Platon, Teetet (10 Stranica)

7/24/2019 Platon, Teetet (10 Stranica)

1/11

PLATON TEETET

PRVA VERZIJA

LICA DIJALOGA: Euklid, Terpison, Sokrat, Teodor, Teetet

Susreu se Euklid i Terpison te govore O Teetetu kojeg su s oji!ta jedva "ivogdonjeli u Atenu# $a"u kako je Sokrat ve davno predvidio kako e on iti slavan%ovjek, a Euklid ka"e da &u je Teetet pri%ao o ra'govoru koji je sa Sokrato&vodio# Terpison "eli da &u pri%a o to&e#

(o%inju %itati ra'govor jer ga je Euklid 'apisao:

Sokrat ra'govara sa Teodoro& i pita ga i&a li igdje kakvi) dare"ljivi) &ladia#Teodor &u ka"e da i&a, da nije previ!e lijep, ali vrlo glatko upija 'nanja, to jeTeetet# Sokrat se raspituje i' koje je on oitelji# Teetet dola'i sa skupino& &ladia,a Teodor ga po'iva da do*e k Sokratu# Sokrat 'aklju%uje da 'na i' koje je oitelji,

a sa& &ladi je vrlo ple&enit#

Sokrat 'apo%inje ispitivati Teeteta# +pita ga &isli li da je astrono&, &ate&ati%ar i&u'i%ar vje!t u ono&e !to se ti%e odgoja# (ita ga u%i li kod Teodora geo&etriju,astrono&iju, )ar&oniju i ra%unanje# Teetet odgovori da da, ili se ar trudi# Sokratga pita zar uiti ne znai postajati mudriji u onom to netko ui# jega'ani&ajesu i znanje i mudrost istoi nikako ne &o"e nai na to valjanogodgovora# -ato sugovornike nagovara na raspravu#

Nabrajanje znanja nije znanje

Sokrat nije 'adovoljan tvrdnjo& da je re.i&o postolarsko u&ijee 'nanje o i'radi

.ipela# On ne !ei tak"u de#ni$iju% da se znanje na neto odnosi jer tako&ismo mo'i &ez'ranino na&rajati s"e mo'u(e "rste znanja# On "elido'nati !to je 'nanje kao 'nanje#

Primjeri iz matematike ( iracionalni brojevi )

Teetet govori o jedno& slu%aju i' &ate&atike, kako su podijelili rojeve na dvijevrste i na'vali i) kvadrtani& i pravokutni /ini &u se da i Sokrat tra"i takavnekakav odgovor o 'nanju, no on ga ne &o"e dati u ovo& trenutku# Teetet s)vaada je vrlo itno dati odgovor na to !to je 'nanje#

Sokratova primaljska vjetina

Sokrat ka"e Teetetu da on nije pra'an , nego trudan i otkriva &u da on i&apri&aljske vje!tine ali da to nitko ne 'na#

U emu je Sokratova sposobnost?

On 'a see ka"e kako &u je &o' dao sposo&nost da prepoznaje one kojimo'u roditi istinu% da on sam mo!e im pomo(i smiri"ati trudo"e i donjetina s"ijet% ai on sam nema sposo&nost donjeti poda s"oje mudrosti#

Tako*er , neki rode% ai od&a$e istinu i dra!e su im sjenke , pa se nakonnekog vre&ena opet sjete da i se )tjeli dru"iti sa Sokrato&, ali i takve onprepo'na i to odija nego opet dalje prepo'naje one od koji) i &oglo iti ploda#

Znanje je percepcija

0


2/11

Teetetu se u%ini da onaj koji neto zna per$ipira ono to znai kako se upravosada %ini da 'nanje nije ni!ta drugo nego per.ep.ija 1opa!aj2# Sokrat ka"e da jetako misio i Prota'ora# $a"e da s"e nekako u s"ijetu potjee od strujenjai kretanjai da su se u to&e slagali (rotagora, 3eraklit i E&pedoklo#

Daljnje znaenje kretanja

Sokrat poku!ava ojasniti kako s"e to nastaje i raz"ija se% nastaje izkretanja, vje"anja u%enja, ono je doro i 'a tijelo i 'a du!u, a sve dok je ustanju miro"anja propada, i sun.e da prestane sjati, sve i propalo i istrulilo,tako je &islio i 3o&er# Teetet se sla"e#

Razlike u osjetilnoj spoznaji

Sredi!nje pitanje ovog dijela rasprave je da i je mo'u(e da neto postaje"e(e ii "ie drukije ne'oi po"e(a"anjem# Teetet odgovara da je &ogue#

uenje kao poetak flozofje

Sokrat i Teetet 'aklju%uju da ni!ta ne mo!e postati ni "e(e ni manje dokostaje jednako samom se&i# Tako*er ono emu se nita ne dodaje nitioduzima to niti raste niti se umanjuje ne'o je u"ijek jednako# I posljednje,nita ne mo!e &iti a da nije postao# Teetet ka"e da ga sve to 'a%u*uje i a.au vrtoglavi.u, a Sokrat 'aklju%uje da u)enje i jest poetak #ozo#je#

Percepcije i kretanje

Iz kretanja i trenja nastaju per$ep$ije i ono per$ipirano# (er.ep.ije sugledanje, slu!anje, &irisanje, )ladnoa i toplota, te naslada, ol, po"uda, stra) i&noge druge# Rod per$ipirano' ra)a se u isto "rijeme sa s"akompojedinom per$ep$ijom# Tako se s &nogi& per.ep.ija&a vida ra*aju u istovrije&e svakojake oje, sa slu)o& svakakvi tonovi# *jeatno i trpno ra)ajuosjete#

Problem znanja u razlici izmeu sna i jave

Ovdje je prole& ako per.ep.ije u'&e&o kao i'vor 'nanja # 4a'na pri"i)enja isno"i su "arke, tu na& per$ep$ija ne poma!e jer ona nas "ara# o Sokratse pita kako &i 'na&o da i sad u udno& stannju ne sanja&o5 Dok sanja&o, todr"i&o 'a stvarno, dok s&o udni, to je pak ono !to s&atra&o stvarni& # A san i&udno stanje traju podjednako# Jednako je i u ludilu te olesti, lud %ovjek &islida ono !to je oko njega, !to je ve proi'vod njegove ludosti, da je to istina# Sa&o!to &oest i normano stanje ne traju jednako# Tako da trajanje de#niti"nonije sredst"o raziko"anja#

umaenje Prota!orine teze u o"nosu na svako! poje"inca

Da i se ne!to per.ipiralo kao slatko ili gorko, &ora postojati netko tko e toper.ipirati, ina%e &i ne &o"e&o 'nati je li ne!to slatko ili gorko# Za nas je istinanaa per$ep$ija jer se u"ijek odnosi na nae &i(ei &i s&o su.i onoga !to 'a

nas jest da jest i onoga !to nije da nije##naenje su!ovornika za Sokrata

6


3/11

Sokrat "eli Teetetovu tvrdnju koju je 7porodio8 podvrgunuti testiranju je li onavrijedna "ivljenja , tj# jeli istinita ili la"na i da li i je trealo oda.iti# Ta tvrdnja jeila ve pret)odno spo&enuta, da je per.ep.ija 'apravo 'nanje#

ko je mjera stvari?

Sokrat preispituje (rotagorinu tvrdnju, ako je za s"ako' istinito ono toper$ipirai tako dola'i do 'nanja, 'a!to se onda njega s&atralo veliki&&udra.e& jer tada su svi &ogli iti svatko svoj &udra.# 9rije&e je da i toponovno preispita s Teeteto

Prota!orin pri!ovor

(onovno se postavlja pitanje da li su 'nanje i per.ep.ija isto# Jer nije isto ako &igleda&o slova nekog pis&a, 'na%i, &i i) vidi&o, ali ne 'na&o !to ta slova 'na%eisto kao !to &o"e&o slu!ati govor ilo kojeg je'ika iako ne 'na&o taj je'ik#

$"nos znanja% percepcije i sje&anja

+ jedno& trenutku Sokrat i Teetet tvrde da su znanje% per$ep$ija i sje(anjeisto# o Sokrat ka"e da mi "idom do&i"amo neko znanje% mo!emo 'a sesje(ati% a kad zat"orimo oi% sje(amo se to'a% no ispada da to "ie tadane znamo# Tako je (rotagorina i Teetetova tvrdnja pala u vodu#

Daljnje pote'ko&e u vezi s Prota!orinom tezom

akon toga 'aklju%uju da su "id i znanje ipak usko po"ezani# Vidjeti znai

znati% a ne "idjeti ne znati# Daleko je od istine da su per.ep.ija i 'nanje isto#

ako Sokrat brani Prota!oru?

sere ne!to nera'u&ljivo na dve strane

eo"or mora su"jelovati u raspravi

jera u o"nosu na znanje

;nogi ljudi tra"e si u%itelje, u'ore, vladare, a druga skupina s&atra pak da je ona

stvorena 'a u%itelje i vladare# To 'na%i da sa& judski rod smatra da je unje'a i znanje i neznanje# Ljudi mudro(u smatraju istinito s+"a(anje% aneznanje a!nim s+"a(anje# Ipak ,ako &i s&atra&o da je na!e &i!ljenjeispravno, &ogu se nai oni koji e suditi o na!e& &i!ljenju i koji e s&atrati da jeono la"no# (a ipak, i &i!ljenje takvi) ljudi e (rotagora s&atrati ispravni To'na%i da vi!e nitko ne zna to je istina i da su s"i u sumnji#

Polo*aj !ovornika na su"u

Sokrat uspore*uje nji)ovu raspravu s govorni.i&a na sudu# ji&a se ne "uri, nji)ne priti!u rokovi, tu"e, oni svoje rasprave &ogu odugovla%iti u nedogled dok nedo*u do onog do %eg "ele a nji)ove rasprave su poput roova koje &ogu 'avr!iti

kad god "ele#


4/11

Da li su flozof smije'ni?

,iozo# ne razumiju "rijednosti kojima se die o&ini judi # Oni nisu toikozauzeti tim s"akodne"nim st"arima, !tovi!e, uope ne oraaju pa"nju nanji), i kad &oraju sudjelovati u nji&a, nespretni su i ispadaju s&ije!ni# Onipro&atraju stvari i' druge po'i.ije# e ra'u&iju 'a!to i se netko di%io sa 6=ple&eniti) predaka, kad sva%ije oiteljsko stalo &o"e se'ati do u nedogled#,iozo# se kao tak"i esto ine o+oi, no s druge strane ne 'naju ono !to i&

je pod noga&a pa su esto u neprii$i#

Pravo znaenje flozo+a

>ilo'o? 'na ra'&i!ljati o neki& drugi& stvari&a koje na prvi pogled ne&aju takvukorist, o ljudskoj srei, kraljevskoj %asti itd#, on je istinski sloodan , on &o"da ne'na %initi neke stvari kao !to je slaganje vree 'a posteljinu, kao !to to 'naju %initioi%ni ljudi# -o!ansko% ono najsretnije% &i!e je #ozo#ma# Ostali se kro'nepravedna djela prili"avaju e'o"no A to je o"jek pra"edniji% to je

&i!e &o'u jer pra"ednost je naj"ia &o!ja odika#$"nos znanja i mjere

(onovno se preispituje Prota'orina t"rdnja da s"atko mo!e &iti misia$jersvako& njegova per.ep.ija donosi ono !to je istinito 'a njega, pa 'ato svakuosou trea u'eti u o'ir# Sokrat poija tu te'u na ni'u pri&jera kao npr# da ne&o"e kitarist 'nati olje o okusu vina nego seljak, ili ne &o"e onaj tko se spre&a

jesti 'nati olje o )rani nego ku)ar koji )ranu pripravlja# Tu se 'na%i ipak pri'najeda neki u "ezi neki+ st"ari ipak imaju "ie znanja od dru'i+ judii stoga suvi!e u pravu#

Pro'irenje teme s ,eraklitom i Parmeni"omSokrat je ustrajan da trea ispitati te'e 3eraklitovi) prista!a kako se sve kree no

Teodor ga uvjerava da to ne&a s&isla jer se od ti) ljudi ne da i'vui odgovora#@to god i) se pita, oni sa&o pre&etnu rije%i i tvrde ne!to drugo, oni ni u vlastito&govoru nikad ne &iruju i ne&aju %vrstog odgovora#

-epokretno svemu je ime

Trea ispitati &i!ljenja suprotni) strana, dakle oni) koji su se 'alagali 'a to da sesve kree i oni) koji su ili 'a to da sve &iruje# Trea se nu"no nekako opredijeliti

jer Sokrat ka"e, ako oda.e &i!ljenje i jedni) i drugi) tako veliki) &udra.a, !to

e &udrog oni kukavni &oi rei uope#.ko se sve kre&e% ni'ta se ni o emu ne mo*e tvr"iti

Sokrat ustvr*uje da postoje d"ije "rste kretanja promjena mjesta i samapromjena1pro&jena oje, starenje itd#2 # (ita se da li, pre&a ti&a koji ka"u da sesve kree, se stvari kreu sa ta dva kretanja istovre&eno ili nekako druk%ije5-alju%uje da onaj koji t"rdi da se s"e kre(e% nita ne mo!e izre(i jer s"akije od'o"or determiniran, 'austavljanje na &jestu, !to nije &ogue ako se svekree, oni moraju ii u"ijek tra!iti no"i izraz ii se su!iti nekim pos"eneodre)enim izrazom#

Da li treba re&i /ime0 ili /kroz 'to0 percipiramo?


5/11

Sokrat nastavlja raspravu s Teeteto +pita ga je li ispravno rei da %uje u!i&a ilikro' u!i te da vidi o%i&a ili kro' o%i# Teetet odgovori da je o'inije koristiti o"o.kroz/# Sokrat ga poku!ava navesti da s"emu tome to spoznaje osjetiimapostoji neto zajedniko to zapra"o spoznaje i pomo(u e'a on mo!e'o"oriti da neto jest ii nije% tj0 mo!e zakjui"ati# Teetet 'aklju%uje da mi o

st"arima prosu)ujemo duom, a Sokrat je 'adovoljan odgovoro-apu'tanje teze "a se izje"nauju percepcija i znanje

Sokrat ka"e da &i i kad se rodi&o ,kao i "ivotinje, per.ipira&o stvari, vidi&o,%uje&o, jednostavno osjea&o ali ne s)vaa&o to !to do"ivljava&o# To je 'ato!to &i tada ne 'na&o ni!ta o itku# Nitko ne mo!e s+"atiti istinu nee'a akoako ne s+"ati &itak to'a# Tako da je deBnitivno sru!ena ranija Teetetova te'ada su 'nanje i per.ep.ija isto# 1o!emo per$ipirati% ai ne i znatiu isto vrije&e#

Postavljanje teze "a je znanje pravo s1va&anje

Teetet 'aklju%uje da postoji pra"o i po'reno s+"a(anje# o Sokrat ga ispitujedalje i 'alju%uju da 'apravo ne postoji po'reno s+"a(anje u nama#

Po!re'no s1va&anje i zamjenjivanje

Teetet &isli da pogre!no s)vaati 'na%i 'a&ijeniti stvari, tj# &isliti da je jednone!to drugo# Sokrat ga vadi i' te 'alude, oja!njava kako dua razmija% a torazmijanje je zapra"o to da "odi raz'o"or sama sa so&om dok ne do)edo neko' zakjuka% a kad do)e do zakjuka% dua 'a iz'o"ara i taj'o"or je s+"a(anje# Oja!njava &u da du!a sigurno nee sa&u see uvjeravatida je ne!to drugo, to je apsurdno# Ako du!a ve i&a jasne slike neki) poj&ova,ne&ogue je da sa&a 'aklju%i da je ne!to drugo#

Du'a kao vo'tana ploa

Sokrat postavlja te'u da se u dui naazi "otana poa u koju se $ijei !i"otutiskuju opa!aji% do!i"jaji% s"a znanja% a ono to nema sposo&nost da&ude utisnuto% to se za&ora"ja# 9odei se to& tvrdnjo&, Sokrat tvrdi da jene&ogue da netko pogre!no s)vaa#

2rste voska u "u'i

Sokrat govori da koli%ina voska u du!i &o"e iti ta&an ni pre&ekan ni pretvrd,slike se u njega lako utiskuju i trajno ostaju, sve nove slike koje dola'e i&aju&jesta da se utisnu jedne do drugi)# To su ljudi koji lako pa&te i u%e i ne'aoravljaju r'o# I&a i drugi) vrsta vosaka, pre&eki), pretvrdi), dlakavi),'a&rljani) 'e&ljo&, u takvi& du!a&a nastaju pogre!na s)vaanja , kriveper.ep.ije i takvi se ljudi na'ivaju ne'nali.a&a, dok su oni s ta&an vosko&&udra.i#

ra*enje obja'njenja o po!re'nom s1va&anju

Sokrat 'aklju%uje da u svojoj raspravi stalno koriste i'ra'e tipa 7'na&o8 i7po'naje&o8, a sa&a rasprava je o tra"enju toga !to je to 'nanje# Stoga, je liopravdano koristiti takve poj&ove ,iako je rasprava e' nji) ne&ogua, a 'apravoni ne 'naju !to je to 'nanje5 Sokrat ka"e da treaju iti estidni i usuditi se ve

jedno& ponuditi nekakvu deBni.iju##nanje u o"nosu na /imati0 i /posje"ovati0

=


6/11

Stvari &o"e&o i&ati i posjedovati# etko u neko& trenutku &o"e ne!to i&ati, aposjedovati i ilo ne!to kao 7stalno i&ati8# (osjedovati je u s&islu negdje'atvoreno, skupljeno, u posjedu nekog# etko je, na pri&jer &ate&ati%ar, uloviosva &ogua 'nanja o rojevi&a, 'atvorio i) negdje 1utisnuo u du!u2, te i) onposjeduje 'a stalno#

3ez znanja nema spoznaje o krivom s1va&anju

-aklju%uju da je &ogue da ljudi )vataju i skupljaju i 'nanja i ne'nanja# o oni kojiu)vate ne'nanja, nisu svjesni da su to ne'nanja, ve i nji) dr"e 'nanji&a#e&ogue je spo'nati !to je pogre!no s)vaanje prije nego !to se pou'danos)vati !to je 'nanje#

Postavlja se teza "a je znanje pravo s1va&anje spojeno s obja'njenjem

-nanje nije isto uvjerenju# Odvjetni.i &ogu uvjeriti sud.a o ne%e&u, ali suda. priodlu.i opet ne&a 'nanja o to& pred&etu# Teetet se sjetio da &u je jedno& netkorekao da je 'nanje pravo s)vaanje spojeno s oja!njenje&, jer ne &o"e se 'vatipravi& 'nanje& ono !to se nikako ne &o"e ojasniti#

Sokratov tobo*nji san

+iti ka"e sve isto !to je i Teetet rekao i on se s nji& sla"e pa u'i&aju tu tvrdnjupret)odno spo&enutu kao 'asad valjanu#

4stra*ivanje znanja na primjeru slova i slo!ova

Sokrat ispituje dalje &o"e li se ojasniti prvi slog njegova i&ena SO Teetettvrdi da &o"e, da je to slo"eni.a nastala od dva slova# Ali nevolje su kod toga !tose slova ne daju dalje ojasniti a &i i) ipak 'na&o i radi&o od nji) slogove#

Teetet tvrdi da je .jelina nastala od dijelova druk%ija od pojedini) dijelova te.jeline#

Da li je mo!u&e znanje slo!a bez znanja slova?

Ele&enti od koji) je sastavljeno sve oko nas tako*er ne&aju 'na%enja, tj#oja!njenja a ipak su spo'natljivi i &i i) vidi&o oko see# Tonovi su ele&enti&u'ike# Tako je i sa slovi&a# To su jednostavno 7ele&enti8 ra'li%iti) 'nanja, te&eljod kojeg trea po%eti#

umaenje pojma5 obja'njenje

(ravo s)vaanje spojeno s oja!njenje& jo! ne trea 'vati 'nanje

-euspje1 teze o obja'njenju

Sokrat i Teetet 'aklju%uju sljedee kad &i ugleda&o neku osou, &o"e&o i&atio njoj i pravo s)vaanje i &o"e&o ju ojasniti, ali na koji na%in &i tu osoura'likuje&o od neke druge5 $ao i ilo koji poja& koji poku!ava&o ojasniti a kojina& je u vidu# $lju%na stvar je spe.iB%no ra'likovanje po %e&u odvoji&o nekustvar od ostali) i kao takvu je deBnira&o i usvoji&o 'nanje o njoj# ;o"e&o rei da

je 'nanje pravo s)vaanje spojeno sa 'nanje& ra'like#

Preki" raz!ovora i zakljuak


7/11

*R23A VERZIJA

Platon, Teetet

dijalog pripada u grupu kasnih Platonovih djela istrauje bit znanja cijeli Teetetodvija se 399.-god. Sokratove smrti u razgovoru o znanju sudjeluju:

- Euklid osniva! megarske "kole#

- $erpsion iz %egare& pristalica Sokrata#

- Sokrat

- $eodor matemati!ar iz 'irene#

- $eetet u!i od $eodora astronomiju& geometriju& harmoniju i aritmetiku#

Sokrat postavlja pitanja: (to je znanje i postoji li razlika izme)u znanja episteme# i

mudrosti sofia#* $eetet eli ostati siguran + odgovara prvim odre)enjem znanja nabrajanjem

razliitih umijea Sokrat inzistira na odgovoru na pitanje to je znanje* i ne eli da mu nabrajaju vrste

znanja

Sokrat otkriva $eetetu svoj dar babi!ke vje"tine po uzoru na svoju majku ,enaretu +kao "to babica pora)a djecu& tako on Sokrat# pora)a istinu& ali ju sam ne moe ra)ati

vodstvo u tom pora)aju dri Sokratov unutarnji duhovni pokreta! daimonion# nakon toga $eetet daje drugo odre)enje znanja + znanje je percepcija (episteme =

aisthesis)& "to znanje svodi na senzualnu spoznaju Sokrat odbacuje tezu da se ona nuno svodi na E/$0102/% P$/4054

67E58/ percepcije su subjektivne primjer puhanja vjetra# Sokrat prenosi Protagorinu tezu i na kretanje& gdje nikada ni"ta nije stalno& ve sve

iznova uvijek postaje "to zastupaju Protagora& eraklit i Empedoklo#

Sokrat dovodi Protagorinu tezu do apsurda +zato ne bi mjera svih stvari bio

majmun*

svaki sadraj odreuje KA!"#$%&A $!'A%&!to se moe primijeniti na sve i ta mounost izaziva uenje (eeteta) *Platon

ba+ uenje smatra poetkom ilozoije * uenje (to thaumazein) - strast (topathos) za razmi+ljanje

na osnovu opeg kretanja nuno je sve promatrati u odnosu& pa time percepcije

dobivaju razli!ito zna!enje ; npr. vino za zdravog ili bolesnog ; ./AK% P0 &!P!$!P%&A %.%1%A, jer izraava neije stanje, # &! 2A 3!1!, A 1! 2A

1!K#" 4$0"#"


8/11

pitanje jesu li znanje i percepcija isto jo" uvijek je nerije"eno ; npr. stranog jezika +

iako ga ne razumijemo& ne moemo rei da ga ne !ujemonemogue je nepostojee

predstaviti& niti ga predstaviti druga!ije nego "to je doivljeno& a to je uvijek istina?

ipak& kasnije se vraa shvaanju da !ovjek ne moe biti mjera svih stvari ; usporedba

s razlikama u znanju + $eodor zna geometriju& njemu e se za ta pitanja obratiti prijenego nekom drugom

!ovjek ni u najmanjoj mjeri ne moe biti mjera u ne!emu "to uope ne zna

odnos znanja i neznanja ima univerzalno zna!enje& pa je zbog toga nuno odrediti bit

znanja& jer ako to nije jasno& tada se znanje i neznanje moe lako zamijeniti ; to ne biodovaralo pojmu istine, jer istinu ovorimo tada kad kaemo da ono +to jest

jest, a ovo +to nije nije u!enje o percepciji Platon pro"iruje 67E58E% @6(0 ; percepcije moraju biti

sakupljene u jednu ormu shvaanja 6 to moemo nazvati du+om, koja jeoranon (instrument) pomou koje shvaamo to +to percipiramo

F na to Aristotel nastavlja u De anime on pojam istine i za&ude odre)uje kaospajanje 4synthesis5 pojmo"a u jedinst"o% a to jedinst"o o&ikuje um 4nous5% kojis"e spoznaje kroz suprotnosti F i potvrdni i nepotvrdni sud iska'uje ne!to o ne%e&u, isvaki je istinit ili la"an, a ti se iska'i odnose na it stvari 1to ti en einai2

F na osnovu toga Aristotel dola'i do 'aklju%ka da je dua u iz"jesnom smisu$jeokupnost s"i+ &i(aF to je ora'lo"eno ovako: stvari su ili osjetilno perceptivne ilimi'ljene% . #-.-67 67 U 4#267S-$ S4S8U SU. #-.-$9% a percipiranje suma

percipirano! F kao !to je ruka oru*e oru*a, tako je du!a ?or&a ?or&i 1ei"os ei"on2

F u per.eptivni& ?or&a&a sadr"ane &isaonu ?or&u (4E;A A4ISTOTEL+ F e'per.ep.ije ne &o"e nitko ni!ta nau%iti ili ra'u&jeti

Platon dovodi percepciju u vezu s bitkom i pita mou li percepcije shvatiti istinuako ne shvaaju bitak7+ 5E %46& P/ S$4/ 5E 02/A/1/86 50 25/58E

$eetet daje treu odredbu znanja: 25/58E B P/1 S1/C/58E 618EE58E#

Sokrat kao problem navodi to da se pogre"no misli ; iznad podjele znanje-neznanje

treba doi razlika bitak-nebitak ; ako netko ne"to misli& zna!i da misli postojee& tj.P4E(5 %0S0$0 B %0S0$0 5E=0CE

ako netko misli lijepo umjesto runo to je prihvatljivo& ali do apsurda se dolazi akonetko misli vol = konj

ipak& postoji mogunost pogre"nog shvaanja ; primjer du"e kao vo"tane prazne

plo!e& pogre"no je shvaanje uvijek u vezi s tim >voskom?& tj. S=05% @6(E ;dovodi srce i plo!u lingvisti!kim putem# u odnos gr!. kear B srce& kerosB vosak# ;6 5/%/ PS$8E P4E(5/ 0 0S$050$/ S1/C/58/

Platon nagla"ava da se istina i zabluda 1! baziraju na odvojenim percepcijama,ve to poinje kod spajanja 6 u sposobnosti i mounosti kombinacija leezablude

du"u uspore)uje s golubinjakom punim pregrada i ptica ; kao "to se ptice moguzamijeniti tako moe i znanje


9/11

ako imamo i istinu o ne!emu& ali ne posjedujemo obrazloenje 5E PS8E@68E%

25/58E ponovno Sokrat pita to je znanje* ; $eetet postavlja !etvrtu odredbu 25/58E B

P/1 S1/C/58E SP8E5 S =8/(58E58E% $8. 4S% problem + nemogunost deDiniranja obja"njenja postoje neke stvari bez obja"njenja $E%E85/ 18E1/58/# + npr. S B S &

dok su S o obja"njenje za S& oni sami nemaju obja"njenje $E=/ /2%$0$0 ($ 25/70 =8/(58E58E ;

$#.$0K# $A2'%K#/A1&! P#&3A 8#9&A:1&!1&!8:

;


10/11

sve nastaje kretanjem i u me)usobnom odnosu

G3. Problem znanja u razlici izme)u jave i sna

prigovor Protagori + zato "to !ovjeka odre)uje mjerom svih stvari

je li znanje isto "to i percepcija* + znanje i percepcija nisu isto

HG. $eodor mora sudjelovati u raspravi

mjera u odnosu na znanje ; odre)uje mudrost kao istinito shvaanje& a neznanjelanim shvaanjem

nuno je postojanje zla jer dobro mora imati svoju suprotnost H vrste kretanja: promjena i promjena mjesta du+a je ono ime razmatranjem zahvaamo ono +to je u svemu zajedniko percepcija i znanje nisu isto percepcijaBosjetila teza ?< 21A1&! - P$A/# .@/AA1&! nije mogue misliti nebie misliti nebie I pogre"no shvaati

J

5E PS$80 P4E(5 S1/C/58E ; to je zamjenjivanje ; 5E& 0P/' 5E

PS$80

33. @u"a kao vo"tana plo!a

opaaji se utiskuju u du"u ; dok se tog otiska slike# sjeamo& dotad znamo

3K. $raenje obja"njenja o pogre"nom shvaanju

pogre"no shvaanje mogue je samo u spajanju percepcija s mi"ljenjem

3L. =ez znanja nema spoznaje o krivom shvaanju

nemogue je znati "to je pogre"no shvaanje prije znanja "to je samo znanje

3M. Postavlja se teza da je 25/58E P/1 S1/C/58E SP8E5 S =8/(58E58E%

25/58E B P/1 S1/C/58E SP8E5 S =8/(58E58E% =8/(58E58E: G.# o!itovati svoje mi"ljenje kroz glas

H.# o!itovati svoje mi"ljenje kroz elemente prema cjelini

3.# biti sposoban navesti neki znak po kojemu se upitano od svega

razlikuje

21A1&! - P$A/# .@/AA1&! .P#&!1# .A 21A1&!3 $A2'%K!

dolaze do zaklju!ka da ne znaju "to je znanje

0


11/11

00

Documents

Platon, Teetet (10 Stranica)