Posjetite mitski Olimp, doznajte svoju sudbinu u Delfima...

PLANINARSKI KLUB SPLIT

organizira

Olimp - Parnas - Smolikas (Grčka)

13. – 20. rujna 2014.

Vodiči: Anamaria Marović, Livia Puljak, Jakša Rošin

Sažeti plan izleta: 13. 9. 2014. (subota): polazak sa Sukoišanske u 21.00 h - noćnja vožnja prema Bitolju 14. 9. 2014. (nedjelja):

dolazak u Bitolj - obilazak Bitolja - vožnja do Litochora - uspon do planinarskog doma Spilios Agapios - noćenje u planinarskom domu Spilios Agapitos 15. 9. 2014. (ponedjeljak):

uspon na Olimp - noćenje u planinarskom domu Spilios Agapitos 16. 9. 2014. (utorak): silazak do Litochora - odlazak u Atenu - obilazak Atene - odlazak u Delfe - noćenje u Delfima 17. 9. 2014. (srijeda): vožnja do Fterolake - uspon na Parnas - povratak u Delfe - obilazak Delfa - noćenje u Delfima 18. 9. 2014. (četvrtak):

vožnja do Meteora - obilazak Meteora - odlazak u Konitsu - noćenje u Konitsi 19. 9. 2014. (petak):

vožnja do Padesa - uspon na Smolikas - vožnja do Konitse - noćenje u Konitsi 20. 9. 2014. (subota):

vožnja do Tirane - obilazak Tirane - vožnja do Splita, dolazak u Split u noćnim satima

Detaljan plan izleta sa satnicama, visinama i fotografijama je na sljedećim stranicama:

DAN 1 i DAN 2 13. 9. 2014. (subota) i 14. 9. 2014. (nedjelja):

21.00 polazak sa Sukoišanske 21.00 - 09.00 noćnja vožnja od Splita autocestom prema Bitolju u Makedoniji (698 km) 09.00 - 11.00 obilazak Bitolja 11.00 - 14.00 vožnja od Bitolja do Litochora (239 km) 14.00 - 18.00 uspon do planinarskog doma Spilios Agapitos (2.100 mnv)

smještaj u domu, noćenje

Bitolj (mak.: Битола, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Makedonije. Grad Bitolj nalazi se u južnom dijelu doline Pelagonije, okružen planinama Baba i Nidže, na 650 metara nadmorske visine, 14 km sjeverno od graničnog prijelaza prema Grčkoj Medžitlija-Níki. Grad se prostire duž korita male rijeke Dragor koja teče kroz grad. U svom zlatnom razdoblju, a to je bilo pred kraj Osmanskog Carstva Bitolj su zvali konzulskim gradom, jer je na početku XX. st. u Bitolju bilo dvanaest konzulata raznih europskih zemalja. Po nekim izvorima Bitolj je drugi grad po veličini u Makedoniji, a po nekim je treći (iza Kumanova), Bitolj je sjedište istoimene Općine Bitolj, upravno, gospodarsko i prosvjetno središte tog dijela Makedonije.

DAN 3 15. 9. 2014. (ponedjeljak): 07.00 - 14.00 A grupa: uspon na Olimp (Mytikas 2.917 mnv)

B grupa: planinarenje prema vrhu Skala (2.863 mnv) povratak u dom, noćenje

Olimp (grč. Ὄλυμπος) je planina u Grčkoj na kojoj su, prema grčkoj mitologiji, živjeli bogovi. Olimp je i najviša planina Grčke, druga najviša planina na Balkanu, visoka je 2.917 m, a nalazi se na prijelazu iz Tesalije u Makedoniju. Najviši vrh Olimpa jest Mitikas (Mytikas), što na grčkome znači "nos". Mitikas je najviši vrh u Grčkoj, a početak penjanja na tu planinu počinje od grada Litochoro koji je znan i kao Grad Bogova zbog svoje lokacije. Na Olimpu postoji 46 vrhova viših od 2.000 i 47 viših od 1.000 metara nadmorske visine. Olimp je poznat po bogatoj flori s oko 1500 biljnih vrsta, od čega su 23 endemske vrste. Olimp je najviša i najljepša grčka planina koja predstavlja i netaknutu prirodu te je od 1983. pod zaštitom UNESCO-a, a sama je planina nacionalni park.

Prvi zabilježen pokušaj osvajanja Olimpa bio je 1862., ali to nije pošlo za rukom istraživaču Heinrichu Bartu. Ljudska je noga na vrh Olimpa kročila tek 2. kolovoza 1913., a u ekspediciji su bili Grk Christos Kakalos iz Litochora te Švicarci Frederic Boissonas i Daniel Baud-Bovy. U grčkoj mitologiji, Olimp je dom dvanaest olimpijskih bogova: Zeus, Hera, Posejdon, Ares, Hermes, Hefest, Afrodita, Atena, Apolon i Artemida koji su uvijek bili na Olimpu. Bogova nikad nije bilo više od dvanaest, ali su se izmjenjivali još i sljedeći: Heba, Helije, Hestija, Demetra, Dioniz, Had i Perzefona.

DAN 4 16. 9. 2014. (utorak): 06-00 - 10.00 silazak do Litochora 10.00 - 15.00 vožnja od Litochora do Atene (415 km) 15.00 - 19.30 obilazak Atene 19.30 - 22.00 vožnja od Atene do Delfa (178 km)

smještaj u hotelu, noćenje

Atena (grč. Αθήνα) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu. Današnja Atena je moderan i velik grad. 2004. je imala 745,514 stanovnika. Antička Atena je bila moćan grad-država i poznati centar edukacije i znanosti. Nazvana je po božici iz grčke mitologije, Ateni. Atena se često naziva kolijevkom zapadne civilizacije zbog svojih kulturnih doprinosa tijekom 5. i 4. stoljeća prije Krista. Iz tog razdoblja u Ateni je ostalo mnogo antičkih zgrada, umjetničkih djela itd. Najpoznatija je Akropola, koja je priznata kao jedna od najboljih primjera klasične grčke umjetnosti i arhitekture.

Atena je bila jedan od najjačih polisa u Grčkoj. Svaki grčki grad ili polis bio je nezavisno središte kulturnog, političkog i trgovačkog života. Bio je okružen zidinama, imao je mjesto za zadnju obranu akropolu, a na njoj su bili smješteni hramovi vrhovnih božanstava. Akropola je svoj konačan oblik dobila u 5 st. pr Kr. za vrijeme vladavine jednog od najznačajnijih državnika, Perikla. U njegovo doba Atena je postala demokratska republika. Bogatašima je nametnuo visoke poreze, a novac koristio za uređenje Atene, posebice Akropole. Tada su napravljena brojna veličanstvena dijela grčke

umjetnosti. Stoga se razdoblje vladavine Perikla naziva zlatnim dobom Atene. Tada su podignuti hramovi Partenon, Erehtejon, hram božice Nike i svečani ulaz Propileje.

DAN 5 17. 9. 2014. (srijeda): 06.30 - 07.30 vožnja od Delfa do skijališta Fterolaka (1.600 mnv) (48 km) 08.00 - 13.00 A grupa: uspon na Liakouru (2.457 mnv)

B grupa: šetnja oko skijališta 13.00 - 14.00 vožnja od Fterolake do Delfa 14.30 - 19.00 obilazak Delfa

noćenje

Parnas (grčki: Παρνασσός) je vapnenačka planina u središnjoj Grčkoj koja se uzdiže iznad svetišta Delfi, sjeverno od Korintskog zaljeva. Sa Parnasa se pruža veličanstven pogled na maslinike i okolicu. Po pričama iz grčke mitologije, planina je bila posvećena bogu Apolonu i korikijskim nimfama, planina je i dom muza.

Ova planina je imala visoko simboličko značenje već od neolita pa tako i za Dorane. Danas se padine planine koriste za dva skijališta; Kelaria i Fterolaka, koja zajedno tvore najveći skijaški centar u Grčkoj.

Delfi (grčki: Δελφοί) su bili starogrčko svetište i proročište u Fokidi pod planinom Parnas; centar grčke kulture i vjerovanja. Moderni grad istog imena nalazi se odmah zapadno od arheološkog lokaliteta i 2001. godine je imao 3.511 stanovnika. Arheološka istraživanja od kraja 19. stoljeća otkrila su golem kompleks Apolonova svetišta opasana bedemima: teatar, riznice, vijećnicu, trijemove i dr. U svetištu su djelovale Pitije (grč. Πυθία), koje su bile poznate po svojim proročanstvima. Ime im potječe od starog naziva za Delfe (grč. Pytho) ili od zmije pitona. Iznad svetišta nalazili su se gimnazij (prostor za hrvače), studij i svetište Atene s hramom. Arheološki kompleks je od 1987. godine na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.

DAN 6 18. 9. 2014. (četvrtak): 07.00 - 11.00 vožnja od Delfa do Meteora (232 km) 11.00 - 16.00 obilazak Meteora 16.00 - 19.00 vožnja od Meteora do Konitse (166 km)

smještaj u hotelu, noćenje

Meteora (grčki: Μετέωρα, lebdeće stijene ili stijene obješene o nebo) je skupina grčkih pravoslavnih manastira izgrađenih na visokim kamenim liticama koje poput stupova strše u nebo, pored grada Kalambakija u zapadnoj Tesaliji. Manastiri su izgrađeni na prirodnom stijenama vapnenca visokim i do 500 metara, na sjeverozapadnom rubu Tesalske ravnice, u blizini rijeke Penej na istočnim padinama planinskog masiva Pind u centralnoj Grčkoj. Meteora je bila skupina od čak 24 manastira, danas je preostalo samo šest (pet muških i jedan ženski). To su manastiri; Veliki Meteoron (Megalou Meteorou ili Metamorphosis), Varlam (Agios Varlaam), Sveti Stjepan (Agios Stephanos), Sveto Trojstvo (Agia Triada), Sveti Nikola Anapausas (Agios Nikolaos Anapavsas) i Rousanou (Agios Rousanou, Arsanou). 1988. godine kompleks manastira Meteora uvršten je na UNESCO-ov popis Svjetske baštine.

DAN 7 19. 9. 2014. (petak): 07.00 - 08.00 vožnja od Konitse do Padesa (28 km) 08.30 - 16.30 A grupa: uspon na Smolikas (2.637 m)

B grupa: obilazak Konitse 17.00 - 18.00 povratak u Konitsa

noćenje

Pindsko gorje (grčki: Πίνδος), je planinski lanac smješten u sjevernoj Grčkoj i južnoj Albaniji. Najveći dio gorja nalazi se u sjeverozapadnoj Grčkoj, a manji u južnoj Albaniji. U Grčkoj Pindsko gorje zovu i kičma Grčke, jer bilo ovog planinskog lanca dijeli Grčku na jonski (Epir) i egejski sliv (Tesalija). Pindsko gorje prostire se u povijesnim grčkim pokrajinama; Tesaliji, Epiru i Makedoniji. Ovaj planinski lanac dobio je ime po najvećoj i središnjoj planini Pind, dugoj oko 160 km. Ova planina prostire se između Epira i Tesalije.

Najviši vrh ove planine, a i cijelog lanca je Smolikas (grčki: Σμόλικας) sa svojih 2.637 m. Pindsko gorje se na sjeveru proteže do sljedećeg planinskog masiva Šar-planine i Koraba (neki geografi drže ovo gorje jedinstvenim i zovu Šarsko-Pindsko gorje), a na jugu do Parnasa i planina središnjeg Peloponeza. Čak i gorja na Jonskom otočju, poput Krfa ili Zakintosa, pripadaju ovom planinskom sustavu. Pindsko gorje ima različite ekosustave od dubokih kanjona do strmih planinskih visova, načelno se može podijeliti u dvije šumske zone. Crnogorični šumski pojas, koji dominira na

najvišim dijelovima gorja (do granice rasta drveća) sa stablima; Austrijska Pinija i endemskom grčkom jelom. Mješoviti šumski pojas, listopadnog i četinarskog drveća koji dominira u nižim i srednjim dijelovima gorja. U Pindskom gorju ima staništa velikih kolonija ptica; čaplji, žličarki i pelikana koje se hrane ribom iz hladnih planinskih jezera u gorju. Pindsko gorje je jedno od posljednjih europskih područja gdje se može vidjeti rijetkog dalmatinskog pelikana, vuka, šakala i medvjeda.

DAN 8 29. 9. 2014. (subota): 08.00 - 13.00 vožnja od Konitse do Tirane (311 km) 13.00 - 17.00 obilazak Tirane 17.00 - 03.00 vožnja od Tirane do Splita (497 km)

03.00 dolazak u Split

Tirana (albanski: Tiranë ili Tirana) je glavni i najveći grad Albanije. Osnovana je 1614., a glavnim gradom zemlje postaje 1920. Prema popisu stanovništvu iz 2011. imala je oko 540.000 stanovnika, dok je šire gradsko područje brojalo oko 770.000 stanovnika. Tirana se nalazi na krajnjem jugu doline rijeke Ishm, 30 km od Jadranskog mora.

Prijave i informacije: Prijave i informacije na mobitele 098 361 698 i 098 225 606, te na klupskim sastancima četvrtkom.