33
Planiranje za zdravlje Selma Šogorić Tea Vukusic-Rukavina Aleksandar Džakula Sonja Grozić-Živolić Ognjen Brborović

Planiranje za zdravlje - Zdravi gradovi početna stranica · Učinkom na mikro-okruženje - provoditelja programa (implementatora) Županijske timove za zdravlje. Mjerenje postignuća

Embed Size (px)

Citation preview

Planiranjeza zdravlje

Selma ŠogorićTea Vukusic-Rukavina

Aleksandar DžakulaSonja Grozić-Živolić

Ognjen Brborović

Kakvu smo to nagradu dobili

i zašto?

The CDC Sustainable Management Development Program

SMDP koordinirajući ured Odjela za Globalno zdravlje Centara za kontrolu i prevenciju bolesti SAD-a- centralni program 6-tjedni trening javno zdravstvenih menadžera od početka 90-tih- supervizija implementacije programa na terenuSuradnja sa ŠNZ “A.Štampar” od 2001. godine potpomognuta sredstvima Otvorenog društva, NY

The CDC Sustainable Management Development Program3rd Biennial Conference

Strengthening Global Public Health Management CapacityMay 21–26, 2006, cape Town, South Africa

program “Rukovođenje i upravljanje za

zdravlje u lokalnoj upravi i

samoupravi”razvijen 2001.

implementiran 2002. – 2005. u

suradnji sa CDC-jem

The CDC Sustainable Management Development Program3rd Biennial Conference

Strengthening Global Public Health Management CapacityMay 21–26, 2006, cape Town, South Africa

Management Training Program Excellence Award

A Counties Public Health Capacity-Building Program in Croatia: “Health–Plan for it”

Team: Selma Sogoric (MIPH ’01) Tea Vukusic Rukavina (MIPH ’01)

Aleksander Dzakula (MIPH ’02)Sonja Grozic-Zivolic (MIPH ’02)

Ognjen Brborovic (MIPH ’03)

- Partnerski program Ministarstva zdravstva, Ministarstva rada i socijalne skrbi, županija i Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

- Pomoć županijama u procesu decentralizacije sustava zdravstva i socijalne skrbi

- mudrost stvaranja “dobre” politike zdravlja

razvoj lokalnog (Zdravi grad, Održivi gradovi, Zdrave županije) “bottom up” pristup u

oblikovanju politike zdravlja

Program Rukovođenje i upravljanje za zdravlje

• Polaznicima omogućiti stjecanje znanja i vještina iz područja rukovođenja

• Unaprijediti njihovu međusobnu suradnju• Unaprijediti učinkovitost rada lokalne uprave i

samouprave tj. omogućiti da resursi budu usmjereni upravo u područja u kojima postoje najveće potrebe, ali i gdje će intervencije biti najučinkovitije

Županijske timove činilo je9 do 11 predstavnika:

- 2 iz političke komponente (županijsko poglavarstvo)

- 2 iz izvršne komponente (županijski odjeli za rad, zdravstvo i socijalnu skrb)

- 3 iz tehničke komponente (županijski ZZJZ, centri za socijalnu skrb ili druge institucije od županijskog značaja), te

- 3 predstavnika zajednice (nevladinog, društvenog sektora i medija)

Proces 2002. – 2005.• Edukacijski moduli “4 X 4”

– Funkcija procjene– Planiranje za zdravlje (Healthy Plan it)– Razvoj politike zdravlja– Funkcija osiguranja

• Follow up – “menadžerske trojke”: razmjena iskustva,

tematske radionice • Proces evaluacije

– Nacionalno, regionalno– ciljano – impakt intervencija

Obilježja Procesa Može i od zajednice prema gore!?

tradicija – inovacijaznanost – praksa

iskustvo – entuzijazamznati – djelovati

kvalitativno – kvantitativnopolicentrično - centralno projektni –organizacijski

menadžment

Može i od zajednice prema gore!

Participativna procjena zdravstvenih potreba

Uvođenje kvalitativno

analitičkog pristupa

a) dobiva se bogat i detaljan opis konteksta u kojem se iskustvo dešava iz usta direktnih sudionika događanja što omogućava dubinsko razumijevanje

Participativna procjena zdravstvenih potreba

b) Omogućava lakšu identifikaciju (people stories)

c) nadopunjuje (klasičnu) zdrav. statistiku

Odabir prioritetadobro vođenje domaćinstva

Najčešće odabrani prioriteti (županije)

• Kardiovaskularne bolesti• Neodgovarajuća skrb o

starima• Duševno zdravlje• Maligne bolesti (Ca-

dojke, bronha, debelog crijeva)

• Rano pijenje mladih• Nesreće• Kvaliteta zdravstvene

zaštite• Alergije...

Odabir prioritetai shodno prioritetima alokacija resursa

Najčešće odabrani prioriteti (gradovi)

• Djeca i mladi• Kvaliteta života

starih• Zdravlje obitelji• Održivi razvoj• Razvoj demokratske

prakse sudjelovanja • Zdravo urbano

planiranje

Procjena adekvatnosti postojećih javno zdravstvenih resursa

- Formalnog zdravstvenog i

socijalnog sektora - intervencija- Neformalnog

(građanskog) sektora

Procjena adekvatnosti postojećih javno zdravstvenih resursa

Nesklad između potreba i ponuđenih usluga

Postizanje konsenzusa

Uvođenje metode izgradnje

konsenzusa unaprijedilo je

suradnju između sudionika

oblikovanja politike zdravlja na lokalnoj

razini

Suradnja i umrežavanje različitih sektora

i razina upravljanja

Otvaranje dijaloga i uspostava redovite

komunikacije između politike, struke i

zajednice

Suradnja i umrežavanje različitih sektora

Interdisciplinarna suradnja u svim fazama izrade i implementacije lokalne politike

zdravlja koja naglašava značaj i ulogu svakog od

partnera

Osiguravanje usluga koje (vrstom i kvalitetom) odgovaraju lokalnim

zdravstvenim potrebama1. Reorijentacija

(formalnog zdravstvenog i socijalnog sektora)

2. Jačanje NVO sektora

3. Izbor intervencija kompromis između međunarodnog iskustva (EB) i lokalno izvedivog

Osiguravanje usluga koje (vrstom i kvalitetom) odgovaraju lokalnim

zdravstvenim potrebamamenadžerske trojke +prošireni županijski timovi2004. – 2005.• Maligne neoplazme (rak

dojke, rak debelog crijeva)

• Neadekvatna skrb o starima

• Zdravlje obitelji 2006. – 2007. • Duševno zdravlje• Rano pijenje mladih• Kvaliteta u sustavu

zdravstva

Mjerenje postignuća1) Postoji lokalna

sposobnost planiranja i djelovanja

2) Sposobnost odlučivanja o prioritetima i (temeljem njih) alokacija resursa

3) Uključivanje zajednice

Županijska slika zdrav. i plan za zdravlje

Mjerenje postignuća

4) Preusmjeravanje (reorijentacija) sustava zdravstva i socijalne skrbi

Mjerenje postignuća

Učinkom na šire društveno okruženje

promjene u političkom, socijalnom, fizikalnom okruženju,

promjene u percepciji javnosti,

socijalnim normama i sudjelovanju

zajednice

Mjerenje postignuća

Učinkom na korisnike programa

pojedince, ciljane grupe, zajednice

na dva načina – kao učinak na jačanje i na

zdravlje i kvalitetu života

Mjerenje postignuća

Učinkom na mikro-

okruženje - provoditelja

programa (implementatora)

Županijske timove za zdravlje

Mjerenje postignuća

- politička komponenta

- upravna komponenta

- javno zdravstvena komponenta

- zajednica/mediji

Mjerenje postignuća

intersektorska suradnja,

promjene u organizacijskom

ponašanju i normama

Mjerenje postignuća

Procjenom kvalitete procesa

- otvaranja- implementacije

- evaluacije

Sinergijatradicija – inovacija

znanost – praksaiskustvo – entuzijazam

znati – djelovatikvalitativno –

kvantitativnopolicentrično -

centralno projektni –organizacijskimenadžment

I na kraju...

Priča o Sizifu i njegovim učenicima