PM 05-06 blok...lijek, ne treba vršiti objavljivanjem putem oglasne table suda, osim kada je to posljednje moguće rješenje, tj. u slučaju kada pismeno nije moguće dostaviti na

ČASOPIS ZA PRAVNU TEORIJU I PRAKSU

5 – 6svibanj – lipanj / maj – juni

Sarajevo 2019.

PRAVNA MISAO

SADRŽAJ

Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 5 – 6 / 2019

3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine(Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Evropski sud za ljudska prava(Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Sud Evropske unije(Pripremio Nasir Muftić, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosnei Hercegovine u mirovini)

109

113

126

132

118

139

7

40

72

Irina ŠolajaMarina M. Simović

Boris Barun

Anisa Ruhotina

Zaštita prava potrošača u alternativnim mehanizmima za rješavanje potrošačkih sporova

Kontrola i zaštita ustavnosti i zakonitosti u Federaciji Bosne i Hercegovine

Dostavljanje u izvršnom postupku sa posebnim osvrtom na najnovije izmjene Zakona u Republici Srpskoj

95

99

101

106

Hajrija Sijerčić-Čolić

Branko Morait

Đemaludin Mutapčić

Arben MurtezićDavor Trlin

Veliki naučni komentar Posebnog dijela Kaznenog zakonika Republike Slovenije

Prometno pravo Republike Hrvatske

Prikaz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elektronskom načinu vođenja zemljišnih knjiga

Prikazi publikacija

5Uvodna riječ glavnog urednika

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

PRIKAZ

Upute za autore

SADRŽAJ


3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine(Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Evropski sud za ljudska prava(Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Sud Evropske unije(Pripremio Nasir Muftić, asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosnei Hercegovine u mirovini)

109

113

126

132

118

139

7

40

72


Boris Barun

Anisa Ruhotina

Zaštita prava potrošača u alternativnim mehanizmima za rješavanje potrošačkih sporova

Kontrola i zaštita ustavnosti i zakonitosti u Federaciji Bosne i Hercegovine

Dostavljanje u izvršnom postupku sa posebnim osvrtom na najnovije izmjene Zakona u Republici Srpskoj

95

99

101

106


Branko Morait



Veliki naučni komentar Posebnog dijela Kaznenog zakonika Republike Slovenije

Prometno pravo Republike Hrvatske

Prikaz Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o elektronskom načinu vođenja zemljišnih knjiga

Prikazi publikacija

5Uvodna riječ glavnog urednika

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

PRIKAZ

Upute za autore


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina

Court of Bosnia and Herzegovina

Court of Justice of the European Union

European Court of Human Rights

(Prepared by Professor Branko Morait, Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Nasir Muftić, Assistant Professor at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

(Prepared by Harun Išerić, expert associate at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina

of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court

5


Boris Barun

Consumer Rights Protection in Alternative Mechanisms for Consumer Dispute Resolutions

Control and Protection of Constitutionality and Legality in the Federation of Bosnia and Herzegovina

SCIENTIFIC PAPER

Instructions for authors

OVERVIEW


Branko Morait



Anisa Ruhotina

A Great Scientific Commentary on the Special Part of the Criminal Code of the Republic of Slovenia

Marine Law of the Republic of Croatia

Review of the Rulebook on Amendments to the Rulebook on Electronic Land Registry Management

Review of the publications

Servicing of Documents in the Enforcement Procedure with a Special Overview of the Most Recent Law Amendments in the Republic of Srpska


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrele-

vantnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse u Bosni

i Hercegovini. U ovom broju, kao i do sada, donosimo nekoliko interesantnih

radova, prikaza knjiga i sudske prakse.

Rad Zaštita prava potrošača u alternativnim mehanizmima za rješavanje

potrošačkih sporova analizira osnovna rješenja prava potrošača u pozitivnom

pravu Republike Srpske, u odnosu na rješenja EU, sa naglaskom na zakonska

rješenja koja se odnose na alternativne mehanizme rješavanja potrošačkih

sporova i primjenu u praksi.

U radu Kontrola i zaštita ustavnosti i zakonitosti u Federaciji Bosne i

Hercegovine se ukazuje na neadekvatnost ustavnog pozicioniranja Ustavnog

suda Federacije Bosne i Hercegovine, dijelom s organizacijskog, a dominant-

no s funkcionalnog aspekta, što, prema mišljenju autora, dovodi do defici-

tarnog sustava kontrole i zaštite ustavnosti i zakonitosti.

U radu Dostavljanje u izvršnom postupku sa posebnim osvrtom na

najnovije izmjene zakona u Republici Srpskoj, autorica zauzima stav da

dostavu pismena, za koja se vezuje vremenski ograničeno pravo na pravni

lijek, ne treba vršiti objavljivanjem putem oglasne table suda, osim kada je to

posljednje moguće rješenje, tj. u slučaju kada pismeno nije moguće dostaviti

na drugi način.

U ovom broju Pravne misli, možete pročitati prikaz Veliki znanstveni

komentar posebnega dela kazenskega zakonika (KZ-1), 1. Knjiga (100 do 176.

člen), urednika Damjan Korošec, Katja Filipčić, Stojan Zdolšek, uz stručnu

koordinaciju od strane Koritnik Boštjana. Ovaj obimni komentar (1116 str.) je

2018. godine izašao u izdanju Uradni list Republike Slovenije – Pravna

fakulteta Univerze v Ljubljani.

Foreword of the Editor-in-Chief

109

113

132

126

118

139

7

40

95

99

101

106

72

(Prepared by Academician Professor Miodrag N. Simović, judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka and Assistant Professor Vladimir M. Simović– Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina

Court of Bosnia and Herzegovina

Court of Justice of the European Union

European Court of Human Rights

(Prepared by Professor Branko Morait, Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Nasir Muftić, Assistant Professor at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

(Prepared by Harun Išerić, expert associate at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina

of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court

5


Boris Barun

Consumer Rights Protection in Alternative Mechanisms for Consumer Dispute Resolutions

Control and Protection of Constitutionality and Legality in the Federation of Bosnia and Herzegovina

SCIENTIFIC PAPER

Instructions for authors

OVERVIEW


Branko Morait



Anisa Ruhotina

A Great Scientific Commentary on the Special Part of the Criminal Code of the Republic of Slovenia

Marine Law of the Republic of Croatia

Review of the Rulebook on Amendments to the Rulebook on Electronic Land Registry Management

Review of the publications

Servicing of Documents in the Enforcement Procedure with a Special Overview of the Most Recent Law Amendments in the Republic of Srpska


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrele-

vantnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse u Bosni

i Hercegovini. U ovom broju, kao i do sada, donosimo nekoliko interesantnih

radova, prikaza knjiga i sudske prakse.

Rad Zaštita prava potrošača u alternativnim mehanizmima za rješavanje

potrošačkih sporova analizira osnovna rješenja prava potrošača u pozitivnom

pravu Republike Srpske, u odnosu na rješenja EU, sa naglaskom na zakonska

rješenja koja se odnose na alternativne mehanizme rješavanja potrošačkih

sporova i primjenu u praksi.

U radu Kontrola i zaštita ustavnosti i zakonitosti u Federaciji Bosne i

Hercegovine se ukazuje na neadekvatnost ustavnog pozicioniranja Ustavnog

suda Federacije Bosne i Hercegovine, dijelom s organizacijskog, a dominant-

no s funkcionalnog aspekta, što, prema mišljenju autora, dovodi do defici-

tarnog sustava kontrole i zaštite ustavnosti i zakonitosti.

U radu Dostavljanje u izvršnom postupku sa posebnim osvrtom na

najnovije izmjene zakona u Republici Srpskoj, autorica zauzima stav da

dostavu pismena, za koja se vezuje vremenski ograničeno pravo na pravni

lijek, ne treba vršiti objavljivanjem putem oglasne table suda, osim kada je to

posljednje moguće rješenje, tj. u slučaju kada pismeno nije moguće dostaviti

na drugi način.

U ovom broju Pravne misli, možete pročitati prikaz Veliki znanstveni

komentar posebnega dela kazenskega zakonika (KZ-1), 1. Knjiga (100 do 176.

člen), urednika Damjan Korošec, Katja Filipčić, Stojan Zdolšek, uz stručnu

koordinaciju od strane Koritnik Boštjana. Ovaj obimni komentar (1116 str.) je

2018. godine izašao u izdanju Uradni list Republike Slovenije – Pravna

fakulteta Univerze v Ljubljani.

Foreword of the Editor-in-Chief

109

113

132

126

118

139

7

40

95

99

101

106

72

(Prepared by Academician Professor Miodrag N. Simović, judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka and Assistant Professor Vladimir M. Simović– Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)

7

ZAŠTITA PRAVA POTROŠAČA U ALTERNATIVNIM MEHANIZMIMA ZA RJEŠAVANJE POTROŠAČKIH SPOROVA

pregledni znanstveni rad

Irina Šolaja, MA*prof. dr Marina M. Simović**

Sažetak

UDK 366.5:347.91(4-672EU) 366.5:347.91(497.6 Republika Srpska)

Rad je imao za cilj da analizira osnovna rješenja prava potrošača u pozitivnom pravu Republike Srpske sa naglaskom na zakonska rješenja koja se odnose na alternativne mehanizme rješavanja potrošačkih sporova. U tom cilju autori su prethodno analizirali prava potrošača u relevantnim aktima Evropske unije. Zatim, posebnu pažnju autori su posvetli sagledavanju zaštite prava potrošača od strane Republičke uprave za inspekcijske poslove, udruženja za zaštitu potrošača i potrošačke arbitraže. Kritički su analizirani mehanizmi vansudskih načina rješavanja sporova sa pristupima vansudskim mehanizmima zaštite potrošača. U radu su slijeđena dva pravca istraživanja: jedan se koncentrisao na pitanje nivoa procesa harmonizacije, gdje su upotrebom uporedno-pravnog metoda upoređena rješenja u Republici Srpskoj sa relevantnim rješenjima EU; drugi se fokusirao na pitanje realizacije mehanizama zaštite u praksi gdje je upotrijebljen sociološki metod anali-ziranja statističkih podataka i relevantnih dokumenata. Autori su zaključili da su rješenja u Republici Srpskoj u velikoj mjeri usklađena sa rješenjima EU. Takođe je utvrđeno da postojeće zakonske mogućnosti alternativne zaštite potrošača nisu realizovane u praksi.

* asistent u Odjeljenju za istraživanje razvoja BMW u Minhenu, sholajairina@gmail. com.** sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta "Apeiron" u Banjoj Luci; [email protected].

Ključne riječi

Zaštita potrošača, alternativno rješavanje potrošačkih sporova, Inspektorat,

Arbitražni odbor, udruženja za zaštitu potrošača.

I. Šolaja, M. Simović: Zaštita prava potrošača u alternativnim mehanizmima za rješavanje ... Pravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 7 - 39

6

Također, donosimo i prikaz udžbenika Prometno pravo Republike Hr-

vatske (562 str.), autora Bolanča Dragana, koji je objavilo Sveučilište u Splitu

2016. godine.

Osim toga, donosimo i prikaz novog propisa Federalnog ministra

pravde o sigurnosti podataka u zemljišnoknjižnom softveru E-grunt, sa

posebnim osvrtom na ulogu notara u različitim pravnim situacijama.

Nadalje, u ovom broju prikazane su i tri publikacije koje su tokom

2018/2019 nastale u okviru implementacije projekta "Rod i pravosuđe", koji

provodi Atlantska inicijativa, a finansira Ambasada Kraljevine Švedske u

Bosni i Hercegovini. Navedene publikacije su: Prikaz analize sudske prakse u

predmetima nasilja u porodici u BiH, Prikaz priručnika za sudije i tužioce za

postupanje u predmetima seksualnog uznemiravanja i Prikaz priručnika za

razmatranje krivičnog djela silovanja u sudskoj praksi u BiH.

Od sudske prakse, u ovom broju donosimo praksu Ustavnog suda BiH,

Suda BiH, Ustavnog suda Federacije BiH i Evropskog suda za ljudska prava.

Kao novinu, u ovom broju donosimo i pregled novosti iz sudske prakse Suda

Evropske unije, a koji obuhvata relevantne presude i mišljenja Suda i Općeg

suda, donesene u martu i aprilu 2019. godine.

Čitajte i pišite!

Doc. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


7

ZAŠTITA PRAVA POTROŠAČA U ALTERNATIVNIM MEHANIZMIMA ZA RJEŠAVANJE POTROŠAČKIH SPOROVA


Irina Šolaja, MA*prof. dr Marina M. Simović**

Sažetak

UDK 366.5:347.91(4-672EU) 366.5:347.91(497.6 Republika Srpska)

Rad je imao za cilj da analizira osnovna rješenja prava potrošača u pozitivnom pravu Republike Srpske sa naglaskom na zakonska rješenja koja se odnose na alternativne mehanizme rješavanja potrošačkih sporova. U tom cilju autori su prethodno analizirali prava potrošača u relevantnim aktima Evropske unije. Zatim, posebnu pažnju autori su posvetli sagledavanju zaštite prava potrošača od strane Republičke uprave za inspekcijske poslove, udruženja za zaštitu potrošača i potrošačke arbitraže. Kritički su analizirani mehanizmi vansudskih načina rješavanja sporova sa pristupima vansudskim mehanizmima zaštite potrošača. U radu su slijeđena dva pravca istraživanja: jedan se koncentrisao na pitanje nivoa procesa harmonizacije, gdje su upotrebom uporedno-pravnog metoda upoređena rješenja u Republici Srpskoj sa relevantnim rješenjima EU; drugi se fokusirao na pitanje realizacije mehanizama zaštite u praksi gdje je upotrijebljen sociološki metod anali-ziranja statističkih podataka i relevantnih dokumenata. Autori su zaključili da su rješenja u Republici Srpskoj u velikoj mjeri usklađena sa rješenjima EU. Takođe je utvrđeno da postojeće zakonske mogućnosti alternativne zaštite potrošača nisu realizovane u praksi.

* asistent u Odjeljenju za istraživanje razvoja BMW u Minhenu, sholajairina@gmail. com.** sekretar u Ombudsmanu za djecu Republike Srpske i vanredni profesor na Fakultetu pravnih nauka Panevropskog univerziteta "Apeiron" u Banjoj Luci; [email protected].

Ključne riječi

Zaštita potrošača, alternativno rješavanje potrošačkih sporova, Inspektorat,

Arbitražni odbor, udruženja za zaštitu potrošača.


6

Također, donosimo i prikaz udžbenika Prometno pravo Republike Hr-

vatske (562 str.), autora Bolanča Dragana, koji je objavilo Sveučilište u Splitu

2016. godine.

Osim toga, donosimo i prikaz novog propisa Federalnog ministra

pravde o sigurnosti podataka u zemljišnoknjižnom softveru E-grunt, sa

posebnim osvrtom na ulogu notara u različitim pravnim situacijama.

Nadalje, u ovom broju prikazane su i tri publikacije koje su tokom

2018/2019 nastale u okviru implementacije projekta "Rod i pravosuđe", koji

provodi Atlantska inicijativa, a finansira Ambasada Kraljevine Švedske u

Bosni i Hercegovini. Navedene publikacije su: Prikaz analize sudske prakse u

predmetima nasilja u porodici u BiH, Prikaz priručnika za sudije i tužioce za

postupanje u predmetima seksualnog uznemiravanja i Prikaz priručnika za

razmatranje krivičnog djela silovanja u sudskoj praksi u BiH.

Od sudske prakse, u ovom broju donosimo praksu Ustavnog suda BiH,

Suda BiH, Ustavnog suda Federacije BiH i Evropskog suda za ljudska prava.

Kao novinu, u ovom broju donosimo i pregled novosti iz sudske prakse Suda

Evropske unije, a koji obuhvata relevantne presude i mišljenja Suda i Općeg

suda, donesene u martu i aprilu 2019. godine.

Čitajte i pišite!

Doc. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


CONSUMER RIGHTS PROTECTION IN ALTERNATIVE MECHANISMS FOR CONSUMER DISPUTE RESOLUTIONS

Aim of the paper is to summarize the basic solutions to consumers'

rights in the positive law of Republika Srpska and to evaluate alternative legal

mechanisms for solving consumer disputes. With that aim, the author

analyses consumer rights in the most important international regulations

and acts of the European Union. Then, the author devotes a special

consideration to consumer rights protection by the Republic Administration

for Inspection, consumer protection associations and consumer arbitration.

On these grounds, mechanisms of out-of-court methods for resolving

disputes with approaches to extra-judicial mechanisms of consumer

protection, in accordance with which the common market functions, are

checked. By opening the question of the level of the harmonization process,

the author used methods within the sociological method (statistical data and

analysis of documents) and a comparative legal method to show different

approaches to the organization of certain issues and to crystallise which of the

solutions offered are better.

Summary

Consumer Protection, Inspectorate, Arbitration Committee, Consumer

Protection Associations.

Key words

38 39

8. Odluka o visini i načinu plaćanja troškova pred Arbitražnim odborom za potrošačke sporove pri Privrenoj komori Republike Srpske, broj 01-53-5-1/13.

Republika Hrvatska

1. Zakon o zaštiti potrošača, „Narodne novine“, br. 41/14 i 110/15.

Međunarodni ugovori

1. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Evropskih zajednica i njihovih država članica, sa jedne strane i Bosne i Hercegovine, sa druge, „Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori“, broj 10/08.

Evropska unija

1. Direktiva Vijeća 93/13/EEZ od 5. aprila 1993. godine o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, OJ L br. 95/29.

2. Preporuke Komisije od 11. juna 2013. godine o zajedničkim načelima za kolektivne preventivne tužbe i tužbe radi naknade štete u državama članicama kod povrede prava zagarantovanih zakonodavstvom Unije 2013/396/EU OJ L no 201.

3. Direktiva 2011/83/EU Evropskog parlamenta i Vijeća od 25. oktobra 2011. godine o potrošačkim pravima, kojom se mijenja Direktiva Vijeća 93/13/EEC i Direktiva 1999/44/EC Evropskog parlamenta i Vijeća kojom se ukida Direktiva Vijeća 85/577/ECC i Direktiva 97/7/EC Evropskog parlamenta i Vijeća, OJ L br. 304/64.

4. Direktiva 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. maja 2013. godine o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ OJ L br. 165/63.

5. Direktiva 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. maja 2018. godine o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu OJ L br. 150/141.

6. Uredba br. 524/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. maja 2013. godine o online rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe EZ br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ OJ L no 165.

7. Uredba br. 254/2014 o višegodišnjem potrošačkom programu za period 2014-2020 i poništenju odluke br. 1926/2006 EC OJ L br. 8442.

8. Lisabonski ugovor o izmjeni Ugovora Evropske unije i Ugovora o osnivanju Evropske zajednice, OJ br. C 306/07.

- ostalo

1. Dopis Republičke uprave za inspekcijske poslove Banja Luka br. 24.004/054-33-2/18 od 23.02.2017. godine.

2. Lista vještaka Ministarstva pravde Republike Srpske br. 08.020/704-51/16 od 5. jula 2016. godine.



KONTROLA I ZAŠTITA USTAVNOSTI I ZAKONITOSTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE


mr.sc.Boris Barun*UDK 340.131(497.6 FBiH) 342.4(497.6 FBiH)

Sažetak

U modernom demokratskom društvu pravna država predstavlja jedini prihvatljiv državnopravni poredak. Jedan od temeljnih uvjeta za postojanje pravne države je postojanje i poštivanje načela legaliteta, odnosno poštivanje načela ustavnosti i zakonitosti, prvenstveno od tijela javne vlasti. U Federaciji Bosne i Hercegovine kontrolu i zaštitu ustavnosti i zakonitosti vrše Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, odnosno upravna i redovito sudska tijela te Ustavni sud Bosne i Hercegovine čija je nadležnost ocjenjivanje ustavnosti pojedinačnih akata i materijalnih radnji tijela javne vlasti, kojima se povrje-đuju ustavom zagarantirana ljudska prava i temeljne slobode, i proteže se na cjelokupno područje BiH. U radu se ukazuje na neadekvatnost ustavnog pozi-cioniranja Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, dijelom s organiza-cijskoga, a dominantno s funkcionalnog aspekta. Posljedica takvog pozicio-niranja Ustavnoga suda Federacije Bosne i Hercegovine je deficitaran sustav kontrole i zaštite ustavnosti i zakonitosti. U takvom pravnom ambijentu zna-čajan dio pravnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine ostaje izvan dosega ustavno-sudske kontrole i zaštite, što onemogućuje uspostavu (osiguranje) jedinstva pravnog poretka. Da bi Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine mogao kvalitetnije zaštititi ustavne vrjednote značajne za cijelo društvo, polje njegova djelovanja morat će se proširiti.

* Stručni suradnik u Uredu izvršnog direktora za distribuciju električne energije, J.P.“Elektroprivreda HZHB“ d.d. Mostar;[email protected]

Ključne riječi

B. Barun: Kontrola i zaštita ustavnosti i zakonitosti u Federaciji Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 40 - 71


40 41

1 Danas se može smatrati da između njemačke koncepcije „Rechtstaadt“ (pravna država) i anglosaksonske koncepcije „Ruleoflaw“ (vladavina prava) nema razlike, iako prva varijanta pretpostavlja posebnu varijantu europskog pojma zakonitosti, a druga je temeljno polazište zakonitosti u anglosaksonskom političko-pravnom iskustvu. Ipak, mogli bismo kazati da se pojam vladavine prava više približava pravu u sadržajnom smislu, te da je on i moralno i političko načelo koji polazi od prirodnog prava i uključuje pravičnost, kao i druge aksiološke vrjednote. Pravna država je uži pojam od pojma vladavine prava, i on se više promatra (doživljava) kao pravo u formalnom smislu.

I. UVOD

Ustav Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustav FBiH ili

Ustav) usvojen u sklopu Washingtonskog mirovnog sporazuma 1994. godine,

proklamira u svojoj preambuli demokratske odnose, demokratske institucije,

unaprjeđenje mira, slobodno tržište, poštivanje ljudskih prava i slobodu poje-

dinca, privrženost načelima povelje UN-a, Univerzalne deklaracije o ljudskim

pravima i Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini te osigu-

ranje nacionalne ravnopravnosti, kao najviše društvene i ustavno-pravne

vrjednote Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu Federacija BiH).

Značajan, ako ne i najvažniji, cilj svakog modernog ustava je poštivanje ljud-

skih sloboda i prava, odnosno ograničavanje tijela državne vlasti da ne ugro-

žavaju ta prava. Zato je u društvu potrebno uspostaviti takvo stanje odnosa

između vlasti i građana i takvo ostvarivanje javnih dužnosti, koje će se zasni-

vati na primatu zakona nad bilo čijom samovoljom (non sub homine, sed sub

lege). Zbog toga je zakonitost uvijek značila negaciju samovolje i arbitrarnosti,

što znači da su opće djelovanje zakona i načelo jednakosti građana, komple-

mentarna načela koja se ne mogu usprotiviti jedno drugome. Bez obzira na

različita viđenja i nepostojanje univerzalne definicije načela vladavine prava i 1pravne države , gotovo svi pravni teoretičari i pisci su suglasni da je jedan od

uvjeta za postojanje vladavine prava upravo postojanje i poštivanje načela

legaliteta (zakonitosti), odnosno poštivanje načela ustavnosti i zakonitosti od

strane, prije svih, tijela javne vlasti. Vladavina prava je izraz ideje opće obvez-

nosti pravom, ideje koja ima za cilj da uspostavljena pravna pravila imaju

podjednaku (ili pak jednaku) obveznu snagu, kako za one koji upravljaju, tako

i za one kojima se upravlja. Načela ustavnosti i zakonitosti podrazumijevaju

apsolutnu superiornost ustava i zakona u odnosu na sve druge pravne pro-

pravna država, vladavina prava, načela ustavnosti i zakonitosti, Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine, kontrola i zaštita ustavnosti i zakonitosti, pravna sigurnost, jedinstvo pravnog poretka.

In a modern democratic society, the legal state is the only acceptable

form of government. One of the basic conditions for the existence of a legal

state is the existence and respect of the principles of legality, that is,

respecting the principles of constitutionality and legality, primarily by the

public authorities. Control and protection of constitutionality and legality in

the Federation of Bosnia and Herzegovina is conducted by the Constitutional

Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina, as well as by the

administrative and regular judicial bodies and by the Constitutional Court of

Bosnia and Herzegovina, which controls the constitutionality of individual

acts for the whole of Bosnia and Herzegovina. The paper points to the

inadequacy of the constitutional positioning of the Constitutional Court of the

Federation of Bosnia and Herzegovina, partly from the organizational, and

dominantly from the functional aspect. The consequence of such a

positioning of the Constitutional Court of the Federation of Bosnia and

Herzegovina is a deficient system of control and protection of

constitutionality and legality. In such a legal environment, a significant part of

the legal order of the Federation of Bosnia and Herzegovina remains beyond

the scope of constitutional-judicial control and protection. In order to protect

the constitutional values important for the whole society, the field of its

activities will have to be expanded.

CONTROL AND PROTECTION OF CONSTITUTIONALITY AND LEGALITY IN THE FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA

Summary

the rule of law, the principles of constitutionality and legality, the

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina, the control

and protection of constitutionality and legality, legal certainty, unity of legal

order.

Key words

70 71

2. Ustav Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske", broj

3/92,6/92,8/92,15/92,19/92,28/94,8/96,13/96,15/96,16/96,21/96,21/02,

31/02,69/02,31/02 i 98/03.)

3. Ustav Bosne i Hercegovine, http://www.ccbh.ba/public/down/USTAV_

BOSNE_I_HERCEGOVINE_bos.pdf

4. Ustav Republike Hrvatske („Narodne novine", broj 56/90,135/90,8/98,

113/2000,124/2000 i 28/2001)

5. Ustav Republike Srbije („Službeni glasnik RS-a", broj 98/2006)

6. Ustav Republike Crne Gore („Službeni list RCG", broj 48/2007)

7. Ustav Republike Slovenije („Uradni list RS-a",broj 33/1991)

8. Ustav Savezne Republike Njemačke, http://gesetze-im-internet.de/

gg/index.html

9. Ustav Švicarske Konfederacije, www.admin.ch/sh/sr/100/al.html

10. Ustav Belgije, www.fed-parl.be/constitution_uk.html

11. Ustav Kanade, http://www.solan.org/

12. Ustav Španjolske, http://www.servat.unibe.ch/law/icl/sp0000_html

13. Zakon o postupku pred Ustavnim sudom Federacije BiH („Službene novine

Federacije BiH", broj 6/95 i 37/03)

13. Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH („Službene novine Federacije

BiH", broj 35/05)

14. Kazneni zakon Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH", broj

36/03,37/03 I 21/04)

15. Zakon o upravnim sporovima u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH",

broj 9/05)

16. Poslovnik Ustavnog suda Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH", br.

40/10 i 18/16).



DOSTAVLJANJE U IZVRŠNOM POSTUPKU SA POSEBNIM OSVRTOM NA NAJNOVIJE IZMJENE ZAKONA U REPUBLICI SRPSKOJ


Anisa Ruhotina, MA iur.*

Sažetak

UDK 347.952(497.6)

Uredno izvršenim dostavljanjem strankama se pruža mogućnost da na

vrijeme saznaju za postojanje pismena, za mogućnost ulaganja pravnog lijeka

i za donošenje odluke o tome da li će upotrijebiti pravni lijek. Situacija će biti

znatno složenija ukoliko se dostavljanje vrši objavljivanjem pismena na

oglasnoj tabli suda, pri čemu stranke ne znaju niti okvirno u kojem momentu

će pismeno biti doneseno, a pogotovo objavljeno na oglasnoj tabli suda. Takav

je slučaj sa dostavljanjem rješenja o dosudi u izvršnom postupku. Naime,

entitetskim zakonima o izvršnom postupku iz 2003. godine propisano je da se

rješenje o dosudi objavljuje na oglasnoj tabli suda i istekom trećeg dana

smatra se dostavljenim svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji,

kao i svim učesnicima u nadmetanju. Zakonom o izmjenama i dopunama

Zakona o izvršnom postupku u Republici Srpskoj iz 2018. godine navedena

odredba je izmijenjena na način da se rješenje o dosudi sada dostavlja kupcu i

svim licima kojima se dostavlja zaključak o prodaji, i objavljuje na oglasnoj

tabli suda.

* Stručna saradnica na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu na naučnoj oblasti Građansko pravo i građansko procesno pravo;[email protected] [email protected]

Ključne riječi

izvršni postupak, dostavljanje, fiktivno dostavljanje, oglasna tabla suda,

rješenje o dosudi.

A. Ruhotina: Dostavljanje u izvršnom postupku sa posebnim osvrtom na najnovije ... Pravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 72 - 94


72 73

1 “Službene novine Federacije BiH”, broj 32/03 od 18. 7. 2003. 2 “Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 59/03 od 18. 7. 2003. 3 ZIP FBiH je stupio na snagu dan nakon objavljivanja 19. 7. 2003., dok je ZIP RS-a stupio na snagu 1. 8. 2003.4 Entitetski zakoni o izvršnom postupku razlikovali su se u dva segmenta. Prva razlika odnosila se na odredbe o prinudnoj predaji djeteta. Te odredbe nisu bile uvrštene u ZIP FBiH jer su u tom momentu bile sadržane u prijedlogu novog federalnog Porodičnog zakona. “Druga bitna razlika odnosila se na izvršenje sudskih odluka po osnovu isplate stare devizne štednje, ratne štete i isplate po osnovu ostalih sudskih odluka, vansudskih poravnanja i drugih upravnih akata, na osnovu potraživanja iz perioda ratnih dejstava između maja 1992. i 19.6.1996. godine. Ovakva odredba nije sadržana u ZIP-u FBiH jer je ta materija uređena posebnim zakonom.” Daupović, A. et al. (2005.) Komentari zakona o izvršnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, Sarajevo: Zajednički projekat Vijeća Europe i Europske komisije, str. XXVIII. - XXIX.5 “Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 66/18. 6 “Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 59/03, 85/03, 64/05, 118/07, 29/10, 57/12, 67/13, 98/14, 5/17 - odluka US-a RS-a.7 “Zakoni o izvršnom postupku u oba entiteta su višekratno mijenjani, a sa svakom izmjenom razlike između entitetskih zakona su bivale sve značajnije. Već na prvi pogled može se uočiti da su izmjene ZIP-a RS-a bile znatno obimnije.” Povlakić, M. (2016.) “Osvrt na dva nova zakonska teksta u Federaciji BiH: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršnom postupku, Zakon o finansijskom poslovanju”, Nova pravna revija, Vol. 12 - br. 2/2016, str. 24. - 36.

Uvod

Zakon o izvršnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine (dalje: ZIP 1 2FBiH) , kao i Zakon o izvršnom postupku u Republici Srpskoj (dalje: ZIP RS-a)

doneseni su u okviru reforme građanskog procesnog prava 2003. godine. Iako 3

su stupili na snagu u različitim vremenskim periodima , ovim zakonima po-

stignut je visok stupanj harmonizacije u oblasti izvršnog postupka u Federa-4ciji BiH i Republici Srpskoj. Vremenom je potreba za unapređenjem i izmje-

nom pojedinih zakonskih "rješenja" u oba entiteta dovela do značajnih razlika

u pojedinim odredbama zakona o izvršnom postupku.

U nastavku rada analizirana je odredba člana 3. Zakona o izmjenama i 5

dopunama Zakona o izvršnom postupku Republike Srpske iz 2018. godine. 6

Ovim zakonom odredba člana 93. stav. 4 ZIP-a RS-a , koja se odnosi na pitanje

dostavljanja rješenja o dosudi, prestala je važiti što je rezultiralo još jednom 7

razlikom između entitetskih zakona o izvršnom postupku. U Federaciji BiH

VELIKI ZNANSTVENI KOMENTAR POSEBNEGA DELA KAZENSKEGA ZAKONIKA (KZ-1)(Uredniki: Damjan Korošec, Katja Filipčić, Stojan Zdolšek. Strokovni koordinator projekta Boštjan Koritnik. 1. Knjiga (100 do 176. člen). Uradni list Republike Slovenije – Pravna fakulteta Univerze v Ljubljani. Ljubljana, decembar, 2018, 1116 str.)

prikaz

Pripremila: dr. sc. Hajrija Sijerčić-Čolić*

H. Sijerčić-Čolić: Veliki znanstveni komentar posebnega dela Kazenskega zakonika ...Pravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 95 - 98

94 95

I

Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani 15. januara 2019. godine

održan je susret autora, urednika i recenzenata koji su radili na 1. knjizi

Velikog naučnog komentara Posebnog dijela Kaznenog zakonika Republike

Slovenije. Susret autora, urednika i recenzenata je istovremeno bio i povod da

se promoviše prva od tri knjige Velikog naučnog komentara Posebnog dijela

Kaznenog zakonika Republike Slovenije (za ostale tri knjige se planira da

izađu iz štampe do kraja proljeća ove godine). Prilikom predstavljanja 1.

knjige ovog naučnog komentara naglašen je obim i značaj ovog jedinstvenog

poduhvata u slovenačkoj izdavačkoj djelatnosti. Naime, prije ovog projekta,

Kazneni zakonik Slovenije nije naučno komentarisan u multidisciplinarnom

istraživačkom projektu. Sa stanovišta pravne teorije i prakse, takva situacija

je ocijenjena nezadovoljavajućom i zahtijevala je novi pristup u analiziranju

materijalnog krivičnog prava. Stoga, stvaranje istraživačkog tima na Pravnom

fakultetu, koji je ponudio višestranu i sistematsku analizu svih

krivičnopravnih normi posebnog dijela Kaznenog zakonika, njegovih pravnih

instituta i inkriminacija, zaslužuje svu podršku i priznanje.

Imajući u vidu značaj ovog projekta, kao jedna od četvoro recenzenata

(drugi recenzenti su: Matjaž Ambrož, Zvonko Fišer i Alenka Šelih) želim

stručnoj i naučnoj javnosti u Bosni i Hercegovini predstaviti Veliki naučni

komentar Posebnog dijela Kaznenog zakonika Republike Slovenije u čijoj

izradi su učestvovali sljedeći autori: Damjan Korošec, Katja Filipčič, Tomaž

Bajec, Jože Balažic, Vid Bele, Tatjana Bobnar, Rok Čeferin, Uroš Čop, Matija

Timely service of documents provides the parties with the possibilities

to learn about the existence of a document, to provide them with the

possibility to file a legal remedy on time and to decide on whether to use a

legal remedy or not. The situation becomes far more complicated if the

servicing is done by posting the document on the court´s notice board

whereupon parties having no knowledge of when the decision shall be issued,

nor posted on the court´s notice board. That is the case with the delivery of the

decision on award in enforcement procedure. Entity laws on enforcement

procedure from 2003 prescribe that the decision on award shall be posted on

the court´s notice board. It is also prescribed that it shall be deemed served to

all persons to whom the conclusion of sale must be served and to all the

participants in the foreclosure, upon the expiration of three days folowing the

date of posting it on the notice board. In the Law on Amendments to the Law

on Enforcement Procedure of Republic of Srpska from 2018, the

abovementioned provision was modified in a way that the award decision

shall be served to the buyer and to all persons on whom the conclusion of sale

must be served and shall be posted on the court´s notice board.

SERVICING OF DOCUMENTS IN THE ENFORCEMENT PROCEDURE WITH A SPECIAL OVERVIEW OF THE MOST RECENT LAW AMENDMENTS IN THE REPUBLIC OF SRPSKA

Summary

enforcement procedure, service of documents, fictitious service of

documents, court´s notice board, decision on award.

Key words

* Redovna profesorica Univerziteta u Sarajevu – Pravni fakultet


VELIKI ZNANSTVENI KOMENTAR POSEBNEGA DELA KAZENSKEGA ZAKONIKA (KZ-1)(Uredniki: Damjan Korošec, Katja Filipčić, Stojan Zdolšek. Strokovni koordinator projekta Boštjan Koritnik. 1. Knjiga (100 do 176. člen). Uradni list Republike Slovenije – Pravna fakulteta Univerze v Ljubljani. Ljubljana, decembar, 2018, 1116 str.)

prikaz

Pripremila: dr. sc. Hajrija Sijerčić-Čolić*


94 95

I

Na Pravnom fakultetu Univerziteta u Ljubljani 15. januara 2019. godine

održan je susret autora, urednika i recenzenata koji su radili na 1. knjizi


Slovenije. Susret autora, urednika i recenzenata je istovremeno bio i povod da

se promoviše prva od tri knjige Velikog naučnog komentara Posebnog dijela

Kaznenog zakonika Republike Slovenije (za ostale tri knjige se planira da

izađu iz štampe do kraja proljeća ove godine). Prilikom predstavljanja 1.

knjige ovog naučnog komentara naglašen je obim i značaj ovog jedinstvenog

poduhvata u slovenačkoj izdavačkoj djelatnosti. Naime, prije ovog projekta,

Kazneni zakonik Slovenije nije naučno komentarisan u multidisciplinarnom

istraživačkom projektu. Sa stanovišta pravne teorije i prakse, takva situacija

je ocijenjena nezadovoljavajućom i zahtijevala je novi pristup u analiziranju

materijalnog krivičnog prava. Stoga, stvaranje istraživačkog tima na Pravnom

fakultetu, koji je ponudio višestranu i sistematsku analizu svih

krivičnopravnih normi posebnog dijela Kaznenog zakonika, njegovih pravnih

instituta i inkriminacija, zaslužuje svu podršku i priznanje.

Imajući u vidu značaj ovog projekta, kao jedna od četvoro recenzenata

(drugi recenzenti su: Matjaž Ambrož, Zvonko Fišer i Alenka Šelih) želim

stručnoj i naučnoj javnosti u Bosni i Hercegovini predstaviti Veliki naučni

komentar Posebnog dijela Kaznenog zakonika Republike Slovenije u čijoj

izradi su učestvovali sljedeći autori: Damjan Korošec, Katja Filipčič, Tomaž

Bajec, Jože Balažic, Vid Bele, Tatjana Bobnar, Rok Čeferin, Uroš Čop, Matija

Timely service of documents provides the parties with the possibilities

to learn about the existence of a document, to provide them with the

possibility to file a legal remedy on time and to decide on whether to use a

legal remedy or not. The situation becomes far more complicated if the

servicing is done by posting the document on the court´s notice board

whereupon parties having no knowledge of when the decision shall be issued,

nor posted on the court´s notice board. That is the case with the delivery of the

decision on award in enforcement procedure. Entity laws on enforcement

procedure from 2003 prescribe that the decision on award shall be posted on

the court´s notice board. It is also prescribed that it shall be deemed served to

all persons to whom the conclusion of sale must be served and to all the

participants in the foreclosure, upon the expiration of three days folowing the

date of posting it on the notice board. In the Law on Amendments to the Law

on Enforcement Procedure of Republic of Srpska from 2018, the

abovementioned provision was modified in a way that the award decision

shall be served to the buyer and to all persons on whom the conclusion of sale

must be served and shall be posted on the court´s notice board.

SERVICING OF DOCUMENTS IN THE ENFORCEMENT PROCEDURE WITH A SPECIAL OVERVIEW OF THE MOST RECENT LAW AMENDMENTS IN THE REPUBLIC OF SRPSKA

Summary

enforcement procedure, service of documents, fictitious service of

documents, court´s notice board, decision on award.

Key words

* Redovna profesorica Univerziteta u Sarajevu – Pravni fakultet


DRAGAN BOLANČA: PROMETNO PRAVO REPUBLIKE HRVATSKE(Sveučilište u Splitu, Split 2016.)

prikaz knjige

Priredio: prof. dr Branko Morait*

B. Morait: Prikaz knjige "Dragan Bolanča: Prometno pravo Republike Hrvatske"Pravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 99 - 100

98 99

Razvoj materijalnog krivičnog prava i krivičnog zakonodavstva u

Sloveniji je veoma intenzivan. Teorija i praksa prate ove trendove i kritički

odgovaraju na njih. Takvi stavovi su neophodni ne samo za pojašnjenje

pozitivnih zakonskih odredbi, već i za komparativno-pravni kontekst,

dopunjavanje zakonodavnih aktivnosti i poboljšanje krivičnopravnih normi.

U tu svrhu, Pravni fakultet u Ljubljani je formirao istraživački tim sastavljen

ne samo od stručnjaka iz krivičnog prava, već i od istraživača iz različitih

oblasti, kako bi se odgovorilo na brojne i složene izazove koje postavlja izrada

naučnog komentara jednog od najvažnijih pravnih tekstova. Sistemski

pristup ovom projektu ogleda se ne samo u većem broju istraživača, već i u

njihovoj različitoj profesionalnoj orijentaciji. Naime, inkriminacije se protežu

na vrlo različite i raznovrsne oblasti (naprimjer, na područje porodičnog,

radnog i međunarodnog prava, ili na područje medicine, farmacije), a

kvalitativni i detaljni komentari tih krivičnih djela moraju biti razvijeni i

napisani u međusobnom povezivanju različitih oblasti društvenog i

individualnog djelovanja. Pored istraživača sa Pravnog fakulteta, u izradu

komentara Posebnog dijela Kaznenog zakonika bili su uključeni i sudije,

tužioci i advokati, kao i vrhunski pravni stručnjaci iz mnogih drugih pravnih

grana. Zato je veliki broj komentara o pojedinim krivičnim djelima nastajao u

koautorstvu stručnjaka za krivično pravo i onih koji su specijalizovani za

analiziranje pojedinih krivičnih djela. Takav pristup je također inovativan u

komparativnom pravu i stoga će dobro doći svima koji se bave krivičnim

pravom. Komentari pojedinih krivičnih djela ne samo da analiziraju zakonska

obilježja određenog krivičnog djela ili ukazuju na specifičnosti u

razumijevanju opštih instituta krivičnog prava, već autori daju i kritičku

analizu i ocjenu postojeće inkriminacije, skreću pozornost na nedostatke i

predlažu odgovarajuće promjene. Komentar će takođe biti vrijedan materijal

za intervenciju zakonodavca u Kazneni zakonik, kao i za pravnu praksu i dalji

razvoj krivičnog prava u Sloveniji. Na ovom mjestu treba naglasiti da se ovi

uticaji i rasprave šire i izvan granica Slovenije jer upravo navedene vrijednosti


Slovenije mogu se upotrijebiti i šire, posebno u teoriji i praksi država koje su

nastale raspadom Jugoslavije.

Prof. dr Dragan Bolanča, redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta

u Splitu, autor je ovog značajnog djela u obimu od 562 strane udžbeničkog

formata, s predgovorom i registrom pojmova. U ovoj knjizi izložena su sva

relevantna pitanja hrvatskog prometnog prava. Autor je izložio kako upravno-

pravnu tako i imovinsko-pravnu komponentu Prometnog prava koje je

dinamična i moderna grana prava, poznata i pod nazivom Saobraćajno pravo.

Prometno pravo profesora Bolanče nije samo kompilacija

mnogobrojnih zakonskih tekstova i njihovog komentarisanja nego je

produbljena naučna analiza svih grana prometa, počevši od pomorskog

prometa, prometa unutrašnjim vodama, preko cestovnog i željezničkog

prometa do zračnog prometa. Knjiga nije samo rezultat naučne analize

različitih zakonskih tekstova i podzakonskih akata hrvatskog prava nego je,

kako moderna naučna metodologija nalaže, zasnovana na brojnim,

relevantnim, međunarodnim konvencijama i aktima prava EU, koje je hrvatski

zakonodavac implementirao izvršivši nužnu harmonizaciju domaćeg prava

sa pravnom tečevinom EU.

Svoja izlaganja o prometnom pravu profesor Bolanča započinje

izlaganjem pomorskog prava (prava pomorskog prometa) odnosno

pomorsko upravno pravo. Na ovo iscrpno izlaganje nadovezuje se izlaganje o

pomorskom imovinskom pravu. Slijedi izlaganje o pravu unutrašnje plovidbe

(pravu prometa unutrašnjim vodama) kako upravnog tako imovinskog prava

unutrašnje plovidbe.

Nešto manje prostora zauzimaju jasna i pregnantna izlaganja ostalih

oblasti pomorskog prava s istom, dobro odabranom, metodološkom

matricom koja omogućava lakše sagledavanje ove, kompleksne grane prava

* Sudija Suda Bosne i Hercegovine.


PRIKAZ NOVOG PROPISA FEDERALNOG MINISTRA PRAVDE O SIGURNOSTI PODATAKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNOM SOFTVERU E – GRUNT

FUNKCIJA NOTARA U PRIMJENI KANTONALNOG ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA I POREZU NA NASLIJEĐE I POKLONE U PRAVNOJ PRAKSI

prikazi

Pripremio: mr. sc. Đemaludin Mutapčić*

Đ. Mutapčić: Prikaz novog propisa Federalnog ministra pravde o sigurnosti podataka u ... Pravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 101 - 105

101100

koja je amalgam dva oprečna metoda uređivanja pravnih odnosa, s jedne

strane javno-pravnog, upravno-pravnog i s druge strane građansko-pravnog

odnosno privatno-pravnog.

Ovu izvanrednu i kvalitetno tiskanu knjigu preporučujemo i našim -

bosansko-hercegovačkim studentima ali i stručnjacima, a posebno onima koji

žele dostići ekspertski nivo bavljenja pomorskim pravom i drugim granama

savremenog saobraćajnog prava, jer je Bosna i Hercegovina pomorska zemlja

i zemlja u razvoju svih infrastrukturnih objekata, kojima želi postići

harmonizaciju sa regionalnim i evropskim trasama razvoja svih grana

saobraćaja. Bez poznavanja pravila modernog prometnog prava to će biti

teško postići. Ovaj značajan udžbenik popunjava prazninu naše hronične

nestašice modernih univerzitetskih udžbenika iz prava.

PRIKAZ NOVOG PROPISA FEDERALNOG MINISTRA PRAVDE O

SIGURNOSTI PODATAKA U ZEMLJIŠNOKNJIŽNOM SOFTVERU E – GRUNT

Krajem 2018. godine Federalni ministar pravde donio je Pravilnik o

izmjenama i dopunama Pravilnika o elektronskom načinu vođenja zemljišnih

knjiga („Službene novine Federacije BiH“, broj 103/18 od 26.12.2018.

godine).

Radi sigurnosti podataka zemljišne knjige, navedenim podzakonskim

aktom sud je obavezan osigurati da se podaci iz baze zemljišne knjige uredno

pohranjuju na server i eventualno, po mogućnosti suda i na dodatnom

eksternom disku na kraju svakog radnog dana.

Pravno je interesantno istaći da je federalni ministar pravde, kao

resorni ministar u okviru svoje nadležnosti, utvrdio isključivu nadležnost

Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (u daljem tekstu:

organ uprave) za centralno održavanje i upravljanje zemljišnoknjižnim

softverom E – grunt.

Novim propisom su organi sudske vlasti i organi uprave obavezani na

konkretnu svakodnevnu saradnju u interesu centralnog održavanja

zemljišnoknjižnog softvera.

* Notar; [email protected]

B. Morait: Prikaz knjige "Dragan Bolanča: Prometno pravo Republike Hrvatske"Pravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 99 - 100

***

Direktor Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH.Viši stručni saradnik Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH;[email protected]

106 107

PRIKAZ ANALIZE SUDSKE PRAKSE U PREDMETIMA NASILJA U PORODICI U BOSNI I HERCEGOVINI, 2018., Atlantska inicijativa, 100. str.

PRIKAZ PRIRUČNIKA ZA SUDIJE I TUŽIOCE ZA POSTUPANJE U PREDMETIMA SEKSUALNOG UZNEMIRAVANJA, 2018., Atlantska inicijativa, 48. str.

PRIKAZ PRIRUČNIKA ZA RAZMATRANJE KRIVIČNOG DJELA SILOVANJA U SUDSKOJ PRAKSI U BOSNI I HERCEGOVINI, 2019., Atlantska inicijativa, 102. str.

prikazi

A. Murtezić, D. TrlinPravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 106 - 108

: Prikazi publikacija A. Murtezić, D. TrlinPravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 106 - 108

: Prikazi publikacija

Priredili: dr. sci. Arben Murtezić* dr. sci. Davor Trlin**

U ovom prilogu ćemo predstaviti tri nove publikacije koje su nastale u

okviru implementacije projekta „Rod i pravosuđe“, koji provodi Atlantska

inicijativa. Projekat podržava Ambasada Kraljevine Švedske u Bosni i

Hercegovini.

* * * * *

1. Prva po redu publikacija je zapravo Analiza sudske prakse u

predmetima nasilja u porodici u Bosni i Hercegovini, autorica Maide Čehajić-

Čampara i Nejre Valjan (obje iz Atlantske inicijative). Publikacija sadrži 12

poglavlja, i to: metodologija istraživanja; teorijski i pravni okvir nasilja u

porodici; praćenje sudske politike u predmetima nasilja u porodici; pravna

kvalifikacija djela nasilja u porodici; priznanje krivice u slučajevima nasilja u

porodici; suđenje u razumnom roku; imovinskopravni zahtjev; sudska ocjena

olakšavajućih i otežavajućih okolnosti u slučajevima nasilja u porodici;

olakšavajuće okolnosti u slučajevima nasilja u porodici; analiza kaznene

politike krivičnog djela nasilja u porodici; kazneni nalog, te preporuke za

nastavak edukacija za sudije i tužioce. Ovo istraživanje je izvedeno s ciljem

utvrđivanja primjene Priručnika „Sudska razmatranja slučajeva nasilja u

porodici u Bosni i Hercegovini“ (izrađenog 2012. godine, od strane panela

sudija, pod pokroviteljstvom Atlantske inicijative i DCAF-a), u sudskoj praksi

u BiH i evidentiranje promjena u procesuiranju slučajeva nasilja u porodici od

2011. godine , kada je provedena analiza Misije OSCE-a u BiH „Krivična

odgovornost i sankcioniranje počinilaca nasilja u porodici: Analiza i

preporuke o krivičnopravnim sankcijama u predmetima nasilja u porodici“.

Istraživanjem se, dakle, htjelo utvrditi je li navedeni priručnik imao uticaja na

rad sudija, te da li su provedene edukacije imale uticaja na kvalitet sudskih

odluka. Analizom su obuhvaćene 92 prvostepene presude, 45 presuda koje su

donesene na osnovu optužnica sa kaznenim nalogom (općinski i osnovni

sudovi) i 13 drugostepenih sudova (kantonalni i okružni sudovi).

2. Druga publikacija koju je prošle godine sačinila i objavila Atlantska

inicijativa je Priručnik za sudije i tužioce za postupanje u predmetima

seksualnog uznemiravanja. Priručnik je razvijen u okviru panela od 13 sudija,

koji su i sami koautori određenih poglavlja priručnika, ovisno od referata koji

rade u svojim pravosudnim institucijama. Poglavlje jedan govori o uzrocima,

psihologiji uznemiravatelja, rasprostranjenosti i posljedicama seksualnog

uznemiravanja. U drugom poglavlju sadržan je pravni okvir i sudska praksa:

utvrđivanje odgovornosti i dokazivanje u predmetima seksualnog

uznemiravanja. U trećem poglavlju govori se o utvrđivanju građanske

odgovornosti postojanja seksualnog uznemiravanja kao oblika

diskriminacije. U poglavlju pet sadržane su preporuke za nosioce

pravosudnih funkcija – postupanja u predmetima seksualnog uznemiravanja.

Poglavlja šest i sedam donose postupanja u krivičnom postupku, i to poglavlje

pet ponašanje tužilaca, a šest sudija. Poglavlje osam predstavlja ponašanje

sudija u parničnom postupku, a devet postupanje sudija u prekršajnom

postupku. Urednički odbor činili su: Nenad Galić, Adnan Kadribašić, Svjetlana

Milišić-Veličkovski, Nejra Valjan i Majda Halilović.

3. Takođe je Atlantska inicijativa producirala Priručnik za razmatranje

krivičnog djela silovanja u sudskoj praksi u Bosni i Hercegovini. Atlantska

inicijativa je organizovala rad panela od 12 sudija krivičnog referata sa

različitih nivoa sudovanja u BiH s ciljem analize sudske prakse krivičnog djela

silovanja. Koautori ovog priručnika, pored Harisa Halilovića, Ivanke

Marković, Heather Huhtanen, Mirele Mujagić i Majde Halilović, su upravo te

sudije, koje su zajednički napisali jedno poglavlje (poglavlje sedam).

108 109

Priručnik je podijeljen u sedam poglavlja. Poglavlje jedan razmatra pravni

okvir krivičnog djela silovanja u zakonodavstvu Bosne i Hercegovine.

Poglavlje dva daje osvrt na sudsku praksu odmjeravanja kazne u predmetima

silovanja i drugih krivičnih djela protiv spolne slobode – analizu

olakšavajućih i otežavajućih okolnosti. Poglavlje tri predstavlja kvalifikovane

oblike krivičnog djela silovanja. Poglavlje četiri objašnjava psihološku traumu

silovanja (postraumatski stresni poremećaj/ sindrom traume silovanje,

muškarci žrtve silovanja i djeca žrtve silovanja). Poglavlje pet daje prikaz

posljedica rodnih predrasuda u slučajevima seksualnog napada: izbor žrtava,

povlačenje iskaza i lažne navode. U poglavlju šest date su posebne

vulnerabilnosti žrtava krivičnog djela silovanja. Preporuke panela date su u

poglavlju sedam. Priručnik sadrži i spisak dodatno korištene literature te

biografije autora.

* * * * *

Riječ je o tri zanimljiva i pristupačna priručnika o tri identifikovana

pitanja odnosa roda i pravosuđa. U njima možemo vidjeti i teorijski i praktični

aspekt centralne teme, a koji su od značaja za rad pravnih i drugih

profesionalaca. Priručnici su napisani razumljivim jezikom i čak i pojedini

profesionalci koji ne rade u oblasti koja je centralna tema konkretne

publikacije, ali i šira čitalačka publika, ne bi trebali imati problema da

razumiju njihov sadržaj. Ipak, kao i svi edukativni materijali za koje je „krivac“

vrijedni tim Atlantske inicijative, ovi priručnici ne podilaze čitaocima već

pokušavaju da ih edukuju i dovedu do posljednjih saznanja koja ne samo

pravnička profesija, ali i ljudski rod, imaju o ovim oblastima. Sve to zajedno

čini ove priručnike izuzetno vrijednim štivom, koje preporučujemo

zainteresovanim. Na osnovu priručnika su CEST F BiH i Atlantska inicijativa

2019. godine organizovali tri obuke: „Uzroci i posljedice nasilja u porodici“

(Sarajevo, 12. 04. 2019.), „Analiza sudske prakse - krivično djelo silovanje“

(Mostar, 17. 05. 2019.), te „Seksualno uznemiravanje – zakonska rješenja i

pravosudni odgovor“ (Sarajevo, 31. 05. 2019.), a sasvim sigurno će ovi

materijali biti korišteni i na mnogo budućih edukacija iz domena prava

ljudskih prava, profesionalne etike sudija i tužilaca, te odnosa roda i

pravosuđa.

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Pripremili: akademik prof. dr. Miodrag N. Simović*prof. dr. Vladimir M. Simović**

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 109 - 112

:

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; Tužilac Tužilaštva BiH

***

PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE

Izvršni postupak

Osporenim odlukama prekršeno je apelanticino pravo na

pravično suđenje iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6.

stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda

u odnosu na primjenu prava, jer su redovni sudovi u izvršnom postupku

proizvoljno primijenili materijalno i procesno pravo kada su zaključili

da u predmetnom postupku ne postoji izvršna isprava podobna za

izvršenje.

I z o b r a z l o ž e n j a:

Ustavni sud podsjeća da je u svojoj dosadašnjoj praksi razmatrao isto

pravno pitanje u predmetu broj AP-4039/17 (Odluka o dopustivosti i

meritumu broj AP-4039/17 od 23. aprila 2018. godine, dostupna na web-

stranici Ustavnog suda www.ustavnisud.ba). Naime, u navedenoj odluci

Ustavni sud je istakao da se u tom predmetu „pokreću dva pitanja, prvo, da li

predmetno rješenje Službe može biti izvršna isprava u konkretnom izvršnom

postupku i drugo, da li je predmetno rješenje podobno za izvršenje ako je

apelantica kao izvršenika označila Kanton koji u izvršnoj ispravi nije naveden

kao obveznik izvršenja“ (stav 31).

U vezi sa prvim pitanjem, Ustavni sud je u navedenoj odluci istakao da

„zapaža da u konkretnom slučaju izvršnu ispravu predstavlja rješenje Službe

od 26. januara 2007. godine kojim je apelantici kao civilnoj žrtvi rata utvrđeno

A. Murtezić, D. TrlinPravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 106 - 108

: Prikazi publikacija

112 113

pravilu nema mogućnost da ističe prigovore u odnosu na zakonitog i

savjesnog imaoca mjenice.

Imajući u vidu sve navedeno, Ustavni sud smatra da je Vrhovni sud u

postupku povodom revizije tuženog u pogledu osnovanosti tog vanrednog

pravnog lijeka, naveo jasno i precizno obrazloženje kao i jasne razloge zbog

kojih je drugostepenu presudu preinačio na način da je apelantovu žalbu

odbio i prvostepenu presudu potvrdio. S tim u vezi, Ustavni sud ne nalazi ništa

što bi ukazalo na proizvoljnost u postupanju tog suda niti u zaključku da

prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu apelanta nije bilo moguće

primijeniti odredbu iz člana 210. Zakona o obligacionim odnosima („Službeni

list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/86 i 57/89, te „Službeni glasnik Republike

Srpske,“ br. 17/93, 3/96, 39/03 i 74/04), koja je u konkretnom slučaju

dovedena u kontekst relevantnih odredaba Zakona o mjenici („Službeni

glasnik Republike Srpske“, broj 32/01) i relevantnih odredaba Zakona o

parničnom postupku u pogledu principa o teretu dokazivanja. Ustavni sud

smatra da je Vrhovni sud u osporenoj presudi, uvažavajući pravna shvatanja

Ustavnog suda izražena u Odlukama br. AP-2628/13 i AP-699/15, imajući. pri

tom, u vidu okolnosti konkretnog slučaja, a naročito osnovna načela mjenice,

naveo detaljne i jasne razloge za svoje odlučenje, u čemu Ustavni sud ne nalazi

bilo kakvu proizvoljnost, te je na taj način ispoštovao garancije prava na

pravično suđenje iz člana 6 stav 1 Evropske konvencije.

(Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

broj AP-5471/15 od 10. aprila 2018. godine)

sudska praksa

Priredio: prof. dr Branko Morait*

SUDSKA PRAKSA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE

* sudija Suda Bosne i Hercegovine

B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 113 - 117

:

IZGUBLJENA DOBIT NEMA ZA POSLJEDICU UMANJENJE POSTOJEĆE

IMOVINE NEGO SPRIJEČAVANJE NJENOG UVEĆANJA KOJE SE MOGLO

OSNOVANO OČEKIVATI PREMA REDOVNOM TOKU STVARI ILI PREMA

POSEBNIM OKOLNOSTIMA, A ČIJE OSTVARENJE JE SPRIJEČENO

ŠTETNIKOVOM RADNJOM ILI PROPUŠTANJEM.

Čl. 155., 172., 185. i 189. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima;

Čl. 65. stav 1. i 70. Zakona o parničnom postupku BiH („Službeni glasnik

BiH“, broj 36/3 sa izmjenama);

Čl. 2. st. 2. i 3., 5., 57., 58., 60. i 65. Zakona o prevozu u drumskom

saobraćaju („Službeni glasnik RS“, broj 111/08 sa izmjenama)


Predmet konkretne parnice je zahtjev za naknadu materijalne štete

koja je u vezi sa krivičnim postupkom koji je vođen protiv tužitelja u kome je

dana 10.06.2013. godine privremeno oduzeto teretno vozilo marke IVECO tip

DAILY reg. oznake M98 K 250 broj šasije ZCFC4970005065254. Tužitelj je

pravosnažno oslobođen optužbe da je počinio krivično djelo organizovanog

kriminala u vezi sa krivičnim djelom krijumčarenja, a privremeno oduzeto

vozilo vraćeno je tužitelju kao vlasniku dana 17.08.2017. godine, koje

činjenice su i nesporne među parničnim strankama.

Odlučujući o konačno opredjeljenom tužbenom zahtjevu za naknadu

materijalne štete, prvostepeni sud je u cjelosti usvojio zahtjev za naknadu

stvarne štete u iznosu od 2.652,96 KM, dok je zahtjev za izgubljenom dobiti

usvojen za iznos 15.838,20 KM i odbijen za iznos od 5.161,80 KM.

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 109 - 112

:

118 119

sudska praksa

Pripremio: Sead Bahtijarević*

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

* sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 118 - 125

: S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 118 - 125

:

Zahtjev Načelnika Općine Usora za zaštitu prava na lokalnu

samoupravu u svezi s Odlukom broj: 01-31-1-2535-4/10 od 07.06.2010.

godine, Odlukom o davanju nekretnina na korištenje i Odlukom o izmjenama

Odluke o davanju nekretnina na korištenje.

Odbacuje se zahtjev Načelnika Općine Usora u svezi s odlukama i

to: Odlukom broj: 01-31-1-2535-4/10 od 07.06.2010. godine („Službeni

glasnik Općine Tešanj“, broj 4/10), Odlukom o davanju nekretnina na

korištenje („Službeni glasnik Općine Tešanj“, broj 8/11) i Odlukom o

izmjenama Odluke o davanju nekretnina na korištenje („Službeni

glasnik Općine Tešanj“, broj 7/12), jer Ustavni sud Federacije Bosne i

Hercegovine nije nadležan za odlučivanje.


Podnositelj zahtjeva za zaštitu prava na lokalnu samoupravu je

Načelnik Općine Usora.

Podnositelj zahtjeva ukazuje da je pravo na lokalnu samoupravu Općine

Usora povrijeđeno donošenjem tri odluke Općinskog vijeća Tešanj, i to

Odlukom broj: 01-31-1-2535-4/10 od 07.06.2010. godine; Odlukom o

davanju nekretnina na korištenje i Odlukom o izmjenama Odluke o davanju

nekretnina na korištenje.

Nadalje, tvrdi da su osporene odluke donesene suprotno članku 4.

stavak 3. i članku 5. stavak 1. Zakona o prometu nepokretnosti („Službeni list

SR BiH“, broj 38/78), članku 103. Zakona o obveznim odnosima („Službeni list

RBiH“, br. 2/92, 13/93 i 13/94 i „Službene novine Federacije BiH“, br. 29/03 i

42/11), članku 8. alineje 8. i 9. i članku 13. Zakona o načelima lokalne

samouprave u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije

BiH“, br. 49/06 i 51/09), članku 41. Zakona o konstituiranju novih općina u

Federaciji Bosne i Hercegovine i izmjeni područja općina podijeljenih

međuentiteskom i međukantonalnom/međužupanijskom crtom („Službene

novine Federacije BiH“, broj 6/98). Isto tako je navedeno da su osporene

odluke donesena bez suglasnosti Općinskog vijeća Usora što je u suprotnosti s

Odlukom o zabrani raspolaganja imovinom u društvenom vlasništvu koju je

donio Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu suglasno Aneksu X Općeg

okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

Činjenično stanje i stav Ustavnog suda Federacije

U ovom ustavnosudskom predmetu postupak za zaštitu prava na

lokalnu samoupravu pokrenuo je Načelnik Općine Usora navodeći da je

Općinsko vijeće Tešanj donoseći osporene odluke povrijedilo pravo na

lokalnu samoupravu Općine Usora.

Člankom IV.C.3.10. (1) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine

regulirano je da je poglavita funkcija Ustavnog suda rješavanje sporova:

između kantona, između kantona i federalne vlasti, između grada i njegovog

kantona ili federalne vlasti, između općine i grada, između općina i njihovih

kantona ili federalne vlasti i između ustanova federalne vlasti ili pak unutar

pojedine ustanove federalne vlasti.

Amandmanom XCVI na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine

regulirano je da zaštitu na lokalnu samoupravu osigurava Ustavni sud

Federacije, a da taj postupak mogu pokrenuti općine i gradovi, kao i udruženja

općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine, te da Ustavni sud odlučuje o

sporovima između jedinica lokalne samouprave, s jedne strane, i kantona ili

Federacije, s druge strane, na zahtjev općinskog ili gradskog vijeća, načelnika

općine ili gradonačelnika grada, ili udruženja općina i gradova Federacije

Bosne i Hercegovine.

U konkretnom slučaju nesporno je da se radi o nekoj vrsti spora između

dvije općine, odnosno dvije jedinice lokalne samouprave za čije rješavanje

Ustavni sud Federacije nije nadležan u smislu naprijed pomenutih ustavnih

odredbi.

Napominjemo da je 27.02.2015. godine Općina Usora podnijela tužbu

protiv Općine Tešanj radi brisanja neispravnog upisa nekretnina

obuhvaćenih osporenim odlukama. Odlučujući po tužbi Općinski sud Tešanj

je Rješenjem broj: 39 0 P 040271 15 P od 31.10.2016. godine odbacio tužbu i

H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 126 - 131

: H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 126 - 131

:

Pripremio: Harun Išerić*

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

* Stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu

1 Odluke i presude Suda su dostupne na web stranici: https://hudoc.echr.coe.int/ eng#{%22documentcollectionid2%22:[%22JUDGMENTS%22,%22DECISIONS%22]}.

126 127

Peti pregled novosti iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava

(Sud) obuhvatit će presude i odluke Suda donesene od 14. marta do 21. maja

2019. godine, a povodom navoda o kršenju Evropske konvencije za zaštitu

ljudskih prava i temeljnih sloboda (Konvencija).

Sud je u prethodno spomenutom period donio jednu odluku i tri

presude u predmetima protiv Bosne i Hercegovine. U predmetu Žiško i drugi

(aplikacije br. 27078/15 i 17 drugih) aplikanti su povukli aplikaciju jer su

postigli vansudski dogovor sa dužnikom. U predmetima koji su se ticali

neizvršenja odluka domaćih sudova odnosno njihovog zakašnjelog izvršenja

(Vučetić i drugi [aplikacije br. 25698/15 i 7 drugih], Golić i drugi [aplikacije br.

51441/16 i 40 drugih] i Duranspahić i drugi [aplikacije br. 47761/16 i 9

drugih]) Sud je utvrdio povredu prava na pravično suđenje i prava na imovinu,

obavezujući BiH da u roku od tri mjeseca osigura njihovo izvršenje i

dodjeljujući aplikantima naknadu nematerijalne štete, te naknadu troškova i

izdataka koje su imali u postupku pred Sudom.

PRAVO NA PRAVIČNO SUĐENJE

Kršenje domaćeg zakonodavstva prilikom imenovanja sudija

U predmetu Guðmundur Andri Ástráðsson v. Islanda (aplikacija br.

26374/18) Sud je utvrdio kršenje prava na sud ustanovljen zakonom.

Utvrđene su slijedeće nepravilnosti u postupku izbora sudija: 1) nedostatak

obrazloženja o razlozima zbog kojih četiri od 15 predloženih sudija od strane

nadležnog ministra nisu bila sa liste 15 najkvalifikovanijih sudija, koju je

utvrdila nezavisna komisija; takav ministrov izbor nije bio potkrijepljen

novim činjenicama ili dokumentima i 2) parlament nije postupio u skladu sa

zakonom jer nije glasao pojedinačno za svakog sudiju kako je to bilo

propisano. Postupanje nadležnog ministra je predstavljalo nedostatak

fundamentalne prirode u cjelokupnom procesu imenovanja četiri sporne

sudije i bilo je protivno općim načelima upravnog prava. Nacionalni zakonski

okvir je imao za cilj da minimalizira rizik od nepropisnog utjecaja stranačkih,

političkih interesa na proces kojim se kvalifikacije svakog kandidata ocjenjuju

i potvrđuju od strane zakonodavne vlasti. Sud je naglasio važnost osiguranja

poštivanja nacionalnog zakona u demokratskom društvu koje je vođeno

vladavinom prava. Učešće u krivičnom postupku jednog od četiri tako

izabrane sudije je dovelo do kršenja člana 6 stava 1 Konvencije.

Ispitivanje svjedoka tokom ponovljenog sudskog postupka

U predmetu Famulyak v. Ukrajine (aplikacija br. 30180/11) Sud je

aplikaciju proglasio za nedopustivu. Predmet se ticao krivičnog postupka

protiv aplikanta koji je tvrdio da je postupak bio nepravičan jer u

ponovljenom postupku, pred novim sudijom, nije imao mogućnosti da ispita

svjedoka optužbe. Sud je utvrdio da su postojala dovoljna procesna jamstva

da kompenziraju činjenicu da aplikant nije mogao da ispita svjedoka u

ponovljenom postupku, kako bi se osiguralo da je postupak, u cjelini, bio

pravičan. Aplikant je tog svjedoka mogao ispitati tokom prvog suđenja i to je

uradio lično, a novi sudija se mogao osloniti na transkripte iskaza svjedoka

koji su dati tokom prvog suđenja. Sudija je također sam ispitao datog

svjedoka, i stoga je mogao posmatrati svjedoka i formirati mišljenje o

njegovom iskazu. To je bilo važno jer je svjedok bio ključni dokaz protiv

aplikanta. U konačnici, žalbeni sud je presudu ukinuo iz tehničkih razloga, i

nije doveo u pitanje aplikantovu krivnju.

Parlamentarni izvještaj o koruptivnim aktivnostima

parlamentaraca

U predmetu Kwiatkowski v. Poljske (aplikacija br. 58996/11) Sud je

aplikaciju proglasio za nedopustivu. Predmet se ticao usvajanja izvještaja u

poljskom parlamentu o optužbama za korupciju u vezi sa izmjenom jednog

zakona. Sud je utvrdio da parlament nije odlučivao o krivičnoj odgovornosti

aplikanta, već da je izrazio mišljenje o njegovom ponašanju kao javnoj osobi.

132 133

N. Muftić Pregled prakse Suda Evropske unije Pravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 132 - 137

: N. Muftić Pregled prakse Suda Evropske unije Pravna misao (Sarajevo), broj 5 – 6 / 2019, str. 132 - 137

:

Pripremio: Nasir Muftić*

sudska praksa

PREGLED PRAKSE SUDA EVROPSKE UNIJE

* Asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu1 Praksa Suda Evropske unije dostupna na: https://curia.europa.eu/jcms/jcms/j_6/en/

koje su ukazivali. U postupku po zalbi, Sud je utvrdio pogrešnu primjenu

prava te ukinuo presudu Općeg suda. Sud je utvrdio da je pitanje nadležnosti

Komisije pitanje tumačenja Osnivačkih ugovora, a ne pitanje utvrđivanja

činjenica i procjene dokaza. Stoga, pogrešno je u fazi registracije EGI

razmatrati valjanost i opravdanost činjeničnih navoda. Komisija se u ovakvim

situacijama mora ograničiti na apstraktnu procjenu da li se mjera može

usvojiti na temelju Osnivačkih ugovora.

U predmetu broj C-118/17, Sud je odlučivao o zahtjevu za prethodnu

odluku u postupku Zsuzsanne Dunai protiv banke ERSTE Bank Hungary Zrt.

Stranke u postupku su zaključile ugovor o kreditu u švicarskim Francima

(CHF). Ugovoreno je da će kredit biti biti isplaćen u mađarskim forintama

(HUF), primjenom kursa CHF-HUF utemeljenog na kupovnom kursu banke na

taj dan. Također je bilo predviđeno da se zajam otplaćuje u HUF, pri čemu je

primjenjiv bio prodajni kurs banke. Rizik promjene kursa, koji se u ovom

slučaju sastojao od snažne deprecijacije HUF u odnosu na CHF, snosila je Z.

Dunai. Mađarska je donijela nekoliko zakona u 2014. godini u cilju izmjene

nepoštenih ugovornih klauzula u ugovorima o kreditu izraženih u stranim

valutama. Međutim, ovi zakoni nisu regulisali pitanje rizika promjene kursa,

U predmetu Tjebbes i drugi protiv Minister van Buitenlandse Zaken,

broj C-221/17, Sud je u okviru zahtjeva za prethodnu odluku razmatrao

pitanje proporcionalnosti nizozemskog Zakona o državljanstvu koji je

predviđao gubitak državljanstva po sili zakona za osobe koje su imale

boravište van Nizozemske u neprekinutom periodu od deset godina za

vrijeme svoje punoljetnosti, dok su imale dvojno državljanstvo. Posljedica

ovog zakona je, kada je riječ o osobama koje nemaju državljanstvo neke druge

države članice, gubitak njihovog statusa građanina EU. Sud je utvrdio da

nizozemski Zakon nije protivan pravu EU, uvažavajući da je cilj Zakona

sprječavanje zadržavanja državljanstva za osobe koje nemaju stvarnu vezu sa

Nizozemskom, te da je postojanje stvarne veze relativno lako dokazati. Sud je

također cijenio to da gubitak državljanstva ne bi dovodio do apatridije osoba.

Ipak, najvažnija okolnost u procjeni proporcionalnosti je bila mogućnost

individualnog vraćanja državljanstva sa ex tunc učinkom od strane

nacionalnih tijela, za koja je predviđeno da će utvrditi posljedice gubitka

državljanstva kroz ispitivanje povrede prava zagarantovanih Poveljom

Evropske unije o temeljnim pravima, a naročito povrede prava na porodični

život i uvažavanje najboljeg interesa djeteta.

Pregled novosti iz sudske prakse Suda Evropske unije obuhvatit će

relevantne presude i mišljenja Suda i Općeg suda koje su donesene u martu i 1

aprilu 2019. godine. Ovaj pregled ne obuhvata sve presude i mišljenja koji su

doneseni u ovom periodu, nego se fokusira na one najvažnije, određujući ih na

temelju pažnje koju su zadobile u stručnoj javnosti. Također, ovaj pregled je

ograničen na osnovne podatke o predstavljenim presudama i mišljenjima, pa

se čitaoci pozivaju da za više informacija o njima posjete internetsku stranicu

Suda Evropske unije, gdje su one dostupne u cjelini.

U predmetu Balázs-Árpád Izsák i Attila Dabis protiv Evropske Komisije

(u nastavku i kao: Komisija), broj C-420/16 P, Sud je razmatrao presudu Općeg

suda koji je odbio tužbu podnesenu protiv Komisije. Žalitelji su zajedno sa pet

drugih osoba, u junu 2013. godine, podnijeli Komisiji prijedlog evropske

građanske inicijative (u nastavku i kao: EGI). Građani Evropske unije (u

nastavku i kao: EU) na temelju Ugovora o EU imaju pravo na evropsku

građansku inicijativu, kojom će pozvati Komisiju da EU zakonodavcu uputi

prijedlog za donošenje određenog pravnog akta. Naime, oni su pokrenuli EGI

sa ciljem da navedu EU da posebnu pažnju posveti utjecaju kohezijske politike

na regije s nacionalnim manjinama, te da omoguci mjere podrške kako bi se

sprijecilo da one u odnosu na okolne regije budu stavljene u nepovoljniji

polozaj. Kao organizatori, žalitelji u ovom predmetu su morali registrovati EGI

kod Komisije prilikom njenog pokretanja, ali je ona odbila registraciju sa

obrazloženjem da inicijativa prevazilazi njena ovlaštenja kao predlagača za

donošenje pravnog akta. Tužitelji su podnijeli su tuzbu Opc em sudu radi

ponistenja odluke Komisije, ali on je presudi od 10.07.2016. godine odbio

tuzbu navodeći kako tužitelji nisu dokazali postojanje prijetnji i opasnosti na

UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku


139

UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku


139

141140

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku



• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.

141140

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku



• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.

142

Ukoliko je riječ o navođenom članku u časopisu:

Sijerčić-Čolić, H. (1999) “Reforma krivičnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine: karakteristike federalnog procesnog krivičnog prava”, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 6 – br. 1/1999, str. 251-268.

Ukoliko je riječ o navođenom članku u elektroničkom časopisu:

Lendvai, N., 2005. "Central and Eastern European Social Policy and European Accession – Time for Reflections" (online). Financial Theory and Practice, 29 (1), str. 1-12. Dostupno na: http://www.ijf.hr/eng/FTP/2005/1/lendvai.pdf.

Ukoliko je riječ o navođenoj Web adresi:

World Bank, 2004. Corruption: how the World Bank Fights Corruption (online). Washington: The World Bank. Dostupno na: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0.

Rad treba oblikovati prema sljedećim uputama:

• dokument pohraniti u programu MS Word (*.doc format);

• stranica standardne veličine (A4);

• obični prored za cijeli rukopis

• font Arial, 12 pt;

• sve margine 2,5 cm;

• ne uređivati zaglavlje (Header) niti podnožje (Footer) doku-menta;

• obavezno brojčano označiti stranice;

• slike ili fotografije prilažu se u jednom od formata: *.jpg, *.bmp, *.tiff.

Pozivamo sve autore da na adresu redakcije šalju sažetke svojih struč-nih i znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim publikacijama indeksi-ranim u literaturnim bazama podataka. Redakcija će objaviti sve pristigle sažetke izvornih radova domaćih autora.

Radujemo se Vašim prilozima!

Redakcija
