1

1

POŽARNI ODJELJCI KAO BITNI ČIMBENICIZAŠTITE OD POŽARA

mr. sc. Ljerka Kopričanec-Matijevac, v. pred.Državna uprava za zaštitu i spašavanjeUčilište vatrogastva, zaštite i spašavanja

2

Tijek požara u zatvorenom prostoru

Analiza tijeka požara u zatvorenom prostoru potrebna je radi:

shvaćanja širenja požara unutar građevine,

vatrootpornosti konstrukcija,

evakuacije i drugo.

Kako preventiva, tako i operativa, tj. taktika gašenja požara i opasnosti

po gasitelje također ovise o tijeku požara u prostoriji.

2

3

Nastanak i širenje požara, u zatvorenoj prostoriji, ovisi o nizu

čimbenika: - vrsti i količini gorivog materijala, tj. o požarnom opterećenju,

- rasporedu gorivog materijala,

- količini zraka koji pritječe kroz prozore, vrata, ventilaciju i reške,

- stanju ili obliku gorivog materijala (specifična površina),

- brzini gorenja,

- uzroku požara (odbačeni opušak cigarete, namjerna paljevina na više

mjesta, eksplozija),

- instaliranim uređajima za suzbijanje požara i za zaštitu od dima,

- djelotvornosti protupožarnog sustava i drugo.

4

3

5

6

4

7

8

U fazi tinjanja dolazi do laganog porasta temperature zbog zapaljenja

normalno zapaljivih materijala (D / B2), a počinju se paliti i materijali koji

pripadaju klasi teško zapaljivih materijala (B / B1).

Trajanje početne faze prvenstveno ovisi o vrsti gorive tvari i pritjecanju

svježeg zraka.

U tom vremenu vatra tinja i oslobađa se dim i toplina, uslijed čega se

poveća tlak u prostoriji.

U ovoj fazi je moguće da se požar uopće ne vidi, ali će se osjećati miris

i pojavit će se dim.

5

9

Posebni problemi nastaju ako je požar započeo u predjelu konstrukcije

nedostupne pogledu, npr. između dvostrukih podova, iznad spuštenih

stropova, unutar šupljih zidova ili unutar energetskih kanala.

Požar će se u tom slučaju neprimjetno razvijati tinjanjem i širiti se

unutar šupljine u kojoj je nastao.

U fazi tinjanja popratni, veoma neugodni učinak požara je velika

količina dima koja se može razviti do takvih razmjera da u potpunosti

ispuni prostoriju.

Ovisno o tvari koja gori, vidljivost se vrlo brzo smanjuje.

10

Plinovi i dim koji nastaju u početnoj fazi opterećuju konstrukciju

građevine koja pritom može biti jako oštećena.

Zbog toga je neminovno postići pravodobno i učinkovito odvođenje

dima iz požarnih sektora, a to se postiže projektiranjem i

dimenzioniranjem sustava za odvođenje dima iz prostora.

Odvođenje dima bitno je kako za zaštitu ljudi tako i za usporavanje i

širenje požara.

6

11

12

7

13

14

8

15

RAZVOJ POŽARA UNUTAR ZATVORENOG PROSTORA

Nastanak i širenje požara ovisi o nizu čimbenika kao što su:

- vrsta i količina gorivog sadržaja objekta,

- raspored gorivog sadržaja,

- stanje ili oblik gorivog materijala (specifična površina),

- termička svojstva graničnih građevinskih dijelova,

- količina zraka koji pritječe kroz prozore, vrata, ventilaciju i reške,

- uzrok požara (odbačeni opušak cigarete, namjerna

paljevina na više mjesta, eksplozija),

- uređaji za početno gašenje požara,

- uređaji za zaštitu od dima,

- djelotvornost protupožarnog sustava i drugo.

16

Sigurnost ljudi u objektu može se bitno povećati ranim otkrivanjem

požara, koje se može poboljšati automatskim uređajem za dojavu požara i

alarmiranje i/ili pomoću sprječavanja požara prikladnim sustavom za zaštitu

od požara.

Ograničenje širenja požara, tj. vatre i dima izvan zatvorenog prostora

u kojoj je nastao, može se postići pomoću sljedećih pojedinačnih mjera ili

njihovom kombinacijom:

- ugradbom pregradnih elemenata otpornih na požar (zidova, stropova

itd.) prilagođenih namjeni građevine (to znači da moraju izdržati

očekivana termička djelovanja u građevini, a ona se razlikuju od

građevine do građevine);

9

17

- zatvaranjem otvora u protupožarnim pregradnim elementima;

- izvedbom odgovarajuće projektiranih vanjskih zidova, što otežava

širenje požara na susjedne dijelove zgrade;

- izvedbom instalacija za gašenje požara;

- odvođenjem vrućih plinova na prirodan ili mehanički način;

- ugradbom dimnih brana (npr. vrata za zaštitu od dima);

- ugradbom kanala za prozračivanje otpornih na požar i/ili ugradbom

zaklopki otpornih na požar s napravama za aktiviranje;

- stvaranjem razlike tlaka između pojedinih područja građevine radi

kontrole kretanja dima između njih.

18

10

19

20

11

21

22

12

23

24

13

25

Horizontalno širenje požara Pod horizontalnim širenjem požara smatra se širenje

požara unutar jedne etaže: - preko zidova neotpornih na požar,

- preko vrata neotpornih na požar,

- preko nezaštićenih otvora u zidovima,

- preko prozora,

- preko instalacija,

- preko ventilacija,

- kroz spuštene stropove,

- ispod duplih podova i dr.

26

14

27

Širenje požara preko zidova neotpornih na požar Glede ponašanja u požaru zid može biti izgrađen od gorivog ili

negorivog materijala. Jedino zidovi otporni na požar (vatrootporni) mogu spriječiti širenje

požara i to onoliko vremena kolika im je otpornost na požar. Takvi zidovi moraju potpuno dijeliti prostoriju od poda do međukatne konstrukcije. Razmještaj zidova otpornih na požar ovisi prvenstveno o namjeni građevine.

U nekim građevinama (stambene, poslovne, hoteli) zidovi otporni na požar se postavljaju na mjestima gdje to i funkcionalno odgovara.

Međutim, tamo gdje postoji potreba, može se izraditi zidovi otporni

na požar samo kao prepreka širenju požara. Takvi zidovi se uglavnom nalaze u proizvodnim pogonima i drugim

gospodarskim građevinama, a nazivaju se požarni zidovi.

28

Širenje požara preko vrata neotpornih na požar Vrlo često se dogodi da se požar proširi preko vrata. U stambenim građevinama najčešće se požar preko vrata

širi iz prostorije u kojoj je nastao na ostale prostorije u stanu, a potom preko ulaznih vrata na hodnik i druge stanove.

Na granicama požarnog odjeljka (sektora) moraju se

ugrađivati vrata otporna na požar.

15

29

Širenje požara preko nezaštićenih otvora u zidovima Posebnu pozornost treba posvetiti zatvaranju svih otvora u

zidovima. Energetski otvori najčešće se zatvaraju materijalima koji na povišenim temperaturama ekspandiraju.

Ventilacijski i slični kanali izrađuju se od materijala preko

kojeg se ne može širiti požar, a kao zapreka širenju požara kroz kanale ugrađuju se automatske zaklopke otporne na požar.

Tehnološki otvori se zatvaraju poklopcima i zaklopkama

otpornim na požar.

30

Širenje požara preko prozora Plamen koji izlazi kroz prozor, zbog velike razlike u

temperaturi, diže se i ugrožava etažu iznad. Međutim, ako vjetar puše usporedno s fasadom vrući plinovi i plamen zaokreću i mogu zahvatiti susjedne nosače i prozore.

Najbolja mjera zaštite je povećati međusobni razmak prozora,

odnosno izvući požarni zid preko fasadnog zida. Na izuzetno opasnim mjestima ugrađuju se prozori otporni na

požar.

16

31

Vertikalno širenje požara Pod vertikalnim širenjem požara smatra se širenje požara s

etaže na etažu u vertikalnom smjeru: - preko međukatnih konstrukcija neotpornih na požar,

- preko nezaštićenih otvora u međukatnim konstrukcijama,

- preko stubišta i liftova,

- preko prozora,

- preko instalacija,

- preko ventilacija,

- kroz fasadne obloge,

- preko gorive fasade i dr.

32

17

33

Širenje požara preko međukatnih konstrukcija neotpornih na požar

Kod višeetažnih građevina prijeti opasnost od vertikalnog

širenja požara preko međukatnih konstrukcija neotpornih na požar, gdje požar može za 20 do 30 minuta zahvatiti nekoliko etaža. Uz to, kada su međukatne konstrukcije izgrađene od drva, povećat će se imobilno požarno opterećenje. U požaru može doći do urušavanja međukatne konstrukcije i pada sadržaja u niže etaže.

Armiranobetonske međukatne konstrukcije mogu biti uništene u

požaru, ali se neće urušiti. Armatura se uglavnom izduži i dođe do velikih progiba.

Međukatne konstrukcije neotporne na požar treba zaštititi od požara.

Kao mjeru zaštite od vertikalnog širenja požara preko međukatnih konstrukcija, najsigurnije je graditi međukatne konstrukcije otporne na požar, koje mogu spriječiti vertikalno širenje požara.

34

Širenje požara preko nezaštićenih otvora u međukatnim konstrukcijama

Kao što postoje otvori u zidovima, preko kojih se požar može širiti

horizontalno, tako postoje i otvori u međukatnim konstrukcijama. Kroz njih se požar vrlo brzo vertikalno širi, jer se topli (lakši) plinovi

dižu u vis i šire požar. Treba izbjegavati otvore, a ako su nužni treba ih pravilno zatvoriti.

18

35

36

ili EI 90ili EI 90

19

37

38

U praksi se vrlo često susreću otvorena stubišta na koja se lako može proširiti požar iz okolnih etaža.

Srećom, u takvim stubištima nema mnogo gorivog materijala pa rjeđe dolazi do širenja požara. Međutim, dolazi do zadimljenja već i kod manjih požara, čime se otežava evakuacija, a i sama intervencija gašenja požara.

Drvena stubišta brzo izgore u požaru čime se onemogućava

unutarnja navala preko stubišta, a uz to pospješuju širenje požara. Češće dolazi do požara dizala. Uzrok požara je uglavnom kvar

na električnim instalacijama, trenje ili nepažnja korisnika. Požar se brzo širi, a dolazi i do jakog zadimljenja.

20

39

40

Vjetar ima značajan utjecaj na događanja ispred fasade. Ako

vjetar može ulaziti u prostoriju u kojoj je požar, npr. kroz vrata,

tada on pospješuje izlaženje vrućih plinova i povećava se dužina

plamena i područje visokih temperatura.

Maksimalne temperature javljaju se na gornjim rubovima

otvora.

Iz toga se može zaključiti da treba odmaknuti otvore na etaži

iznad, odnosno ne koristiti gorive materijale u neposrednoj blizini.

21

41

Radi sprječavanja vertikalnog prenošenja požara po pročelju

zgrade preko otvora niže etaže, koja je zasebni požarni

odjeljak, na više etaže, koje su drugi požarni odjeljak,

potrebno je graditi vertikalni građevinski element između

otvora (parapet) iste otpornosti na požar kao i požarni odjeljci

koji se razdvajaju.

Visina građevinskog elementa (parapeta) koji razdvaja etaže

(prekidna udaljenost) mora biti duljine najmanje 1,20 metra ili

duljine koju čini zbroj vertikalnih i horizontalnih dijelova,

propisane otpornosti na požar.

42

≥ 1.20 m

A1 ili A2-s1d0

≥ 1.20 m

K

P

P

K + P ≥ 1.20 m

P

22

43

Do vertikalnog širenja požara po fasadi može doći i preko

sudarnica i reški “obješene fasade” ili kod “ventilirane fasade”

kada je ispod toplinska izolacija od gorivog materijala.

Posebna opasnost od vertikalnog širenja požara je kod

visokih objekata, jer se požar može proširiti na više katova iznad

mjesta izbijanja požara.

Postoji opasnost i od kapanja otopljenih materijala ili pada

užarenih predmeta na etaže ispod mjesta nastanka požara.

44

23

45

POŽARNI ZID

je posebna vrsta pregradih konstrukcija otpornosti na požarnajmanje REI-M 90 i izveden je od negorivih građevnih proizvoda(reakcije na požar najmanje A2 po HRN EN 13501-1) koji presijecakonstrukciju građevine od temelja do krova s posebno izvedenimkrovnim završetkom koji onemogućuje prijenos požara. Požarni zidmora tražena svojstva REI osigurati i u slučaju mehaničkih udara(M) zbog eventualnog padanja okolnih konstrukcija pa seminimalna otpornost na požar označava kombinacijom oznaka ivremena: REI-M 90. Požarni zid priječi prijenos vatre i dima nadruge građevine i/ili požarne odjeljke u istoj građevini.

Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti uslučaju požara NN 29/2013.

46

Ostali zidovi na požar u građevini otporni mogu imati i manju

otpornost na požar.

Požarni zid treba biti samostalna konstrukcija s vlastitim

temeljem, dovoljno odmaknuta od drugih nosivih konstrukcija

zbog temperaturnog rastezanja materijala.

24

47

U njemu se ne izvode nikakvi otvori, osim kad to zahtijeva tehnološki proces. U tom slučaju izvode se što manji otvori, uz uvjet da se zatvore vratima otpornim na požar ili zaklopkama.

Takva vrata ili zaklopke trebaju imati uređaje za automatsko zatvaranje,ali i mogućnost ručnog zatvaranja i otvaranja, zbog eventualno ostalih osobapri evakuaciji te za gasitelje prilikom intervencije.

Podna obloga, jedan metar ispred i jedan metar iza vrata u protupožarnom zidu, mora biti od negorivog materijala.

U ventilacijske kanale koji prolaze kroz požarni zid treba ugraditi

automatske zaklopke otporne na požar.

Protupožarni zidovi mogu biti: unutarnji kad razdvajaju građevine i/ili požarne sektore

vanjski kad s jedne strane omeđuju građevinu, odnosno požarni

sektor, a s druge strane graniče s vanjskim prostorom.

48

Požarni zidovi moraju se graditi:

– kod građevina kod kojih je završni (zabatni) zid udaljenmanje od 3,00 metra od susjedne građevine (postojeće ilipredviđene planom);

– kod građevina velike duljine i zgrada u nizu (duljine većeod 60,00 metara), osim kod građevina kod kojih to nijemoguće iz funkcionalnih razloga (sportske, koncertnedvorane, tvorničke hale i slično);

– kod građevina različite visine koje se spajaju prekorazličitih požarnih odjeljaka;

– kod građevina različite namjene.

Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara NN 29/2013.

25

49

50

60 m 60 m 60 m

26

51

52

27

53

54

Požarni zidovi grade se najmanje 0,30 metara iznad krovne plohe s negorivim pokrovom (reakcije na požar A1 ili A2-s1d0), ili 0,50 metara kod krovne plohe s gorivim pokrovom, reakcije na požar od E do B. Kada je opšav krova od gorivog materijala požarni zid treba presjeći i takav opšav.

NAČINI GRADNJE POŽARNIH ZIDOVA I DRUGIH KONSTRUKCIJA NA GRANICI POŽARNOG ODJELJKA

Požarni zid presijeca opšav i nadvisuje pokrov

28

55

56

Zahtjevi za sprječavanje horizontalnog širenja požarapreko požarnih zidova

U svrhu sprječavanja horizontalnog širenja požara preko prozora i drugih otvora na pročelju građevine, lijevo i desno od sredine požarnog zida, u ravnini pročelja, izvode se puni zidovi iste otpornosti na požar kao i požarni zid (detalj "A") svaki u širini od najmanje 1 metar (ukupno najmanje 2 metra).

29

57

Umjesto opisanog završetka požarnog zida, na fasadi se može izvesti i požarni zid koji izlazi izvan fasade najmanje 0.50 m.(detalj "B").

Otpornost na požar zida, u slučaju da je u zgradi ugrađen sustav zaautomatsku dojavu i gašenje požara može biti manja za 30 minuta odpropisane, ali ne manja od E 30 ili EW 30 uz dokaz proračunom uglavnom projektu, odnosno EI 30 bez posebnog dokaza proračunomu glavnom projektu.

58

Kod zgrada razvedenog tlocrta kod kojih se požarni odjeljci spajajupod kutom jednakim ili manjim od 135º, radi sprječavanja horizontalnog prijenosa požara iz jednog požarnog odjeljka na drugi preko kutnogspoja, grade se zidovi iste otpornosti na požar kao i zid na granicipožarnog odjeljka u duljini od 5,00 metara mjereno od unutarnjeg kuta u kojem se spajaju požarni odjeljci, prema Slici 2. u Prilogu 3 Pravilnika.

Otpornost na požar zidova može, u slučaju da je u zgradi ugrađen sustav za automatsku dojavu i gašenje požara, biti manja za 30 minuta od propisane, ali ne manja od E 30 ili EW 30 uz dokaz proračunom u glavnom projektu, odnosno u razredu EI 30 bez posebnog dokaza proračunom u glavnom projektu

30

59

60

Požarni zidovi kod građevina različite visine

Da bi se spriječio prijenos požara u vertikalnom i horizontalnom smjeru, kod spojenih građevina različite visine s otvorima na krovu niže građevine (svjetlosne kupole, kupole za odimljavanje i sl.), potrebno je izvesti požarne zidove. Zidovi se mogu izvesti na jedan od sljedećih načina:

požarni zid izvodi se od temelja do vrha više građevine,

kao kombinacija požarnog zida i stropa otpornog na požar na manjoj građevini čija širina mora iznositi najmanje 5 metara ,

kao požarni zid koji presijeca nižu građevinu na udaljenosti od najmanje 5 metara od više građevine pri čemu u toj širini na krovu niže građevine ne smije biti otvora.

31

61

62

32

63

POŽARNI I/ILI DIMNI ODJELJAK (SEKTOR)

Da bi se unutar građevine učinkovito spriječilo širenje požara i/ili

dima, građevina se dijeli na manje cjeline ili požarne i/ili dimne

odjeljke (sektore).

Požarni odjeljak je prostor ograničen građevinskim konstrukcijama

i elementima (zidovi, međukatne konstrukcije, vrata, prozori, zaklopke)

određene otpornosti na požar. Otpornost na požar požarnog odjeljka

predstavlja vrijeme za koje se požar neće proširiti na okolne požarne

odjeljke niti s okolnih prostora na promatrani požarni odjeljak.

Pretpostavlja se da će u tom vremenu požar biti lokaliziran.

Dimni odjeljak je dio građevine koji je odijeljen od ostalih dijelova

građevine pregradnom konstrukcijom i elementima određene

propusnosti dima

64

Građevine se, ovisno o namjeni (stambenoj, poslovnoj,

zdravstvenoj, obrazovnoj, industrijskoj i dr.), ali i ostalim parametrima

(visini građevine, otpornosti na požar, visini požarnog opterećenja,

zaposjednutosti prostora, instaliranim stabilnim sustavima za gašenje

i drugom) dijele na požarne i /ili dimne odjeljke, što je određeno

prema posebnim propisima za pojedinu namjenu građevine, a za

industrijske građevine prema Tablici 2. Pravilnika o otpornosti na

požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju

požara NN 29/2013.

33

65

TABLICA 2. Dozvoljene površine požarnih i dimnih odjeljaka (m²) u nadzemnim industrijskim građevinama u odnosu na otpornost konstrukcije i ugrađene sustave, te broj spojenih nadzemnih etaža.

Opremljenost 

sigurnosnim 

sustavima

Ukupan broj nadzemnih etaža industrijskih građevina

1 2 3 4 > 4

Otpornost na požar nosivih i ukrutnih elemenata/dozvoljene površine požarnih odjeljaka u (m²)

bez zahtijeva R30 R30 R60(1) R90 (2) R90 (2) R90 (2) R90

Bez sustava 1 800,00  3 000,00 800,00 1 600,00 2 400,00 1 800,00 1 500,00 1 200,00

Sustav 

automatske 

dojave požara

3 200,00 5 400,00 1 200,00 2 400,00 4 200,00 3 200,00 2 700,00 2 200,00

Sustav za 

automatsko 

gašenje požara

7 500,00 10 000,00 5 000,00 7 500,00 10 000,00 6 500,00 5 000,00 4 000,00

NAPOMENE:

(1) Za primarnu konstrukciju krova dovoljna je otpornost na požar R30

(2) Za primarnu konstrukciju krova dovoljna je otpornost na požar R60.

66

Podjelom na požarne i/ili dimne odjeljke moraju biti obuhvaćeni:

-evakuacijski putevi,

-atriji,

-vertikalni kanali za vođenje raznih instalacija (ventilacijskih iklimatizacijskih sustava i slično),

-okna dizala ako međusobno povezuju više požarnih odjeljaka,

-prostori za smještaj pogonskih uređaja,

-prostori za smještaj sredstava i medija sustava za automatskudojavu i gašenje požara, ukoliko prema posebnom propisu njihovsmještaj nije dozvoljen u štićeni prostor, podrumske i tavanske etaže i

-drugi prostori s povećanom opasnosti od nastanka požara i/ilieksplozija.

34

67

Požarni i/ili dimni odjeljak mora imati određenu otpornost

na požar i/ili propusnost dima čime se postiže uvjet da se

požar i dim ne proširi unutar građevine, odnosno susjedne

građevine, unutar određenog vremena.

Kako bi požarni i/ili dimni odjeljci ispunjavali traženu

funkciju, mora biti ispunjen uvjet ukupne stabilnosti nosive

konstrukcije, čija otpornost na požar mora biti jednaka ili

veća od otpornosti na požar pojedinačne konstrukcije ili

elementa s najvećom otpornosti na požar, pojedinog

odjeljka.

68

Ove odredbe ne primjenjuju se na građevine za koje

podjela na odjeljke nije primjerena ili opravdana iz

funkcionalnih razloga (sportske dvorane,

velesajamski izložbeni paviljoni, koncertne dvorane,

industrijske građevine i slično).

35

69

70

Najveću otpornost na požar na granicama požarnog odjeljka imaju u pravilu požarni zidovi pa međukatne konstrukcije, a najmanju vrata i zaklopke na otvorima u zidu ili međukatnim konstrukcijama.

Zahtijevana otpornost na požar požarnog odjeljka ovisi

prvenstveno o visini požarnog opterećenja, zatim o vrijednosti sadržaja, načinu dojave požara, ugrađenim stabilnim sustavima za gašenje te spremnosti i blizini vatrogasne postrojbe.

Požarni odjeljak može biti jedna prostorija, grupa

prostorija ili cijela građevina.

36

71

Kod višekatnih građevina, bez međukatnih konstrukcija otpornih na požar, u požarni odjeljak spadaju sve etaže.

Ispitivanja su pokazala da se požar nesmetano širi, uz potporu

toplinskog uzgona vrućih plinova do razine ispod krova četveroetažne građevine u vremenu od šest minuta, ukoliko građevina nije pregrađena na požarne odjeljke.

Vrlo često, najpogodniji put širenja požara je nezaštićeno

stubište. Bitno je spomenuti podatak da je temperatura požara u 6.

minuti otprilike 6000 C, a to je temperatura pri kojoj će se zapaliti i gorjeti svi gorivi materijali, a negorivi će početi stradavati, što samo po sebi dovodi u veliku opasnost osobe koje su se zatekle u građevini.

72

60 m 60 m

60 m

≤ 60 m

≤ 60 m

≤ 60 m ≤ 60 m

37

73

74

Veličina požarnih i/ili dimnih odjeljaka Veličine požarnih i/ili dimnih odjeljaka i njihova otpornost na

požar određuju se prema posebnim propisima za određenu vrstu

građevine, što ovisi o nizu čimbenika kao što su:

- požarno opterećenje,

- otpornost građevine na požar,

- katnost objekta,

- vrste tehnološkog procesa,

- postojanje uređaja za automatsko gašenje požara,

- postojanje uređaja za automatsko otkrivanje požara i dr.

Za industrijske građevine površine se određuju prema Tablici 2. u Prilogu 1. Pravilnika.

38

75

Da bi se moguće štete od požara svele na minimum, formira se

veći broj požarnih odjeljaka s manjim površinama i s dovoljnim

brojem kvalitetnih vatrogasnih pristupa.

Požarni odjeljak je osnovna prostorna jedinica koja se

samostalno tretira kod svih razmatranja zaštite od požara, kako

u protupožarnoj preventivi pri izradi Procjene ugroženosti od

požara i Plana zaštite od požara, tako i u vatrogasnoj operativi

kod gašenja požara.

76

SPRJEČAVANJE ŠIRENJA POŽARA PREKO OTVORA U KONSTRUKCIJAMA I ELEMENTIMA KOJI OMEĐUJU

POŽARNE ODJELJKE

U pregradnim konstrukcijama otpornim na požar i/ili dim koje

omeđuju požarne i/ili dimne odjeljke dopušteni su otvori kad su nužni

zbog prolaska ljudi, tehnoloških ili arhitektonskih razloga.

Otvorima se smatraju otvori u koje se ugrađuju pokretni elementi za

zatvaranje otvora (vrata i slično), otvori za prolaz klimatizacijskih,

ventilacijskih, električnih instalacija, raznih cjevovoda, instalacijskih

okana i kanala kao i poklopaca njihovih revizijskih otvora, otvori za

prolaz voznog okna dizala, dimnjaka, otvori za ugradnju

svjetlopropusnih stijena i slično.

39

77

Pokretni elementi za zatvaranje otvora u pregradnim konstrukcijama

otpornim na požar i/ili dim koje omeđuju požarne i/ili dimne odjeljke u

slučaju požara zatvaraju otvor kako bi u propisanom vremenu

spriječili širenje požara na susjedni požarni odjeljak, odnosno

susjednu građevinu.

Pokretni elementi za zatvaranje otvora su svi tipovi vrata (zakretna,

klizna, vrata s namatanjem na osovinu, padajuća vrata, vrata voznog

okna dizala i druga vrata), elementi za zatvaranje otvora u zidovima

kroz koje prolaze pokretni trakovi, zaklopci u kanalima ventilacijskih i

klimatizacijskih sustava, razni tipovi zavjesa i slično, koji su otporni

na požar i/ili dim.

78

Za zatvaranje otvora za prolaz pokretnim elementima mogu se

koristiti elementi koji imaju otpornost na požar i/ili dim kao i

konstrukcije i elementi u koju su ugrađeni ili za jedan stupanj manji,

ali ne manji od E 30 ukoliko je površina pokretnih elementa do 20%

površine konstrukcije ili elementa u koji se ugrađuje.

Otpornost na požar i/ili dim elemenata za zatvaranje otvora:

– na granicama požarnih odjeljaka mogu se ugrađivati elementiotpornosti na požar: EI 15, 20, 30, 45, 60, 90, 180, 240,

- na granicama dimnih odjeljaka mogu se ugrađivati elementi otpornosti na požar: E-S 15, 20, 30, 45, 60, 90, 180, 240.

40

79

Iznimno, u opravdanim slučajevima, uz dokaz proveden

ispitivanjem ili proračunom, za zatvaranje otvora na granicama

požarnih odjeljaka, mogu se ugraditi elementi otpornosti na požar:

EW 20, 30, 60.

Za zatvaranje voznog okna dizala mogu se koristiti vrata sljedećihotpornosti na požar:

– za evakuacijska i vatrogasna dizala, ako je vozno okno dizala nagranici požarnog odjeljka: EI 15, 20, 30, 45, 60, 90, 120,

– za dizala na koja se ne postavljaju zahtjevi evakuacije, ako je dizalona granici požarnog odjeljka: EW 20, 30, 60,

– ako je vozno okno dizala granica dimnog odjeljka: E-S 15, 30, 45,60, 90, 120.

80

Pokretni elementi za zatvaranje otvora moraju biti opremljeni

odgovarajućim uređajem za automatsko zatvaranje.

U požarne zidove mogu se ugrađivati samo pokretni elementi iste

otpornosti na požar kao i požarni zid.

41

81

Vrata otporna na požar mogu se definirati kao pokretni element za

zatvaranje otvora u zidovima otpornim na požar, koji ugrađen u zid

zajedno s okovom i bravama sprječava prijenos požara i produkata

izgaranja u uvjetima normiranog požara u određenom vremenu prema

kojem se određuje otpornost na požar tih vrata.

82

Otpornost na požar vrata i inih pokretnih elemenata utvrđuje se

ispitivanjem pri čemu ti elementi moraju zadovoljiti sljedeće kriterije:

- Cjelovitost (prema europskoj normi kriterij E - integritet), što znači da

tijekom ispitivanja ne smije doći do rušenja vrata ili otvaranja,

odnosno prodora plamena na drugu stranu u trajanju dužem od 10

sekundi, kao ni do zapaljenja ispitne vate;

- Izolacijsku sposobnost (prema europskoj normi kriterij I) pod kojom

se razumijeva otpor prolazu temperature (temperatura na neizloženoj

strani ne smije u prosjeku priječi početnu temperaturu za 1400 C, a

maksimalna temperatura ni na jednom mjestu ne smije prijeći

temperaturu od 180°C).

42

83

Iz opisanog je vidljivo kako je uvriježeno mišljenje, prema kojem su sva

metalna vrata ujedno i otporna na požar, potpuno pogrešno jer navedene

kriterije mogu zadovoljiti samo posebno izrađena vrata kod čije izvedbe

su bitni i mnogi detalji, kao način zatvaranja vrata, spoj krila s dovratnikom,

odabir i mjesta ugradnje ekspandirajuće vatrootporne brtve, vrsta ispune,

posebni okovi, način ugradnje i dr.

Osim punih vrata otpornih na požar moguće su, kad to zahtijevaju

arhitektonski razlozi, i izvedbe staklenih vrata otpornih na požar koje se

izrađuju od posebnih vrsta stakala otpornih na požar (staklo klase F prema

normi HRN DIN 4102 dio 13 ili prema HRN EN 12150, nalazimo oznake:

EI (cjelovitost i toplinska izolacija)).

84

Posebne vrste vrata (pregrada) otpornih na požar izvode se u industriji gdje su zbog tehnoloških razloga("beskonačne" transportne trake koje prolaze kroz požarnezidove) nađena i specifična rješenja.

Klasa otpornosti na požar vrata i drugih pokretnih elemenata za zatvaranja otvora (izuzimajući zaklopke u ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima) određuje se:

- ispitivanjem prema normi HRN DIN 4102, dio 5, (klase T 30, T 60, T 90, T 120 i T 180); odnosno HRN EN 1634.

- bez ispitivanja u slučajevima predviđenim normom

HRN DIN 4102, dio 4.

43

85

86

Zaklopke u ventilacijskim i klimatizacijskim sustavima Požarne zaklopke postavljaju se u ventilacijske i klimatizacijske

kanale radi sprječavanja širenja požara i dima.

Njihovo djelovanje u slučaju požara zasniva se na jednostavnom

načelu: u normalnim uvjetima zaklopke su otvorene, a u slučaju

požara dolazi do njihova automatskog zatvaranja. Do zatvaranja

zaklopke dolazi uslijed djelovanja temperature (između 70 i 750C

mora proraditi element za aktiviranje) ili uslijed djelovanja dima kada

se aktivira dimni detektor (ako se uređaj za zatvaranje aktivira preko

njih).

44

87

Požarne zaklopke postavljaju se u zračne kanale:

* na mjestima gdje kanal prolazi kroz konstrukcijski element koji čini granicu požarnog sektora,

* na mjestima gdje kanal prolazi kroz zid za koji se postavlja uvjet u pogledu njegove otpornosti na požar ,a takav zid čini granicu požarnog sektora,

* na mjestu gdje kanal ulazi ili izlazi iz glavnog zračnog kanala,

* na mjestu gdje vertikalni zračni kanal, koji povezuje horizontalni kanal s pojedinog kata, prolazi kroz međukatnu konstrukciju ili na mjestu gdje se horizontalni zračni kanal, koji prolazi samo kroz zid što predstavlja granicu između dvaju požarnih sektora, spaja s vertikalnim kanalom,

* na usisnom otvoru za svježi zrak,

* na kraju kanala za izbacivanje zagađenog zraka u okolinu ,

* na ulasku cirkulacijskog zraka u komoru

* na ulazu kanala u međuprostor pri ulazu kanala kroz dvostruke podove.

88

45

89

90

Ako nije moguća ovakva izvedba, zaklopke se postavljaju izvan zida

uz uvjet da je dio kanala između zida i zaklopke obložen materijalom

iste klase otpornosti na požar kao zid odnosno strop kroz koji prolazi

kanal.

Minimalno potrebna klasa otpornosti na požar zaklopki određena je u

odnosu na visinu građevine. Zaklopke trebaju biti otporne na požar

najmanje 30 minuta kod građevina do četiri nadzemna kata, najmanje

60 minuta kod građevina viših od 4 kata, a nižih od 22 metra i najmanje

90 minuta kod građevina iznad 22 metra.

46

91

Klasa otpornosti na požar zaklopki u ventilacijskim i klimatizacijskim:

kanalima utvrđuju se ispitivanjem prema Naputku o ispitivanju i o

klasama otpornosti prema požaru zaklopki za zaštitu od požara u

ventilacijskim i klimatizacijskim kanalima ("Narodne novine" broj 10/94.)

koji predviđa klase otpornosti od 30, 60 i 90 minuta ili normi HRN DIN

4102 dio 2 i 6 (klase K 30, K 60, K 90), odnosno ispitivanjem prema

normi HRN EN 1366-2, a prema normi HRN EN 13501-3 imamo

sljedeće klase: EI 15 20 30 45 60 90 120 180 240, odnosno E 30 60 90

120 uz dodatak oznake S (dim).

92

Materijali za zaštitu prodora instalacija i cjevovoda Zaštita prodora instalacija Kod vođenja električnih kabela kroz zidove i stropove na granici požarnih sektora, odnosno druge zidove i stropove na koje sepostavljaju zahtjevi u pogledu zaštite od požara, također se mora izvesti požarno brtvljenje pregradama iste klase otpornosti napožar kao i građevinske konstrukcije kroz koje prolaze. Ovo brtvljenje može se izvesti:

- ekspandirajućim vrećicama ili požarnim jastučićima,

- specijalnim premazima za izolaciju kablova,

- specijalnim panelima otpornim na požar,

- posebnim mortovima otpornim na požar ili

- silikonima otpornim na požar.

47

93

94

Instalacijski kanali Kabeli električnih instalacija što opskrbljuju električnom

energijom sustave koji moraju funkcionirati i u slučaju požara

(sustavi za automatsko gašenje požara, uređaji za odvod dima i

topline, rasvjeta za izlaz u nuždi i slično) smještaju se u kanale

koji su zasebni požarni sektori i čija klasa otpornosti na požar

mora iznositi najmanje 90 minuta.

48

9595

96

49

97

98

50

99

Zaštita prolaza cjevovoda

Sprječavanje širenja požara i dima na susjedni požarni odjeljak

preko prodora instalacijskih kanala na granici požarnog odjeljka

postiže se:

– ugradnjom cijevnih barijera (protupožarnih obujmica) i pregrada

na mjestu ulaska cjevovoda ili kabelskog kanala u konstrukciju koja

omeđuje požarni odjeljak čija je otpornost na požar i/ili dim jednaka

otpornosti na požar te konstrukcije ili je za jedan stupanj manja, ali

ne manja od E 30.

100

- oblaganjem cjevovoda ili kabelskog kanala oblogom čija je

reakcija na požar i otpornost na požar i/ili dim ista kao i

konstrukcija kroz koju prolazi,

– polaganjem cjevovoda u okna i kanale čije stjenke imaju

otpornost na požar i/ili dim kao i konstrukcija kroz koju prolazi.

- elementi za zatvaranje prodora na granici požarnog odjeljka

mogu biti otpornosti na požar: EI 15, 20, 30, 45, 60, 90, 180,

240, a za zatvaranje prodora na granici dimnih odjeljaka

otpornosti: E-S 15, 20, 30, 45, 60, 90, 180, 240.

51

101

Za vanjske izolacije, obloge, parne brane, folije i slične obloge

cijevi i kanala moraju se koristiti negorivi građevni proizvodi

(reakcije na požar A1 ili A2, s1 d0), a iznimno, kad je u građevini

predviđen automatski sustav za gašenje požara, i teško gorivi

građevni proizvodi (reakcije na požar najmanje C s3 d2),

sukladno hrvatskoj normi HRN EN 13501-1.

Ovo se ne primjenjuje u slučaju kad:

– cjevovodi i kanali ne prolaze kroz prostore evakuacijskih putova,

– cjevovodi i kanali nisu izvedeni iznad spuštenih stropova koji štite

nosivu konstrukciju od požara, osim kada imaju dokazanu

otpornost na požar koja mora biti ista ili veća od one koju ima

spušteni strop

102

52

103

104

Klasa otpornosti na požar cijevnih barijera (obujmica) odnosnoobloga cjevovoda utvrđuje se ispitivanjem prema normi HRN DIN 4102 dio 11 (klase R30, R60, R90 i R120).

Cjevovodi izrađeni od negorivog materijala mogu se voditi kroz građevinske konstrukcije određene klase otpornosti napožar i bez zaštitnih mjera ukoliko imaju klasu otpornosti na požar kao i građevinske konstrukcije kroz koje prolaze.

53

105

Literatura:[1] Carević, M., Jukić, P., Sertić, Z., Šimara, B., Tehnički priručnik za zaštitu od požara, Zagrebinspekt, Zagreb, 2002. [2] Fišter, Stj., Kopričanec-Matijevac, Lj., Zaštita od požara u graditeljstvu,

Ministarstvo unutarnjih poslova - Policijska akademija, Zagreb, 2001. [3] Zaštita od požara, Temeljni dokument, Bitni zahtjevi broj 2, Smjernica Vijeća

89/106/EEZ od 21. prosinca 1988, Građevni godišnjak '99, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Zagreb 1999.

[4] Egan, M.D., Concepts in Building Firesafety, John Wiley & Sons, New York, 1977[5] http://www.kbspassivefire.com/passive-fire-protection-equipment.htm [6] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 1, Josef Mayr (gl. urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000. [7] Brandschuzt Atlas, Baulicher Brandschutz Band 2, Josef Mayr (gl. urednik), Wehner GmbH Verlag von Brandschutzpublikation, 2000. [8] PROMAT – priručnik građevinske i tehničke protupožarne zaštite, Zagreb, 2005. [9] Zaštita od požara, Temeljni dokument, Bitni zahtjevi broj 2, Smjernica Vijeća 89/106/EEZ od 21. prosinca 1988, Građevni godišnjak '99, Hrvatski savez građevinskih inženjera, Zagreb 1999. [10]Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara NN 29/2013. [11] Kosović, G., Poslovno-trgovački centar LESNINA Jankomir, Zagreb, Jesenskosavjetovanje Hrvatske udruge za zaštitu od požara, Zagreb, studeni 2011.