PLAN UKUPNOG RAZVOJA Analiza situacije Općina Zagvozdzagvozd.hr/podatci/OSTALI_DOKUMENTI/Plan_ukupnog_razvoja.pdfPlan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD Izradio:

Plan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD

Izradio: MICRO projekt d.o.o.

1

PLAN UKUPNOG RAZVOJA

Analiza situacije

Općina Zagvozd



2

SADRŽAJ

1 UVOD ............................................................................................................................................. 5

1.1 ZAŠTO PLAN UKUPNOG RAZVOJA – PUR? ................................................................................ 5 1.2 SAŽETAK PROJEKTA UKUPNOG RAZVOJA ................................................................................. 8 1.3 INTEGRALNI - ODRŽIVI RAZVITAK UNUTAR PUR-A .............................................................. 10 1.4 FINANCIRANJE RAZVOJA JLS-A ................................................................................................ 11 1.5 POVEZIVANJE PUR-A S PLANIRANJEM LOKALNOG PRORAČUNA......................................... 12 1.6 SUDIONICI IZRADE PUR-A ....................................................................................................... 12

2 STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE ................................................................................ 14

2.1 OPĆENITO O OPĆINI ZAGVOZD ............................................................................................... 14 2.1.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE I OPĆINE ZAGVOZD ................ 14 2.1.2 KLIMATSKE ZNAČAJKE OPĆINE ZAGVOZD ............................................................................. 18 2.1.3 POVRŠINA OPĆINE, BROJ STANOVNIKA I GUSTOĆA NASELJENOSTI ....................................... 19 2.2 GOSPODARSTVO ........................................................................................................................ 20 1.2.1. PREGLED KLJUČNIH GOSPODARSKIH SEKTORA ................................................................. 20 2.2.1.1 Kratki pregled gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije ....................................... 21 2.2.1.2 Obrtništvo općine Zagvozd ............................................................................................... 25 2.2.1.3 Trgovačka društva općine Zagvozd ................................................................................. 26 2.2.2 POLJOPRIVREDA ....................................................................................................................... 28 2.2.2.1 Pedološke značajke ............................................................................................................. 28 2.2.2.2 O poljoprivrednoj proizvodnji .......................................................................................... 29 2.2.3 INSTITUCIJE I STRUČNE SLUŽBE ZA POLJOPRIVREDU I STOČARSTVO TE EDUKACIJSKE

INSTITUCIJE ........................................................................................................................................... 36 2.2.4 POLJOPRIVREDNE UDRUGE I ZADRUGE NA PODRUČJU ŽUPANIJE I OPĆINE .......................... 37 2.2.5 ŠUMARSTVO ............................................................................................................................. 38 2.2.6 TURIZAM .................................................................................................................................. 39 2.2.7 BANKARSTVO I FINANCIJSKE USLUGE ..................................................................................... 39 2.2.8 GOSPODARSKA UDRUŽIVANJA ................................................................................................ 40 2.2.9 RADNA SNAGA – ZAPOSLENOST/ NEZAPOSLENOST .............................................................. 41 2.2.10 STANOVANJE I STANOVNIŠTVO ............................................................................................. 45 2.2.11 SWOT ANALIZA GOSPODARSTVA......................................................................................... 48 2.3 DRUŠTVENE DJELATNOSTI ........................................................................................................ 49 2.3.1 NADLEŽNOSTI .......................................................................................................................... 52 2.3.2 OBRAZOVANJE ......................................................................................................................... 53 2.3.3 KULTURA .................................................................................................................................. 57 2.3.4 ŠPORT I REKREACIJA ................................................................................................................. 63 2.3.5 ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB ............................................................................................... 64



3

2.3.6 VATROGASNA ZAŠTITA............................................................................................................ 65 2.3.7 SWOT ANALIZA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ......................................................................... 66 2.4 ZAŠTITA OKOLIŠA – OPĆENITO ................................................................................................ 68 2.4.1 GOSPODARENJE ČVRSTIM OTPADOM ...................................................................................... 69 2.4.2 ISPUST OTPADNIH VODA.......................................................................................................... 75 2.4.3 ONEČIŠĆENJE PRIRODNIH RESURSA ........................................................................................ 76 2.4.3.1 Onečišćenje zraka ................................................................................................................ 76 2.4.3.2 Onečišćenje vode ................................................................................................................. 76 2.4.3.3 Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala ....................... 77 2.4.3.4 Parkovi prirode i nacionalni parkovi ............................................................................... 78 2.4.4 SWOT ANALIZA ZAŠTITE OKOLIŠA ........................................................................................ 80 2.5 INSTITUCIJE ................................................................................................................................ 81 2.5.1 STRUKTURA DRŽAVNE ADMINISTRACIJE ................................................................................ 81 2.5.2 STRUKTURA ŽUPANIJSKE ADMINISTRACIJE ............................................................................ 82 2.5.3 STRUKTURA ADMINISTRACIJE OPĆINE ZAGVOZD .................................................................. 84 2.5.3.1 Samoupravni djelokrug općine ......................................................................................... 85 1.1.3.2. Tijela Općine Zagvozd .......................................................................................................... 85 1.1.3.3. Ustrojstvo i rad javnih službi ............................................................................................... 86 1.1.3.4. Mjesna samouprava .............................................................................................................. 86 1.1.3.5. Posebni zakoni koji se odnose na Općinu Zagvozd ......................................................... 86 2.5.4 AKTIVNO VOĐENJE PRORAČUNA OPĆINE ZAGVOZD ............................................................ 87 2.5.4.1 Proračun Općine Zagvozd ................................................................................................. 87 2.5.4.2 Transparentni proračunski proces .................................................................................... 87 2.5.5 FINANCIRANJA JAVNIH POTREBA ........................................................................................... 88 2.5.5.1 Prihodi proračuna Općine Zagvozd ................................................................................. 91 2.5.5.2 Zaduživanje lokalne samouprave ..................................................................................... 92 2.5.5.3 Krediti i druga zaduženja općine Zagvozd ..................................................................... 93 2.5.5.4 Javno-privatno partnerstvo ............................................................................................... 93 2.5.6 KREIRANJE INTERESNIH PARTNERSTAVA ............................................................................... 93 2.5.6.1 Sudjelovanje građana ......................................................................................................... 93 2.5.7 SWOT ANALIZA INSTITUCIJA ................................................................................................. 94 2.6 PROSTORNO UREĐENJE ............................................................................................................. 95 2.6.1 UVOD ........................................................................................................................................ 95 2.6.2 POSTUPAK PROSTORNOG UREĐENJA ...................................................................................... 95 2.6.3 POSTUPAK PROVEDBE PROSTORNIH PLANOVA ...................................................................... 95 2.6.4 PRILAGODBE I UNAPREĐENJA FIZIČKE INFRASTRUKTURE ..................................................... 98 2.6.4.1 Vodnogospodarski sustav ................................................................................................. 98 2.6.4.2 Energetski sustav ................................................................................................................ 99 2.6.4.3 Pošta i javne telekomunikacije ........................................................................................ 100 2.6.4.4 Promet ................................................................................................................................. 101 2.6.5 SWOT ANALIZA PROSTORNOG PLANIRANJA ....................................................................... 105

3 POVEZNICE SA REGIONALNO-OPERATIVNIM PROGRAMOM SPLITSKO-

DALMATINSKE ŽUPANIJE ........................................................................................................ 107



4

4 STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD ................................................................ 108

5 MJERE RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD ............................................................................ 109

6 POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA PROVEDBE PUR-A .................................... 110

6.1 ODGOVORNOST ZA PROVEDBU PUR-A ................................................................................ 111 6.1.1 POSTUPCI UPRAVLJANJA ........................................................................................................ 112 6.1.2 PRAĆENJE I OCJENJIVANJE ..................................................................................................... 112 6.1.3 ORGANIZACIJA I JAMČENJE TIJEKA INFORMACIJA I RAZMJENE INFORMACIJA ................... 112

7 ZAKLJUČAK............................................................................................................................. 114



5

1. UVOD

1.1. Zašto Plan ukupnog razvoja – PUR?

→ Stihijski razvoj nikada nije dobrodošao, jer ne znamo do čega vodi, kako će

utjecati na ukupan život pučanstva na određenom području te u što će pretvoriti bliži

i dalji okoliš. Stihijski razvoj do sada je svuda u svijetu rezultirao negativnim

posljedicama, koje se često ne mogu u kraćem vremenu ispraviti. Daleko veća

sredstva treba utrošiti na ispravljanje negativnih posljedica stihijskog razvoja

određenog područja, nego što bismo utrošili na osmišljavanje i plansko vođenje

razvoja bilo kojeg zadanog područja.

Iz tog razloga se sve države, osobito razvijene, odlučuju na vođeni ili upravljani

razvoj svojih dijelova, što rezultira ukupnim planirano vođenim razvojem cijele

države.

Isto tako je upravljani razvoj bitno „spustiti“ na niže razine, na županije i jedinice

lokalne samouprave ( gradove i općine). Jedinica lokalne samouprave je osnovna

razvojna jedinica koja mora djelatno raditi na svom razvoju i oblikovati ga, te

osigurati kontinuitet upravljanja razvojem. Stručnjaci za gospodarski razvitak

usvojili su strateško planiranje i koriste ga kako bi lokalna zajednica preuzela

odgovornost za svoju gospodarsku budućnost.

→ Također je Vlada RH identificirala potrebu za definiranjem regionalne politike

zbog sve većeg produbljivanja društveno-razvojnih nejednakosti te povećanja

neujednačenosti uvjeta života u različitim dijelovima zemlje kao i među različitim

društvenim skupinama.

Isto tako ta potreba je identificirana jer je to politika EU te je cilj EU socijalna i

ekonomska kohezija tj. smanjenje razlika u stupnju razvijenosti raznih regija unutar

same Unije. Ovaj cilj ostvaruje se pomoću strukturnih i kohezijskih fondova.

Europska regionalna politika izvorno je zajednička politika koja se temelji na

financijskoj solidarnosti kroz spomenute fondove. Ona dopušta prijenos više od 35%

proračuna Unije uglavnom od najbogatijih država članica na najmanje razvijene

regije. Primjena strukturnih i kohezijskih fondova bitno utječe na povećanje

konkurentnosti regije i pridonose poboljšanju života njihovih građana, posebno u

siromašnijim područjima.

„Strategija regionalnog razvoja“ traži od Republike Hrvatske definiranje jasnog

smjera razvoja te za taj isti razvoj osiguranje sredstava, a od nižih razina ( regija,

lokalnih gradova i općina) uključivanje u tako definirani razvoj.

Stoga je bilo potrebno na svim razinama razvoja postaviti sustav koji će omogućit



6

planiranje nacionalnog/ regionalnog/ lokalnog razvoja tj. sustava koji će omogućiti:

1. jasno definiranje potreba u razvoju

2. usuglašavanje oko razvojnih prioriteta te

3. razvijanje ideja i predlaganje takvih projekata koji opravdavaju investiranje

javnih sredstava u pojedina područja.

Izgradnja takvih sustava ključna je i za buduće korištenje europskih fondova – kako

pretpristupnih tako i strukturnih.

Regionalna politika shvaćena je kao integralni dio sveukupne strategije za održivi

nacionalni razvoj i konkurentnost. Štoviše, s obzirom na nastojanja RH da u

potpunosti integrira svoje gospodarstvo i tržište u globalni kontekst, a posebice u

jedinstveno tržište Europske unije, posebno je važno da svi dijelovi zemlje budu

sposobni natjecati se u takvom okruženju.

Održivi društveno-gospodarski razvoj nije moguće postići isključivo programima

koji se oblikuju na središnjoj – nacionalnoj razini, odnosno primjenjujući tzv. pristup

odozgo. Razvojni izazovi razlikuju se od područja do područja i zahtijevaju

specifična rješenja te aktivno uključivanje lokalnih sudionika razvoja te je stoga

potrebno osposobiti lokalne sudionike razvoja kako bi uspješno obavljali ulogu koju

imaju u razvoju svojih područja.

Instrument za provedbu ovih prioriteta regionalne politike su Programi razvoja

županija i širih regija ili programi razvoja manjih područja – gradova i općina.

Budući da je izrađen Regionalno-operativni program (ROP) za splitsko-dalmatinsku

županiju iz gore elaboriranog logično proizlazi potreba za strateškim planiranjem

ukupnog razvoja gradova i općina koji se u sklopu iste županije nadalje nalaze.

Zbog toga je općina Zagvozd prišla provedbi projekta „Plana ukupnog razvoja“.

Plan ukupnog razvoja općine Zagvozd će svim sudionicima razvoja općine

omogućiti dogovor o smjeru budućeg razvoja, a poglavarstvo općine uputiti na

najučinkovitije i najprikladnije projekte, aktivnosti i ulaganja koja odgovaraju tako

definiranom razvoju što nadalje služi kao podloga za predviđanje proračuna –

financijskog plana lokalne samouprave.

Isto tako njegova specifična namjena je odrediti gdje općina ekonomski želi biti u

odnosu na regiju i državu u cjelini te odrediti optimalan put za postizanje toga cilja.

Strateški plan ukupnog razvoja utvrđuje prioritete razvoja i pomaže usmjeriti

resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili.



7

Sveobuhvatan plan obično pripremaju stručnjaci, ali samu strategiju određuje radna

skupina u kojoj će biti zastupljeni svi oni od kojih će se tražiti da provedu plan.

Npr. strateško planiranje razvoja bavi se pitanjima koja utječu na:

1. zapošljavanje

2. prihod

3. privlačenje investicija

4. pristup kapitalu

5. komunalne usluge i

6. prometnu infrastrukturu te

7. na druge čimbenike izravno povezane sa održivim gospodarskim rastom i

napretkom.

Jednako je tako važno to što strateško planiranje rješava samo ona pitanja koja se

mogu promijeniti ili na koje se može utjecati. Usredotočuje se na resurse na koje će

imati utjecaj.

Provođenje te praćenje i ažuriranje ovog plana razvoja označava slijedeći logičan

korak u strateško-gospodarskom razvoju općine Zagvozd.

Iako hrvatsko zakonodavstvo ne nalaže izradu Plana ukupnog razvoja Općine

općinsko poglavarstvo smatra svojom temeljnom obvezom izraditi razvojni

dokument koji će odraziti postojeće interese i razvojne potrebe općine i označiti

početak uspješnog i održivog procesa razvoja.



8

1.2. Sažetak projekta ukupnog razvoja

Dokument „Strateški plan ukupnog razvoja općine Zagvozd“ je strukturiran u

nekoliko dijelova.

U prvom poglavlju se daju odgovori na pitanja o tome što strateški plan razvoja

predstavlja, tko ga je izradio, kome je on namijenjen, koja je njegova svrha, zašto se

prišlo izradi tog plana, koje su okolnosti prethodile razvoju ovog dokumenta…

U drugom poglavlju se nalazi strukturna analiza postojeće situacije u gradu

Zagvozdu. Analizirana su se slijedeća područja:

1. gospodarstvo općine Zagvozd

2. društvene djelatnosti općine Zagvozd

3. zaštita okoliša općine Zagvozd

4. institucije u općini Zagvozd

5. prostorno uređenje općine Zagvozd

Nakon svakog analiziranog područja nalazi se SWOT analiza, koja sadrži procjenu

snaga, slabosti, prilika i prijetnji tog određenog analiziranog područja.

U trećem poglavlju nalaze se definirane poveznice ROP-a županije sa Planom

ukupnog razvoja našeg grada.

U četvrtom poglavlju se nalazi navedena Strategija razvoja naše jedinice lokalne

samouprave ( Prilog 1).

Unutar Strategije razvoja nalaze se definirani ključni problemi pojedinog područja

iz strukturne analize te ciljeve u razvoju svakog pojedinog područja. Članovi koji

su činili radnu skupinu naveli su važne probleme iz svakog analiziranog područja te

su utvrdili prioritetne probleme koje je potrebno riješiti sukladno značaju koji oni

imaju. Što je neki problem dobio više glasova u glasovanju od strane radne skupine

to je veće njegovo značenje.

Nakon što su se izglasali prioritetni problemi u svakom od područja odredili su se

strateški ciljevi razvoja tog područja. Određivanje prioriteta razvoja je neophodno za

razvoj grada jer su resursi kojima raspolaže jedinica lokalne samouprave manji od

mogućnosti koji se pred nju postavljaju.

Nakon definiranih strateških ciljeva prišlo se utvrđivanju vizije u razvoju općine.



9

Da bi se određeni strateški ciljevi razvoja mogli ostvariti potrebno je razviti strategije

– pomoću kojih će se ti postavljeni ciljevi ostvariti.

U petom poglavlju se nalaze navedene i razrađene Mjere/ projekti koje proizlaze iz

Strategije razvoja naše jedinice lokalne samouprave ( Prilog 2).

U šestom poglavlju se nalaze navedeni načini praćenja, monitoringa i ažuiranja

izrađenog Plana ukupnog razvoja.

Sva ulaganja u društveno-gospodarski razvoj općine Zagvozd, bilo od strane

državnih ministarstava, međunarodnih donatora ili Županije, odnositi će se samo na

one projekte koji jasno dostižu ciljeve i odgovarajuće prioritete, osiguravajući

dosljedan i koordinirani planirani razvoj i upravljanja gradom. Cilj je da se Strateški

plan ukupnog razvoja općine Zagvozd prepozna kao učinkovit okvir za financiranje

jasnih razvojnih prioriteta.



10

1.3. Integralni - održivi razvitak unutar PUR-a

Cilj planiranja ukupnog razvoja države, regija ili jedinica lokalne samouprave je

integralni tj. održivi razvitak. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica

u svim strategijama razvoja pa tako i u strategiji razvoja općine Zagvozd.

Integralni razvitak nije usporedno ostvarivanje gospodarskih, socijalnih ( društvenih)

i ekoloških ciljeva već je to ostvarenje jednog cilja koji integrira svo troje.

Samo uz razumijevanje integracije moguće je kombinirati kratkoročnu svrhu

gospodarskog razvitka koja je u tranzicijskim zemljama od ključnog značaja, sa

srednjoročnom svrhom društvene ravnoteže razvitka te dugoročnom svrhom zaštite

prirodnih bogatstava.

Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u

cilju odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena

razvojna načela i ekološke zahtjeve ( te se zbog toga jedan veliki dio PUR-a odnosi

na dio o zaštitu okoliša). Iako postoje različiti vremenski okviri, a stoga i razni pritisci

na čimbenike, razvojna nastojanja ne smiju biti usmjerena samo na goruće probleme,

nego od samog početka trebaju uzimati u obzir i društvene i ekološke aspekte. U

protivnom, nastojanja da se zaobiđu gospodarski problemi ugrožavaju održivost

razvitka što nadalje znači da ja važno u razvoju bilo koje države, regije ili jedinice

lokalne samouprave uključiti ciljeve zaštite okoliša. To znači uvođenje zaštite okoliša

kao jedne od dimenzija u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja koje su u

21. stoljeću pred nama: od gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i

privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda,

prilagodbe poljoprivrede, očuvanja Jadranske obale, otoka i mora te politike

zapošljavanja. Okoliš se nikada ne smije zaboraviti, okoliš se ne smije ni zbog čega

zanemariti.

Zbog navedenog, u razvoju općine je od vrlo velikog i nužnog značaja u svakom

segmentu važno uključiti zaštitu okoliša kako se sam koncept održivog razvoja ne bi

narušavao.



11

1.4. Financiranje razvoja JLS-a

Lokalne samouprave odgovorne su za osnovne mreže infrastrukture poput lokalnih

prometnica, objekata za rekreaciju, a u nekim slučajevima i za vodovodnu i

kanalizacijsku infrastrukturu. Trošak uspostavljanja i odražavanja mreža

infrastrukture i usluga u lokalnim samoupravama znatan je i ima tendenciju rasta.

Zbog tog pritiska lokalne samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme

financiranja i upravljanja za poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će

učinkovito pružanje usluga biti ključno u premošćivanju budućih nedostataka u

financiranju infrastrukture. Potraga je uglavnom usmjerena na uključivanja

privatnog sektora i sredstava privatnog sektora za pružanje usluga vezanih za

infrastrukturu lokalnih samouprava ( javno-privatno partnerstvo).

Tržište za kreditiranje investicijskih projekata lokalnih samouprava u RH je relativno

novo, ali se vrlo brzo razvija. Tržište za komercijalne kredite postaje sve

konkurentnije, kapitalno financiranje sve je dostupnije iz sve većeg broja državnih i

međunarodnih financijskih institucija u sve višim iznosima, a lokalne samouprave

počinje sve više koristiti nove oblike financiranja, uključujući i izdanja javno

uvrštenih obveznica i leasing.

Međunarodne financijske institucije i državni fondovi koji daju potpore i izravne

kredite lokalnim samoupravama, kao što su Europska banka za obnovu i razvoj,

Europska investicijska banka, Fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za obnovu

i razvoj (HBOR) imaju dobro razrađene postupke podnošenja i razmatranja zahtjeva

tako da nastoje upoznati lokalne samouprave s tim postupcima i uvjetima za

dobivanje raspoloživih sredstava.

Lokalne samouprave sada koriste i leasing do određene mjera kao mehanizam

financiranja, ali primjena ove vrste financiranja je ograničena na prijevozna sredstva

poput automobila, autobusa i kamiona. Leasing tvrtke tvrde kako je veći dio leasinga

lokalnih samouprava ispod praga javnog nadmetanja. Leasing trenutno ne

predstavlja značajan faktor u financiranju lokalnih samouprava za nefinancijsku

imovinu, iako bi se to u budućnosti moglo promijeniti kako lokalne samouprave

budu sve bolje razumijevale ovu tehniku financiranja.

Mogući izvori financiranja za jedinice lokalne samouprave koji su trenutno dostupni

u Hrvatskoj:

domaći izvori financiranja

strani izvori financiranja



12

5 osnovnih mogućih izvora financiranja jedinica lokalne samouprave su:

krediti poslovnih banaka

financiranje leasingom ( operativni i financijski leasing)

izdavanje obveznica ( moguće samo za određene JLS-e koji zadovolje uvjete)

krediti i potpore državnih financijskih institucija ( HABOR, Fond za regionalni

razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara, Hrvatske vode i

Ministarstva vlade RH)

krediti i potpore međunarodnih financijskih institucija ( Svjetska banka,

Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi

financiranja EU – fondovi, Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

1.5. Povezivanje PUR-a s planiranjem lokalnog proračuna

U trenutku kada se plan ukupnog razvoja izradi i kada ga usvoji općinsko vijeće

njegova provedba treba započeti što je prije moguće kako bi se izbjegao vremenski

jaz između razrade programa i provedbe, a time i rascjep dvaju strana iste medalje.

Što je vremenski odmah veći, veći je i rascjep pa je teže povezati dvije strane.

Realizacije programa zahtijeva stoga strogo vezivanje planiranja projekta s

godišnjim ili višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici.

Proračun lokalnih zajednica mora biti zasnovan na operativnom planu koji proizlaze

iz Plana ukupnog razvoja. Kako bi se srednjoročni operativni plan, koji pokriva

razdoblje od nekoliko godina proveo, plan aktivnosti treba podijeliti na godišnje

planove aktivnosti, koji sadrža projekte ili specifične korake projekata u slijedećoj

godini.

Izrada proračuna za slijedeću fiskalnu godinu mora biti izravno povezana s izradom

godišnjih planova aktivnosti. Povezanost između programa ukupnog razvoja i

proračuna je ključan preduvjet uspješnog započinjanja i upravljanja održivim

razvitkom.

1.6. Sudionici izrade PUR-a

Za izradu „Strateškog plana ukupnog razvoja općine Zagvozd“ primijenjena je

suvremena metodologija izrade, vođena radnom skupinom u suradnji sa



13

konzultantskom kućom MICRO projekt d.o.o. koja je bila angažirana na istom od

strane općine Zagvozd.

Radnu skupinu su sačinjavali lokalni tim stručnjaka ( 17 članova) pod stručnim

vodstvom načelnika Miroslava Gaće u kojem su bili zastupljeni svi entiteti koji su

relevantni za postavljanje i određivanje plana ukupnog razvoja općine Zagvozd i to:

- Ivan Buljubašić, umirovljenik, predsjednik LU „Zec“

- Boženko Dedić, građevinski tehničar

- Mate Rako, bankarski službenik

- Mario Orlje, obrtnik ugostitelj

- Ivo Buljubašić, upravitelj građevinskih strojeva, poduzetnik

- Dragan Svaguša, trgovački umirovljenik

- Luka Lizatović, obrtnik kamenoklesar

- Marko Zec, trgovac

- Frane Lucetić, učitelj

- Ljubomir Serdarević

- Stjepan Bakota

- Svaguša Mirjana

- Ivan Kristić

- Jure Bakota, poduzetnik

- Matija Čagalj

- Miroslav Gaće Gradonačelnik.

Dokument je proizišao iz radionica i niza diskusija koje su tijekom

studenog 2006. godine održane u općini Zagvozd. Ovim putem

zahvaljujemo svima koji su svojim angažmanom omogućili izradu ovog

dokumenta.



14

2. STRUKTURNA ANALIZA SITUACIJE

2.1. Općenito o općini Zagvozd

2.1.1. Geografski položaj Splitsko-dalmatinske županije i općine

Zagvozd

Splitsko-dalmatinska županija, svojim smještajem na središnjem dijelu Jadranske

obale, ima povoljan geografski položaj, reljef i klimu što se pozitivno odrazilo na njen

razvoj te značaj kojeg zauzima u Republici Hrvatskoj. Splitsko-dalmatinska županija

jedna je od najvećih županija u Hrvatskoj, čije je administrativno i gospodarsko

središte, grad Split drugi po veličini grad u Hrvatskoj.

Splitsko-dalmatinska županija zauzima 14 106,40 km2, od čega na površinu mora

odlazi 9 576,40 km2, a na površinu kopna 4 523,64 km2 ( 8% površine RH). Kopneni

dio omeđen joj je dvjema županijama- Šibensko- kninskom i Dubrovačko-

neretljanskom te susjednom državom Bosnom i Hercegovinom dok morski graniči s

Italijom. Prema popisima iz 2001. godine ukupan broj stanovnika iznosio je 463 676.

Sjedište županije je u Splitu. Županija obuhvaća 16 gradova i 39 općina.

Slika 1. Županije RH i položaj Splitsko-dalmatinske županije u Hrvatskoj



15

Županija je sastavljena od:

16 gradova: Hvar, Imotski, Kaštela, Komiža, Makarska, Omiš, sinj, Solin, Split, Stari

Grad, Supetar, Trilj, Trogir, Vis, Vrgorac i Vrlika

39 općina: Baška Voda, Bol, Brela, Cista Provo, Dicmo, Dugi Rat, Dugopolje, Gradac,

Hrvace, Jelsa, Klis, Lećevica, Lokvičići, Lovreć, Marina, Milna, Muć, Nerežišće,

Okrug, Otok, Podbablje, Podgora, Podstrana, Postira, Prgomet, Primorski Dolac,

Proložac, Pušišća, Runovići, Seget, Selca, Sućuraj, Sutivan, Šestanovac, Šolta, Tučepi,

Zadvarje, Zagvozd i Zmijavci

Slika 2. Prikaz Splitsko-dalmatinske županije

Reljef županije karakteriziraju tri vrlo različita područja:

- Zaobalje koje karakterizira veliko prostranstvo, te kontinentalna obilježja klime i

reljefa

- Priobalje koje je omeđeno planinama Vilaja, Kozjak, Mosor, Biokovo i more sa

prosječnom širinom pojasa od oko 5 km

- Otočno područje sastoji se od 74 otoka i 57 hridi i grebena o sa izrazitom

mediteranskom klimom i blagim reljefom.



16

Županija je niske nastanjenosti, izražen je stupanj urbanizacije koji iznosi visokih

66,9% u 40 naselja gradske strukture, dok u ostalih 319 naselja živi 33% županijskog

stanovništva.

Strukturu prostora županije čine:

- poljoprivredne površine - 991,4 km2 ili 22% od ukupne površine županije;

- šumske površine 2 051,6 km2 ili 45,4% od ukupne površine;

- izgrađene površine 120 km2 ili 2,65%; dok preostalih

- 29,95% županije čine vodene površine, zaštićene cjeline i neplodne površine.



17

Slika 3. Položaj Općine Zagvozd u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Općina Zagvozd se nalazi unutar prostorne cjeline dijelu Imotske krajine ( kao

prostorne cjeline) u zaobalnoj mikroregiji.

Općina Zagvozd je smještena 173 km istočno od glavnog grada županije Splita, na

sjevernoj strani planine Biokovo. Geografski položaj Općine Zagvozd u unutrašnjem

dijelu Splitsko-dalmatinske županije je povoljan, obzirom na blizinu priobalnog

dijela županije, no loša prometna povezanost još uvijek onemogućava ostvarivanje

gospodarske koristi povoljnog položaja. Značajan impuls gospodarskog razvitka

Općine Zagvozd leži u otvaranju Tunela Sv. Ilija kao poveznice imotske krajine i

makarske rivijere. Realizacija navedenog tunela još je u fazi razmatranja. Otvaranje

tunela otvara mogućnost da izlazak s autoceste Zagreb - Dubrovnik bude na

području Općine što bi se pozitivno odrazilo na razvoj ovog kraja.

Slika 4. Udaljenost Općine Zagvozd od priobalja (30 km)



18

2.1.2. Klimatske značajke općine Zagvozd

Klima Splitsko-dalmatinske županije je pretežito blaga mediteranska, koju u

primorskom pojasu zamjenjuje oštrija, submediteranska, a u kopnenim predjelima

kontinentalna i planinska. Klima u Zagvozdu poprima karakteristike kontinentalnih

predjela: duga, sparna, i suha, ljeta, te oštre i hladne zime mahom uvjetovane

spuštanjem hladnog zraka sa Dinare. Nerijetko u ekstremnim kontinentalnim

klimatskim uvjetima dalmatinsko, pa tako i zagvoško područje znaju pogoditi velika

suša i led. Vjetar koji najčešće puše u ovom području svakako je bura. Prosječni broj

sunčanih sati godišnje je 2388. Prosječna vlažnost zraka tipična za ovo podneblje je oko

50%.

Temperaturne prilike u Dalmaciji (2005.g)

Srednja godišnja temperatura zraka priobalja i zaobalja iznosi 15.70 C, a otoka za

stupanj više. Najhladniji kalendarski mjesec u godini je siječanj kada srednja mjesečna

temperatura zraka u priobalju i zaobalju iznosi 7,30 C, a otoka 8,40 C, a najtopliji mjesec

je srpanj sa srednjom mjesečnom temperaturom u priobalnom i zaobalnom dijelu od

24,90 C, te na otocima od 24,40 C.

Klima je na sjeveru Hrvatske kontinentalna, centralna Hrvatska ima pretplaninsku i

planinsku klimu, a u primorskom dijelu klima je mediteranska ( sa suhim i toplim

ljetima te vlažnim i blagim zimama).

Zimska temperatura se kreće od 5-10 stupnjeva u priobalju; ljetne temperature od 26-

30 stupnjeva u obalnoj regiji.

Prepoznatljivi vjetrovi su bura, sjeveroistočni vjetar koji donosi hladnoću, maestral koji

je znak lijepog vremena i obično počinje puhati oko 11 sati i jugo, vlažan vjetar koji

puše sa jugoistoka.



19

2.1.3. Površina općine, broj stanovnika i gustoća naseljenosti

Površina Hrvatske je 56.542 km2 s dodatnom površinom pripadajućih teritorijalnih

voda od 31.067 km2, znači sveukupna površina 87.609 km2.

Stanovnika ima 4.437.460, a glavni grad je Zagreb koji broji 779.145 stanovnika, dok

Općina Zagvozd danas broji 1.642 stanovnika.

Tablica 1. Broj stanovnika mjesta u Općini Zagvozd

NASELJE POPISA BROJ

STANOVNIKA

Biokovsko Selo 99

Krstatice 199

Rastovac 222

Rašćane Gornje 50

Zagvozd 965

Župa 98

Župa Srednja 9

UKUPNO 1.642

Izvor: Državni Zavod za statistiku, Popis stanovništva - općina Zagvozd (2001.)

Općina Zagvozd zaprema površinu od 124,09 km2, prostorno je 5. po veličini među 39

jedinica lokalne samouprave Splitsko-dalmatinske županije i čini 0,88% njene ukupne

površine. Iako je prostorno Općina Zagvozd u samom vrhu među općinama Splitsko-

dalmatinske županije bilježi znatno manji broj stanovnika u odnosu na veći broj

prostorno manjih općina (prema broju stanovnika Općina Zagvozd zauzima 29 mjesto

među ostalim općinama). Na području Općine Zagvozd prema popisima iz 2001.

godine živi 1.642 stanovnika, što predstavlja 2,74% stanovništva županije. Prosječna

gustoća naseljenosti 2001. godine iznosila je oko 13,2 stanovnika na km2, što je niže od

državnog prosjeka (78 st/km2) te prosjeka županije (102,1 st/km2).



20

2.2. Gospodarstvo

1.2.1. Pregled ključnih gospodarskih sektora

Gospodarski razvitak pojedinih područja određuju, s jedne strane prirodni elementi

kao što su geografski položaj, raspoloživi resursi, klimatska obilježja te tržišni uvjeti,

tehničko tehnološki napredak i izgrađenost infrastrukture s druge strane. Ključni

gospodarski sektori smatraju se oni sektori koji najviše doprinose razvoju općine. To

znači da znatan broj gospodarskih subjekata obavlja posao unutar iste djelatnosti,

upošljavaju velik broj djelatnika, ostvaruju značajne prihode te doprinose punjenju

proračuna općine. Iako postoje resursi koji bi mogli biti osnova za razvoj određenih

gospodarskih grana promatrat će se trenutno najznačajnije djelatnosti u Općini

Zagvozd.

Gospodarstvu Općine Zagvozd analizirati će se u 5 osnovnih područja, i to:

1) Ugostiteljstvo

2) Transport

3) Trgovina

4) Građevina

5) Poljoprivreda

S obzirom na navedene elemente kao glavni subjekti unutar Općine Zagvozd isticali

su se sljedeće djelatnosti:

1. Ugostiteljstvo

2. Transport

3. Trgovina



21

2.2.1.1. Kratki pregled gospodarstva Splitsko-dalmatinske županije

Tablica 2. Udio pojedinih djelatnosti Splitsko- dalmatinske županije

DJELATNOSTI % Trgovina 44,5

Prerađivačka industrija 25,1

Građevinarstvo 12,4

Promet, skladištenje i veze 5,2

Poslovanje nekretninama 5,2

Turizam 3,6

Ribarstvo 0,9

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0,8

Ostale djelatnosti 0,5

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Graf 1. Djelatnosti Splitsko-dalmatinske županije



22

Industrija

Splitsko-dalmatinska županija ima dugu industrijsku tradiciju i raspolaže

respektabilnim potencijalom. Ova grana gospodarstva ostvaruje udio od 25.1% u

ukupnom prihodu gospodarstva, no i generira 70% ukupnih gubitaka gospodarstva

županije. Daljnji razvoj treba biti utemeljen na modernizaciji tehnologije i koncipiran

na održivom razvoju jer se time postiže industrija koja će biti fleksibilna i konkurentna

svim promjenama i izazovima na svjetskom tržištu.

Brodogradnja

Brodogradnja Splitsko-dalmatinske županije sastoji se od brodogradilišta,

brodoremonta te većeg broja proizvođača koji grade i vrše remont malih plovnih

jedinica.

Brodogradilišta grade sljedeće tipove brodova:- tankeri, product carrierri, bulk

carrierri, kontejnerski brodovi, refrigerate cargo brodovi, putnički brodovi, dokovi i

drugi brodovi i plovni objekti specifičnih namjena.

Brodogradnja Splitsko-dalmatinske županije je usmjerena na zahtjevnije i složenije

projekte, a ne na serijsku proizvodnju. Prilikom izrade projekata svakog novog broda

koriste se domaća i inozemna znanja i dostignuća. Iznos godišnje proizvodnje i

remonta iznosi preko 300 milijuna USD.

Strojogradnja

Proizvodnja strojogradnje uvelike je namijenjena brodogradnji i nautičkom programu.

Proizvodnja obuhvaća razne tipove motora , brodsku i nautičku opremu, alatne

strojeve, naprave, sofisticirane strojarske konstrukcije, servis brodskih i vanbrodskih

motora.

Elektroindustrija

Elektroindustrija Splitsko-dalmatinske županije obuhvaća sljedeće poslove:

projektiranje, konstruiranje, proizvodnja, montaža i ispitivanje elektrouređaja,

elektroničke opreme, solarnih ćelija i solarnih uređaja.

Tekstilna industrija

Tekstilna industrija obuhvaća proizvodnju pamučne trikotaže, rublja i konfekcije i

spada među industrijske djelatnosti koje ostvaruju značajan izvoz.



23

Prerada plastičnih masa

U preradi plastičnih masa, najznačajnija je proizvodnja auto-dijelova i nautičkog

programa, a prate ih proizvodnja medicinske plastike, program puhane ambalaže,

program za kućanstvo i široku potrošnju, folije, umjetne kože, ambalaže te program za

druge industrije.

Industrija građevinskog materijala

U industriji građevinskog materijala posebno su značajne proizvodnje cementa,

građevinsko- arhitektonskog kamena i gipsa. Proizvodnja cementa ima značajnu

ulogu u ukupnoj industrijskoj proizvodnji Hrvatske.

Poljoprivreda

Prema statističkim podacima za 2003. godinu, Splitsko- dalmatinska županija

obuhvaća 273.365 ha poljoprivredne površine, što je 8,8% ukupnih poljoprivrednih

površina Republike Hrvatske. Oranice i vrtovi zauzimaju 42.525 ha, voćnjaci 2.879 ha,

maslinici 3.959 ha, vinogradi 6.233 ha, livade 3.054 ha, a pašnjaci 214.715 ha površine.

Poljoprivreda danas traži čvršću vezu s turističkim djelatnostima. Turizam omogućava

nevidljivi izvoz prehrambenih proizvoda njihovim plasiranjem kroz ugostiteljske

objekte.

Turizam

Splitsko-dalmatinska županija je druga županija u RH po ostvarenim dolascima u

2005. godini. Ostvareno je 8 028 642 noćenja ( 14% više nego prošle godine ), od čega

su domaći turisti ostvarili 10,02 % ( 804 837 ), a strani turisti 89,98% ( 7 223 805 )

noćenja.

Trgovina

Djelatnost koja zauzima visokih 45% udjela u ukupnom gospodarstvu županije. Broj

maloprodajnih trgovina na području Splitsko- dalmatinske županije dosegao je brojku

od oko 3.000 i pretežito su koncentrirane u gradskim i prigradskim naseljima, dok

rastući broj seoskih naselja sve više ovisi o pokretnim trgovinama u opskrbljivanju

dobrima za svakodnevnu potrošnju. Razlog tomu je proces depopulacije prostora sa

seoskim naseljima, a koncentracije stanovnika u gradskim i prigradskim sredinama i

uskom obalnom pojasu, čemu se trgovina kao djelatnost u primarnoj funkciji

opskrbljivanja samo prilagođava.



24

Graditeljstvo

Na području Splitsko-dalmatinske županije danas djeluje 245 tvrtki za izvođenje i 128

tvrtki za arhitektonsko projektiranje visokogradnje i niskogradnje i tvrtke za

proizvodnju kamena, cementa, cigle i željeza. Građevinarstvo je s udjelom od 12 %

treća djelatnost u županiji i ima visoki potencijal s obzirom na stečene reference na

domaćem i inozemnom tržištu.

Gospodarska slika Općine Zagvozd djelomično odgovara prikazanom stanju

gospodarstva županije. U Općini su najzastupljenije djelatnosti trgovina, građevina i

transport, koje su i među značajnijim djelatnostima cijele županije. Udio prerađivačke

industrije u svim djelatnostima unutar županije iznosi 25,1% i druga je najznačajnija

djelatnost dok prerađivačku djelatnost Općine Zagvozd čini samo jedno poduzeće. S

obzirom da je proizvodnja ključna djelatnost u gospodarskom razvoju trebalo bi

usmjeravati napore prema razvoju ove djelatnosti kako na razini općine tako i razini

županije. Trgovina koja zauzima najveći udio u gospodarstvu cijele županije nema

značajniju ulogu s obzirom da se pretežno plasiraju uvezena dobra.

Poljoprivredna proizvodnja Općine susreće se s identičnim problemima kao i županija:

usitnjenost posjeda, needuciranost poljoprivrednika, iseljavanje ruralnih krajeva,

prirodna razvojna ograničenja, nedovoljno razrađene mjere i instrumenti

poljoprivredne politike, nedovoljna institucionalna potpora te nedovoljan broj

poslovnih subjekata u poljoprivredi. Turizam kao značajna djelatnost županije nije

zastupljen unutar Općine iako bi u budućnosti, otvaranjem Tunela Sveti Ilija, mogao

dobiti na značenju.



25

2.2.1.2. Obrtništvo općine Zagvozd

Obrtnik je fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja jednu ili više gospodarskih

djelatnosti radi postizanja dobiti/ dohotka koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom

ili pružanjem usluga na tržištu.

Registracija obrta se provodi na način da obrtnik podnosi prijavu za upis u Obrtni

registar koji vodi nadležni županijski ured. Za obrtnike čije je sjedište na području

Općine Zagvozd, ured za gospodarstvo Imotski. Upisom obrta u Obrtni registar

obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godine dana od dana izdavanja

obrtnice.

Broj registriranih obrta na području Općine Zagvozd je 38 prema podacima Središnjeg

obrtnog registra.

Tablica 3. Broj obrtnika prema pojedinim djelatnostima

Trgovina 7 18,42%

Prijevoz 16 42,11%

Ugostiteljstvo i

turizam 5 13,16%

Građevina 10 26,32%

Ukupno 38 100,00%

Djelatnost

Broj

obrtnika

Udio

pojedinih

djelatnosti

Graf 2. Obrtnici po djelatnostima

Obrtnici - djelatnosti

18%

43%13%

26% Trgovina

Prijevoz

Ugostiteljstvo i turizam

Građevina

Izvor: Obrtnička komora Splitsko dalmatinske županije

U strukturi obrtnika dominiraju:

1. prijevoznici kojih ima ukupno u posljednjoj godini 16; potom slijede

2. građevinari kojih ima 10 i

3. trgovine kojih ima 7.



26

Proizvodnih obrta na području Općine nema registrirano, dok ugostiteljstvom se bavi

5 obrtnika.

Broj uposlenih osoba u registriranim obrtima je 69, pa se može zaključiti da je

prosječan obrt na području Općine Zagvozd mali obiteljski sa jednim do dva

zaposlenika.

2.2.1.3. Trgovačka društva općine Zagvozd

Trgovačko je društvo pravna osoba čiji su osnivanje i ustroj uređeni Zakonom o

trgovačkim društvima. Upis društva u Sudski registar uređen je Zakonom o sudskom

registru i Pravilnikom o načinu upisa u Sudski registar.

Poduzetnici su prilikom otvaranja poduzeća i registriranja dodatnih djelatnosti

upućeni na Trgovački sud u Splitu koji je nadležan za cijelo područje Splitsko-

dalmatinske županije.

U postupku prve registracije i svih ostalih promjena na trgovačkom sudu potrebno je

koristiti usluge javnih bilježnika. Na području Općine Zagvozd trenutno ne postoji

javni bilježnik.

Na području Općine Zagvozd je registrirano 12 trgovačkih društava koji zapošljavaju

102 djelatnika prema podacima Hrvatske gospodarske komore.

Tablica 4. Poduzeća po svojoj veličini Veličina poduzeća Broj poduzeća

Malo 9

Neodređeno 3

Ukupno 12

Izvor: Hrvatska gospodarska komora

Na području Općine Zagvozd ne djeluje niti jedno poduzeće koje spada u kategoriju

velikih i srednjih poduzeća.



27

Tablica 5. Prikaz poduzeća koji spadaju u kategoriju malih

Redni

broj Djelatnost Skraćena tvrtka/naziv Zaposleni

1 Trgovina

BIOKOVSKA KOSA,

poljoprivredna zadruga,

u stečaju

0

2 Postavljanje instalacija GRAMET, d.o.o. 3

3 Proizvodnja proizvoda od

plastike i trgovina I.B.S. POLIMER, d.o.o.

1

4 Transport MAMID d.o.o. 2

5 Građevina NOVOGRADNJA-TRANS,d.o.o. 2

6 Trgovina (tehničkim

aparatima) SELAK-PROMET d.o.o.

7

7 Građevina SERDAR-GRAĐENJE d.o.o. 7

8 Građevina ŠKILJO-GRADNJA d.o.o. -

9 Proizvodnja

pozamanterije TKAONICA d.o.o.

9

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata

Tablica 6. Poduzeća kojima veličina nije određena

Redni

broj Djelatnost Skraćena tvrtka/naziv Zaposleni

1 Trgovina (računalima) SILVESTRIA d.o.o. -

2 Poslovanje s

nekretninama VELIKI ZMAJ d.o.o.

-

3 Trgovina na malo

(mješovite robe) ZAGVOŠKA - IMOTSKI d.o.o.

-

Izvor: Hrvatska gospodarska komora, Registar poslovnih subjekata

Na području Općine Zagvozd djeluje 12 trgovačkih društava koja pripadaju sljedećim

djelatnostima:

i. trgovina

ii. građevina

iii. transport

iv. proizvodnja

Najzastupljenije djelatnosti su trgovina, građevina i transport dok proizvodne

djelatnosti su svedene na samo dvije vrste proizvodnje:

- tekstil, u okviru tvrtke Tkaonica d.o.o.



28

- plastika, u okviru tvrtke I.B.S POLIMER.

Najveći broj djelatnika zapošljava „Tkaonica“ , njih 9, a zatim je slijede trgovinsko

poduzeće „Selak“ promet te građevinsko poduzeće „Serdar“ građenje sa po 7

zaposlenih.

2.2.2. Poljoprivreda

2.2.2.1. Pedološke značajke

U pedološkom pogledu kako na području županije, tako i na području Općine

Zagvozd najveći dio tala su marginalno pogodna ili potpuno nepovoljna za

poljoprivredu. Tek manji dio može se klasificirati kao srednje pogodno tlo uz veća

ograničenja, a unutar tih cjelina su manja područja osobito vrijednih obradivih tala.

Zagorski pojas, kojeg obuhvaća Općina Zagvozd, smješten je iznad kopnenog

priobalnog područja, iza primorskog brda Biokovo. Ovo je tipično kraško područje

koje sadrži sve karakteristične kraške elemente nepovoljne za razvoj poljoprivrede.

Prevladavaju kamenjari, goleti i siromašni pašnjaci, pa je uočljiv nedostatak obradivih

površina. U obradive površine u Zagori ubrajaju se pedosekvence na zaravljenim

terenima koji obično ne obiluju tlom za obradu. Povoljniji uvjeti za poljoprivredu su u

dolinama i uvalama, gdje se nalazi tlo crvenica. Za poljoprivredu značajne površine su

kraška polja koja su još uvijek izložena eroziji i okršavanju kod izvršenja meliorativnih

radova potrebno je poduzeti sve protuerozijske mjere. Za razliku od kraških polja,

manje poljoprivredne površine razbacane u kršu su znatno raširenije i obično teško

pristupačne. Te površine su nepogodne za suvremenu poljoprivrednu proizvodnju, a

zbog njihove usitnjenosti nije moguće izgraditi pristupne putove i sustave

navodnjavanja.

Prema klimatskim i pedološkim značajkama očito je da se na području Općine

Zagvozd može organizirati mediteranska poljoprivreda, osobito vinove loze.

Postojeće poljoprivredne površine potrebno je sačuvati za buduću kvalitativnu (zbog

oskudnosti površine ne može se govoriti o kvantitativnoj) usmjerenu poljoprivrednu

proizvodnju (proizvodnja zdrave hrane). Većina poljoprivrednih površina na području

Općine Zagvozd rascjepkana je na manje parcele što je i tipična situacija za krška

podplaninska područja.



29

2.2.2.2. O poljoprivrednoj proizvodnji

Tablica 7. Broj kućanstava za poljoprivrednu proizvodnju s ukupno raspoloživim

zemljištem

uku

pno k

oriš

teno

u v

lasniš

tvu

uze

to u

zaku

p

dano u

zaku

p

Splitsko-

dalmatinska

županija

31.953 39.372,03 20.054,39 19.140,15 1.456,18 541,94 19.317,64 146.289

Zagvozd 514 384,28 109,32 108,61 0,71 - 274,96 3.160

Bro

j parc

ela

koriš

tenoga p

oljo

priv

rednog

zem

ljišta

Skupine

poljoprivredn

ih kućanstava

prema

ukupno

raspoloživom

zemljištu

Bro

j kućans

tava

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

Osta

lo z

em

ljište

, ha

Ukupn

o rasp

oloživ

a p

ovrš

ina z

em

ljišta

, ha

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.godina

Na području Općine Zagvozd postoji 514 poljoprivrednih kućanstva (od ukupno 31

953 na razini cijele županije) koja se bave poljoprivredom, što iznosi 1,61% na razini

županije, koja raspolažu sa sveukupno 384,28 ha poljoprivrednog zemljišta. Veći dio

zemljišta je u vlasništvu članova kućanstva (108,61 ha), dok je ostatak dan u zakup

(0,71 ha). Ukupno korišteno poljoprivredno zemljište zauzima 109,32 ha površine i

podijeljeno je na 3.160 parcela.

Svako poljoprivredno kućanstvo u prosjeku raspolaže sa (384,28 : 514 kućanstva) 0,75

ha poljoprivrednog zemljišta.

Ostalo zemljište u Općini Zagvozd, tj. ono što se ne koristi u poljoprivredne svrhe

(neobrađeno poljoprivredno zemljište, šumsko zemljište, dvorištima, putovima,

kamenolomima, pješčarama, ribnjaci, močvare te površine pod kanalima i drugim

vodenim površinama) iznosi 274,96 ha, a sastoji se od šumskog zemljišta (92,95 ha),

neobrađenog poljoprivrednog zemljišta (115,78 ha) i ostalog zemljišta.



30

Tablica 8. Broj kućanstava prema prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2002. godini

Splitsko-

dalmatin

ska

županija

Zagvozd

36 0

72 1

134 0

945 0

53 0

1.899 14

1.425 2

486 2

196 2

607 4

123 2

1.030 0

svinja

ovaca i koza te ovčjeg i kozjek mlijeka

peradi i jaja

dopunskih djelatnosti i ostalog

Skupine poljoprivrednih kućanstava prema

korištenome poljoprivrednom zemljištu

Broj

kućanstava

koji je ostvario

prihod od

prodaje

žitarica

industrijskog te aromatskog bilja

krmnog bilja

povrća

cvijeća i ukrasnog bilja

voća i grožđa

vina i rakije te te maslinova ulja i

goveda i kravljeg mlijeka

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003. godina

Tablica 9. Struktura korištenog poljoprivrednog zemljišta

Oranice i vrtovi 4.898,18 24,42% 32,55 29,77%

Povrtnjaci 495,48 2,47% 13,47 12,32%

Livade 2.745,86 13,69% 16,65 15,23%

Pašnjaci 5.258,12 26,22% 23,29 21,30%

Voćnjaci 4.005,30 19,97% 3,41 3,12%

Vinogradi 2.645,73 13,19% 19,95 18,25%

Rasadnici i košaračka vrb 5,72 0,03% - -

Ukupno korišteno

zemljište

20.054,39 100,00% 109,32 100,00%

Neobrađeno zemljište 6.714,37 115,78

Šumsko 11.183,34 92,95

Ostalo 1.419,93 66,23

Sveukupno 19.317,64 274,96

Opis % Zagvozd %Splitsko

dalmatinska

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis poljoprivrede 2003.g.

U strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta na području Općine Zagvozd koje

iznosi 384,28 ha u poljoprivredne svrhe se koristi malo manje od polovine zemljišta, tj.

109,32 ha.Veliki dio je neobrađeno zemljište 115,78 ha, dok je 92,95 ha šumskog

zemljišta te preostalih 66,23 ha ostalog nepoljoprivrednog zemljišta.

U strukturi korištenog poljoprivrednog zemljišta najveći udio imaju oranice i vrtovi sa

32,55 ha, potom slijede pašnjaci sa 23,29 ha i vinogradi sa 19,95 ha.

Udio plantažnih vinograda u ukupnim vinogradima iznosi samo 3,3%, dok plantažnih

voćnjaka na području Općine Zagvozd nema.



31

Tablica 10. Struktura oranica i vrtova u županiji i Općini Zagvozd

Oranice i vrtovi Splitsko- dalmatinska

županija

% Zagvozd %

Žitarice 2.635,64 49,24% 1,13 2,49%

Krumpir 715,04 13,36% 19,69 43,32%

Mahunasto povrće na suho zrno 36,81 0,69% 0 0,00%Uljano sjemenje i plodovi 0,82 0,02% 0 0,00%

Duhan 0,27 0,01% 0 0,00%

Šećerna repa 0,17 0,00% 0 0,00%

Krmno bilje 648,89 12,12% 11,73 25,81%

Predivo bilje 0 0,00% 0 0,00%

Ostalo povrće 793,24 14,82% 12,9 28,38%

Bilje za uporabu u parfumeriji i

farmaciji

231,92 4,33% 0 0,00%

Cvijeće i ukrasno bilje, sjemenje i

sadni materijal

16,88 0,32% 0 0,00%

Ugari 272,9 5,10% 0 0,00%

Ukupno 5.352,58 100,00% 45,45 100,00%


Oranice i vrtovi su zemljišta koja se redovito obrađuju i kultiviraju te se nalaze pod

sustavom plodoreda. Najveći udio u oranicama i vrtovima na području županije imaju

žitarice, krumpir i krmno bilje, dok na području Općine Zagvozd imaju žitarice,

mahunasto povrće na suho zrno i krmno bilje. Općenito je niska razina površine koja

se koristi za uzgoj voća i povrća, a uzgoj je sveden samo na četiri skupine

poljoprivrednih kultura: žitarice, krumpir, mahunasto povrće na zrno, krmno bilje i

ostalo povrće.



32

Tablica 11. Struktura vinograda u županiji i gradu

Ukupna površina 2.645,73 100 19,95 100 0,75

Rodna površina 2.602,56 100 19,9 100 0,76

Ukupan broj trsova 14.425 100 180 100 1,25

Broj trsova

sposobnih za rod 14.169 100 179 100 1,26

PLANTAŽNI

VINOGRADI

Ukupna površina 1.111,30 42,00% 0,66 3,31% 0,06

Rodna površina 1.096,18 42,12% 0,66 3,32% 0,06

Ukupan broj trsova 5.282 36,62% 4 2,22% 0,08

Broj trsova

sposoban za rod 5.204 36,73% 4 2,23% 0,08

VINOGRADI-

neplantažirani

Ukupna površina 1.534,43 58,00% 19,29 96,69% 1,26

Rodna površina 1.506,39 57,88% 19,24 96,68% 1,28

Ukupan broj trsova 9.143 63,38% 176 97,78% 1,92

Broj trsova

sposoban za rod 8.965 63,27% 175 97,77% 1,95

Vinogradi % %

Udio vinograda

Općine

Zagvozd u

županiji

Splitsko

dalmatinska

Županija (ha) Zagvozd


Prema popisu poljoprivrede u 2003.g. u Općine Zagvozd se nalazi 0,75% ukupne

površine vinograda županije tj. 19,95 ha. Na razini županije i na razini općine

vinogradi koji su plantažirani imaju vrlo mali udio u cjelokupnoj površini vinograda,

kao što vidimo od 3,31- 3,32% tj. to isto tako znači da od 96,69- 96,68% vinograda

predstavljaju one koji nisu plantažirani.



33

Tablica12. Voćnjaci masline

Splitsko-

dalmatinska 858.057 744.711 75.733 65.702 263,6 228,48

Općina

Zagvozd 948 677 - - - -

Rodna

površina

Masline

Od toga: plantažne

Broj

rodnih

stabala

Ukupan

broj

stabala

Ukupan

broj

stabala

Broj

rodnih

stabala

Ukupna

površina

(ha)


Na području Općine Zagvozd prema popisu poljoprivrede iz 2003. bilo je 948 stabala

maslina, što je iznosilo 0,11% ukupnog broja maslina u županiji. Na području općine

ne postoji plantažne sadnje maslinika, što upućuje na zaključak da su sve maslina u

posjedu malih obiteljskih gospodarstava na dosta rascjepkanim posjedima.

Broj rodnih stabala je iznosio 677, što je 71,41% od ukupnog broja stabala, dok je na

razini županije taj udio nešto veći, 86,79%.

Općeniti problem u županiji i općini, kako je i vidljivo iz analize je da su

poljoprivredna zemljišta mala i rascjepkana što ne pogoduje učinkovitoj proizvodnji.



34

Tablica13. Broj i demografija ljudi u poljoprivrednim kućanstvima

RADNA SNAGA

u

poljoprivredni

m kućanstvima

Splitsko-

dalmatinska

županija %

Općina

Zagvozd %

Broj kućanstava 31.953 514

Broj članova

prvih 8

kućanstava 110.022 100 1.450 100

Muški članovi 56.379 51,24 761 59,38

Ženski članovi 53.643 48,76 689 40,62

Demografska

struktura 110.022 100 1.450 100

Do 25 godina 30.223 27,47 308 21,24

Od 26- 34 12.780 11,62 117 8,07

Od 35- 44 14.281 12,98 197 13,58

Od 45- 54 16.231 14,75 217 14,97

Od 55- 64 13.690 12,44 178 12,28

Više od 64

godine 22.817 20,74 433 29,86

Od ukupnog broja stanovnika Općine Zagvozd (1642 stanovnika) njih 1.450 bavi se

uzgojem poljoprivrednih proizvoda što predstavlja 88,3% stanovništva općine.Iako na

području Općine Zagvozd 514 kućanstava obavlja poljoprivrednu proizvodnju samo

njih 27 ostvaruje prihode od svog djelovanja što navodi na zaključak da ostatak

poljoprivrednih kućanstava poljoprivredno djeluje za vlastite potrebe. S obzirom da na

području Općine nema registriranog poljoprivrednog subjekta sva navedena

kućanstva spadaju u kategoriju obiteljskih poljoprivrednih kućanstava (OPG).

Tablica 14. Radna snaga u poljoprivrednim poslovnim subjektima na nivou Županije

Broj poslovnih

subjekata

62

Broj stalno

zaposlenih djelatnika

509 100

Muški članovi 251 49,31%

Ženski članovi 258 102,79%

Demografska

struktura

509 100

Do 25 godina 16 3,14%

Od 26- 34 92 18,07%

Od 35- 44 166 32,61%

Od 45- 54 185 36,35%

Od 55- 64 49 9,63%

Više od 64 godine 1 0,20%

Ukupno 509 100,00%

%Splitsko-dalmatinska

županija

RADNA SNAGA

u poljoprivrednim

poslovnim subjektima



35


Struktura radne snage u poljoprivrednim kućanstvima i u poslovnim subjektima je

vidljiva u gornjoj tablici kao i njihova demografska struktura.

Tablica15. Stočna proizvodnja ( uzgoj)

Goveda 8.386,00 1,89% 76,00 1,16% 0,91%

Svinje 24.058,00 5,42% 248,00 3,80% 1,03%

Ovce i koze 65.434,00 14,74% 959,00 14,70% 1,47%

Konji 644,00 0,15% 25,00 0,38% 3,88%

Magarci, mazge i mule 1.413,00 0,32% 32,00 0,49% 2,26%

Kunići 12.503,00 2,82% 119,00 1,82% 0,95%

Perad 318.014,00 71,64% 4.950,00 75,87% 1,56%

Pčelinje zajednice 13.439,00 3,03% 115,00 1,76% 0,86%

UKUPNO 443.891,00 100,00% 6.524,00 100,00%

STOKA, PERAD I

OSTALE ŽIVOTINJE-

poljoprivredna

kućanstva

Splitsko-

dalmatinska

županija

Udio domaćih

životinja Općine

Zagvozd u

županiji% Zagvozd %

Tablica 16. Stočna proizvodnja (poslovni subjekti)

Goveda 5 20,00%

Svinje 3 12,00%

Ovce i koze 1 4,00%

Konji 0 0,00%

Magarci, mazge i mule 0 0,00%

Kunići 1 4,00%

Perad 12 48,00%

Pčelinje zajednice 3 12,00%

UKUPNO 25 100,00%

STOKA, PERAD I OSTALE

ŽIVOTINJE- poslovni

subjekti %

Broj poslovnih

subjekata Splitsko-

dalmatinska županija


U gornjoj tablici je vidljiva zastupljenost uzgoja pojedinih životinja u stočnoj

proizvodnji. I na razini županije i na razini općine najveću zastupljenost u uzgoju

imaju ovce i koze te perad (i kada je riječ o poljoprivrednim kućanstvima i kada je riječ

o poslovnim subjektima), a najmanju goveda, konji, magarci, mule i mazge.



36

2.2.3. Institucije i stručne službe za poljoprivredu i stočarstvo te

edukacijske institucije

1. Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) je stručna

vladina ustanova u poljoprivredi, nadležna za posredovanje u provođenju

mjera potpore razvitku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ( OPG-a) i

ruralnih prostora u cjelini. Njen cilj je pomaganje obiteljskim poljoprivrednim

gospodarstvima pri donošenju odluka kroz osiguranje kvalitetnih

informacija, bolju suradnju sa svim institucijama, tvrtkama i pojedincima

važnim za uspješnu poljoprivredu. U općini Zgvozd ne postoji ured HZPSS-a,

dok u Splitsko dalmatinskoj županiji djeluje 14 savjetnika od kojih su po dva u

Sinju, Braču i Makarskoj i po jedan u Trogiru, Omišu, Splitu, Imotskom,

Vrgorcu, Solinu, Sućurju i Starigradu koji pomažu obiteljskim

poljoprivrednim gospodarstvima bilo preko telefona, bilo izlaskom direktno

na teren.

2. Poljoprivredno savjetodavna služba ( gore navedena ) i Hrvatski stočarski

selekcijski centar pružaju stručnu potporu poljoprivrednicima i stočarima.

3. Inicijative za poljoprivredne kredite, investicije i druge mjere za

poljoprivredni razvoj potiču se putem Županijskog odjela za gospodarstvo,

razvitak i obnovu - odsjek za poljoprivredu.

Unatoč naporima Poljoprivredne savjetodavne službe, još uvijek se pruža premalo

usluge i edukacije za seoska gospodarstva i poljoprivredne proizvođače. Mnoge

obiteljske farme odabiru vrstu i količinu usjeva nasumce, bez pravog marketinškog ili

prodajnog usmjerenja.

Temeljni cilj poljodjelske politike je poticanje razvijanje suvremenog, djelotvornog,

konkurentnog i ekološki čistog poljodjelstva, te učinkovitije proizvodnje poljodjelskih

proizvoda, na način koji štite prirodne potencijale. U tu svrhu potrebno je

poljoprivrednicima omogućiti pristup znanju i informacijama pogotovo u segmentu

ekološke proizvodnje.

Posebni vid turističke ponude je seoski turizam, čiji se razvoj potiče poglavito

afirmacijom zaobalnog dijela kroz revitalizaciju sela i “stanova“. Ovaj vid turističke

ponude usko je vezan za poljoprivrednu djelatnost koju je potrebno temeljiti na

tradicionalnim granama proizvodnje i prirodnim posebnostima, te na obiteljskim

gospodarstvima mješovite poljoprivredne proizvodnje.



37

2.2.4. Poljoprivredne udruge i zadruge na području županije i općine

Tablica 17. Poljoprivredne zadruge u blizini Općine Zagvozd

Zadruge

Poljoprivredna zadruga Biorine

Poljoprivredna zadruga Runovići

Poljoprivredna zadruga Krajina-

Šestanovac

Izvor: Hrvatski zavod zadruga

Na području Splitsko- dalmatinske županije nalazi se sveukupno 45 poljoprivrednih

zadruga i 30 poljoprivrednih udruga. Na području općine djelovala je samo jedna

poljoprivredna zadruga koja je u procesu likvidacije.

Zadruga kao oblik udruživanja nudi najveću stabilnost i sigurnost proizvođaču.

Uloga zadruge je prijem i osiguranje plasmana proizvoda poljoprivrednog

proizvođača. To će se najlakše osigurati ako zadruga može za više proizvođača

organizirati preradu njegove sirovine, odnosno proizvodnju gotovog ili barem

poluproizvoda. Time bi se ublažio sezonski pritisak na tržište, ujednačile bi se cijene

tijekom godine i stabilizirala ponuda i potražnja. Povećao bi se uz cijenu i obrt kapitala

koji sadašnju poljoprivrednu proizvodnju praktično uništava.

Seljak se udružuje u zadrugu radi tržišta. Da bi došao do tržišta mora investirati u

doradu, preradu, hladnjače, trgovačku infrastrukturu, a to ne može uspješno uraditi

svako seljačko gospodarstvo zasebno. To je osnovni razlog da se grade zadružne

vinarije, uljare, mljekare, hladnjače.1

1 Hrvatski zadružni savez



38

2.2.5. Šumarstvo

Tablica 18. Površine šuma na području županije i Općine Zagvozd

Površine šume Ukupno zemljište ha Od toga- šume %

Splitsko- dalmatinska

županija

20.054,39 11.183,34 55,77

Općina Zagvozd 384,28 92,95 24,19

Na području Splitsko-dalmatinske županije 11.183,34 ha zemljišta zauzimaju šume, što

predstavlja 55,77% ukupnog zemljišta županije, dok u općini Zagvozd zauzimaju 92,95

ha zemljišta, što predstavlja 24,19% zemljišta općine i 0,12% ukupnog zemljišta

županije. Šumske površine na području Općine Zagvozd pod jurisdikcijom su

šumarije Imotski.

Tablica 19. Struktura šuma na području Općine Zagvozd

Struktura šumapovršina u ha %

Obraslo 7.071 66,55%

Neobraslo

šumsko

zemljište 3.554 33,45%

Ukupno 10.625

Izvor: Hrvatske šume d.o.o., ispostava Imotski

Prema podacima Hrvatskih šuma, ispostava Imotski površina neobraslog šumskog

zemljišta iznosi 3.554 hektara s udjelom od 33,45% dok je obrasle površine dvostruko

više od neodrasle i zauzima udio 66,55.

Tablica 20. Struktura obraslih površina

Struktura

obraslih

šuma ha %

Visoke šume 723 10,22%

Niske (degradirane

panjače, šikare i

šibljaci) 6.348 89,78%

Ukupno 7.071

Izvor: Hrvatske šume d.o.o., ispostava Imotski

U strukturi obraslih površina dominira nisko raslinje (degradirane panjače, panjače,

šikare i šibljaci) i zauzima udio od 89,78% dok udio visokog raslinja samo 10,22%.



39

2.2.6. Turizam

Prema podacima Ureda državne uprave Imotski- ureda za gospodarstvo trenutno na

području Općine Imotski nema prijavljenih pružatelja turističkih usluga. S obzirom na

očuvanost okoliša, obuhvat prostora Parka prirode Biokovo, lovnih površina te

manifestacija koje se održavaju tijekom ljetnog perioda Općina Zagvozd ima

potencijala za bavljenje seoskim i lovnim turizmom. Ukoliko bi se otvorio Tunel sv.

Ilija udaljenost Općine Zagvozd od mora iznosila bi svega 5 kilometara što bi dodatno

podiglo atraktivnost ovog kraja i omogućilo razvoj turizma i ugostiteljstva.

2.2.7. Bankarstvo i financijske usluge

Financiranje poduzetništva u Općini Zagvozd se obavlja putem:

1) Programa kreditiranja poslovnih banaka

2) Programa kreditiranja Hrvatske banke za obnovu i razvita ( HBOR-a)

3) Programa poticanja poduzetništva koje provode razna ministarstva i jedinice

lokalne uprave i samouprave

U Općini Zagvozd postoji jedna poslovnica banaka i to :

1. HVB Splitske banke koja nudi usluge financiranja i praćenja poslovanja malih

poduzetnika i druga

Kreditni poticaji i potpore poduzetništvu su najvećim dijelom vezani sa programe

kreditiranja putem HBOR -a.

Glavni programi kreditiranja HBOR -a unutar kojim se nalazi veliki broj kreditnih

linija su: „Malo i srednje poduzetništvo“, „Razvitak gospodarskih djelatnosti“,

„Turizam“, Ulaganje u temeljni kapital“, „Financiranje izvoza“ i „Infrastruktura“.



40

2.2.8. Gospodarska udruživanja

Poduzetnici su bez obzira na pravni oblik obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore

(HOK, www. hok.hr), odnosno Hrvatske gospodarske komore (HGK, www.hgk.hr).

Članice Županijske komore Split mogu od stručnih službi ove komore dobiti sve

informacije o zakonskim odredbama iz područja ekonomske politike i svih sektora

gospodarstva(trgovina,industrija, turizam, graditeljstvo, poljodjelstvo, nakladništvo

itd), deviznoga, financijskoga i poreznoga sustava, carinskoga sustava s primjenom

carinskih tarifa, bankarstva s podacima o kreditima, informacije o procesu

restrukturiranja i privatizacije hrvatskih tvrtki, mogućnostima investiranja itd.

Osim informiranja članicama pruža i savjete u svezi primjene ISO normi i

unapređenja kakvoće proizvoda i usluga, prezentacije inovacija i patenata, primjene

licencija; savjete i informacije u pogledu mogućnosti otvaranja tvrtki i osnivanja

stranih predstavništava, pravne savjete itd.



41

2.2.9. Radna snaga – zaposlenost/ nezaposlenost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), Središnja

služba u Zagrebu, u skladu sa Zakonom o mirovinskom osiguranju iz radnog odnosa

po svim osnovama doprinos uplaćuju 197 osoba sa područja Općine Zagvozd kao što

je i prikazano u tablici 20.

Tablica 21. Osiguranici mirovinskog osiguranja prema osnovama osiguranja za

Općinu Zagvozd

Opis

Broj

osiguranika %

Radnici i s njima

izjednačene osobe 102 51,78%

Obrtnici 35 17,77%

Poljoprivrednici 23 11,68%

Samostalne

profesionalne djelatnosti 0 0,00%

Radnici kod samostalnog

obveznika uplate doprinosa 34 17,26%

Ostalo 3 1,52%

Ukupno 197 100,00%

Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ( HZMO)

U ukupnom broju osoba koji uplaćuju mirovinsko osiguranje udio vlasnika obrta

iznosi 17,77%, dok udio osoba koji su zaposleni u obrtima iznosi 17,26%.

Poljoprivrednika ima samo 23 i čine udio od 11,68%, dok osoba koje se bave

samostalnom profesionalnom djelatnošću nema.

Najveći broj zaposlenih radi u trgovačkim društvima, njih 102 i čine 51,78%.



42

Tablica 22. Stanovništvo prema završenoj školi i obrazovnim područjima

Opći program 808 24 - - - - 970

Obrazovanje 1 9 1 - - 12

Humanističke znanosti i

umjetnost 0 2 13 1 - 16

Društvene znanosti,

poslovanje i pravo 51 4 1 - - 63

Prirodne znanosti 0 - 1 - - 1Inženjerstvo,

prerađivačka industrija i

građevinarstvo 160 2 1 - - 172

Poljoprivreda 6 - - - - 6Zdravstvo i socijalna

skrb 9 - 5 - - 15

Usluge 107 1 - - - 108

Nepoznato 10 - 4 - 22 36

Općina Zagvozd 808 368 18 26 1 22 1.399

Ukupno

Osnovna

Škola

Srednje

škola Nepoznato

Više

škole

Visoke

škole

Fakulteti

umjetnosti i

umjetničke

akademije

Izvor: Državni zavod za statistiku (Popis 2001.)

Prema popisu iz 2001. na području Općine Zagvozd bilo je 1.399 stanovnika koji su

bili stariji od 15 godina. U strukturi prema završenoj školi i obrazovnim područjima

najviše je bilo onih koji su završili osnovnu školu, njih 808 što je bilo 57,76% i 754 onih

koji su završili srednju školu, što je predstavljalo 26,3% od ukupnog broja onih koji su

stariji od 15 godina. Broj radno sposobnog stanovništva iznosi 879 od kojih je 148

nezaposlenih.

Završenu višu školu ima 18 stanovnika što je bilo 1,29% ukupnog stanovništva, a od

obrazovnih područja prevladavaju usluge, obrazovanje i društvene djelatnosti, dok je

najmanje zdravstvenog i poljoprivrednog smjera te prirodne znanosti.

U ukupnom broju stanovnika koji su stariji od 15 godina 1,93% ima završen fakultet,

njih 27. Humanističke znanosti i zdravstvo je završilo skoro trećina njih, slijede

inženjerstvo, prirodne i društvene znanosti te obrazovanje koje je završilo četvero

osoba.

U nastavku je prikazan pregled nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja i

prema starosnoj strukturi.



43

Tablica 23. Pregled nezaposlenih osoba prema stupnju obrazovanja na dan 31.10. 2005.

STUPANJ OBRAZOVANJA

Broj

nezaposlenih Udio

Bez škole i

nezavršena osnovna škola 6 4,05%

Završena osnovna škola 59 39,86%

Srednja škola 81 54,73%

Viša škola, stručni studij 2 1,35%

Visoka škola, akademija,

magisterij, doktorat 0 0,00%

Ukupno 148 100,00%

Graf 3. Struktura obrazovanja stanovništva

Stupanj obrazovanja stanovništva

39,86%

54,73%

4,05%1,35%

Bez škole i

nezavršena osnovna škola

Završena osnovna škola Srednja škola

Viša škola, stručni studij Visoka škola, akademija,

magisterij, doktorat

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje- ispostava Imotski

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Općini Zagvozd bilo je

evidentirano 148 nezaposlenih osoba.

U strukturi je najviše onih koji su završili srednju školu (54,73%) i osnovnu školu

39,86%. Nezaposlenih sa završenim fakultetom, magisterijem ili doktoratom nema dok

nezaposlenih sa višom školom je dvoje i bez škole šestero.



44

Tablica 24. Pregled nezaposlenih osoba prema starosnoj strukturi

Godine života

Broj

nezaposlenih %

15- 19 6 4,05%

20- 24 17 11,49%

25- 29 20 13,51%

30- 34 17 11,49%

35- 39 22 14,86%

40- 44 21 14,19%

45- 49 23 15,54%

50- 54 12 8,11%

55- 59 8 5,41%

60- 64 2 1,35%

65 i više 0 0,00%

Ukupno 148 100,00%

Graf 4. Nezaposlenost prema godinama života

Nezaposlenost prema godinama života

11,49%

13,51%

11,49%14,86%

14,19%

15,54%

8,11% 5,41% 4,05%1,35%

15- 19 20- 24 25- 29 30- 34 35- 39 40- 44

45- 49 50- 54 55- 59 60- 64 65 i više

Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje- ispostava Imotski

Promatrajući starosnu strukturu nezaposlenih osoba može se zaključiti da je broj

nezaposlenih poprilično ravnomjerno raspoređen. Ipak, moglo bi se izdvojiti broj

nezaposlenih koji imaju od 45- 49 godina kojih ima najviše i to 23, osoba životne dobi

od 40 do 44 godine (21) i onih u skupini od 25-29 godina kojih je 20.

Ono što se još može istaknuti je to da udio nezaposlenih osoba mlađih od 30 godina u

ukupnom broju iznosi 29,05%.



45

2.2.10. Stanovanje i stanovništvo

Prema podacima iz Popisa stanovništva iz 2001. napravljene su sljedeće tablice i

analizirano stanovanje na području Općine Zagvozd.

Tablica 25. Stanovi prema načinu korištenja

Splitsko-

dalmatins

ka

županija broj 190.429 162.337 138.491 20.968 2.878 22.498 645 4.949

Zagvozd broj 911 884 553 288 43 15 12 -

m 2 52.742 50.977 33.690 15.379 1.908 1.090 675 -

Uk

up

no

Stanovi za stalno stanovanje

Stanovi koji se

koriste povremeno

Stanovi

u

kojima

se

samo

obavlja

djelatnostukupno nastanjeni

privremeno

nenastanje

ni napušteni

stanovi za

odmor

u vrijeme

sezonskih

radova u

prirodi

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001.

Potrebno je napomenuti da je ovdje izraz stanovi označava sve vrste stambenih

jedinica. Na području Općine Zagvozd 2001. je bio 911 stambenih jedinica što je tada

bilo 0,48% svih stambenih jedinica na području Splitsko-dalmatinske županije. Od

ukupnog broja njih 97,04% služi za stalno stanovanje, dok se ostali koriste za odmor

ili za sezonske radove u poljoprivredi.

U nastavku su prikazani stanovi prema broju osoba na području Općine Zagvozd i u

cijeloj županiji.



46

Tablica 26. Stambene jedinice prema broju kućanstava, članovima kućanstava i

ukupnom broju osoba

Splitsko-

dalmatinsk

a županija

138.491 459.077 137.566 142.041 925 221 218 467 129

-

ukupni

broj osoba

Broj

prostorija

i objekata

Ostale nastanjene

prostorije i objekti

koji nisu stanovi

stanovi u

kojima

stanuju

samo priv.

prisutne

broj

553 - - -

Zagvozd

553 1.578 553 -

broj

kućanstava

Broj

stanova

broj

kućanstava

broj članova

kućanstava

Nastanjeni stanovi

ukupno

stanovi u kojima

stanuju kućanstva

Kolektivni

stanovi

broj

stanova

broj

stanova


U Općini Zagvozd je 2001. bilo 553 stambenih jedinica u kojima stalno prebivaju 553

kućanstva dok privremeno prisutnih osoba i kolektivnih stanova nema.

Tablica 27. Struktura stanovništva prema životnoj dobi

Splitsko-

dalmatinska

županija Zagvozd

sv. sv. m ž

463.676 1.642 797 845

38.425 101 47 54

85.585 243 106 137

104.973 299 130 169

118.027 354 156 198

svega (15-49) godina - - - 275

od toga 20-29 godina - - - 67

Radni kontingent 296.386 879 512 367

91.874 554 217 337

66.251 444 174 270

23.480 186 54 132

38,1 44,6 42,3 46,8

77,8 156,5 139,1 170,2

19,9 33,9 27,4 40,1

Spol

Ukupno

0-6 god.

0-14 god.

0-17 god.

0-19 god.

Fertilno žensko

stanovništvo

Indeks starenja

Koeficijent starosti

60 i više godina

65 i više godina

75 i više godina

Prosječna starost




47

Stanovništvo Općine Zagvozd karakterizira proces starenja. Indeks starenja iznosi

156,5 što znači da se 2001. godine udio stanovništva iznad 60 godina u stanovništvu do

19 godina povećao za 56,5% u odnosu na 1991.godinu.

Koeficijent starosti Općine Zagvozd iznosi 33,9, a označava udio stanovništva iznad 60

godina u ukupnom stanovništvu Općine (trećina stanovništva je iznad 60 godina). S

obzirom na gospodarsku sliku ruralnog dijela Splitsko dalmatinske županije

cjelokupno područje , pa tako i Općine Zagvozd, zahvaćeno je procesom iseljavanja

stanovništva mlađe životne dobi.



48

2.2.11. SWOT analiza gospodarstva

Prednosti Nedostaci

Čistoća zraka, vode i okoliša

Općina Zagvozd zauzima prostor Parka prirode

Biokovo

Prostorni položaj – blizina Splita, Imotskog,

Makarske, plaža, susjedne države

Klimatski uvjeti su pogodni za razvoj turizma

Kulturne i sakralne znamenitosti kao preduvjet za

razvoj turizma

Nezagađenost poljoprivrednih zemljišta kao

preduvjet za razvoj eko turizma

Tradicija Glumci u Zagvozdu (10 godina)

Stara Napoleonova cesta kao preduvjet za razvoj

turizma (segment kao dodatak turističkoj ponudi)

Povoljni uvjeti za razvoj stočarstva i tradicija

stočarstva

Povoljni uvjeti za razvoj voćarstva, uzgoja

ljekovitog bilja i proizvodnje meda, pčelarstva

Tradicija starih obrta (kovači, izrađivači gudačkih

instrumenata, tkanje) proizvodi koji se mogu

plasirati u turizam

Tradicija u obradi kamena

Raznolikost geografske strukture

Endemske biljne i životinjske vrste kao kuriozitet

Prostor za izgradnju uzletno sletne staze za

zmajarenje

Nerazvijena komunalna infrastruktura

Nerazvijena poslovna infrastruktura

Poljoprivredna proizvodnja na malim,

rascjepkanim, ne plantažiranim

posjedima; veliki broj vlasnika parcela

zemljišta;

Ne postojanje „Centra za edukaciju u

poduzetništvu, poljoprivredi, turizmu“

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i

nepostojanje zemljišnika

Proizvodnja ograničena (samo dva

proizvodna poduzeća)

Starost i nedostatak radno sposobnog

stanovništva

Nepostojanje prostornog plana

Događaj Glumci u Zagvozdu nije

komercijalno eksploatiran

Nedovoljno iskorištavanje tradicija

Nedostatak zadruga i udruženosti u

poljoprivredi

Nepostojanje veterinarske stanice i

veterinara u općini

Prilike Prijetnje

Razvoj turizma (seoskog, manifestacijskog,

lovnog, planinarstvo, speleologija, ekstremni

sportovi….)

Izgradnja tunela Sv. Ilija potaknula bi

gospodarski razvoj Općine Zagvozd (turizam,

ugostiteljstvo, stvoriti interes za poduzetničkom

zonom)

Prolaskom autoceste Zagreb - Dubrovnik

znatno će se poboljšati prometna povezanost

Općine Zagvozd s ostalim dijelom Hrvatske

Iskorištavanje poticaja, državnih potpora,

fondova EU (PPDS lll)

Usvajanje prijedloga Masterplana turizma na

nivou županije koji predlaže jedinstveni

Devastacija prostora nestručno

postavljenim i prekomjernim brojem

kamenolomima

Razvoj zagađivačkih industrija u

susjednim općinama



49

turistički prostor kao spoj plaže i Biokova

2.3. Društvene djelatnosti

U razmatranju plana razvoja općine Zagvozd potrebno je posvetiti posebnu pozornost

institucijama društvenih djelatnosti. Pod tim podrazumijevamo status i razvoj:

- općinskih udruga i zadruga

- funkcioniranje sustava zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

- obrazovanja te

- objekte i institucije koja svojim djelovanjem i postojanjem promiču kulturni

te športski život općine.

Gledano i s makro (nacionalnog i županijskog) i mikro (gradskog ili općinskog)

aspekta, jedinice udruga i zadruga mogu, između ostalog, svojim djelovanjem lančano

utjecati na razvoj. Kooperacija više jedinica istih ili sličnih interesa, djelatnosti i

orijentacija na užem i širem i općine, može vršiti značajan upliv na pozitivnu

promjenu u internom okruženju Općine, ali i cijele manje regije.

Kod presjeka sustava društvenih djelatnosti potrebno je posvetiti posebnu pažnju

sustavu obrazovanja, sustavu zdravstvene zaštite i socijalne skrbi i institucijama istih.

Važno je promotriti potrebu stanovništva za istim, njihovu ''gravitaciju'' za susjednim

općinama u pogledu istih, te nužnost izgradnje, modifikacije ili prenamjene ovakvih

institucija. Zbog izrazite disproporcije u rasporedu stanovništva Zagore, ovakvi se

'zahvati' nameću kao prirodni i logični.

Neposredno i indirektno, obrazovne institucije svojim djelovanjem mogu utjecati na

gospodarstvenu sliku općine. U Regionalnom operativnom programu Županije, kao

jedan od osnovnih županijskih problema generalno se ističe i neadekvatna povezanost

i strukturna neusklađenost obrazovanja s gospodarstvom. Paralelno s tim

zaključkom, važno je sagledati i sustav obrazovanja odraslih na području Općine, te

nužnost izgradnje istog.



50

Kulturna baština na području čitave Zagore, priobalja i otoka nameće se kao

izvanredan turistički potencijal. Veliki broj gradova i općina na području Dalmacije u

tom pogledu skriva vrijedne istražene i neistražene arheološke lokalitete, stare

sakralne objekte i stambene objekte, zavičajne muzeje, te tradicionalna kulturna

lokalna, regionalna i nacionalna događanja, te manje pučke manifestacije. Ukoliko

postoje isti objekti i događanja, važno je ukazati i na njihov ulogu i udio u ukupnom

razvoju Općine.



51

Tablica 28. Kategorizacija postojećih institucija i funkcija društvenih djelatnosti

Općinsko središte Naselja

Središnje funkcije Zagvozd Biokovsko Selo Krstatice Rastovac Župa Rašćane Gornje Župa Srednja

Uprava

Općinsko vijeće

Načelnik i

donačelnici

Općinsko

poglavarstvo

Jedinstveni upravni

odjel

Dobrovoljno

vatrogasno društvo

- - - - - .

Udruga građana,

političke stranke i

druge udruge

Udruga građana

Političke stranke

(općinska

organizacija HDZ, te

podružnica HSP)

udruga građana

(Udruga

prijatelja

Biokovskog

Sela)

udruga građana

(Speleološko

društvo

''Krstatice'')

-

Udruga građana

(Etno eko

udruga Vrdol)

- -

Vjerske zajednice

rimokatolička

crkvena župa (Gospa

od Karmela)

pripada župi

Presv. Srca

Isusova

rimokatolička

crkvena župa

(sv. Srce

Isusovo)

pripada župi

Gospe od

Karmela

rimokatolička

župa (Sv. Ivan

Krstitelja)

pripada župi sv.

Ivana Krstitelj

pripada župi sv.

Ivana Krstitelj

Prosvjeta, školstvo i

obrazovanje

Dječji vrtić (Područni

odjel Dječjeg vrtića

Imotski)

Matična osnovna

škola (OŠ Zagvozd)

- područna škola područna škola - - -

Kultura i umjetnost

Dvorana za kulturne

potrebe (Dom

kulture)

- - - - - -

Sport i rekreacija nogometna igrališta - Boćalište - - boćalište -

Zdravstvo i socijalna

skrb

Ambulanta (opće

medicine) Zagvozd

Stomatolog

Ljekarna

- - - - - -



52

2.3.1. Nadležnosti

Uprava općine Zagvozd zasniva se na postavkama iz zakonske regulative te

odrednicama Statuta Općine. Ona uključuje:

- Općinsko Vijeće (jedanaest članova)

- načelnika i dva donačelnika

- Općinsko poglavarstvo (pet članova) te

- jedinstveni upravni odjel koji prati i organizira sav informacijski, pravni i

računovodstveni protokol. Zakonski izbori vijeća mjesnih odbora naselja Općine, još

nisu provedeni 2.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno egzistira 2.219 udruga osnovanih i

usuglašenih temeljem Zakona o udrugama. Prije nego se fokusiramo na djelatnosti

udruga u Zagvozdu, potrebno je obratiti pozornost na osnovni problem rada udruga

koji prožima veliki broj udruga na području Splitsko-dalmatinske županije.

Najveći problem u radu udruga jest da je članstvo udruga needucirano za rad u njima,

ciljevi udruga su nejasni, aktivnosti nekontinuirane, a iz tog i drugih razloga veliki

broj udruga egzistira samo na papiru. Udruge se oslanjaju samo na financiranje

jedinica lokalne samouprave, koje nemaju adekvatne programe za rad s udrugama 3.

U mnogim mjestima u Splitsko-dalmatinskoj županiji često je upitna i interakcija

građanske inicijative, ponajviše zbog nedostatka edukacije po pitanju partnerstva.

Trenutno ne postoji dovoljno razumijevanja za razvoj skupnih aktivnosti i

umrežavanje različitih inicijativa. Ukoliko razumijevanje i motivacija postoje unutar

domene građanske inicijative, obično ne postoji stimulacija od strane institucija lokalne

samouprave.

Udruge u općinama Zagore kroz redovite aktivnosti i djelovanja, animiraju sredinu u

kojoj su nastale te organizirano i postupno mobiliziraju njihov razvoj. Općina Zagvozd

bilježi udruge koje aktiviraju pozitivne razvojne promjene, a kao takve važno ih je

navesti u segmentu društvenih djelatnosti Općine. To su:

Planinarsko društvo ''Sveti Jure''

Kulturna udruga ''Glumci u Zagvozdu''

2 Izvor: informacije dobivene od Jedinstvenog upravnog odjela Općine Zagvozd 3 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Udruge i partnerstvo): Splitsko

dalmatinska županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Split 2006.



53

Limena glazba Zagvozd

Lovačka udruga ''Zec''

Dobrovoljno vatrogasno društvo Zagvozd

Udruga prijatelja ''Joško Tomičić''

Speleološko društvo ''Krstatice''

Udruga prijatelja ''Biokovskog Sela''

Etno-eko udruga ''Vrdol''

2.3.2. Obrazovanje

Predškolsko obrazovanje

Premali broj djece u Županiji obuhvaćen je programima predškolskog odgoja i

obrazovanja, a institucije predškolskog odgoja nisu jednako dostupne svima. Na

području Hrvatske situacija je slična. Potrebno je osiguravanje prostornih,

financijskih i kadrovskih uvjeta za uključivanje što većeg broja djece u programe

predškolskog odgoja. Pored toga, jedinice lokalne samouprave trebaju ponuditi i

povoljnije uvjete pohađanja predškolskih ustanova djeci bez oba roditelja, djeci

poginulih branitelja i vojnih invalida domovinskog rata te djeci stalnih korisnika

socijalne pomoći 4.

- Dječji vrtić Imotski/Područni odjel Zagovzd

U pogledu organizacije predškolskog obrazovanja na području Općine Zagvozd

djeluje jedino vrtić koji se nalazi u prostorijama zagvoške osnovne škole. Prvotno je

djelovao u sklopu osnovne škole, a kasnije kao područni odjel Dječjeg vrtića Imotski.

Vrtić uvijek ima jednu odgojnu grupu sa 6-satnim programom. Za školsku godinu

2005./2006. vrtić je imao 23 polaznika. Na površini od 115 m2 smještene su sljedeće

prostorije: igraonica, kuhinja, WC, hodnik s garderobom.

Vrtić nema dječjeg igrališta i trenutno se koriste ona koja su u posjedu škole (jedno

travnato i jedno malo asfaltno).

U okviru punog dnevnog radnog vremena vrtića (samo jutarnja smjena od 7 – 13 sati)

od ponedjeljka do petka radi samo jedna odgojiteljica. Pored nje u vrtiću su zaposleni i

spremačica, ravnatelj, pedagog, tajnik i računovođa koji ne rade puno radno vrijeme.

Program vrtića je sličan programima koji se provode u vrtićima susjednih Općina, a

koji prati osnove programa svih vrtića u Republici Hrvatskoj. Druženja djece

organiziraju se i van vrtića (zajednički izlet u Košute djece i roditelja). Vrtić priprema i

4 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Obrazovanje): Splitsko dalmatinska

županija, Ekonomski fakultet Sveučilišta, Split 2006.



54

dječje predstave prigodom božićnih i uskrsnih blagdana, maskenbala te povodom

završne svečanosti s podjelom diploma na kraju školske godine.

Iako bi vrtić u Zagvozdu, nota bene, trebao vlastitu zgradu kako bi svoje prostorije

mogao odvojiti od zgrade osnovne škole, trenutno ne iziskuje neke veće modifikacije

(potrebno je napraviti WC za odgajatelje te odvojiti kuhinju od skladišnog prostora).

Objekt vrtića bi trebao imati poseban ustroj, organizacijsko uređenje i građevinska

rješenja od onog koja su trenutno ponuđena vrtiću u Zagvozdu. Potrebno je fizički

razdvojiti ta dva obrazovna segmenta kako bi se s neovisnosti mogla podići i kvaliteta

njihove cjelodnevne edukacije kojoj stremi obrazovni sustav u Europskoj uniji i u

svijetu.

Osnovnoškolsko obrazovanje

Što se tiče osnovnoškolskog obrazovanja na području Županije, poznato je kako se,

između ostalog kao najveći problemi tretiraju financiranje i organiziranje prijevoza

učenika, te sanacija osnovnoškolskih objekata. Većina osnovnoškolskih objekata je u

vrlo zapuštenom stanju, a osnovne škole su u 2005. po javnom natječaju iskazale

potrebu za sanacijom takvog stanja kako bi se osigurala sigurnost boravka učenika i

nastavnika.

- Osnovna škola Zagvozd5

Zgrada današnje osnovne škole u Zagvozdu izgrađena je 1968. godine. Prije toga

nastava se održavala u Domu kulture koji je sagrađen pedesetih godina dvadesetog

stoljeća. Škola je osmoljetka i trenutno ima 135 polaznika (ravnomjeran odnos dječaka i

djevojčica). Pored matične škole, OŠ Zagvozd vodi i četiri područne i to:

Područnu školu u Rastovcu - kombinacija od prvog do četvrtog razreda (jedan

odjel)

Područnu školu u Krstaticama - kombinacija od prvog do četvrtog (jedan odjel) i

Područnu školu Dobrinče (ne nalazi se na području Općine) - kombinacija od

prvog do četvrtog (jedan odjel)

5 Izvor: podaci su dobiveni od Osnovne škole Zagvozd



55

Područnu školu u Slivnu (ne nalazi se na području Općine) – dvorazredna

kombinacija od prvog do četvrtog te posebni odjeli za polaznike od petog do

osmog razreda 6.

Škola je smještena u zapadnom dijelu naselja Zagvozd, a u njezinoj su neposrednoj

blizini: vatrogasni dom, općina, ambulanta, ljekarna, pošta i banka.

Osnovna škola ima tri etaže, ukupne površine 2.400 m2.

Na prvoj etaži su gimnastička dvorana i radionice.

Na drugoj etaži 6 učionica, 4 WC-a knjižnica i prostor za Vrtić (115 m2).

Na trećoj etaži je 5 učionica, 4 WC-a, zbornica i 3 kancelarije.

Dvorište škole zauzima 3.000 m2. Jedan dio dvorišta ekološki upotpunjuje i uljepšava

vrt uređen dalmatinskim biljem, a drugi dio dva školska igrališta (travnato i asfaltno).

Osnovna škola u Zagvozdu treba višenamjensku sportsku dvoranu.

U školi se trenutno ništa ne preuređuje, adaptira niti nadograđuje, ali je potrebno

izvršiti potpunu rekonstrukciju zgrade - posebno krovište, a elektroinstalacija

aluminijska, nema gromobrana i fasadu.

Škola ima 40 zaposlenih (ravnatelja, dva stručna suradnika (pedagoga i knjižničara), 26

učitelja, tajnika, računovođu i devet djelatnika koji rade kao pomoćno tehničko osoblje.

Nastavni plan i program je kvantitativno i kvalitativno sličan programu drugih škola u

susjednim općinama, te se provodi u skladu s predloženim i donesenim programom

Ministarstva. Škola radi od početka rujna do kraja prosinca, te od sredine siječnja do

sredine lipnja. U ostalim periodima, traju praznici i škola ne radi. Dok je zatvorena,

škola preko ljeta, nema drugu namjenu.

Tijekom školske godine organiziraju se druženja učenika na jednodnevnim izletima,

ekskurzijama, te športskim natjecanjima u ovoj i susjednim školama.

Značajne manifestacije koja se događaju u prostorima škole su: Dani kruha, Dan škole,

Sv. Nikola, te božićna i uskrsna priredba.

Učenici škole uključeni su u različite fakultativne aktivnosti: sport, glazbenu školu –

(glazbena škola Imotski, Limena glazba Zagvozd), a sudjeluju i u radu kulturne

udruge ''Glumci u Zagvozdu''. Ipak, prema primjedbama stanovnika Općine,

nedostaju organizirana okupljanja djece van škole jer osim Limene glazbe nema dr.

udruge koja animira djecu tokom godine.

6 Napomena: područna škola Dobrinče i Slivno se ne nalaze na području Općine Zagvozd



56

OŠ Zagvozd ima organiziranu nastavu za obrazovanje odraslih za završetak osnovne

škole 7.

Srednjoškolsko obrazovanje i institucije za obrazovanje odraslih

Na području Općine Zagvozd ne postoji srednja škola. Najbliže srednje škole su u

Imotskom (20 km) i sljedeće škole: gimnazije, ekonomska, upravna, tehnička

(elektrotehničari, strojarski tehničar i računalni tehničar), kemijska te obrtnička (frizeri,

kuhari, vozači, vodoinstalateri, bravari, limari, elektromonteri, konobari,

automehaničari i slično). Imotski jednako tako za odrasle osobe nudi i edukaciju u

vidu obrtničkih zanimanja.

Problem obrazovanja u Općini Zagvozd

Obrazovanje na području Općine Zagvozd jedan je od krucijalnih društvenih

problema. Općina Zagvozd samo je jedna u nizu velikog broja jedinica lokalne

samouprave u teškim gospodarskim prilikama koje ne mogu samostalno financirati

predškolsko obrazovanje. Nedostatak su i zastarjeli objekti, namještaj i mala ulaganja u

dodatnu opremu u obrazovnim jedinicama (klupe se i sjedalice u mnogim školama u

Županiji nisu obnavljale u posljednjih 20 godina). Sama Općina Zagvozd trenutno

nema adekvatan ustroj predškolskog obrazovanja (vrtić se nalazi u prostorijama škole,

nema dječjeg igrališta).

Minimalni pomak koji se zasad mora napraviti za razvoj obrazovanja je poboljšanje

postojećih objekata (igralište za dječji vrtić i sportska dvorana za osnovnu školu).

Ustanove predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja moraju imati bar uporišne

preduvjete za kvalitetno obrazovanje svojih polaznika.

Oplemenjivanje obrazovnog sustava nužna je predispozicija za podizanje kvalitete

življenja nekog područja. Razvoja obrazovnog sustava nekog manjeg područja može

stimulirati razvoj njegova gospodarstva. Kod stvaranja korelacije između

gospodarstva i obrazovanja na takvoj mikrorazini, važnu ulogu ima lokalna

samouprava koja mora poticati razvoj edukacije u smjeru privrednih grana za koje

drži da su perspektivne za razvoj Općine.

Na području imotskog kraja, ali i čitave Dalmacije postoje osobe kompetentne da

govore o svojim iskustvima i saznanjima (udruge, zadruge, fakulteti, instituti,

poduzeća), a njihov angažman je poželjan. Organizirani seminari, predavanja i

praktičan rad stručnih osoba za stanovnike Općine traže poticaj jedinice lokalne

samouprave i nužni su kako bi znanjem, novim idejama, rješenjima i motivacijom

7 Izvor: Osnovna škola Zagvozd



57

osvježili viziju stanovništva o njihovoj Općini. Ovakav edukativni model neophodan je

za budući razvoj Zagvozda.

2.3.3. Kultura

Stari sakralni objekti8

Sakralni objekti na području Općine vrlo su velike vrijednosti i važnosti jer su nastale

u okolnostima burne povijesti. Crkve Uznesenja Marijina, Sv. Svetih na Butigama i Sv.

Križa u Rastovcu podignute su između 1626. i 1636. godine. U povijesnim spisima

godine 1715. godine Zagvozd se opisuje kao selo jedinstveno i neobično po tome što jedino

u Otomanskom carstvu ima tri crkve9.

Zagvozd je stara glagoljaška župa Imotske krajine. Nekad je obuhvaćala prostor i

današnje župe Medov Dolac sa selima Dobrinče i Medov Dolac. Za vrijeme drugog

crkvenog sabora u Solinu 533. god Zagvozd se spominje prvi put i to pod imenom

Montanense. Glagoljašku župu prvi je opisao Bartul Kačić u izvješću papi Urbanu

VIII., 1626. godine.

Župska crkva Velike Gospe (Uznesenja Marijina)

Sačuvana je predaja s kojom se slažu i stručnjaci kako je crkva zidana 1630 g. Pošto

Turci nisu davali dozvole za gradnju novih crkava osim na mjestima gdje su te već

postojale, možemo zaključiti da je i prije dobivene dozvole postojala crkva. Crkva je

popločana grubo tesanim kamenom, vratnice su rad starih domaćih majstora. Čitava je

pokrivena kamenim pločama kako su se u stara vremena pokrivale sve važnije kuće

(tradicionalna arhitektura). Neki dijelovi crkve renovirani su 1973., a posljednja

restauracija izvršena je pod nadzorom Regionalnog zavoda za čuvanje starina u Splitu.

Sveti križ u Donjem Rastovcu

Po mišljenju stručnjaka crkva je zidana nešto prije crkve Velike Gospe. Nekada je to

bila župska crkva Zagvozda. Restaurirana je 1973. Pokrivena je domaćim kamenim

pločama. Interijer crkve podsjeća na podzemne katakombe prvih kršćana. Na zidu

apside crkve visi umjetnička slika sv. Križa nepoznatog autora iz 16. stoljeća. Prema

stručnim mišljenjima, slika je visoke umjetničke vrijednosti i najstarija takva u

imotskom kraju.

Crkva Svih Svetih na Butigama

8 Izvor: Župe Imotske krajine, Franjevački samostan Imotski, Tisak Slobodna Dalmacija 9 Izvor: informacije višeg kustosa Muzeja hrvatskih arheoloških spomenik, gdina Ljubomira Gudelja



58

Iz natpisa s pročelja ove crkvice vidi se da je crkvica posvećena 20. siječnja 1644. Zidovi

crkvice išarani su križevima od posvete. Nad crkvicom su kamene ploče bačvastog

oblika. Crkvica danas služi kao kapela za čuvanje sv. Sakramenta.

Kapela Gospe od Zdravlja u Donjem Rastovcu

Kapelu je svojim novcem zidao don Andrija Lončar za svoju privatnu uporabu uz

rodnu kuću. Ispred kapele nalazi se veliki kameni mlin za masline. Kapelica krije

originalnu škrinju sa starinskim kovanim kvakama i štampanim propovijedima fra

Filipa iz Očevije, fascikul glagolskog brevijara, glagolski misal pisanih latinicom i

glagoljicom. Ovi artefakti nisu sačuvani u cijelosti, ali predstavljaju duhovnu literaturu

glagoljaškog popa.

Sveti Stjepan u Donjem Rastovcu

Crkvica Svetog Stjepana, jedna od najljepših crkvica u Zagvozdu, sagrađena je 1863..

Okićena je stoljetnim kljenom i kostelama. Karakteristični bačvasti svod crkve,

natkrivaju kamene ploče krovišta. U svojoj jednostavnosti, privlači svojim savršenim

proporcijama, golim bijelim kamenom i jednostavnim oltarom.

Arheološki spomenici

Stećci

Stećci su autohtoni srednjevjekovni nadgrobni

spomenici, ukrašeni plastičnim prizorima iz života,

lova, viteških turnira i natpisima. Općina Zagvozd

broji niz ovakvih spomenika pored starih cesta u

mjestima Župa Biokovska, Rastovac i Zagvozd.

Najpoznatiji je stećak sarkofag ''Vukov greb''.

Manastirine

Oko 150 m na istok od crkve Svih Svetih i današnje nove župske crkve nalazi se mjesto

'Manastirine'. To su razasuti veliki blokovi klesanog kamenja, ruševine starog zdanja

franjevačke rezidencije. Za razliku od samostana ova se crkvena rezidencija sukladno

crkvenim zakonima razlikovala od samostana, koji su u imotskom kraju u prošlosti

postojali samo na izvoru rijeke Vrljike i na Otoku na prološkom Blatu.

Dvori Hasan-age Arapovića

Ostaci kule u predjelu koji se zove Turski Klanac. U neposrednoj blizini na Rudinama

vide se ostaci stare kule. Do danas su sačuvana 2 bunara. To su ostaci kule glasovitog

Hasan-age Arapovića. Povijest i priča vezana za ovu povijesnu osobu prenosila se



59

generacijama stanovnika Zagvozda, ali i šire sve dok je 1774. nije zapisao talijanski

putopisac i etnograf Alberto Fortis, nazvavši je iliričkom baladom. Walter Scott, J.W.

Goethe, Aleksandar Sergejevič Puškin samo su neka od poznatijih imena koja su

prevodila ovu baladu.

Zagvoška prapovijesna nalazišta

Najstarije tragove prisutnosti ljudi na području Općine Zagvozd skrivaju ostaci niza

prapovijesnih gradina i grobnih gomila-tumula. Brojni prapovijesni objekti nisu

istraživani, kao ni brojne vrtače koje kriju historijske materijalne dokaze. Po

pronalasku primjeraka bizantskog novca (11. stoljeće), dviju grčko ilirskih kaciga,

kamenih sjekira, keramičkih posuda iz brončanog doba lako je zaključiti kako je

zagvoško podneblje veliki arheološki potencijal.



60

Kulturne manifestacije i događanja

Tablica 29. Tradicionalna godišnja događanja u Općini Zagvozd

MJESEC DOGAĐAJI ORGANIZATOR

Siječanj/

veljača

PUČKE SVEČANOSTI

Pokladna promenada kroz Zagvozd do Doma kulture uz

limenu glazbu

Ožujak/travanj

CRKVENE SVEČANOSTI

Uskrsne svečanosti - prigodni crkveni koncert prigodom

misnog slavlja

Limena glazba

Zagvozd

Lipanj

DRŽAVNI PRAZNIK

Koncert Limene glazbe Zagvozd na Trgu glumaca – budnice

za Dan državnosti

CRKVENE i PUČKE SVEČANOSTI

Dan naselja i župe u Krstaticama (Sv. Ivana Krstitelja) –

limena glazba

Dan Župe –župa Presveto Srce Isusovo (crkva sv. Ivana

Krstitelja) – limena glazba

Limena glazba

Zagvozd

Ribarska noć u Zagvozdu – pučka fešta

Srpanj/kolovoz

KULTURNI DOGAĐAJI

Glumci u Zagvozdu – zagvoški događaj godine, kazališne

predstave, koncerti, folklorne priredbe, izložbe

CRKVENE i PUČKE SVEČANOSTI

Dan Općine Zagvozd i zaštitnice Gospe od Karmela

KU Glumci u

Zagvozdu

Kolovoz

SPORTSKI PROGRAM

Ženski malonogometni turnir – trodnevni turnir

humanitarnog karaktera

Članovi udruge

Limena glazba

Zagvozd

Prosinac

OSTALE PRIREDBE

Darovi sv. Nikole – glazbeno scenska priredba, darovi za

djecu

Limena glazba

Zagvozd

CRKVENE SVEČANOSTI

Božićni koncert – jedno satni koncert Limene glazbe u crkvi

Gospe od Karmela

KU Glumci u

Zagvozdu.

Limena glazba

Zagvozd,

Osnovna škola

Zagvozd

Glumci u Zagvozdu

Kulturna manifestacija Glumci u Zagvozdu tradicionalno se već osam godina održavala

u Zagvozdu. Ova kulturna priredba festivalskog karaktera okuplja eminentne

kazališne i glazbene umjetnike, folklorne skupine te općenito estradne zvijezde iz cijele

Hrvatske. Manifestacija tradicionalno traje od kraja lipnja/ srpnja do sredine kolovoza.



61

Povodom ''Glumaca u Zagvozdu'' održavaju se besplatne kazališne predstave, izložbe,

koncerti, te folklorne priredbe. U početku je realizacija ideje o kazališnim događanjima

na području Općine zahtijevala tek skroman budžet i entuzijazam Vedrana Mlikote i

Darke Ćurde, idejnih tvoraca manifestacije, te njihovih prijatelja i kolega glumaca.

Širo Guberina, Josip Genda, Zijah Sokolović, Ecija Ojdanić, Goran Višnjić, Arijana

Čulina, ansambl Lado, Miroslav Škoro neka su od vrlo poznatih imena koja su do sada

gostovala u Zagvozdu. Velika zasluga opstanka manifestacije pripada i svim

mještanima koji su pripomagali njezinoj organizaciji (primjerice, kako Zagvozd nema

hotela, mještani su u tu svrhu prilagođavali svoje domove).

Kada se 2001. g. ova manifestacija pokazala kao ozbiljna, atraktivna, tradicionalna u

svojoj realizaciji, zauzela je svoje mjesto u kulturnom životu Hrvatske, pa se logično

ukazala i potreba za efikasnijom i kvalitetnijom organizacijom susreta. Iste je godine

osnovana i Kulturna udruga ''Glumci u Zagvozdu'', logistička baza organizacije

susreta.

Medijskom promocijom ''Glumci u Zagvozdu'' danas su postali najveća zagvoška

atrakcija. Trg ispred zagvoškog Doma kulture, na kojem se i održavaju predstave, u

čast njegovih sudionika i organizatora nazvan je "Trgom glumaca". Danas je ova

manifestacija najživlji segment kulturnog i turističkog života Zagvozda tijekom kojega

Zagvozd pohodi oko 30.000 posjetitelja.

- Dan Općine

16. srpnja, Župa Zagvozd slavi Gospu od Karmela, svoju nebesku zaštitnicu. Isti je dan

i Dan Općine Zagvozd. Proslava započinje prvom jutarnjom misom, te svečanom

procesijom u kojoj djevojke u bjelini pronose cvijećem urešen Gospin kip kroz mjesto.

Uz marijanske pjesme i zagvošku limenu glazbu, Gospa se unosi u novu župnu crkvu

u središtu mjesta, gdje se obično nastavlja svečano misno slavlje. Ovakvo crkveno

slavlje karakteristično je za mnoga mjesta dalmatinskog podneblja koja slave dan

zaštitnika grada ili općine. Dan Općine Zagvozd održava se tijekom ''Glumaca u

Zagvozdu'' i ovakva se svečanost odlično uklapa u cijeli kompleks događanja koja

obilježavaju ljetno razdoblje u Zagvozdu, upotpunjavajući i animirajući turističku

ponudu Općine. Večernje slavlje Dana Općine već tradicionalno nekoliko godina za

redom obilježavaju koncerti poznatih domaćih glazbenih imena.

- Ribarska noć u Zagvozdu

Iako atipična za naselja u Zagori, ribarska noć u Zagvozdu već se pet godina održava

na području Općine. Ova pučka fešta započela je kao komorna rođendanska zabava, a

postupno se pretvorila u pravu turističku atrakciju, na kojoj je, prema navodima

prisutnih stanovnika Općine, 2005. godine prisustvovalo i oko dvije tisuće ljudi. Kod



62

organizacije ribarske noći, jela, pića i svu potrebnu logistiku osiguravaju sponzori i

mještani, a organizacija samog događaja plod je volonterskog rada i entuzijazma

mještana Zagvozda. Na Ribarskoj noći sudjeluju i glazbene skupine iz različitih

krajeva Hrvatske, koji uveličavaju ovu manifestaciju svojom nazočnosti i glazbenim

izvedbama.

Kulturne udruge

Kulturna udruga ''Glumci u Zagvozdu''

KU ''Glumci u Zagvozdu'' registrirana je 2001. godine iako je s organizacijom

kulturnog događanja ''Glumci u Zagvozdu'' započela još 1998. godine. Udruga brine o

kulturnim i zabavnim događanjima Općine, a prioritet njezina djelovanja je

organizacija spomenute ljetne kulturne manifestacije. Zahvaljujući organizaciji ovog

značajnog kulturnog događanja tijekom srpnja i kolovoza kroz Zagvozd prodefilira

nekoliko desetaka tisuća posjetitelja s područja čitave Hrvatske. Rad u KU ''Glumci u

Zagvozdu'' je volonterski, i isključivi je plod entuzijazma i volje svih stanovnika

Zagvozda.

Udruga prijatelja ''Joško Tomičić''

Udruga okuplja prijatelje Joška Tomičića koji organiziraju koncerte i gostovanja

glazbeno - scenskih skupina u spomen na pokojnog glazbenika i poznatog

Zagvožđana.

Limena glazba ''Zagvozd''

Limena glazba Zagvozd djeluje od 1997. Od ukupno 36 članova, aktivno je 14 puhača.

Članovi udruge prate sva važnija događanja na području Zagvozda. Osim glazbenih

nastupa na području Zagvozda, udruga posljednje dvije godine organizira ženski

malonogometni turnir od organizacije kojeg su prihodi namijenjeni u humanitarne

svrhe. Udruga Limene glazbe Zagvozd sviranju trube obučava svoje najmlađe članove

(osnovnoškolski uzrast), a o njima i ovisi budućnost i opstanak ove zagvoške udruge.



63

2.3.4. Šport i rekreacija

U domeni Općine Zagvozd gotovo da nema sportskih udruga, a postoje tek dva

sportska objekta (od kojih je tek jedno nešto veće nogometno igralište - 50x100 m).

Kako je među mlađim naraštajima (predškolska i osnovnoškolska populacija)

ustoličen interes za sportske aktivnosti i igre, izgradnja objekta za ovu namjenu nužna

je kako bi nadoknadila potrebe istih, ali i ojačala siromašan sportski život na prostoru

Općine. Poticaj svakako treba doći od strane lokalne Uprave i Županije. Iako Županija

trenutno ne može financirati izgradnju neke tipske sportske dvorane, s obzirom na

financijsku preopterećenost u sanaciji i izgradnji objekata u osnovnom i srednjem

školstvu, na postojećem nogometnom igralištu koje se nalazi u blizini škole mogu se

napraviti izvesti neke modifikacije i poboljšanja.

Zagvozd

Lovačka udruga ''Zec''

Lovačka udruga ''Zec'' postoji već više od 50 godina, a svojim reguliranim djelovanjem

doprinosi uspostavi ekološke i prirodne ravnoteže zagvoškog zaleđa. Udruga okuplja

oko 250 – 300 lovaca, te stvara program razvoja lovstva u lovištu i gospodari lovištem

po načelu zaštite i čuvanja divljači. Udruga surađuje i s drugim lovačkim društvima na

području Hrvatske, a bila je i domaćin izložbi lovačkih trofeja i susreta lovaca. Lovci

lovačke udruge ''Zec'' više nemaju pod ingerencijom atraktivno biokovsko lovište koje

su napučili 'lovački' zanimljivom divljači kao što su mufloni, divokoze i divlje svinje.

Danas je udruga u posjedu lovišta Zagvozd (7.500 hektara) i državnog lovišta Osoje

(3.500 hektara). Udruga je u posjedu nekoliko lovačkih koliba i nema vlastiti lovački

dom, koji će joj u bližoj budućnosti nedostajati ukoliko namjerava utjecati na razvoj

lovnog turizma na području Općine.

Planinarsko društvo ''Sv. Jure''

Društvo postoji već 10 godina, djeluje na volonterskoj bazi od 96 članova i zahvaljujući

njihovom entuzijazmu i simboličnim donacijama, pomaže u razvoju ove vrste

rekreativnog turizma na području Zagvozda. U posjedu društva je i planinarski dom

koji u jednakoj mjeri i relativno često posjećuju i domaći i strani turisti. Prema riječima,

predsjednika društva, koji je ujedno i predsjednik lovačke udruge ''Zec'', planinu

Biokovo i planinarsko društvo često posjećuju speleolozi, biolozi i alpinisti.

Krstatice

Speleološko društvo Krstatice

Stručni speleološki rad i speleološka istraživanja djelatnost su speleološkog društva

Krstatice. Društvo okuplja i organizira druženja speleoloških radoznalaca i stručnjaka.



64

2.3.5. Zdravstvo i socijalna skrb

U nizu aktualnih problema sustava zdravstva i socijalne skrbi Splitsko – dalmatinske

županije svakako treba izdvojiti:

porast troškova medicinskog materijala i vanjskih troškova

problem naplate potraživanja od HZZO-a;

zastarjeli objekti (u svim objektima u vlasništvu Županije) rekonstrukcija i

adaptacija kojih je nužna;

nezadovoljavajuća pokrivenost Županije službama hitne medicinske pomoći,

sanitetskim vozilima

nedovoljni kapaciteti u ustanovama socijalne skrbi.

nezadovoljavajuća razvijenost različitih oblika pomoći kroz vaninstitucionalni

sustav skrbi 10

- Dom zdravlja Imotski/Ambulanta Zagvozd

Prema riječima, djelatnice ambulante Zagvozd, doktorice opće prakse, ambulanta

Zagvozd kao institucija primarne zdravstvene zaštite djeluje kao ogranak Doma

zdravlja u Imotskom. Smještena je u centru Općine, a sa radom je počela sedamdesetih

godina. U ambulanti rade dvije doktorice opće medicinske prakse, dvije medicinske

sestre, laborantica i stomatolog. U zgradi se nalazi i apoteka. Iako ispravni, oprema i

inventar ambulante su već zastarjeli. Regularno radno vrijeme ambulante u jutarnjoj

smjeni je od 7:30 do 14:30, a u popodnevnoj smjeni od 13:30 do 20:30, iako su njezini

djelatnici u stanju 24-satne pripravnosti.

Trend porasta privatnih i dobro opremljenih zdravstvenih ustanova na području RH i

Splitsko dalmatinske županije, zasjenjuju problemi objekata javnog zdravstva. Osim

što velikim financijskim poteškoćama izazivaju ozbiljne probleme u financiranju

modernizacije svojih objekata i opreme, uzrokuju i pad zdravstvenog standarda u

Županiji. Loša briga o zdravlju i zdravstvenim uslugama na regionalnoj razini govori

kako bi se trebalo više poraditi na osiguranju njihove kvalitete i dostupnosti.

Na prostoru Općine Zagvozd trenutno ne postoji niti jedna ustanova za socijalnu skrb.

Ovakvi uvjeti nisu pogodni za egzistenciju osamljenih starih i nemoćnih osoba na

području Općine Zagvozd. Nedostatak nije samo u kapacitetima ustanova socijalne

skrbi, nego i u deficitu izvaninstitucionalnoj skrbi (npr. pomoć starijim osobama u

vlastitim domaćinstvima). Ti se oblici, između ostalog, mogu se manifestirati kroz

udruge ili društva koje će moći pružati takvu vrstu usluga. A oni također sastavni dio

proaktivne demografske politike za zdraviji i dinamičniji život Općine.

10 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Zdravstvo i socijalna skrb): Splitsko




65

2.3.6. Vatrogasna zaštita

Dobrovoljno vatrogasno društvo Zagvozd

DVD Zagvozd, volonterska je vatrogasna jedinica službeno registrirana 1978., ali

važno je istaknuti da prvi zagvoški vatrogasci organizirano djeluju još od 1964. godine.

Prema riječima, dozapovjednika DVD-a Jakova Čaglja, DVD Zagvozd ima oko

četrdesetak članova. DVD Zagvozd u suradnji s njima sudjeluje u gašenjima požara na

području čitave Splitsko-dalmatinske županije. Mali požari i požarne stihije na

području Imotske krajine vrlo su učestale, pogotovo u ljetnom razdoblju i na području

Biokova. DVD trenutno u posjedu ima tri 3 vatrogasna vozila, a u planu je nabaviti još

jedno koje bi bilo bolje prilagođeno vožnji na nepristupačnom krškom terenu11.

Imotska krajina broji tri dobrovoljna vatrogasna društva (Imotski, Lovreć, Zagvozd) i

jednu profesionalnu vatrogasnu stanicu (Imotski). Dobrovoljno vatrogasno društvo

Zagvozd kao dio većeg sustava vatrogasne zaštite (Imotske Krajine) u bliskoj

budućnosti uklopiti će se u još bolje organiziran sustav zaštite i spašavanja stanovnika,

objekata, prirodnih, kulturnih i ostalih dobara od vatrenih stihija.

Aktivnosti koje Splitsko dalmatinska Županija predlaže i ističe kao vitalne za

provođenje mjere unapređenja sustava zaštite i spašavanja su sljedeće:

Analiza postojećeg stanja u svim službama zaštite i spašavanja

Izrada programa zaštite i spašavanja za područje županije

Kreiranje obrazovnih programa za sudionike zaštite i spašavanja (edukacije i obuke

na terenu)

Povezivanje sudionika zaštite i spašavanja sa Sveučilištem i ostalim obrazovnim

institucijama na svim razinama na kojima je suradnja, u cilju obostrane koristi

Opremanje postojećih objekata i poligona za obuku

Adaptacija postojećih raspoloživih objekta kao smještajnih kapaciteta za operativne

grupe, kako za vrijeme redovnih i izvanrednih aktivnosti

Posebni programi edukacije/obuke u kojima bi sudjelovali gospodarstvenici prema

specifičnim potrebama, ali i stanovništvo

Potpora u stvaranju jedinstvene baze podataka o nesrećama i katastrofama12

11 Izvor: podaci dobiveni od Dobrovoljne vatrogasne postrojbe Zagvozd i pronađeni na Internet stranici

DVD-a Zagvozd (www.dvdzagvozd.izhr.com) 12 Izvor: Regionalni operativni program Splitsko dalmatinske županije (Mjere i prioriteti): Splitsko




66

2.3.7. SWOT analiza društvenih djelatnosti

Prednosti Nedostaci

Bogato, raznoliko i turistički atraktivno

arheološko i povijesno nasljeđe

Organizacija tradicionalnih i turistički

afirmiranih kulturnih i pučkih događanja

(Glumci u Zagvozdu, Ribarska noć)

Dobro organiziran sustav vatrogasne

zaštite

Snažan utjecaj kulturnih udruga (Glumci

u Zagvozdu, Limena glazba Zagvozd) na

društvenu, ali i gospodarsku domenu

(turizam) razvoja mjesta

Nezadovoljavajuća pokrivenost Općine

programima i institucijama socijalne skrbi

Deficit kulturnih objekata (muzejski prostor,

scenska grupa, scenski prostor) i potrebita

aktivnija istraživanje povijesne ostavštine, te

prezentacija iste

Strukturna neusklađenost obrazovanja i

gospodarstva Općine (neadekvatna povezanost

obrazovanja s gospodarstvom) – nepoticanje

edukacije odraslih

Nedostatak zatvorenog športskog prostora

(športska dvorana) i više sportskih igrališta

Zastarjeli inventar sustava zdravstvene zaštite

Prilike Prijetnje

Poticanje razvoja sportskih aktivnosti i

gradnje sportskih objekata (mogućnost

izgradnje sportske dvorane)

Promjene u sustavu predškolskog

obrazovanja (mogućnost izgradnje dječjeg

vrtića)

Mogućnost promocije imena Općine zbog

vrijednih povijesnih nalazišta (uređenje

arheoloških lokaliteta)

Organizacije i drugih kulturnih

manifestacija na području Općine (važne

su ideje i motivacija kulturnih udruga)

Suradnja na zajedničkim projektima

razvoja s drugim Općinama

Mogućnost razvoja lovnog turizma

(Lovačka udruga ''Zec'')

Zapuštanje kulturne baštine (arheološki

lokaliteti)



67

Zaključak

Niz slabosti koje karakteriziraju domenu društvenih djelatnosti Općine Zagvozd,

povlače za sobom potrebu o velikom broju zahvata koji moraju unijeti pozitivne

promjene. Obrazovni sustav Općine Zagvozd trebao bi se više uskladiti s

gospodarskim razvojem općine i mogućnostima razvoja koje se pružaju u tom

segmentu ukupnog razvoja. Stručna edukacija (seminari, predavanja) za pojedince

zainteresirane za gospodarske inicijative na području Općine Zagvozd može

doprinijeti razvoju ideja, napraviti mali korak ka pozitivnim privrednim pomacima.

Športski aktivitet općine trenutno je ograničen zbog nedostatka sportskih sadržaja.

Ipak, u tu kategoriju ulaze i lovišta lovačke udruge Zec čije aktivnosti pružaju

mogućnosti za razvoj lovnog turizma užeg i šireg područja Zagvozda.

Teško je zaobići snažan utjecaj kulturne udruge Glumci u Zagvozdu. U organiziranje

manifestacije koja se održava jednom godišnje na prostoru Općine participiraju gotovo

svi stanovnici. Ovakav način društvene kohezije važna je predispozicija za razvitak

Općine. Glumci u Zagvozdu udruga su koja je profilirala imidž Općine i koja odlično

brine o njezinoj promociji na nacionalnoj razini. Na primjeru uspjeha te udruge,

Općina Zagvozd mora poraditi na još boljoj promidžbi povijesne ostavštine i formirati

i druge udruge ili poslovne subjekte koji mogu osigurati angažman novih i svježih

dotoka znanja, financijskih i materijalnih sredstava te ljudskih potencijala.

Ignoriranje i zapuštanje kulturno povijesne ostavštine koja se nalazi na prostoru

općine može se negativno odraziti na njezinu turističku atraktivnost. Zagvozd je

povijesno mjesto bogato pričama iz starih vremena, ali bez oblikovanja mjesta koje će

ih akumulirati (muzejski prostori, arheološki 'parkovi') ne postoji mogućnost

realizacije kvalitetne prezentacije kulturne baštine.

Jedan od gorućih problema je i nedostatak institucionalne i izvaninstitucionalne

socijalne skrbi (dom za stare i nemoćne osobe, centar za pomoć i njegu i sl.). Podizanje

kvalitete života u općini nije moguće bez formacije ovih ustanova jer su organizirana

socijalna skrb, integracija ugroženih skupina stanovništva i ulaganje u zdravu obitelj,

civilizacijski dosezi suvremenog društva koji proaktivno sudjeluju u populacijskoj

politici.

U vidu svega gore navedenog, svaki stanovnik općine mora imati potpunu i aktivnu

ulogu u društvenom, ekonomskom i kulturnom životu, te podršku lokalne

samouprave u kreiranju i realizaciji konkretnih i investicijski stabilnih ideja. To je

osnovni pomak koji je potreban kako bi se dinamizirale pozitivne društvene promjene

Općine Zagvozd.



68

2.4. Zaštita okoliša – općenito

Pod pojmom zaštita okoliša podrazumijeva se:

- cjelovito očuvanje kvalitete okoliša

- očuvanje prirodnih zajednica te

- racionalno korištenje prirodnih izvora i energije.

Cilj planiranja ukupnog razvoja neke države, regije ili jedinice lokalne samouprave je

integralni tj. održivi razvitak. Održivi razvitak mora postati dominantna odrednica u

svim strategijama razvoja.

Integralni razvitak nije usporedno ostvarivanje:

- gospodarskih

- socijalnih, društvenih i

- ekoloških ciljeva,

već je to ostvarenje jednog cilja koji integrira svoje troje. Samo uz razumijevanje

integracije moguće je na bilo kojoj razini kombinirati kratkoročni gospodarski razvitak

koji je u tranzicijskim zemljama od ključnog značaja sa srednjoročnom svrhom

društvene ravnoteže razvitka te dugoročnom svrhom zaštite prirodnih bogatstava.

Proces održivog razvitka nije moguće započeti jačanjem gospodarskog razvitka u cilju

odgovaranja na postojeći pritisak, ne uzimajući u obzir pritom društvena razvojna

načela i ekološke zahtjeve.

Iako postoje različiti vremenski okviri, a stoga i razni pritisci na čimbenike, razvojna

nastojanja ne smiju biti usmjerena samo na goruće probleme, nego od samog početka

trebaju uzimati u obzir i društvene i ekološke aspekte. U protivnom, nastojanja da se

zaobiđu gospodarski problemi ugrožavaju održivost razvitka što nadalje znači da ja

važno u razvoju bilo koje države, regije ili jedinice lokalne samouprave uključiti ciljeve

zaštite okoliša.

To znači uvođenje zaštite okoliša u sve velike teme ekonomskog i socijalnog razvoja

koje su u 21. stoljeću pred nama: od gradnje prometne infrastrukture, restrukturiranja i

privatizacije energetskog sektora, do drugačijeg oblikovanja turističkog proizvoda,

prilagodbe poljoprivrede, očuvanja Jadranske obale, otoka i mora te politike

zapošljavanja.



69

Za zemlje koji su kandidati za ulazak u EU se smatra da povećana potrošnja i

promjena standarda življenja vjerojatno dodatno opteretiti ionako preopterećene

sustave gospodarenja otpadom i komunalnu infrastrukturu.

Kako su lokalne vlasti često upravo one koje nose teret provedbe zahtjeva

zakonodavstva EU-a o otpadu, namjerava se poboljšati njihova uključenost u

pripremu zakonodavstva i pružiti podršku njihovoj međusobnoj razmjeni iskustava i

najboljih praksi.

Iz navedenih razloga zaštitu okoliša te sve relevantne njezine odrednice potrebno je

uzeti u obzir prilikom planiranja gospodarskog i sve druge vrste razvoja općine

Zagvozd. Potrebno je prilikom planiranja razvoja očuvati razvojni potencijal općine

Zagvozd, a to je moguće samo na način da se prostor/okoliš koristi planirano i

racionalno, te da se na području općine Zagvozd osigura kvalitetan život i gospodarski

razvoj.

Budućim Prostornim planom biti će utvrđeni ciljevi i interesi koji se na području

općine Zagvodz trebaju ostvariti, imajući na umu činjenicu da korištenje prostora treba

osigurati sanaciju, zaštitu i unapređenje stanja u kojem se okoliš nalazi.

2.4.1. Gospodarenje čvrstim otpadom

Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš utvrdile su

neodgovarajuće gospodarenje otpadom sadašnji najveći problem zaštite okoliša RH.

Neuređeni sustav gospodarenja otpadom negativno se odražava na sastavnice okoliša

kao što su voda, zrak, more i tlo te na klimu, ljudsko zdravlje i drugi živi svijet.

Osobito su ugrožene podzemne vode koje su glavni izvor zaliha pitke vode i

temeljni nacionalni resurs.

Za njegovo rješenje potrebno je izgraditi i urediti cjeloviti sustav gospodarenja

otpadom Rh kako bi se:

- uklonio odbačeni otpad

- sanirala postojeća neuređena odlagališta koja ugrožavaju okoliš i zdravlje ljudi

- i najvažnije učinkovito upravljalo tokovima različitih vrsta otpada, od

proizvođača otpada do njegovog sigurnog odlaganja

22 pravna instrumenta određuju i reguliraju postupanje s otpadom te uspostavu i rad

postrojenja za zbrinjavanje otpada. Od njih su najvažniji Zakon o otpadu, 4 pravilnika

( o vrstama otpada s katalogom otpada, uvjetima postupanja s otpadom i postupanja s

ambalažnim otpadom) te jedna uredba ( o uvjetima za postupanje s opasnim

otpadom). Uz to, za komunalni je otpad važan i Zakon o komunalnom gospodarstvu.



70

Vrste otpada za zbrinjavanje:

→ Komunalni otpad je - otpad iz kućanstva; otpad koji nastaje čišćenjem javnih i

prometnih površina; otpad sličan otpadu iz kućanstva koji nastaje u gospodarstvu,

ustanovama i uslužnim djelatnostima

→ Glomazni otpad iz kućanstva se sastoji od kućanskih aparata, dijelova putničkih

automobila, automobilskih guma, pokućstva, većih elektroničkih aparata i sličnih

proizvoda koji su postali otpad

→ Zeleni otpad je otpad nastao košnjom trave, obrezivanjem drveća, čišćenjem

korova, lišća, otpad iz vrtova, vočnjaka i vinograda i drugi otpad biljnog porijekla

podesan za kompostiranje.

→ Građevinski otpad je otpad od iskopa, otpad s gradilišta, otpad od rušenja,

lomljeni materijal od razgradnje i rekonstrukcije cesta i slično.

→ Industrijski otpad je onaj otpad koji nastaje u proizvodnim procesima u

industriji, gospodarstvu ili obrtu, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od

komunalnog otpada.

→ Tehnološki otpad je popularno i neformalno ime za elektroničke proizvode na

"izdisaju radnog vijeka" i ubraja se u opasne otpade zbog niza štetnih kemijskih

spojeva. Riječ je o otpadu koji se sastoji od više od tisuću raznih materijala, od kojih su

neki vrlo visoke razine toksičnosti i istog reciklažnog potencijala, pa se, primjerice,

spaljivanjem plastičnih materijala računala stvara otrovni plin dioksin.

→ Opasni otpad je svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od slijedećih svojstava:

eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, infektivnost,

kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksičnost, svojstvo oksidiranja, svojstvo

nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom

razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, građevni, električki i elektronički otpad i

otpadna vozila svrstavaju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada.

→ Neopasni otad je otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada

Gospodarenje otpadom uključeno je u sve razine – nacionalna, regionalna, lokalna i

mjesna, te u gotova sva područja gospodarstva – proizvodnje, potrošnje i

svakodnevnog života, te uključuje veliki broj raznovrsnih sudionika te će iz tih razloga

sve jedinice lokalne samouprave imati određenu ulogu u procesu gospodarenja

otpadom na svojoj razini što će predstavljati dio nacionalnog uređenja gospodarenja

otpadom.

Uloga regija tj. županija ( Splitsko-dalmatinske županije) te jedinica lokalnih

samouprava te samim time i općine Zagvozd u procesu gospodarenja sa otpadom je

navedena u slijedećim prikazima:



71

Slika 5. Sudionici gospodarenja otpadom:

Regionalna razina - Županijske vlasti / Grad Zagreb

– Donošenje planova gospodarenja otpadom

– Određivanje lokacija u prostornim planovima i izdavanje dozvola za odlagališta

neopasnog i inertnog otpada

– Osiguravanje uvjeta i provedba mjera za gospodarenje proizvodnim,

ambalažnim, građevinskim i drugim otpadom

– Izdavanje odgovarajućih dozvola

– Prikupljanje podataka o otpadu (Katastar emisija u okoliš - KEO i dr.)

Lokalna i mjesna razina - Lokalne vlasti (općine i gradovi)

– Donošenje planova gospodarenja otpadom i određivanje lokacija u prostornim

planovima

– Provedba mjera za gospodarenje komunalnim otpadom

– Prikupljanje i dostavljanje podataka

Proizvođači i uvoznici proizvoda i otpada

– Pravne i fizičke osobe aktivnošću kojih nastaje otpad (kućanstva, gospodarstvo,

javni sektor ) sudjeluju u sustavu gospodarenja otpadom na razini države, jedinice

regionalne i lokalne samouprave ovisno o načinu i stupnju organiziranosti, te znanju,

svijesti i informiranosti

– Donošenje planova gospodarenja otpadom

– Dostavljanje podataka odgovarajućim tijelima

Planski dokumenti gospodarenja otpadom su:

- Strategija gospodarenja otpadom RH

- Županijski ( regionalni) plan gospodarenja otpadom

- Gradski tj. općinski plan gospodarenja otpadom te

- Plan gospodarenja otpadom proizvođača otpada

Prema Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom biti će izgrađeno 10-tak

Regionalnih centara za gospodarenje otpadom ( za komunalni i neopasni otpad) u

sklopu kojeg će se nalaziti i izgrađeno Sabirno mjesto za opasni otpad kojem će

gravitirati sve regije i jedinice lokalne samouprave koje će se prema planu upravljanja

biti usmjereni na taj regionalni centar. Na ovaj način će se obuhvatiti sustavno

sakupljanje otpada, smanjiti nekontrolirani broj odlagališta otpada i direktno

investirati u očuvanje okoliša. Centar će imati za funkciju izgraditi fizičku infra i



72

suprastrukturu u domeni prikupljanja i obrade otpada (komunalnog i tehnološkog),

što je osnova za uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom.13

Kao posljedica regionalnog plana gospodarenja otpadom jedinice lokalne samouprave

će biti u obvezi izraditi Plan gospodarenja otpadom za svoje područje koje mora biti

usklađeno sa Strategijom i Planom gospodarenja otpadom RH te sa Strategijom zaštite

okoliša Republike Hrvatske i programima zaštite okoliša.

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno općine, pa tako i općine Zagvozd će

prema zakonu trebati sadržavati:

mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada,

mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad,

popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta,

redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog

okoliša,

izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije. 1415

Ovaj plan mora donijeti gradsko tj. općinsko vijeće. Poglavarstvo grada i općine dužna

su jednom godišnje, do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu, podnositi

gradskom, odnosno općinskom vijeću Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja

otpadom, a poglavito o provedbi utvrđenih obveza i učinkovitosti poduzetih mjera.

Otpad čije se vrijedna svojstva mogu iskoristiti mora se odvojeno skupljati i skladištiti

kako bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom. Opasni otpad mora se skupljati,

skladištiti i prevoziti odvojeno, svaka vrsta opasnog otpada za sebe i odvojeno od

neopasnog i komunalnog otpada.

Što se tiče industrijskog otpada unutar određene jedinice lokalne samouprave

proizvođač otpada namijenjenog zbrinjavanju može vlastiti proizvedeni otpad

privremeno skladištiti na za to namijenjenom prostoru unutar svog poslovnog

prostora i to najduže godinu dana računajući od dana proizvodnje tog otpada.

Proizvođači proizvoda moraju planirati svoju proizvodnju proizvoda i ambalažu za

proizvode na način da se proizvodnja unapređuje primjenom čistih tehnologija, te na

način koji omogućuje učinkovitu uporabu materijala i energije, potiče ponovnu

uporabu i reciklažu proizvoda i uzima u obzir najprimjereniji postupak oporabe,

obrade i odlaganje proizvode kojem je istekao rok trajanja kako bi se nepovoljni utjecaj

na okoliš sve na najmanju moguću mjeru. Proizvođači moraju koristiti sirovine i

13 Regionalni operativni program Splitsko- dalmatinske županije 14 Nacionalna strategija zaštite okoliša 15 Zakon o otpadu



73

materijale, poluproizvode i ambalažu koji smanjuju uporabu energije i materijala i

čijim se korištenjem smanjuje nastajanje otpada.

Odgovornosti općine i grada

U skladu s Nacionalnom strategijom gospodarenja otpadom općine i gradovi su dužni:

Izraditi Prostornim plan kojim se utvrđuju lokacije za građenje i postrojenja za

gospodarenje otpadom

donositi Planove gospodarenja otpadom, usklađene s državnim planom

gospodarenja otpadom

organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu

sa standardima i planom gospodarenja otpadom općine/grada

Sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovništvo

omogućiti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada

organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom

dostavljati podatke, izvještaje u skladu s propisima

stimulirati kupovanje ekološki prihvatljivih proizvoda.

Postojeća situacija u općini Zagvozd

Odlagalište otpada „Jezerice“

Odlagalište „Jezerice“ u neposrednoj je blizini grada Imotskog te služi kao mjesto za

odlaganje ukupnog komunalnog i tehnološkog otpada s tog područja. Jezerice je vrtača

sa promjerom u vrhu od oko 60 m, a duboka je 40 m . Vrtača je u IV vodozaštitnoj

zoni. Visinski se nalazi iznad Imotskog u smjeru prema Posušju (BiH), u neposrednoj

blizini naselja Vinjani. Nije poznato jesu li posebna geološka istraživanja izvršena na

tom području, kako bi se mogao vidjeti utjecaj deponije na okoliš. Kraj je vjetrovit pa

vjetar (jugo) nosi neugodne mirise na okolna naselja. Ovaj problem je potenciran u

vrijeme paljenja otpada.

Odlagalište je u funkciji već 30 godina. Vozila dovoze otpad i istovare ga na sam rub

vrtače, odakle u vrtaču gura buldožder. Gorivi dio i biorazgradivi dio otpada ostaju na

padinama vrtače i tu se s vremenom otpad zapali, razgradi, čime se smanji volumen

otpada.

Na samom ulazu u odlagalište se nalazi rampa, služba koja kontrolira odlaganje

otpada. Na odlagalištu se može naći i glomazni otpad koji se kao sekundarna sirovina

vraća industriji i na taj način umanjuje količinu takovog otpada na području deponije.



74

Količina otpada koji se odlaže, određuje se brojem vozila koja donose otpada tijekom

godine. Procjena je da se godišnje odloži 4.655 tona otpada na deponij „Jezerce“. 16

Industrijski otpad

Na području općine Zagvozd djeluje pogon proizvodnje aluminijskih otvora po imenu

Aldiko d.o.o. Otpad produciran proizvodnjom materijala, odnosno aluminijski otpad,

ostatci stakla i okvira odlažu se na vlastite prostore poduzeća.

Prikupljanje tehnološkog i glomaznog otpada

Do sada nije bilo organizirano kontinuirano prikupljanje tehnološkog i krupnog

otpada na području općine. Prolazeći kroz područje općine, uz cestu se mogu vidjeti

olupine starih automobila ili metalnog pokućstva tipa stari štednjaci i hladnjaci, koji

ukazuju na to da općina ima velik broj divljih odlagališta koja treba sanirati.

Akcije prikupljanja tehnološkog otpada, i to ponajviše metalnog otpada (glomazni

metal, elektronički otpad, olupine automobila isl.) je sanirano u više navrata na

području općine, ali samo kao kratkoročna rješenja. Potrebno je oformiti sustav koji će

dugoročno riješiti problem odlaganja ove vrste otpada.

Prema ROP-u Splitsko-dalmatinske županije, jedan od ciljeva je i izgradnja Centra za

gospodarenje otpadom. Na ovaj način će se obuhvatiti sustavno sakupljanje otpada,

smanjiti nekontrolirani broj odlagališta otpada i direktno investirati u očuvanje

okoliša. Centar će imati za funkciju izgraditi fizičku infra i suprastrukturu u domeni

prikupljanja i obrade otpada (komunalnog i tehnološkog), što je osnova za

uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom.17

Akcije čišćenja i glumci u Zagvozdu

Osim što ovaj događaj ima velik kulturološki i jednim djelom turistički značaj na samu

općinu, ostali ciljevi ovakvog okupljanja se odnose i na samo očuvanje okoliša i

prirodne baštine:

Podizanje svijesti lokalnog stanovništva da odgovorno rukuju sa svojim

otpadom, te da ga pravilno odlažu,

Pokušava se razviti pozitivan odnos lokalnog stanovništva prema zavičajnim

vrijednostima i očuvanju istih

16 Prijedlog prostornog plan Splitsko- dalmatinske županije, Knjiga 3. 17 Regionalni operativni program Splitsko- dalmatinske županije



75

Za vrijeme ovog događaja je organizirana akcija čišćenja glomaznog otpada i divljih

odlagališta.

Opasni otpad

Opasnog otpada na području općine nema. Akumulatori, baterije i sličan otpad nema

organiziran sustav prikupljanja, već se najčešće odlaže na divljim odlagalištima.18

Osnovno je da se opasni otpad mora izdvojeno sakupljati, i skladištiti na strogo

kontroliranim i opremljenim prostorima. Prijevoz opasnog otpada mora biti isključivo

u skladu s propisima koji vrijede za prijevoz opasnih tvari. Obrada takvog otpada

dozvoljena je samo u postrojenjima predviđenim za saniranje opasnog otpada.

2.4.2. Ispust otpadnih voda

U Hrvatskoj se pročišćava vrlo mali dio otpadnih voda, tako da su u panonskom

području Hrvatske rijeke najčešće u cijelom toku za jednu razinu kvalitete ispod

željene, uglavnom zbog bakterijskog onečišćenja (zbog izravnog ispuštanja otpadnih

voda iz domaćinstava i poljoprivrednih uzgojnih jedinica).

Na cijelom području Hrvatske sustav odvodnje je građen prvenstveno u naseljima

koja imaju status grada, središtima općina ili za potrebe gospodarskih pogona. Na

kanalizacijski sustav je priključeno šezdesetak posto stanovnika (1998. godine).

Industrijske otpadne vode često se ispuštaju u kanalizaciju (30% u 1996. godini) ili u

vodo-tijekove, u mnogo slučajeva bez odgovarajuće prethodne obrade.

Republika Hrvatska ima vrlo mali broj uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Čak

ni Zagreb nema izgrađen centralni uređaj za pročišćavanje voda. Postrojenja za

obradu otpadnih voda na jadranskoj obali dijelom su modernizirana, posebno u

ljetovalištima. Veliki gradovi, osim djelomično Rijeke gdje je nedavno izgrađeno novo

postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda, u pravilu nemaju adekvatne

uređaje. Nešto bolje stanje je samo u Istri.

Najveći dio obrađenih otpadnih voda u RH (81% u 1997. godini) obrađuje se samo

mehanički. Oko 6% od obrađivanih otpadnih voda obrađuje se biološki, a 13% se

podvrgava predobradi u industriji.

18 djelatnici Općine Zagvozd

7 Državni plan za zaštitu voda



76

Kanalizacijski sustavu općini Zagvozd

U centru Zagvozda postoji kanalizacijski sustav, ali bez pročišćavanja. Fekalne vode se

izlijevaju direktno u prirodnu jamu u trupu D-62 u naselju Zagvozd.19 Stoga je

potrebno u budućnosti izraditi sustav za pročišćavanje otpadnih voda, takozvani

kolektori.

2.4.3. Onečišćenje prirodnih resursa

Prema Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša prirodnim resursima se smatraju zrak i

njegova kakvoća, voda, more i tlo, isti mogu biti onečišćeni različitim negativnim

društvenim čimbenicima, na području općine negativne čimbenike najčešće čine divlja

odlagališta.

2.4.3.1. Onečišćenje zraka

U Hrvatskoj su od 1990. godine smanjene emisije u zrak iz najvećih izvora zagađivanja

zraka (stacionarni i mobilni izvori), a posljedica je to opće gospodarske recesije i

gospodarske preobrazbe.

Najviše zagađenja izazivaju procesi izgaranja i promet

Glavni onečišćivač zraka na području općine Zagvozd je neplanirano spaljivanje

otpada. Na području općine postoji nekolicina divljih odlagališta na kojima je

zastupljen komunalni, građevinski i glomazni otpad. Potrebno je divlja odlagališta u

potpunosti sanirati i edukativnim akcijama eliminirati mogućnost nastajanja novih.

2.4.3.2. Onečišćenje vode

U obalnom području Istre i Dalmacije vodo-tokovi su obično vrlo čisti u blizini izvora,

ali se njihova kvaliteta nizvodno smanjuje. Kvaliteta Rječine, donje Gacke i Like, te

Cetine udovoljava zahtjevima. U primorsko-istarskom slijevu donji tokovi voda su

znatno onečišćeni. U dalmatinskom slijevu vodotoci uglavnom odgovaraju I. i II.

kategoriji, a onečišćeni su u pravilu tek u donjem dijelu sljevova.

Kakvoća podzemne vode ocjenjuje se (još uvijek) zadovoljavajućom. Primjećuju se

utjecaji zagađivanja zbog poljoprivrednih aktivnosti.

19 djelatnici Općine Zagvozd



77

„Najčešći problemi u očuvanju čistih voda na razini države uključuju:

1. Postojeća razina onečišćenja voda (onečišćenje izvorišta voda, podzemnih i

površinskih voda koje se koriste za opskrbu voda),

2. Stalno povećanje razine onečišćenja voda što uključuje:

a. nedostatak uređaja za pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih

voda

b. slabo funkcioniranje izgrađenih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

c. nedostatna veličina kanalizacijskih sustava

3. Povremena intenzivna zagađenja (akcidentne situacije)

4. Nadzor nad provođenjem propisa zaštite voda je izdvojen od općeg nadzora nad

provođenjem zaštite okoliša.

Što se mora napraviti:

1. U institucionalnom smislu učiniti zaštitu voda integralnim dijelom ukupne zaštite

okoliša. To znači da administrativno organizacijske promjene u kojima regulatorni

aspekti upravljanja vodama dolaze u opseg djelovanja Ministarstva zaštite okoliša i

prostornog uređenja.

2. Uskladiti legislativni okvir s onim EU,

3. Stvoriti uvjete za primjenu učinkovitijih rješenja financiranja poslova zaštite voda

(koncesije).“20

Unutar općine Zagvozd ne postoje sustavi čistih i otpadnih voda kojima je osnovna

funkcija očuvanje vode kao prirodnog resursa.

2.4.3.3. Onečišćenje tla te degradacija zemljišta i poljoprivrednog potencijala

Od ukupne površine kopna Republike Hrvatske (5.654.526 ha) poljodjelsko tlo čini

57,95%, šumsko 34,43% i neplodno (tlo tehničke namjene) 7,62%.

20 Nacionalna strategija zaštite okoliša



78

Površine poljodjelskih tala u Hrvatskoj su u stalnom smanjenju. Ukupna površina

poljodjelskih tala (oranica, vrtova, voćnjaka i livada, pašnjaka, ribnjaka, tršćaka i bara)

iznosila je 1976. godine 3.306.837 ha, dok je u 1997. godini bila 3.016.000 ha.

Stanje humizacije poljodjelskih tala također nije povoljno. Gospodarski najvažnija

poljodjelska tla na području Slavonije i Baranje koja zauzimaju više od polovice naših

oranica, imaju u svojem oraničnom sloju prosječno 2,1 do 2,8% humusa, što je

približno dva puta manje od sadržaja humusa u analognom šumskom tlu.

Tako nepovoljan nalaz stanja humanizacije poljodjelskih tala pripisuje se u prvom

redu prošlom dugotrajnom razdoblju nekontrolirane i intenzivne agrotehnike te

grabežljivog iskorištavanja naših tala.

Šumska tla su relativno dobro očuvana, sa visokim stupnjem humusa, iako je i u njima

prisutan pad sadržaja humusa od oko 40%.

2.4.3.4. Parkovi prirode i nacionalni parkovi

Park prirode „Biokovo“

Jednim svojim dijelom se park prirode „Biokovo“ proteže i nalazi u Općini Zagvozd,

40% općine je pod parkom prirode. Park prirode po definiciji je mjesto prirodno ili

dijelom kultivirano područje s naglašenim, prirodnim, povijesnim, kulturološkim ili

rekreacijskim vrijednostima. Park prirode Biokovo ima za cilj zaštiti prirodno područje

od moguće gospodarske eksploatacije ili gradnje koji mogu uništiti postojeći okoliš

parka. Planina Biokovo, sami park prirode se prostire na 19 550 ha. Na ovom području

je osnovana i Javna ustanova koja upravlja zaštićenim dijelom planine Biokovo.

Biokovo sadrži šumske vegetacije, biljne vrste, ali isto tako i divljač, od kojih su

najpoznatije divokoze ovog područja. Geomorfološki oblici, spilje i jame, koji su

zastupljeni na ovom području su zanimljivi sportašima (paraglajderi), alpinistima,

speleolozima, planinarima te turistima i izletnicima.21

21 Prijedlog prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije, Knjiga 3.



79

Zaključak

Komunalni otpad s područja općine se deponira na odlagalište otpada „Jezerce“ na

području grada Imotskog. Tehnološki i glomazni otpad nema planiran sustav sanacije,

već se najčešće odlaže na divljim odlagalištima. U svrhe saniranja divljih odlagališta,

potrebno je izraditi sustav kojim će se eliminirati postojeća divlja odlagališta. Do sada

je obavljeno nekoliko akcija čišćenja otpada inicirano od strane lokalne zajednice, što je

kratkoročno riješilo problem.

Do sada je izvršeno više akcija čišćenja nacionalne razine koje je imalo pozitivan

učinak i na samu Općinu. Novčanim naknadama se nastojalo potaknuti stanovništvo

na zbrinjavanje otpada i čišćenje okoliša. Strategija uključuje prikupljanje i reciklažu

plastične pet ambalaže.

Većih industrijskih zagađivača na ovom području nema, najveći zagađivač zraka je ne

planirano spaljivanje otpada. Poljoprivredni pesticidi koji služe za zaštitu biljnih

kultura, iako korišteni u manjim količinama mogu negativno utjecati na okoliš.

Najveći problem očuvanja okoliša Općine je neplanirano upravljanje i sanacija otpada,

stvaranje velikog broja divljih odlagališta.



80

2.4.4. SWOT analiza zaštite okoliša

Prednosti Nedostaci

Nerazvijenost zagađivačke

industrije

Netaknuta priroda

Nepostojanje sustava za pročišćavanje

otpadnih voda

Nepostojanje „Plana gospodarenja

otpadom na lokalnoj razini“

Nepostojanje udruga za zaštitu okoliša

Prilike Prijetnje

Edukacija lokalnog stanovništva i

podizanje svijesti očuvanja okoliša

Odlaganje otpada na regionalnom

odlagalištu na Lećevici

Planirana pretovarna stanica na

Golom brdu omogućit će

zbrinjavanje kompletnog otpada s

općine Zagvozd uz

nepromijenjenu cijenu odlaganja

otpada

Povećanje broja divljih odlagališta

Neplanirano spaljivanje otpada



81

2.5. Institucije

Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske donio je Zakon o područjima županija,

gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N., br. 90/92.). Trenutačno u Republici

Hrvatskoj postoji 21 županija, 124 grada i 426 općina.

Uz zakone koji se odnose na sustav državne uprave u županijama te jedinice lokalne

samouprave, postoje propisi i razvojni dokumenti na razini općine koji determiniraju

njeno funkcioniranje i poduzimanje razvojnih aktivnosti na razini grada. Jedan od

takvih propisa je Statut općine Zagvozd, a od ostalih dokumenata to je Prostorni plan

županije Splitsko – dalmatinske, iz razloga što je Prostorni plan uređenja Općine

Zagvozd u fazi donošenja.

2.5.1. Struktura državne administracije

Sustav državne uprave u Republici Hrvatskoj obuhvaća tijela državne uprave koja

neposredno povezuje i usmjerava Vlada Republike Hrvatske. Tijela državne uprave na

središnjoj razini su ministarstva i državne upravne organizacije. Ministarstva i

državne upravne organizacije na lokalnim razinama osnivaju svoje područne jedinice

i ispostave ukoliko se za to ukaže potreba.

U državne upravne organizacije se ubrajaju i razni Uredi Vlade, Agencije i Komisije

Vlade, te pravne osobe sa javnim ovlastima koji svi zajedno imaju funkciju da provode

Zakon, donose provedbene propise, obavljaju upravni i inspekcijski nadzor te provode

druge uprave i stručne poslove. Sjedište ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj

županiji je u gradu Splitu, Vukovarska ulica broj1.

Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj

županiji ustrojavaju se sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice:

1. Služba za zajedničke poslove

2. Služba za gospodarstvo

3. Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne

poslove

4. Služba za društvene djelatnosti

5. Služba za opću upravu

Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Splitsko-dalmatinskoj

županiji izvan sjedišta ureda državne uprave osnovano je jedanaest (11) ispostava

prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu ureda državne uprave u županijama (N.N. br.

21/02) od kojih je Ispostava u Imotskom nadležna za općinu Zagvozd.



82

2.5.2. Struktura županijske administracije

Zakonom o lokalnoj samoupravi i upravi iz 1992. godine vraćene su županije u naš

pravni poredak kao jedinice lokalne samouprave i uprave, a gradovi i općine su

postali jedinice lokalne samouprave.

Splitsko -dalmatinska županija u svojem sastavu ima 16 gradova, 39 općina, te 380

naselja.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj)

samoupravi (N.N. br. 129/05) Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja

poslove od područnoga (regionalnog) značaja, a osobito poslove koji se odnose na:

obrazovanje

zdravstvo

prostorno i urbanističko planiranje

gospodarski razvoj

promet i prometnu infrastrukturu

održavanje javnih cesta

planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih

ustanova

izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju

te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan

područja velikoga grada

te ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Posebnim zakonima kojima se uređuju pojedine djelatnosti odredit će se poslovi čije je

obavljanje županija dužna organizirati, te poslovi koje županija može obavljati.

Tijela Županije su:

Župan,

Županijska skupština,

Županijsko poglavarstvo i

Upravna tijela

Za obavljanje upravnih i stručnih poslova iz samoupravnog djelokruga Županije

osnivaju se upravni odjeli, zavodi i službe. Upravnim odjelima upravljaju pročelnici,

zavodom ravnatelji, službom koja se ustrojava za rad Poglavarstva tajnik, a službom

koja se ustrojava za rad Županijske skupštine tajnik Županijske skupštine.



83

U nastavku je prikazan i analiziran Godišnji obračun Proračun županije (kao jedinice

lokalne samouprave) za 2005. godinu. Godišnji obračun Proračuna Splitsko-

dalmatinske županije za 2005. godinu sadrži Račun prihoda i rashoda, te Račun

financiranja.

Tablica 30. Godišnji obračun Proračuna županije za 2005. godinu22

Opis Plan 2005. Ostvarenje 2005. Indeks

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

1. Prihodi poslovanja 325.431.732,56 327.289.920,03 100,57%

2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.418.674,65 1.418.674,65 100,00%

3. Rashodi poslovanja 295.464.571,71 278.702.207,76 94,33%

4. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 59.875.777,16 52.147.713,27 87,09%

5. Ukupan manjak prihoda 28.489.941,66 2.141.326,35 7,52%

B. RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA

6. Primici od financijske imovine i zaduživanja 5.260.000,00 5.217.794,23 99,20%

7. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 7.863.472,04 7.862.661,80 99,99%

8. Manjak primitaka od finan. imovine i obveza 2.603.472,04 2.644.867,57 101,59%

C. UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 1+2+6 332.110.407,21 333.926.388,91 100,55%

D. UKUPNO RASHODI I IZDACI 3+4+7 363.203.820,91 338.712.582,83 93,26%

E. MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA (D-C) 31.093.413,70 4.786.193,92 15,39%

F. VIŠAK PRIHODA I PRIMITAKA - PRENESENI 31.093.413,70 31.093.413,70 100,00%

G. VIŠAK PRIH. I PRIM. ZA SLJ. RAZD. - 2006. (F-E) 0,00 26.307.219,78

Iz prethodne tablice Godišnjeg obračuna Proračuna županije može se zaključiti:

Prihodi poslovanja kao glavne stavke proračuna županije (detaljnije će biti

prikazani i razrađeni u nastavku) u 2005.g. su bili 327.289.920,03 Kn, nešto

iznad plana proračuna (0,57%) više u odnosu na plan;

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine su iznosili 1.418.674,65 Kn;

Rashodi poslovanja u 2005. su iznosili 278.702.207,76 Kn i manji su od onih

predviđenih planom (94,33% od plana);

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine su iznosili 52.147.713,27 Kn

(87,09% od plana);

Na temelju stavki prihoda i rashoda vidljiv je manjak prihoda u iznosu od

2.141.326,35 Kn;

Iz računa financiranja i zaduživanja vidljiv je manjak primitak u odnosu na

izdatke u iznosu od 2.644.867,57 Kn;

22 Službeni glasnik županije broj 4, godina 2006.



84

Ukupan manjak prihoda i primitaka u 2005. iznosi 4.786.193,92 Kn, koji je

podmiren iz viška prihoda iz prethodne godine koji je iznosio 31.093.413,70

Kn.

2.5.3. Struktura administracije općine Zagvozd

Općina Zagvozd u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja

kojima se neposredno zadovoljavaju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili

zakonom dodijeljeni državnim tijelima.

Temeljni zakoni koji reguliraju područje lokalne samouprave i uprave jesu:

Zakon o lokalnoj samoupravi i upravi (1992),

Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave i uprave (1993),

Zakon o područjima županija, općina i gradova u RH (1993, 1997),

Zakon o proračunu (1994) i

Zakon o Gradu Zagrebu (1997).

Europska povelja o lokalnoj samoupravi (koju je Republika Hrvatska je 1997.

godine ratificirala na taj način prihvatila načela utvrđena tom poveljom).

Područja općine Zagvozd čine naselja Biokovsko selo, Krstarice, Rašćane Gornje,

Rastovac, Zagvozd, Župa i Župa Srednja. Granice općine idu rubnim granicama

katastarskih općina: Zagvozd, Župa, Krstarice te granicama naselja Rašćane Gornje.

Statut općine je najviši opći akt Općine Zagvozd s kojim moraju biti u skladu svi ostali

opći akti.

Statutom23 se uređuje status i ustrojstvo općine Zagvozd i to:

samoupravni djelokrug općine Zagvozd

obilježja općine

ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela

način obavljanja poslova

oblici konzultiranja građana

provođenje referenduma

mjesna samouprava

ustrojstvo i rad javnih službi

23 Statut općine Zagvozd i Izmjene i dopune statuta općine Zagvozd



85

oblici suradnje s drugim jedinicama lokalne, te područne (regionalne)

samouprave te

druga pitanja od važnosti za ostvarivanje prava i obveza.

2.5.3.1. Samoupravni djelokrug općine24

Općina u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima

se neposredno ostvaruje potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni

državnim tijelima i to osobito poslovi koji se odnose na :

uređenje naselja i stanovanja,

prostorno i urbanističko planiranje,

komunalno gospodarstvo,

brigu o djeci,

socijalnu skrb,

primarnu zdravstvenu zaštitu,

odgoj i osnovno obrazovanje,

kulturnu, tjelesnu kulturu i sport,

protupožarnu i civilnu zaštitu,

zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,

zaštitu potrošača.

1.1.3.2. Tijela Općine Zagvozd25

1. Predstavničko tijelo - Općinsko vijeće

Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi

akte u okviru djelokruga Općine, te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i

statutom. Općinsko vijeće ima 11 članova, koji dužnost obavljaju počasno i za to ne

primaju plaću, a biraju se na redovnim izborima svake četiri godine. Općinsko vijeće

ima predsjednika i dva potpredsjednika koji se biraju i razrješuju većinom glasova svih

članova Općinskog vijeća. Predsjednik Općinskog vijeća saziva sjednice Općinskog

vijeća, predsjeda sjednicama i predstavlja to tijelo.

2. Izvršna tijela

24 Statut općine Zagvozd i Izmjene i dopune statuta općine Zagvozd 25 Statut općine Zagvozd i Izmjene i dopune statuta općine Zagvozd



86

Općinsko poglavarstvo izvršno je tijelo općine Zagvozd. Poglavarstvo ima pet

članova od kojih su načelnik i zamjenici načelnika po položaju članovi Općinskog

poglavarstva. Članove Općinskog poglavarstva bira Općinsko vijeće na prijedlog

načelnika većinom glasova svih članova na vrijeme od 4 godine. Općinski načelnik

nositelj je izvršne vlasti i predsjednik Općinskog poglavarstva. Načelnik ima dva

zamjenika koji su po položaju zamjenici predsjednika poglavarstva.

3. Općinska uprava

Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Općine, kao i poslova državne

uprave prenesenih na Općinu, u općini Zagvozd je ustrojen Jedinstveni upravni odjel.

Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojeg na temelju javnog natječaja

imenuje Poglavarstvo. Jedinstveni upravni odjel u općini Zagvozd ima tri uposlenika:

pročelnicu, računovođu i komunalnog radnika. Sredstva za rad se osiguravaju u

proračunu Općine, državnom proračunu ili iz drugih izvora utvrđenih zakonom.

1.1.3.3. Ustrojstvo i rad javnih službi

Za obavljanje odgovarajućih poslova iz svog samoupravnog djelokruga, općina može

osnovati trgovačka društva i ustanove u svom vlasništvu sukladno zakonom. Općina

nadzire rad i vodi brigu o racionalnom i zakonitom radu trgovačkih društava i

ustanova u svom vlasništvu, koja su obavezna Općinu redovito izvještavati o svom

radu, odnosno poslovanju, u rokovima kako odluči Općinsko vijeće. Općina Zagvozd,

za sada, nema ni jedno trgovačko društvo koje je u vlasništvu općine, osim udjela u

poduzeću Topana d.o.o. Imotski koje se bavi sakupljanjem otpada.

1.1.3.4. Mjesna samouprava

Mjesni odbori osnivaju se kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju

o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.

Na području općine Zagvozd Mjesni odbori su Zagvozd, Župa, Krstarice, Rastovac i

Biokovsko Selo – Rašćane Gornje.

Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora.

Vijeće mjesnog odbora donosi godišnji program rada mjesnog odbora koji sadržava

popis aktivnosti te izvore sredstava za njihovu realizaciju, te ga podnosi na potvrdu

zboru građana.

1.1.3.5. Posebni zakoni koji se odnose na Općinu Zagvozd

Zakonom o područjima od posebne državne skrbi (N.N. 26/03) utvrđuju se područja o

kojima Republika Hrvatska posebno skrbi i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvoj.

Prema spomenutom Zakonu područja od posebne državne skrbi su podijeljena u tri



87

skupine. Općina Zagvozd pripada trećoj skupini, prema kriteriju strukturnih

poteškoća.

Poticaji na područjima od posebne državne skrbi

Olakšice mogu ostvariti pravne osobe koje imaju sjedište na područjima posebne

državne skrbi, kao i fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na tim područjima.

Poticaji koji postoje za područja posebne državne skrbi razlikuju se ovisno o kojoj se

skupini radi, a odnose se na porezne olakšice i to:

Povlastice pri oporezivanju dobiti;

Povlastice pri oporezivanju dohotka;

Povlastice pri oporezivanju nekretnina.

2.5.4. Aktivno vođenje proračuna općine Zagvozd

2.5.4.1. Proračun Općine Zagvozd

Prihode i rashode Općine planira Općinsko vijeće godišnjim proračunom. Proračun

donosi Općinsko vijeće prije početka slijedeće kalendarske godine, a ukoliko ne

donese, Vijeće mora donijeti Odluku o privremenom financiranju za razdoblje od tri

mjeseca. Sve pokretne i nepokretne stvari, te imovinska prava koje pripadaju Općini

čine njenu imovinu. Za izvršenje godišnjeg proračuna odgovorno je Općinsko vijeće,

dok je nalogodavac za izvršenje godišnjeg proračuna u cjelini načelnik općine. Svrha

proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa Općine. Kada je

pravilno izrađen, proračun je sredstvo za službeno dokumentiranje financijskih i

programskih smjernica općinskog vijeća, tijela krajnje odgovornog za dobrobit

zajednice.

Proračun je višestruko značajan jer predstavlja:

Financijski plan

Strateški dokument

Pravni akt

Vodič za postupke upravljanja Općinom

Sredstva komunikacije s ukupnom javnošću koja sudjeluje ili u prihodovnoj ili

u rashodovnoj strani proračuna, te ostalim interesnim skupinama

2.5.4.2. Transparentni proračunski proces

Transparentni proračunski proces uključuje širok opseg aktivnosti ili modela koji se

koriste u svrhu optimiziranja i transparentnosti prikupljanja i korištenja proračunskih

sredstava.



88

Postoje tri glavne aktivnosti koje na najbolji način ostvaruju cilj povećanja

transparentnosti, a to su:

1. Proračunska poruka

2. Javna tribina

3. Proračun u malom

2.5.5. Financiranja javnih potreba

Prema funkcionalnoj klasifikaciji javnih izdataka općina, gradova i županija, postoji 12

skupina izdataka koji se financiraju iz proračuna lokalnih jedinica. To su:

1. Opće javne (administrativne) usluge.

2. Javni red i sigurnosni poslovi.

3. Obrazovanje (predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje.

4. Zdravstvo.

5. Socijalna sigurnost i skrb.

6. Stambeno-komunalna djelatnost.

7. Rekreacija (šport), kulturna, vjerska i ostale djelatnosti.

8. Poljoprivreda, šumarstvo, lov i ribolov.

9. Rudarstvo, industrija i graditeljstvo.

10. Prijevoz i komunikacije.

11. Drugi ekonomski poslovi i usluge.

12. Izdaci koji nisu svrstani prema glavnim skupinama (kamate, transakcije u

vezi s javnim dugom, troškovi izdavanja vrijednosnih papira).

U nastavku će biti prikazani izdaci Proračuna općine Zagvozd prema vrstama

izdataka za razdoblje 2003. – 2005.g., te plan za 2006., kojima se zadovoljavaju javne

potrebe.



89

Tablica 31. Struktura rashoda općine Zagvozd26

Vrsta rashoda Ostvarenje 2003 Ostvarenje 2004 Ostvarenje 2005 Plan 2006

1. Rashodi poslovanja 1.198.429,00 744.369,00 713.904,00 1.336.000,00

1.1. Rashodi za zaposlene 385.332,00 193.672,00 143.258,00 284.500,00

1.2. Materijalni rashodi 639.542,00 392.795,00 383.542,00 614.500,00

1.3. Financijski rashodi 9.605,00 5.675,00 17.612,00 13.000,00

1.4. Subvencije 5.000,00 0,00 0,00 297.000,00

1.5.

Pomoći dane u inozemstvo i unutar

opće države 0,00 0,00 0,00 0,00

1.6.

Naknade građ. i kuć. na temelju osig. i

dr. naknade 43.360,00 64.563,00 86.082,00 100.000,00

1.7. Ostali rashodi 115.590,00 87.664,00 83.410,00 27.000,00

2.

Rashodi za nabavu nefinancijske

imovine 1.044.393,00 1.194.538,00 2.087.408,00 3.241.000,00

2.1.

Rashodi za nabavu neproizvedene

imovine 0,00 65.294,00 459.237,00 800.000,00

2.2.

Rashodi za nabavu proizvedene

dugotrajne imovine 1.044.393,00 1.129.244,00 1.628.171,00 2.441.000,00

2.3.

Rashodi za nabavu pl. metala i ostalih

pohranj. vrijed. 0,00 0,00 0,00 0,00

2.4.

Rashodi za nabavu proizvedene

kratkotrajne imovine 0,00 0,00 0,00 0,00

2.5.

Rashodi za dodatna ulaganja na

nefinan. imovini 0,00 0,00 0,00 0,00

UKUPNI RASHODI 2.242.822,00 1.938.907,00 2.801.312,00 4.577.000,00

Ukupni rashodi općine Zagvozd u 2004. godini su iznosili 1.938.907,00 Kn i smanjeni

su u odnosu na prethodnu 2003. godinu za 303.915,00 Kn najviše zahvaljujući

smanjenju materijalnih rashoda i rashoda za zaposlene.

U 2005. godine rashodi proračuna su znatno veći u odnosu na prethodnu godinu za

862.405,00 Kn i iznose 2.801.312,00 kn. Ovo povećanje je najviše zbog povećanog

ulaganja za nabavu neproizvedene imovine i proizvedene imovine, dok su ostale

stavke izdataka ostale na približnoj razini kao i prethodne godine.

Detaljan prikaz gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture je prikazan kroz

Program gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture.

Na sjednici održanoj 27.12.2005. Općinsko vijeće donijelo Program gradnje objekata i

uređaja komunalne infrastrukture u 2006. godini (prikazan u sljedećoj tablici).

26 Ministarstvo financija i Općina Zagvozd



90

Tablica 32. Program gradnje objekata i uređenje komunalne infrastrukture u 2006. i

izvori financiranja

Br. Naziv projekta

Visina

investicije

Sufinanciranje

općine

Sufinanciranje

županije

Sufinanciranje

države

Dotacije

građana

1.

Izrada projektne dokumentacije za

vodovod Krstarice 240.000,00 70.000,00 100.000,00 70.000,00

2.

Izrada projektne dokumentacije za Trg

glumaca 70.000,00 20.000,00 30.000,00 20.000,00

3. Detaljan plan uređenja Poslovne zone 310.000,00 20.000,00 180.000,00 110.000,00

4.

Izrada geodetske podloge za Poslovnu

zone (ostatak radova) 90.000,00 90.000,00

5.

Rekonstrukcija kanalizacijske mreže u

Zagvozdu 1.200.000,00 200.000,00 300.000,00 700.000,00

6. Izrada mrtvačniceu Rastovcu 77.000,00 57.000,00 20.000,00

7.

Izgradnja 7 grobnica u nizu na groblju

Zagvozd 100.000,00 35.000,00 65.000,00

8.

Izrada projektne dokumentacije za

mrtvačnicu Zagvozd 20.000,00 10.000,00 10.000,00

9.

Projektna dokumentacija za vodovod

(Brzice, Prodani, Pruže i Piplice) 70.000,00 20.000,00 30.000,00 20.000,00

10. Izgradnja nerazvrstanih cesta 600.000,00 50.000,00 200.000,00 350.000,00

11.

Izgradnja vodovodne mreže (Brzice,

Prodani, Pruže i Piplice) 400.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00 100.000,00

Ukupno 3.177.000,00 672.000,00 950.000,00 1.370.000,00 185.000,00

Planiranim Programom gradnje najviše se planira izdvojiti za:

Rekonstrukciju kanalizacijske mreže u Zagvozdu u iznosu od 1.200.000,00

Kn;

Izgradnja nerazvrstanih cesta u iznosu od 600.000,00 kn;

Izgradnja vodovodne mreže (Brzice, Prodani, Pruže i Piplice) u iznosu od

400.000,00 Kn;

Detaljan plan uređenja poslovne zone u iznosu od 310.000,00 Kn;

Izrada projektne dokumentacije za vodovod Krstarice u iznosu od

240.000,00 Kn.

Planirane investicije se financiraju iz sljedećih izvora:

sufinanciranjem države u iznosu od 1.370.000,00 Kn;

sufinanciranjem županije u iznosu od 950.000,00 Kn;

sufinanciranjem općine u iznosu 672.000,00 Kn;

dotacijama građana u iznosu od 185.000,00 Kn.



91

2.5.5.1. Prihodi proračuna Općine Zagvozd

Općina ostvaruje prihode kojima u okviru svog samoupravnog djelokruga slobodno

raspolaže. Prihodi Općine moraju biti razmjerni s poslovima koje obavljaju njegova

tijela u skladu sa zakonom.

Prihodi Općine su:

1. općinski porezi, naknade, doprinosi i pristojbe,

2. prihodi od stvari u vlasništvu i imovinskih prava Općine,

3. prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Općine,

odnosno u kojima ima udjele ili dionice,

4. prihodi od naknada za koncesije koje daje Općinsko vijeće,

5. novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Općinsko

vijeće u skladu sa zakonom,

6. udio u zajedničkim porezima s Republikom Hrvatskom,

7. sredstva pomoći i dotacija Splitsko – dalmatinske županije, Republike Hrvatske

predviđena u županijskom, tj. državnim proračunom i

8. drugi prihodi određeni zakonom.

Prihode i rashode Općine planira Općinsko vijeće godišnjim proračunom. Ukoliko se

godišnji proračun za slijedeću računsku godinu ne može donijeti prije početka godine

za koju se donosi, vodi se privremeno financiranje i to najduže za razdoblje od tri

mjeseca. Odluku o privremenom financiranju donosi Općinsko vijeće u skladu sa

zakonom.

U sljedećoj tablici su prikazani ukupni prihodi i rashodi proračuna općine Zagvozd za

razdoblje 2002. do 2005. godine.



92

Tablica 33. Proračun Općine Zagvozd za razdoblje 2002. - 2005.27

Opis Ostvarenje 2002. Ostvarenje 2003. Ostvarenje 2004. Ostvarenje 2005.

A. RAČUN PRIHODA I RASHODA

1. Prihodi poslovanja 1.093.791,00 2.213.370,00 1.933.316,00 2.759.166,00

2. Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 36.093,00 20.498,00 16.975,00 27.745,00

3. Rashodi poslovanja 665.114,00 1.198.429,00 744.369,00 713.904,00

4. Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 450.083,00 1.044.393,00 1.194.538,00 2.087.408,00

5. Ukupan višak / manjak prihoda 14.687,00 -8.954,00 11.384,00 -14.401,00

B. RAČUN ZADUŽIVANJA / FINANCIRANJA

6. Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 0,00 0,00 0,00

7. Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 0,00 0,00 0,00

8. Manjak primit. od finan. imovine i obv. 0,00 0,00 0,00 0,00

C. UKUPNO PRIHODI I PRIMICI 1+2+6 1.129.884,00 2.233.868,00 1.950.291,00 2.786.911,00

D. UKUPNO RASHODI I IZDACI 3+4+7 1.115.197,00 2.242.822,00 1.938.907,00 2.801.312,00

E. VIŠAK / MANJAK PRIHODA I PRIMITAKA -14.687,00 8.954,00 -11.384,00 14.401,00

F. VIŠAK / MANJAK PRENESENI 407.407,00 1.002.625,00 0,00 23.700,00

G. MANJAK PRIH. I PRIM. ZA SLJ. RAZD. 422.094,00 993.671,00 11.384,00 9.299,00

Iz prethodne tablice je vidljivo veliko povećanje proračuna u 2003. u odnosu na

prethodnu godinu, kada su prihodi proračuna bili 2.233.868,00 Kn. Proračun u 2004.

nešto manji od onog u 2003. Ostvareni prihodi proračuna u 2005. godini su bili

2.786.911,00 Kn i veći su od istih u 2004. za 836.620,00 Kn.

2.5.5.2. Zaduživanje lokalne samouprave

Financiranje Općine Zagvozd definirano je Zakonom o lokalnoj i područnoj

(regionalnoj) samoupravi i njegovim naknadnim izmjenama i dopunama.

Na temelju Zakona o proračunu (N.N., br. 96/03), Ministar financija je donio Pravilnik

o postupku zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i

davanju jamstva jedinica područne (regionalne) samouprave:

Jedinica lokalne samouprave se može zadužiti ako ispunjava uvjete iz odredbi

Zakona o proračunu i Zakona o izvršavanju Državnog proračuna RH koje se

odnose na zaduživanje i davanje jamstva u godini u kojoj se traži suglasnost za

zaduživanje.

Jedinica lokalne samouprave ne može se zadužiti za izvanproračunske

korisnike i/ili trgovačka društva osnovana u skladu sa Zakonom o

komunalnom gospodarstvu.

Jedinica lokalne samouprave može dati jamstvo za investiciju koja se financira i

ona mora biti planirana u proračunu za proračunsku godinu za koju se traži

suglasnost za zaduživanje, te utvrđena u odluci o izvršavanju proračuna.

27 Ministarstvo financija i općina Zagvozd



93

Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti za zaduživanje jedinica

lokalne samouprave za nabavu financijskog kredita provodi postupak javne

nabave u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

2.5.5.3. Krediti i druga zaduženja općine Zagvozd

Općina Zagvozd od kreditnih zaduženja ima kredit čiji godišnji anuitet u 2006.g.

iznosi 3.444,44 Eura, i leasing kojim se financirala kupnja automobila sa godišnjim

anuitetom od 2.812,32 Eura.

Ostala dugovanja općine prema dobavljačima (izvođačima):

za vodovodnu mrežu u iznosu od 1.038.222,58 Kn;

za nerazvrstanu cestu u iznosu 718.675,00 Kn.

Osim ovih dugovanja postoji i dug prema HBOR-u u iznosu od 1.814.838,82 Kn, koji

otplaćuje županija Splitsko – dalmatinska.

2.5.5.4. Javno-privatno partnerstvo

Javno privatno partnerstvo podrazumijeva suradnju Općine sa partnerom iz privatnog

sektora u realizaciji projekta. Javno-privatna partnerstva mogu imati oblik ugovora o

upravljanju, zakupu, koncesiji, konceptu “izgradnja-vođenje-prijenos”, izravnoj

privatizaciji ili složenijim poslovima, na primjer onima koji uključuju prodaju i nakon

toga ponovno davanje u zakup istih prostora.

U općini Zagvozd do sada nije bilo projekata koji su realizirani putem javno –

privatnim partnerstva.

2.5.6. Kreiranje interesnih partnerstava

2.5.6.1. Sudjelovanje građana

Građani imaju mogućnost da biraju i daju poticaje za izbor predstavnika u

predstavnička i izvršna tijela vlasti. Građani mogu neposredno sudjelovati u

odlučivanju u lokalnim poslovima putem referenduma, mjesnog odbora i davanjem

prijedloga u skladu sa zakonom i statutom.

Suradnja s građanima se najviše očituje kroz izdavanje potrebnih dokumenata koje

izdaju organi jedinice lokalne samouprave, tj. izravni kontakt, a osim toga informiranje

se vrši putem sredstava javnog informiranja.



94

2.5.7. SWOT analiza institucija

Snage Slabosti

Općina Zagvozd pripada

trećoj skupini područja

posebne državne skrbi i s

time ima određene povoljnije

uvjete za gospodarski razvoj

i privlačenje investicija

Velika dugovanja općine

Mali prihodi općine i slaba

naplata istih

Nedovoljno razvijena

komunikacija s građanima

Nefunkcioniranje mjesnih

odbora

Loša i nedovoljna

komunikacija mjesnih

odbora i Općine

Nedovoljan broj kadra u

Općini

Nedovoljna razina edukacije

kadra

Neadekvatan prostor Općine

Nepostojanje službene web

stranice

Neadekvatna i nedovoljna

elektronička i informatička

oprema

Prilike Prijetnje

Konstituiranje rukovodstva

mjesnih odbora

Dobra suradnja s

Županijskim vlastima

Dodatna edukacija



95

2.6. Prostorno uređenje

2.6.1. Uvod

U vrijeme izrade strukturne analize Prostorni plan uređenja općine Zagvozd nije

zgotovljen, stoga su se u analizi prostornog planiranja koristili podaci iz Prostornog

plana uređenja županije Splitsko – dalmatinske koji je usvojen 2002. godine i

Konzervatorskog elaborata o kulturnim dobima na području obuhvata Prostornog

plana općine Zagvozd koji je napravljen u travnju 2005, te informacije dobivene od

nadležnih organa općine.

Korištenje Prostornog plana županije u ovoj analizi osigurava usklađenost sa

osnovnim konceptom upravljanja prostorom u općini Zagvozd i kvalitetnu podlogu za

daljnje korake u izradi Plana ukupnog razvoja Općine. S druge strane suradnja sa

nadležnim tijelima u izradi ovoga dijela strukturne analize osigurava ažurnost

prezentiranih podataka.

2.6.2. Postupak prostornog uređenja

Postupak prostornog planiranja utvrđen je Zakonom o prostornom uređenju (N.N. br.

30/94., 68/98., 61/00.). Zakonom je propisano da dokument prostornog uređenja užeg

područja mora biti usklađen s dokumentom šireg područja.

U postupku prostornog planiranja zakonodavac je velik značaj dao javnoj raspravi na

kojoj sve zainteresirane strane mogu uputiti svoje prijedloge i komentare. Način i

postupak provođenja javne rasprave propisan je Uredbom o javnoj raspravi u

postupku donošenja prostornih planova (N.N. br. 101/98.). Po usvajanju plan se

objavljuje u Službenim vijestima i stupa na snagu s utvrđenim datumom.

Sredstva za izradu dokumenata prostornog uređenja osiguravaju se u proračunu

Općine. Postupak izmjene i dopune prostornog plana, kao i postupak stavljanja van

snage postojećih prostornih planova također je propisan Zakonom o prostornom

uređenju i u osnovi je isti kao i postupak za donošenje novog plana. Unutar

definiranih okvira koje definira prostorni plan uređenja izrađuju se generalni

urbanistički planovi ( GUP-ovi) i urbanistički planovi uređenja ( UPU-ovi). Obvezu

izrade urbanističkog plana daje Prostorni plan županije, a definiranje granica područja

za koje se izrađuju navedeni planovi trebaju biti definirani u Prostornom planu

uređenja općine.

2.6.3. Postupak provedbe prostornih planova

Osnovni dokumenti prostornog uređenja su:

1. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske



96

2. Prostorni planovi

prostorni plan županije

prostorni plan Grada Zagreba

prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja

prostorni plan uređenja grada ili općine

3. Odluka o građevinskom području

4. Urbanistički planovi

generalni urbanistički plan

urbanistički plan uređenja

detaljni plan uređenja

Prostorni plan županije

Prostorni plan županije razrađuje načela prostornog uređenja i smjernice Strategije

prostornog uređenja Republike Hrvatske, te na temelju udjela u širim prostornim

sustavima i značajkama obuhvaćenog područja određuje ciljeve i koncepciju

prostornog razvoja, planiranu prostornu strukturu, organizaciju iskorištenje prostora

županije.

Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja

Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja utvrđuje ciljeve i osnove

gospodarenja i upravljanja prostorom u skladu sa zajedničkim prirodnim, razvojnim,

kulturnim i drugim obilježjima obuhvaćenog područja, te sadrži:

razgraničenje prostora prema namjeni i drugim obilježjima,

sustav infrastrukture,

razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje područjem i korištenje

prostora,

elemente planova užih cjelina kada se takvi planovi ne donose,

uvjete korištenja i zaštite prostora.

Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja se donosi obavezno za nacionalne

parkove i parkove prirode te za područja za koje je takva obveza određena Strategijom

prostornog uređenja Republike Hrvatske ili prostornim planom županije odnosno

prostornim planom Grada Zagreba.

Na području općine Zagvozd je Park prirode planina Biokovo (dio) za koji je

obavezan Prostorni plan uređenja područja posebnih obilježja.

Prostorni plan uređenja grada ili općine

Prostorni plan uređenja grada ili općine sadrži i razrađuje koncepciju uređenja

prostora i odredbe prostornog plana županije razgraničenjem prostora prema namjeni

i drugim obilježjima, te pobližim određenjem drugih elemenata određenih tim

planom.



97

Urbanistički planovi

Pod pojmom urbanistički planovi podrazumijeva se Generalni urbanistički plan i

Detaljni plan uređenja.

Generalni urbanistički plan

Generalni urbanistički plan unutar svog obuhvata razrađuje elemente prostornih

planova širih područja te određuje ciljeve, cjelovitu koncepciju uravnoteženog i

održivog prostornog razvoja gradskog naselja u skladu s funkcijama tog naselja u

širem prostoru, procesima urbanizacije i urbanim obilježjima te zajedničkim i

specifičnim potrebama stanovništva.

Urbanistički plan uređenja

Urbanistički plan uređenja razrađuje dijelove područja određene prostornim planom

uređenja grada ili općine ili generalnim urbanističkim planom, razgraničavanjem

javnih površina od drugih površina i užih provedbenih cjelina zajedničkih obilježja za

koje određuje podjelu prostora na specifične cjeline u odnosu na dinamiku i način

realizacije, regulacijske i građevinske linije, detaljnu namjenu površina s kapacitetima i

uvjetima gradnje odnosno rekonstrukcije građevina, uvjete i uređenja i korištenja

površina te uvjete korištenja građevina, osnove mreža i prostor infrastrukture s

načinom priključka na šire sustave.

Detaljni plan uređenja

Detaljni plan uređenja detaljno razrađuje odredbe plana višeg reda, te u svrhu svoje

provedbe sadrži lokacijske uvjete za sve zahvate u prostoru, te druge uvjete i mjere od

važnosti za realizaciju planiranog uređenja prostora te zaštitu okoliša, prirode,

krajobraza, kulturnih dobara i drugih vrijednosti prostora.

Prostorni plan općine Zagvozd

Prostorni plan općine Zagvozd će (po usvajanju istog) operativno provoditi Županijski

ured državne uprave za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-

pravne poslove u Splitu, koji zaprima zahtjeve za izdavanje i izdaje lokacijske i

građevinske dozvole u skladu s utvrđenim planom.

Lokacijska dozvola je dokument (upravni akt - rješenje) koji se izdaje na temelju

dokumenta prostornog uređenja te posebnih zakona i propisa donesenih na temelju

tih zakona, a određuje uvjete prema kojima će se provesti zahvat u prostoru – pod

kojim se mora izraditi tehnička dokumentacija, odnosno prema kojoj će se graditi.

Postupke izdavanja lokacijske dozvole uređuje Zakon o prostornom uređenju (N.N.br.

30/94, 68/98, 61/00 i 32/02).

Građevna dozvola je dokument (upravni akt - rješenje) na temelju kojega se može

započeti gradnja građevine. Njima se utvrđuje da je glavni, odnosno idejni projekt

izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na



98

određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju. Postupke

izdavanja građevne dozvole uređuje Zakon o gradnji (N.N. br. 52/99, 75/99 i 117/01).

Parcelacija građevinskog zemljišta u svrhu osnivanja građevinske čestice provodi se u

skladu s lokacijskom dozvolom ili Detaljnim planom uređenja ako se na čestici

predviđaju zahvati u prostoru.

Gospodarske zone na području općine Zagvozd

Na Području općine Zagvozd su planirane dvije poslovne zone: Brlozi i Golo Brdo.

Prostorna dokumentacija za zone još nije izrađena, jer se čeka usvajanje Prostornog

plana općine, nakon kojeg će uslijediti izrada urbanističkih planova uređenja za same

zone. U sljedećoj tablici su prikazane glavne karakteristike ovih dvaju zona.

Tablica 34. Gospodarske zone na području općine Zagvozd

Naziv zone Brlozi Golo Brdo

Osnovna namjena Servisna i uslužna Proizvodna

Površina u ha 13,00 ha 31,00 ha

Postojeće stanje

Idejni projekti i geodetska podloga

su napravljeni

Projektna dokumentacija nije

napravljena

Udaljenost vodovoda 100 m od podsustava vodovoda 100 m od magistralnog vodovoda

Infrastrukturna opremljenost

Za sada zona nije komunalno

opremljena

Za sada zona nije komunalno

opremljena

Smještaj Zapadno od općinskog središta Uz cestu Zagvozd - Imotski

Udaljenost od auto-ceste Neposredno uz autocestu Neposredno uz autocestu

Ispitan interes za ulaganje u

zonu

Postoji veliki broj upita i pisama

namjere

Postoji veliki broj upita i pisama

namjere

Olakšice za investitore

Smanjeni troškovi komunalnog

doprinosa i komunalne naknade

Smanjeni troškovi komunalnog

doprinosa i komunalne naknade

Predviđeni broj zaposlenih 100 200

Studija utjecaja na okoliš Nije napravljenja Nije napravljenja

Vlasništvo zemljišta Hrvatske šume i dio privatno Hrvatske šume i dio privatno

2.6.4. Prilagodbe i unapređenja fizičke infrastrukture

2.6.4.1. Vodnogospodarski sustav28

Područje zaobalnog dijela županije, u koje spada općina Zagvozd, oskudijeva vodom

radi toga što se gubi u pukotinama i najvećim dijelom otječe podzemnim tokovima.

Komunalno poduzeće „Vodovod“ Imotske krajine opskrbljuje vodom grad Imotski i

okolna naselja s vodozahvata Opačca. Izgradnjom i dovršetkom sustava „Josip Jović“

voda će se zahvaćati i iz izvora Mukišnice (BiH).

28 Prostorni plan županije Splitsko - dalmatinske



99

Izgrađeni su cjevovodi Opačac-Karin-Poljica-Kosmatovica i Karin-Zmijavci-Runovići,

a grade se cjevovodi Kosmatovica-Lovreč i Lovreč-Studenci, kao i mreže u naseljima

do kojih su došli glavni cjevovodi.

Pregledom postojeće tehničke dokumentacije, te terenskim determinacijama utvrđeno

je da se opskrba vodom područja općine Zagvozda treba vezati uz rezervoar

Kosmatovica.

Izgrađenost vodovodne mreže29 postoji samo u jednom dijelu općine i to kroz sljedeće

vodovode:

magistralni vodovod Kosmatovica – Zagvozd;

podsustav Golo Brdo – Mlikote – Tomičići – Svaguše;

podsustav Rašac (Zagvozd – Mucići – Milići);

podsustav Bunje (Zagvozd – Kristići – Katušići);

podsustav Rastovac (Zagvozd – G. Rastovac – D. Rastovac), te pripadajuća

mjesna mreža.

Ono što je potrebno napraviti za kompletiranje vodoopskrbe na području općine je

izgradnja:

sekundarne mreže u naselju Zagvozd za zaseoke Brzice, Prodani, Pruže i

Piplice; te

podsustave i mjesnu mrežu istočnog dijela općine, i to za Krstarice (Golo

Brdo – Krstarice do zaseoka Blaževići) i Biokovsko Selo – Gornje

Rašćanje.

2.6.4.2. Energetski sustav30

Osnovni energetski podsustavi su:

Elektroenergetika koja se prema izvoru korištenja energetike dijeli na:

program korištenja hidroenergije, program korištenja vjetroenergije,

program korištenja energije sunca i program korištenja plina i

Plinoopskrba

Glavni pravci razvoja elektroenergetskog sustava su u izgradnji proizvodnih objekata

koji koriste programe alternativnih izvora energije (energiju vjetra i energiju sunca).

Proizvodni objekti elektroenergetskog sustava koji ne koriste te izvore energije ne

mogu se graditi u obalnom i otočkom području Županije

Program korištenja hidroenergije koji se zasniva na vodnom sustavu rijeke Cetine

gotovo je u cijelosti iskorišten u smislu proizvodnje električne energije. Mogućnost

29 Općina Zagvozd 30 Prostorni plan županije Splitsko - dalmatinske



100

dodatnog iskorištenja hidropotencijala Županije određuje se mogućnošću izgradnje

ograničenog broja malih hidroelektrana, koje ne smiju imati utjecaj na ukupni režim

vodotoka.

Među planiranim elektroprijenosnim trafostanicama na području Splitsko-dalmatinske

županije je i ona u Zagvozdu – (TS 400/220/110 kV).

Planirani dalekovodi na području općine Zagvozd:

- DV 2 x 400 kV Konjsko – Zagvozd – Mostar

- 2 DV 2 x 220 (400) kV Uvod DV 2 x 220(400) kV Plat - Zagvozd u TE

Dobrogošće

- DV 2 x 220 kV Uvod DV 220 kV Mostar – Zakučac u TS Zagvozd

- 2 DV 110 kV Uvod DV 110 kV Kraljevac - Imotski u TS Zagvozd

Programom korištenja energije Sunca planira se izgradnja termoelektrane na energiju

sunca, koja se PPSDŽ kao lokalitet za istraživanje određuje prostor Žeževačke ljuti

(Općina Zagvozd i Šestanovac) zbog specifičnih zahtjeva (veličina prostora, voda,

blizina prometnica i sl.). Kriterije za tu izgradnju potrebno je odrediti detaljnijom

razradom na nivou Prostornog plana uređenja Općina, kao i prostor za smještaj

termoelektrane koja koristi energiju sunca.

2.6.4.3. Pošta i javne telekomunikacije

Plan razvoja telekomunikacija, u planiranom razdoblju do 2015. godine, temelji se na

prognozama komisija Europske unije koja je prilagođena trenutnoj situaciji.

Postojeći komutacijski čvorovi u analognoj tehnologiji u prvim godinama novog

milenija zamijenit će se digitalnim, tako da se do 2005. godine očekuje 100% digitalna

mreža i na komutacijskoj razini. Cijelo područje Županije opsluživat će 10 pristupnih

centrala, od čega 7 u funkciji lokalnih centrala, a 3 u funkciji područnih centrala grada

Splita. Svaka od ovih centrala imati će velik broj udaljenih pretplatničkih stupnjeva.

Nepokretne mreže

Postojeće mreže razvijat će se samo u početnom planskom razdoblju, u cilju

zadovoljenja zahtjeva korisnika, u postojećim tehnologijama. U konačnici sve mreže

integriraju se u jedinstvenu telekomunikacijsku mrežu sa širokim spektrom usluga.

Pokretne mreže

Postojeća analogna NMT mreža ulazi u maksimum kapaciteta koji se više neće širiti.

Korištenje mreže nastaviti će se do razdoblja ekonomske opravdanosti njezine

eksploatacije. Digitalna GSM, u početnom planskom razdoblju, izgrađivat će se



101

ubrzanim tempom, kako rastom broja priključaka, tako i gradnjom baznih postaja. Već

pokrenutom akcijom izgradnje baznih postaja CRONET mreže postići će se početkom

trećeg milenija 100% pokrivenost Županije. U ovom sustavu već je prisutna mreža

drugog poslužitelja (VIP), sada s manjim pokrivanjem (uz 16/19 BS), a li s trendom

daljnjeg širenja. U kasnijem razdoblju koristit će se i sateliti u niskoj orbiti.

U prostornim planovima užih područja treba integrirati telekomunikacijske sustave.

Za više koncesionara koji pružaju telekomunikacijske usluge, uz dostupnost

telekomunikacijskih usluga svim potrošačima, potrebno je uvjetovati smještanje i

korištenje zajedničkih podzemnih i nadzemnih kanala i objekata za postavku mreža i

uređaja (antena).

Cjelokupno područje općine Zagvozd je pokriveno telefonskom mrežom.

2.6.4.4. Promet

Cestovni promet

Za postizanje optimalne funkcionalnosti cestovne mreže na području Županije

(izgradnja auto-ceste i cestovne mreže - Državne i Županijske), ceste se moraju

planirati i graditi po fazama u cilju zadovoljenja razvojnih, prometnih, gospodarskih i

ekoloških kriterija. U smislu zadovoljavanja tih kriterija određene su tri skupine

prioriteta izgradnje realizacijom kojih bi se ti kriteriji ispunili.

Planirana gradnja cesta na području i od velike važnosti za općinu Zagvozd po

skupinama prioriteta je sljedeća:

U I skupinu prioriteta spada Trasa Jadransko-Jonske autoceste sa

produženjem etapa do čvora Šestanovac.

U II skupinu prioriteta spada Imotski cestovni smjer - Udbina –Sv.Rok-

Gračac-Knin-Sinj-Imotski.

U III skupina prioriteta spada:

o Makarsko-zabiokovski cestovni smjer - Makarska-Dubci-Šestanovac-

Aržano.

o Izgraditi (rekonstruirati) mrežu Državnih cesta: zaobilaznicu Zagvozda.

Javne ceste na području općine Zagvozd prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u

državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (NN br. 25/98) su prikazane u sljedećoj

tablici.



102

Tablica 35. Javne ceste na području općine Zagvozd31

Kategorija

ceste Oznaka Opis ceste

Ukupna

duljina u

KM

Duljina u

KM na

području

općine

Zagvozd

Državna cesta D 62

Dugopolje (D 1) – Šestanovac –

Zagvozd – Vrgorac – Kula

Norinska - Metković

123,9 20

Županijska

cesta Ž 6179 Rastovac – Zagvozd (D 62) 3,1 3,1

Županijska

cesta Ž 6180

Zagvozd (D 62) – Poljica -

Grubine 11,2 4,5

Lokalna cesta L 67143 Grabovac (D 62) - Rastovac 5,5 4

Lokalna cesta L 67149 D 62 – Stapići – Tomičići – Ž

6180 4,7 4,7

Lokalna cesta L 67151 Zagvozd (Ž 6180) – Krstarice –

Slivno (6200) 14,3 8

Lokalna cesta L 67181 D 62 – Biokovsko selo –

Rašćane Gornje – D62 16,8 16,8

Lokalna cesta L 67165 67151 – Lovrinčevići (D 62) 4,7 4,7

Trenutačno stanje cesta na području općine Zagvozd je sljedeće:

Cesta D 62 – potrebna je rekonstrukcija na relaciji od Šestanovca do

Zagvozda, te od Zagvozda do Lovrinčevića;

Županijska cesta 6180 – izvršena je rekonstrukcija i cesta zadovoljava

širinom i kvalitetom kolnika;

Županijska cesta 6179 – potrebno je izvršiti rekonstrukciju zbog oštećenja i

proširenje ceste;

Lokalne ceste (LC 67181, 67151, 67165, 67143 i 67149) – potrebno je izvršiti

rekonstrukciju zbog širine kolnika i zbog oštećenja asfalta;

31 Općina Zagvozd



103

Nerazvrstane ceste su asfaltirane u mjesnim odborima Župa, Krstarice,

Svaguše, Šušići, Kurtovići, D. Rastovac, Mlikote, Bunje (dio);

Nerazvrstane ceste koje je potrebno asfaltirati su u naseljima Rašac, B. Selo,

Prodani, Pruže, Brzice i G. Rastovac.

U prometnom smislu najveći značaj će imati trasa autoceste A 1 Zagreb – Split -

Dubrovnik koja prolazi područjem općine Zagvozd. Trenutačno je u izgradnji 97 km

punog profila od Splita do Ploča.

Tunel Sv. Ilija

Prostornim planom županije je predviđena izgradnja tunela Sv. Ilija kroz Biokovo koji

je dijelom na području općine Zagvozd.

Institut građevinarstva izradio je studiju utjecaja na okoliš, koja pokazuje kako tunel

neće značajno utjecati na okolicu.

Tunel Sv. Ilija bit će dugačak četiri kilometra – 4 km, na južnoj strani izlazi u mjestu

Bast, a na sjevernoj kod Rastovca i spaja se s budućom Jadranskom autocestom, koja će

prolaziti južno od Zagvozda. Od Rastovca, odnosno od čvorišta izlaza iz tunela i

autoceste podjednaka je udaljenost do Makarske i Imotskog, otprilike četrnaest,

odnosno petnaest kilometara.

Projekt izgradnje tunela bio je na javnom uvidu u općinama Zagvozd i Baška Voda, na

području kojih s će se općina tunel graditi, kao i u prostorijama same Županije.

Projekt izgradnje tunela isključivo je u zakonskoj nadležnosti Županije, jer su i

prilazne ceste županijske, pa općine nemaju u tom smislu nikakvu nadležnost.

Dogovor je bio da tvrtka dobije koncesiju na 33 godine s tim da 25 posto dobiti od

tunela ide županiji.

Dosadašnji radovi na probijanju tunela su trajali samo šest mjeseci, jer tvrtka koja je

dobila koncesiju za izvođenje radova nije dobila jamstvo Županije (za dnevni promet

kroz tunel od 6.000 vozila), koje je nužno za kredit kojim bi se financirali radovi.

U kolovozu 2006. je Vlada Republike Hrvatske je, zbog predugog stajanja radova,

najavila oduzimanje koncesije tvrtki koja je izabrana na natječaju i de će tunel izgraditi

država.



104

Željeznički prometni sustav32

Jadranska orijentacija Hrvatske upućuje na potrebu određivanja prometnih koridora i

u željezničkom prometu, koji iz Europe vode prema hrvatskim jadranskim lukama i

oni koji kontinuirano duž jadranskog prometnog pravca povezuju sve važnije

hrvatske luke i veća gradska razvojna središta.

Prostornim planom je predviđena izgradnja dviju dionica:

Dionica pruge Zadar – Šibenik – Split

Ova dionica duga je 125,55 Km. Kolodvor u Primorskom Dolcu na postojećoj pruzi

Perković – Split koristio bi kao veza između postojeće i nove pruge.

Dionica pruge na području Splitsko – dalmatinske županije

Ova dionica je u smislu izvođenja građevinskih radova najteža dionica, posebno se to

odnosi na dio od Splita preko Omiša do Kostanja, gdje se stalno izmjenjuju mostovi i

tuneli. Na ovoj dionici nalaze se četiri kolodvora: Split, Kostanje, Rašćane i Zapadna

Plina, te pet postaja: Dugi Rat, Omiš, Žeževica, Zagvozd i Račva.

32 Prostorni plan županije Splitsko - dalmatinske



105

2.6.5. SWOT analiza prostornog planiranja Snage Slabosti

60% izgrađena

vodovodna mreža i

nastavljaju se radovi

Potpuna pokrivenost

telekomunikacijskim

mrežama

U prostornom planu je

predviđen prostor za

izgradnju poduzetničke

zone

Nije donesen Prijedlog

Prostornog plana Općine (u

proceduri je donošenja)

Procedura donošenja

prostornog plana je previše

spora

Postupak provedbe

prostornog planiranja utječe

na otežano dobivanje

dozvola koje su potrebne za

građevinske radove

U prijedlogu Prostornog

plana nigdje nisu predviđeni

prostori za izgradnju

infrastrukture za razvoj

turizma

Sustav vodoopskrbe je

napravljen samo za dio

općine

Loše stanje cestovne

infrastrukture – potrebna je

rekonstrukcija na većini cesta

Nedovoljan broj autobusnih

linija koje povezuju općinu

za ostatkom županije i regije

Nekvalitetno izvedena

telekomunikacijska mreža

nemogućnost uvođenja

ADSL-a

Prilike Prijetnje

Uvrštavanje prostora Zaum

(od tunela Turije do Debelog

Grablja) u prostorni plan

kao turističku zonu radi

razvoja turizma

Nekvalitetna stručna izrada

Prijedloga Prostornog plana

Nedovoljna komunikacija s

interesnim skupinama kod

izmjena i dopuna prijedloga

Prostornog plana



106



107

3. POVEZNICE SA REGIONALNO-OPERATIVNIM

PROGRAMOM SPLITSKO-DALMATINSKE

ŽUPANIJE

Predstavnici općine Zagvozd su aktivno sudjelovali u radu partnerstva koje provodi i nadzire

Regionalni-operativni program Splitsko-dalmatinske županije (ROP).

Kako je navedeni dokument višeg reda općina Zagvozd se pri izradi ovog Plana ukupnog

razvoja uvelike oslanjalo na smjernice ROP-a.

ROP Splitsko-dalmatinske županije ima četiri posebna cilja:

1. Konkurentno, diversificirano, tehnološki napredno i socio-ekološki održivo

gospodarstvo usmjereno rastu standarda lokalnog stanovništva

2. razvoj u prostoru i fizička infrastruktura u suglasju s potrebama stanovništva i

gospodarstva uz očuvanje i zaštitu okoliša

3. razvoj ljudskih resursa, podizanje razine zaposlenosti i socijalne kohezije uz opći rast

društvenog standarda

4. kvalitetna institucionalna infrastruktura, aktivno civilno društvo i jačanje partnerstva

svih sudionika razvojnog procesa u regiji

Zagvozd se u svom programu oslanja na navedene smjernice te s njima usklađuje vlastite

ciljeve imajući na umu da se samo usklađenošću planova višeg i nižeg reda te njihovim

sinergijskim efektom mogu postići zadani ciljevi.



108

4. STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD

→ razrađena Strategija razvoja općine Zagvozd nalazi se u Prilog-u 1 – „Strategija

razvoja općine Zagvozd, operativni plan i mjere“



109

5. MJERE RAZVOJA OPĆINE ZAGVOZD

→ razrađene Mjere iz Strategije razvoja općine Zagvozd nalazi se u Nalazi se u Prilog-

u 2 – Mjere Strategije razvoja općine Zagvozd


110

6. POSTUPAK PRAĆENJA I AŽURIRANJA

PROVEDBE PUR-A

Posljednji korak u izradi Plana ukupnog razvoja je - provođenje, praćenje i

ažuriranja izrađenog plana. Test Plana je samo njegovo provođenje.

Postoje 3 razine praćenja Plana ukupnog razvoja:

1. razina praćenja je praćenje provođenja plana ( prioritetnih i ostalih mjera tj.

projekata iza Akcijskog operativnog plana) i ažuriranje sažetka provođenja

aktivnosti

Grupa zadužena za praćenje Plana ocjenjuje provođenje uspoređivanjem trenutnih

aktivnosti provođenja sa sažetkom operativnog plan aktivnosti. Stoga, relevantne

informacije uključuju ne samo aktivnosti poduzete prema provođenju plana, već i

promjene u procjeni troškova ili rasporeda, zatim uključuju razloge tih promjena te

njihov očekivani utjecaj na provođenje plana. Ukoliko dođe do bilo kakve promjene u

raspodjeli odgovornosti za provođenje plana, to se također bilježi.

Nakon što grupa zadužena za praćenje odredi značajnije razlike između planiranog i

stvarnog provođenja plana, njezin zadatak je pojasniti kako i zašto je došlo do tih

razlika. Odgovorni za provođenje određenih projekata također trebaju reći grupi

zaduženoj za praćenje na koji način očekuju da se nastavi s provođenjem plana te

opisati sve promjene koje bi mogle poboljšati provođenje plana.

2. razina praćenja rezultata projekta i testiranje logike projekata postavlja

pitanje – „Dovodi li projekt do očekivanih rezultata tj. ostvarenja svrhe

projekta?. Praćenjem se ocjenjuje uspjeh očekivanih rezultata jer upravo ti

ishodi povezuju projekte sa vizijom plana razvoja.

Praćenje rezultata provedenih mjera/ projekata postavlja pitanje – da li je mjera/

projekt postigao očekivane rezultate opisane u matrici projekta? Pomažu li ostvareni

rezultati, ako su ostvareni u ostvarivanju svrhe projekta? I konačno, da li svrha

projekta pridonosi postizanju cilja projekta?

Ukoliko provođenje plana ne dovodi do očekivanih rezultata, pokazatelji rezultata u

matrici projekata otkriti će GDJE je logika projekta zakazala? Sljedeći zadatak je

saznati ZBOG ČEGA je zakazala.

Grupa zadužena za praćenje rezultata projekata mora pronaći razloge zbog kojih

projekt nije doveo do željenih rezultata kako bi znala na pravi način reagirati. Jedino


111

kada se problem pravilno definira može se pronaći učinkovito rješenje. Projekti

također mogu imati i nepredviđene negativne rezultate koje je potrebno istražiti.

3. razina praćenja postavlja pitanje – „Da li se okolina promijenila tako da to

utječe na izbor kritičnih tijela, projekata i tijela zaduženih za provođenje

projekata u planu ukupnog razvoja?

Dok su prva i druga razina praćenja stvorile preporuke KAKO se projekt treba

provoditi, treći nivo praćenja razmatra TREBA LI SE nastaviti s primjenom projekta.

Slijedeća pitanja se postavljaju u okviru ovog ocjenjivanja:

1. Da li ta intervencija nastavlja rješavati kritička pitanja?

2. Je li to pitanje još uvijek kritično za ostvarivanje vizije gospodarske budućnosti

zajednice?

3. Da li korist od programa opravdava i dalje resurse potrebne za njegovo

provođenje?

4. Da li je bilo ikakvih nepredviđenih, negativnih posljedica od projekta?

5. Da li su relevantne organizacije i subjekti uključeni u provođenje?

Ako su se dogodile određene promjene u socio-ekonomskoj situaciji ili neki veći

događaj promijenili okolinu, vjerojatno će biti potrebne veće promjene. Grupa

zadužena za praćenje će zatražiti osvježenje strateškog plana izradom novi preporuka

u rješavanju kritičkih pitanja. Ako se međutim okolina tako značajno promijenila da se

kritička pitanja moraju redefinirati, možda je vrijeme da se ponovi cjelokupan

postupak strateškog planiranja.

Odgovornost za praćenje i ažuriranje plana ukupnog razvoja može snositi lokalna

samouprava, dio ili čitava radna skupina strateškog planiranja ili neko drugo tijelo

kao što je Agencija za lokalni gospodarski razvoj. U idealnom slučaju grupa

zadužena za praćenje uključivati će predstavnike lokalne samouprave, poslovne

zajednice, nevladinog sektora, ostale koji su bitni za provođenje strateškog plana i

naravno čelnike tijela za lokalni gospodarski razvoj.

6.1. Odgovornost za provedbu PUR-a

Opća i viša odgovornost provedbe ovog programa pripada općini Zagvozd i njezinom

poglavarstvu.


112

6.1.1. Postupci upravljanja

Institucionalne strukture za upravljanje i provedbu Plana ukupnog razvoja je Općina

Zagvozd, a za upravljanje i provedbu pojedinih projekata tj. mjera unutar programa

Jedinica za upravljanje projektima i sve ostale institucije koje će imenovati općina

Zagvozd po pojedinim projektima.

6.1.2. Praćenje i ocjenjivanje

Ovaj program podložan je praćenju i nadopuni od strane Općinskog vijeća i Radne

skupine koja je formirana u procesu stvaranja plana. Popis članova radne skupine

nalazi se u prilogu ovog dokumenta i sastoji se od 11 predstavnika lokalnih dionika.

Radna skupina će se sastajati svakih 6 ( šest) mjeseci u svrhu evaluacije i monitoringa

programa. Prvi sastanak bit će održan šest mjeseci od dana prihvaćanja ovog plana od

strane Općinskog vijeća.

Na prvom sastanku općina Zagvozd će predložiti radnoj skupini formiranje manjih

timova po strukovnoj pripadnosti (zdravstvo, školstvo, gospodarstvo…) koji bi

osmišljavali načine unaprijeđenija pojedinih projekata i tako pridonijeli svojom

stručnošću razvoju grada.

Općina Zagvozd će dinamikom ovdje predviđenom osigurati prostor i obavijestiti

članove Radne skupine najmanje 15 dana unaprijed o održavanju sastanka.

Predstavnici općine će prezentirati radnoj skupini rezultate postignute u proteklom

periodu, a timovi radne skupine iznijeti svoje prijedloge unaprijeđenija strategije.

Radna skupina će ocijeniti provedbu plana te uz nadzor stručne osobe sastaviti

zapisnik. Zapisnici su javni dokument jednako kao i sam Program.

Zaključci, primjedbe i ocijene Radne skupine služit će za nadopunu i prilagodbu ovog

programa, kao i za nadzor provođenja programa.

6.1.3. Organizacija i jamčenje tijeka informacija i razmjene

informacija

Općina Zagvozd jamči razmjenu informacija o provedbi ovog plana i to prema Radnoj

skupini putem dogovorenih sastanaka, a prema javnosti putem medija, web stranica i

pojedinačnih sastanaka. Općina će putem web stranice koja je u fazi izrade objaviti

cjeloviti dokument Plana ukupnog razvoja, te će objavljivati zapisnike sa sastanaka

radne skupine periodično po nastajanju. Također će zbog veće transparentnosti

odlučivanja izvještaje sa sjednica općinskog vijeća ažurno objavljivati na web

stranicama. Općina će nastaviti s praksom otvorenih vrata za građane kad će se oni


113

moći najaviti i direktno gradonačelnici uputiti pitanja i primjedbe. Općina Zagvozd će

kreirati i nove prikladne kanale komunikacije sa svojim građanima i poduzetnicima.


114

7. ZAKLJUČAK

Općina Zagvozd je u proteklih nekoliko mjeseci uz stručnu pomoć savjetnika MICRO projekta

te suradnju lokalnih stručnjaka i radne skupine izradio petogodišnju strategiju ukupnog

razvoja.

Strategija razvoja nam pokazuje težnje općine Zagvozd i načine kako unaprijediti kvalitetu

života, razviti poduzetništvo, poljoprivredu, ribarstvo, razviti otoke i zaleđe te preduvjete koje

će osigurati temelje napretka. Zadani smjer razvoja služi upravi općine za planiranje svojih

budućih koraka i proračuna, stanovnicima općine kako bi mogli aktivno sudjelovati u razvoju,

investitorima kako bi detektirali područja u koja žele uložiti. Strategija nam govori gdje

vidimo općinu Zagvozd za pet godina i kako mislimo tamo doći.

Općina Zagvod je odabrala smjer razvoja svih potpornih stupova gospodarstva kako bi ono

bilo razvijeno na dobrim temeljima. Edukacija temeljena na gospodarskim potrebama,

infrastruktura potrebna za razvoj poduzetništva, poljoprivreda koja će plasirati svoj proizvod

u turizam, dodane vrijednosti kao ekološka proizvodnja te turizam koji će pomoći produžetku

sezone, razvoj proizvodnih djelatnosti koje će zaposliti ljude neovisno o sezoni, školstvo i

zdravstvo prilagođeno potrebama stanovnika, socijalna skrb i briga o starima i nemoćnima,

sport, kultura, sve su to povezani pravci koji će doprinijeti ostvarenju vizije građana općine

Zagvozd.

Ono što nam strategija ne govori je kako ćemo od ideja razviti projekte, koji su sastavni

elementi tih projekata, kako izraditi akcijske planove projekata, kako pronaći novac koji

nedostaje.

Implementacija zacrtane strategije zahtjevan je posao koji će angažirati sve raspoložive ljudske

resurse kako unutar općine Zagvozd tako i vanjske stručnjake.

Svaki projekt koji proizađe iz navedene strategije mora imati definiran svoj početak i kraj,

proračun, odgovorne osobe i način provedbe i praćenja. Kako bi zaživio i proveo se, plan je

potrebno redovno pratiti i ocjenjivati, razvijati i unaprjeđivati, u konačnici i mijenjati.

Evaluacija i monitoring opisani u prethodnom poglavlju jednako su važni kao i sama izrada

strategije te trebaju biti metodološki dokumentirani, svaka promjena u mjerama mora imati

svoju poveznicu na plan i obrazloženje. Za praćenje i evaluaciju plana poželjno bi bilo

angažirati vanjske stručnjake.

Projekte treba početi razvijati odmah na način da se prikupi sva potrebna dokumentacija,

izrade planovi, projekcije poslovanja i tek s tako pripremljenim projektima možemo računati

na pomoć fondova, donatora i investitora.

Javno-privatno partnerstvo, na koje se stavlja naglasak kroz ovaj plan, treba odraditi na način

da se odabere najbolja solucija i za grad i privatnog partnera što iziskuje vrlo detaljnu i stručnu

pripremu dokumentacije i standarda usluga.


115

Kako se poslovno okruženje svakodnevno mijenja tržište nameće potrebu za novim vještinama

i znanjima, edukaciju treba kontinuirano razvijati i prilagođavati kako bi omogućili stjecanje

prednosti domaćim poduzetnicima.

Prvi korak koji treba učiniti nakon izglasavanja strategije je izraditi akcijske planove za

projekte iz operativnog plana koje je radna skupina označila kao prioritetne. Odrediti

odgovorne osobe iz uprave općine ili općinskih poduzeća za provedbu svakog pojedinog

projekta.

Za kompleksne projekte koje zahtijevaju više razine stručnosti treba angažirati vanjske

suradnike, kako bi projekti zaživjeli u predviđenom roku i unutar predviđenog proračuna.

Pri odabiru vanjskih suradnika treba inzistirati na multidisciplinarnim timovima s referencom

u pojedinom polju stručnosti.

Odgovornost za implementaciju strategije najvećim dijelom leži upravo na instituciji Općine,

ali ne isključivo na njima. Bez podrške javnosti, poduzetnika, poljoprivrednika, hotelijera,

obrtnika, prosvjetnih i zdravstvenih djelatnika i ostalih interesnih skupina, teško će biti razviti

i provesti zacrtane ideje.

Komparativna prednost općine Zagvozd koja će omogućiti ostvarenje zadane strategije su

ljudi, građani općine koji su i do sada dokazali predanost i sklonost inovativnim idejama iako

nisu imali zadani napisani smjer.

Uz stručnu pomoć i usmjereni razvoj Općina Zagvozd će postati:

„Općina Zagvozd je prostor razvijenog cjelogodišnjeg turizma baziranog na spoju planine i

plaže, a prepoznatljiva prvenstveno po tradiciji „Glumci u Zagvozdu“.

Tradicionalna proizvodnja i prerada domaće hrane, koja upotpunjava turističku ponudu,

omogućila je domaćem stanovništvu razvoj osobnog poduzetništva.

Edukacija stanovništva i ulaganjem u infrastrukturu omogućili smo razvoj poduzetništva, a

time potakli i povratak educiranog kadra. „

Izvadak iz Vizije Općine Zagvozd

Autor: Radna skupina


116

Documents

PLAN UKUPNOG RAZVOJA Analiza situacije Općina Zagvozdzagvozd.hr/podatci/OSTALI_DOKUMENTI/Plan_ukupnog_razvoja.pdfPlan ukupnog razvoja – Analiza situacije - OPĆINA ZAGVOZD Izradio: