednogodinjih izbojaka s 2 pupa.Cijepljenje se obavlja na podloge iznad korjenova vrata oko 3 do 5 cm.No,osim u rasadnikoj proizvodnji,moe se primjeniti i pri precjepljivanju starijih stabala,odnosno loijih sorata s novim boljim sortama.Na podlozi se napravi kosi presjek,a potom urez.Plemka se u donjem dijelu preree koso,a na mijestu prereza se uree.Gornji dio plemke preree se ravno iznad pupa.Podloga se postavlja na podlogu tako da se na mjestu ureza klinasto uvrsti ili bolje spoji.Vano je da se sloj kore plemke prekriva slojem kore podloge,a sloj drva slojem drva kako bi se bolje razvio kalus i dolo do sraivanja.Nakon spajanja povee se na spojnom mjestu.

2.Nain cjepanja http://vocarskisavjeti.blogspot.com/2012/02/cijepljenje-ili-kalemljenje.html

M10: Cjepanje vinove loze[footnoteRef:9] [9: ]

REZIDBA RODNOG VINOGRADA http://www.krizevci.net/vinograd/htm/sav_rezidba_rodnog_vinograda.htmlNije dovoljno poznavati samo tehniku r ezidbe ve treba dobro poznavati agrobioloke i tehnoloke osobine pojedinih sorata, zatim klimatske uvjete i svojstva tla te podloge s obzirom na bujnost i podnoljivost spram fizioloki aktivnom vapnu. Isto tako treba poznavati sistem uzgoja gijo, dvokrak, trokrak, kordionci, pergole (brajde). SVRHA REZIDBE Legenda kae da je "koza" prva skrenula ovjeku panju na potrebu rezidbe. Pitanje da li je rezidba vinove loze uope potrebna i korisna agrotehnika mjera postavljali su vie puta ne samo praktiari ve i znanstveni radnici (Ravaz Keffer, Dalmasso i dr.). Oni tvrde da za dobivanje plodova rezidba loze nije nuna, pa ak ako se i ne provodi vie godina. Meutim, bilo bi besmisleno negirati potrebu redovite rezidbe, jer ako bismo izostavili rezidbu to bi se neminovno odrazilo na kvalitetu (sadraj eera u grou odnosno motu). Loza se obrezuje da se: - pospjei (ubrza) raniji dolazak okota u rod- regulira koliina priroda u odnosu na bujnost okota s obzirom na ekoloke uvjete (klima - tlo) - okotu daje odreeni oblik koji olakava obradu tla i zatitu od bolesti i tetnika, - uklonimo bolesnu rozgvu (otar rez kad je u pitanju fomopsis - crna pjegavost (eskorioza), - uklonimo osuene i smrznute dijelove okota, - rezidbom se regulira sklad u razvitku korijenovog sustava naprama lisnoj povrini. OPE PRAVILO REZIDBE

slika 1

a - jednogodinje na dvogodinjem drvu (rozgva, prut ili lastar) b - dvogodinje drvo c - jednogodinje drvo na viegodinjem drvu d - viegodinje drvo ili panj

Rodna je u naelu samo jednogodinja rozgva (odrvenjela mladica), a ona raste iz dvogodinje rozgve (slika 1.). Sretna je okolnost to od tog pravila odstupaju neke sorte u kojih mladice istjerale iz starog drva (spavajuih i adventivnih pupova) mogu biti rodne. Da prilikom rezidbe ne bismo napravili "grube greke" na slikama 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 moete vidjeti razne uzgojne oblike vinove loze i kako se obrezuju sa kratkim opisom. Reza treba poznavati osnove fiziologije i ekologije vinove loze, te posebno voditi rauna o klimatskim prilikama koje su prethodile godini rezidbe. U vinogradarskim rajonima, kao i, u godinama s manje oborina (vlage u tlu i zraku) rodni pupovi smjeteni su blie osnovi rozgve pa moemo uspjeno primijeniti krai rez, bez obzira na to to na osnovi iskustva znamo da dotina sorta zahtijeva dugi rez. Naprotiv, u kinim godinama (potkraj proljea i u toku ljeta ) rodni pupovi se razvijaju dalje od osnove, pa treba primijeniti duu rezidbu. slika 2okot sa slijedeim elementima:

A - stabloB - OgranakC - trljakD - Kratki reznik - prigojni reznikE - Lucanj - lukF - Dugi reznik - rodni reznikG - kratki reznik - priuvni reznik

tetno je i ekonomski neopravdano ako okote u dobroj "kondiciji" optereujemo malim brojem pupova. Tada mladice previe bujaju, dobivaju meke i spuvastije (poroznije) stanije pa nedovoljno dozore (odrvene) te takve rozgve lake pozebu (smrznu). Zatim jae izbijaju zaperci, a cvasti i grozdovi se redovito osipaju ( budu rehuljavi ). Previe "otra" rezidba na reznike umanjuje "vitalnost polena" uz osipanje cvata. Openito otra rezidba "depresivno" djeluje, jer se smanjuje vegetativni porast i rodnost okota. Naprotiv, duga rezidba pojaava razvitak lisne mase, a to povoljno utie na dozrijevanje rozgve te formiranje rodnih pupova i klijavost polena, kao i bolju opskrbu okota rezervnim hranjivima (krob-eer). U tom treba nai mjeru, jer duga rezidba moe imati za posljedicu suvian broj grozdova koje treba naknadno prorjeivati. Jako optereeni, posebno mladi okoti, u slijedeoj godini pokazuju znakove slabijeg porasta i rodnosti. Najvei potencijal rodnosti okot postie izmeu 7. do 15. godine, a nakon tog vremena iz godine u godinu rodnost postupno opada. U toj dobi rezidba mora biti "umjerenija", a gnojidba redovitija i to bolje izbalansirana NPK gnojivima i mikroelementima. Ako ne ras polaete podacima iz strune literature o nainima rezidbe (optereenju rodnim pupovima) za pojedine sorte, a posebno za "nove" koje se uvode u sortiment odreenog rajona ili podrajona-vinogorja, tada treba "iskustveno" (pokusima) utvrditi da li dotina sorta zahtijeva kratki ili dug rez (na lucnjeve) ili mjeoviti rez (na kondire i lucnjeve). U rezidbi neete pogrijeiti ako sortu u koje su pupovi na osnovi rodni reete; "kratko" a sorte u kojih rodni pupovi pou roditi od 3 do 5 "nodija" od osnove rozgve, reete na duge reznike ili kratke do duge lucnjeve. Zobatice (stolne sorte) u pravilu reemo na kondire i reznike da grozdovi budu vei i ljepi (atraktivniji). Sorte s velikim grozdovima reu se obino kratko ili na srednje-dugo rodno drvo, a sorte s, malim grozdovima reu se veinom na dugo rodno drvo. Isto tako sorte bujnije, vegetacije i na bujnijoj podlozi reemo na dugo rodno drvo. Na plodnim i vlanijim tlima treba okote jae opteretiti, a manje na sunijim (skeletnim) tlima toplijega klimata. Na starijim i oslabljenim okotima treba primijeniti kratku ili izmjeninu rezidbu (na dvokraku ostaviti samo jedan lucanj s odgovarajuim prigojnim reznicama). RAVASTI UZGOJ ILI UZGOJ NA KRAKOVE - ROGOVE Ovaj oblik uzgoja najvie je proiren u vinogradrskom podruju Primorske Hrvatske.Osnovna osobina ovog uzgoja je da se na stablu (panju) uzgoji 3-5 krakova rasporeenih u prostoru u obliku pehara - vaze (najee). Na svakom se kraku nalazi po jedan reznik (brk ili glava) s po 2-3 pupa. Rijetko se ostavlja i lucanj (maca, pistola).Redoviti se rez sastoji u tome, da na svakom kraku ostavimo samo po jedan reznik s 2-3 pupa. Sa starog drva "uklonimo" izboje. U pravilu se odbacuju gornje rozgve s komadima dvogodinjeg drva (prologodinjeg reznika), a donja se rozgva ree na 2-3 pupa.Uzgaja se bez armature ili na armaturi s jednom icom.

slika 3aslika 3b

NAIN REZIDBE ZA NEKE SORTE Kratka, mjeovita, ili duga - blatina, vranac, plavac mali, frankovka, teran, buvier, barbera crna, portugizac, plavina, ilavka, maratina, poip bijeli, vugava, bogdanua, kraljevina crvena, plemenka bijela i crvena, apski biser, ezerio. Mjeovita, ili duga - mukat otonell, mukat uti, burgundac bijeli, silvanac, rajnski rizling, graevina, zainak, merlot, cabernet franc, burgundac crni, perletta, mukat italia, drenak crveni. afus-ali, mukat hamburg, au, rizvanac, semillon, sauvignon. Duga rezidba - traminac, gamay bojadiser, burgundac sivi, krsta, mukat rua madelein angevine, cabernet sauvignon. Kratka rezidba - alfonse-lavale, kraljica vinograda, kardinal, plovdina, ruica crvena, kreaca, kavina crna, kadarun. Za stolnu sortu Kardinal (dr. Melita Fazini - Zagreb; 1985. g.) navodi da je ona vrlo rodna sorta, bez obzira na to da li se ree na dugo ili kratko rodno drvo. Ali, budui da je rije o stolnoj sorti za koju je vrlo vaan izgled grozda, a koji se ne postie dugom rezidbom, preporuuje se kratki rez rodnog drva, a uzgojni oblik "zadarska lepeza" na pergoli kosoga krova. Prema broju ostavljenih pupova i duini rozgve na kojoj su ti pupovi. smjeteni razlikujemo: - rez na reznike, u Dalmaciji brk (1 do 2 pupa kratka rezidba) - rez na kondir, Dalmaciji maica ( 4 do 6 pupova srednja rezidba) - rez na lucanj , luk, ili maca u Dalmaciji ( 7 do 10 pupova pa i vie dugaka rezidba ) - mjeovita rezidba (kombinacija kratkoga. i dugog rodnog drva ) Ako za neku sortu kaemo da zahtjeva dugaku rezidbu ( na lucnjeve ), recimo od 7 do 27 pupova, posve je, razumljivo da emo kod umjerenog optereenja 8 do 12 pupova dobiti manje groa, ali s veim postotkom eera. Ali isto tako sorta koja zahtijeva dugo rodno drvo (lucanj) podbacit e u rodu ako je obreemo na reznike ili kondire. UTJECAJ REZIDBE NA VELIINU PRIRODA Rezidbom moemo ostaviti na okotu manji ili vei broj pupova (ovisno o nainu uzgoja). Meutim, isti broj pupova na okotu, na primjer 24 pupa, moe biti na okotu rasporeen na razliite naine: 12 reznika sa dva pupa iznosi 24 pupa, isto tako 8 reznika sa po 3 pupa ili 2 lucnja sa po 10 pupova i 2 reznika sa 2 pupa. Ali, uz isti broj ostavljenih pupova na jednom okotu rodnost e biti znatno vea ako se primijeni duga rezidba na lucnjeve, posebno kod sorta koje "izriito" zahtijevaju dugi rez, nego uz primjenu kratke rezidbe pa makar ostavili isti broj pupova (24). Tako, na primjer, traminac obrezan na kratko drvo dao je 1,4 kg groa po okotu, a kod dugog reza 1,9 kg. Lucanj i kondir su u naelu rodni elementi okota, a reznik moe biti rodan ili nerodan, ovisno o sorti. MODIFICIRANI RAVAST UZGOJ - "VENTULA" (LEPEZA) Nastao je modifikacijom ravastog uzgoja.Razlika je u tome to su kod ovog uzgoja krakovi rasporeeni plono pa je omoguena primjena mehanizacije u meuredu.Prikladna armatura s jednom do tri ice.Ree se tako da se na svakom kraku ostavlja po jedan reznik sa po 2-3 pupa.

slika 4

Ope je pravilo rezidbe da se uz lucanj, kondir ili rodni reznik ostavlja obavezno jedan prigojni reznik sa 1 do 2 pupa, a smjeten je najee u neposrednoj blizini lucnja, kondira, odnosno reznika, dakle na istom ogranku (vidi sliku 2). Uloga prigojnog reznika (1 do 2 pupa) jest da se iz njegovih pupova razviju nerodne mladice koje e se bolje razviti i dozoriti nego ako donose rod. Ovakva nerodna mladica dat e najbolju rozgvu za rod u slijedeoj godini, pa je zato i nazivamo "prigojnom". Prigojni reznik stajat e uglavnom na dvogodinjem drvu, a samo u iznimnim sluajevima ostat e isti na starom drvu (moe dobro posluiti za pomlaivanje; odnosno smanjenje visine okota). Kod nekih uzgojnih oblika reznici i lukovi mogu istovremeno sluiti i kao rodno i kao prigojno drvo (ravasti uzgoj, kordonci Royat i Sylvoz i dr. slika 8). Slabim optereenjem okota rodnim drvom smatra se ako broj rodnih pupova ne prelazi 10, srednjim 10 do 40 pupova, a jakim optereenjem ako ono iznosi 40 do 60 pa i vie (na kordoncima i uope kod okota vee "ekspanzije", irih razmaka sadnje i povienog uzgoja). Zatim treba znati da su pupovi na osnovi i na vrhu mladica slabije razvijeni, a najbolje u sredini. Svi pupovi ne nose zaetke grozdova i mladice koje se iz njih razvijaju nisu rodne. NERODNI PUPOVI U pravilu nerodni su pupovi s osnove rozgve tj. na kruni i nekoliko niih pupova, a obino imaju razvijeno samo glavno oko te eventualno jednu suoicu. Rodnost suoica je normalna za mnoge amerike loze i hibride, a za sorte evropske loze rodnost mladica iz suoica je znatno slabija. GUYOTOV UZGOJ To je najjednostavniji oblik uzgoja s mjeovitim rezom. Na samom stablu smjeteni su prigojni reznik sa 2 pupa i lucanj s 8 - 10 pupova.Klasini Guyot je uz kolac, a odgovara i laka armatura.

slika 5

RODNOST PUPOVA PREMA SMJETAJU Na jednogodinjoj rozgvi pupovi su prema svom smjetaju razliito razvijeni i razliite rodnosti. Na osnovi rozge su mnogobrojni "spavajui pupovi", koji obino imaju razvijeno samo glavno "oko", a iznad spavajuih pupova su razvijena dva "crna oka". Uz glavno "oko" imaju razvijenu jednu suoicu. Mladice iz "crnih oka" u pravilu su nerodne ili slabo rodne. Meutim, kod veeg broja vrlo rodnih sorti osobito u toplijim krajevima, mladice iz crnih oka su rodne. Iznad "crnog oka" smjeteni su potpuno razvijeni "zimski pupovi" iz kojih se najee razvije jedna mladica (iz glavnog oka). U povoljnim uvjetima razviju se dvije mladice, tj. iz oka i suoice. Rodnost pupova poveava se od osnove do sredine rozgve ili do druge treine duine, a onda se smanjuje prema vrhu. Kod. nekih sorti su pupovi na osnovi dosta rodni, kod drugih sorti rodnost poinje tek na treem ili etvrtom nodiju. Moda e tek sad nekim vinogradarima biti jasno zato je izostala rodnost neke sorte. Poznavanje tih svojstava vrlo je vano, jer se prema tome obavlja rezidba.. Zbog toga, na primjer, traminac crveni moramo rezati na dugo rodno drvo (lucnjeve), jer su pupovi na osnovi vrlo slabo rodni, dok Ruicu, moemo rezati vrlo kratko, jer su i najnii pupovi rodni.

slika 6

Mnogim ispitivanjima je dokazano da postoji izraen odnos izmeu rodnosti mladica s jedne strane i kemijskog sastava "koljenca", iz kojeg se mladica razvila. Naime, utvreno je da su koljenca mjesto gdje se "uskladiuju" priuvne (rezervne) tvari koje slue razvitku pupova, te da su koljenca utoliko bogatija rezervnom tvari (duikom, krobom i eerom) ukoliko su udaljenija od baze do neke mjere.Ve smo spominjali utjecaj klimatskih faktora na rodnost pupova. Kod nekih sorti klima ima dominantnu ulogu. Slikovit primjer (navodi dr. Nevenko Fazini) je sultanina bijela, koja u vrlo toplim krajevima na Peloponezu u Grkoj, pokazuje redovitu rodnost ve na prvim pupovima, pa se zbog toga vrlo kratko ree. Meutim, uzgojena kod nas u Dalmaciji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, rodnost "prelazi" na srednje, odnosno pupove daleko od baze, pa treba provesti dugi rez. Gledano kroz prizmu uroda groa i ekonominosti proizvodnje, vidimo veliku vanost poznavanja stupnja rodnosti pupova s obzirom na poloaj na rozgvi, jer nam ne moe biti svejedno da li e iz jednoga rodnog pupa potjerati mladica koja nosi samo jedan ili ak pet grozdova. Osim rodnih mladica na rozgvi se susreemo i s nerodnim mladicama, a jednako tako i s pupovima koji se nisu razvili u mladicu jer su "abortirali". Prema tome slijedi zakljuak da je meusobni odnos rodnih, nerodnih i abortiranih pupova na rozgvi jedino toan i stvarni "kriterij" na temelju kojega moemo objektivno ocijeniti rodnost neke sorte. Kad je rije o opsegu reza, tj. optereenju okota rodnim drvom, tada ne mislimo samo na optereenje, tj. na broj rodnih pupova po okotu, ve prvenstveno na odgovarajue optereenje po 1 metru kvadratnom koje iz toga proizlazi. Uzmimo za primjer: Na dvije razliite parcele reemo svaki okot na 10 pupova. Parcela "A" je saena na razmak 1 x 1 to znai da na 1 ha dolazi 10.000 okota, odnosno 100.000 pupova ili 10 pupova na 1 m2. Parcela "B" saena je na razmak 2 x 1, to znai da na 1 ha dolazi 5000 okota odnosno 50.000 pupova ili 5 pupova na 1 m2. Dakle, vidimo da u odnosu na parcelu "A" parcela "B" ima za polovicu pupova manje na 1 ha. Prema tome, ako bismo htjeli parcelu "A" i "B" izjednaiti po optereenju, morali bismo okote na parceli "B" rezati na 20 pupova umjesto 10, da bismo postigli jednake urode groa. Testiranje reznica (plemki) radi prognoziranja rodnosti pupova Vezano uz narodni obiaj da se na "Vincekovo" 22. sijenja nareu reznice loze radi provjere koliko e pupova nakon to se neko vrijeme dre namoeni u vodi na sobnoj temperaturi izbaciti mladica s grozdiima, moe vinogradaru posluiti za orijentaciju (prognoziranje ) uroda groa. Prirodno da nakon jakih smrzavica kad rozgva i pupovi pozebu treba oekivati slabiju berbu.KOEFICJENT RODNOSTI Ako se za neku vinsku ili stolnu sortu navodi da ima koeficijent 1,3, to znai da od 16 pupova na okotu moemo oekivati 21 grozd. Pa ako je to graevina s prosjenom teinom grozda od 10 dg, dobit emo 2,10 kg groa, ili na 1 ha (uz razmak sadnje 1,6 x 1,3, oko 5000 okota) 10,5 tona groa. Na taj nain moemo unaprijed planirati izraunati prirod groa. Ili slian raun da broj okota 5000 pomnoimo s brojem pupova na jednom okotu, na dvokraku recimo 16 pupova, dobijemo 80.000 pupova, zatim pomnoimo ukupan broj pupova s koeficijentom rodnosti 1,3 dobijemo 104.000 pupova, pomnoeno s prosjenom teinom grozda 10 dag; dobijemo 10,4 tone groa. Prema ispitivanjima provedenim od 1954. do 1964. na fakultetskom objektu u Jazbini, dobiveni su ovi rezultati: koeficijent rodnosti na lukovima od 1 do 10 pupa u prosjeku za graevinu je iznosio 1,98, za malvaziju 1,48, kadarku 1,41 kabernet sovinjom 1,59. DVOKRAKI UZGOJ Jedan je od najrairenijih oblika uzgoja u novim nasadima. Na svakom kraku nalazi se po jedan reznik sa po 2 pupa i lucanj s 8-10 pupova.Rez svakog kraka provodi se kao kod Guyotovog uzgoja. Najprikladnija je armatura s 5 ica.slika 7

Izgled okota prije rezidbe Odstranjujemo prologodinji lucanj Izgled okota nakon to smo odstranili lucanj

Odstranjujemo drugi lucanj Izgled okota nakon to smo odstranili drugi lucanj Na prologodinjem prigojnom rezniku reemo donju jednogodinju rozgvu i ostavljamo prigojni reznik za drugu godinu (reemo na 2-3 pupa)

Lijevi ogranak (krak)Izgled okota nakon to smo orezali prigojni reznik. Gornju jednogodinju rozgvu na prologodinjem prigojnom rezniku ostavljamo za lucanj (reemo na 8-12 pupova)Desni ogranak (krak)Na prologodinjem prigojnom rezniku donju jednogodinju rozgvu takoer reemo na 2-3 pupa i ostavljamo prigojni reznik za slijedeu godinu Izgled okota nakon to smo orezali drugi prigojni reznik

Desni ogranak (krak)Gornju jednogodinju rozgvu na dvogodinjem prigojnom rezniku ostavljamo takoer za lucanj (reemo na 8-12 pupova) Izgled okota nakon to je orezan i nakon vezanja lucnjeva za prvu armaturnu icu te stabla okota uz kolac (dvokrani uzgoj)

Zbog polarnosti razvoj pupova i mladica je vrlo nejednolian, pa treba nastojati da vrhovi rodnog drveta nakon rezidbe budu po mogunosti na jednakoj visini, a prikladnim savijanjem i vezanjem rodnog drva potrebno je smanjiti utjecaj polarnosti. Rodnost pupova na 1-godinjoj rozgvi nije jednolina, jer pupovi na osnovi i na vrhu rozgve su slabije razvijeni i manje rodni ili nerodni, a pupovi na srednjem dijelu rozgve su razvijeniji i rodniji. Za praksu je vano poznavanje rodnosti 12 do 15 pupova od osnove, jer se vei broja pupova na lukovima ne ostavlja. Sorte kod kojih su pupovi na osnovi rodni reu se u pravilu kratko. Takve su, na primjer sorte: kraljevina, ruica, graevina, rizvanac, portugizac, ilavka, a frankovka crna podnosi i kratku i dugu rezidbu. Slankamenka zahtijeva kratki rez kao i rizvanac. Kod odreivanja naina rezidbe ne smije biti jedini kriterij veliina priroda, ve je isto tako vaan faktor kvaliteta priroda kao i uvanje proizvodne sposobnosti okota za dugi niz godina plodonoenja. Sorte kod kojih rodni pupovi poinju roditi od 3 do 5 nodija, od osnove, reu se na duge lucnjeve. To su: traminac crveni, alfus ali, burgundac bijeli i crni, rizling rajnski, vetlinac, sultanina, blatina, malvazija, merlot, gamay i dr. Za burgundac ardone, mukat ottonel, teran (refok) ipon, rebula, rkaceteli, upljanka bijela primjenjuje se duga odnosno mjeovita rezidba.VRIJEME REZIDBE Vinovu lozu moemo rezati od jeseni, im padne lie, pa sve do pred kretanje vegetacije u proljee do kraja travnja. Sa stanovita sigurnosti uvijek je bolje rezidbu (ako je to organizacijski mogue) provesti blie proljeu, jer kasnije orezana loza kasnije "kree" pa ima vie ansi da izbjegne kasne proljetne mrazeve i smrzavice (sjetimo se 24. travnja 1988. godine). Treba znati da sve dok loza "miruje" vlada negativan tlak (pritisak), ali im lozu oreemo nastupi prodiranje vode u rozgvu, te se zbog toga smanjuje otpornost loze spram niskih temperatura.Da se podsjetimo: zimski pupovi podnose -13 do -15C, jednogodinja rozgva -18 do -20C, a staro drvo do -25C, ali i vrlo rana, kao i vrlo kasna rezidba ima za posljedicu kasno pupanje i kasniju zriobu groa. Primjeuje se slabljenje vegetativnog potencijala (mladica i lia), a kod bujnih sorti osipanje cvata. Prekasna rezidba pojaava "suzenje", gubitak hranjivih tvari i guenje pupova, ako rez izmeu posljednjeg pupa nije pravilno izveden (kao okapnica).

slika 8 - Kordonski uzgoj

S obzirom na klimatske prilike sjeverozapadne Hrvatske i Slovenije, s rezidbom se ne preporuuje zapoeti prije druge polovice veljae. Da ranija rezidba ve u sijenju moe biti vrlo riskantna, moe posluiti pouan primjer iz prakse dr. N. Fazinia, koji navodi sluaj to se dogodio u erdutskim vinogradima 1963. godine, kad su u sijenju (prije nastupa "kritinih" temperatura od - 20 do - 27C) orezali vinovu lozu. Tom prilikom od smrzavica stradalo je jednogodinje drvo, a negdje i dvogodinje drvo, a kod nasada istih sorti burgundca bijelog; orezanih u veljai, ustanovljena su tek djelomina oteena pupova na jednogodinjoj rozgvi, dok dvogodinje drvo nije stradalo. Iz navedenih razloga ne treba niti u junim krajevima forsirati rezidbu prije veljae. Na kraju naeg izlaganja o rezidbi jo neto o utjecaju debljine rozgve na rodnost i otpornost na smrzavice. Smatra se da je idealna debljina rozgve debljina olovke (8 do 12 mm). Iznimno u toplijim krajevima u nekih sorti rodni su pupovi na rozgvi koja prelazi 12 mm. Nemaju pravo vinogradari koji smatraju da je rozgva bolja to je "deblja" (kao palac). Zato? Zato to deblja rozgva ima proirene "spuvaste-rahle" provodne sudove, pa prima vee koliine vode te zbog toga pupovi pozebu im temperatura zraka padne ispod "kritine toke" -12 do -15 C. Deblja, bujnija rozgva dat e slabije rodne mladice. Deblja rozgva je tipian znak nepravilne (neizbalansirane) ishrane okota NPK hranivima, kao i neadekvatne rezidbe odnosno optereenja rodnim drvom. Pupovi koji eventualno preive smrzavice najee se u vrijeme cvatnje osipaju.Isto tako smo naveli da nije dobro okote previe optereivati rodom, posebno ne mlade okote do nastupa u puno plodonoenje (7 godina), da se prerano i previe ne iscrpe velikim rodom pa zbog toga nisu u stanju da se do nastupa zime opskrbe dovoljnom zalihom ugljikohidrata (kroba i eera) te takvi okoti prije postaju "rtve" pozebe.U tankih rozgva pupovi su uglavnom nerodni, a mladice slabe, vrlo debela rozgva daje vrlo jake mladice, a zaeci grozdova u zimskim pupovima dobro su razvijeni, ali u vrijeme razvoja i cvatnje dolazi do velikog osipanja i propadanja itavih grozdova. Rozgve srednje debljine imaju srednje bujnu vegetaciju, a razvoj zaetaka grozdova u zimskim pupovima je obino dobar, a grozdovi u doba cvatnje pokazuju veu vitalnost i sigurnost u oplodnji. Zbog toga se u praksi pri rezidbi izbjegava koritenje tankih i vrlo debelih rozgvi. Rodnost rozgve ocjenjuje se i prema duini internodija. Zapaeno je da rozgve s vrlo dugim internodijama obino nose manje rodne pupove. TEHNIKA REZIDBE Bez alata nema zanata, kae narodna poslovica. Da bi rezidba mogla biti obavljena to kvalitetnije i bez "gnjeenja" rozgve i oteenja. pupova, kare i ostali pribor potreban u rezidbi trebaju biti otri. Rez jednogodinje rozgve obavlja se tako da se ona odree 2 do 3 cm iznad zadnjeg pupa, i to ukoso na suprotnu stranu od pupa. Na taj nain se spreava da sok od suzenja curi po pupu koji bi se zbog njega mogao smrznuti ili istrunuti. Preporuljivo je staru koru ostrugati elinom etkom jer se pod nju zavlae mnogi tetnici i bolesti. Tu moramo paziti da etkom ne otetimo okot. Vee "rane" nastale rezom krakova i stabla dobro je premazati kambisanom, pet postotnom galicom ili voarskim voskom. Nakon zavrene rezidbe nemojte propustiti priliku da provedete zatitu protiv grinja, titastih ui, pauka, grbica, i danas naalost sve prisutnije bolesti rozgve "fomopsisa - crne pjegavosti" (ESKORIOZE).

1.Nain cjepanja 2.Stratifikovanje cjepiva

3.Sortiranje uvanje i transport cjepiva

M11: Strojevi i uredjaji za osnovnu obradu tla

1.Strojevi i uredjaji za osnovnu obradu tla 2.Strojevi i uredjaji za dopunsku obradu tla

Strojevi za obradu tla

Serija 20V93/20 je idealna strojna kopaica za hortikulturnu i rasadniku upotrebu, takoer i za odravanje vrta na profesionalnoj i hobi razini. Ograniene teine i minimalni utroak energije doputaju ovom alatu da se privrsti za najmanje traktore na tritu, i da dostavi rezultate iznad konvencionalnih oekivanja.

Serija 25V84/25 je srednje/lako teka strojna kopaica s vrhunskim tehnikim specifikacijama dajui radnu dubinu do 250 mm. Najvei od modela u ovoj seriji ima irinu od 1700 mm omoguujui da obuhvati irinu od malog traktora s nominalnom radnom snagom do 29 kW (40 KS).

Serija 94 / 30V94/30 je nedavan dodatak strojnim kopaicama srednjeg raspona snage, namijenjen za upotrebu u vinogradima i vonjacima, takoer u hortikulturi, cvjearstvu, itd. Struktura je osmiljena kako bi se smanjio prostor zauzet na stranjem dijelu traktora, pojednostavnilo djelovanje i olakalo manevre na ogranienim podrujima i na strmim gradijentima. Kopanje u vonjaku je 24-26 cm dubine. Korijenski sistemi biljaka ostaju ispod sloja tla obraenog od strojne kopaice, zatieni od negativnog utjecaja dugih sua.

Serija 84 / 30Srednja teina i veliina uspostavila je 84/30 seriju kao savrenu strojnu kopaicu za sve vrste usjeva. Robustan okvir tih strojeva je posebno dizajniran kako bi se sprijeilo zaglavljivanje na mokrom tlu.

Serija 93 / 30V93/30 je profesionalna strojna kopaica koja daje najbolju kvalitetu, pouzdanost i robusnost koju moete pronai. Stroj je opremljen stoastim leajevima na svim gornjim spojevima i polugama. Mjenja brzina, kotai kontrole dubine, stranja reetka i ostali dodatni pribor mogu se dodati da biste prilagodili V93/30 vaim vlastitim zahtjevima.

Serija 30PCStrojne kopaice V84/30PC serije su dizajnirane za rad na tlima gdje radna dubina nije primarna opcija. Ti relativno lagani strojevi takoer se mogu koristiti na gradijentima, radei uzbrdo i nizbrdo jednako.

Serija 36V86/36 je zamiljena kao alternativa plugu za srednju dubinu obraivanja zemlje. to je vie testiranja tla, vie pogodnosti koje prua ovaj tip alata postaje oito. Na primjer, na glinskom ili mokrom tlu, gdje je oranje nepreporuljivo ili ak i nepraktino, V86/36 moe raditi sasvim normalno, bez obzira na uvjete. Kad se tlo pretvara u suho i tvrdo, V86/36 se moe nastaviti kretati bez potekoa jednostavnim podeavanjem brzine prema naprijed.U takvim okolnostima strojna kopaica e ostaviti tlo finijim i bolje izravnatim nego to bi bilo mogue s plugom, znatno smanjujui daljnje operacije potrebne za pripremu rasadnika. U usporedbi s konvencionalnim sustavima kultiviranja, V86/36 je u stanju isporuiti 30% smanjenja trokova (prosjena brojka koje su prijavili korisnici).

Serija 45V97/45 ima najviu specifikaciju od svih Gramegna strojnih kopaica. Predstavlja vrh raspona. To je veliko-razmjeran, robustan stroj, namijenjen za rad na znatnim dubinama i u najteim uvjetima. Osim ponude svih praktinih prednosti i mogunosti od manjih strojnih kopaica, V97/45 takoer donosi prednosti tipine za unutranjost zla: superiornu drenau i bolje okretanje pod ostacima usjeva. Osim toga, V97/45 potpuno eliminira problem stagniranja povrinske vode. Kopa rupa

Serija SB 1SB1 kopa rupa je potpuno nova i patentirana inovacija u podruju presaivanje loza i sadnje drvea openito. U minuti pravi idealnu rupu bez zbijanja, sa istim karakteristikama kao one kopane runo sa lopatom . Zakai se iza traktora putem standardnog spoja sa tri toke, sa etiri hidraulike utinice.

Sjeckalice

Serija T2 osnovna verzijaak i u osnovnoj verziji, T2 e biti vie nego dorastao zadatku usitnjavanja korova i obrezivanju drva u vinogradima i vonjacima. T2 sjeckalica/malirajui stroj je dostupan s fiksnim spojem od tri toke ili s hidraulinim pominim mehanizmom upravljanim iz vozake pozicije. T2 se moe koristiti u kombinaciji s D88 disk rezaem ili S92 trimer dodatkom, omoguujui mu da oisti meu-redove i prostore izmeu biljaka istovremeno.

Serija T2 sa disk rezaemD88 disk reza je upravljan s vlastitim hidraulikim agregatom, a ukljuuje brojne posebne znaajke koje mu omoguuju da oisti povrinsko raslinje potpuno, ak i u padinama u rednim nasadima gdje je neravno tlo pravilo umjesto iznimke. Diskovni izlaz/ulaz kretanje je automatsko zahvaljujui priloenoj opruzi.

Serija T2 sa dva d88 disk rezaaModeli T2-145, T2-165 i T2-180 mogu biti opremljeni s dva D88 diska da poveaju radnu irinu na promjenjiv nain do 45 cm po strani. Dva diska imaju iste operacijske karakteristike i prilagodbu kao jedan disk te rade neovisno jedan o drugom. Stranji-ulazni diskovi doputaju stroju da se prilagodi razliitim udaljenostima izmeu redova, dozvoljavajui mu obavljanje posla izmeu redova i pojedinih biljaka u jednom kretanju. .

Serija T2 sa s92 trimeromS92 trimer dodatak se povremeno koristi za uklanjanje sisaljki s loza i ienje trave ispod redova, istovremeno. S92 i disk reza pokree ista hidraulika jedinica. Trimer se sastoji od rotora s posebnim najlonskim vlaknima postavljenim na takav nain da omoguuje laku zamjenu. Bez ostavljanja vozakog mjesta, operater moe prilagoditi radni poloaj rotora i vertikalno i horizontalno.Automatske rotacijske ralice

Serija ZA / 86ZA/86 rotacijska ralica je specijalno dizajnirana i konstruirana za kultiviranje meu-reda te izmeu pojedinih biljaka, istovremeno. To je jedina ralica s automatskim pomakom koji koristi senzor linearnog djelovanja. S ovim sustavom, senzor od ZA/86 odrava besprijekornu kontrolu nad pomakom pokreta pod bilo kojim uvjetima. Posebice, alat radi bez ikakve potrebe za runom intervencijom, ak i na dugoj travi. Vano, senzor ima pomak od samo 40 mm (za razliku od 400 mm tipino za konvencionalne senzore), to znatno olakava vonju unazad i manevriranje.

Meu-redne drljae

Serija CS4Meu-redna drljaa CS4 je stroj dizajniran za rad ispod vinove loze, posebice u sluajevima gdje su loze vrlo blizu zajedno (min. 60 cm). Zahvaljujui svojim posebnim znaajkama i iznimnoj vrstoi, mogu jamiti optimalan rad na bilo kojem terenu. Svi su modeli opremljeni sa hidraulinim pomakom alata, kontroliranim s vozaevog sjedala.http://www.kokot-agro.hr/proizvodi/mehanizacija_obrada_tla.html

M12:Strojevi za sadnju i odrzavanje vocnjaka i vinove loze

1.Strojevi i oprema za sadnju vocnjaka i vinove loze http://pinova.hr/hr_HR/baza-znanja/vocarstvo/agrotehnika-vocnjaka/sadnja-vocakahttp://www.vinogradarstvo.hr/index.php?s=616http://polj.uns.ac.rs/Files/Masine_u_hortikulturi/Masine_za_sadnju.pdfhttp://www.perkovic-orh.com/vocarsko-vinogradarski-strojevi-i-oprema

2..Strojevi i oprema za rezidbu i zastitu

3.Strojevi i oprema za navodnjavanje[footnoteRef:10] [10: http://pseno.hr/navodnjavanje/navodnjavanje-vocnjaka/]

Navodnjavanje vonjaka obino se vri cijevima kap po kap, koje se prikljuuju na ve postojei izvor vode (bunar, vodovod, rezervar vode)!Cijevi kap po kap povlae se uzdu vonjaka da bude to manje redova, tako da se utedi kako na duini potrebnih cijevi tako i na pristisku vode koji prolazi kroz iste!Cijevi bi se trebali uvrstiti na visini od 50 75 cm tako da ne smetaju pri konji vonjaka! navodnjavanje vonjaka sustavom kap po kap ima efikasnost95% navodnjavanje vonjakarasprskivaima ima efikasnost70%Prednosti sustava kap po kap kod navodnjavanja vonjaka: uteda na vremenu koje bi trebali za navodnjavanje vonjaka sigurno poveanje prinosa voa mogue navodnjavanje vodootopivim gnojivima nema stvaranja blata, jer cijevi kap po kap ne rasprskivaju u irinu jednostavno i lako postavljanje cijeviNedostatci sustava kap po kap kod navodnjavanja vonjaka: trokovi struje ili goriva za pritisak vode, te vode ako ista dolazi iz vodovoda trajanje cijevi maximalno 20 godina (ovisi o kvaliteti vode vonjaka)Navodnjavanje vinograda[footnoteRef:11] [11: http://pseno.hr/navodnjavanje/navodnjavanje-vinograda/]

Navodnjavanje vinograda u veini sluajeva se radi cijevima kap po kap koje su privrene za konstrukciju koja ve dri biljke vinove loze!Vinovu lozu izrazito je vano navodnjavati poetkom proljetne vegetacije da se koliina plodova groa ne bi smanjila. Usporen rast (vinograda)pogotovo mladih sadnica vinove loze moe bit tetan ne samo za koliinu plodova nego i za zdravlje biljke tako da navodnjavanje vinove loze (vinograda)mora bit optimalno podeeno. Vodeni deficititijekomljeta inakonberbevinogradamogu poremetiti razvoj pupoljka i uzrokovatiprerano gubljenje listova vinove loze . Previe vode,s druge strane,moe uzrokovatilo razmakizmeu listovai nedostatakzimskeotpornosti, a moeotetiti i korijenje vinove loze tj.uskratiti im kisik i stvoriti uvjetekojipogoduju razvoju zemljoprenesivih bolesti.Vinogradarimorajuodrediti koliinuvode za navodnjavanje vinograda, kada primijeniti navodnjavanje , a to najvie ovisi o uvjetima kakvoi zemlje. Kada se odrede uvijetiza navodnjavanjevinograda,uzgajivai moraju paziti da biljka ne bi dobivala previe i premalo vode . Ciljje zadrati vlagu u zoni korijenakojae omoguitiodgovarajuurazinurastavinograda (vinove loze) inee smanjitiprinosi usjeva kao ni kvalitetau trenutnimili slijedeim godinama.

Oprema za navodnjavanje[footnoteRef:12] [12: http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/]

Kvalitetna oprema je najbitinija za bezbrian rad, vjerujte kvaliteti, jer mi je nudimo ba Vama!Toro, NaanDanJain, Honda, Pedrollo i John Deere je oprema koja jami kvalitetu i sigurnost.Oprema detaljnije na sljedeim poveznicama:Cijevi[footnoteRef:13] [13: http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/cijevi-za-navodnjavanje/]

Cijevi za navodnjavanjeCIJEVI KAP PO KAP

nudimo CIJEVI KAP PO KAP od slijedeih proizvoaamago, SKY, JOHN DEERE T-TAPE, QUEEN GILL TAPE, TORO AUQA TRAXXCIJEVI DRIP IN KAP PO KAP

CIJEVI DRIP INKAP PO KAPkap po kap sa ugraenim kompenzirajuim i samoispiruim kapaljkama unutar cijevi. Cijev DRIP IN PC je nova inovativna , cijev sa samopodesivim i samoispiruim kapaljkama . Kapaljke su postavljene na razmacima od 33 cm,50 cm ili po potrebi, mogu se prilagoditi vaem zahtjevui garantiraju konstantni protok vode pod svim promjenama pritiska. Izrazito je pogodna za montau na breuljkastim nagnutim (kosim) terenima ili za montau posebnih duljina te za navodnjavanje gdje je ulazni pritisak podloan znaajnim promjenama.CIJEVI DRIP INKAP PO KAPCijevi kap po kap sa ugraenim samoispiruim kapaljkama unutar cijevi na razmaku od 33 cmCIJEVI DRIP IN ALA RIVKAP PO KAPkap po kap sakompenzirajuim kapaljkama obloena tkaninomProtok:2,2 l/hRadni pritisak:1,0 do 3,5 baraKompenzacija:0,5 do 4 baraPreporuena filtracija:120 mesha ( 130 microna)Cijev DRIP IN kap po kap sa ugraenim kompenzirajuim kapaljkama obloena pletenom tkaninom od poliestera. Koristi se tamo gdje postoji opasnost od urastanja korijenja, te je uslijed toga mogu prekid rada kapaljki. Pomou tkanine od poliestera sprjeava se zatvaranje kapaljki i omoguava optimalno navodnjavanje korijena biljke.CIJEVI DRIP IN ALA RIV INT KAP PO KAPCIJEVI kap po kap s UGRAENIM kompenzirajuim kapaljkama unutar cijevi obloenom tkaninom od poliestera, koja sprjeava zaepljenje kapaljki i titi cijev od eventualnih mehanikih oteenja koja se mogu javiti u toku obrade tla i odravanja sistema.Radni pritisak:1 bar,Pritisak zatvaranja:0,25 bara , protok 2.2 l/h,Kompenzacija:0,5 bara do 4 bara,Preporuena filtracija:120 mesha ( 130 microna),Razmak kapaljki:33 cmCIJEVI DRIP IN ALA RIV INTKAP PO KAPkap po kap sa ugraenim kompenzirajuim kapaljkama protoka 2,2 l/h, obloena tkaninom od poliestera, koja sprjeava zaepljenje kapaljki i titi cijev od eventualnih mehanikih oteenja koja se mogu javiti u toku obrade tla i odravanja sistema.Tkanina od poliestera omoguuje podjednako i optimalno navodnjavanje korijena biljke. Ureaj AQUQ STOP u kapaljci sprjeava da se cijev kap po kap isprazni to omoguuje da se smanji vrijeme intervencije. Idealna je naroito tamo gdje postoji opasnost od urastanja korijenja, te je uslijed toga mogu prekid rada kapaljki. Pomou tkanine od poliestera sprjeava se zatvaranje kapaljki i omoguava optimalno navodnjavanje korijena biljke. Koristi se za navodnjavanje zelenih povrine na prometnicama i tamo gdje nije mogue koristiti rasprskivae.Nosa iljak

za uvrivanjecijevi DRIP IN 16 mm i 20 mmCIJEVI ZA NAVODNJAVANJE- ALKATAN- ZA GLAVNE VODOVE

cijevi PELD PN 4b od 16mm do 63 mmcijevi PELD PN 6B Ood 16mm do 63 mmcijevi PEHD PN 10 od 25 mm do 110 mmcijevi PEHD PN 16 b 25 do 110 mmKoriste se za glavne vodove i sekundarne vodove sustava za navodnjavanje.SUSTAV FUNNY PIPE

1. Cijev PE PN 10 b,2. Spojnica luk muka3. Spojnica luk muka4. Spojnica luk enska5. Spojnica dvostruka-rebrasta6. T-spojnica rebrasta7. Spojnica muka8. Spojnica mukaOva vrsta cijevi jedinstvena je po svojoj vrsti PE. Koristi se kao produetak -pomou ovih cijevi mogue je postavljati rasprskivae na eljenim lokacijama.

Spojnice pvc[footnoteRef:14] [14: http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/spojnice-pvc/]

PVC spojnice i spojni elementiPVC spojnice i spojni elementi za navodnjavanje

Nema vezanih vijesti.

Pumpe[footnoteRef:15] [15: http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/pumpe-za-navodnjavanje/]

Pumpe za navodnjavanjePumpe za navodnjavanje AT 2004

Pumpa za navodnjavanje -dizel , elektro startPogon :dizel motor; LombardiniVrsta goriva: Euro DizelPokretanje: elektro pokreta;Q= 1200 l/minutiH= 50mPrikljuak : usis 2,1/2Tlani vod: 2,1/2Upotreba : preporuka za navodnjavanje kap po kapPumpe za navodnjavanje AT 2002

Pumpa za navodnjavanje dizel , runi startPogon :dizel motor; LombardiniVrsta goriva: Euro DizelPokretanje: runi startQ= 500 l/minutiH= 60m- 6 baraPrikljuak : usis 2tlani vod: 2Upotreba : preporuka za navodnjavanje rasprskivaima ili za pokretanje tifona > fi 63mm do 200 mPumpe za navodnjavanje HONDA WX 10

Tehnike karakteristike:Pogon: benzinski motorMaksimalni protok 140 l/minPromjer ulaza/izlaza 25 mm (1)Visina dobave 36mDubina usisa 8mTlak 3,6 barVeliina krhotine 5,7 mmSpremnik goriva 0,55lAutonomija rada 1h20Teina 6,1 kgDimenzije (mm) D 325 220 V 300Pumpe za navodnjavanje HONDA WH 15

Tehnike karakteristike:Pogon: benzinski motorMaksimalni protok 400 l/minPromjer ulaza/izlaza 40mm (1)Visina dobave 50mDubina usisa 8mTlak 5 barVeliina krhotine 3 mmSpremnik goriva 2lAutonomija rada 2hTeina 22 kgDimenzije (mm) D 415 360 V 405Pumpe za navodnjavanje HONDA WH 20

Tehnike karakteristike:Pogon: benzinski motorMaksimalni protok 500 l/minPromjer ulaza/izlaza 50mm ( 2)Visina dobave 50mDubina usisa 8mTlak 5 barVeliina krhotine 3 mmSpremnik goriva 3,1lAutonomija rada 2h30Teina 27 kgDimenzije (mm) D 520 400 V 450Pumpe za navodnjavanje HONDA WB 20

Tehnike karakteristike:Pogon: benzinski motorMaksimalni protok 600 l/minPromjer ulaza/izlaza 50mm (2)Visina dobave 32mDubina usisa 8mTlak 3,2 barVeliina krhotine 6 mmSpremnik goriva 1,9lAutonomija rada 2h50Teina 21 kgDimenzije (mm) D 455 365 V 420Pumpe za navodnjavanje HONDA WB 30

Tehnike karakteristike:Pogon: benzinski motorMaksimalni protok 1100 l/minPromjer ulaza/izlaza 80mm (3)Visina dobave 28mDubina usisa 8mTlak 2,8 barVeliina krhotine 6 mmSpremnik goriva 3,1LAutonomija rada 2h50Teina 27 kgDimenzije (mm) D 510 385 V 455Pumpe za navodnjavanje

HIDROPAK JCRm 15 M 60 CL PEDROLLOPogon : elektro motor 1,1 kWTip: JCRm 15m monofazni motor 220 VPokretanje: automatski , preko tlane sklopke ;Veliina tlane posude: 60 CLQ= 80 l/minutiH= 55mPrikljuak : usis 5/4tlani vod: 1Upotreba : preporuka za navodnjavanje i kuni vodovodPumpe za navodnjavanje

HIDROPAK JCRm 10 M 24 CL PEDROLLOPogon : elektro motor 0,75 kWTip: JCRm 10m monofazni motor 220 VPokretanje: automatski , preko tlane sklopke ;Veliina tlane posude: 24 LQ= 80 l/minutiH= 46mPrikljuak : usis 5/4tlani vod: 1Upotreba : preporuka za navodnjavanje i kuni vodovodDubinske bunarske pumpe za navodnjavanje

PEDROLLO NKpogon: elektro motor 1.1KW220VPUMPA NKm 4/3 s plovkomH=65Q=20Dubinske bunarske pumpe za navodnjavanje

PEDROLLO4SR2 lpogon: elektro motor4SR2m / 13P 220V 0.75KW H=90 Q=604SR2m / 20P 220V 1.1 KW H=135 Q=604SR2 / 13P 380V 0.75KW H=90 Q=604SR2 / 20P 380V 1.1 KW H=135 Q=60Dubinske bunarske pumpe za navodnjavanje

PEDROLLO 4SKpogon: elektro motor220V 0.75KW4SKm 100H=68Q=50Dubinske bunarske pumpe za navodnjavanje

PEDROLLO 4BLOCKpogon: elektro motor4 BLOCK m 2/13 220V 0.75KWH=90 Q=604 BLOCK m 2/20 220V 1.1 KWH=135 Q=60

Rasprskivai[footnoteRef:16] [16: http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/]

TORO rasprskivai[footnoteRef:17] [17: http://pseno.hr/navodnjavanje/oprema-za-navodnjavanje/rasprskivaci/toro-rasprskivaci/]

TablicaTORO rasprskivai dometTORO 570 serijaTORO statinirasprskivai za navodnjavanje kratkog dometa

Domet: od 2,0 do 5,5 m .Protok vode: od 0,2 do 17,3 l/min.Prikljuak: .Toro rasprskivai 570 tipina uporaba: vrtovi javni gradski parkovi i male povrine za navodnjavanje. Postoje razni tipovi nosaa i veliine (5;7,5;10;15i 30 cm) i dvije serije dizni (regulirajui kut rada i fiksni kut rada)TORO 570 Z XFTORO statini rasprskivai kratkog dometa

Domet: od 2,0 do 5,5 m .Protok vode: od 0,2 do 17,3 l/min.Prikljuak: .Toro rasprskivai 570z xf tipina uporaba: vrtovi javni gradski parkovi i male povrine za navodnjavanje. Karakteristika: razne vrste nosaa i veliine (10;15i 30 cm) i dvije serije dizni (regulirajui kut rada i fiksni kut rada). Dizne serije 570 sa originalnim filterom. Dispozitiv XFlo w sprjeava do 98% oticanja vode u sluaju ne ispravnosti.TORO 570 Z PRXstatinirasprskivai kratkog dometa

Domet: od 2,0 do 5,5 m .Protok vode: od 0,2 do 17,3 l/min.Prikljuak: .Toro rasprskivai 570 z PRX za navodnjavanje tipina uporaba: vrtovi javni gradski parkovi i male povrine za navodnjavanje. Karakteristika: razne vrste nosaa i veliine (10;15i 30 cm) i dvije serije dizni (regulirajui kut rada i fiksni kut rada). Dizne serije 570 sa originalnim filteromDispozitiv XFlo w sprjeava do 98% oticanja vode u sluaju ne ispravnosti. Serija PRX raspolae sa regulatorom pritiska koji odrava konstantni izlazni pritisak od 2 bara.TORO Dizna TVAN s regulirajuim kutom rada

TVAN-8 Zelena domet 2,4 mTVAN- 10-Plava domet 3,0 mTVAN-12- Smea domet 3,7TVAN-15 Crna domet 4,6 mTVAN-17- Siva domet 5,2 mSerija regulirajuih dizni sa mukim navojem. Podeavanje kuta vrlo precizno. Muki navoj znaajno poboljava dostupnost i odravanje te vrlo lako izvlaenje tornjia. Dizne se postavljaju na vrlo jednostavan nain, zatiena je sa enskim navojem. Sve dizne za seriju 570 mogu se koristiti i za seriju LPS sa tijelom koji imaenski navoj.TORO Dizna TVAN specijalna fiksnaSerija dizni sa mukim navojem i sa PDC ( ureaj za kompenzaciju pritiska) ujednaava pritisak kod dizne, dozvoljava kontrolu protoka i dometa. Sve specijalne dizne su MPR ( Matched Precipitation Rat) Ujednaeni proporcionalni dovod vode. Proporcionalnost omoguuje da se kutovi rada i radijusa mogu koristiti zajedno. Svaka dizna se koristi sa odgovarajuim filterom.TORO MINI 8 (pop-up din.) rasprskivai kratkog do srednjeg dometa

Domet: od 4,6 do 10,1 m .Protok vode: od 3,0 do 11,3 l/min.Prikljuak: Radni pritisak 2 do 3,5 bara ( optimalan 2,6 bara)Toro rasprskivai za navodnjavanje mini 8 tipina uporaba: vrtovi i javni gradski parkovi malih do srednjih povrina i povrina obraslIh niskim grmljem.Karakteristika: Upotreba za navodnjavanje prostora koji su preveliki za statine rasprskivae a premalen za klasine turbinske rasprskivae veeg dometa. Posebna spojka olakava regulaciju mlaza i izmjenu dizne, opremljen predmontiranom diznom 1,5 . Raspon tornjia 95 mm.Kit od 5 dizni razliitog dometa.TORO T5 (pop-up din.) rasprskivai srednjeg do dugog dometa

Domet: od 7,6 do 15,25m .Protok vode: od 2,88 do 36,45 l/min.Prikljuak: Radni pritisak: 1,7 do 4,4 bara , maksimalni pritisak 5,1 bar(optimalan 2,6 bara)Toro rasprskivai za navodnjavanje T5 tipina uporaba:rasprskivai za vrtove i javne gradske parkove srednjihdo velikih povrinaToro rasprskivai za navodnjavanje T5 karakteristika:Pouzdani dinamini rasprskivai, razlikuju se po rasponu tornjia od 12,3 cm. Rasprskivai su opremljeni sa zatitnim gumenim pokrovom. Kut rada podesiv izravno na tornjiu s indikatorom od 40 do 360. kod verzije na 360. Isporuka sa 8 dizni, 4 sa standardnim trajektorom a 4 sa niskim kutom rada.TORO TR50 XT ( pop-up din.) rasprskivai srednjeg do dugog dometa

Domet: od 4,6 do 14,3mProtok vode: od 3,8 do 37,5 l/min.Prikljuak: Radni pritisak: 1,7 do 4,8 bara , maksimalni pritisak 5,1 bar(optimalan 3,6 bara)Toro rasprskivai za navodnjavanje tr50 xttipina uporaba: resprskivai za vrtove i javne gradske parkove srednjih do velikih povrina i povrina obraslih niskim grmljem.Toro rasprskivai za navodnjavanje tr50 xt karakteristike: Rasprskivai su opremljeni sa sistemom regulacije TORO koji je postao standard za sve ekonomine dinamine rasprskivae. Moe se koristiti na travnjacima koji se ne kose redovito (visoki raspon tornjia). Zahvaljujui kompletu specijalnih dizni ima jednakomjerno navodnjavanje.Zajednike karakteristike obitelji TRXT rasprskivaa:1. Jednostavna regulacija radnog kuta od 0do 360, ako je podeen na 360, rotacija postaje jednosmjerna radi jednakomjernog navodnjavanja.2. Sistem Trujector ( regulacija kuta trajektorije od 5do 25)3. Sistem X-flow ( omoguuje izmjenu dizne i radnog kuta bez namakanja).4. Memorija radmnog kuta / Smart Arc) koja ga vraa u prvotni postavljeni kut nakon nasilnog pokuaja rukovanja.Podzemna instalacija od 13 mm ispod razine gazita. Pred-montirana dizna od 3,0TORO S800 (pop-up din.) rasprskivai srednjeg do dugog dometa

Domet: od 5,0 do 15,23m .Protok vode: od 1,9 do 37,9 l/min.Prikljuak: Radni pritisak: 2,0 do 3,5 bara , maksimalni pritisak 4,7 bar ( optimalan 2,8 bara)Toro rasprskivai za navodnjavanje s800 tipina uporaba: vrtovi i javni gradski parkovi srednjih do velikih povrina i povrina obraslIh niskim grmljem.Toro rasprskivai za navodnjavanje s800 karakteristike: Dinamini rasprskiva pop-up , razlikuje se po izlasku tornjia 12,7 cm. Radni kut se regulira na tornjiu sa oznakama 0do 360. Nepovratni ventil sve do 2,4 m. Isporuuje se sa kitom u kompletu od 9 dizni sa standardnim trajektorijom i 4 dizneniskog kuta rada.Ventil Chek-O-Matic sve do 2,4 m visinske razlike. Pred-montirana dizna od 2.5.TORO DT 30 B ( pop-up dinamini ) rasprskiva dugog dometa

Domet: od 13,1 do 27,8 m .Protok vode: od 31 do 180,9 l/min.Prikljuak: 1 Radni pritisak: 2,0 do 3,5 bara , maksimalni pritisak 4,7 bar(optimalan 2,8 bara)Toro rasprskivai za navodnjavanje dt 30 b tipina uporaba: Parkovi, sportski tereni veih dimenzija i golf tereni (tee-fw) Karakteristike: model sa punim krugom i podesivi radni kut u jednom rasprskivau.. Posebno oznaen za block sistem za fairwayws i tee. Regulacijski ureaj TruJector za optimalno podeavanje trajektorije glavne dizne u dvije pozicije 25- 15. Potpuno se moe rastaviti s vrha , olakavajui odravanje i ienje rasprskivaa. Dizne prepoznatljive po boji. Check valve 3,0 mTORO 690 serija (pop-up dinamini) rasprsk