SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

PLOVNI PARK I PRIJEVOZ ROBE NACIONALNIH PRIJEVOZNIKA NA UNUTARNJIM VODENIM PUTOVIMA.

SEMINARSKI RAD

OPATIJA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

PLOVNI PARK I PRIJEVOZ ROBE NACIONALNIH PRIJEVOZNIKA NA UNUTARNJIM VODENIM PUTOVIMA

SEMINARSKI RAD

KOLEGIJ: Makroekonomija STUDENT: Irena Vuglovečki

MENTOR: dr.sc, Branko Blažević MATIČNI BROJ: 22360/PO13

Dr.sc. Adriana Jelušić SMJER: Menadžment u turizmu

STATUS: Redovan

Opatija, travanj 2014.

SADRŽAJ:

UVOD......................................................................................................................................................3

1 PRIJEVOZ UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA..............................................................................4

2 POJMOVNO ODREĐENJE................................................................................................................5

3 STATISTIČKI PODACI ZA PLOVNI PARK I PRIJEVOZ ROBE NACIONALNIH PRIJEVOZNIKA NA UNUTARNJIM VODENIM PUTOVIMA......................................................................................................6

3.1 2007. Godina..........................................................................................................................6

3.2 2008. Godina..........................................................................................................................7

3.3 2009. Godina..........................................................................................................................8

3.4 2010. Godina........................................................................................................................10

3.5 2011. Godina........................................................................................................................12

3.6 2012. Godina........................................................................................................................13

ZAKLJUČAK...........................................................................................................................................14

LITERATURA:.........................................................................................................................................15

I

POPIS ILUSTRACIJA:

Grafikoni:

Grafikon 1: Plovni park unutarnjim vodenim putovima............................................................8Grafikon 2: Prijevoz robe nacionalnih prijevoznika unutarnjim vodenim putovima................9Grafikon 3: Plovni park na unutarnjim vodenim putovima......................................................10Grafikon 4: Prijevoz robe na unutarnjim vodenim putovima...................................................11Grafikon 5: Plovni park na unutarnjim vodenim putovima......................................................12Grafikon 6: Plovni park na unutarnjim vodenim putovima......................................................13

Slike:

Slika 1: Plovni park i prijevoz robe unutarnjim vodenim putovima..........................................6Slika 2: Plovni park i prijevoz robe unutarnjim vodenim putovima...........................................7Slika 3: Plovni park i prijevoz robe unutarnjim vodenim putovima........................................13

II

UVOD

U ovom seminaru obradit ću temu „Plovni park i prijevoz robe nacionalnih prijevoznika na unutarnjim vodenim putovima“. Obrađeni podaci obuhvaćeni su vremenskim razdobljem od 2007.-2012. godine.

Kroz seminar ću uspoređivati podatke plovnog parka koji obuhvaća tegljače i potiskivače, te s druge strane podatke o prijevozu robe nacionalnih prijevoznika, kojima sam obuhvatila unutarnji, međunarodni te ukupni prijevoz robe u razdoblju od 2007. godine pa sve do 2012. godine.

Podaci iz navedene teme biti će prikazani u nekoliko tablica i grafikona, kroz koje ću ih međusobno uspoređivati i koje će mi biti potrebne da dođem u konačnici do zaključka. Informacije su preuzete iz legitimnih izvora kao što je Državni zavod za statistiku, odnosno sa Hrvatskog statističkog ljetopisa.

U prvim dijelovima seminara ću općenito govoriti o plovnom parku i prijevozu robe nacionalnih prijevoznika, te navesti nekoliko definicija koje su bitne za razumijevanje ovog seminarskog rada.

Dok će se drugi dio seminara bazirati na samoj analizi i usporedbi podataka, odnosno tablica i grafikona koje će prikazivati statističke podatke za navedenu temu, te ću na kraju iznijeti zaključak.

3

1 PRIJEVOZ UNUTARNJIM PLOVNIM PUTOVIMA

Prijevoz roba na unutarnjim plovnim putovima je jedan od najstarijih oblika prijevoza. On dakako postaje sve atraktivniji i mnogo se u njega ulaže kako bi se lakše i brže prevezla roba.

Mreža unutarnjih plovnih puteva u Europi povezuje sve veće Europske zemlje, pa tako i Hrvatsku. Unutarnji plovni putevi RH integrirani su u mrežu Europskih plovnih putova VII. (dunavskog) koridora. Plovidba unutarnjim plovnim putevima RH je sigurna samo kod srednjih i viših vodostaja rijeka koje imaju značajne amplitude vodostaja, i do 10 metara. Kod niskih i nižih vodostaja plovidba nije sigurna, te se mora ograničiti gazom plovila ili se mora obustaviti.

Mreža plovnih putova u Hrvatskoj sastoji se od tri rijeke koje su pogodne za trgovačku plovidbu, a to su Sava, Drava i Dunav. Najznačajnija rijeka za trgovačku plovidbu je Dunav, jer je njime Hrvatska izravno povezana s lukama na Atlantskom oceanu, zemljama srednje i zapadne Europe i sa zemljama na europskom jugoistoku. Također, bitna stavka plovidbe dunavom je to što je plovidba moguća svih 365 dana u godini uz određen broj maglovitih dana. Dunav je kroz Hrvatsku plovni put četvrte klase plovnosti, što znači da njime mogu ploviti brodovi i plovni sastavi do 1500 tona nosivosti. Godišnji promet iznosi oko 300000 tona tereta.

Gradnjom kanala Dunav – Sava te dvije rijeke povezale bi se izravno preko hrvatskog teritorija čime bi se plovidba od luka na Savi prema središnjoj i sjevernoj Europi skratila za 400 km. Njegovom gradnjom povezuju se hrvatski unutarnji plovni putovi, povezuju hrvatske jadranske luke s Dunavom, kanalom Rajna-Majna-Dunav. Kanal Dunav-Sava povezuje VII (dunavski) koridor i X paneuropski prometni koridor. Prvotne ideje odnosile su se samo na plovni kanal, dok današnji projekti predviđaju višenamjenski kanal što bi uključivalo plovidbu, navodnjavanje i odvodnja.

Gradnjom kanala Dunav-Sava može donijeti mnoge gospodarske koristi – razvitak prometa na unutarnjim plovnim putovima, razvitak riječnih luka, gospodarskih zona, poljoprivrede i vodnog gospodarstva. Očekuje se da će ukupan promet roba u luci Vukovar moći povećati do osam milijuna tona godišnje.

Unutarnju plovni putovi ukupne duljine od 787,1 km, od toga Dunav na duljini od 137,5 km, Save na duljini od 446 km, Drave na duljini od 198,6 km, Kupe na duljini od 5 km.

Luke na unutarnjim plovnim putovima su: Osijek, Sisak, Slavonski Brod i Vukovar Infrastruktura riječnih luka je na niskoj razini i nije podobna za kvalitetno pružanje lučkih usluga. Za vrijeme rata luke su pretrpjele znatne štete koje su posljednjih pet godina sanirane.

4

2 POJMOVNO ODREĐENJE

Prijevoz - je prevoženje putnika ili robe na određenoj udaljenosti od mjesta ukrcaja/utovara do mjesta iskrcaja/istovara. Prikazan je kao broj prevezenih putnika ili količina prevezene robe.

Promet – je kretanje vozila, putnika i robe. Prikazan je kao broj doputovalih ili otputovalih putnika ili kao količna utovarene ili istovarene robe na željezničkim stanicama, morskim lukama, lukama unutarnjih vodnih putova i zračnih luka.

Unutarnji prijevoz – podrazumijeva prijevoz robe obavljen između ukrcajnih i iskrcajnih mjesta unutar granice Republike Hrvatske

Međunarodni prijevoz – obuhvaća prijevoz robe između mjesta ukrcaja u Republici Hrvatskoj i mjesta iskrcaja u inozemstvu i obratno te između dva mjesta u inozemstvu

Tranzit – podrazumijeva prijevoz robe kroz hrvatski teritorij između dva mjesta koja se nalaze u drugoj zemlji ili drugim zemljama s prekrcajem robe u Republici Hrvatskoj

Putnički kilomatar – jest mjerna jedinica koja izražava prijevoz jednog putnika na udaljenost od jednog kilometra

Tonski kilometar- jest mjerna jedinica koja izražava prijevoz jedne tone robe na udaljenosti od jednog kilometra

Plovni putovi - Plovni put je pojas na unutarnjim vodama određene dubine, širine i propisanih gabarita koji je uređen, obilježen i otvoren za sigurnu plovidbu. Definiran je plovnim koritom i radijusom zavoja kod niskog plovnog vodostaja (NPV), te slobodnim gabaritima ispod mostova i zračnih kabela ispod visokog plovnog vodostaja (VPV).

NPV – je određen temeljem statističkog proračuna trajnosti vodostaja iz 25 godišnjeg razdoblja opažanja, a odgovara vodostaju 95%-tne trajnosti.

VPV – je određen temeljem statističkog proračuna trajsnosti vodostaja iz 25 godišnjeg razdoblja opažanja a odgovara vodostaju 1%-tne trajnosti.

kW –jest mjerna jedinica za optimalnu brodsku snagu

DTW – jest nosivost broda, odnosno dopuštena težina tereta koji se može istodobno smjestiti na brod

5

3 STATISTIČKI PODACI ZA PLOVNI PARK I PRIJEVOZ ROBE NACIONALNIH PRIJEVOZNIKA NA UNUTARNJIM VODENIM PUTOVIMA

3.1 2007. GodinaSlika 1: Plovni park i prijevoz robe unutarnjim vodenim putovima

Izvor: Statistički ljetopis 2008. www.dzs.hr (20.travanj 2014.)

Iz navedene tablice možemo vidjeti kako se u 2007. godini broj tegljača i potiskivača, kao i motornih teretnjaka, motornih tankera, plovila bez motora povećao od 2002. godine.

Također, ukupan prijevoz robe domaćeg i međunarodnog prometa se uvelike smanjio za razliku od posljednjih nekoliko godina. Najveći pad bilježila je 2001. Godina kada je promet sa 1088 tisuća tona-kilometra pao na 683 tisuća tona-kilometra.

Domaći promet 2007. Godine iznosio je 31 422 tisuća tona-kilometara, te bilježimo pad prijevoza robe u odnosu na posljednjih 7 godina. Međunarodni promet 2007. Godine iznosio je 272 676 tisuća tona-kilometara te bilježimo porast prijevoza robe u odnosu na prethodnu godinu.

6

3.2 2008. GodinaSlika 2: Plovni park i prijevoz robe unutarnjim vodenim putovima

Izvor: Statistički ljetopis, 2009. www.dzs.hr (23.travanj 2014.)

Iz navedene tablice možemo vidjeti kako se plovni park tegljača i potiskivača smanjio za 3 u odnosu na prethodnu, 2007. Godinu. Također broj kW se smanjio kako se smanjio broj vozila. Broj plovnog parka motornih teretnjaka, motornih tankera te plovila bez motora se smanjio sa 79 koliko ih je bilo 2007.godine na 74. Njihova nosivost se smanjila 1063 tona, za razliku od prethodne godine, a to se i podrazumijeva jer se smanjio njihov broj.

Prijevoz robe unutarnjih prijevoznika se smanjio za 655 tisuće tona-kilometara uspoređujući je sa prethodnom godinom. Prijevoz robe međunarodnih prijevoznika se drastično smanjio. Pao je sa 274 686 tisuća tona-kilometara na 149 477 tisuća tona-kilometara. Ukupni promet unutarnjih i međunarodnih prijevoznika bilježi pad od 125 864 tisuća tona-kilometara.

Iz statističkih podataka ove godine možemo zaključiti da se ukupan plovni park i prijevoz robe na ujutarnjim vodnim putovima smanjio u svim komponentama.

7

3.3 2009. GodinaGrafikon 1: Plovni park unutarnjim vodenim putovima

2007 2008 20090

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2724 24

7974 72

Tegljači i potiskivačiMotorni teretnjaci, mo-torni tankeri i plovila bez motora

Izvor: Statistički ljetopis 2010., www.dzs.hr (23. travanj 2014.)

Pomoću grafikona prikazan je plovni park na unutarnjim vodenim putovima u razdoblju od 2007. do 2029. godine. Iz grafikona je vidljivo da je broj tegljača u 2009. godini ostao isti kao i 2008, dok je 2007 on bio za 3 tegljača i potiskivača veći.

Broj motornih teretnjaka, motornih tankera i plovila bez motora se u 2009. godini smanjio za 2 u odnosu na prethodnu, 2008. godinu. 2007 godine broj motornih teretnjaka, motornih tankera i plovila bez motora bio je najveći, time zaključujemo da se svake godine smjanjuje broj motornih teretnjaka, motornih tankera i plovila bez motora.

8

Grafikon 2: Prijevoz robe nacionalnih prijevoznika unutarnjim vodenim putovima

2007 2008 20090

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

31422 30757 28179

274676

149477162868

306098

180234191047

Unutarnji MeđunarodniUkupno

Izvor: Statistički ljetopis 2010., www.dzs.hr (23. travanj 2014.)

Iz ovog grafikona vidimo da je unutarnji prijevoz robe 2009. godine pao u odnosu na prethodne dvije godine. Od 2007 do 2009.godine on se smanjio za 3243 tisuća tona-kilometara. Međunarodni prijevoz također bilježi pad prometa. On se od 2007. Do 2009.godine smanjio za 83629tisuća tona-kilometara.

Iz ovog grafikona možemo zaključiti da je i unutarnji i međunarodni promet drastično pao 2008.godine, dok se 2009.godine malo povećao.

9

PRIJEVOZ ROBE NACIONALNIH PRIJEVOZNIKA

3.4 2010. GodinaGrafikon 3: Plovni park na unutarnjim vodenim putovima

2007 2008 2009 20100

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2724 24

7974 72

42 Tegljači i potiskivačiMotorni teretnjaci, motorni tankeri i plovila bez motora

Izvor: Statistički ljetopis 2010., www.dzs.hr (23. travanj 2014.)

Od 2010. Podaci o plovnom parku ne obuhvaćaju poslovne subjekte koji su registrirani u registru poslovnih subjekta Državnog zavoda za statistiku u drugim djelatnostima, a obavljaju i prijevoz eksploatiranog šljunka i pijeska za vlastite potrebe.

Iz ovog grafikona možemo vidjeti da se broj motornih teretnjaka, motornih tankera i plovila bez motora drastično smanjio za razliku od prethodnih nekoliko godina.

10

Grafikon 4: Prijevoz robe na unutarnjim vodenim putovima

2007 2008 2009 20100

10000

20000

30000

40000

50000

60000

31422 3075728179 28954

21812

12080 12739

2693

52488

4283740918

31647Unutarnji MeđunarodniUkupno

Izvor: Statistički ljetopis 2010., www.dzs.hr (23. travanj 2014.)

Grafikon pokazuje unutarnji, međunarodni i ukupni promet nacionalnih prijevoznika na unutarnjim vodenim putovima. Podaci iz ovog grafikona iskazani su u tisućama tona-kilometara, dok su se u prethodnim primjerima (od 2007.-2009.godine) prikazivali u tisućama tona-kilometara na kvadrat.

Unutarnji promet 2010.godine bilježi neznatan porast, dok međunarodni promet bilježi drastičan pad. Ukupan unutarnji i međunarodan promet bilježi pad od 9271 tisuća tona-kilometara.

11

3.5 2011. GodinaGrafikon 5: Plovni park na unutarnjim vodenim putovima

2007 2008 2009 2010 20110

10

20

30

40

50

60

70

80

90

2724 24

7974 72

42

50Tegljači i potiskivačiMotorni teretnjaci, motorni tankeri i plovila bez motora

Izvor: Statistički ljetopis 2010., www.dzs.hr (23. travanj 2014.)

U ovom grafikonu, kao ni u prethodnom primjeru, podaci o plovnom parku ne obuhvaćaju poslovne subjekte koji su registrirani u registru poslovnih subjekta Državnog zavoda za statistiku u drugim djelatnostima, a obavljaju i prijevoz eksploatiranog šljunka i pijeska za vlastite potrebe.

Motorni teretnjaci, motorni tankeri i plovila bez motora bilježe rast.

12

Slika 3: Plovni park i prijevoz robe unutarnjim vodenim putovima

Izvor: Statistički ljetopis 2010., www.dzs.hr (23. travanj 2014.)

Iz ove tablice vidljivo je da podaci za prijevoz robe, međunarodnih i ukupni prijevoz robe nisu iskazani. Od 2011. godine, podaci o prijevozu robe ne obuhvaćaju poslovne subjekte koji su registrirani u registru poslovnih subjekta Državnog zavoda za statistiku u drugim djelatnostima, a obavljaju i prijevoz eksploatiranog šljunka i pijeska za vlastite potrebe.

3.6 2012. GodinaGrafikon 6: Plovni park na unutarnjim vodenim putovima

2007 2008 2009 2010 2011 20120

10

20

30

40

50

60

70

80

90

27 24 24

7974 72

4250 47 Tegljači i potiskivači

Motorni teretnjaci, mo-torni tankeri i plovila bez motora

Izvor: Statistički ljetopis 2010., www.dzs.hr (23. travanj 2014.)

Broj motorni teretnjaka, motorni tankera i plovila bez motora smanjo su se u odnosu na prethodnu godinu.

13

ZAKLJUČAK

Prijevoz roba na unutarnjim plovnim putovima je jedan od najstarijih oblika prijevoza. On dakako postaje sve atraktivniji i mnogo se u njega ulaže kako bi se lakše i brže prevezla roba. Mreža unutarnjih plovnih puteva povezuje Hrvatsku sa svim važnim europskim zemljama. Međutim hrvatski unutarnji plovni putevi su nedovoljno iskorišteni za prijevoz roba. Dokaz tome je i ovaj seminarski rad.

Naime, promatrajući plovni park i prijevoz robe nacionalnih prijevoznika iz godine u godinu, točnije od 2007. -2013. godine, možemo primijetiti kako se udio svih komponenti koje su obuhvaćene u ovom seminarskom radu uvelike smanjio. Počevši od plovnog parka čija komponenta tegljači i potiskivači bilježe pad do 2009.godine, a od 2010.godine podaci o plovnom parku ne obuhvaćaju poslovne subjekte koji su registrirani u registru poslovnih subjekta Državnog zavoda za statistiku u drugim djelatnostima, a obavljaju i prijevoz eksploatiranog šljunka i pijeska za vlastite potrebe. Druga komponenta plovnog parka „motorni teretnjaci, motorni tankeri i plovila bez motora“ bilježe velik pad 2010.godine, dok se 2011. i 2012.godine taj pad lagano nestaje. Međutim to nije ni približno kako je to bilo 2007.godine.

Prijevoz robe obuhvaćen je kroz unutarnji, međunarodni te ukupan. Također kako su se smanjile komponente plovnog parka, smanjio se i prijevoz robe unutarnjih plovnih puteva. Promatrajući unutarnji prijevoz robe, primjećujemo blago smanjenje, dok kod međunarodnog prijevoza robe primjećujemo oštar pad. Međunardoni prijevoz robe 2007.godine iznosio je 21066 tisuća tonskih kilometara dok je npr. 2010 iznosio 2693 tisuća tonskih kilometara.

Ovi podaci potvrđuju pretpostavku o lošoj povezanosti unutarnjih plovnih voda Republike Hrvatske. Međutim, poduzimaju se sve mjere kako bi se to stanje popravilo, također Europska unija na određen način potiče prijevoz roba i usluga unutarnjim plovnim putovima. Nadamo se da ćemo jednog dana uspjeti postići zacrtan cilj i postati konkurentni na Europskom tržištu.

14

LITERATURA:

KNJIGE:

Blanchard, O.: Makroekonomija, peto izdanje, obnovljeno izdanje, Tehnološki institut u Massachusettsu, Zagreb, 2011.

Babić, M.: Makroekonomija, trinaesto dopunjeno i izmijenjeno izdanje, Zagreb, 2003.

INTERNETSKE STRANICE:

www.dzs.hr www.statistickiljetopis.hr

15