Kukuriku koalicijaPlan 21: Regionalni razvoji poljoprivreda

Vukovar, 8. listopada 2011.

Hrvatska danas: Usporedba s europskim zemljama

EU

27

Sje

ve

roza

pa

dn

a ..

.

Sre

diš

nja

i is

toč

n...

Ja

dra

ns

ka

Hrv

a...

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

24810.1265822785

19600

11500

15200

Regionalni (NUTS2) BDP per capita (PPS) u 2008.

U E

uri

ma/

oso

ba

Izvor: Eurostat, 2011.

• Sjeverna Hrvatska 79%

• Srednja i istočna 46%

• Jadranska 62%

Hrvatska danas:NUTS 2 podjela

• nezadovoljstvo i besperspektivnost u perifernim regijama

• povećanje financijskih transfera u obliku potpora i

socijalnih naknada, što povećava pritisak na državni

proračun

• raste migracijski pritisak na relaciji periferija – centar

• depopulacijom se smanjuje mogućnost aktiviranja

razvojnih potencijala u manje razvijenim područjima

• koncentracija stanovništva u nacionalnim i regionalnim

centrima stvara velike financijske i druge troškove zbog

povećanog pritiska na infrastrukturu i okoliš

Hrvatska danas:Posljedice razvojnog dispariteta

• niska konkurentnost, spora tehnološka obnova te nepovoljna obrazovna struktura radne snage u gospodarstvu regija koje zaostaju u razvoju

• previše mjera, što utječe na raspršenost i usitnjenost financijskih poticaja

• deformacije u sustavu horizontalnih i vertikalnih potpora te veliki utjecaj politike na distribuciju potpora bez jasnih kriterija

• neusklađenost razvojnih prioriteta

• nedostatak snažnijih programa bespovratnih potpora za razvoj gospodarstva koji se temelje na pristupu i načelima EU

• nizak stupanj decentralizacije i slab fiskalni kapacitet brojnih usitnjenih jedinica

Hrvatska danas:Posljedice razvojnog dispariteta

Naši ciljevi:

Smanjiti krupne regionalne razlike

Povećati konkurentnost regionalnoga i lokalnog gospodarstva po modelu “5 I”

Pripremiti Hrvatsku za učinkovitu integraciju u EU i korištenje strukturnih fondova

Što planiramo:

Promijeniti prioritete regionalne politikeu Hrvatskoj

• uvesti model “3 x 33%”:

• prva trećina za inovacije, novu tehnologiju i proizvode te

poticanje MSP-a, osobito izvozno orijentiranog

• druga trećina za novo zapošljavanje, obrazovanje te razvoj

ljudskih resursa (LLL)

• treća trećina za regionalnu i lokalnu fizičku infrastrukturu u

prometu, okoliš, komunalnu i društvenu djelatnost

Kako?

Što planiramo:

Pokrenuti projekte za konkurentnostregionalnog gospodarstva

Kako?

• u kratkom roku:

• osigurati ostanak tradicionalnih sektora u regijama

• npr. industrija, građevinarstvo, prijevozne usluge…

• u srednjem roku:

• razviti tehnološku platformu za razvoj novih djelatnosti

• npr. proizvodnja softwarea, IT tehnologije, telekomunikacija

Što planiramo:

Zaustaviti iseljavanje mladih i kvalificiranih ljudi

Kako?

• podizanjem kvalitete javnih usluga i životnih uvjeta

• povećati atraktivnost življenja:

• politika stanovanja, politika standardizacije javnih (zdravstvenih, obrazovnih, socijalnih i dr.) usluga, infrastrukturna-komunalna politika

• fiskalne mjere:

• unaprijediti sustav fiskalnog izravnanja i smanjiti neujednačenost u financiranju, a onda i razini i kvaliteti javnih usluga, najizraženijoj na gradskoj i općinskoj razini

Što planiramo:

Provesti novu fazu decentralizacije

Kako?

• povećati razvojnu (institucionalno, administrativno i financijski) snagu jedinica lokalne samouprave

• promjenom nadležnosti uskladiti funkcije lokalne samouprave s realnim financijskim mogućnostima

• fiskalnom reformom povećati udjel regionalne i lokalne samouprave u javnim prihodima na cca 20% (bez transfera iz državnog proračuna)

• ispraviti nelogičnosti postojećeg sustava definiranja i potpore područjima s „posebnim statusom financiranja”

*danas čak 354 JLS ima izvorne proračunske prihode po stanovniku manje od nacionalnog prosjeka (bez grada Zagreba); čak 117 jedinica manje od 30%!

Što planiramo:

Unaprijediti sustav distribucije državnih potpora

Kako?

• učiniti ga pravednijim i smanjiti utjecaj politike u tom

segmentu

• potpore dosad podijeljene:

• bez jasno uspostavljenih kriterija za njihovu dodjelu, često uz

„blagoslov“ politike

• trebamo:

• model u kojem će siromašnije JLS imati veće potpore, a

bogatije manje

Što planiramo:

Intenzivirati pripremu hrvatskih institucija za korištenje fondova EU

Kako?

• na regionalnoj i lokalnoj razini iskoristiti pretpristupne (IPA)

fondove EU, a poslije kohezijske

• od 150 mil. eura prema više od 1 mlrd. eura na godinu

• od 100 prema 2000 projekata

• od države prema JLS, poduzećima, poljoprivrednicima,

nevladinim organizacijama

Kako?

Kukuriku koalicijaPlan 21: Poljoprivreda

21

• izostanak osmišljene poljoprivredne politike i provedbe zacrtane strategije

• nepripremljenost državnih institucija za provođenje zajedničke politike EU i kvalitetnu podršku poljoprivrednicima

• slabo korištenje sredstava pretpristupnih fondova EU (SAPARD i IPARD)

• izostanak edukacije kadra za buduće korištenje sredstava strukturnih fondova (II. stup potpora – ruralni razvoj)

• kašnjenje u evidenciji poljoprivrednog zemljišta u sustav ARKOD – evidentirano samo 1,009.000 ha

• loše gospodarenje državnim poljoprivrednim zemljištem i vođenje neodgovarajuće zemljišne politike

• dosadašnja politika potpora poljoprivredi vođena populistički umjesto da osigura povećanje i promjenu strukture poljoprivredne proizvodnje

• izostanak izgradnje tržišne infrastrukture i organiziranje poljoprivrednika za tržišne uvjete

Hrvatska danas: Uzroci

22

• nedovoljna proizvodnja najvećeg dijela poljoprivrednih proizvoda za vlastite potrebe

• porast uvoza i pad izvoza poljoprivrednih proizvoda – deficit robne razmjene oko 1 mlr. $

• tehnološko zaostajanje i visoka zaduženost poljoprivrednika povećavaju nekonkurentnost na domaćem, regionalnom i svjetskom tržištu

• trend porasta neobrađenih i zapuštenih poljoprivrednih površina

• zapuštanje seoskih područja i povećanje broja staračkih poljoprivrednih domaćinstava

Hrvatska danas: Posljedice

23

• osigurati sigurnu i kvalitetnu prehranu stanovništva• osigurati sirovine poljoprivrednog podrijetla prerađivačkoj

industriji• smanjenje uvoza hrane (nadzor kvalitete uvezenih

proizvoda)• podizanje konkurentnosti • osiguranje sigurnosti i stabilnosti dohotka

poljoprivrednog proizvođača• poljoprivredna proizvodnja u funkciji proizvodnje biogoriva• povezivanje poljoprivrednika u proizvodnoj i prometnoj

funkciji - zadrugarstvo• povezivanje poljoprivrednika, prerađivača i trgovaca (robne

bilance, poslovni ugovori)• edukacija poljoprivrednika za prihvaćanje novih znanja i

tehnologija• razvoj seoskih područja• očuvanje prirodnog okoliša i tradicijskog naslijeđa

seoskog područja

Naš plan

Što planiramo:

Hrvatska kao dio poljoprivredne politike Europske unije

25

• nacionalna politika mora se voditi u skladu sa zajedničkom poljoprivrednom politikom Unije

• Hrvatska mora osigurati potpunu administrativnu spremnost države i poljoprivrednika za nove modele potpore

• Hrvatska mora jačati administrativne kapacitete za primjenu europskih standarda

Kako?

Poljoprivredna proizvodnjaPrednosti Nedostaci

plodno i očuvano poljoprivredno zemljište

mali, rascjepkani poljoprivredni posjedi

kvalitetni vodni resursi, šume i obalni pojas

nepovoljna dobna i obrazovna struktura brojnih poljoprivrednika

zemljopisna i klimatska raznolikostosiguravaju kvalitetan razvoj

poljoprivrede, ribarstva i svih oblikaseoskog turizma

neorganiziranost poljoprivrednika

nerazvijena tržišna i druga infrastruktura

PREDNOSTI NEISKORIŠTENE NEDOSTACI SE SPORO OTKLANJAJU

CILJ: iskoristiti prednosti – otklanjati nedostatke

Što planiramo?

Novi pristup poljoprivrednoj politici

28

• povećanje broja gospodarstava koja teže ekonomskoj veličini za konkurentnu i dohodovnu proizvodnju

• razvoj specijaliziranih i dugoročno održivih proizvođača• održavanje maloga gospodarstva i gospodarstva s

mješovitim izvorima prihodima• razvoj seoskih područja• poljoprivreda, uz proizvodnju hrane, mora imati i ulogu

očuvanja okoliša, prirodnog, kulturnog i tradicijskog nasljeđa te ublaživača u socioekonomski osjetljivim područjima

Kako?

Što planiramo?

Mjere za razvoj poljoprivrede

Mjere za poljoprivrednike koji ostaju u

djelatnostiza poljoprivrednike koji diversificiraju

ili napuštaju djelatnost

programi za razvoj seoskog prostora kaocjeline razvojem komunalne i društvene

infrastrukture

kompenzacija za napuštanje poljoprivredne djelatnosti

jamstva i krediti za kapitalna ulaganja i zapoboljšanje kapaciteta na gospodarstvima

jamstva i krediti za nove djelatnosti

osposobljavanje nositelja poljoprivrednog gospodarstva za upravljanje, prihvaćanje

novih tehnologija i drugo

prekvalifikacija ili osposobljavanje za dodatnu aktivnost

brandiranje poljoprivrednih proizvoda kao autohtonih i/ili regionalnih

socijalna mirovina za staračka domaćinstva vezana uz predaju zemljišta

u državno vlasništvo

31

• državni proračun, proračuni lokalnih i regionalnih jedinica samouprave

• državna poduzeća i institucije (Hrvatske ceste, Hrvatske vode, HEP, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i dr.)

• Hrvatska banka za obnovu i razvoj• sredstva proračuna i fondova Europske unije

Kako financirati razvoj poljoprivrede?

Naš cilj

Osigurati da se u prijelaznom razdoblju u cijelosti iskoriste sredstva fondova EU

Što planiramo?

Organizirati timove za stručnu pomoć, izradu i praćenje programa u poljoprivredi

34

• u suradnji s lokalnim zajednicama financirati i organizirati

timove za izradu i praćenje programa i stručnu pomoć

poljoprivrednicima• afirmirati LEADER pristup kao inovativni pristup

ruralnom razvoju i mobilizaciju za razvoj u lokalnoj ruralnoj zajednici

• poticati osnivanje lokalnih akcijskih grupa (LAG) uz pomoć javno-privatnog interesa za provedbu lokalnih razvojnih strategija

Kako?

Što planiramo?

Obrazovati i usavršavati poljoprivrednike

36

• obaviti prilagodbu obrazovnih programa sukladno novim potrebama, izmjenom nastavnih programa i uvođenjem stručnog obrazovanja

• programe srednjeg obrazovanja poljoprivrednog usmjerenja prilagoditi potrebama obiteljskoga gospodarstva

• uvoditi programe edukacije žena na selu s ciljem njihova samozapošljavanja i udruživanja na posebnim projektima ruralnog razvoja

• u početku financirati obrazovanje nositelja obiteljskog gospodarstva za specifičnu proizvodnju

• savjetodavno-poljoprivrednu službu materijalno i financijski osposobiti za stalnu stručnu pomoć poljoprivrednicima

Kako?

Što planiramo?

Poljoprivredno zemljište tretirati kao imovinu od posebnog nacionalnog značenja

38

• državno poljoprivredno zemljište ne prodavati, nego ga davati u dugogodišnji zakup

• izraditi programe uređenja zemljišta, njegova očuvanja i

povećanja korištenih proizvodnih površina

Kako?

39

• okrupnjavanje posjedakupnja poljoprivrednog zemljišta

komasacija

arondacija i druge agrotehničke mjere

zakup

• navodnjavanje i odvodnja

• razminiranje poljoprivrednog zemljišta

• povećanje boniteta poljoprivrednog zemljišta

Programi uređenja zemljišta

40

• u prvoj godini mandata:• donijeti potrebne zakone• osposobiti državnu poljoprivrednu administraciju za

provođenje i nadzor nad provođenjem zajedničke poljoprivredne politike

• do kraja mandata:• staviti u proizvodnu funkciju cjelokupno državno

poljoprivredno zemljište• povećati navodnjavane površine • povećati poljoprivrednu proizvodnju 5%• smanjiti deficit u robnoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda

50%• u najmanje 1/3 jedinica lokalne samouprave organizirati

lokalne akcijske grupe

Rokovi

41

• Hrvatska može proizvesti dovoljno kvalitetne hrane za svoje stanovništvo

• Hrvatska može biti izvoznica hrane• Hrvatska može biti oaza Europe za proizvodnju

kvalitetne hrane• seljak može biti dobar poduzetnik• živjeti na selu može postati povlastica

Zaključak

4223