PLAN ZA SPREČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA

PLAN SPREAVANJA NESREA VEIH RAZMJERA za skladite plina propan-butan FORGING d.o.o. Novi Travnik

1

PLAN SPREAVANJA NESREA VEIH RAZMJERA

ZA POGON SKLADITA PLINA PROPAN-BUTAN ''FORGING'' d.o.o NOVI TRAVNIK

novembar/studeni, 2010. godine


2

OPI PODACI

INVESTITOR: FORGING d.o.o. NOVI TRAVNIK

POGON I POSTROJENJA: PROPAN BUTAN postrojenje LOKACIJA: 72290 Novi Travnik, Mehmeda Spahe 1

IZVRILAC: NT FORGING d.o.o. NOVI TRAVNIK

DIREKTOR

___________________

Adis Ikanovi, dipl. In.


3

SADRAJ/KAZALO UVOD

1. ORGANIZACIONA STRUKTURA I KADROVI............................................. 6

2. IDENTIFIKACIJA I EVALUACIJA NESREA VELIKIH RAZMJERA........... 7

3. KONTROLA RADA POGONA I POSTROJENJA .........................................7

4. UPRAVLJANJE PROMJENAMA U RADU POSTROJENJA........................ 7

5. PLAN UPRAVLJANJA U IZVANREDNIM SITUACIJAMA ...........................8 5.1. Nain dojave akcedentne situacije.......................................................8

6. IDENTIFIKACIJA I ANALIZA NEOEKIVANIH RIZIKA I MJERE PREVENCIJE...................................................................10

6.1. Plinsko postrojenje...............................................................................10 6.2. Granice ugroenih prostora..................................................................11

6.2.1. Nadzemni rezervoari.........................................................................11

6.2.2. Pretakalite plina ..............................................................................11

6.2.3. Pumpe i kompresori...........................................................................12

6.2.4. Isparivai za plin ................................................................................12

6.2.5. Zone opasnosti od eksplozija............................................................12 6.2.6. Opasnosti od statikog elektriciteta....................................................13

6.2.7. Mogunosti nastanka poara i eksplozije...........................................14

7. MJERE ZATITE I PLAN INTERVENCIJE KOJIMA SE SPREAVA IRENJE POSLJEDICA NESREE..........................................14 7.1. Stabilna oprema za gaenje poara......................................................15 7.1.1. Hidrantska mrea...............................................................................15

7.1.2. Mobilna oprema za gaenje poara...................................................15 7.1.3. Mjere za normalno funkcioniranje zatite od poara..........................16


4

7.1.4. Evakuacioni putevi.............................................................................16

7.1.5. Elektro i gromobranska instalacija......................................................17 7.1.6. Mainske/strojarske instalacije............................................................17 7.1.7. Ispitivanje cjevovoda ..........................................................................20

8. ODRAVANJE I IENJE OPREME...........................................................21

9. ORGANIZIRANJE ZATITE OD POARA ....................................................21 9.1. Izvor snabdijevanja vodom ......................................................................22

9.2. Izvor snadbjevanja elektrinom energijom i plinom.................................22 10. POSTUPAK U SLUAJU POARA ................................................................22

11. EVAKUACIJA U SLUAJU POARA.............................................................23

12. OBRAZOVNE AKTIVNOSTI ........................................................................ 24

13. FINANSIRANJE ZATITE OD POARA........................................................24

14. KONTROLA PROVOENJA MJERA ZATITE OD POARA.......................26


5

PLAN SPREAVANJA NESREA VEIH RAZMJERA

Zahtjev za izdavanje okoline dozvole za postrojenja koja mogu izazvati nesree veih razmjera mora sadravati sve elemente i podatke navedene u Pravilniku o sadraju izvjea o stanju sigurnosti, sadraju informacija o sigurnosnim mjerama i sadraju unutarnjih i spoljnih planova intervencije (Sl. novine Federacije BiH br. 68/05 od 7.12.2005.). Ovim Pravilnikom utvruje se sadraj: 1) izvjetaja o stanju sigurnosti; 2) informacija o sigurnosnim mjerama; 3) unutranjih planova intervencije; 4) spoljnih planova intervencije.

Izvjetaj o stanju sigurnosti, Informacije o sigurnosnim mjerama i Unutranji plan intervencije su duni pripremiti investitori i operatori svih pogona i postrojenja, ukljuujui skladita, u kojim su opasne supstance prisutne u koliinama iznad koliina navedenih u Prilogu koji ine sastavni dio ovog Pravilnika.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na plan sprjeavanja nesrea veih razmjera i informacije o sigurnosnim mjerama duni su pripremiti i operatori pogona i postrojenja, ukljuujui skladita, iz lana 9. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu ("Slubene novine Federacije BiH", broj 19/04).

Investitor/operator pogona i postrojenja je duan Unutranji plan intervencije dostaviti Federalnoj upravi civilne zatite.

Izvjetaj o stanju sigurnosti treba da sadri najmanje:

1) Plan sprjeavanja nesrea veih razmjera;

2) Opis lokacije pogona i postrojenja;

3) Opis pogona i postrojenja;

4) Identifikaciju i analizu moguih rizika i mjere prevencije;

5) Mjere zatite i plan intervencije kojima se sprjeava irenje posljedica nesree.


6

UVOD

Skladite plina FORGING d.o.o. NOVI TRAVNIK spada u pogone i postrojenja, koji mogu izazvati nesree veih razmjera i za njih Federalno ministarstvo okolia i turizma izdaje okolinu dozvolu, shodno odredbama lana 9. i 10. taka 14. Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena utjecaja na okoli i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgraeni i puteni u rad samo ako imaju okolinu dozvolu ("Slubene novine Federacije BiH", broj: 19/04). Prema lanu 10. taka 14. citiranog Pravilnika, Federalno ministarstvo okolia i turizma izdaje okolinu dozvolu za pogone i postrojenja, ukljuujui i skladita, u kojima su ukapljeni izuzetno zapaljivi plinovi (ukljuujui LPG) prisutni u koliinama iznad 50 tona. Zahtjev za izdavanje okoline dozvole za pogone i postrojenja navedene u lanu 10. i 11. citiranog Pravilnika podnosi se Federalnom ministarstvu okolia i turizma u skladu sa lanom 18. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zatiti okolia (Slubene novine Federacije BiH, broj 38/09).

U cilju spreavanja nastanka nesrea velikih razmjera, utvrene su aktivnosti i odgovornosti osoba koje uestvuju u spreavanju nesrea velikih razmjera.

Sistemom sigurnog upravljanja utvrena je organizacijska struktura tj. utvrena je podjela odgovornosti svih zaposlenika.

1. ORGANIZACIONA STRUKTURA I KADROVI

Odgovorne osobe po ovom pitanju u poduzeu su:

Direktor poduzea, Rukovoditelj odravanja Referent zatite (zatite na radu,zatite okolia i zatite od poara) Svi djelatnici skladita plina propan butan FORGING d.o.o. NOVI TRAVNIK u okviru svoje djelatnosti.

Osobe zaduene za provoenje plana dune su jednom godinje odrati sastanak s ciljem analize proteklog perioda, kao i uvoenje mjera za unapreenje plana.

Zaposlenici moraju imaju poloen ispit osnovnih mjera zatite na radu i zatite od poara a potrebni su zaposlenici za rukovanje zapaljivim tekuinama i plinovima u prometu. Jedinice za intervenciju u sluaju nastanka nesree su: Vatrogasna brigada, Hitna medicinska pomo i mjesna policija.


7

2. IDENTIFIKACIJA I EVALUACIJA NESREA VELIKIH RAZMJERA

Kao uzroci koji mogu dovesti do nesrea velikih razmjera u krugu kompleksa skladita plina propan butan FORGING d.o.o. NOVI TRAVNIK mogu se izdvojiti :

- dva nadzemna rezervoara plina 2x60 m 3 (propan butan ) ukupne zapremine 120 m 3 - rezervoari i agregati za pretakanje goriva - pretakalite U projektnoj dokumentaciji projektirane su mjere zatite od poara, zatite na radu i zatite okolia to je verificirano od strane nadlenih ministarstava. Internim aktima obraene su mjere zatite od poara, s kojima e biti upoznati svi zaposlenici na objektu. Takoer, sukladno navedenom aktu (pravilnik o zatiti od poara) za objekt je uraen i Plan zatite od poara koji se nalazi na objektu.

Planom zatite od poara definirana je odgovornost i nain postupanja svakog zaposlenika u sluaju nastanka poara (nain javljanja poara, nain gaenja, i dr.).

3. KONTROLA RADA POGONA I POSTROJENJA

Investitor skladita plina propan butan FORGING d.o.o. NOVI TRAVNIK servis , odravanje i kontrolu ispravnosti povjerava ovlatenim poduzeima a posebno dio postrojenja koji predstavlja najveu opasnost po okoli

- Nadzemni rezervoari plina - Separator masti i ulja

Periodini pregledi ispravnosti instalacija i opreme se vre u rokovima predvienim zakonom i o tome se vodi valjana dokumentacija.

4. UPRAVLJANJE PROMJENAMA U RADU POSTROJENJA

U koliko se iz poslovanja skladita plina propan butan FORGING d.o.o. NOVI TRAVNIK doe do zakljuka da postojei kapaciteti ne zadovoljavaju potrebama na tritu menadment poduzea predloit e upravi proirenje kapaciteta ( skladinih ili distributivnih).


8

5. PLAN UPRAVLJANJA U IZVANREDNIM SITUACIJAMA

Temelj za izradu ovog Plana je Plan zatite od poara gdje su opisane procedure u sluaju akcedentnih situacija u krugu skladita plina propan butan FORGING d.o.o. NOVI TRAVNIK.

Za brzo i efikasno gaenje od poara veliku ulogu ima blagovremeno uoavanje poara i blagovremena dojava tj. dok je poar jo u zaetku kako u radnom vremenu tako i van radnog vremena.

5.1. Nain dojave akcedentne situacije

Za vrijeme rada na pretakalitu svaki djelatnik je duan kada opazi poar ili pojavu koja bi mogla dovesti do poara odmah izvijestiti nadlenog i slubu osiguranja. Ako je poar ve nastupio zaposlenik koji je uoio poar uzvikom POAR skree panju ostalima te poduzima sve radnje potrebne za gaenje poara. O svim akcededentnim situacijam sluba vodi evidenciju tj popunjava obrazac akcedentne situacije

Skladita plina propan butan FORGING d.o.o. NOVI TRAVNIK

Obrazac za prijavu akcedentne situacije

Vrsta akcedentne situacije

Tano vrijeme i datum dojave akcedentne situacije

Ime i prezime osobe koja je uoila dojavila akcedentnu situaciju

Osnovni podaci dobiveni od osobe koja je izvrila dojavu

Poduzete mjere

Tokom trajanja akcedentne situacije referent zatite vodi dnevnik intervencije u koji upisuje sve aktivnosti poduzete u predmetnoj situaciji. U cilju efikasnijeg djelovanja tima za provoenje Plana spreavanja od nesree veih razmjera, osobe zaduene za provoenje plana su dune da organiziraju obuku za postupanje u sluaju akcedentnih situacija. Osposobljavanje zaposlenika je potrebno vriti periodino, a najmanje jedanput u godini dana kada bi se trebala simulirati


9

akcedentna situacija, te na taj nain izvriti provjera efikasnosti uspostavljenog sistema. Nakon izvrene provjere obuenosti zaposlenika potrebno je napraviti analizu obavljene vjebe sa prijedlogom eventualnih mjera za unapreenje sistema. Uprava drutva je duna da imenuje komisiju za ocjenu plana spreavanja nesrea velikih razmjera koja e vriti audit i kontrolu uspostavljenog sistema. lanovi komisije ne mogu biti osobe zaduene za provoenje plana. Audit i kontrola plana spreavanja nesrea velikih razmjera e se vriti periodino a najmanje jedanput u tri godine.

Dunost zaposlenika :

U sluaju pojave poara dunost zaposlenika je:

Odmah po nastanku poara na osnovu dojave sa lica mjesta poduzeti sve na gaenju poara i izvijestiti pretpostavljene.

Ako ustanovi da ne moe sam lokalizirati poar izvijestiti vatrogasce na broj 123 i aktivno uestvovati na organiziranju gaena poara, ukloni eventualne prepreke, ekipe koje uestvuju u gaenju upoznati sa mjestom poara i vrstama opasnosti (vrsta i koliina gorive tvari), poduzme mjere spaavanja ugroenih osoba i imovine iz prostora ugroenih poarom, uklanjanjem zapaljivih sredstava koje nisu zahvaene poarom kako bi se izbjeglo irenje poara i smanjile tete nastalu djelovanjem poara

Da iskljui struju na dijelu zahvaenom poarom kako bi se mogla koristiti voda za gaenje odnosno hlaenje opoarenog mjesta.

Ako u poaru ima ozlijeenih mora izvijestiti najbliu ekipu Hitne medicinske pomoi na broj 124

Ako doe do poara veih razmjera duan je izvijestiti i MUP na broj 122

Da obavjesti odgovorne rukovodioce na kuni broj __________________

Da pootri kontrolu ulaska - izlaska i aktivno surauje sa svim uesnicima u gaenju i pomoi unesreenim.


10

Da preduzme mjere spaavanja ugroenih osoba i imovine iz prostora ugroenih poarom, uklanjanjem zapaljivih sredstava koje nisu zahvaene poarom kako bi se izbjeglo irenje poara i smanjile tete nastalu djelovanjem poara

Da poduzme sve potrebne mjere na zatiti imovine skladite plina propan butan FORGING d.o.o. NOVI TRAVNIK

Da odmah nakon zavretka radnog vremena obiu sve objekte u krugu skladite plina propan butan FORGING d.o.o. NOVI TRAVNIK i provjere stanje zatienosti od poara i uklone potencijalne opasnosti.

PRAENJE DJELATNOSTI (OPIS POSTOJEEG MONITORINGA), AUDIT I KONTROLA OPISANI SU DETALJNO U ZAHTJEVU ZA DOBIJANJE OKOLINE DOZVOLE KOJI JE PRIPREMLJEN SUKLADNO L. 18. ZAKONA O IZMJENMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZATITI OKOLIA (Sl. novine Federacije BiH br 38/09).

6. IDENTIFIKACIJA I ANALIZA NEOEKIVANIH RIZIKA I MJERE PREVENCIJE

Postrojenje za skladitenju UNP a izgraeno je sukladno Pravilnik o izgradnji postrojenja za teni naftni plin i o uskladitenju i pretakanju tenog naftnog plina (Sl. SFRJ br. 24/71 i 26/71) gdje su ispotovani svi uvjeti za sigurno koritenje postrojenja kako prilikom uporabe nebi dolo do ugroavanja zdravlja ljudi i njihove imovine. U normalnoj uporabi postrojenja i redovno odravanje instalacija i opreme nemoe doi do neeljenih poslijedica tj. do eksplozije plina koji bi ugrozio ivote ljudi i susjedne objekte.

U svrhu adekvatne zatite od poara i eksplozija predvidjene su graevinske, tehnike i organizacijske mjere koje mogunost nastanka poara svode na minimum.

6.1. Plinsko postrojenje

S obzirom da se za potrebe tehnolokog procesa koristiti smjesa propan- butan u omjeru 35:65 %, to instalacija plinskog postrojenja predstavlja veliku opasnost od poara i eksplozija. Ta opasnost proizlazi za UNP-a i svojstva njegove zapaljivosti i svojstva da sa zrakom tvori eksplozivne smjese.

Granice ugroenih prostora i zone opasnosti od eksplozije


11

Definicije: izrazi upotrebljeni u ovom elaboratu zatite od poara i eksplozije imaju slijedee znaenje:

Eksplozivna smjesa- smjesa zapaljivih plinova i para ili praine sa zrakom u kojoj se gorenje naglo iri i time izaziva eksploziju. Ugroeni prostor- prostor u kojem se oekuje prisutnost eksplozivne smjese zapaljivog plina sa zrakom u takvim koliinama koje zahtjevaju posebne mjere zatite za izvedbu i uporabu elektrinih ureaja. Eksplozivna atmosfera - smjesa zapaljivih plinova sa zrakom, koja poslije paljenja naglo sagorijeva u obliku eksplozije do raspoloive koliine zapaljive materije ili kisika u smjesi. Donja granica eksplozivnosti- odreeni procenat plina u zraku iznad kojeg je eksplozivna atmosfera. Gornja granica eksplozivnosti- odreeni procenat plina u zraku ispod kojeg je eksplozivna atmosfera. Izvor opasnosti- mjesto koje sadri ili iz njega izlazi zapaljivi medij. Trajni izvori opasnosti- izvori koji trajno sadre ili isputaju zapaljivi medij ili eksplozivnu smjesu u okolni prostor. Primarni izvori opasnosti-izvori koji povremeno pri normalnom radu sadre ili isputaju zapaljivi medij u okolni prostor.

6.2. Granice ugroenih prostora

6.2.1. Nadzemni rezervoari

Zona opasnosti odnosno zatitni pojas za nadzemne spremnike plina 2 x 60 m3 moraju zadovoljiti uslove o propisanim udaljenostima u odnosu na susjedne objekte i to najmanje 20 m od znaajnih objekata, javnog puta i puteva unutar postrojenja.

6.2.2. Pretakalite plina

Zatitna zona pretakalita je pojas irine najmanje 7,5 m mjereno od gabarita prikljuene cisterne. Ako se pretakalite nalazi unutar zatitne zone skladinih rezervoara, udaljenost izmeu prikljuene cisterne i skadinih rezervoara, mora iznositi najmanje 7,5 metara mjereno od gabarita.


12

6.2.3. Pumpe i kompresori

Mjereno od gabarita moraju se nalaziti na udaljenosti i to od:

Skladinog rezervoara namanje 1 m, Pristupnog puta pretakalita najmanje 2 m, Javnog puta najmanje 15 m, Bilo kojeg mogueg izvora paljenja najmanje 15 m, Graevinskih i drugih objekata ija je vatrootpornost predviena za manje od 1 sata, a u kojima moe postojati otvoreni plamen najmanje 7,5 m.

6.2.4. Isparivai za plin

Najmanja udaljenost isparivaa za plin (kapacitet isparivaa koji e se koristiti je od 25 do 500 kg /h) od:

rezervoara ukupnog obujma veeg od 12 m3 7,5 m, od pretakalita mora biti izvan zatitne zone pretakalita, od graevinskih objekata ija je vatrootpornost predviena do 2 sata 15m, od graevinskih objekata ija vatrootpornost kontaktnog zida predviena za

vie od 2 sata, 3 m, od javnog puta 15 m, od susjednog zemljita 15 m.

Kod odreivanja granica ugroenih prostora mora se uzeti u obzir:

fizike karakteristike zapaljivih plinova koji se koriste intenzitet izvora opasnosti u zavisnosti od koliine i tlaka zapaljivih plinova lokacija izvora opasnosti, iznad povrine, na povrini ili ispod povrine tla vrijeme trajanja eksplozivne smjese u promatranom prostoru veliina i oblik prostora gdje je izvor opasnosti smjeten ventilacija ugroenog prostora (prirodna, prisilna, opa i tehnoloka) klimatski i zemljopisni uvjeti prostora (rua vjetrova)

6.2.5. Zone opasnosti od eksplozija

Dijelovi ugroenih prostora klasificiraju se na:


13

Zona opasnosti 0 - prostor u kojem se uestalost i trajanje eksplozivne smjese zapaljivog plina i zraka veoma veliki i prisutni due vrijeme. Zona opasnosti 1 prostor u kojem je eksplozivna smjesa zapaljivog plina i zraka mogua pri normalnom radu, odnosno njeno prisustvo je predvieno tehnolokim procesom. Zona opasnosti 2 prostor u kojem su uestalost pojave i trajanja eksplozivne smjese zapaljivog plina i zraka veoma mali, a koja nije predviena pri normalnom radu u tehnolokom procesu.

Zona opasnosti 0 nastaje od trajnog izvora opasnosti a za predvieno postrojenje UNP-a to su mjesta kao to su:

prikljuni elementi na pretakalitu rezervoari UNP-a oduni ventili rezervoara i dr.

Zona opasnosti 1 nastaje od primarnih izvora opasnosti a za predvieno postrojenje UNP-a moe se oekivati na zaptivkama pumpi i kompresora kod kojih se moe oekivati gubitak plina te drugih sigurnosnih i regulacijskih ventila na instalaciji.

Granice ugroenih prostora kao i zone opasnosti od eksplozija u ovom Elaboratu zatite od poara i eksplozija odreene su prema Pravilniku o izgradnji postrojenja za teni naftni plin, i o uskladitenju i pretakanju tenog naftnog plina (Sl. SFRJ br. 24/71 i 26/71) EN 600 79-10/99 i JUS N.8.007, uzimajui u obzir karakteristike zapaljivih plinova koji se skladite, pretau i koriste, te drugim navedenim parametrima koji su bitni za odreivanje ugroenih prostora. U grafikom prilogu date su granice ugroenih prostora prema dispoziciji opreme plinskog postrojenja, te zone opasnosti od eksplozija.

6.2.6. Opasnosti od statikog elektriciteta

Zapaljivi plinovi usljed pomjeranja u posudama odnosno protoka kroz cjevovode ili pri njihovu pretakanju mogu proizvoditi statiki elektricitet ija pojava moe stvoriti vrlo veliku razliku potencijala izmeu zapaljivog plina i zidova rezervoara ili cjevovoda. Ta razlika potencijala moe stvoriti energiju koja bi stvorila iskru da upali smjesu plina sa zrakom u zoni opasnosti izmeu donje i gornje granice eksplozivnosti. Za otklanjanje pojave statikog elektriciteta u zonama opasnosti poduzimaju se mjere zatite sukladno propisima.


14

6.2.7. Mogunosti nastanka poara i eksplozije

Mogunosti nastanka poara i eksplozije moe prouzroiti nepotivanje osnovnih pravila sigurnosti uposlenog osoblja na plinskom postrojenju i tehnolokom procesu uope a to se posebno odnosi na ugroene prostore od poara i eksplozija koji su nabrojani u ovom elaboratu i to:

dranje otvorenog plamena rad sa otvorenim plamenom (zavarivanje i dr.) puenje rad sa alatom koji iskri postavljanje nadzemnih elektrovodova bez obzira na napon rad motora koji nema hvata iskri i dr.

7. MJERE ZATITE I PLAN INTERVENCIJE KOJIMA SE SPREAVA IRENJE POSLJEDICA NESREE

Sukladno Pravilniku o izgradnji postrojenja za teni naftni plin i o uskladitenju i pretakanju tenog naftnog plina (Sl. SFRJ br. 24/71 i 26/71) objekt je izgraen na sigurnoj udaljenosti od susjednih objekata i opremljen sigurnosnom opremom i opremom za otkrivanje i gaenje poara gdje se vodilo rauna o:

raspoloivim vatrogasnim snagama

U Novom Travniku postoji vatrogasna jedinica i tab civilne zatite - Novi Travnik sa stalnom deurom od 24 sata, opremljeno specijalnim vozilima, auto cisternama, pp ljestvama pp trevira crijevima. U sluaju potrebe intervencija vatrogasnog drutva moe se oekivati u roku od 20 minuta).

vatrogasnim pristupima

U pravilu vatrogasne pristupe treba planirati tako da omoguavaju kretanje vatrogasnih vozila vonjom naprijed. Kao vatrogasni pristup koristit e se pristup sa ureenog parking prostora ispred objekta.

poarnom optereenju izvorima opasnosti

Obzirom na namjenu objekta i sadraja u njemu, predviene su slijedee instalacije: elektroinstalacija jake i slabe struje instalacija gromobrana instalacija vodovoda i kanalizacije


15

strojarske instaalcije

te nakon analize prednjeg projektirana je oprema za gaenje i otkrivanje poara

7.1. Stabilna oprema za gaenje poara

7.1.1. Hidrantska mrea

Protupoarni prsten izveden je oko objekta sa profilom DN 110 na koji se prikljuuju mree protupoarne vode za objekt i poarni hidranti. Opskrba objekta poarnom vodom je iz vodospreme i gradskog vodovoda. Meusobna udaljenost zidnih hidranata odreuje se tako da se cjelokupni prostor koji se titi pokriva mlazom vode, pri emu se vodi rauna o tome da duljina cijevi iznosi 15 m, a duljina kompaktnog mlaza 5 m. Unutarnja hidrantska mrea mora biti stalno pod tlakom vode, a tlak treba da iznosi najmanje 2,5 bara pri istovremenom radu dva hidranta.

Za unutarnju hidrantsku mreu upotrebljavaju se cijevi promjera najmanje 52 mm. Cijevi za unutarnju hidrantsku mreu postavljaju se tako da budu zatiene od mehanikog oteenja. U hidrantski ormar postavlja se vatrogasno crijevo nazivnog promjera od 52 mm, s mlaznicom promjera 12 mm. Vanjska zatita objekta od poara osigurana je sa potrebnim brojem nadzemnih hidranata rasporeenih prema uvjetima prostora (cjelokupnog objekta skladite plina propan-butan FORGING d.o.o. Novi Travnik

Lokacija unutarnjih i vanjskih hidranata data je u crtanom prilogu.

7.1.2. Mobilna oprema za gaenje poara

Potreban broj vatrogasnih aparata se odreuje prema Pravilniku o odravanju i izboru vatrogasnih aparata u ovisnosti od slijedeih parametara: - specifinog poarnog optereenja, - povrine objekta - prostorija koje se tite, - kategorije ugroenosti od poara, - klase poara ( A, B, C, D, E ) - broja osoba i njihove obuenosti u rukovanju vatrogasnim aparatima


16

Objekt treba da raspolae odgovarajuim brojem PP aparata sa prahom S-9 (9 kg) i CO2 (5 kg). Montaa aparata i nain uporabe, moraju biti u svemu prema uputstvu proizvoaa opreme. Vatrogasne aparate treba postaviti na lakopristupano i vidno mjesto, na suhom patosu ili ih objesiti na zidove (ili stubove 9 na visini 1,5 m od patosa. Vatrogasni aparati se moraju servisirati i podvrgnuti tehnikoj kontroli ispravnosti prema Upustvu proizvoaa o emu se mora voditi evidencija. Raspored i broj aparata prikazani su u crtanom prilogu.

7.1.3. Mjere za normalno funkcioniranje zatite od poara

Na temelju izvrene analize i procjene ugroenosti od poara navedenog objekta predloene su slijedee mjere : - Oznaiti unutarnje poarne puteve (prema crtanom prilogu), te voditi rauna o stalnoj prohodnosti istih. - Kako je ovjek esto uzronik poara, a isto tako i presudan faktor kod lokalizacije poara, potrebno je posvetiti odgovarajuu panju obrazovanju i osposobljavanju uposlenog osoblja iz oblasti zatite od poara.

Obzirom na ograniene koliine sredstva za gaenje, aparati se moraju upotrijebiti odmah po izbijanju poara. Gasiti mirno i sabrano, ali brzo. Kod poetnih poara veeg opsega bolje je upotrijebiti vie aparata sa prahom odjednom nego jedan za drugim.

U tom cilju donosi se program obrazovanja i osposobljavanja iz oblasti zatite od poara.

Obrazovanje i osposobljavanje treba izvriti struna institucija. Vriti redovnu kontrolu i punjenje prenosnih aparata za poetno gaenje poara

od strane ovlatene institucije. Vriti redovnu kontrolu stanja elektro i gromobranskih instalacija (periodini

pregled od strane ovlatene institucije).

7.1.4. Evakuacioni putevi

Izlazi odnosno putevi evakuacije su markirani elektrinim panik svjetiljkama, sa natpisom IZLAZ i ucrtanom strelicom koja pokazuje smjer evakuacije.


17

Panina svjetiljka ima zadatak da obiljei IZLAZ u sluaju opasnosti i potrebe evakuacije radnika i posjetilaca. Montiraju se na lako uoljivom mjestu iznad izlaznih vrata, na stepenitima, hodnicima, a prema oznaenim mjestima prikazanim u Elaboratu o zatiti od poara. Panina rasvjeta se automatski ukljuuje, u sluaju da nestane elektrine energije iz vlastitog izvora napajanja i ostaje ukljuena 3 sata.

7.1.5. Elektro i gromobranska instalacija

Na objektu skladite plina propan-butan FORGING d.o.o. Novi Travnik dato je rjeenje elektromotornog razvoda za tehnoloke potroae i elektrine instalacija rasvjete, panik rasvjete, prikljunice ope namjene, vanjske rasvjete i gromobrana. Predviena je izvedba instalacije sukladno sa vaeim tehnikim propisima i standardima. Sve instalacija, elektrini vodovi, razdjelni ureaji, elektroinstalacijski pribor, rasvjetna tijela i elektrina troila su predviena od nezapaljivog ili teko gorivog materijala. Projektom je predviena i montaa panik rasvjete i to u kombinaciji svjetiljki u pripremnom spoju s vlastitim akumulatorom i svjetiljki opremljenih laserskom zrakom (vidljivom u zadimljenim prostorima) koja u sluaju poara i u loim uvjetima vidljivosti sigurno pokazuje puteve evakuacije. Zatita od preoptereenja i kratkog spoja izvedena je s NVO i automatskim osiguraima odabranim na bazi nominalnog optereenja i kontroliranim na presjek i nain polaganja vodova. Zatita od indirektnog dodira izvee se sistemom zatitnog iskljuenja zatitnim ureajima od prekomjerne struje.U sluaju poara predvieno je tipkalo za isklop u nudi, za iskljuenje objekta sa NN mree. U cilju zatite od prenapona, u RO-L predviena je i instalaciju katodnih odvodnika prenapona. Elektrinu instalaciju potrebno je uredno odravati i to od strane kvalificiranog osoblja. kao i periodino ispitivati u odgovarajuim vremenskim intervalima. Za zatitu od atmosferskog pranjenja objekta treba biti predviena gromobranska instalacija, sa prihvatnim vodom, usponskim vezama i uzemljivaem poloenim u temelje objekta. Kao prihvatni vod koristi se traka FeZn traka 20x3 mm poloena na nosaima po krovu. Za usponske veze su predvieni elini stupovi u konstrukciji objekta. Uzemljiva je izveden kao temeljni od Fe-Zn trake 25x4 mm. Potrebno je uredno odravanje gromobranske instalacije kao i ispitivanje iste u zakonski odreenim vremenskim intervalima .

7.1.6. Mainske/strojarske instalacije

Za skladitenje UNP-a predvien je nadzemni leeci cilindricni spremnik zapremine V= 60 m3 (2 kom).


18

Spremnik je oslonjen na dva elina oslonca, od kojih je jedan vrsti, a drugi klizni, i to iz razloga da se omogui diletiranje uslijed temperaturnih razloga.

Spremnik se prvi, a i svaki slijedei put, ispituje po nalogu dravnog inspektora pod tlakom (uvedeno u Certifikat rezervoara), hladnim vodenim tlakom. Tlak ispitivanja odreden je projektom i obino iznosi 1,5 X projektni tlak, dakle za nae uobiajene uslove 24,6 bar pretlaka.

Svake godine, najmanje dva puta, tehniki odgovorne osobe trebaju vizualno pregledati spremnik i pripadajuu opremu, te nalae evidentirati u knjizi Vizualni pregled rezervoara za ukapljeni naftni plin.

Pri svakodnevnoj uporabi ukapljenog plina, spremnik treba redovito odmuljivati. Hvatae neistoe treba povremeno kontrolirati radi otklanjanja smea i zamjene eventualno oteene filtarske mreice.

Da bi smo ukapljeni naftni plin mogli sigurno i racionalno upotrebljavali, na spremnik i prikljune plinske instalacije treba ugraditi propisanu opremu:

ventil za spoj izmedu vie rezervoara ventil za prolaz tekue faze ventila za prolaz plinske faze sigurnosne ventile ventil za isputanje necistoca (odmuljivanje) ventil protiv prekoraenja protoka mehanicki pokazivac razine tekuine magnetni pokazivac razine tekuine ventil za maksimalnu razinu tekuine manometar s manometarskom slavinom termometar.

Nabrojena oprema bitna je za sigurnost rada postrojenja, pa je dobro objasniti funkciju svakog elementa.

Ventil za spoj izmedu vie rezervoara slui kad se skladini prostor sastoji od vie rezervoara, radi mogucnosti istodobnog utakanja plina u dva ili vie rezervoara, te za izjednaavanje tlaka izmedu njih.

Ventil za punjenje tekue faze slui za punjenje rezervoara tekuom fazom.


19

Ventil za prolaz plinske faze slui za izjednaavanje tlaka izmedu stabilnog rezervoara i prijevozne cisterne, dok isto takav drugi ventil slui za uzimanje plinske faze iz rezervoara. Usis crpki nalazi se obvezno na donjem dijelu rezervoara i to na suprotnoj strani od drenanog ventila.

Sigurnosni ventil ugraden na spremnik sastoji se od sabirne glave s dva ili vie sigurnosnih ventila (ovisno o veliini rezervoara), a titi spremnik od prekomjernog porasta tlaka. S porastom tlaka u rezervoaru iznad 16,4 bara, aktiviranjem sigurnosnih ventila plin se isputa u atmosferu, a time i smanjuje tlak u rezervoaru. Napominjemo da se ispod sigurnosnih ventila ne smije ugraditi zapornik. Sigurnosni se ventili ispituju badare nakon njihova svakog aktiviranja i to hladnim vodenim tlakom na 16,4 bara.

Ventil za isputanje neistoa slui za otklanjanje taloga iz plinskog rezervoara. Ugraduju se u paru, zbog pogonsko-sigurnosnih razloga.

Ventil protiv prekoraenja protoka (excess flow valve) ugraduje se u spremnik ili na njegov izlazni odnosno ulazni prikljuak. Slui kao sigurnosna automatska oprema protiv prekomjernog i nekontroliranog izlaenja plina u sluaju loma cjevovoda.

Mehanicki pokaziva razine, kao sonda na izvlaenje, slui za kontrolu nivoa tekuine, a koristi se u slucaju kvara magnetnog pokazivaa nivoa.

Magnetni pokaziva nivoa tekuine ugraden je u podnicu rezervoara. Sistemom plovka u unutranjosti rezervoara, te aktiviranjem magneta na instrumentu s vanjske strane, pokree se kazaljka na skali graviranoj u postocima, prema zapunjenosti rezervoara. Iz oitanja na skali, te pomou tablice, koja je sastavni dio tehnike dokumentacije moemo izraunati koliko kilograma odnosno litara u rezervoaru.

Manometar s manometarskom slavinom koristimo za kontrolu tlaka u rezervoaru. To je posebno vano pri visokim vanjskim temperaturama, radi nedoputenog porasta tlaka. Na temelju ocitanja odlucujemo o hladenju rezervoara. Manometarska slavina omoguuje zamjenu dotrajalog manometra.

Termometar za mjerenje temperature plina (tekua faza) u rezervoaru takoder je dodatni indikator poveanja tlaka.

Nadzemni rezervoari za ukapljeni naftni plin moraju biti osigurani od prekomjernog


20

utjecaja sunevih zraka, te od drugih izvora topline. To postiemo pomou:

stabilne instalacije za rasprskanu vodu prijevoznih aparata za gaenje poara

Stabilna instalacija za rasprskanu vodu mora imati kapacitet vode od 10 l/min po m2 tlocrtne povrine u trajanju od 2 sata, a koristimo je za zatitu od insolacije, te za hladenje rezervoara u sluaju pojave poara na susjednom rezervoaru.

Prijevozne aparate za gaenje poara koristimo u interventnom gaenju poara. Smjeteni su u blizini rezervoara, a kapacitet im se po broju i veliini rezervoara u naem sluaju jedan aparat S-50 i jedan aparat S-9 za svaki spremnik.

Spremnik za ukapljeni naftni plin mora biti obojen bojom koja reflektira suneve zrake. Na spremnik se mora ucrtati natpis ZAPALJIVI PLIN i to velikim slovima, uoljivim iz vee udaljenosti. Zatitno podruje oko rezervoara mora biti oieno i bez raslinja koje bi suenjem i zapaljenjem moglo prenijeti poar na rezervoar/spremnik. Svaki horizontalni spremnik cilindrinog oblika postavljen je na najmanje dva armirano-betonska oslonca od kojih je jedan fiksan, a drugi slui kao klizni (dilatacijski) leaj.

Rezervoari moraju biti propisano uzemljeni.

Na pocetak pristupnog puta postavljaju se sljedei natpisi na vidljivom mjestu.

- ZABRANJENO PUENJE I PRISTUP OTVORENIM PLAMENOM - NEZAPOSLENIM PRISTUP ZABRANJEN - OPASNOST OD POARA I EKSPLOZIJE - OBVEZNA UPORABA NEISKRECEG ALATA - STOP CISTERNA PRIKLJUENA

7.1.7. Ispitivanje cjevovoda

Nakon izvrene montae potrebno je oistiti i isprati sve cjevovode, pumpu itd. Zatim treba izvriti tlane probe vodom svih tlanih cjevovoda prema tehnikim propisima u prisutnosti ovlatene osobe, koji e izdati potrebne ateste.


21

Ispitni tlak je 25 bar.

Nakon tlanog ispitivanja i ienja postrojenja potrebno je sistem isprazniti od vode na najniim mjestima.

8. ODRAVANJE I IENJE OPREME

Opremu koja se koristi u procesu proizvodnje odravaju zaposlenici skladite plina propan-butan FORGING d.o.o. Novi Travnik, kao i vanjske kompanije koje se po potrebi angairaju. Radi se o poduzeima koja su ovlatena za obavljanje odreenih poslova, kao to su npr. ienje i badarenje rezervoara za gorivo, ienje i badarenje vatrogasnih aparata, istakakih volumetra, isenje separatora, ienje rezervoara koncentrata iz proizvodnog procesa i dr.

9. ORGANIZIRANJE ZATITE OD POARA

1. Organiziranje i provoenje zatite od poara u Drutvu vri se na osnovu plana i programamjera i aktivnosti zatite od poara, pravilnika o zatiti od poara i drugih opih akta.

2. Opi akti, u smislu prethodnog stava usklauju se sa ovim planom. 3. Organiziranje zatite od poara Drutva osigurava se: - organiziranjem vrenja preventivnih poslova zatite od poara, - organiziranjem obrazovnih akcija iz domena zatite od poara i eksplozije i

redovne provjere steenog znanja - organiziranjem strune unutarnje kontrole provoenja mjera zatite od poara i

eksplozije, 4. Provoenje mjera zatite od poara vri se prvenstveno na svakom radnom mjestu

u okviru obavljanja poslova i zadataka na koje su radnici rasporeeni. 5. Pravilnikom o zatiti od poara utvrditi e se mjere i radnje u vezi provoenja

zatite od poara za svako radno mjesto ili grupu srodnih poslova. 6. Programom obrazovnih aktivnosti osigurat e se upoznavanje svih zaposlenih sa

opasnostima od poara vezanim za poslove i zadatke na koje je radnik rasporeen kao i sredstvima za gaenje poara, praktinom upotrebom prirunih aparata za gaenje poetnih poara, ureaja,opreme, te opasnostima i mjerama zatite u provoenju akcije gaenja poara.

7. Rukovodei radnici i radnici sa posebnim ovlatenjima svaki u svom djelokrugu rada,odgovorni su za organiziranje i provoenje zatite od poara, naroito za primjenu propisanih i naloenih mjera, odravanje i ispravnost kao i namjensku


22

uporabu opreme i sredstava za gaenje poara, kao i upoznavanje radnika sa opasnostima od poara.

9.1. Izvor snabdijevanja vodom

Objekt e se vodom snabdijevati iz vodovoda. Ova voda koristie se za potrebe tehnolokog postupka, potrebe sanitarnog vora, za zalijevanje zelenih povrina, kao i za pranje prometnih povrina.

9.2. Izvor snadbjevanja elektrinom energijom i plinom

Eluktrinom energijom objekt e se napajati iz vlastite trafo stanice i koristi se za rasvjetu, grijanje i hlaenje objekta. Potronja e se mjeri preko ugraenog mjernog ureaja.

Plin e se nabavlja od nekog distributera (MESSER d.o.o. Sarajevo, Linde gas d.o.o. Zenica, ISTRABENZ plini d.o.o. Sarajevo) i skladiti u za to uraenim skladitima (dva nadzemna rezervoara ukupne zapremine 120 m3 odakle se distribuira do potroaa u proizvodnim pogonima).

Kao rezervna varijanta izvora el. energije koristie se dizel agregat.

10. POSTUPAK U SLUAJU POARA

Svaki zaposlenik u poduzeu duan je odmah nakon uoavanja poetnog poara pristupiti njegovom gaenje, hladnokrvno i bez panike, te uzvikom POAR uzbuniti ostale radnike i druge prisutne osobe u blizini.

Gaenje poara vriti sa runim aparatima za poetno gaenje poara.

Nakon uoenog poara odmah obustaviti rad svih ureaja, te iskljuiti dovod el. struje na glavnom razdjelniku RO-L, pomou PP tipkala ili na glavnom prekidau u RO-L.

Ukoliko prisutni zaposlenici nisu u stanju ugasiti poar, odmah treba pozvati u pomo najbliu vatrogasnu brigadu u Novom Travniku (telefon 123 ili na drugi nain).


23

Istovremeno nastojati sprijeiti irenje poara na okolni prostor.

Ukoliko ima povrijeenih osoba istima treba po mogunosti pruiti prvu pomo i po potrebi otpremiti u nabliu zdravstvenu ustanovu.

Sa sadrajem ovog Upustva moraju biti upoznati svi zaposlenici u skladitu plina propan-butan FORGING d.o.o. Novi Travnik.

Pri gaenju poara treba se pridravati slijedeih principa:

- iskljuiti glavni prekida, - zatvoriti ventil za dotok plina u pogon za bojenje u prahu, - obavijestiti vatrogasnu brigadu u novom Travniku o nastalom poaru, - pristupiti lokalizaciji poara prenosim poarnim aparatima i protupoarnim

hidrantima, - izvriti evakuaciju osoblja

Kod aparata za suho gaenje obavezno priekati vrijeme punjenja. Aparat se aktivira tako da se oslobodi osigura i pritisne ruica. Prieka se nekoliko sekundi i ponovno se pritisne ruica. Mlazom praha treba prekrivati zapaljenu povrinu tjerajui plamen od sebe. Uvijek treba gasiti niz vjetar, od naprijed i odozdo prema gore. Gasiti treba kratkim udarima sa sredstvom za gaenje. Pri gaenju sa vie aparata istovremeno treba vriti obuhvatnu navalu prahom. Nastojati da se aparat nikad ne isprazni do kraja. Nakon zavretka gaenja upotrebljene aparate sakupiti i dati na ispitivanje i punjenje.

Aparat za gaenje plinom CO2 gasi sve vrste poara. Preporua se za gaenje poara na elektrinim instalacijama. Aparat se aktivira jednostavno: izvue se osigura i pritisne ruica koja otvara ventil. Treba paziti da se mlaznica dri za predvieni rukohvat jer se pritom moe smrznuti aka.

11. EVAKUACIJA U SLUAJU POARA

Spaavanje ljudstva iz poarom ugroenog objekta prvi je i osnovni zadatak. Potrebno je voditi rauna da dobrom evakuacijom ljudi, usmjeravanjem toka kretanja ljudi, odreivanjem najefikasnijeg i najsigurnijeg pravca kretanja, spasimo to vie ljudi na siguran nain.


24

Pravci kretanja za evakuaciju ne smiju se sjei sa pravcima drugih kretanja korisnika objekta, a cilj je da se obavezno osigura izlaz ljudi na siguran prostor u kome nee biti ugroeni razvojem poara. Znaajnu ulogu za sigurnu evakuaciju ine graevinsko konstruktivni elementi objekta. Njihova izvedba u znatnoj mjeri moe uticati na vrijeme evakuacije i savladavanje komunikacionih povrina, a u koje spadaju: - stabilnost konstrukcije objekta (statika stabilnost, stabilnost na seizmoloke

promjene i sl.) - vatrootpornost, - konstruktivni elementi tavanice, nosivih, pregradnih i stepeninih zidova, - otpornost ugraenih materijala i opreme u objektu, - nain izvedbe, - raspored, ugradnja i veliina vrata, te smjer otvaranja na putovima evakuacije, - unutranja (enterijerska) opremljenost objekta, - suenje prolaza uslijed prepreke na putovima ili mogunost ruenja dijelova

konstrukcija na putovima evakuacije.

Zadimljavanju putova evakuacije treba dati poseban znaaj, naroito stepeninog prostora u fazi evakuacije. Potrebno je provjeriti prirodnu i vjetaku ventilaciju kako bi se odstranio dim, otrovni gasovi i pare kao produkt poara. Znaajna je izolovanost stepenita od ostalog dijela objekta. Ne smije se zanemariti vidno oznaavanje i osvjetljenje evakuacionih puteva (panina rasvjeta), da bi efikasnost evakuacije zateenih osoba u objektu bila potpuna. Opasnost koja se moe javiti pri evakaciji predstavlja izazvana panika meu zateenim ljudstvom, koja se nerijetko zavrava sa traginim posljedicama. Velika guva i nagomilavanje ljudstva dolazi na suenjima hodnika, a ponekad i do zaustavljanja, poto se u panici nesvjesno stvara maximalna fizika energija i nastaju fizike povrede tijela, a to usporava proces kretanja ljudstva. Plan evakuacije je da kroz analizu naprijed iznesenih elemenata dadne konkretna rjeenja organizacije evakuacije i mjere koje osiguravaju evakuaciju. Efikasnost provoenja evakuacija ovisi o tome koliko je ljudstvo koje koristi objekt upoznato sa Planom evakuacije, njegovom praktinou, te spremnou za periodinim vjebama provjere vlastite sposobnosti za nesmetanu evakuaciju ljudstva i zatitu materijalnih dobara od poara. Obuka i vjeba korisnika objekta dovela bi do smanjenja pojave panike uslijed neznanja. Evakuacija bi blagovremeno otpoela prije intervencije profesionalne jedinice, odnosno vatrogasne jedinice.

Izlazi odnosno putevi evakuacije su markirani elektrinim panik svjetiljkama, sa natpisom IZLAZ i ucrtanom strelicom koja pokazuje smjer evakuacije.


25

Panina svjetiljka ima zadatak da obiljei IZLAZ u sluaju opasnosti i potrebe evakuacije radnika i posjetilaca. Montiraju se na lako uoljivom mjestu iznad izlaznih vrata, na stepenitima, hodnicima, a prema oznaenim mjestima prikazanim u crtanom prilogu elaborata. Panina rasvjeta se automatski ukljuuje, u sluaju da nestane elektrine energije iz vlastitog izvora napajanja i ostaje ukljuena 2 sata.

12. OBRAZOVNE AKTIVNOSTI

1. Obrazovna aktivnost prvenstveno obuhvata: - struno obrazovanje rukovodnih kadrova, - struno osposobljavanje i usavravanje radnika koji obavljaju poslove zatite od

poara, a koji su odgovorni za provoenje i unapreenje zatite od poara, - upoznavanje zaposlenih sa opasnostima od poara vezanim za rad na poslovima

i zadacima na koje su rasporeeni kao i sa mjerama i sredstvima za zatitu i gaenje poara, praktinom upotrebom aparata za gaenje poetnog poara, te sa materijalnom i drugom odgovornou za sluajeve nepridravanja utvrenih mjera zatite od poara,

- redovita provjera znanja steenih u obrazovnim aktivnostima. 2. Direktor Drutva donosi program obrazovnih aktivnosti za odreeni period. 3. Obrazovne aktivnosti iz domena zatite od poara i eksplozije i provjera steenog znanja moe se povjeriti iskljuivo strunim i ovlatenim organizacijama ili osobama. 4. Provjera steenog znanja vri se jednom od priznatih metoda (pismenim tekstom ili usmenim ispitom ili kombiniranjem ovih dviju metoda).

13. FINANSIRANJE ZATITE OD POARA

1. Sredstva za finansiranje provoenja i unaprjeenja zatite od poara osigurava Drutvo u skladu sa opim aktom koji donosi u okviru potreba iz djelokruga zatite od poara. 2. Drutvo osigurava sredstva za: - redovno obavljanje poslova zatite od poara koje provodi odgovorni radnik, - nabavku opreme i sredstava za zatitu i gaenje poara, - kolovanje, struno osposobljavanje i usavravanje radnika koji je kao odgovorna

osoba obavezan starati se o provoenju i unaprjeenju zatite od poara ili kontroli provoenja istih,

- obuavanje i upoznavanje radnika sa opasnostima vezanim za rad na poslovima i radnim zadacima na koje su rasporeeni, kao i sa mjerama i sredstvima za zatitu i gaenje poara, praktinom upotrebom aparata za poetno gaenje poara, te materijalnom i drugom odgovornou radnika zbog nepridravanja propisanih i opim aktom utvrenih mjera zatite od poara,

- druge potrebe zatite od poara koje se utvrde programima i odlukama organa upravljanja Drutva


26

14. KONTROLA PROVOENJA MJERA ZATITE OD POARA

1. Strunu unutarnju kontrolu provoenja mjera zatite od poara odreenih zakonom i planom, kao i provoenja tehnikih normativa i standarda iz domena zatite od poara i eksplozije, obavlja odgovorni radnik, obuen i osposobljen za vrenje poslova kontrole provoenja mjera zatite od poara i eksplozije. 2. Struna unutarnja kontrola vri se u skladu sa planom, smjernicama, zakljucima i opim aktima organa upravljanja. 3. O svom radu i zapaanjima, struna unutarnja kontrola redovito, a najmanje svaka tri mjeseca, sainjava izvjee i dostavlja ga nadlenom organu upravljanja. 4. Sastavni dio ovih izvjea su prijedlozi organima upravljanja za uspjeno provoenje i unaprjeenje zatite od poara i otklanjanje uoenih nedostataka.

Documents

PLAN ZA SPREČAVANJE NESREĆA VELIKIH RAZMJERA