Upload
casey-stewart
View
635
Download
24
Embed Size (px)
DESCRIPTION
didaktika
Citation preview
PLANIRANJE I
PROGRAMIRANJE NASTAVE
IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM
Vjebe iz Didaktike 1
Adriana Ai Bastali , dipl.u.
OEKIVANI ISHODI
Studenti e moi:
Objasniti i razlikovati nastavni plan i nastavni program
Razlikovati okvirni i izvedbeni nastavni program
Definirati i razlikovati ciljeve nastave od oekivanih ishoda uenja
Formulirati cilj i oekivane ishode uenja za konkretan nastavni predmet
PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE
Proces planiranja i programiranja obuhvaa sustav planiranih i poeljnih ciljeva, sadraja, djelatnosti i rezultata odgojno-obrazovnih procesa
Proces kojeg ine etiri temeljne odrednice:
1. Koncipiranje
Osmiljavanje cjelokupnog procesa planiranja i programiranja (nastavnog plana i programa)
2. Izrada nastavnog plana i programa
Nastavni plan temeljni dokument kojim se odreuju nastavni predmeti (i odgojno-obrazovna podruja) koji se ostvaruju u odreenom tipu kole ili neke druge odgojno-obrazovne institucije
Nastavni program operacionalizacija nastavnog plana; u njemu se ralanjuje svaki nastavni predmet ili odgojno-obrazovno podruje; okvirni (globalni) i izvedbeni (operativni) nastavni programi
3. Ostvarivanje plana i programa
Izvoenje nastavnog plana i programa
4. Evaluacija
Vrednovanje ishoda (rezultata) i procesa (promjena)
NASTAVNI PLAN
Slubeni dokument Ministarstva kojim se odreuje:
izbor nastavnih predmeta i podruja koja se ostvaruju u odreenoj
vrsti kole (razini obrazovanja)
redoslijed ostvarivanja nastavnih predmeta
potrebno vrijeme za ostvarivanje (fond sati) za svaki nastavni predmet
i za ukupni nastavni plan
tablini prikaz nastavnih predmeta po logici redoslijeda
ostvarivanja s naznakom fonda sati
Sadri cilj, zadatke i svrhu nastavnog plana o kojima ovisi izbor
nastavnih predmeta i podruja te njihov redoslijed ostvarivanja
Redoslijed nastavnih predmeta u nastavnom planu zavisi o
sloenosti sadraja nastave, o obrazovnim razinama i
organizacijskoj strukturi nastave (uzrasno-kolskoj razini i godini
uenja)
PRIMJER NASTAVNOG
PLANA
NASTAVNI PROGRAM
Slubeni dokument Ministarstva koji obuhvaa sljedee elemente:
Opseg sadraja
Dubinu (razinu ili intenzitet) sadraja
Redoslijed ostvarivanja sadraja
Operacionalizacija nastavnog plana (operacionalizira se svaki
nastavni predmet ili odgojno-obrazovno podruje)
Obuhvaa ciljeve, zadatke, sadraje nastave (strukturu i redoslijed), opseg, dubinu i sustav znanja, vjetina i navika koje uenici trebaju usvojiti
Navedeni elementi razraeni su na razliitim razinama ovisno o vrsti programa
VRSTE NASTAVNIH PROGRAMA
o OKVIRNI (GLOBALNI) nastavni program
o Predstavlja temeljnu razradu bitnih elemenata nastavnog programa
i orijentaciju za neposredan rad u nekom nastavnom predmetu za sve
kole odreenog tipa i stupnja (npr. nastavni program matematike za osnovnu kolu)
IZVEDBENI (OPERATIVNI) nastavni program
o Predstavlja daljnu razradu okvirnog programa do razine pripreme za
neposredno ostvarivanje
o Sve kole odreenog tipa dobivaju okvirni nastavni program na temelju kojeg se izrauje izvedbeni program za konkretnu kolu i konkretan razred
OKVIRNI (GLOBALNI) NASTAVNI PROGRAM
Obuhvaa sljedee informacije:
Ciljeve i zadatke programa (to se programom eli ostvariti)
Strukturu i redoslijed sadraja (po godinama obrazovanja)
Kljune pojmove
Obrazovna postignua (oekivane ishode)
Unutarnja ralanjenost sadraja na logike cjeline
Okvirni program predstavlja predloak za operacionalizaciju temeljnih sadrajnih, spoznajno-psiholokih i didaktiko-metodikih komponenti za smiljeno i planirano voenje procesa nastave i uenja
Okvirni program je pomo nastavniku da detaljno razradi i kreativno osmisli izvedbeni program za konkretne uvjete
(razred, odjeljenje, odgojno-obrazovnu grupu) u kojoj e program biti ostvarivan
PRIMJER OKVIRNOG NASTAVNOG PROGRAMA
PRIMJER OKVIRNOG NASTAVNOG PROGRAMA
IZVEDBENI (OPERATIVNI) NASTAVNI PROGRAM
Razrada okvirnog programa
Predstavlja instrumentarij za neposredni odgojno-obrazovni rad
nastavnika za konkretni nastavni predmet
Elementi izvedbenog programa:
Ciljevi i zadaci nastave i uenja u okviru nastavnog predmeta
Ralanjivanje sadraja nastavnog programa (nastavne cjeline i jedinice)
Vrijeme za svaku nastavnu cjelinu i jedinicu
Didaktiko-metodika ralamba sadraja prema etapama nastavnog procesa (uvoenje i pripremanje uenika za nastavu,obrada novih sadraja, vjebanje, sistematiziranje,ponavljanje itd.)
Didaktiko-metodike odluke (metode rada, oblici rada, nastavne strategije)
Tehniko-tehnoloka i medijalna podrka
Izvori znanja na uenike i nastavnike
Veze sa sadrajima drugih predmeta (korelacija)
Evaluacija programa
PRIMJER ELEMENATA GODINJEG IZVEDBENOG PROGRAMA HJK 7.RAZRED
1. CILJ NASTAVE I UENJA Cilj nastave hrvatskoga jezika je da uenici definiraju odreene sintaktike sastavnice i konstrukcije, da proire svoja morfoloka i pravopisna znanja, da se
uenicima ukae na osnove prozodijskoga sustava te da se upoznaju s povijeu hrvatskoga knjievnog jezika. Cilj je da se uenici osposobe za izraavanje svojih doivljaja, misli, osjeaja i stavova kroz usmenu i pisanu komunikaciju, uz koritenje upravnog i neupravnog govora te pravopisne norme. Cilj je da se uenici osposobe za opisivanje i usporeivnje razliitih vrsta knjievnih djela i poetskih ostvaraja te da im se omogue odreene kompetencije za samostalno argumentiranje tekstova. Uz knjievna djela, uenik e se osposobiti za analiziranje igranih filmova, televizijskih i radijskih emisija.
2. OEKIVANI ISHODI NASTAVE I UENJA Saimaju se ishodi etriju nastavnih podruja kroz sljedee zadatke:
MATERIJALNI (OBRAZOVNI) ISHODI UENJA uenici e: 1. definirati sintaktike oblike (objekt, prilona oznaka, atribut, apozicija, jednostavne i sloene reenice) i morfoloke oblike (upitne, odnosne i neodreene zamjenice); 2. identificirati pravopisne probleme (veliko poetno slovo u imenima drutava, organizacija, udruga, pokreta, javnih skupova); 3. usporediti povijesne i dananje elemente u hrvatskom knjievnom jeziku (Baanska ploa, Gajeva reforma; standardni hrvatski jezik); 4. razlikovati upravni od neupravnog govora, baladu od soneta; 5. usporediti poetska i prozna knjievna djela te razliite vrste medijskih ostvaraja (radijske i televizijske emisije, igrani film).
FUNKCIONALNI (FORMALNI) ISHODI UENJA uenici e: 1. ovladati jezinim sredstvima potrebnim za uspjenu pisanu i govorenu komunikaciju; 2. samostalno interpretirati knjievna i neknjievna djela; 3. samostalno okarakterizirati likove kroz knjievan djela; 4. samostalno (moi) napisati baladu ili sonet; 5. definirati svoje miljenje o odreenom tekstu.
ODGOJNI ISHODI UENJA uenici e: 1. primjenjivati upravni i neupravni govor u razliitim priopajnim situacijama; 2. razviti itateljske navike i potrebe; 3. redovito upotebljavati pravopisnu i pravogovornu normu; 4. objasniti i argumentirati svoje misli, stavove i osjeaje vezan za razne ivotne situacije; 5. samostalno vrednovati knjievne i medijske govorene i pisane tekstove.
3. OSNOVNI MATERIJALNO-TEHNIKI UVJETI ZA REALIZACIJU PROGRAMA PROSTOR: uionica, knjinica. OPREMA: klupe, stolice, pan NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: itanka, udbenik, radna biljenica, radni listii, prozirnice, zvuni CD/DVD; ploa, kreda, grafoskop, kompjuter, projektor, televizija, radio, DVD player.
PRIMJER MJESENOG IZVEDBENOG PROGRAMA HJK 7. RAZRED
Nastavno
podruje Nastavna
jedinica
Vrijeme Oekivani ishodi
Nastavne
metode i
metodike varijante i
oblici rada
Izvori za
uenike i nastavnike
Nastavna
sredstva i
pomagala
(mediji)
Unutarpredmet
na i
meupredmetna korelacija
Zapaanja o
realizaciji
programa
JEZIK Veliko
poetno slovo (obrada +
vjeba)
2 h
Uoiti pravila koja se
primjenjuju u
pisanju
velikoga
poetnog slova u imenima
razliitih organizacija.
Verbalna
(monoloka, dijaloka),
dokumentacijska
metoda (rad na
tekstu);
frontalni,
individualni
oblik rada
Udbenik, radna
biljenica, prozirnice
Udbenik, radna
biljenica, prozirnice,
grafoskop,
ploa, kreda
Jezino izraavanje
(Pripovijedanje);
strani jezik (veliko
slovo u engleskom
jeziku)
Pismena
provjera
znanja
(ocjenjivanje)
1 h Operacijska
metoda
(kontrolni rad);
individualni
oblik rada
KNJIEVNOST Usmena narodna
knjievnost, tef i Bara; M. Gavran,
Tata na dar
(obrada +
vjeba)
3 h Uoiti razlike izmeu
dramskih
vrsta.
Verbalna
(monoloka, dijaloka),
dokumentacijska
metoda (rad na
tekstu);
frontalni, grupni
oblik rada.
itanka, DVD
snimka
itanka, DVD
snimka,
DVD player,
televizija
Medijska kultura
(Televizijske
emisije), Jezino izraavanje (Upravni i
neupravni govor);
Glazbeni (glazba u
dramskim
vrstama)
Usmena
provjera
znanja
1 h Operacijska
metoda
(ispitivanje);
individualni
oblik rada
JEZINO IZRAAVANJE
Pisanje potivanje pravopisne
norme
(obrada +
vjeba)
2 h Primijeniti
pravopisna
pravila u
pismenoj
komunikaciji.
Verbalna
(dijaloka), dokumentacijska
metoda (rad na
tekstu);
frontalni,
individualni
oblik rada
Udbenik, radna
biljenica, radni listii
Udbenik, radna
biljenica, radni listii, ploa, kreda
Jezik (Veliko
poetno slovo); strani jezik
(redoslijed rijei reeninih
sastavnica u
engleskom jeziku)
ZADATAK ZA SLJEDEI SAT:
1. ODABRATI NASTAVNI PREDMET za koji ete izraivati izvedbeni program
2. ODABRATI RAZRED u kojem se pouava taj predmet (osnovna ili srednja kola)
3. POTRAITI i PROUITI NASTAVNI PLAN I PROGRAM za osnovnu kolu (www.mzos.hr) ili za srednju kolu (www.ncvvo.hr), ovisno o nastavnom predmetu i razredu
za koji ete izraivati GIMIP
4. PRIPREMITI i DONESTI PRIMJERAK nastavnog plana i
programa na sat
CILJ I OEKIVANI ISHODI UENJA
Pojmovno odreenje:
CILJ
opi cilj pouavanja = cilj predmeta/programa = cilj iz perspektive nastavnika
OEKIVANI ISHOD
u upotrebi je i rije zadatak (u pedagogiji oznaava operacionalizirani cilj)
naziv oekivani ishod (cilj uenja) je u skladu s terminologijom kurikulumske teorije
Ciljevi uenja = zadaci nastave = ciljevi iz perspektive uenika
Kada govorimo o ciljevima i oekivanim ishodima uenja, onda obino mislimo na odreene namjere i pomake u uenju i obrazovanju, odnosno pomake u razvoju uenika koji se odvijaju u nastavnom procesu
Cilj i oekivani ishodi uenja predstavljaju namjeru nastave odnosno to se istom eli postii
CILJ I OEKIVANI ISHODI UENJA
Glavna razlika izmeu cilja i oekivanih ishoda jest stupanj apstrakcije:
cilj je opi
oekivani ishodi su odreeni konkretnim prilikama i namjerama te oitovani u konkretnim postupcima
Oekivani ishodi uvjetovani su ciljem, stoga se najprije identificira cilj
Cilj oekivanim ishodima uenja daje smisao, a razliiti oekivani ishodi doprinose postizanju cilja
POJEDINI CILJ MOE IMATI VIE PODREENIH
OEKIVANIH ISHODA
CILJ POUAVANJA
Pri definiranju cilja potrebno je razmiljati o razini predznanja naih uenika i opsegu sadraja kojeg elimo obraditi
Cilj se definira za svaki nastavni predmet/nastavnu cjelinu i
fokusira se na sadraj, znanja, vjetine i stavove koji e se stei kroz nastavni predmet
Cilj iskazuje to mi kao nastavnici elimo postii procesom pouavanja (cilj iz perspektive nastavnika)
Odgovara na pitanje to e nai uenici uiti? / to (emu) emo ih pouavati?
Cilj pouavanja definira se kao krajnji cilj, stanje koje predstavlja kraj neke aktivnosti ili procesa, a postie se sumativnim djelovanjem ostvarenosti vie razliitih ciljeva uenja (oekivanih ishoda) (Pastuovi,1999)
CILJ POUAVANJA
PRIMJERI
Cilj nastave matematike je da uenici steknu temeljna matematika znanja potrebna za razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i
drutvu, da steknu osnovnu matematiku pismenost i razviju sposobnosti i umijea rjeavanja matematikih problema
Cilj nastave informatike je da se uenici osposobe za koritenje raunala i da naue koristiti algoritamski nain razmiljanja u rjeavanju svakodnevnih problema
Cilj nastave hrvatskog jezika je da se uenici osposobe za jezinu komunikaciju koja ima omoguuje ovladavanje sadrajima svih nastavnih predmeta i ukljuivanje u cjeloivotno uenje ...
OEKIVANI ISHODI UENJA
Opisuju oekivanja usmjerena prema onome to e uenici moi (biti sposobni) uiniti kao rezultat uenja nakon zavretka pouavanja (cilj iz perspektive uenika)
Oekivani ishodi obrazovno-odgojnog procesa su ciljevi uenja
Oekivani ishodi uenja definiraju promjene uenika kao rezultat organiziranog uenja, a mogu biti nova znanja, vjetine, vrijednosti, interesi, stavovi i navike.
Odgovaraju na pitanje to e nai uenici moi ili biti sposobni uiniti?
Prilikom definiranja i pisanja oekivanih ishoda uenja uvijek se opisuje ponaanje koje e sluiti kao dokaz da je oekivani ishod uenja postignut
OEKIVANI ISHODI UENJA
PRIMJERI
Uenici e moi (biti sposobni):
Razlikovati promjenjive i nepromjenjive rijei
Navesti ishode i uoiti posljedice Drugog svjetskog rata
Prepoznati u algebarskim izrazima kvadrat zbroja i kvadrat
razlike te kvadrirati zbroj i razliku dvaju brojeva
Nabrojati dijelove osnovne konfiguracije raunala i opisati njihovu funkciju
OEKIVANI ISHODI UENJA
Tradicionalna didaktika pokuala je problem zadataka nastave (oekivanih ishoda) postaviti u obliku triju skupina zadataka:
MATERIJALNI (OBRAZOVNI) odnose se na usvajanje, prenoenje, stjecanje znanja kao sustava injenica i generalizacija prema njihovu opsegu, dubini i stupnju korisnosti i primjenjivosti
Pitanje - Koja znanja, u kom opsegu i kojem intenzitetu uenik usvaja u procesu nastave?
FUNKCIONALNI (FORMALNI) odnose se na razvoj sposobnosti i intelektualno-emocionalnih funkcija i aktivnosti
Pitanje Koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa?
ODGOJNI odnose se na formiranje i samoformiranje linosti uenika i na izgraivanje karakternih i drugih osobina linosti
Pitanje Koje osobine linosti uenika formiramo i samoformiramo u konkretnim uvjetima nastave?
OEKIVANI ISHODI UENJA
Ovako postavljeni oekivani ishodi uenja usmjereni su na kompleksne kategorije (znanja, vjetine, navike, spoznajne procese) to zahtijeva u svakoj nastavnoj situaciji daljnju operacionalizaciju
Kako bi nastavnik bio siguran da je izabrao, operacionalizirao i
obuhvatio cjelovito podruje nastavnog sadraja posluit e se klasifikacijom ishoda uenja
Za klasificiranje ishoda uenja sastavljene su razliite taksonomije, a meu najpoznatijima je taksonomija Benjamina Blooma poznata pod nazivom Bloomova taksonomija
TAKSONOMIJE su hijerarhijske organizacije, a kategorija nie u hijerarhiji uglavnom je preduvjet za kategorije koje su vie u hijerarhiji
BLOOMOVA TAKSONOMIJA
Ishodi uenja prema ovoj taksonomiji rasporeeni su u 3 povezana podruja:
1. KOGNITIVNO (obrazovni/materijalni zadaci nastave)
u operacionalizaciji se postavlja pitanje to uenik treba nauiti?
koja znanja, informacije, injenice treba usvojiti, i na kojoj razini tj. dubini
ishodi uenja koji se odnose na informacije ili znanje te intelektualne procese:
npr. prepoznavanje, dosjeanje, prosuivanje, usporeivanje
2. PSIHOMOTORNO (funkcionalni/formalni zadaci nastave)
Koje se sposobnosti, vjetine, navike, interesi, motivacija razvijaju u odreenoj
nastavnoj situaciji?
ishodi uenja povezani s motorikim vjetinama kao to je izvoenje neke radnje,
rukovanje neime ili izrada neega
3. AFEKTIVNO (odgojni zadaci nastave)
ishodi uenja povezani s osjeajima, vrijednostima, interesima i stavovima tj.
promjena i/ili usvajanje pogleda i stavova uenika
BLOOMOVA TAKSONOMIJA KOGNITIVNO PODRUJE
KATEGORIJE TERMINI PONAANJA
ZNANJE
Sposobnost prisjeanja prethodno nauenih informacija. Primjer: nabrojati organe dinog sustava ovjeka
definirati, opisati, identificirati, oznaiti, nabrojati, povezati, interpretirati,
ponoviti, odabrati, navesti, imenovati
RAZUMIJEVANJE
Sposobnost razmijevanja znaenja nauenih informacija. Primjer: objasniti kruni tok kisika u prirodi
objasniti, procijeniti, zakljuiti, dati primjer, sumirati, prepriati, proiriti, obraniti, proiriti, grupirati
PRIMJENA
Sposobnost upotrebe nauenog u konkretnoj situaciji. Primjer: izraunati vrijednost nepoznanice u jednadbi
izraunati, demonstrirati, otkriti, modificirati, predvidjeti, pripremiti,
proizvesti, povezati, rijeiti, koristiti
ANALIZA
Sposobnost razlaganja materijala na sastavne komponente
radi razumijevanja organizacijske strukture.
Primjer: usporediti ivotne uvjete u priobalnom i obalnom podruju
razlikovati, izdvojiti, rastaviti, usporediti,
analizirati, ralaniti, ukazati na, sortirati, provjeriti, klasificirati
EVALUACIJA
Sposobnost kvantitativnog i kvalitativnog prosuivanja o nekom materijalu. Primjer: prosuditi vrijednost eseja
procijeniti, prosuditi, vrednovati,
argumentirati, potvrditi, kritizirati,
opravdati
SINTEZA
Sposobnost kombiniranja dijelova u novu cjelinu.
Primjer: napisati pjesmu ili skladbu
sastaviti, napisati, planirati,
organizirati, kombinirati, skladati,
stvoriti, dizjanirati, prozvesti, osmisliti,
konstruirati
FORMULIRANJE
OEKIVANIH ISHODA UENJA
moraju biti formulirani konkretno i jednoznano
moraju biti operacionalizirani u obliku kategorija ponaanja to ih se
moe opaati, procjenjivati ili mjeriti (ocijeniti)
u procesu formuliranja (operacionalizacije) ishoda uenja ine se
znaajne pogreke
u praksi esto nailazimo na oekivane ishode uenja koji navode sadraj
nastave, a ne kognitivne, psihomotorne i afektivne aktivnosti uenika u
procesu uenja tih sadraja
u praksi se esto navode aktivnosti nastavnika, a mnogo manje promjene do
kojih bi trebalo doi u procesu uenja kod uenika
nastavnici esto koriste glagole znati, nauiti, razumijeti -
neispravno!
tako definirana ponaanja nisu dovoljno jasno odreena - teko je
(objektivno) procjeniti je li rezultat uenja postignut
PRAVILNO FORMULIRAN ISHOD UENJA
Mager (prema Koli-Vehovac, 1998) - tri glavne komponente koje treba
sadravati konkretno i jednoznano definiran ishod uenja:
1. ponaanje koje se moe promatrati i izmjeriti (opisi ponaanja koje e
uenik moi izvesti nakon pouavanja, npr. napisati, nabrojiti, rijeiti;
izbjegavati nejasne pojmove kao znati, razumijeti, nauiti i sl.)
2. kriterij ili razina izvoenja (odrediti minimalnu prihvatljivu razinu
izvoenja, npr. studenti mora navesti minimalno 3 didaktike teorije)
3. situacija ili uvjet izvoenja (uvjet pod kojim ponaanje treba biti
izvedeno, npr. bez upotrebe prirunika) ovu komponentu nije potrebno
uvijek navoditi prilikom definiranja ishoda uenja
SAVJET:
koristiti jasne i jednoznane reenice koje usmjeravaju aktivnosti uenika;
koristiti reenice koje sadre aktivne glagole
KARAKTERISTIKE DOBROG ISHODA UENJA
ishod uenja mora identificirati rezultat uenja
ishod uenja mora biti dosljedan cilju
ishodi uenja moraju biti precizno definirani
Kako biste kritiki procijenili oekivane ishode uenja koje ste napisali, pitajte se je li svaki:
dosljedan postavljenom cilju?
naveden u terminima ishoda uenja?
naveden iz perspektive uenika?
koncizan i lako razumljiv uenicima?
mogue na neki nain vrednovati?
SUBJEKT
TERMINI
PONAANJA (GLAGOL)
KRITERIJ (RAZINA
IZVOENJA) I SADRAJ SITUACIJA ILI OSTALI
UVJETI IZVOENJA
Uenik e moi ... ... razlikovati ... ... vanjski i unutarnji opis lika... ... na odabranom ulomku.
Uenik e biti sposoban ... ... izraunati ... ... korijen prirodnog broja ... ... bez upotrebe kalkulatora.
FORMULIRANJE
OEKIVANIH ISHODA UENJA
OEKIVANI ISHODI UENJA (ZADACI NASTAVNOG PROCESA)
PRIMJERI
MATERIJALNI (OBRAZOVNI) ISHODI UENJA
Usvajanje, prenoenje, stjecanje znanja kao sustava injenica i generalizacija prema njihovom opsegu, dubini i stupnju korisnosti i
primjenjivosti
Koja znanja, vjetine i navike, odnosno to uenik treba nauiti?
PRIMJER
Studenti e biti sposobni:
1. Definirati pojam artikulacije nastavne situacije.
2. Razlikovati pojam artikulacije nastavnog procesa od pojma
artikulacije nastavne situacije.
3. Identificirati elemente koji utjeu na strukturiranje nastavne situacije.
OEKIVANI ISHODI UENJA (ZADACI NASTAVNOG PROCESA)
PRIMJERI
FUNKCIONALNI (FORMALNI) ISHODI UENJA
Razvoj sposobnosti i intelektulano-emocionalnih funkcija i
aktivnosti
Koje spoznajne sposobnosti i forme misaonog procesa razvijamo u konkretnim uvjetima nastavnog procesa?
PRIMJER
Studenti e biti sposobni:
1. Optimalno artikulirati nastavne situacije.
2. Samostalno izraditi izvedbeni program za pojedini nastavni
predmet i razred za jednu kolsku godinu.
OEKIVANI ISHODI UENJA (ZADACI NASTAVNOG PROCESA)
PRIMJERI
ODGOJNI ISHODI UENJA
Formiranje i samoformiranje linosti uenika i izgraivanje karakternih i drugih osobina linosti uenika
Koje osobine linosti uenika formiramo ili se samoformiraju u konkretnim uvjetima nastave?
PRIMJER
Kod studenata e se razviti:
1. Zanimanje za rjeavanje pedagokih problema.
2. Prihvaanje vrijednosti planiranja nastavnog procesa i nastavne situacije.
3. Odgovornost prema ueniku kao individui.
PREDZADATAK ZA VJEBU 1 IZRADA GODINJEG I MJESENOG
IZVEDBENOG PROGRAMA
PLAN RADA:
1. FORMULIRANJE GRUPA: 3-4 lanova
2. GRUPNI RAD: (20 min)
1. ODREIVANJE TJEDNOG I GODINJEG FONDA SATI
2. ODREIVANJE CILJA NASTAVNOG PREDMETA
3. FORMULIRANJE OEKIVANIH ISHODA UENJA
3. GRUPNI IZVJETAJI (10 min)
4. EVALUACIJA I ZAKLJUAK (10 min)
PREDZADATAK ZA VJEBU 1
1. KORAK:
U nastavnom planu pogledati koji je TJEDNI i GODINJI fond sati za predmet koji ste odabrali.
2. KORAK:
U nastavnom programu pogledati SADRAJE i upute za taj isti predmet. Odredite cilj pouavanja nastavnog predmeta za koji ete izraivati izvedbeni program.
Cilj iskazuje to vi kao nastavnici elite postii procesom pouavanja (cilj iz perspektive nastavnika) i odgovara na pitanje to e nai uenici uiti ? to emo ih pouavati?
Prisjetite se da pri definiranju cilja zapravo razmiljate o razini predznanja vaih uenika, opsegu sadraja koji elite obraditi i kontekstu u kojem ete obrazovanje izvoditi
PREDZADATAK ZA VJEBU 1
3. KORAK:
Odredite 5 oekivanih ishoda uenja u nastavnom predmetu za koji izraujete izvedbeni program.
to e uenici moi (biti sposobni) uiniti kao rezultat uenja nakon zavretka pouavanja (cilj iz perspektive uenika)
SUBJEKT
TERMINI
PONAANJA (GLAGOL)
KRITERIJ (RAZINA
IZVOENJA) I SADRAJ
SITUACIJA ILI OSTALI
UVJETI IZVOENJA
Uenik e moi ... ... razlikovati ... ... vanjski i unutarnji opis
lika... ... na odabranom ulomku.
Uenik e biti sposoban ... ... izraunati ... ... korijen prirodnog broja ... ... bez upotrebe kalkulatora.
PREDZADATAK ZA VJEBU 1
EVALUACIJA
Kako biste kritiki procijenili oekivane ishode uenja koje
ste napisali, pitajte se je li svaki:
dosljedan postavljenom cilju?
naveden u terminima ishoda uenja?
naveden iz perspektive uenika?
lako razumljiv uenicima?
mogue na neki nain vrednovati?
SLJEDEI KORACI U IZRADI GIMIP-A:
Odrediti osnovne materijalno-tehnike uvjete za realizaciju programa (prostor, oprema, nastavna sredstva i pomagala)
Odabrati UDBENIK za odabrani nastavni predmet i razred (www.mzos.hr )