Plovimo i istražujemo vode Hrvatskog Zagorja · Web viewZa vrijeme rada imale smo stručnu pomoć od tima mentora s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti iz Osijeka u sastavu

PROJEKT LUMEN, RADNA SKUPINA PRIRODOSLOVLJE ZA OSNOVNE ŠKOLE

Plovimo i istražujemo vode Hrvatskog Zagorja

SKUPINA AUTORA

SADRŽAJ:

1.UVOD …………………………………………………………………………………………………………………………………..2

2. PLOVIMO I ISTRAŽUJEMO VODE HRVATSKOG ZAGORJA ……………………………………………………..3

2.1. Fizika …………………………………………………………………………………………………………………….4

2.2. Geografija ……………………………………………………………………………………………………………11

2.3. Kemija …………………………………………………………………………………………………………………20

2.4. Biologija ………………………………………………………………………………………………………………39

3. UMJESTO ZAKLJUČKA… …………………………………………………………………………………………………….54

1

1. UVOD

U današnje doba interneta i poticanja suvremenih tehnologija u svim oblicima djelatnosti, pa tako i u odgoju i obrazovanju, učenici s lakoćom upoznaju sve dijelove svijeta sa samo nekoliko klika mišem, a istovremeno manje upoznaju prirodne ljepote svog zavičaja.

U okviru projekta LUMEN radna skupina Prirodoslovlje za osnovne škole osmislila je radionice kroz četiri prirodoslovna predmeta: Biologija, Kemija, Fizika i Geografija. Radionice se mogu provoditi kao sezonska škola za darovite prirodoslovce (kao što je proljetna /ljetna/jesenska radionica) ili kroz školsku godinu kao dodatna ili izvannastavna aktivnost u ukupnom trajanju od 35 sati.

Za vrijeme rada imale smo stručnu pomoć od tima mentora s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti iz Osijeka u sastavu prof.dr.sc. Irella Bogut i mr.sc. Željko Popović, a u općem dijelu o darovitosti u prirodoslovlju i stručnu pomoć i podršku doc.dr.sc. Željka Račkog.

Želja nam je bila pomoći kolegama koji vode dodatnu nastavu pojedinog predmeta ili osmišljavaju zanimljive zadatke za darovite učenike u prirodoslovlju da na jednom mjestu pronađu gotov prijedlog zadatka/radionice ili im posluži kao prijedlog za osmišljavanje i razradu vlastite ideje.

Odabrale smo temu „voda“ kao jedan kompleksan sustav koji nam pruža mnogobrojne mogućnosti za istraživanje, a istovremeno je zanimljiv učenicima. Osmislili smo dovoljno terenskog i praktičnog rada jer je upravo takav oblik rada manje zastupljen u redovnoj nastavi koja je vrlo regulirana rasporedom sati i Nastavnim planom i programom za svaki predmet. Odlučile smo se za problemsku i istraživačku nastavu jer takvi oblici nastave najviše uključuju i potiču učenike na misaoni rad i veću autonomiju u procesu učenja što može biti prednost i potreba darovitih učenika. Tijekom provedbe pilot projekta bit će omogućeno učenicima da sami kreiraju određene istraživačke zadatke i postupke. Poticat će se ideje kreiranja inovacija ( mjernih instrumenata i prikaza rezultata).

U prijedlozima smo se vodili elementom zavičajnosti, odnosno svaki tim je zamislio radionicu ili zadatke za provođenje u blizini svoje škole, a ukoliko bi htjeli, svi zajedno možemo usporediti rezultate na razini naše županije. Naravno, sve radionice se mogu prilagoditi i provoditi na drugim lokacijama, ovisno o interesima i mogućnostima učitelja voditelja.

U nekoliko vođenih i zanimljivih radova želimo potaknuti darovite učenike da najprije upoznaju svoj zavičaj i biološku raznolikost svojeg zavičaja kako bi je znali cijeniti i usporediti ponajprije s ostatkom Lijepe naše, a potom i s ostatkom svijeta koji ih privlači.

Zahvaljujem se svim članicama radne skupine koje su se trudile i izradile materijale. Posebno se zahvaljujemo našim mentorima na stručnoj pomoći, usmjeravanju i velikodušnoj potpori u radu na izradi ovog dokumenta.

Natalija Ilić, koordinatorica za radnu skupinu Prirodoslovlje za osnovne škole u okviru projekta LUMEN

2. PLOVIMO I ISTRAŽUJEMO VODE HRVATSKOG ZAGORJA2

Cilj: istražiti vrste voda u Hrvatskom Zagorju, utvrditi i usporediti njihove kemijske, biološke i fizikalne specifičnosti. Snalaženje i orijentacija u prostoru tijekom terenskog rada korištenjem GPS uređaja, kompasa i karte te sustavno praćenje, bilježenje i analiza prikupljenih podataka. Jačanje znanstvenog pristupa i međupredmetne integracije tijekom istraživanja.

A ) Način i organizacija aktivnosti tijekom istraživanja

Nastava je integrirana u četiri nastavna predmeta: Biologija, Kemija, Fizika i Geografija. U svakom nastavnom predmetu istraživačka nastava će biti organizirana u učionici i izvan nje. Aktivnosti tijekom nastavnog procesa biti će usmjerene prema samostalnom radu i istraživanju s ciljem međupredmetne povezanosti. Pilotno će se provoditi tijekom školske godine 2018./2019. i na temelju novih spoznaja dopunjavati.

B ) Razrada nastavnih sadržaja po predmetima

Nastavni sadržaj razrađen je unutar nastavnih tema s istaknutim ishodima i načinom njihova provođenja. Za svaki nastavni predmet predložene su i opisane metode rada i korištena literatura za rad. Definirane su aktivnosti nastavnika koji imaju ulogu kontinuiranog vođenja kroz istraživački proces te prijedlozi radnih listova za učenike.

TABLICA 1. Prikaz tema po nastavnim predmetima

Predmet: Tema:

1.Fizika Brzina toka vode u potoku, obnovljivi izvori energije, pretvorba energije2.Geografija Određivanje riječnog režima rijeke Krapine3.Kemija Kemijski sastav izabranih vodenih lokaliteta Zagorja4. Biologija Biološka raznolikost izabranih vodenih lokaliteta Zagorja

U tablici su navedeni redni brojevi predmeta kako će se imenovati u nastavku rada.

2.1.PREDMET: FIZIKA3

TEMA: BRZINA TOKA VODE U POTOKU, OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE I PRETVORBA ENERGIJE Rad su osmislile i napisale: Ivana Severin, Karmen Prugovečki, Ivančica Hopek Kramar, Zrinka Gregurić Ferenček, Irena Ivanuš, Mirela Lebić Popov

Hipoteza: Energija toka obližnjeg potoka dovoljna je za punjenje baterije mobitela.

Cilj:

Odrediti vrijeme potrebno za punjenje baterije mobitela pomoću energije vode obližnjeg potoka.

Usporediti dobivene podatke s ostalim školama u projektu

Tema: Obnovljivi izvori energije, pretvorba energije, zaštita prirode, korištenje lokalnih resursa

Ishodi:

1. Poznavanje pojma brzine.

2. Određivanje brzine potoka pomoću aplikacije VidAnalysis i klasičnom metodom.

3. Utvrditi razliku u brzini toka u različitim dijelovima godine.

4. Objasniti uzroke gibanja vode u koritu i njihove promjene.

5. Poznavanja pojma električne struje, usporedba s vodenom strujom.

6. Poznavanje pojma električne energije, napona, struje i snage.

7. Poznavanje pojma pretvorba energije; vodeni resursi i njihovo ekološki prihvatljivo korištenje.

8. IKT – korištenje

9. Razvoj komunikacijskih i socijalnih vještina.

10. Obrada podataka i diseminacija.

Pribor: Dinamo bicikla (model generatora s vodenim kolom) (Neodidacta – www.element.hr „set za hidroelektričnu energiju“), mobitel ili tablet, dva štapa, plastična loptica, računalo, punjač mobitela (prilagođen za korištenje generatora električne energije), bilježnica.

Motivacijsko pitanje:

Ako ti se isprazni baterija mobitela, a nalaziš se u prirodi, bi li mogli iskoristiti nešto iz prirode da je napunimo?

Globalni plan:

4

1. sat : Postavljanje problema.Opisati pretvorbe energije u mobitelu. Kako dobiti električnu energiju za potrebe rada mobitela, kako iz prirode crpiti takvu energiju?Povezivanje kinetičke energije vode i električne energije mobitela.Doći na ideju korištenja vode – osmisliti uređaj kojim bi to istražili. Navesti primjere takvih pretvorbi i uređaja iz svakodnevnog života (npr. bicikl - dinamo).Navesti učenike da istraže karakteristike punjača mobitela, izračunati najveću energiju pohranjenu u bateriji mobitela.Izračunaju potrebne podatke (E = U·I·t) koje će usporediti s energijom dobivenom u pretvorbi pomoću vodenog kola na potoku.

Moguća je video konferencija sa školama partnerima. (Notepad, Mentimeter)

➢ UVODNI DIO

● Dragi učenici, vi se svakodnevno služite mobitelima, koliko često i kako dugo ih punite ?

● Mobiteli za svoj rad trebaju energiju, gdje je pohranjena energija kod mobitela ?

(U bateriji.)

● Gdje „uzimate“ energiju kada punite mobitel? Koja je to energija? (U utičnici, električnu.)

● Od kuda dolazi energija u naše domove, škole, utičnice... ? (Iz elektrana )

● Koje pretvorbe energije se događaju kod tog prijenosa ? ( Npr. Potencijalna energija vode, u

kinetičku energiju vode i vrtnje rotora generatora, zatim se u generatoru stvara inducirani napon .... ili neke slične pretvorbe, ovisno o početnom izvoru . )

➢ GLAVNI DIO

● Kada ne bismo bili u mogućnosti napuniti naš mobitel na uobičajeni način, gdje bismo to i na

koji način mogli učiniti u našoj okolini, u prirodi? Navesti učenike da osmisle neku svoju „elektranu“.

● Kako bismo mogli iskoristiti energiju obližnjeg potoka i njegovu energiju pretvoriti i električnu ?

Što bismo za to trebali ? (Generator i nešto što će pokretati rotor generatora – vodeno kolo.)

● Što mislite, biste li mogli na taj način napuniti svoj mobitel?

● Koje pretvorbe energije će se tu događati ? (Kinetička energija vode u energiju vrtnje rotora,

stvaranje induciranog napona u statoru.)

● O čemu će ovisiti količina induciranog napona? ( O kinetičkoj energiji vode. )

● O čemu ovisi veličina kinetičke energije vode? ( O brzini vode, o količini vode. )

➢ ZAVRŠNI DIO

● Pokazati učenicima model vodenog kola s generatorom. Uočiti dijelove istog.

● Gdje oni na sličan način kinetičku energiju pretvaraju u svjetlosnu ? (Kod bicikla – dinamo.)

5

● Neka do slijedećeg puta razmisle što bismo i kako mogli mjeriti. (Brzinu vode u potoku, napon i

struju na izlazu generatora.)

● Neka doma prouče karakteristike punjača mobitela (struja i napon na punjaču) i neka izmjere

koliko im treba vremena da napune potpuno praznu bateriju do punog kapaciteta. Tražene podatke neka zabilježe i donesu na idući sat.

2. sat: Isplanirati mjerenja na terenu i u učionici.

Odrediti što, kako i čime mjeriti i kako analizirati podatke.Upoznavanje s mjernim uređajima i instrumentima (A, V; generator, korištenje VidAnalysis aplikacije, snimanje i analiza gibanja tijela u učionici)Tablica za bilježenje podataka.

➢ UVODNI DIO

Koje fizičke veličine je potrebno mjeriti? (Brzina protjecanja vode u potoku. Moguće je u krug spojiti i LED žaruljicu te uočiti svijetli li ona pri određenoj brzini toka. Očekuje se tok naboja, tj. inducirana struja i napon, pri kojoj bi žaruljica mogla svijetliti. Učenici predlažu mjerenje napona i struje u ostvarenom strujnom krugu s generatorom.)Kako odrediti brzinu toka potoka? Mijenja li se ona u različitim dijelovima godine, o čemu ovisi? (Učenici predlažu klasični način određivanja brzine, mjerenjem prijeđenog puta i vremena za neko tijelo nošeno tokom vode. Ovdje ponovno povezuju brzinu toka potoka i kinetičku energiju vode i predviđaju da će brži potok lakše pokrenutu vodeno kolo te da će pretvorena energija biti veća.

➢ GLAVNI DIO

Učenike se upoznaje s mobilnom aplikacijom VidAnalysis kojom se može snimiti gibanje tijela i provesti analiza gibanja pa tako i odrediti brzina toka vode.

Potrebno je na mobilnom uređaju instalirati aplikaciju i snimiti gibanje. Ovo treba uvježbati, pa se učenici upoznaju s aplikacijom snimajući nekoliko primjera gibanja tijela u učionici (npr. kotrljanje kuglice stolom, padanje kuglice s određene visine prema tlu ili titranje utega na opruzi) i analiziraju ih. Pije početka snimanja gibanja potrebno je označiti i izmjeriti udaljenost koju tijelo prelazi pri snimanju gibanja. (Primjerice označiti ljepljivim trakama udaljenost ili visinu od 1 m.)

Potrebno je osmisliti zapis mjerenih podataka, učenici predlažu tablicu u koju će bilježiti podatke mjerenja na terenu - klasično i u nekoliko dana.VidAnalysis daje već gotove podatke nakon analize koji se mogu direktno izvesti, pa su mjerenja već organizirana tablično.

Tablica 1.1. Mjerenje klasičnom metodom (metar i zaporni sat)

6

datum mjerenja s (m) t (s) v (m/s)

Tablica 1.2.Podaci dobiveni aplikacijom

datum mjerenja s (m) t (s) v (m/s)

Dalje se planira određivanje snage razvijene u strujnom krugu s vodenim kolom. Kako će vjerojatno biti teško izvesti mjerenja direktno na potoku (potrebno bi bilo izraditi postolje za mjerne uređaje A i V u blizini potoka), učenici predlažu određivanje snage određenog toka vode u učionici pomoću uređaja kojima raspolažemo.

Provodi se probno mjerenje pri određenom toku vode kroz cijev, a da se mjerni uređaji spoje u krug i očitaju vrijednosti napona i struje. Planira se način mjerenja napona i struje pri određenoj brzini toka vode tako da se propušta voda iz slavine kroz vodeno kolo određenom brzinom i pri tom mjeri više različitih vrijednosti napona i struje. Dodaje se i led žaruljica u strujni krug i mjeri najmanja struja i napon potrebni da ona svijetli.Na ovaj način učenici će moći odrediti razvijenu snagu i usporediti je kasnije sa podacima dobivenim za njihov mobilni uređaj, tj. izračunati koliko bi bilo potrebno vrijeme punjenja baterije mobitela pri određenoj razvijenoj snazi.

Tablica 1.3. Mjerenje napona i struje u strujnom krugu s vodenim kolom

datum mjerenja U ( V ) I (A ) P ( W )

➢ ZAVRŠNI DIO

Tražiti od učenika da predvide kakav će zapis gibanja dobiti u video snimci toka vode (jednoliko, nejednoliko, ubrzano...). Naime, kroz analize snimljenih gibanja u učionici, ali i vođeni iskustvom, učenici bi mogli predvidjeti gibanje, te predložiti dane/datume provedbe mjerenja na terenu ovisno o količini vode u koritu.

7

3.i 4. sat: Praktični dio projekta

Izlazak na teren, mjeriti brzinu toka vode (ovisno o vremenskim prilikama, npr. prije i poslije kiše) pomoću aplikacije VidAnalysis i klasičnom metodom. (Više izlazaka na teren – nekoliko sati). Spajanje modela generatora u strujni krug s punjačem mobitela, a i drugih trošila npr. LED žaruljice.

➢ UVODNI DIO

● U učionici pred odlazak na teren učenici uzimaju potreban materijal za provođenje mjerenja (štapovi, metar, loptica, mobiteli ), dokumentaciju rezultata mjerenja (laptop), model generatora električne energije te mobiteli i druga trošila koja će koristiti u eksperimentu mreža za vađenje loptice iz potoka.

● Učenici se dogovaraju o zaduženjima na terenu.

GLAVNI DIO

Na terenu (potok) učenici odabiru mjesto pogodno za mjerenje te u mobilnoj aplikaciji GoogleMaps uzimaju točne koordinate koje koriste u kasnijim mjerenjima.

● Kako biste klasičnom metodom, bez mobilne aplikacije, mogli odrediti brzinu toka rijeke pomoću štapa loptice i štoperice? Ako štapove zataknemo uz potok na nekoj udaljenosti koju izmjerimo, kako možemo odrediti brzinu toka potoka? Koristeći relaciju v=s/t gdje je v brzina loptice bačene u potok, s put koji je loptica prešla, u ovom slučaju to je udaljenost između dva štapa i t, vrijeme koje je potrebno da loptica prevali put. (npr. ako je s = 2 m, t = 20 s). Izmjerene vrijednosti učenici upisuju u Tablicu 2.1.

● Nakon mjerenja klasičnom metodom učenici snimaju gibanje loptice aplikacijom VidAnalysis. Prilikom mjerenja učenici puštaju da se loptica giba potokom između dva štapa korištenih u klasičnoj metodi. Aplikacijom VidAnalsis učenici snimaju gibanje loptice. Izmjerene podatke učenici upisuju u Tablicu 2.2.

Nakon što učenici izmjere brzine gibanja potoka slijedi spajanje generatora na tok potoka.

● Učenici spuštaju cijevi generatora u potok. Tok vode potoka pokreće generator koji je spojen u jednostavni strujni krug sa žaruljicom. Učenici opažaju svijetli li žaruljica te mjere

8

napon na krajevima žaruljice i jačinu struje u strujnom krugu. Rezultate mjerenja učenici zapisuju u Tablicu 2.3.

ZAVRŠNI DIO

● Učenici u strujni krug s generatorom priključuju adaptiran punjač mobitela. Puni li se mobitel? Zapisuju zapažanja u bilježnicu.

● Učenici spajaju druga trošila (npr. LED žarulje) u strujni krug. Opažanja zapisuju u bilježnicuCijeli se sat ponavlja u različitim dijelovima godine ovisno o vodostaju i toku potoka.

5. sat : Analiza podataka, izvođenje zaključaka.

Računanje snage pretvorene električne energije.

Računanje vremena potrebnog za punjenje mobitela uz izračunatu snagu.

➢ UVODNI DIO

● Koji je cilj našeg istraživanja? (Utvrditi možemo li napuniti naš mobitel na lokalnom potoku.)

● Je li nam to uspjelo? (Ne.)

● Je li naš potok dao dovoljno energije za nešto drugo ? (Da, za svijetljenje žaruljice.)

● Zašto nismo mogli napuniti mobitel? (Zato jer mobitel treba više energije nego žaruljica.)

➢ GLAVNI DIO

● Koliko treba energije da napunimo bateriju mobitela ? (Npr. W = 5V·1A·7200 s = 36 000 J).

● Koliku snagu ima naš potok? (Npr. P = 0.3 W) – imamo izmjereno više podataka, pa tako imamo i više mogućnosti za račun – dakle imamo veće i manje snage ovisno o količini vode i njezinoj brzini.

● Koliko dugo bismo trebali puniti naš mobitel a da potpuno napunimo njegovu bateriju? (Npr. 36 000 J : 0.3 W = 120 000 s = 33.3 h) – i ovdje imamo više mogućnosti za račun pa ćemo dobiti i više različitih podataka.

● O čemu ovisi snaga našeg potoka? (O količini vode i o brzini vode.)

● U kakvom su odnosu snaga i brzina vode? Što možemo zaključiti iz naših mjerenja koja smo bilježili u tablici? ( Snaga je veća što je brzina veća, snaga je proporcionalna kvadratu brzine.) Izmjerene podatke prikazuju grafički u P – v dijagramu.

● Što bismo trebali učiniti, a da nam naš potok da više energije koju bismo pomoću vodenog kola i generatora pretvorili u električnu? (Napraviti branu kako bismo povećali potencijalnu energiju vode, a samim time i kinetičku energiju.)

➢ ZAVRŠNI DIO

9

● Koje pretvorbe energije su se događale u našem vodenom kolu i generatoru? (Kinetička

energija vode u energiju vrtnje kola, a samim time i vrtnje rotora generatora te stvaranje induciranog napona u statoru generatora.)

● Treba li naš mobitel puno ili malo energije? Što mislite koliko energije treba prosječan

čovjek za 24 sata? (Čovjek treba oko 10 000 J energije što je oko 3-4 puta manje od mobitela. Dakle, uspoređujući s vlastitim potrebama, mobitel treba puno energije.)

● Kako bi izgledao vaš dnevni, tjedni ritam, a da mobitel punite na lokalnom potoku? Pokušati

razgovorom osvijestiti da smo veliki potrošači energije i da je bitno energiju štedjeti te koristiti što više obnovljive izvore energije.

6. sat : Izrada materijala za objavu rezultata projekta.

Učenici će prikazati istraživanje i rezultate na razini škole, ali i šire (Znanstveni piknik, moguće izraditi eksperimentalni rad za natjecanje, osmisliti i pokrenuti e-tweening projekt).

Ako bi u istraživanju surađivale i druge škole-partneri, izmjenjuju se podaci istraživanja i izlažu svoji u videokonferencijama, radio emisiji...

LITERATURA:

Belavić, D. (2003), Projektna i istraživačka nastava u osnovnoj školi, U: Zbornik učiteljske akademije u Zagrebu, vol.5,br.1: 99-107

Cindrić M.: Projektna nastava i njezine primjene u nastavi fizike u osnovnoj školi,

Krsnik, R.(2008) : Suvremene ideje u metodici nastave fizike, Školska knjiga Zagreb

Cindrić, M., Miljković, D., Strugar. V. (2010). Didaktika i kurikulum Zagreb: IEP-D2.

Matijević, M., Topolovčan, T. (2017) : Multimedijska didaktika. Zagreb: Školska knjiga.

10

2.2.PREDMET: GEOGRAFIJA

TEMA: ODREĐIVANJE RIJEČNOG REŽIMA RIJEKE KRAPINE

Rad su osmislile i napravile Kristina Fruk i Ivana Ptičar

HIPOTEZA: Rijeka Krapina ima kišni riječni režim jer na visinu vodostaja najviše utječe količina oborina.

CILJ: Na temelju terenskog istraživanja i analize podataka o količini oborina i vodostaju na odabranoj hidrološkoj i meteorološkoj postaji odrediti kakav riječni režim ima rijeka Krapina.

ISHODI NASTAVNOG SATA

1. Objasniti pojmove i međusobnu povezanost i utjecaj prirodnih elemenata:- objasniti pojam riječni režim – razlikovati tipove (kišoviti, snježni, mješoviti)- objasniti pojam vodostaj – razlikovati minimum, maksimum, srednjak- objasniti međusobnu povezanost oborina i vodostaja- objasniti utjecaj vrste oborina na tip riječnog režima.2. Odrediti geografski smještaj hidrološke (vodomjerne) postaje Bračak i odabrane meteorološke postaje:- orijentirati se pomoću topografske karte i kompasa na oba lokaliteta- odrediti geografski smještaj lokaliteta pomoću GPS prijamnika- odrediti nadmorsku visinu lokaliteta pomoću GPS prijamnika- odrediti na geografskoj karti izvor i ušće rijeke Krapine- navesti veća naselja kroz koje/pokraj kojih rijeka Krapina teče.

11

3. Koristiti Google tehnologiju:- putem Google Maps (My maps) unijeti točke za postaje koje će učenici posjetiti- osmisliti potragu za vodenim blagom.4. Prepoznati hidrološku (vodomjernu) postaju u prostoru:- objasniti što se mjeri na hidrološkoj postaji- skicirati/fotografirati hidrološku postaju.5. Prepoznati meteorološku postaju u prostoru:- opisati meteorološku postaju - navesti što se sve može mjeriti na meteorološkoj postaji- fotografirati meteorološku postaju.6. Očitati podatke na mjernim postajama:- očitati podatak za razinu vodostaja rijeke Krapine na hidrološkoj postaji (npr. postaja Bračak)- očitati podatke za količinu oborina na meteorološkoj postaji (odabrati najbližu meteorološku postaju)- očitati podatke za ostale klimatske elemente na meteorološkoj postaji (odabrati najbližu meteorološku postaju).7. Koristiti različite izvore podataka (DHMZ, GLOBE):- u bazi DHMZ-a pronaći podatke o vodostaju rijeke Krapine na hidrološkoj postaji Bračak- u bazi DHMZ-a pronaći podatke o mjesečnoj količini oborina na meteorološkoj postaji Zabok- u bazi DGU-e pronaći i proučiti geografsku osnovnu kartu.9. Grafički prikazati podatke:- grafički prikazati podatke za srednju mjesečnu razinu vodostaja rijeke Krapine na hidrološkoj postaji Bračak- grafički prikazati podatke za ukupnu mjesečnu i godišnju količinu oborina na meteorološkoj postaji Zabok- usporediti grafičke prikaze. 8. Analizirati statističke podatke:- analizirati podatke za srednju razinu vodostaja rijeke Krapine na hidrološkoj postaji Bračak- analizirati podatke za ukupnu mjesečnu i godišnju količinu oborina na meteorološkoj postaji Zabok- usporediti podatke- donijeti zaključak o utjecaju količine oborina na razinu vodostaja rijeke Krapine.

POTREBAN PRIBOR: računalo, projektor, topografska karta, GPS, kompas, foto aparat ili mobitel, pribor za crtanje i pisanje, milimetarski papir, hamer papir

1. DIDAKTIČKA ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA: Vode u zavičaju – rijeka Krapina

ETAPA NASTAVNOG SATA VR

IJEM

E DOMINANTNA AKTIVNOST

UVODNI DIO (MOTIVACIJA)

Pokazati učenicima nekoliko fotografija rijeka s različitom visinom vode u koritu. Razgovarati s učenicima.Što uočavate na fotografijama? Kakva je razina vode u rijekama? Možemo li vidjeti sličnu situaciju i na rijekama u našem zavičaju? Jeste li vi kada vidjeli/doživjeli nešto slično? Ako jeste, možete li navesti primjer?Što mislite zašto dolazi do takvih razlika u visini vode u koritu? O čemu ovisi razina vode u koritu?

SREDIŠNJI DIO Na temelju uvodnog razgovora objasniti učenicima pojmove vodostaj i riječni režim

12

Postaviti pitanje učenicima: Kakav riječni režim ima rijeka Krapina?Postaviti hipotezu.Rijeka Krapina ima kišni riječni režim jer na visinu vodostaja najviše utječe količina oborina.Kako bi vi dokazali je li ova tvrdnja točna ili netočna?Olujom ideja učenici će dati svoje prijedloge. Zapisati ih na ploču/pripremljeni hamer papir.Razraditi s učenicima plan aktivnosti za naredne sate (izlazak na teren, traženje podataka iz različitih izvora znanja, analiza podataka, grafički prikaz podataka, dokazivanje tvrdnje, izrada plakata/prezentacije).

ZAVRŠNI DIO Uputiti učenike što sve trebaju ponijeti sa sobom na sljedeći sat na terenski izlazak.Zadati učenicima zadatke koje će napraviti kod kuće.

Bilješke nastavnika nakon provedbe:

Dodatni zadatci za učenike:

Učenici će osnovnu geografsku kartu promatranog područja usporediti s topografskom kartom – na karti će označiti tok rijeke Krapine.(www.dgu.hr – Geoportal)Učenici to mogu učiniti i putem https://www.scribblemaps.com/ te tako pripremiti geografsku kartu za terenski rad.

2. DIDAKTIČKA ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA: Hidrološka postaja Bračak

ETAPA NASTAVNOG SATA

VRIJE

ME

DOMINANTNA AKTIVNOST


Dolazak s učenicima na lokalitet: obala rijeke Krapine kod hidrološke postaje Bračak.Odigrati s učenicima igru asocijacije:

A B C D1 izvor neboder purica pračovjek2 ušće tramvaj bregi brdo3 obala nije selo hiža D.G.Kramberger RIJEKA GRAD ZAGORJE HUŠNJAKOVO KRAPINA

Što znate o rijeci Krapini?

SREDIŠNJI DIO Objasniti učenicima način rada - učenici rade u skupinama - svaka skupina treba riješiti zadatke u nastavnom listiću:- učenici će se orijentirati u prostoru koristeći geografsku kartu i kompas te odrediti svoje stajalište- učenici će pomoću GPS-a odrediti geografski smještaj i nadmorsku visinu- promatranjem prostora oko sebe učenici će zapaziti prirodne i društvene sadržaje- učenici će proučiti i opisati hidrološku postaju na rijeci/mostu preko Krapine te objasniti čemu služi

13

https://www.scribblemaps.com/

http://www.dgu.hr/

- učenici će očitati visinu vodostaja i izmjeriti širinu korita- učenici će fotografirati hidrološku postaju i rijeku Krapinu.Učenici svoja mjerenja i zapažanja upisuju u nastavni listić.

ZAVRŠNI DIO Učenici će po skupinama pročitati svoje odgovore te usporediti rezultate svojih mjerenja i opažanja.

Napomena: Za izlazak na terensko istraživanje moguće je odabrati bilo koju hidrološku postaju. Na rijeci Krapini mjerenja se vrše na nekoliko hidroloških postaja (Zlatar Bistrica, Bračak, Kupljenovo).

NASTAVNI LISTIĆ 1 : Hidrološka postaja Bračak

Odigraj igru asocijacije! Pogodi konačno rješenje!

A B C D123

1. Pronađi na topografskoj karti kroz koja veća naselja protječe rijeka Krapina! 2. Upiši naziv lokaliteta na kojem se trenutno nalaziš: ……………………………………….…………………………………………3. Pomoću GPS-a odredi geografski smještaj lokaliteta:

geografska širina ……………………………………… geografska dužina ………………………………..….

4. Pomoću GPS-a očitaj nadmorsku visinu lokaliteta. Nadmorska visina lokaliteta iznosi …………………………….…………… (obavezno upiši mjernu jedinicu).5. Orijentiraj se pomoću kompasa i topografske karte.a) Koje prirodne geografske sadržaje opažaš u prostoru istočno od svojeg stajališta? ……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….b) Koje društvene geografske sadržaje opažaš u prostoru južno od svojeg stajališta?……………………………………………………………………………………………………………………………………………………………………….6. Uočene prirodne i društvene geografske sadržaje prikaži topografskim znakovima.

14

GEOGRAFSKI SADRŽAJ Topografski znak GEOGRAFSKI SADRŽAJ Topografski znak

7. Što se mjeri na hidrološkoj postaji? …………………………………………………………………………………………………………….8. Na mjernoj letvi očitaj visinu vodostaja. Visina vodostaja rijeke Krapine iznosi ………………………………….. (upiši i mjernu jedinicu).9. Ako je moguće, pomoću metra i špage izmjeri širinu riječnog korita. Širina riječnog korita iznosi …………………………………………………….. m.10. Fotografiraj rijeku i hidrološku postaju.



3. DIDAKTIČKA ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA: Meteorološka postaja


VRIJE

ME



Dolazak s učenicima na lokalitet - najbližu meteorološku postaju.Odigrati s učenicima igru spajanja pojmova. Učenici povezuju odgovarajuće pojmove (klimatski element i mjerna jedinica) te tako pronalaze parove.

padalina broj sunčanih sati tlak zraka °Ctemperatura relativna vlaga zraka hektopaskal mmvjetar insolacija % m/s

SREDIŠNJI DIO Objasniti učenicima način rada - učenici rade u skupinama - svaka skupina treba riješiti zadatke u nastavnom listiću:- učenici će se orijentirati u prostoru koristeći geografsku kartu i kompas te odrediti svoje stajalište- učenici će pomoću GPS-a odrediti geografski smještaj i nadmorsku visinu- učenici će proučiti i opisati meteorološku postaju te prepoznati mjerne uređaje i odrediti što koji uređaj mjeri- učenici će fotografirati meteorološku postaju.Učenici svoja mjerenja i zapažanja upisuju u nastavni listić.

ZAVRŠNI DIO Učenici će po skupinama pročitati svoje odgovore te usporediti rezultate svojih mjerenja i opažanja.

15

Napomena: Mnoge škole u Hrvatskom zagorju uključene su u GLOBE program, pa je ovaj nastavni sat moguće održati u neposrednom okruženju škole.

NASTAVNI LISTIĆ 2: Meteorološka postaja

1. Pronađi parove! Poveži klimatske elemente s odgovarajućim mjernim jedinicama!

padalina broj sunčanih sati tlak zraka °Ctemperatura relativna vlaga zraka hektopaskal mmvjetar insolacija % m/s

2. Upiši naziv lokaliteta na kojem se trenutno nalaziš: ……………………………………….…………………………………………3. Pomoću GPS-a odredi geografski smještaj lokaliteta:

geografska širina ……………………………………… geografska dužina ………………………………..….

4. Pomoću GPS-a očitaj nadmorsku visinu lokaliteta. Nadmorska visina lokaliteta iznosi …………………………….…………… (obavezno upiši mjernu jedinicu).5. Saznaj koje vremenske elemente mjeri meteorološka stanica i kojim uređajima:

vremenski element mjerni uređaj mjerna jedinica

6. Fotografiraj pojedine mjerne uređaje i meteorološku postaju.



Uputiti učenike da na internetu pronađu i prouče stranice DHMZ-a. Učenici će istražiti koje se sve rubrike i kakvi podaci mogu pronaći na stranicama DHMZ-a.Zadati učenicima da pronađu podatke za ukupne mjesečne i godišnje količine oborina za meteorološku postaju Zabok za dvije prethodne godine (2016. i 2017.)Učenicima se može unaprijed pripremiti tablica u koju će upisivati podatke.(tablica 1)

Tablica 1. UKUPNE MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIČINE OBORINA NA METEOROLOŠKOJ POSTAJI ZABOK 2016. I 2017. GODINE

mj

godI II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

ukupno(mm)

2016.2017.

16

4. DIDAKTIČKA ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA: Analiza i grafički prikaz statističkih podataka

ETAPA NASTAVNOG SATA VR

IJEM

E DOMINANTNA AKTIVNOST


Pronaći na internetu stranice DHMZ-a. Razgovarati s učenicima.Što znači kratica DHMZ? Kakva je to institucija, čime se bavi? Koje rubrike ste pronašli na internetskim stranicama? Jeste li mogli pronaći podatke o mjesečnim i godišnjim oborinama za Zabok?

SREDIŠNJI DIO Učenici na stranicama DHMZ-a pronalaze podatke hidrološke postaje Bračak na rijeci Krapini. Uputiti učenike da traže podatke za srednje mjesečne vrijednosti vodostaja rijeke Krapine za dvije prethodne godine (2016. i 2017.).Učenici će podatke unijeti u prethodno pripremljenu tablicu. (prilog 2)Učenici će prikupljene podatke prikazati pomoću linijskog dijagrama. (Excel)Učenici izrađuju dva dijagrama: na jednom prikazuju srednje mjesečne vrijednosti vodostaja i ukupne mjesečne i godišnje količine oborina u 2016., a na drugom u 2017. godini.Razgovorom s učenicima analizirati dijagrame.Što primjećujete na dijagramima? U kojem mjesecu uočavate najniži prosječni vodostaj rijeke Krapine? U kojem mjesecu ima najmanje padalina? U kojem mjesecu uočavate najviši prosječni vodostaj rijeke Krapine? U kojem mjesecu ima najviše padalina? Kakvo je kretanje linija – podudara li se kretanje linija ili odstupa? ……Učenici bi trebali zaključiti da se trend kretanja linija koje prikazuju vodostaj uglavnom poklapa s kretanjem linija koje prikazuju oborine (uspon, pad, ravnina).Učenici potvrđuju početnu tvrdnju da količina padalina utječe na visinu vodostaja rijeke Krapine, a samim time zaključuju da rijeka Krapina ima kišni riječni režim.

17

ZAVRŠNI DIO Dogovoriti s učenicima na koji način će prezentirati svoj rad i dobivene rezultate.

Tablica 2. MJESEČNI SREDNJACI VODOSTAJA RIJEKE KRAPINE NA HIDROLOŠKOJ POSTAJI BRAČAK 2016. I 2017. GODINE

mj

godI II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

ukupno(cm)

2016.2017.



Putem www.globe.gov servera - retrieve dana/visualise dana učenici će potražiti postoje li aktivne GLOBE škole koje se nalazi na području rijeke Krapine. U sklopu hidroloških mjerenja pretražuju i uspoređuju hidrološka mjerenja i uočavaju sličnosti/razlike.Ujedno mogu usporediti odgovaraju li atmosferska mjerenja onima sa DHMZ postaja.

5. DIDAKTIČKA ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA: Prezentacija istraživačkog rada i evaluacija


VRIJE

ME



Olujom ideja učenici predlažu kome bi željeli prezentirati svoj istraživački rad i na koji način.

SREDIŠNJI DIO Učenici će raditi u skupinama. Svaka skupina ima drugačiji zadatak – kako prikazati svoj istraživački rad.Prva skupina prikazuje svoj rad u obliku prezentacije (Power Point, Prezi, i sl.).Druga skupina izrađuje plakatPrezentacija i plakat moraju sadržavati osnovne elemente: naslov teme, fotografije s terena, tablice s podacima, izvore podataka, dijagrame, hipotezu i zaključak, podatke o tome tko je sudjelovao u radu.Treća skupina može napraviti igru – npr. potraga za vodenim blagom.Učenici na Google Maps (My maps) unose točke na lokalitete - obilježavaju veća naselja na rijeci Krapini te izvor, ušće i lijeve i desne pritoke - uz točke koje su stavili zadaju zadatke i pitanja jedni drugima (zadaci mogu biti vezani uz sve što su radili u sklopu projekta, ali i općenito uz geografska obilježja ovog dijela Hrvatskog zagorja).

ZAVRŠNI DIO Učenici će ispuniti evaluacijski listić s pitanjima i tvrdnjama o istraživačkom radu.

Prilog 1. EVALUACIJSKI LISTIĆ

18

http://www.globe.gov/

Upute: Navedenim tvrdnjama dodijeli odgovarajuću ocjenu od 1 do 5.

1 2 3 4 51. Atmosfera tijekom rada.2. Moje znanje o rijeci Krapini se povećalo.3. Rad u skupini i terenski rad bio je zanimljiv.4 Rad s topografskom kartom bio je težak.5. Dobro sam se snašla/snašao u bazi podataka

DHMZ-a.6. Rad na Google maps mi se svidio.7. Kako ocjenjuješ svoju vještinu grafičkog

prikazivanja podataka?8. Moje prezentacijske vještine ocjenjujem…9. Upute za rad bile su precizne i jasne.10. Mislim da bi se više nastavnih sadržaja

trebalo obrađivati kroz istraživački rad.



Literatura:

Riđanović, J. (1993): Hidrogeografija. II. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Školska knjiga, Zagreb

Šegota, T., A. Filipčić (1996): Klimatologija za geografe, III. prerađeno izdanje. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, Školska knjiga, Zagreb

Filipčić, A. (1996): Klimatologija u nastavi geografije, Hrvatski zemljopis i nakladnička kuća "Dr. Feletar", Koprivnica

19

2.3. PREDMET: KEMIJA

1.TEMA: Uzimanje uzoraka vode i kemijska analiza vode

Rad su osmislile i pripremile Brankica Tepeš i Nikolina Ljubić.

Cilj istraživanja: Istražiti različite parametre onečišćenja vode na tri različite lokacije duž rijeke Sutle.

Cilj istraživanja je pratiti prozirnost i alkalitet vode, sadržaj nitratnih iona, promjenu u temperaturi vode i pH vrijednosti, te odrediti količinu otopljenog kisika u vodi na određenim postajama.

Postavljanje hipoteza:

1. Temperatura vode od 1.do 3. postaje / lokaliteta će se povećati.2. Isto tako pH vode bit će u granici od 6,8 do 7,2.3. Koncentracija nitrata bit će niža od graničnih vrijednosti.4. Alkalitet voda bit će niži od graničnih vrijednosti.5. Količina otopljenog kisika u vodi varirat će ovisno o godišnjem dobu.

Ishodi nastavnog sata:

1.Opisati vodu kao najrasprostranjeniji i najvažniji kemijski spoj na Zemlji2. Uzimanje uzorka vode na zadanom lokalitetu te mjerenje i bilježenje kemijskih parametara vode3. Onečišćenje voda i načini zaštite prirodnih voda

Razrada ishoda

1. Opisati vodu kao najrasprostranjeniji i najvažniji kemijski spoj na Zemlji

20

1.1. Povezati fizikalna i kemijska svojstva vode sa životom na Zemlji.1.2. Ispitati fizikalna svojstva vode ( prozirnost, temperatura, količina zastupljenog kisika) na odabranim

lokalitetima1.3. Ispitati u školi fizikalno-kemijska svojstva vode ( pH vrijednost, nitrati, alkalitet) uzorkovane na

lokalitetima odabranima za istraživanje1.4. Postaviti hipoteze

2. Uzimanje uzorka vode na zadanom lokalitetu , te mjerenje i bilježenje kemijskih parametara vode

2.1. Uzimanje uzoraka vode sa pojedinih lokaliteta2.2. Ispitati kemijska svojstva vode (pH vrijednost, nitrate, alkalitet) na odabranim lokalitetima2.3. Bilježiti dobivene rezultate2.4. Poticati radost istraživanja i stvaranja timskim radom i stjecanje iskustvenih znanja

3. Ukazati na svjetski problem onečišćenja voda i predlagati načine zaštite prirodnih voda3.1. Uspoređivanje rezultata dobivenih kemijskom analizom vode tijekom predviđenog perioda3.2. Ukazati na sve veći problem onečišćenja voda3.3. Utvrditi točnost postavljenih hipoteza

Didaktička artikulacija istraživačkog rada

Etapa nastavnog

rada vrije

me


br. Ishoda

Uvodni dio(motivacija)

2

Učenike upoznati sa temom istraživačke nastave: Uzimanje uzoraka vode i kemijska analiza vode rijeke Sutle na tri različite lokacije i s ciljevima nastavnih sati. Upoznati učenike s osnovnom nastavnom metodom , a to je terenski rad. Upoznati ih s vodom kao najrasprostranjenijim i najvažnijim kemijskim spojem.

Povezati kemijska i fizikalna svojstva vode sa životom na Zemlji.

1. 1.1. 2. 2.1

Središnji dio 3

6

Određivanje postaja :1. postaja- Leskov Grm2. postaja- Hum na Sutli-uz školu3. postaja: Sutla iza kolektora ( Hum na Sutli)

Prije odlaska na teren potrebno je:-odabrati tri različita lokaliteta- učenike upoznati s GLOBE protokolom za vodu-pripremiti pribor za uzorkovanje i mjerenje-pripremiti Obrasce za unos podatakaNa određenim lokalitetima uzima se uzorak vode i na terenu se odmah odredi pH vrijednost, mjerenje T, količine otopljenog kisika i količina nitrata u vodi.

2.2.1.

1.2.

2.2

Boce s uzorcima voda s različitih postaja transportiramo u torbama za hlađenje i u učionici u što kraćem vremenu provedemo preostale analize vode.Kemijska i fizikalna svojstva vode određuju se prema GLOBE protokolu za

2.3.

21

vodu.Postupak kemijske analize opisan je na linku:Globe.pomsk.hr/priručnik/voda.PDFUsporediti, zabilježiti rezultate dobivene ispitivanjem uzoraka vode sa tri različita lokaliteta i izvesti zaključke.

3.

3.1.

Završni dio2

Ukazati na dobivene rezultate te na probleme onečišćenja voda i važnosti ugradnje kolektora u tvornice, te predlagati druge načine zaštite voda

3.2. 3.3.



Proučiti važnosti NATURA 2000 i njezinu ulogu u zaštiti Sutle.

Dodaci:

Potreban pribor za kemijska istraživanja:

- pribor za terenski rad: kemijski pribor i kemikalije- kitovi za pojedina mjerenja- projekcijska tehnika, panoi i papiri različitih veličina

Literatura:

Šikić, Zoran (2016) : Sustavi gospodarenja vodom, Sveučilište u Zadru

Garašić , Diana dr.sc.: Istraživanje vode

Program GLOBE- Priručnik za mjerenja

22

2.TEMA: UZIMANJE UZORAKA VODE I KEMIJSKA ANALIZA VODE

Rad su osmislile i napravile Brankica Tepeš i Jadranka Tepeš.

PRIPREMA ZA ISTRAŽIVAČKI RAD

Predmet: KEMIJA Razred: VII.

Nastavna tema: UZIMANJE UZORAKA VODE I KEMIJSKA ANALIZA VODE

Cilj istraživačkog rada:

- rješavanje i istraživanje znanstvenog problema primjenom znanstvenih metoda

- sistematsko prikupljanje podataka, njihova obrada, analiza i zaključivanje

Obrazovni ishodi:

- znati opisati lokalitet svoga kraja za potrebno istraživanje- umjeti prikupljati informacije promatranjem, istraživanjem i korištenjem različitih izvora znanja- predstaviti prikupljene informacije i raspravljati o rezultatima provedenih istraživanja te temeljem njih donijeti zaključke- razviti vještinu postavljanja jednostavnih istraživačkih pitanja- pravilno koristiti jednostavne mjerne naprave, očitati vrijednosti, bilježiti, uspoređivati i tumačiti podatke- očitati i izdvojiti tražene podatke iz tablica- uočiti i koristeći primjerenu prirodoznanstvenu terminologiju, opisati pojave, promjene i procese u

23

svojoj okolini te razviti vještinu kritičkog mišljenja i postavljanja pitanja, formiranja i obrazlaganja vlastitog mišljenja- prepoznati istraživačko pitanje i samostalno postaviti hipotezu te predložiti rješenje problema- koristiti osnovne istraživačke metode u prikupljanju podataka

Kompetencije: sposobnost analize i sinteze, primjena stečenog znanja u daljnjem obrazovanju, kritičke i samokritičke sposobnosti, sposobnost timskog rada, sposobnost primjene znanja u praksi, rukovanje kemikalijama, posuđem i priborom

24

TIJEK NASTAVNIH SATOVADio sata

AKTIVNOSTI UČITELJA AKTIVNOSTI UČENIKA

UVOD

UČIONICA:- Ponoviti gradivo o vodi-Quizizz (naslov je voda)- http://bit.ly/2slFfGv- Upoznati učenike s lokalitetom - potok (može i bilo koja voda stajaćica ili rijeka)

- rješavanje e-kviza na tabletima iliračunalima

SRED

IŠN

JI DI

O

- Diskutirati s učenicima o uzrocima onečišćenja potoka koji mogu biti : - komunalni otpad - nepravilna upotreba gnojiva u poljoprivredi i ispiranje gnojiva u potok - industrijsko onečišćenje- Određivanje hipoteze:

1. Kvaliteta voda mijenja se u različitim godišnjim dobima (mjerenja izvedemo u proljeće i kasnu jesen).

2. Upotreba stajskog i umjetnog gnojiva u poljoprivredi utječe na kvalitetu voda.

3. Mnoga domaćinstva još nemaju uređenu kanalizaciju i sva otpadna voda iz domaćinstava teče direktno u potok.

4. Koncentracija amonijevih i nitratnih iona na različitim postajama se razlikuje. Koncentracija spomenutih iona će se povećavati duž potoka gdje ima više poljoprivrednih površina i naseljenih područja.

- Upoznati učenike s metodom rada: Na određenom potoku provest ćemo kemijsku analizu vode na 3

različita mjesta (postaje). Prije odlaska na teren potrebno je pripremiti sav pribor za

terenski rad, izraditi radne listove za unos mjerenja i opažanja. Potreban pribor i materijal: štoperica, komadić stiropora,

termometri, uni verzalni indikator papir, kadice, mrežice, staklene boce, komplet

kemikalija za ispitivanje voda, čaše Potrebno je već prije odabrati postaje na kojima će učenici vršiti

analizu.TEREN:Odlazak na postaje:- Učenici izvode prema uputama (u prilogu):1. Mjerenje temperature vode i zraka.2. Kako odrediti miris vode?3. Određivanje prozirnosti i boje vode u potoku.4. Mjerenje širine i dubine korita, opisati dno potoka te odrediti brzinu vodenoga toka.5. Mjerenje pH vode.

- Izvođenje mjerenja, uočavanje promjena, zapis rezultata, opažanja i zaključka mjerenja.

ZAVRŠNI DIO

UČIONICA:- Učenici dobivene rezultate uspoređuju s polaznom hipotezom i donose zaključak o tome da li je dobiveni rezultati potvrđuju ili ne potvrđuju- Učenici će pronaći slične istraživačke radove na webu te uspoređivati

- Analiziranje podataka- Prikupljanje podataka na

25

rezultate webu

BILJEŠKE

Ukupno je potrebno planirati 6 nastavnih sati za ovaj istraživački rad (3 sata terenskog rada i 3 sata u učionici).Istraživanja se mogu provesti najmanje dva puta godišnje te usporediti rezultate –poželjno barem jedno mjerenje zimi.

PRILOZI:

Tablica 1. Usporedba uvjeta okoliša na odabranim postajama gdje se provodi kemijska analiza vode

KARAKTERISTIKE VODA I EKOSUSTAVA

GORNJI TOK 1. postaja

SREDNJI TOK 2. postaja

DONJI TOK3. postaja

TEMPERATURA VODEU RAZMAKU OD 1 SATA

TEMPERATURA ZRAKA U RAZMAKU OD 1 SATA

MIRIS VODE

PROZIRNOST VODE

BOJA VODE

DUBINA KORITA (cm)

26

ŠIRINA KORITA (cm)

DNO POTOKA (opis )

1. MJERENJE TEMPERATURE VODE I ZRAKA

Mjerite temperaturu vode i zraka na tri odabrane postaje.

UPUTE ZA RAD:

Jedan termometar objesite na granu drveća ili grmlja okrenuto od sunca, a drugi termometar držite 10 cm ispod površine vode u potoku (ili nekoj drugoj vodi tekućici ili stajaćici).

Nakon tri minute očitajte temperaturu ne da izvlačite termometar iz vode.

Mjerenje ponovite za jedan sat. To ponovite na svim postajama. Rezultate upišite u tablicu 1.

2. KAKO ODREDITI MIRIS VODE ?

UPUTE ZA RAD :

Čistu prozirnu staklenku do dvije trećine napunite vodom iz potoka.

U drugu staklenu bocu ulijte destiliranu vodu za usporedbu.

Boce dobro zatvorite i vodu u bocama 3 minute dobro protresite.

Odčepite staklene boce i pomirišite sadržaj u bocama.

Usporedite miris vode iz potoka s mirisom destilirane vode.

Izaberite točnu tvrdnju: a ) ne primjećuješ nikakav miris

b) miris može odrediti samo stručnjak

c ) blagi miris

d ) jak i neugodan miris

27

Ako osjećaš jaki miris, možeš li odrediti od čega potječe taj miris?

Podatke zabilježi u tablicu 1.

Izvedi zaključak:

3. ODREĐIVANJE PROZIRNOSTI I BOJE VODE U POTOKU

UPUTE ZA RAD :

U 250 ml čašu nalij 200 ml destilirane vode.

U drugu čašu ulij 200 ml vode iz potoka.

Na pladanj stavi bijeli list papira kao podlogu i na njega stavi obje čaše s vodom.

Usporedi boju i prozirnost vode iz potoka s destiliranom vodom.

U tablici 2. zaokružite tvrdnje koje opisuju vodu koju promatrate.

Tablica 2. OCJENA PROZIRNOSTI I BOJE VODA

POSTAJA 1.

PROZIRNOST B O J Aa) prozirna voda a ) bez bojeb) jedva vidljiva mutnost b ) žućkastac) mutna voda c )smećkastad) vidljive čvrste čestice u vodi e ) zelenkasta

POSTAJA 2.


28

POSTAJA 3.


4. MJERENJE ŠIRINE i DUBINE KORITA TE BRZINE VODENOGA TOKA

UPUTE ZA RAD :

Izmjerite širinu i dubinu tekućice (ako možete).

Dubinu možete izmjeriti stavljanjem štapa u vodu i očitanjem mjesta do kojeg je voda doprla.

Mjerite na mjestima gdje je voda najdublja.

Podatak unesite u tablicu 1.

Izmjerite brzinu vodenog toka na odabranim postajama.

Na obali potoka označite kamenom ili štapom ubodenim u tlo dvije točke na udaljenosti od 10 metara.

Jedan učenik s početne točke 1 baca komadić stiropora u vodu. Drugi učenik u istom trenutku uključuje štopericu.

Štopericu zaustavlja u trenutku kada komadić stiropora dođe do oznake 2.

Zabilježite vrijeme. Komadić stiropora prošao je put od 10 metara.

Izračunajte brzinu vodenoga toka prema fizikalnoj formuli: v= s / t (m/s).

5. MJERENJE pH vode

POSTUPAK:

1. Isperite pripremljenu čašu barem dva puta s uzorkom vode iz potoka.

2. Napunite čašu do polovice s vodom.

29

3. Uronite traku indikator papira u uzorak vode.

4. Izvadite papir iz vode i usporedite njegovu boju s bojom na kutiji.

5. Pokušajte pronaći područje u kojem se boje najbolje podudaraju.

6. Dobivene podatke zabilježi u tablicu broj 3.

Tablica 3. OCJENA PRISUTNOSTI IONA

OCJENA PRISUTNOSTI IONA

GORNJI TOK

1. POSTAJA

SREDNJI TOK

2. POSTAJA

DONJI TOK

3. POSTAJA

pH vode

LITERATURA:

1. Vesna Bošnjak, Ruža Bule, Vlasta Seljanec, Jadranka Tokić (2006.): Priroda - Terenska nastava za učenike OŠ

2. Globe protokol za vodu

3. Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i opće obvezno obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi - prirodoslovno područje

30

3.TEMA: Mjerenje fizikalno kemijskih parametara u vodama stajaćicama i tekućicama

Rad osmislile i napisale Ivana Vešligaj i Natalija Ilić.

Cilj: Utvrditi sličnosti i razlike u fizikalno kemijskim parametrima vode u stajaćicama i tekućicama te klasificirati površinske vode prema kvaliteti.

Ishodi:

1. Upoznati fizikalno-kemijske parametre vode (pH, količina fosfata, nitrata, otopljenog kisika u vodi, alkalitet, temperatura vode, prozirnost, ukupna tvrdoća)2. Uzorkovanje vode na zadanim lokalitetima tijekom godišnjih doba3.Uvidjeti razlike u rezultatima mjerenja za stajaćice i tekućice4. Razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode i najčešća onečišćenja vode 5.Klasifikacirati vode prema kvaliteti6.Razvijati znanstveno-istraživački pristup i timski rad

Razrada ishoda

2. Što je to fizikalno kemijska analiza vode?

1.1. Koji je kemijski sastav prirodnih voda te fizikalno-kemijska svojstva voda?3.2. Definirati lokalitete uzimanja uzoraka – stajaćica i tekućica3.3. Odrediti termine uzimanja uzoraka – jesen, zima, proljeće i ljeto3.4. Upoznavanje sa postupcima pravilnog uzorkovanja (mjerni instrumenti, ambalaža, GLOBE protokol… )3.5. Postaviti hipoteze

4. Uzorkovanje vode

2.1. Uzimanje uzoraka vode sa pojedinih lokaliteta2.2.Ispitati fizikalna svojstva vode ( prozirnost, temperatura, količina otopljenog kisika ) na odabranim lokalitetima2.3. Ispitati kemijska svojstva vode ( pH vrijednost, nitrati, alkalitet, tvrdoća)2.4.Bilježiti dobivene rezultate2.5.Korištenje GO-LAB-a5. Obrada rezultata3.1. Uspoređivanje rezultata dobivenih fizikalno -kemijskom analizom vode tijekom predviđenog perioda3.2.Klasificirati vode prema kvaliteti s obzirom na dobivene rezultate3.3.Utvrditi točnost postavljenih hipoteza3.4. Poticati istraživački i timski rad među učenicima3.5. Ukazati na svjetski problem onečišćenja voda

HIPOTEZE:

1. Temperatura vode je veća u stajaćici nego u tekućici.2. Temperatura vode bitno se ne mijenja tijekom godišnjih doba ni u stajaćici ni u tekućici.3. Količina otopljenog kisika u vodi veća je u tekućici nego u stajaćici. 4. Količina otopljenog kisika veća je pri nižoj temperaturi vode.5. Količina nitrata, alkalitet te pH vrijednost pokazat će postojanje onečišćenja u tekućici i stajaćici.6. Ukupna tvrdoća vode bit će veća u stajaćicama nego tekućicama.

31

Didaktička artikulacija nastavnog sata

Etapa nastavnog

sata vrije

me


br. ishoda

Uvodni dio2

Ponoviti kako je voda bitna za život na Zemlji te ponoviti kruženje vode u prirodi, kemijski sastav prirodnih voda, vrste i stupnjevi onečišćenja voda.

Istražiti koje sve parametre možemo pratiti i mjeriti u vodi Definirati etape rada te pojasniti istraživački način rada Upoznavanje metoda za pravilno uzorkovanje (uključuju pripremu

materijala i pribora za terenski rad, GLOBE protokol za analizu vode, protokole za bilježenje rezultata…)

Određivanje lokaliteta blizu škole (stajaćice i tekućice) u koje će se odlaziti po uzorke vode ili će se raditi analiza na terenu.

Postaviti nekoliko hipoteza koje treba pokušati dokazati.

1.

Središnji dio10

Prema dogovorenim terminima tijekom godine odlaziti s učenicima na lokalitete te uzorkovati.

Na terenu ispitati fizikalno-kemijska svojstva vode (prozirnost, temperaturu, količinu otopljenog kisika…)

Dio mjerenja može se učiniti s multifunkcionalnim uređajem Labdisc ( pH vrijednost, kisik i ugljikov –dioksid…ovisno koje sonde su nam na raspolaganju)

Ostale parametre analizirati u učionici prema GLOBE protokolu za vodu

Korištenje GO-LAB mogućnosti (online virtual lab) Redovito bilježiti parametre u pripremljeni obrazac za unos podataka

kao i pripaziti na uzorkovanje sa istih mjesta

2.

Završni dio2

Obraditi rezultate u obliku Excel tablica i grafova. Utvrditi točnost postavljenih hipoteza. Priložiti fotografije sa lokaliteta prilikom uzorkovanja. Prema vrijednostima SCI odrediti kvalitetu vode.

3.


Vrednovanje učeničkih postignuća, zalaganja u istraživačkom dijelu. Fotografirati pojedine etape rada, u učionici i na terenu.Objedinjavanje svih podataka i objavljivanje rezultata na web stranici škole.Obavijestit medije o provedbi istraživanja površinskih voda u svom zavičaju te tako potaknuti svijest o očuvanju vode.


Koristiti literaturu prema kojoj ćemo upoznati parametre koji se mjere te načine klasifikacije.

Učenici će vjerojatno postaviti neke svoje hipoteza.

32

Dodaci:

Literatura:

Matoničkin Kepčija R.; Istraživanje vode; Program Globe – priručnik za mjerenja -dostupno i na web adresi: http://globe.pomsk.hr/prirucnik.htm

Zakon o vodama (»Narodne novine«, br. 107/95 i 150/2005): Uredba o klasifikaciji voda (NN, 77/98) te Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o klasifikaciji voda (NN, 137/08)

Pecha; Mrklić; Petković (2001) : Kemija-Svijet tvari 1, radna bilježnica za 7.razred OŠ, Profil

Skupina autora: Ništ M., Garašić D., Kovačević D., Žanetić I, Žanetić Lj. (2015); Zaštita okoliša i održivi razvoj; Priručnik za učenike, Gimnazija Dr.Franje Tuđmana 4/a, Požega

PROBLEMSKI ZADACI ZA UČENIKE: (razrada prema planiranim ishodima)

Za rješavanje sljedećih zadataka koristi se svom dostupnom literaturom te internetom.

* učenici uključeni u projekt neka oforme grupu na Yammeru ili Edmodu kako bi lakše komunicirali vezano uz razmjenu podataka ili donošenje zaključaka.

1. Upoznati fizikalno-kemijske parametre vode

1.1.Pronađi u literaturi ili na Internetu koji se fizikalno kemijski parametri ispituju u vodi.

___________________________________________________________________________

(prijedlog; GEL projekt-učenicima prikazati primjer sa GLOBE mjerenjima)

1.2.Zašto su važni podatci o fizikalno-kemijskim svojstvima vode? Na što oni ukazuju? (Prilog 1)

___________________________________________________________________________

1.3.U literaturi se često spominje pojam koncentracije. Pokušaj objasniti njegovo značenje u prirodoslovlju.

___________________________________________________________________________

Cjelovite materijale o istraživanju vode potražite na internetskim stranicama ProgramaGLOBE www.globe.gov pod naslovom izbornika Teaching & Learning , podnaslov GLOBE- Teacher’s Guide , poglavlja Hydrology.

2. Uzorkovanje vode na zadanim lokalitetima tijekom godišnjih doba

2.1.Postavi nekoliko hipoteza s obzirom na parametre koje ispituješ.

______________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________

______________________________________________________________________________________

33

http://globe.pomsk.hr/prirucnik.htm

2.2.Osmisli tablični prikaz bilježenja rezultata mjerenja. Obrati pozornost na godišnja doba. Slobodno se koristi primjerom obrasca za unos podataka o fizikalno-kemijskim svojstvima vode (prema programu GLOBE). (prilog 2)

2.3. Unesi podatke u Excel tablicu te napravi grafičke prikaze ovisnosti (pazi na zavisnu i nezavisnu varijablu). Redovito bilježi podatke nakon svakog odlaska na teren.

Npr. ovisnost temperature vode i količina otopljenog kisika

3.Uvidjeti razlike u rezultatima mjerenja za stajaćice i tekućice

3.1.Po kojem se parametru najviše razlikuju stajaćice od tekućica? Jesi li to mogao pretpostaviti? Obrazloži._______________________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________________

4. Razumjeti temeljne probleme u svezi s kvalitetom vode i najčešća onečišćenja vode

4.1.Odlaskom na terenski rad na stajaćicu i tekućicu, kakvu situaciju uočavaš vezano uz čistoću okoliša uz vode?

_______________________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________________

4.2.Predloži postupak pročišćavanja onečišćene vode koji bi mogao napraviti u učionici.

_______________________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________________

4.3. Koje industrije moraju imati pročišćivaće vode?

_______________________________________________________________________________________

5.Klasifikacirati vode prema kvaliteti

5.1.Prema dobivenim rezultatima, jesu li zagađenije vode stajaćice ili tekućice? Obrazloži odgovor.

_______________________________________________________________________________________

_______________________________________________________________________________________

34

5.2. Prema Uredbi o klasifikaciji vode te s obzirom na rezultate mjerenja odredi kvalitetu vode.

_______________________________________________________________________________________

6.Razvijati znanstveno-istraživački pristup i timski rad

6.1. Istraži koji su plinovi najbolje topljivi u vodi?

_______________________________________________________________________________________

PRAKTIČNI ZADATCI!

6.2.Kako koristimo vodu u domaćinstvu?

Oko 10% utrošene vode koristimo za piće i pripremanje hrane. Ostalo rabimo za pranje rublja i čišćenje, održavanje osobne higijene i dr. Povećanjem standarda troši se sve više vode (perilice za rublje, suđe i pranje automobila). Često ne razmišljamo o vrijednosti vode dok obilno vodom peremo automobil ili puštamo vod iz slavine dok peremo zube.

Što misliš koliko se vode može bespotrebno potrošiti u kućanstvu sa samo jednom neispravnom slavinom iz koje voda polagano kaplje. Pokušaj to utvrditi. Po otvori slavinu tako da iz nje voda kaplje kap po kap. Uzmi običnu čašu od 1 dl (po mogućnosti da ima označenu razinu) i štopericom odredi koliko je minuta proteklo dok se čaša napunila. Potom izračunaj koliko je vode izgubljeno na taj način:

a) U jednom satu___________________b) U jednom danu__________________c) U jednom tjednu_________________

6.3.Prouči grafički prikaz topljivosti kisika u vodi pri različitim temperaturama.

35

a) Topljivost kisika se smanjuje/povećava porastom temperature. b) Kolika se maksimalna masa kisika (u gramima) može otopiti u 1 kg vode?c) Koliko se maksimalno kisika može otopiti u 100 g vode?

6.4.Ispuni upitnik te ocjeni svoj individualni rad kao i rad unutar skupine u ovom istraživačkom radu. (Prilog 3)

6.5. Objavi krajnje rezultate mjerenja uz priložene fotografije na web stranici škole.

PRILOZI:

Prilog 1. GEL-projekt, Priručnik za učenike, stranica 63. ( dostupno na http://www.gelnet.hr/dokumenti/za%C5%A1tita-okoli%C5%A1a-i-odr%C5%BEivi-razvoj-priru%C4%8Dnik-za-u%C4%8Denike )

Prilog 2. Obrazac za unos podataka o fizikalno-kemijskim svojstvima vode (prema programu GLOBE)

Ime škole: ______________________________________________________________Učenička grupa: _________________________________________________________Naziv lokacije: ____________________________________________________________Datum uzimanja uzorka: _________ vrijeme: _________ (sati i minute) upišite jedno od idućeg: UT_____ lokalno _____

ProzirnostOblačnost (izaberite jedan opis):

______ čisto nebo ______ raštrkani oblaci ______ isprekidani oblaci ______ oblačno

Secchi Disk:

Učenik 1: Dužina užeta: kada disk nestane: ______ m kada se disk ponovno pojavi: ______ m

Udaljenost od mjesta gdje stoji učenik 1 do površine vode: ___________ m




36

http://www.gelnet.hr/dokumenti/za%C5%A1tita-okoli%C5%A1a-i-odr%C5%BEivi-razvoj-priru%C4%8Dnik-za-u%C4%8Denike



Turbidity cijev:Voda u cijevi u trenutku kada slika nestane:

Učenik 1: _________ cm Učenik 2: __________ cm Učenik 3: __________ cm

Temperatura vodeUčenik 1: _______ °C Učenik 2: _________ °C Učenik 3: __________ °C Srednja vrijednost: ________°C

Otopljeni kisikUčenik 1: ______ mg/l Učenik 2: ______ mg/l Učenik 3: ______ mg/l Srednja vrijednost: _______mg/lProizvođač kit-a i model:___________________________________________________________

pHMetoda: _____indikator papir _____pen _____ meterpH vrijednost pufera: pH 4: ______ pH 7: _______ pH 10: ______Izmjerene vrijednosti pH:Učenik 1: ______ Učenik 2: ______ Učenik 3: ______ Srednja vrijednost: _______

Električna vodljivostStandard: _________ MicroSiemens/cm (μS/cm)Učenik 1: _____ μS/cm Učenik 2: _____ μS/cm Učenik 3: _____ μS/cmSrednja vrijednost: ______ μS/cm

SalinitetPodaci o plimi/oseki

Vrijeme nastupanja morske mijene prije početka mjerenja: _______________ sati i minute Označite jedno: Plima ___ Oseka___Označite jedno: UT _____ lokalno vrijeme_____Vrijeme nastupanja morske mijene nakon mjerenja:_______________ sati i minute Označite jedno: Plima ___ Oseka___Označite jedno: UT _____ lokalno vrijeme_____Mjesto gdje se mjeri nastupanje plime/oseke (i koordinate): ___________________________________

Salinitet (Hidrometarska metoda)

Učenik 1 Učenik 2 Učenik 3Temperatura vode u cilindru: ________ °C ________ °C ________ °CSpecifična težina: ________ ________ ________Salinitet uzorka: ________ ppt ________ ppt ________ pptProsječni salinitet: ________ pptAlternativna metoda - TitracijaSalinitet uzorka: Učenik 1: ______ ppt Učenik 2: ______ ppt Učenik 3: ______ ppt Prosječni salinitet: ______ ppt

37

Proizvođač opreme (kit-a) i model:________________________________________________________

AlkalitetZa uređaje koji direktno očitavaju alkalitetUčenik 1: _______ mg/l CaCO3 Učenik 2: _______ mg/l CaCO3 Učenik 3: _______ mg/l CaCO3Srednja vrijednost: ______ mg/l as CaCO3

Hach kit-ovi ili drugi uređaji u kojima se broje kapi: Učenik 1 Učenik 2 Učenik 3 Srednja vrijednostBroj kapi: _______kapi _______ kapi _______ kapi _______ kapiKonverzijska konstanta za vaš kit: x______ x______ x______ x______Ukupni alkalitet (mg/l CaCO3) =______mg/l =_____ mg/l =______mg/l =______ mg/lProizvođač opreme (kit-a) i model:_________________________________________________________

NitratiUčenik 1: ______ mg/l NO3Učenik 2: ______ mg/l NO3Učenik 3: ______ mg/l NO3Proizvođač opreme (kit-a) i model:_________________________________________________________

Prilog 3. Evaluacijski listić: Mjerenje fizikalno kemijskih parametara u vodama stajaćicama i tekućicama

Ime i prezime: __________________________________________

Ocijeniti rad/skupine

1. Imam dobra predznanja o temi.

2. Terenski rad sam vješto provodio.

3. Redovito sam bilježio potrebna mjerenja.

4 Naše su hipoteze bile dokazane.

5. Zadovoljan sam rješavanjem problemskih zadataka.

6. Atmosfera u grupnom radu bila je dobra.

Literatura za učenike:

Pecha, Mrklić, Petković: Kemija-Svijet tvari 1, radna bilježnica za 7.razred OŠ, Profil, Zagreb

GEL-projekt ; Priručnik za učenike dostupan http://www.gelnet.hr/dokumenti/za%C5%A1tita-okoli%C5%A1a-i-odr%C5%BEivi-razvoj-priru%C4%8Dnik-za-u%C4%8Denike (08.04.2018.)

38



2.4. PREDMET: BIOLOGIJA

1.TEMA: BIOLOŠKA RAZNOLIKOST IZABRANIH VODENIH LOKALITETA RIJEKE SUTLE

Rad osmislile i napisale Brankica Tepeš i Nikolina Ljubić

Cilj: uvježbavanje jednostavnog sistematskog ključa za determinaciju beskralježnjaka i kralježnjaka. Postavljanje hipoteze o zastupljenosti pojedinih vrsta u izabranim lokalitetima. Istražiti njihovu zastupljenost u izabranim lokalitetima i usporedba s rezultatima i postavljenim hipotezama.

Tema: Najčešće vrste u vodotocima i upoznavanje s njihovim karakteristikama Ishodi: 1. Korištenje ključeva za determinaciju vrsta 2. Karakteristike skupina beskralježnjaka i kralježnjaka koje možemo očekivati na lokalitetima3. Postavljanje hipoteza o učestalosti pojedinih vrsta

Razrada ishoda

1. Upoznati učenike s jednostavnim biološkim ključevima za determinaciju vrsta ( slikovni, slikovno-shematski, opisno shematski, opisni( tekstualni), opisno slikovni ključ)

1.1. Primjena jednostavnih bioloških ključeva na tri lokaliteta toka rijeka Sutle ( Lupinjak, Hum kod škole i nakon kolektora Wetropack Straže d.d.)

2. Raspraviti s učenicima o glavnim karakteristikama beskralježnjaka i kralježnjaka koje možemo očekivati na lokalitetima

2.1. Istražiti i na terenu uočiti najznačajnije predstavnike skupine, te zabilježiti uočeno i napraviti analizu o najčešćim vrstama u Sutli

Hipoteza:

1. Brojnost vodenih makrobeskralježnjaka nakon drugog lokaliteta i kolektora se smanjuje.2. Na smanjenje brojnosti vrsta beskralježnjaka i kralježnjaka u Sutli utječe čovjek svojim postupcima

onečišćenja Sutle.


Etapa istraživačkog

rada vrije

me


br. ishoda


3

Učenike upoznati s vodenim ekosustavom Sutle. Istaknuti važnost bioraznolikosti za pojedini ekosustav. Upoznati ih sa jednostavnim biološkim ključevima za determinaciju vrsta.

Upoznati ćemo ih sa 5 ključeva- slikovni, slikovno-shematski, opisno shematski, opisni( tekstualni), opisno slikovni ključ). Naučiti ćemo glavne karakteristike svakoga kako bismo si olakšali daljnji terenski rad.

Pripremiti se za terenski rad- materijal i pribor za terenski rad, protokole za bilježenje rezultata, i odrediti vrijeme potrebno za određivanje i prepoznavanje beskralježnjaka i kralježnjaka spomenutog područja.

1.

1.1.

39

Središnji dio 6

Učenike upoznajemo sa daljnjim radom . Osnovna metoda istraživanja je terenski rad. Učenici će raditi na tri lokaliteta: Leskov Grm, Hum kod Osnovne škole, Hum nakon kolektora. Učenici prvo u školi raspravljaju o glavnim karakteristikama beskralježnjaka i kralježnjaka koje bismo mogli pronači u spomenutom vodotoku na određenim lokalitetima.

2.

Na lokalitetima će uzimati uzorke , prepoznavati i bilježiti predstavnike beskralježnjaka i kralježnjaka pomoću ključeva za determinaciju vrsta. Uz pomoć BISEL metode napraviti će procjenu kvalitete vode u kojoj se vodeni makrobeskralježnjaci koriste kao biološki indikatori na navedenim lokalitetima.

2.1.

Završni dio

Učenici će napraviti analizu dobivenih podataka, uočiti će brojnost pojedinih vrsta s obzirom na kvalitetu vode na pojedinom lokalitetu . Uočiti će važnost biološke raznolikosti za opstanak vodenog ekosustava , te utjecaj čovjeka i na kvalitetu vode, ali i na brojnost pojedinih organizama u vodotoku Sutle.

2.1.



Fizikalno kemijska analiza vode rijeke Sutle

Izrada tiskanog materijala Beskralježnjaci i kralježnjaci rijeke Sutle prikazani uz pomoć jednostavnih ključeva za determinaciju vrsta

DODACI:

Literatura: Bajd, B., 2016.: Jednostavni biološki ključevi. Educatio BiologiaeGarašić, Diana: Istraživanje vodeDragičević-Dželaja: Kako napisati ishode učenja?, PMF SplitKobučar, H., Maquire, I.: Jednostavni slikovni ključevi, Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb http://globe.pomsk.hr/prirucnik.htm

Primjeri nastavnih listića za određivanje jednostavnih bioloških ključeva za determinaciju vrsta.

40

http://globe.pomsk.hr/prirucnik.htm

Nastavni listić 1: Koju životinju imam?

41

Nastavni listić 2: Prepoznavanje životinje

Nastavni listići su zamišljeni sa određenim životinjama . Učenici će sami raditi nastavne listiće sa organizmima koje će pronaći na lokalitetima na kojima ćemo istraživati.

42

2.TEMA: ODLAZAK NA LOKALITET I UZIMANJE UZORAKA TE ODREĐIVANJE VRSTA NA IZABRANOM LOKALITETU

Rad osmislile i pripremile Brankica Tepeš i Nikolina Ljubić.

Ishodi:1. Pravilno uzimanje uzoraka makrozoobentosa za analizu, promatranje2. Determinacija vrsta prema slikovnim ključevima za određivanje vrsta 3. Prebrojavanje jedinki iz uzorka i izračunavanje indeksa bioraznolikosti

Razrada ishoda

1.Primjeniti BISEL (Biotic Index at Secondary Education Level ) metodu za određivanje kvalitete vode u dijelu rijeke Sutle

1.1. Promatranje i determinacija vrsta prema slikovnim ključevima za određivanje vrsta

2. Odrediti indeks biološke raznolikosti na lokalitetima istraživanja na rijeci Sutli

2.1. Shvatiti važnost biološke raznolikosti za promatrani vodeni ekosustav

HIPOTEZE:

1. Brojnost vrsta makrozoobentosa će se smanjiti nakon drugog i trećeg lokaliteta2. Kvaliteta tekućice kao i njena bioraznolikost bit će veća na lokalitetu Leskov Grm za razliku od

ostala dva istraživana lokaliteta3. SCI indeks na druga dva istraživana lokaliteta biti će vrijednosti 0,1


Etapa nastavnog

sata vrije

me


br. ishoda


3

Pripremiti učenike za izvanučioničku nastavu , istraživački rad i usvajanje metoda za pravilno uzimanje uzoraka makrozoobentosa za analiza i njihovo promatranjeUpoznavanje s BISEL ( Biotic Index at Secondary Education Level ) metodom tj. metodom procjene kvalitete vode u kojoj se vodeni makrobeskralježnjaci koriste kao biološki indikatori. Pripreme za istraživački rad uključuju pripremu materijala i pribora za terenski rad, protokole za bilježenje rezultata, prepoznavanje makrobeskralježnjaka i kralježnjaka koji žive u rijeci Sutli.Naučiti o slikovnim ključevima za određivanje vrsta , kako bi ih lakše prepoznali i odredili.Određivanje tri lokaliteta: Leskov Grm, dio Sutle kod Osnovne škole Viktora Kovačića, i lokalitet nakon kolektora tvornice.

1.

1.1.

Središnji dio 12 Na terenu učenici određuju na svakom terenu Indeks raznolikosti vrsta SCI indeks ( Sequential Comparison Indeks), koji se zasniva na vjerojatnosti da se nasumičnim uzorkovanjem iz sakupljenog uzorka izvuku dvije iste jedinke. Sa postupkom će učenici bit

2.

43

upoznati na uvodnim satovima. Učenici će promatrati i zabilježiti sve pronađene vrste. Prema

vrijednostima SCI odrediti kvalitetu vode.Učenici će sve organizme vratiti u stanište, ali će napraviti slikovne materijale pronađenih vrsta.

Završni dio3

Učenici zaključuju važnost biološke raznolikosti za ovaj vodeni ekosustav ( varijabilnost među živim bićima iz staništa, raznolikost unutar vrste, između prisutnih vrsta, ali i ekološku ( biocenološku ) raznolikost.

2.1.


Vrednovanje učeničkih postignuća, zalaganja u istraživačkom dijelu. Objedinjavanje svih podataka i objavljivanje rezultata.


Osmisliti istraživanje o stanju i kvaliteti nekog drugog ekosustava prema zadanom modelu.

DODACI:

Literatura :

GLOBE protokol za slatkovodne makrobeskralježnjake; prevela i prilagodila Renata Matoničkin-Kepčija

Habdija, I. i dr.; Protista-Protozoa i Metazoa-Invertebrata: Funkcionalna građa i praktikum (Meridijani, Zagreb, 2004.)

Klobučar G. I.V., Maguire, I.(1998.) Ključ za identifikaciju slatkovodnih beskralježnjaka. Hrvatsko ekološko društvo, Zagreb.

Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99 )Uredba o klasifikaciji voda (NN, 77/98)Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o klasifikaciji voda (NN, 137/08Garašić, Diana: Istraživanje vode

44

3.TEMA: BIOLOŠKA ANALIZA VODE ODABRANOG LOKALITETA Radni materijal pripremile i osmislile Natalija Ilić i Ivana Vešligaj

Cilj: utvrditi stanje kvalitete tekućice pomoću biološke analize vode, naučiti pojmove bioindikatori i stupnjevi onečišćenja vode

Ishodi: 1. Upoznavanje s pojmovima i postavljanje hipoteza2. Odlazak na teren, uzimanje uzoraka i terenski rad3. Obrada rezultata i donošenje zaključaka te uspoređivanje s hipotezama

Razrada ishoda

1. Što je biološka analiza vode?

1.1. Objasniti što je biološka analiza vode1.2. Objasniti pojam bioindikatori1.3. Pretražiti literaturu te upoznati vrste i stupnjeve onečišćenja voda1.4. Usporediti prednosti biološke i mikrobiološke analize vode1.5. Određivanje lokaliteta za istraživanje po principu zavičajnosti (blizine škole ili zanimljivosti vodotoka za

lokalnu sredinu)1.6. Postavljanje hipoteza o biološkom stanju odabranog lokaliteta1.7. Dogovaranje rada, potrebnog pribora te načina rukovanja priborom i ključevima za određivanje vrsta1.8. Upoznavanje (ili ponavljanje rada) s ključevima za određivanje vrsta, prepoznavanje najčešćih vrsta

naših vodotoka

2. Terenski rad na odabranoj lokaciji – potrebno ga je ponoviti u različitim razdobljima

2.1. Podjela u parove i radne zadatke, podjela pribora; demonstracija rada pojedinim priborom2.2. Uzimanje uzoraka i analiza prema ključevima2.3. Bilježenje rezultata i rada

3. Obrada rezultata

3.1. Uspoređivanje rezultata dobivenih biološkom i mikrobiološkom analizom3.2. Određivanje kvalitete vode prema pronađenim bioindikatorima3.3. Uspoređivanje dobivenih rezultata s postavljenim hipotezama3.4. Donošenje zaključaka o potencijalnim utjecajima na dobivene rezultate3.5. Prezentiranje rada

Hipoteze:

1. Biološka raznolikost je veća ako je stupanj onečišćenja manji. 2. Biološka i mikrobiološka analiza ovise o godišnjem dobu. 3. Mikrobiološka analiza dat će jasnije rezultate nego biološka.

Didaktička artikulacija istraživačkog rada – globalni plan

45

Etapa nastavnog

sata Vrije

me

DOMINANTNA AKTIVNOSTbr. ishoda


- rad u učionici

2 sata

Motivirati učenike za istraživanje vode i živog svijeta vode razgovorom i povezivanjem njihovog iskustva u dosadašnjem promatranju i znatiželji

Utvrditi njihovo predznanje o vodi te ih potaknuti da navedu što bi još željeli znati ( voditi razgovor u smjeru istraživanja živih bića)

Povezati dosadašnje znanje i utvrditi da ne žive ista živa bića u potoku/rijeci i u bari/jezeru (tekućici i stajaćici)

Možemo li piti vodu iz naših potoka i rijeka – navesti argumente za svoje mišljenje

Može li se voda svrstati u određene kategorije prema kvaliteti Prema dostupnim izvorima (literatura, Internet) saznati klasifikaciju

vode prema stupnju onečišćenja Bilješke/podatke se može voditi na papiru većeg formata ili u web

alatu* kao što su padlet, lino, office 365 ( prijedlog yammer, powerpoint ili word) ili prema interesu učenika )

Postaviti hipotezu o kvaliteti naših vodotoka u Zagorju (ili još konkretnije navesti lokalitet )

Na koje načine možemo odrediti kvalitetu vode (vjerojatno će pretpostaviti kemijskom analizom ili sl.)

Postaviti hipotezu može li se odrediti kvalitetu vode prema vrsti živih bića koji u njoj žive

Objasnimo pojam bioindikatori Pretražimo u izvorima bioindikatore i razvrstamo ih (bakterije, alge,

biljke i životinje) te saznamo koje vrste su bioindikatori za pojedinu kategoriju vode

Upoznamo ključeve za determinaciju i kako se njima služiti Upoznamo u literaturi najčešće vrste naših voda Upoznamo pojam Belgijski biotički indeks ( detalji i tablice za unos

podataka preuzeti iz GEL priručnika za učenike, str.58.-60.) i kako nam njegovo određivanje može pomoći u radu

Prema interesima skupine odredimo lokalitet koji želimo istražiti biološkom analizom (isti lokalitet za fizikalno kemijsku analizu i biološku analizu)

Postavimo hipotezu o vrsti organizama koje možemo naći na odabranoj lokaciji

Postavimo hipotezu da ćemo u različitim godišnjim dobima u vodi pronaći različite organizme te će biti potrebno više puta izaći na terenski rad

Postavimo hipotezu da se na našem lokalitetu nalazi dovoljno organizama za biološku analizu

Dogovorimo vrijeme i način rada, koji nam je pribor potreban i dostupan za rad, utvrdimo znaju li se služiti potrebnim priborom te objasnim

Dogovorimo način bilježenja podataka, podjelu zadataka, važnost fotodokumentiranja etapa rada i uzetih uzoraka

1.3.

1.6.

1.4.

1.1.1.2.

1.8.

1.5.

1.6.

2.1.

Središnji dio

terenski rad

10 Prema osobnim interesima učenika i dogovoru u uvodnom dijelu podijeliti se u parove po radnim zadacima kako bi se koordinirano radilo

Voditi računa o osobnoj sigurnosti pri uzimanju uzoraka, tj. prilikom ulaska u vodotok ( ne ulaziti u vodotok koji nije siguran za učenike!)

2.1.

46

Učenicima prije početka ponoviti sve što će se raditi (prema dogovoru u učionici) kako bi se lakše snašli te im ponoviti rad s pojedinim priborom (mrežicama, uzimanjem uzorka, povećalima, određivanjem vrste prema ključu…) (popis korištenih ključeva je u popisu literature)

Rad parova na uzimanju i analizi uzoraka Bilježiti rezultate na dogovoreni način i u predviđene obrasce i tablice koje

smo napravili/pripremili u učionici u pripremi (tablica za očitavanje Belgijskog biotičkog indeksa je u cijelosti preuzeta iz GEL priručnika za učenike), fotografirati rad i pronađene uzorke radi kasnije detaljnije analize

2.2.

2.3.

Završni dio-rad u

učionici

2 +2

Objedinimo podatke dobivene uzimanjem uzoraka u različitim vremenskim razmacima

Usporedimo koje podatke smo dobili biološkom metodom (promatranjem vodenih biljaka i beskralježnjaka u vodi), a koje podatke smo dobili mikrobiološkom metodom ( utvrdili smo postojanje ili nepostojanje koliformnih bakterija i što nam to znači )

Možemo li na temelju dobivenih rezultata donijeti zaključke – koje konkretno?

Koje hipoteze smo potvrdili ovim radom, a koje nismo Što je utjecalo ili moglo utjecati na takve rezultate Zaključiti koje su prednosti bioloških, mikrobioloških i kemijskih i

fizikalnih analiza

Dogovorimo na koji način bi bilo najbolje prikazati dobivene rezultate, kako ih i kome prezentirati **

* kad se odlučimo za alat onda u njemu raditi sve – vremenski tijek istraživanja, hipoteze i dr. olakšat će nam završni dio rada

**ovaj dio učenici mogu raditi u školi ili kod kuće ( prezentacija istraživanja)

3.1.

3.2.

3.3.

3.4.

3.5.


Bilježiti aktivnosti učenika i fotografirati ih u radu. Napisati izvješće za web stranicu škole ili školski list /školski radio. Potaknuti učenike na kreativnost pri prezentiranju rezultata i navesti ih na prijedloge budućih mogućih istraživanja.

Na istom lokalitetu provesti fizikalno kemijsku analizu vode prije provedbe ovog istraživanja te usporediti /uzeti u obzir te rezultate kod donošenja zaključaka.


Dobivene rezultate objediniti u brošuru kojom bi promovirali svoj zavičaj.

Napraviti prezentaciju proteklog rada i dobivenih podataka u jednom od web alata prema želji i interesima skupine.

Prezentaciju svog rada izlagati jedinici lokalne samouprave kako bi uvidjeli važnost utjecaja čovjeka na vode u našem zavičaju.

47

DODACI:

Literatura:

Borić, E., 2009. Priručnik za nastavu: Istraživačka nastava prirode i društva. Osijek, Učiteljski fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku

Fabijanić, V., 2014. Projektna nastava: primjena u izradi istraživačkih radova učenika. Educ.biol. 1:89-96.

Kerovec, M.,1988. Ekologija kopnenih voda. Zagreb: Hrvatsko ekološko društvo i dr. Ante Pelivan

Ledinšćak,J., Popović,Ž.,Bogut,I.,Užarević,Z. 2017. Fotografiranje kao postupak u nastavi; priručnik za učitelje. Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku i Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Osijek

Piria, M., 2006. Plankton i bentos u kopnenim vodama, skripta za vježbe. Zagreb: Agronomski fakultet Sveučilište u Zagrebu, dostupno na https://www.scribd.com/document/135986951/26280-plankton-bentos-pdf (pregledano 19.02.2018. )

Program GLOBE, priručnik za mjerenja: Istraživanje vode, priredila: Renata Matoničkin Kepčija

Program GLOBE, Protokol za slatkovodne makrobeskralježnjake, prevela i prilagodila Renata Matoničkin Kepčija

Stojaković, O., 2005. Problemska nastava. Obrazovna tehnologija, br 3-4 /2005.Učiteljski fakultet u Beogradu.

Vrebčić,B.,1996. Priručnik za upoznavanje slatkovodnih račića veslonožaca ( Copepoda, Cyclopidae) i rašljoticalaca (Cladocera) Hrvatske. Zagreb: Hrvatsko ekološko društvo

Zugaj, B., 2014. Utjecaj projektne nastave na promjenu stava kod učenika prema nastavnim sadržajima iz biologije. Educ.biol 1:18-26.

http://www.gelnet.hr/dokumenti/za%C5%A1tita-okoli%C5%A1a-i-odr%C5%BEivi-razvoj-priru%C4%8Dnik-za-u%C4%8Denike -GEL priručnik za učenike

http://www.gelnet.hr/dokumenti/za%C5%A1tita-okoli%C5%A1a-i-odr%C5%BEivi-razvoj-priru%C4%8Dnik-za-nastavnike -GEL priručnik za nastavnike

http://www.gelnet.hr/dokumenti/kurikul-za%C5%A1tita-okoli%C5%A1a-i-odr%C5%BEivi-razvoj-za-gimnazije-i-druge-srednje-%C5%A1kole -GEL kurikul

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56261 (05.04.2018.) Hrvatska enciklopedija, pojam taksonomija

48

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=56261

http://www.gelnet.hr/dokumenti/kurikul-za%C5%A1tita-okoli%C5%A1a-i-odr%C5%BEivi-razvoj-za-gimnazije-i-druge-srednje-%C5%A1kole

http://www.gelnet.hr/dokumenti/kurikul-za%C5%A1tita-okoli%C5%A1a-i-odr%C5%BEivi-razvoj-za-gimnazije-i-druge-srednje-%C5%A1kole

http://www.gelnet.hr/dokumenti/za%C5%A1tita-okoli%C5%A1a-i-odr%C5%BEivi-razvoj-priru%C4%8Dnik-za-nastavnike

http://www.gelnet.hr/dokumenti/za%C5%A1tita-okoli%C5%A1a-i-odr%C5%BEivi-razvoj-priru%C4%8Dnik-za-nastavnike



https://www.scribd.com/document/135986951/26280-plankton-bentos-pdf

https://www.youtube.com/watch?v=I030WbYFsQo ( pregledano 05.04.2018. ) Video zapis o mikrobiološkom ispitivanju

Popis potrebnog pribora:

pripremni rad u učionici: tableti ili računala spojena na Internet literatura za učenike ( ključevi za determinaciju vrsta,

ostala literatura navedena u popisu literature) pribor za pisanje i evidentiranje rada priprema pribora potrebnog za terenski rad kako bi se

učenike uputilo kako se služiti pojedinim priborom (po potrebi)

terenski rad: pribor potreban za uzimanje i pregledavanje uzoraka (mreža za uzimanje uzoraka (D

mreža), planktonska mrežica sa štapom, 2 plitke kadice za pregled uzetog uzorka, nekoliko malih posuda za razvrstavanje (10), tacne, boca štrcalica, kapalice, lupe)

Colilert pribor za mikrobiološko dokazivanje (prisustvo bakterija) pribor za pisanje i papiri /obrasci za bilježenje (obrazac 1 i obrazac 2) pisane upute za rad ključevi za determinaciju beskralješnjaka fotoaparat ili mobitel za fotografiranje prikladna obuća i odjeća za terenski rad

završni dio: ključevi za determinaciju vrsta lupa uzorci s terena fotografije i radni listići s terena računalo (i tableti po potrebi)

Radni materijali za učenike:

UPUTE ZA TERENSKI ISTRAŽIVAČKI RAD: BIOLOŠKA ANALIZA VODE49

https://www.youtube.com/watch?v=I030WbYFsQo

Poštovani prirodoslovci, nekoliko savjeta prije izlaska na teren:

Radite timski.

Dogovorite podjelu zadataka i suradnju među članovima tima.

Brinite o sigurnosti sebe i svojeg partnera na terenu.

Fotografirajte sve što nađete.

Vodite bilješke na svojim papirima i / ili na predloženim obrascima.

Dijelite/posuđujte pribor jedni drugima.

Uživajte u istraživanju i radu!

Prije izlaska na teren uzmite potreban pribor za rad:

pribor potreban za uzimanje i pregledavanje uzoraka: mreža za uzimanje uzoraka (Surberova ili „D mreža“), planktonska mrežica sa štapom, 2 plitke kadice za pregled uzetog uzorka, nekoliko malih posuda za razvrstavanje (10), tacne, boca štrcalica, kapalice, pincete, posude za spremanje uzoraka bentosa, sito, alkohol ili formalin za fiksiranje, lupe, metar

Colilert pribor za mikrobiološko dokazivanje (može i koji drugi prema mogućnosti nabavljanja) – izborni sadržaj

pribor za pisanje, vodootporni marker i papiri /obrasci za bilježenje

pisane upute za rad (radni listovi) ključevi za determinaciju beskralješnjaka fotoaparat ili mobitel za fotografiranje mobitel s aplikacijom za određivanje GPS-a prikladna obuća i odjeća za terenski rad

Slika 1. Slika Surberove ili D mreže

OBRAZAC 1. PODACI O LOKALITETU ISTRAŽIVANJA

50

Ime istraživača:______________________________________________________

Naziv vodotoka: _____________________________________________________

Koordinate mjesta uzimanja uzorka:_____________________________________

Datum:___________________ Vrijeme:________________ Vremenske prilike:______________________

Vrsta vodotoka: potok / rijeka (zaokruži) izvor ravničarski planinski kanal

Širina vodotoka: < 1m 1-5 m 5-25 m 25-50 m

Dubina vodotoka: <0.1m 0.1 - 0.5 m 0.5 – 1.0 m 1.0 – 2.0 m >2.0 m

Brzina vodotoka: vrlo brz brz umjeren spor stagnira

Korito vodotoka: čisto prekriveno vodenim biljem / algama prekriveno organskim tvarima

Vrsta obale: prekrivena prirodnim kamenom betonirana obrasla drvećem

obrasla grmljem obrasla travom pusta

Makro zagađenje: nema otpada staklo plastika građevinski otpad drugo

Izabrani lokalitet istraživanja se nalazi: uz šumu uz poljoprivredno zemljište uz travnjak u naselju

Napomena istraživača: _____________________________________________________ ( ako je potrebno)

OBRAZAC 2. PODACI O PRONAĐENIM VRSTAMA ŽIVIH BIĆA NA IZABRANOM LOKALITETU

51

Opaženo vodeno bilje: DA NE Koje ? ________________________________________

Opažene alge: DA NE Ako da, možeš li prepoznati:____________________________________

Opaženi makrozoobentos: DA NE

Prema dogovorenim uputama prije dolaska na teren organizirajte si mjesto na kojem ćete raditi, pripremite pribor i krenite uzimati uzorke beskralješnjaka s dostupnim mrežicama. Pazite jedni na druge i surađujte. Fotografirajte svaki organizam koji nađete.

Postupak uzimanja uzorka pomoću Surberove ili D mreže:

-postavite mrežu na dno suprotno od toka vode, nogom (gumenom čizmom) gurajte sadržaj podloge s dna 5 minuta u mrežu

-uzete uzorke s mrežicom prebacite u plitku kadicu (ili plitku posudu) i nekoliko puta isperite (budite pažljivi)

-u kadici pregledajte i razvrstajte vrste organizama u manje posudice – iste vrste odvojite u istu posudu za razvrstavanje (u ovoj fazi su vam potrebni ključevi za određivanje vrsta), poslužite se povećalom ili lupom, fotografirajte organizme

-prebrojite svaku vrstu i zapišite broj u Tablicu 1 ( tablica za očitavanje Belgijskog biotičkog indeksa ) ili u svoju tablicu koju ste napravili

- prema Tablici 2 ( tablica za objašnjenje biotičkog indeksa ) zaključit ćete kakva je kvaliteta vode

-sačuvajte obrazac jer će vam trebati kod donošenja zaključaka

-fiksirajte uzorke u posudicu (staklenku) za spremanje uzoraka, a ostale organizme vratite u vodu

Tablica 1: Tablica za očitavanje Belgijskog biotičkog indeksa

52

Tablica 2: Objašnjenje biotičkog indeksa

OBRAZAC 3. PODACI O MIKROBIOLOŠKOM TESTIRANJU (Izborni sadržaj)

53

Prije izlaska na teren pogledajte video kako se određuje prisutnost koliformnih bakterija i što njihova prisutnost u vodi znači. https://www.youtube.com/watch?v=I030WbYFsQo ( pregledano 05.04.2018. )

Pogledajte upute kako provesti testiranje na sljedećem linku: https://www.youtube.com/watch?v=GlBVmOI4Taw ( pregledano 05.04.2018.)

Na terenu:

prema uputama na Colilert priboru za mikrobiološko dokazivanje uzmite uzorak vode iz vodotoka i provedite postupak za ispitivanje. Ako je potrebno vrijeme za provođenje postupka onda uzorke dobro zatvorite i ponesite u učionicu.

Što se želi saznati mikrobiološkim ispitivanjem vode? ______________________________________________________________________________________

Kakav je vaš uzorak? (izgled, boja)

_____________________________________________________________________________________

Što možete zaključiti na temelju ovog ispitivanja?

______________________________________________________________________________________

3.UMJESTO ZAKLJUČKA…

54

https://www.youtube.com/watch?v=GlBVmOI4Taw

https://www.youtube.com/watch?v=GlBVmOI4Taw

https://www.youtube.com/watch?v=I030WbYFsQo

Ovaj rad osmišljen je i napravljen suradnjom kolegica prirodoslovnih struka koje rade u nekoliko osnovnih škola u Krapinsko-zagorskoj županiji, a okupljene s ciljem formiranja radne skupine unutar projekta LUMEN – za rad s darovitom djecom na predtercijarnoj razini. Projekt traje 24 mjeseca, a vodi ga Krapinsko-zagorska županija i Zagorska razvojna agencija s pet osnovnih i četiri srednje škole kao partnerima projekta. Projekt je financiran sredstvima Europske Unije ukupne vrijednosti 954 463,50 kn.

Ukupno je formirano devet radnih skupina, a u radnoj skupini „Prirodoslovlje za osnovne škole“ radile su sljedeće kolegice: (po predmetima)

Fizika:

Zrinka Gregurić Ferenček, OŠ Brestovec Orehovički

Ivančica Hopek Kramar, OŠ Marija Bistrica

Irena Ivanuš, OŠ Zabok

Mirela Lebić Popov, OŠ Zlatar

Karmen Prugovečki, OŠ Mače

Ivana Severin, OŠ Bedekovčina

Geografija:

Kristina Fruk, OŠ Zlatar

Ivana Ptičar, OŠ Pregrada

Kemija i Biologija:

Brankica Tepeš, OŠ Hum na Sutli

Jadranka Tepeš, OŠ Kumrovec

Ivana Vešligaj, OŠ A.Cesarca, Krapina

Nikolina Ljubić, OŠ Pregrada

Natalija Ilić, OŠ Brestovec Orehovički

Ovo je prvi projekt takvog oblika u našoj županiji, a naš rad je samo dio tog projekta. Svakako je izazov svakoj od nas koje smo radile na njemu, bez obzira na dob i iskustvo, a jedan od rezultata je vidljiv u pisanom obliku ovih prijedloga radionica. Ovaj rad ne podrazumijeva kraj našeg druženja i suradnje na izradi materijala za darovite učenike u prirodoslovlju već poticaj za razvoj novih ideja.

Pilotno će se provoditi u školama partnerima projekta te dopunjavati i korigirati tijekom provedbe. Tijekom provedbe projekta bit će omogućeno učenicima da sami kreiraju određene istraživačke zadatke i postupke i poticat će ih se na kreativnost u prikazu rezultata. Podaci će se objavljivati na web stranicama škole partnera, a rezultat projekta na platformi predviđenoj i izrađenoj za potrebe ovog projekta.

55

Documents

Plovimo i istražujemo vode Hrvatskog Zagorja · Web viewZa vrijeme rada imale smo stručnu pomoć od tima mentora s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti iz Osijeka u sastavu