POBJEDNICI I GUBITNICI - NGO Green Home · preko 10 miliona eura mita od firmi iz Mađarske i Austrije - koje posluju u oblasti energetike. Taj slučaj je pokazao da korupcija na

Ko ima koristi od korupcije na visokom nivouu energetskom sektoru Jugoistočne Evrope?

POBJEDNICI I GUBITNICI

2

Jun 2014

Glavni autor

Marko Prelec, Balkans Policy Research Group

Urednica studija slučaja

Pippa Gallop, CEE Bankwatch Network

Urednik za SEE Change Net

Garret Tankosić-Kelly, SEE Change Net

Želimo da se zahvalimo partnerskim organizacijama JIE SEP-a (Strategija za održivu energiju Jugoistočne Evrope) za njihovu podršku u pripremi ove publikacije, kao i novinarima/kama, advokatima/icama, tužiteljima/kama i svima drugima koji su pomogli pri njegovoj izradi.

Naslovna strana

Ana Lukenda

Oblikovanje i slog

Ivan Hrašovec

Ova publikacija je kreirena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj ove publikacije je isključiva odgovornost SEE Change Neta u ime implementirajućih partnera SEE

SEP-a i ni na koji način ne odražava stavove EU.

Sadržaj3 Program politika održive energije

Jugoistočne Evrope

4 Predgovor – Put u Evropu

6 Rezime

9 Preporuke

11 Uvod

19 Albanija: Istraga pranja novca

22 Albanija: Slučaj koncesije hidroelektrane

24 Bosna i Hercegovina: Slučaj EPB i

EPHZHB trgovanja energijom

26 Hrvatska: HEP slučaj trgovanja energijom

28 Hrvatska: INA – MOL afera

30 Kosovo*: Slučaj ugovora i klevete KEK-a

31 Kosovo*: Afera UNMIK/KEK

32 Makedonija**: Slučaj kartela u

trgovanju električnom energijom i

slučaj izbjegavanja plaćanja poreza

34 Crna Gora: Afera krađe električne

energije u KAP-u

36 Bosna i Hercegovina/Crna Gora:

Trgovanje električnom energijom

38 Srbija: Rudarski skandal Kolubara

* Prema podacima Ujedinjenih Nacija, Kosovo je pod privremenom administracijom misije Ujedinjenih Nacija na Kosovu (UNMIK) osnovane u skladu sa Rezolucijom Savjeta bezbjednosti 1244; u ovom radu ono se naziva Kosovo.

** Prema podacima Ujedinjenih Nacija, zvanično ime Makedonije je Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija; u ovom radu nazivaće se Makedonija.

3

Program politika održive energije Jugoistočne Evrope

Sa približno 25 miliona potencijalnih novih

građana Evropske unije u Jugoistočnoj Evropi

koji su potrošači električne energije, energija je

možda jedan od najsloženijih pitanja sa kojima

se suočava ovaj region. Energija ima međusobno

povezane i dalekosežne uticaje na nekoliko oblas-

ti, uključujući društvo, ekonomiju i životnu sred-

inu, naročito ako se uzme u obzir da se Jugoistočna

Evropa suočava sa neposrednom deregulacijom

tržišta u 2015. u jednom manje nego idealnom

okruženju.

Program politika održive energije Jugoistočne Ev-

rope (prema eng. skraćenici - SEE SEP) je dizajniran

za rješavanje ovih izazova. Ovaj program je pro-

gram namijenjen za više zemalja u trajanju od

više godina koji ima za partnere 17 organizacija

iz cijelog regiona (Albaniji, Bosni i Hercegovini,

Hrvatskoj, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Sr-

biji) kao i Evropsku uniju. Program je finansijski

podržan od strane Evropske komisije, Balkanskog

fonda za demokratiju i UNDP-a.

Doprinos SEE SEP projekta će biti osnaživanje or-

ganizacija civilnog društva i građana kako bi oni

bolje uticali na politike i praksu usmjerenu na

stvaranje pravednije, jasnije i sigurnije energet-

ske budućnosti u Jugoistočnoj Evropi.

Podržano od strane:

Who benefits from high level corruption in the South East Europe energy sector?

WINNERS AND LOSERS

4

PREDGOVOR

Put u Evropu

Prošle godine, prvog jula, Evropska unija je

prihvatila Hrvatsku, kao 28. članicu. Hrvat-

ska je time postala prva država u regionu koja

je završila proces stabilizacije i priključivanja.

Suočeni sa naučenom lekcijom od priključivanja

Bugarske i Rumunije, prije nego što su bile

u stanju da se samostalno bore protiv korup-

cije i organizovanog kriminala na svim nivo-

ima, Evropska unija je zahtijevala od Hrvat-

ske da dokaže da je sposobna da se izbori sa

problemima te vrste prije svog prijema u EU.

Unija je željela da Hrvatska uspostavi ubjedljiv

niz presuda u slučajevima „korupcije visokog

nivoa“. Hrvatska je uspjela da istraži, sudi i os-

udi bivšeg premijera Iva Sanadera za primanje

preko 10 miliona eura mita od firmi iz Mađarske

i Austrije - koje posluju u oblasti energetike.

Taj slučaj je pokazao da korupcija na „visokom

nivou“ ne poznaje granice i da je potrebno voditi

ozbiljnu borbu protiv nje u EU kao i u državama

sa statusom kandidata za članstvo u EU.

Proces priključivanja Evropskoj uniji izgrađen

je na striktnim ali poštenim uslovima, kao i

na naučenim lekcijama iz prethodnih ciklusa

priključivanja. Jedna od najvažnijih lekcija je

da je prije svega neophodno riješiti fundamen-

talne probleme unutar same države kandidata.

Pozivajući se na kopenhagenške kriterijume, čije

ispunjenje je neophodno za pristup Evropskoj

uniji, naglasićemo nekoliko osnovnih principa:

1) Vladavina prava je u samom temelju procesa

pridruživanja. Novi pristup vladavini zakona je

uveden 2011. godine i zahtijeva, između osta-

log, i kulturnu promjenu. Naime, takav prist-

up zahtijeva da se na samom početku procesa

priključivanja države obavežu na obezbjeđivanje

potrebnog administrativnog kapaciteta, uz

snažnu podršku političke volje. Takav pristup

daje državama dovoljno vremena da razviju

solidan stepen implementacije i sprovođenja

reformi koje bi nakon procesa trebale biti ute-

meljene, nepovratne i takve da građani mogu

osjetiti određene koristi tokom cijelog procesa

priključivanja a ne samo na njegovom kraju.

Vladavina prava ima visoku relevantnost u smis-

lu zakonske sigurnosti i povjerenja investitora -

posebno u sektoru energetike.

2) Ekonomske reforme predstavljaju jedan od

najvažnijih principa. Zapošljavanje je jedan

od glavnih zahtijeva omladinske politike i u

tom kontekstu borba protiv korupcije ima visok

značaj za održavanje reformi za podsticaje rasta

ekonomije i zaposlenosti. U ovoj publikaciji

predlažemo konkretne mjere koje mogu pomoći

državama zapadnog Balkana u jačanju svoje

ekonomije i upravljanje istom. Svi su podjed-

nako pogođeni visokom nezaposlenošću, neza-

posleni mladi žele akciju i odluke koje će pomoći

da se reforme zahuktaju i da budu održive.

Države, buduće članice EU, se suočavaju sa iza-

zovom u sektoru energetske efikasnosti zbog

visokog nivoa potrošnje energije sa vrlo niskom

efikasnošću upotrebe te energije. Investiranje

od strane EU u energetsku efikasnost i uštede,

može donijeti trostruku dobit za životnu sred-

inu, ekonomiju i zapošljavanje. Ipak mnogo

toga mora biti urađeno, uključujući investicije u

5

transmisione kapacitete i pospješivanje kulture

štednje energije.

3) Posebno je naglašen značaj funkcionalnih

investicija koje garantuju demokratiju i čine

demokratske procese mogućim. Nacionalne

regulative imaju vitalnu ulogu u obezbjeđivanju

transparentnosti i demokratske implementacije

politika, posebno energetskih politika.

4) Ova publikacija se posebno odnosi na

poštovanje fundamentalnih prava. Evropska

unija promoviše slobodu izražavanja u svojim

dijalozima sa državama koje teže da pristupe

EU i podržava slobodu istraživačkog novinarstva

(neki primjeri su sadržani i u ovoj publikaciji).

Kandidati i potencijalni kandidati za članstvo

EU moraju obezbjediti novinarima da rade svoj

posao bez prijetnji i straha od nasilja.

Ovo su elementi koji obezbjeđuju snažan i ot-

voren proces priključenja, koji se bavi temeljnim

problemima, čijim rješavanjem kandidati mogu

da izgrade svoj kredibilitet. Obaveze kao što su

borba protiv korupcije i organizovanog kriminala

(čak i na najvišem nivou), izgradnja efektivnih

i transparentnih vladajućih institucija, kao i

politička volja za dostizanje živahnog civilnog

društva jesu neki od uslova za napredovanje na

putu EU integracija. Ovo je posebno relevantno u

energetskom sektoru. Studije u ovoj publikaciji

ukazuju da su plodovi investicija veliki ali isto

tako su velika i iskušenja koja su srazmjerna nji-

hovoj veličini.

Energetska zajednica za Jugoistočnu Evropu je

razvila strategiju koja predviđa gotovo 30 mili-

jardi eura investicija u ovaj region u narednih

10 godina. Ovo je mogućnost ali i veliki test te-

meljnih vrijednosti: demokratičnosti, vladavine

zakona i poštovanja osnovnih ljudskih prava. Te

investicije bi mogle obezbijediti transformaciju

ekonomije i mogle bi pomoći u kompetitivnosti

unutar tržišta EU. Nedavni događaji u Ukrajini su

naglasili značaj energetske sigurnosti u EU.

Reforme koje su potrebne državama potencijal-

nim članicama, moraju da se razvijaju istovre-

meno sa razvojem bezbjedne i održive infrastruk-

ture u državama Jugoistočne Evrope.Pravac

reformi zavisi od lidera i civilnog društva čiji je

zadatak da izgrade energetski sektor koji ne truje

životnu sredinu i društvo kroz korupciju.

Istraživanja koja su prikazana u ovoj publikaciji

pokazuju pravac kojim bi trebalo ići. Bitan dopri-

nos obezbjeđivanju puta cijelog regiona ka Ev-

ropskoj uniji mogu da doprinesu državni tužioci,

novinari koji objektivno izveštavaju i članovi

civilnog društva koji imaju volje i strpljenja da

pažljivo motre na cijeli proces.


WINNERS AND LOSERS

6

Rezime

Energija je već sada jedan od najvećih segmenata

ekonomija država Jugoistočne Evrope (JIE) i po

svemu sudeći će njen značaj još više rasti ukoliko

se ambiciozni planovi vlada ispune. Vlade država

članica Energetske zajednice za Jugoistočnu Evro-

pu sa zapadnog Balkana1 planiraju da investiraju

(prema prethodno objavljenim planovima Ener-

getske zajednice) 28.8 milijardi eura u energet-

sku infrastrukturu od 2012. do 2020. Upravljanje

ovim investicijama će biti ogroman izazov za JIE

države. Ekonomije ovih država imaju potrebu za

sigurnim izvorima energije a njihova populacija

ima potrebu za čistom energijom.

U prošlosti projekti ove veličine su često bili

obilježeni korupcijom, koja je tjerala investitore

sa dobrom reputacijom, i podizala cijenu pro-

jekata. Mogućnosti za održivi razvoj energetike

su bile sužene, tržišta su bila izmanipulisana,

javni interes je iskrivljen i prenijet u privatne

ruke, a donošenje odluka na racionalan način je

iskrivljeno zarad donošenja odluka na račun pri-

vatnih interesa.

Izgradnja moderne energetske infrastrukture

mora da ide ruku pod ruku sa ojačanom vladavi-

nom prava. Problem je kompleksan i tu je obično

potplaćivanje samo manji dio problema. Neke

1 Ova brojka uključuje i Moldaviju. Aneks 19, str.12.

vidove korupcije je vrlo teško istraživati jer čak ni

ne krše neke posebne zakone. Zadatak nije toliko

da se jasno utvrde povremene zloupotrebe javne

vlasti za privatnu dobit nego je mnogo više u

pitanju konstruisanje dobro uređenog pouzdanog

i transparentnog institucionalnog okvira koji bi

bio uređen zakonskim okvirom.

Mnogo stvari koje znamo o korupciji dolazi iz

dva izvora koji se međusobno nadopunjuju.

Međunarodne institucije kao što su Energet-

ska zajednica za Jugoistočnu Evropu i Evropska

komisija sa svojim izvještajima su uobičajeni

izvor dok su novinari i organizacije civilnog

društva (OCD) tu da istražuju prikrivena sponzo-

rstva i korupciju. Neki od slučajeva koje su oni

objavili su završili u sudovima. Za sve koji su bili

uključeni u ove slučajeve uključujući istražitelje i

sudije nezavisnost je teško stečeni kvalitet.

U borbi protiv korupcije u energetici vrlo često

se pojedinci, bilo da su to novinari ili OCD ak-

tivisti, državni tužioci ili zviždači unutar sis-

tema, odvaže na usamljenički zadatak traženja

pravde. Oni rade u izazovnom, neprijateljskom

okruženju i ranjivi su na pritiske zvaničnika ili

prijetnje od strane vladinih službenika koji ima-

ju moć da ućutkaju neprijatne glasove.

7

STUDIJE SLUČAJEVA

Slučajevi u ovoj publikaciji su izvučeni iz jav-

no dostupnih materijala i neki od njih su bili

istraživani odnosno procesuirani na sudovima.

Oni ne predstavljaju punu paletu niti svu veličinu

korupcije u energetskom sektoru u državama, di-

jelom i zbog toga jer je veličina problema ponekad

uočljiva tek kada države počnu da vrše reforme.

Albanija 1: istraga pranja novcaSlučaj Argita Beriše je slučaj kupovine zemljišta

u Albaniji ne mnogo prije nego što je država

odlučila na tom zemljištu da gradi energetski

projekat što je značajno uvećalo vrijednost ovog

zemljišta; advokat kupca je bila ćerka premijera

Salija Beriše, dok je administrator kupčeve loka-

lne firme bio brat od očuha ministra transporta

Lulzima Baše.

A l b a n i j a 2 : s l u č a j k o n c e s i j e hidroelektraneGledaoci albanske televizije su imali priliku da

vide snimak načinjen skrivenom kamerom koji

je prikazivao zamjenika premijera Ilira Mete

koji je pokušavao da korumpira koncesiju za

hidro energiju i to je izazvalo široko ogorčenje

u javnosti. Američki i britanski forenzičari su

pokazali da je snimak originalan ali je sud odba-

cio ovaj forenzički nalaz iz proceduralnih razloga

i odredio domaće eksperte koji su utvrdili da je

bio namješten. Ilir Meta je takođe bio optužen da

je uzeo 1 milion eura mita zajedno sa Dritanom

Priftijem da bi podržao jednu kompaniju u poslu

oko nafte. U januaru 2012. Viši sud u Tirani je os-

lobodio Meta zbog nedostatka dokaza.

Bosna i Hercegovina: slučaj EPB i EPHZHB trgovanja energijomEPB i EPHZHB su dvije državne firme u Federaciji

Bosne i Hercegovine - koja je jedan od entiteta

koji sačinjavaju Bosnu i Hercegovinu. Državne

vlasti su odlučile da u dva slučaja, vremenskog

razmaka od preko deset godina, trguju viškove

energije EPB kroz trgovce što je bilo razarajuće za

državne kompanije i napravilo je značajne profite

privatnim trgovačikm kompanijama.

Hrvatska 1: HEP slučaj trgovine energijomSlučaj HEP-TLM se odnosi na trgovinu električnom

energijom po cijenama ispod tržišne cijene koje

je prodala hrvatska HEP dvijema fabrikama:

TLM u Hrvatskoj i Aluminijumu u Bosni i Herce-

govini, što je koštalo HEP oko 85 miliona eura.

Državni tužilac je optužio tadašnjeg premijera

Iva Sanadera da je primio preko 1,5 miliona eura

mita od ćerke firme Daimler koja ima veze sa

Aluminijumom, koji je takođe obećao povoljno

snabdijevanje aluminijuma TLM-u.

Hrvatska 2: INA-MOL aferaDrugi slučaj iz Hrvatske je slučaj INA-MOL u

kome je sud osudio bivšeg premijera Hrvatske

Iva Sanadera za primanje 10 miliona eura mita

od mađarske komapnije MOL-a da bi dao MOL-u

dominantnu poziciju u hrvatskoj naftnoj kom-

paniji INA-i. Državni tužilac je takođe optužio

predsjednika MOL grupe Zsolt Hernadija koji je

odbio optužbe, a Mađarska je odbila da ga izruči.


WINNERS AND LOSERS

8

Kosovo 1: slučaj ugovora i klevete KEK-aU aprilu 2012. Arbana Xharra iz nezavisnih novi-

na Zeri je napisala članak komentarišući da su

Bejtush Yhugolli i njegova dva brata finansijski

podržavali premijera Tačija u njegovoj izbornoj

kampanji a za uzvrat su dobili lukrativne ugovore

sa Kosovskom energetskom kompanijom (KEK).

Ubrzo nakon objavljivanja ovog članka, Bejtush

Zhugoli je tužio novinarku ali ih sud nije našao

krivima. Kada je i drugi novinar iz istih novina

Selvije Bajrami objavio tekst o prvom zasjedanju

suda u ovom slučaju Bajrami je tužio i nju, ali

ona nije proglašena krivom.

Kosovo 2: afera UNMIK/KEKNjemački sud je osudio Jo Trutschlera koji je

bio menadžer Kosovske energetske korporacije

(KEK) u ime UNMIK-a za kršenje povjerenja i

zloupotrebu akademske titule i osudio ga je na

tri godine zatvora. Od 2000. do 2002. otkriveno

je da je on uzeo 4,3 miliona USD (oko 3,7 miliona

eura) i prebacio je sumu na lažne kompanije

sa sjedištem na Gibaltaru. Istraga Ujedinjenih

nacija (UN) je otkrila da je osim toga Trutschler

lažirao diplomu i tvrdio da ima više iskustva u

menadžmentu nego što je stvarno imao. Većina

novca je povraćena.

Makedonija: slučaj kartela u trgo-vanju električnom energijom i slučaj izbjegavanja plaćanja poreza2012. godine antimonopolska komisija Make-

donije je uložila optužbu zbog zloupotrebe četiri

kompanije koje se bave trgovinom strujom pod

sumnjom da su stvorili kartel da bi mogli da dikti-

raju cijenu struje iz uvoza kroz svoje ponude, pre-

thodno date u januaru. Kasnije te godine carinska

služba je dodatno zahtijevala isplatu carina tvrdeći

da su ove kompanije koristile razne načine da izb-

jegnu ove obaveze.

C r n a G o r a 1 : a f e r a k r a đ e e l e k t r i č n e e n e r g i j e u K A P - u Između marta i maja 2013. crnogorska Vlada je

dozvolila Kombinatu aluminijuma Podgorica

(KAP) da krade struju sa evropskog interkonekor-

skog sistema pošto ih je crnogorska elektro kom-

panija isključila sa mreže jer nisu plaćali struju.

Evropska mreža transmisionih operatera (ENTSO-

E) je naredila Crnoj Gori da vrati ukradenu struju

ili će biti isključena sa evropske mreže. Vlada

se saglasila da to uradi ali je trošak prebačen

na poreske obveznike i potrošače energije kroz

uvećane račune za struju.

Bosna i Hercegovina/Crna Gora: trgovina električnom energijom 1999. godine, USAID je dao crnogorskoj Vladi

donaciju od 11,9 miliona USD od čega je jedan dio

trebalo da pokrije uvoze struje od Elektroprivrede

Republike Srpske. Biznismen Vuk Hamović,

tadašnji direktor GML kompanija sa sjedištem u

Londonu, je otkupio dugove EPCG prije donacije

USAID-a dajući razlog za sumnju da je novac

USAID-a bio usmjeren na GML. Istraga koju su

odradili Britanska kancelarija za ozbiljne prevare

i istražitelji iz BiH, zajedno sa generalnim

inspektorom USAID-a završila se bez sudskog

procesa.

Srbija: rudarski skandal Kolubara2011. policija je uhapsila bivšeg direktora

Rudarskog basena Kolubara i 16 drugih lica pod

optužbom da su ilegalno iznajmljivali meha-

nizaciju i da su lažno predstavljali sate rada

te mehanizacije. Slučaj još nije dobio sudsku

završnicu.

9

Da bi se riješili problemi o kojima govorimo

u ovoj publikaciji mi predlažemo sljedeće

mjere:

• Donatori, uključujući Evropsku komisiju,

bi trebali investicije u energetiku usloviti

progresivnim ispunjavanjem osnaženih us-

lova iz ugovora1 o Energetskoj zajednici za

Jugoistočnu Evropu.

• Evropska komisija treba vrlo temeljno da pra-

ti privatizaciju državnih kompanija i kvalitet

tenderskih procedura za nove projekte.

• Postoje razni mogući pristupi reformi

državnih energetskih kompanija: države pak

treba da izaberu partnere koji imaju repu-

taciju i iskustvo u rukovođenju reformskim

procesima i treba da jasno objavljuju infor-

macije o svim koracima reforme sa dovoljnim

vremenom za komentarisanje od strane zain-

teresovane javnosti.

• Država treba da se osigura od zloupotrebe i

korupcije od strane rukovodećeg kadra npr.

obezbjeđujući prisustvo nezavisnih agencija

u pravu glasanja ili izborom direktora zajed-

no sa zaposlenima.

• Operateri energetskih kompanija bi treba-

lo da objavljuju podatke o proizvodnji,

potrošnji, količinama prodate energije i ci-

jenama koje su ostvarene i to sve u realnom

vremenu.

• Trgovina strujom i energijom je visoko prof-

itabilna aktivnost, i zbog toga pravila i regu-

lacije moraju biti ojačane kako bi se regulis-

ala trgovina kao i uvid u aktivnosti trgovaca

energijom u regionu.

• Kapaciteti, nezavisnost i uloga institucija

koje nadgledaju rad trgovaca energijom

moraju biti ojačani finansijski i ljud-

ski (tu moraju biti uključeni i carinici,

1 Energetska zajednica bi trebala usvojiti legislativu u domenu javnih nabavki i oporezovanja državne pomoći

antikorupcijske institucije i komisije za

borbu protiv monopola). Sudski sistem mora

biti dodatno uvježban i osnažen da se nosi sa

ovim problemima.

• Da bi se izborili sa korupcijom EU mora da

pritisne centre poreskih rajeva i bankarstva

koje dolazi odatle i treba da objave informaci-

je o bogatstvima vlastima koje se bave anti ko-

rupcijom a posebno onima koje funkcionišu

u regionu JIE i štite ovaj region od pranja

novca - od strane rukovodilaca državnih firmi

uključujući i rođake rukovodilaca.

• Države JIE moraju sistematski da objavljuju

finasnijske informacije uključujući i objavlji-

vanje lične imovine i povrate poreza od strane

javnih dužnosnika i izvršnih rukovodilaca

javnih kompanija.

• Da bi se osnažila sloboda govora EU i OSCE tre-

ba da otvore linije za prijavljivanje prijetnji i

zastrašivanja i zabranjenog pokušaja pritiska

na novinare.

Da bi informisali i obrazovali javnost potreb-

no je da države JIE:

• Često objavljuju osvježene informacije o

kvalitetu vazduha i vode u štampanoj i elek-

tronskoj formi.

• Ohrabruju aktivno informisanje o donošenju

odluka u oblasti energetike ali još i više

učiniti javno dostupnim dokumente o trgo-

vini energijom, novim projektima, privati-

zaciji itd.

• Države JIE treba da omoguće razvoj planova za

održivu obnovljivu energiju u čijoj pripremi

će učestvovati i javnost i da uspostave ciljeve

i prioritete za solarnu energiju, biomasu,

vjetar, geotermalnu energiju do 2030.

Preporuke


WINNERS AND LOSERS

10

Pored ovih opštih preporuka, mi dalje

preporučujemo:

• Albanija bi trebalo da ojača poziciju javnog

tužioca i hitno unaprijedi planove za refor-

mu pravosuđa u saradnji sa EU.

• Bosna i Hercegovina treba da obrati pažnju

na slabost državne prenosne kompanije Ele-

ktroprenos (Transco); da uskladi energetski

dio zakonodavstva, da osigura da je u skladu

sa acquis (pravnom tekovinom) i da reformiše

tri državna proizvođača energije i dobavljače.

• Kosovo treba hitno da nastaviti sa dekomisi-

jom kosovskog A postrojenja i da razvije

raznovrsne energetske strategije.

• Makedonija bi trebala usvojiti i sprovesti

stroge zakone o zaštiti slobode govora i

dekriminalizaciji klevete; tržište uvoza

električne energije je visoko profitabilan bi-

znis u Makedoniji, jer se oko 40% cjelokupne

električne energije u zemlji uvozi zbog

nedostatka domaće proizvodnje. Pravila i

propisi koji se bave ovim uvozima moraju biti

ojačani, kao i nadzor nad trgovcima.

• Crna Gora treba da poboljša pristup in-

formacijama koje se odnose na javno ugo-

varanje u energetskom sektoru, nove izvore

energije, privatizaciju, itd. Uloga policije

i tužilaštva mora biti ojačana u skladu sa

potrebom imanja pozitivnih primjera u borbi

protiv korupcije i organizovanog kriminala

u ovim sektorima. Takođe, dodatne napore

treba uložiti u individualizaciju odgovornos-

ti za loše donošenje odluka u energetskom

sektoru.

• Srbija treba da nastavi sa procesuiranjem

slučaja Kolubara što je brže moguće, ukloni

državnu podršku za sektor uglja i radi na

tome da diversifikuje svoj energetski miks

prema obnovljivim izvorima energije sa

povećanjem energetske efikasnosti u cilju

smanjenja zavisnosti od sliva Kolubare.


WINNERS AND LOSERS

11

UvodEnergija je već jedan od najvećih segmenata u

ekonomijama Jugoistočne Evrope (JIE)2 i postav-

ljen je da će rasti čak i više ukoliko se ostvare am-

biciozni planovi vlada regiona. Države učesnice

Ugovora o energetskoj zajednici planiraju ener-

getske investicije od 28,8 milijardi eura na Zapad-

nom Balkanu u periodu od 2012. do 2020.3 Kao i u

drugim zemljama u tranziciji, stara infrastruk-

tura za generisanje energije trebala bi biti stavlje-

na izvan pogona u narednih deset godina i izazov

će biti na koji način će se zamijeniti. Cijeli region

se u velikoj mjeri oslanja na dva izvora energije

– ugalj i hidroenergiju. Neke države, kao što su

Albanija, se previše oslanjaju na hidroelektrane

i ranjive su na nestalne padavine koje su eventu-

alno u padu zbog klimatskih promjena. Druge,

kao što je Kosovo imaju sumnjiv blagoslov (ili

prokletstvo resursa) prljavog i energetski neefi-

kasnog4 lignita/smeđeg uglja, koji ima razorne

efekte na kvalitet zraka i zdravlja5

Ukrajinska kriza je istaknula nelaku zavisnost

Evrope o uvozu ruskog gasa. Nekoliko zemalja

2 Za potrebe ovog rada, regija Jugoistočne Evrope uključuje Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju. Prema UN-u, Kosovo je „pod privremenom administrativnom misijom Ujedinjenih naroda na Kosovu (UNMIK) osnovano u skladu sa Rezolucijom Vijeća sigurnosti 1244” i u ovom radu se naziva „Kosovo”. Prema UN-u, službeni naziv Makedonije je „bivša jugoslavenska Republika Makedonija” i u ovom radu se naziva „Makedonija”. Bosna i Hercegovina se takođe naziva „Bosna” ili „BiH”.

3 Ova brojka uključuje i Moldaviju. Aneks 19, str.12.

4 Možda iznenađujuće, ekonomije lignita su sve gore i gore (npr. Za Šoštanj 6 u Sloveniji se predviđa da će izgubiti 50 miliona eura godišnje, tako da čak i sa novčane strane nije to atraktivan čak ako se primjene visoki standardi.

5 U studiji Evropske banke za obnovu i razvoj iznosi se da „rente prirodnih resursa smanjuju šanse da zemlja postane više demokratska”. Izvještaj o tranziciji 2013: Zaglavljeni u tranziciji? EBRD, str.28.

Jugoistočne Evrope zavisi od ruskog plinovoda

Južni tok, ali pregovori Evropske komisije (EK)

mogu potopiti ovaj projekat.6 Druga dva plino-

voda, Jonsko-jadranski i Transjadranski, možda

ne urode plodom. Samo Hrvatska ima značajnu

nuklearnu energiju7 i vjetro-energiju, a nijedna

država JIE nema instalirano biomase ili solarne

infrastrukture u dovoljnom broju. Većina rasp-

rava o energetskim investicijama fokusira se na

lignit i neodržive velike hidroenergetske projekte

koji mogu oštetiti jedinstvene slatkovodne eko-

sistema i pejzaže.8

Investicije u energetski sektor će se kretati

u kontekstu oblikovanom postepenom inte-

gracijom regiona u Evropsku uniju. Put pred

nama je jasan, ali ne i bez izazova: prema EK,

nijedna od država pristupnica u Jugoistočnoj

Evropi nema funkcionalne tržišne ekonomije.9

EU je učinila vladavinu prava „srcem procesa

proširenja”, ukazujući da zakonitost „podržava

poslovno okruženje, pružajući pravnu sigurnost

za privredne subjekte i stimulativne investicije,

radna mjesta i rast”.10 Dio ovoga je i borba pro-

tiv korupcije na visokom nivou“,ozbiljna briga

6 Lawrence Norman, „EU govori Bugarskoj da se zaustavi rad na projektu Gazpromovog Južnog toka”, Wall Street Journal 3. juni 2014.“

7 Postrojenje Krško, nalazi se u Sloveniji, planirano zatvaranje je 2023. godine, ali za koje se može tražiti kontroverzno produženje rada.

8 „Pravednije, čistije, sigurnije: Ka više održivom i ljudski fokusiranom razvoju energije u Jugoistočnoj Evropi”, Mreža za promjene Jugoistočne Evrope, august 2011.

9 „Strategija proširenja i glavni izazovi 2013.-2014.”, Evropska komisija COM (2013) 700, 16. oktobar 2013, str.4. Kao članica EU, Hrvatska je pod pretpostavkom da ima funkcionalnu tržišnu ekonomiju, kao i Island i Turska među zemljama kandidatima.

10 „Strategija proširenja”, str.6.


WINNERS AND LOSERS

12

u mnogim zemljama proširenja”.11 Drugi dio su

slobodni i nezavisni mediji sposobni da nanjuše

miris korumpiranih radnji koje su lideri sakrili.

Države Jugoistočne Evrope su pokazale malo

sposobnosti da apsorbiraju ulaganja na ovoj

skali, bez sistemske korupcije i pokroviteljstva.

Nema razloga da se vjeruje da će energetski pro-

jekti proći drugačije bez značajne promjene u

politici na domaćim i međunarodnim scenama.

Iskusni posmatrač opisao je sistem Balkana

kao „političku kontrolu izvora ekonomskog

bogatstva.”12 Svaki od koraka energetskih pro-

jekata može se koristiti za ličnu ili partijsku

prednost. Tenderi stvaraju mito; građevinske

firme povezane sa stranačkim liderima i nji-

hovi saveznici mogu dobiti posao; postrojenje

stvara izvršna mjesta na kojima se mogu sm-

jestiti viškovi stranačkih lidera i poslove nižeg

nivoa za pristalice; poslovni prihodi ispunjavaju

vladinu blagajnu i na kraju proizvedena energija

se može stavljati u promet sa nižim cijenama u

korist drugih političkih važnih problema. „Za

domaćina istorijskih i trenutnih razloga”, tvrdi

naučnik raspravljajući o ovom pitanju, „vla-

davina prava i kvalitet javne uprave su vrlo slabe.

Teško je vidjeti kako energetska stečevina lako

može prosperirati u tako krhkom okruženju”.13

KORUPCIJA

Postoji široko rasprostranjena percepcija ma-

sivne korupcije u Jugoistočnoj Evropi, koja je

podržana od strane istraživanja iz različitih izvo-

ra, uključujući istraživanja Transparency Inter-

national-a i Svjetske banke. Globalni barometar

11 „Strategija proširenja”, str.712 Raffi Gregorian, govor na Krugu 99, Sarajevo, 19.

oktobar 2008, dostupno na ohr.int. Gregorian tvrdi „da političke stranke izvlače bogatstvo iz ekonomije na dva glavna načina ... stavljajući svoje poslušnike u upravljačke i upravne odborima javnih preduzeća [i] održavajući kontrolu nad građevinskim zemljištem i poljoprivrednim zemljištem.”

13 Alan Riley, „Postavljanje energetskog poticaja: Jačanje EU integracija u Jugoistočnoj Evropi”, CEPS sažetak politika broj 296, 8. juli 2013, str.4.

korupcije Transparency-a je koristan jer mjeri

širok spektar popularnih mišljenja i iskustava.14

Procjene EK-a u godišnjim izvještajima o nap-

retku uglavnom se podudaraju sa ovim kvanti-

tativnim nalazima, ali se oni razilaze na nekim

zemljama barem u naglasku i tonu – možda je cilj

nagraditi zemlje koje čine napor polazeći sa slabe

startne tačke .

U Albaniji (prije nedavne promjene u vladi)

zapanjujućih 81 posto ispitanika je ocijeni-

lo pravosuđe kao „korumpirano ili izuzetno

korumpirano”.15 Stručno mišljenje se slaže sa

ovim ocjenama i Albanija se nalazi na 116. na

svijetu po korupciji.16 Prema Svjetskoj banci , Al-

banija je postigla vrlo malo što se tiče vladavine

prava (35 poena; visoke ocjene su bolje) i gori

kada je u pitanju korupcija (27 poena).

Bosna i Hercegovina pati od „slabog pravnog ok-

vira” koji je „osjetljiv na korupciju”, a u svojim

sudovima „vrlo malo slučajeva korupcije rezul-

tira sa osudama, a još manji broj dobije konačne

presude”.17 EK se slaže, žaleći se na „visok nivo ko-

rupcije [dok] djelotvornih mjera prevencije protiv

pranja novca nedostaje” i „i dalje postoje ozbiljni

nedostaci u pogledu nezavisnosti, djelotvornosti,

odgovornosti i nepristranosti sudstva “.18 65% ispi-

tanika opisuju pravosuđe kao korumpirano, ali je

još više ispitanika navelo kao korumpirane javne

službenike i državne službenike (67%) i političke

stranke (77%). Stručnjaci ocjenjuju da je BiH

na 72. mjestu, dok je Svjetska banka smješta u

sredinu sa 48 poena po vladavini prava i 49 za

korupciju.

14 Jesper Johnson i Deborah Hardoon, „Zašto, kada i kako koristiti globalni barometar korupcije”, Chr. Michaelsen Institut U4 podnesak, juli 2012.

15 Transparency International, Globalni barometar korupcije 2013. Svi buduće reference se odnose na „ispitanike” u ovom istraživanju i istu „korumpiran ili izuzetno korumpirane” kategoriju.

16 Transparency International, Percepcija indeksa korupcije 2013. Rangiranje je od 177 ispitanih zemalja, sa 1. kao najboljim položajem; buduće reference na „stručnjake” su na ovaj rangiranje.

17 Transparency International, Pregled.18 „Strategija proširenja”, str.35-36.

13

Kao jedina članica EU u ovoj grupi, Hrvatska više

nije predmet ove vrste pažnje jer se EK fokusirala

na druge. A u nekim aspektima najnoviji član EU

se izdvaja; Svjetska banka je dala najbolju ocjenu

za vladavinu prava u ovoj grupi (60), te je osvo-

jila najvišu Transparency ocjenu stručnjaka (57).

Ipak, na druge načine Hrvatska čvrsto stoji s os-

tatkom JIE: nevjerovatnih 71% ispitanika smatra

da je pravosuđe korumpirano.

Kosovo ima ozbiljan problem sa korupcijom i

vladavinom prava – 80% ispitanika je reklo da je

pravosuđe korumpirano i eksperti su je pozicion-

irali na 111. mjesto na svijetu. Rezultati Svjetske

banke su slični (36 poena za vladavinu prava, 30

za korupciju). EK je zabrinuta da „političko upli-

tanje u rad pravosuđa ostaje ozbiljan problem”.19

Makedonija nudi dramatičan kontrast između

brzog usvajanja zakona po uzoru na EU acquis i

njene slabe rezultate u primjeni istih. EK je poh-

valila napore Makedonije u borbi protiv korup-

cije, ali je utvrdila da „korupcija ostaje da prev-

ladava u mnogim područjima i dalje će predstavl-

jati ozbiljan problem, što ukazuje da sprovođenje

postojećih zakona tek treba da napravi konkretan

uticaj”. U međuvremenu, „previše gonjenja ne re-

zultira presudama ili traje predugo da se dođe do

presuda zbog ponovljenih suđenja.”20 Istraživanje

ovo i pokazuje. 68% ispitanika i dalje vjeruje da je

pravosuđe korumpirano, a stručnjaci su rangirali

Makedoniju na 67. mjestu.

Crna Gora se nalazi sa Makedonijom na 67.

mjestu u svijetu po percepciji korupcije. Svjet-

ska banka je dodijelila relativno visoke ocjene

od 55 za vladavinu prava i korupciju, iako je

EK upozorila, „korupcija i dalje preovladava u

mnogim područjima i dalje predstavlja ozbiljan

problem.”21

Srbija je najgora po korupciji među svojim

građanima, 82% smatra pravosuđe korum-

piranim, a gotovo isto toliko (78%) posmatra na

19 EK, Kosovo* Izvještaj o napretku 2013, str.12.20 EK, Bivša jugoslavenska Republika Makedonija 2013.

Izvještaj o napretku, str.11.21 EK Crna Gora Izvještaj o napretku 2013, str.9.

isti način javne službenike i državne službenike.

Stručnjaci su je ocijenili sa 72 poena, a Svjet-

ska banka sa 44 poena za vladavinu prava i 48 za

korupciju.

Raznolikost iskustava u regionu je iznenađujuća,

i pokazuje nekoliko obrazaca. Albanija i Kosovo

moraju najdalje ići u borbi protiv korupcije, ali se

nalaze u sredini kada je riječ o slobodnom novi-

narstvu i civilnom društvu. Makedonija i Crna

Gora brzo napreduju u antikorupcijskim mjera-

ma koje zahtijeva EU, ali ipak pokazuju stepen

gušenja medijskih sloboda, gotovo nepoznat u

EU (vidi dolje). Bosna i Srbija djeluju na sličnom

nivou, ipak prva jasno frustrira EK sa stagnaci-

jom, dok Srbija dobija bodove za dramatične

promjene u politici. Hrvatska vodi ovu grupu,

iako ne sa udaljenosti koje bi neko očekivao od

novopečene države članice EU.

ENERGIJA

Sve države moraju pronaći sigurne, čiste izvore

energije u narednim godinama, ali svaka od njih

ima svoj jedinstveni skup izazova.

Albanija ima dobre hidroenergetske resurse,

ali „previše zavisi od hidroenergije i ranjiva je

na hidrološke uslove”;22 planira da učestvuje

u plinovodu Trans Adriatic (TAP), ako se ost-

vari. Nova vlada je najavila aukciju za nova

pronalazišta nafte umjesto pregovornih kon-

cesija.23 I ona se takođe bori sa privatizacijom

vlastitih energetskih dobara. Pokušaj obilježen

skandalom da se proda naftna državna kom-

panija Albpetrol je propao.24 Država je preuzela

kontrolu nad privatizovanim distributerom CEZ

Shpëndarje od čeških vlasnika, koji su pozvali

22 EK, Albanija Izvještaj o napretku 2013,, str.30.23 Benet Koleka, „Albanija licitira 13 blokova za

istraživanje nafte”, Reuters, 6. maj 2014.24 Nicholas Watson, „Albanija otkazuje mutnu prodaju

Albpetrola” Financial Times Beyondbrics blog, 13. februar 2013, EC, Albanija 2013. Izvještaj o napretku.


WINNERS AND LOSERS

14

Albaniju na arbitražu.25 Energetska zajednica ju

je procijenila da je „među onima koji su najman-

je usklađeni” u Zajednici i da je sputana restrik-

tivnim modelom tržišta koji “nikada neće pružiti

nivo fleksibilnosti potrebne kako bi se omogućio

ulazak novih igrača na tržište “.26

Energetski sektor u Bosni i Hercegovini dijeli

fragmentaciju i složenost u zemlji, sa tri regu-

latorna okvira, tri (različita) glavna proizvođača,

četiri dobavljača i jednu, jedva funkcionalnu

prenosnu kompaniju.27 Ipak, njen glavni prob-

lem je prenos. Državna prenosna kompanija

je hronično „uglavnom nesposobna za obav-

ljanje svoje zakonske obaveze održavanja,

razvoja, planiranja i investicija u prenosnoj

infrastrukturi”.28 Napajanje gasom je politički

podijeljeno, sa Federacijom BiH koja učestvuje u

projektu Jonsko-jadranskog plinovoda (IAP), dok

RS traži da se pridruži planiranoj liniji Južni tok

u Srbiji, što može kršiti norme EU. Sektor gasa u

BiH zaostaje „iza svih ostalih [članova Energetske

zajednice] uključujući i pridošlice” kada dođe do

usklađenosti.29 Bosna i Hercegovina se takođe os-

lanja, možda i previše na hidroenergiju.

Hrvatska je jedina država u regionu koja se

oslanja na nuklearnu energiju kroz zajedničko

vlasništvo postrojenja Krško u susjednoj Sloveni-

ji. Ima relativno konkurentno tržište i relativno

raznoliku mješavinu izvora uključujući i mali,

ali rastući sektor vjetra.30 Kao i Albanija, Hrvat-

ska je nedavno raspisala tender za istraživanje

plina i nafte.31

25 EK, Albanija Izvještaj o napretku2013, str.15. Češka Republika je navodno razmišljala o blokiranju kandidature Albanije za članstvo u EU; „Prag spreman za blokiranje Albanije u EU usklađivanju zbog ČEZ spora”, Prague Post 9. juni 2014.

26 Sekretarijat energetske zajednice, Godišnji izvještaj o implementaciji 2013, str.28.

27 Sekretarijat energetske zajednice, Godišnji izvještaj o implementaciji 2013, p.29ff.

28 EK, Bosna Izvještaj o napretku 2013, str.45.29 Sekretarijat energetske zajednice, Godišnji izvještaj o

implementaciji 2013, pp.98-101.30 Sekretarijat energetske zajednice, Godišnji izvještaj o

implementaciji 2013, p.37ff.31 Andrew MacDowall, „Hrvatska nafta i plin: Jadranska

promjena situacije?” Financial Times Beyondbrics

Kosovo ima u izobilju lignita, procjenjuje se

oko 10,9 milijardi tona ekonomskih iskoris-

tivih, ipak uglje je relativno lošeg kvaliteta i

visoko zagađujuće.32 Lignit se koristi za gotovo

svu proizvodnju električne energije i grijanje na

Kosovu; nema plinskih niti naftnih postrojenja

i minimalno obnovljivih izvora.33 Više od trećine

električne energije se gubi.34 Vladina energet-

ska strategija se uglavnom temelji na zamjenu

zastarjelog A postrojenja na Kosovu koje ima vi-

sok stepen zagađenja sa novim postrojenjem na

bazi izgaranja lignita, a veoma malo ozbiljnih

napora se ulaže u energetsku efikasnost ili obnov-

ljive izvore. Procjenjuje se da 835 ljudi na Kosovu

svake godine umre zbog zagađenja vazduha u

gradovima, a mnogi su oboljeli.35

Makedonija se oslanja na hidro postrojenja,

te postrojenja na ugalj, plin i naftu za napa-

janje i ima djelomično liberalizirano tržište sa

dobavljačem EVN Makedonija, koji je u austri-

jskom vlasništvu. Ipak, važna pravila tržišta i

dalje su nerealizovana i njihovo nadzorno tijelo

je slabo.36

Crna Gora se u velikoj mjeri oslanja na lignit i

hidroenergiju i pretrpjela je ogromne finansijske

gubitke kada je energetski gigant Kombinat alu-

minijuma Podgorica (KAP) izvršio „neovlašćena

i neplaćena” povlačenja struje iz energetske

mreže, uzrokujući da je državni sistem uzima od

drugih evropskih pružalaca usluga po visokim

cijenama, te je ukupno opterećenje na državnom

nivou dostiglo 3% BDP-a.37

blog, 5. maj 2014.32 Daniel M. Kammen et al, „Održive energetske opcije

za Kosovo: Analiza dostupnosti resursa i troškova”. Berkeley Univerzitet u Kaliforniji, radni dokument, 20. maj 2012, str.19.

33 Sekretarijat energetske zajednice, Godišnji izvještaj o implementaciji 2013, str.43.

34 Tehnički i ne-tehnički gubici kombinirani. EK, Kosovo* 2013. Izvještaj o napretku, str.41.

35 Svjetska banka Analiza okoliša, Kosovo, 2010, Tabela 2.5. Eksplozija na Kosovu; Četiri radnika poginula, povrijeđeno još više 6. juna 2014 godine.

36 Sekretarijat energetske zajednice, Godišnji izvještaj o implementaciji 2013, pp.49-53.

37 Ovo predstavlja iznos duga preuzetog od strane države, nakon stečaja postrojenja; 2013. EK, Crna Gora

15

Srbija je veoma zavisna od lignita i hidroener-

gije, sa dosta zastarjelih elektrana. Što se tiče

plina nastavlja se oslanjati na projekat Južni tok

na način da su to Energetska zajednica i EK više

puta identifikovali kao kršenje normi EU.38

Poslovi na ovoj skali nude iskušenja koja čak ne-

odolijeva i za vodeće korporacije iz EU. U decem-

bru 2011. godine, Deutsche Telekom i njegova

mađarska podružnica Magyar Telekom platili su

95,2 miliona dolara kazni američkom Ministar-

stvu pravosuđa zbog korišćenja „lažnih ugovora

kako bi preusmjerili milione dolara u korum-

piranim plaćanjima stranim zvaničnicima”

u Makedoniji i Crnoj Gori, „koji bi im mogli

pomoći da drže konkurente što dalje i dobiju

posao“.39 Prema dokumentima američkog suda

Daimler AG i nekoliko podružnica su nepropisno

platili desetine miliona dolara službenicima

najmanje 22 države, „uključujući Hrvatsku, Sr-

biju i Crnu Goru”, da pomognu u osiguravanju

ugovora.40 Kao što je opisano u ovoj publikaciji,

hrvatski sud je osudio bivšeg premijera Iva San-

adera zbog prihvatanja isplate od 10 miliona

eura od MOL-a, mađarske energetske kompani-

je. Hrvatska je takođe zatražila od Mađarske da

izruči predsjedavajućeg MOL grupe; Mađarska je

odbila, rekavši da su njihovi sudovi već istražili

ovaj predmet i proglasili ga neosnovanim.41 Ovi

slučajevi koji su dostigli sudski zaključak mogu

biti vrh vrlo velikog ledenog brijega. Ipak, oni

pokazuju kako vladavina prava treba da radi, i

da čak ni najviši državni zvaničnici nemaju imu-

nitet od krivičnog gonjenja.

Izvještaj o napretku 2013.38 Sekretarijat energetske zajednice, Godišnji izvještaj

o implementaciji 2013, str.119; EK, Srbija Izvještaj o napretku 2013, str.31.

39 Kara Novaco Brockmeyer, zvaničnik Komisije za vrijednosnice SAD-a, citirana u članku Jonathana Stempela, “Deutsche Telekom u nagodbi za 95 miliona $ mita”, Reuters, 29. decembar 2011.

40 „Daimler AG i tri podružnice razriješili istragu na osnovu Zakona o ino korupcijskim praksama i pristali da plate 93,6 miliona dolara krivičnih penala”, press objava američkog Ministarstva pravosuđa, 1 April 2010

41 „Opštinski sud Budimpešti odbio zahtjev Ureda hrvatskog državnog tužioca za izručenje predsjednika i direktora MOL Grupe”, MOL objava za štampu, 7. oktobar 2013.

Korupcija može biti jednostavna prodaja javnog

dobra za privatnu korist, ali takođe može „nasta-

ti kroz druge manje očigledne oblike, što može

uključivati dogovor između stranaka obično iz

javnog i privatnog sektora, a može biti legalna

u mnogim zemljama.”42 To je sistem koji se

sastoji od legalnih i ilegalnih ponašanja, koji

je evoluirao iz tradicionalne prakse komandne

ekonomije i prilagodio mnoge njihove funkci-

je.43 Mito je samo mali dio toga. Jedno od lica

korupcije su građevinske dozvole koje se nikada

ne pojavljuju, propis koji se neobjašnjivo mi-

jenja, poreski inspektori koji pročešljavaju jednu

kompaniju ili knjigovodstvo neke „glasne” NVO

na redovnoj osnovi ostavljajući komšijske kn-

jige neotvorene, javna potrošnja koja migrira

opštinama koje su glasale na pravi način. Drugi

je mreža pokrovitelj-klijent odnosa centrirana na

visoke stranačke lidere i šire, kroz više nivoe, do

najudaljenijih sela.

Ovaj sistem omogućava eliti da upravlja i

kontroliše ekonomiju, stvara radna mjesta i neki

rast, barem u dobrim vremenima, jašući na valu

opšteg evropskog prosperiteta. Od 2008. godine

evropska kriza je otkrila ograničenja sistema.

Rente potrebne da se održi mogu učiniti region

neatraktivnom u teškim vremenima. Investicije

su presušile. Prema podacima Svjetske banke, di-

rektne strane investicije (FDI)44 u Srbiji su opale sa

3 milijarde dolara u 2008. godini do 355 miliona

dolara u 2012, FDI u Bosni je pao sa 1 milijardu

dolara na 350 miliona dolara; FDI u Hrvatskoj sa

6.1 USD na 1.4 milijarde USD; FDI na Kosovu sa 537

na 293 mil USD; FDI u Makedoniji sa 612 na 283

mil. USD. Albanija je privukla stalne stope FDI-a,

a FDI Crne Gore je pao sa 975 na 618 miliona USD.

Rast je pao, nezaposlenost je porasla.

42 Daniel Kaufmann i Pedro C. Vicente, „Pravna korupcija” radni dokument Svjetske banke, oktobar 2005, str.2.

43 Vidi Dale F. Gray, Reforma energetskog sektora u ekonomijama u tranziciji: Izabrano iskustvo i lekcije, Svjetska banka diskusijski rad broj 296 1995.), str.1-4.

44 Naše je mišljenje da postoji nekoliko slabosti u direktnim stranim ulaganjima, ali ono služi kao jedan od pokazatelja ekonomske snage u regiji.


WINNERS AND LOSERS

16

Sistemska priroda korupcije na Balkanu čini je

otpornim na promjenu putem krivičnog gonjen-

ja. Veliki broj ljudi ima koristi od energetskih in-

vesticija na visokom nivou. Dok sretni istražitelj

može uhvatiti gotovinsku isplatu na skrivenoj

kameri ili putem svjedoka saradnika, mnoge

korumpirane prakse svode se na zloupotrebu dis-

krecije i trgovanje uslugama, djela koja je gotovo

nemoguće procesuirati.45 To će biti izazov čak i za

jake države sa dugom tradicijom tužilačke i sud-

ske nezavisnosti.

Nažalost, krivične pravosudne institucije u većini

Jugoistočne Evrope su i slabe i politizirane. Neke

od slabosti su strukturne. Dana 1. juna 2014.

godine na primjer, stručnjaci Savjeta Evrope za

pranje novca i terorizam javno su upozorili Bosnu

da nije uspjela da adresira slabosti u svojoj borbi

protiv pranja novca i finansiranja naoružanja

terorista.46

Međunarodna krizna grupa izvijestila je da je viši

bosanski tužilac, kada je upitan da li je suočen

sa političkim pritiscima iako je bio imenovan

putem nepartijskog, međunarodno osmišljenog

procesa, odgovorio je da nije bilo načina da se

izgradi uspješan postupak protiv bilo koje važne

osobe, iznad nivoa, recimo, gradonačelnika

malog grada ili direktora manjih kompanija.

Ako se pokuša, policija bi loše izvela istrage,

svjedoci bi ćutali pod pritiskom ili bi pak sudi-

je odbile da osude.47 Problem nije ograničen

samo na domaće zvaničnike; na Kosovu, tri

45 Nekoliko primjera ove vrste ponašanja može se vidjeti u dva istražna projekta koje je proveo Projekta za izvještavanje o organiziranom kriminalu i korupciji (OCCRP). Pogledajte Saska Cvetkovska i Pavla Holcova, „Stanodavac špijun”, 8. maj 2014 (o Makedoniji) i serije „Prva banka – Prva porodica” (o Crnoj Gori), oba na reportingproject.net.

46 Komitet eksperata za evaluaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) Vijeća Evrope je istakao da “većina ciljeva akcionog plana” usvojena u oktobru 2011. „još uvijek nije u potpunosti adresirana, jer potrebne izmjene za ispravku važnih nedostatka ... nisu još usvojene “, dok je drugi ključni zakon odbijen. „Javna izjava pod Korakom 3 MONEYVAL-ovih procedura za jačanje usklađenosti u odnosu na Bosnu i Hercegovinu”, 1. juni 2014. godine.

47 Međunarodna krizna grupa, „Bosna i Hercegovina: Šta Republika Srpska želi?” 6. oktobra 2011, str.9.

odvojene međunarodne agencije su se u osnovi

borile bez uspjeha da procesuiraju visoke vladine

zvaničnike više od deset godina.48 Širom regiona

glasine o visokom nivou korupcije na epskoj skali

su sveprisutne, ali presuda su u osnovi nema.

SLOBODA GOVORA I MEDIJA

Uočljivo je da je nekoliko najtežih slučajeva en-

ergetske korupcije izloženo u regionu uključivalo

rad hrabrih istražiteljskih novinara i CSO-a u ras-

vjetljavanju mračnih uglova sektora. Oni rade

u izazovnom, često neprijateljskom okruženju,

kao što je prikazano od strane organizacija,

uključujući i OSCE, Freedom House i Reporteri

bez granica (RWB).

Prema RWB Albanija se nalazi na 89. mjestu u

svijetu, dok joj Freedom House dodjeljuje slab

rezultat za slobodu medija (49 poena, nizak re-

zultat su bolji).49

U Bosni i Hercegovini mnogi mediji su podi-

jeljeni po političkoj i nacionalnoj osnovi, do

te mjere da je grupa novinara tražila i dobila

krivičnu optužnicu protiv druge grupe novinara.

Državni pritisak je problem, u slučaju gdje je sud

Republike Srpske je kaznio novinara za klevetu

entitetskog premijera Milorada Dodika – sada en-

titetskog predsjednika – zajedno sa izvještajima o

prisluškivanju medija.50 RWB je rangirao Bosnu-

kao 66. u svijetu, dok joj Freedom House daje loš

rezultat od 50 poena.

48 Ovo su Privremene administrativne misije UN-a na Kosovu (UNMIK), UN Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i EU Misija vladavine zakona EULEX. Bosna i Hercegovina takođe je imala međunarodne tužioce i sudije koji su radili u okviru njenih državnih sudova od 2005. do 2012.

49 Reporteri bez granica, Indeks slobode štampe u svijetu 2014. (rangiranje svjetskih država, sa 1 kao najbolji); Freedom House, „Sloboda medija 2014.” (broj od 100, nizak rezultat ukazuju na slobodnu štampu).

50 OSCE predstavnik o slobodi medija, „Redovni izvještaj Stalnom vijeću”, 28. novembar 2013 pp.7-8.

17

Novinari u Hrvatskoj pate od zloupotrebe za-

kona protiv klevete. Udruženje novinara broji

preko 40 krivičnih slučajeva uvrede koji se vode

na čekanju.51 RWB je stavio Hrvatsku samo jedno

mjesto više od Bosne za slobode medija (iako je

Freedom House dao znatno bolje ocjene – 40).

RWB je rangirao Kosovo kao 80. u svijetu po

slobodi štampe, a EK je naveo da „prijetnje pro-

tiv novinara i urednika su nastavljene da budu

prijavljivane i novinari se i dalje suočavaju sa

političkim pritiskom i zastrašivanjem.”52

Makedonija je bila jedina JIE država koja je zat-

vorila novinara u 2013. godini.53 Makedonija ima

vrlo ozbiljan problem sa slobodom medija, gdje

se rangira na 123. mjestu, između Malija i An-

gole što je jedan od najgorih rezultata u Evropi.

Freedom House ocijenio je Makedoniju kao na-

jgoru u Jugoistočnoj Evropi sa rezultatom od 57.

Nedavno, policija je maltretirala novinare koji su

pokrivali demonstracije i prisilili su ih da izbrišu

video-snimke.54

Crna Gora je u sličnoj situaciji – EK je izrazila

„ozbiljnu zabrinutost” zbog „uključivanja javnih

službenika, a posebno policijskih službenika

u slučajeve zastrašivanja i napada na novin-

are” i „nedavni porast slučajeva nasilja nad

novinarima.”55 OSCE je u više navrata upozorio

vlasti o napadima na novinare, posebno one koji

rade za dnevne novine Vijesti i sedmične novine

Monitor, kao o „jasnom napadu na slobodu go-

vora” koji može „stvoriti zastrašujući učinak na

medije i dovesti do autocenzure.”56 RWB je stavio

Crnu Goru na 114. mjesto za slobode medija,

između Katara i Tadžikistana.

51 „Kriminalni napadi se koriste da se utišaju novinari u Hrvatskoj, kaže predstavnik za slobodu medija OSCE-a,” OSCE saopštenje za javnost, 8. April 2014.

52 EK, Kosovo* Izvještaj o napretku 2013, str.15. Freedom House nije ocijenio Kosovo.

53 OSCE predstavnik za slobodu medija, „Redovni izvještaj Stalnom vijeću”, 28. novembar 2013, str.16-17.

54 „OSCE predstavnik je duboko zabrinut zbog policijskog zastrašivanja novinara na demonstracijama u Skopju”, OSCE saopštenje za javnost, 21. maj 2014.

55 EK, Crna Gora Izvještaj o napretku 2013, str.42.56 OSCE predstavnik za slobodu medija, „Redovni

izvještaj Stalnom vijeću”, 28. novembar 2013 str.18.

U Srbiji, postoji veliko neslaganje o medijima

koje se može odraziti na dalji razvoj. RWB je oci-

jenio Srbiju kao najbolju u JIE i 54. u svijetu, dok

su posmatrači, uključujući i OSCE upozoravali

na „zahlađenje” slobode štampe.57 EK je istakla

da “prijetnje i nasilje nad novinarima su i dalje

značajan faktor u autocenzuri”, ali se EK inače

ophodila blago prema Srbiji, na konto njenih

proboja u odnosima sa Kosovom i njene borbu

protiv korupcije.58

Vlade u regionu imaju istoriju šikaniranja

novinara i aktivista civilnog društva koji zavire

previše blizu ili previše javno u ugodni svijet

ekonomije i korupcije. Institucije zadužene za

njihovu zaštitu često ih iznevjere. Kada je izvršni

direktor vodeće NVO za ljudska prava u bosanskoj

Republici Srpskoj dobio prijetnje, okrenuo se

Ministarstvu unutrašnjih poslova, samo da bi

dobio odgovor od samog ministra da on ne može

zaštititi njega ili njegovu porodicu ako nastavi

za izlazi u javnost. Novinari se poput križara

„suočavaju sa neprijateljskim okruženjem,

uključujući i prijetnje i napade”.59

Pritisak ima dvije strane, sa vidljivim zlostavljan-

jem novinara što je dramatičnije i zastrašujuće,

ali možda manje važno od ovo dvoje. Mnoge bal-

kanske medijske kompanije zavise direktno ili in-

direktno od vlade u vidu prihoda od oglašavanja

ili subvencije. Urednici znaju da posljedica izazi-

vanja ljutnje kod moćnih može rezultirati sušom

u oglašavanju koja može dovesti do stečaja; di-

rektne prijetnje su rijetko potrebne. Reporteri

bez granica su ocijenili Srbiju kao najbolju u

regionu. Ipak, jedne sedmice u junu 2014, njen

premijer je zatražio javno izvinjenje od OSCE-a

za kritike slobode medija. Parlament smanjuje

budžet državnog ombudsmena nakon što je on

57 „Vladina online cenzura u Srbiji je zabrinjavajući trend, kaže predstavnik za slobodu medija OSCE-a,” OSCE saopštenje za javnost, 27. maj 2014, vidi takođe Milica Popović, „Srbija: Da li sloboda štampe ugrožena?” London School of Economics blog (blogs.lse.ac.uk) 2. juni 2014.

58 EK, Srbija 2013. Izvještaj o napretku, str.44.59 „Balkan: Više napora potrebno za okončanje

zlostavljanja”, objava za javnost, Human Rights Watch, 21. januar 2014.


WINNERS AND LOSERS

18

kritikovao cenzuru medija, a nijedan dnevni list

se nije usudio da objavi tekst u kojem se tvrdi da

je ministar plagirao doktorsku disertaciju, dok se

vijest nije raširila na društvenim mrežama.60

S obzirom da Ugovor o energetskoj zajednici, koji

uključuje neke od relevantnih djelova EU acquis-

a, već obavezuje region, energetska industrija

može postati uvodničar za šire dobrosusjedske

odnose koji često izbjegavaju zemlje Jugoistočne

Evrope. Najjasniji primjer za to je bremeniti

odnos između Srbije i njene sada nezavisne

bivše pokrajine Kosovo. U oktobru 2011. Sekre-

tarijat Energetske zajednice pronašao je u Srbiji

slučaj kršenja sporazuma u odnosu na nekoliko

pitanja, uključujući i neplaćanja za prenos preko

Kosova.61 Pod snažnim pritiskom EU, generalni

menadžeri kosovskih i srpskih operatera su pot-

pisali obavezujući sporazum 12. februara 2014.

Sekretarijat je ovo nazvao „prekretnicom u nor-

malizaciji odnosa između dva operatera sistema

električne energije”, ali je i prekretnica na putu

ka normalnim bilateralnim odnosima između

dvije države.62

Upravljanje energetskim investicijama je eg-

zistencijalni izazov za države Jugoistočne Evrope

na mnogo načina. Ova regija je vrlo osjetljiva

na efekte klimatskih promjena, posebno na

dramatične promjene u padavinama i ekstremne

temperature.63 Sa pozitivne strane, region ima vi-

sok potencijal za energetsku efikasnost i održive

60 Marija Ristić, „Srpski ombudsmen izložen napadima nakon kritiziranja vlade”, Balkan Insight, 2. juni 2014;

61 Vidjeti „Srbija i Kosovo: Put do normalizacije”, Međunarodna krizna grupa, 19. februar 2013, str. 23.

62 „Elektrodistributeri Srbije i Kosova* potpisali prvi sporazum kojim uređuju svoje bilateralne odnose”, 12. februar 2014, energetski community.org.

63 Notre Dame globalni adaptacijski indeks, koji mjeri osjetljivost i spremnost, stavlja Albaniju na 62. mjesto, BiH na 64, Hrvatsku na 36, Makedoniju na 50, a Srbiju na 74. (Kosovo nije ocijenjenu odvojeno).

investicije u oblasti obnovljivih izvora energije.

Ipak, ako buduće investicije nastave duž iste

korumpirane, na pokroviteljstvu bazirane staze

utvrđene drugim velikim projektima,zemlje

regiona će propustiti možda svoje najbolje

mogućnosti da izrade prosperitetna, slobodna

društva bazirana na pravilima, za kojima njihovi

građani čeznu.

Danas, Hrvatska je jedini regionalni igrač s

mogućnošću ispravnog upravljanja velikim

ulaganjima. Bez obzira na kapacitete koje ima,

to dolazi od bolnih lekcije iz slučaja INA-MOL

i surovih iskustava pristupanja EU. Ipak, još

uvijek je plodno tlo za druge vrste korupcije i

pokroviteljstva. Osim toga, loše planiranje i ne-

dostatak učestvovanja javnosti znači da Hrvatska

još uvijek teži ka loše zamišljenim energetskim

projektima koji nisu vjerovatno najbolje opcije za

zemlju. Ostatak regiona zaostaje i moraće da raz-

vije nove institucije u odnosu na nove ekonom-

ske kulture bazirane na pravnim normama um-

jesto ličnih veza. Uloga Evropske unije će biti

najvažnija. Lavovski dio energetskih ulaganja

će doći iz firmi iz EU. Skandal u srcu slučaja INA-

MOL se ne smije ponoviti. Usvajanje evropskih

pravnih normi, i postepeno izlaganje velikom

evropskom tržištu, može pružiti transformaci-

jski podsticaj koji je potreban. Energija je ključna

za „de-balkanizaciju” Balkana i njegov prelazak

na vladu koja dobro upravlja i održiv ekonomski

rast.

19

Albanija: Istraga pranja novcaDATUM INCIDENTA: Transakcije na koje se odnosi ovaj izvještaj su se dogodile u periodu od juna do

oktobra 2007. Istraga je pokrenuta 9.oktobra 2008. Incident Ansar je postao poznat u televizijskom

intervjuu 15.januara 2013. Nije pokrenuta istraga.

UKLJUČENA LICA:

• Argita Maltezi Beriša – advokat, kći bivšeg premijera Albanije Sali Beriše

• Erion Isufi, zet Lulzima Baše (desna ruke bivšeg premijera, Sali Beriše, bivši ministar transporta)

• Flutura Kola, bivši partner Argite Beriše

• Damir Fazlić, bosanski državljanin i vlasnik nekoliko biznisa u Albaniji

• Zafar Ansar – pakistanski biznismen

REZIME: Argita Beriša je optužena u 2007. da je povezana sa bosanskim biznismenom, Damirom

Fazlićem, u vezi sa investicijama u zemljišne posjede u Albaniji. S obzirom na to da je Beriša kćerka

tadašnjeg premijera, moguće je da je imala priviligovane informacije o budućim planovima Vlade u

vezi sa vrijednostima imovine. Takva informacija bi bila iskorišćena od strane njenog klijenta, Damira

Fazlića, za kupovinu jeftine zemlje kako bi je prodao po višim cijenama. Beriša je takođe bila optužena

u 2013.u vezi za zahtijevanjem mita u iznosu od 1-3% investicije pakistanskog biznismena, Zafara An-

sara, u vidu „naknade za uspjeh”. Biznismen je upućen od strane albanske ambasade da je koristi kao

pravnog savjetnika za projekat termoelektrane koji je želio da sprovede u Albaniji.

TRENUTNI STATUS: Prema medijima, bogatstvo Beriše se trenutno procenjuje od strane agencije

zadužene za monitoring imovine javnih službenika. U aprilu 2014. Socijalistička partija je, putem svog

člana parlamenta, Taulant Bala, tražila istragu Beriše u vezi sa slučajem Zafara Ansara. Slučaj Damira

Fazlića je zatvoren bez bilo kakvih optužbi od strane tužilaštva.

Tri mjeseca nakon što je Demokratska partija,

vođena Sali Berišom pobjedila na izborima u

junu 2005, kćerka novog premijera Beriše, Ar-

gita Beriša, je otvorila advokatsku kancelariju

sa Fluturom Kolom. Poslije dva mjeseca one su

zakonski okončale partnerstvo ali su nastavile da

rade na istoj adresi.

Beriša i Kola su među advokatima Damira

Fazlića, koji se upoznao sa Sali Berišom tokom

izborne kampanje u julu 2005, gdje je Fazlić ra-

dio za konsultansku firmu BG&R, unajmljenu od

strane Demokratske partije za kampanju. U sep-

tembru te godine, Damir Fazlić je registrovao 3

kompanije sa sjedištem u istoj zgradi, u Tirani,

u roku od 2 dana, pod administratorom Erionom

Isufijem, zetom tadašnjeg ministra za transport

i desnom rukom premijera, Lulzima Baše.

Jedna od ovih kompanija je Crown Acquisitions.

Cilj kompanije je razvoj imovine: kupovina

zemljišta i kasnija prodaja po višim cijenama

(kako je to objašnjeno od strane Fazlića). U maju

2007, Fazlić je postao, putem kompanije registro-

vane na Kipru, indirektni vlasnik 40% akcija u

Rompetrol-u Albanija. Kompanija Rompetrol Al-

banija je istovremeno bila vlasnik nekoliko hek-

tara zemljišta koje je kupljeno početkom 2005.u

SLUCAJ ZATVOREN

BEZ OPTUZBI


WINNERS AND LOSERS

20

Porto Romano oblasti.Rompetrol

Albanija i druga kompanija, Al-

pha, su imale kao računovođu

Špresu Brešani, nećaku Sali

Beriše, dok je Flutura Kola imala

punomoćje Rompetrol Albanije.

U julu 2007, Crown Acquisitions

kompanija je prodata Altaria

Reaserch Ltd-u, sa sjedištem na

Kipru za 1,7 miliona eura. Altaria

Research Ltd – koja je takođe

vlasnik kompanije Rudnap za

trgovinu energijom u Srbiji – je

bila zastupana od strane Fluture

Kole. Za vrijeme prodaje, Crown

Acquisitions kompanija nije pos-

jedovala nikakvu imovinu.Kom-

panija je legalno kupila zemljišnu

imovinu dva mjeseca nakon prodaje. Ova

transakcija je izazvala sumnje i tužilac iz

Tirane je započeo istragu u vezi sa pranjem

novca protiv Damira Fazlića 9. oktobra 2008.

Zvanične optužbe nijesu donijete.

23. aprila 2008, Vlada je usvojila Odluku br. 703,

proglašavajući Porto Romano područje energet-

skim parkom dizajniranim za velike energetske

projekte. Tadašnji član parlamenta, Erio Brace

je optužio premijera Sali Berišu i njegovu kćerku

Argitu Berišu da su omogućili da se vrijednost

zemljišta poveća za 50% i da su obogatili njenog

vlasnika, Fazlića, ovom odlukom u tren oka.

Putem svojih političkih veza, Fazlić i Beriša su

mogli imati pristup informacijama koje su uti-

cale na buduću vrijednost zemljišta (kao što su

odluke na nivou Vlade) – informacije kojima

prodavci zemljišta nijesu imali pristup. Oni su

takođe mogli da utiču na odluke, prijeteći vri-

jednosti imovine.

Albanski Krivični zakon ne kažnjava

takvo ponašanje eksplicitno. Međutim,

efekti ovakvog ponašanja su slični ko-

rupciji: politička lica ili njihovi rođaci

zarađuju novac koji ne bi inače dobili

putem ekskluzivnih informacija koje

obogaćuju vlasnika na štetu drugih lica.

Slično ponašanje, kada se privili-

govane informacije koriste za

zaradu profita putem prodaje

akcija, je sada kažnjivo pod

novim izmjenama i dopunama

albanskog Krivičnog zakona (od

2012).

Kancelarija Argite Beriše je takođe

korišćena kao pravni savjetnik u 2007. za

projekat termoelektrane pakistanskog bizn-

ismena Zafara Ansara. U 2013. on ju je optužio

da je tražila „naknadu za uspjeh” (drugim

riječima mito) od 1-3% vrijednosti projekta. Bizn-

ismen je objelodanio njihovu korespondenciju u

vezi sa naknadom za uspjeh.

U Ansarevom slučaju, on je bio upoznat sa ad-

vokatskom kancelarijom premijerove kćerke

putem osoblja albanske ambasade. Prema

računu izdatom od strane Beriše i prikazanom od

strane Ansara, ona naplaćuje 200 eura po satu za

svoje pravne konsultantske usluge. Takve cijene

su prevelike za albanske standarde, ali su sma-

trane normalnim od strane Beriše.

Socijalistička parija je optužila Argitu Berišu

da koristi javnu adniminstraciju da usmjerava

poslovne klijente ka njenoj privatnoj praksi.

21

Izvori

Transkript intervjua Damira Fazlića na Klan

TV-u: http://infoarkiva.com/lajme/artikull/iden/105037/

titulli/Ju-tregoj-lidhjet-me-politikanet-shqiptare

Intervju Zafara Ansara na nacionalnoj televiziji

Top Channel: http://www.top-channel.tv/english/

artikull.php?id=8032

Erion Isufi priznaje da je bio adminis-

trator 3 Fazlićeve kompanije: http://in-

foarkiva.com/lajme/artikull/iden/103970/titulli/

Erion-Isufi-Une-jo-ortak-me-Fazllic

Špresa Bercani je vršila reviziju Fazlićevih

kompanija: http://infoarkiva.com/lajme/artikull/

iden/108345/titulli/Brace-Brecani-ka-audituar-kompanite-

e-Fazllicit-ja-dokumenti

Podaci o zemljišnim transakcijama između

Crown Acquisitions i Altaria Research Ltd:

http://arkivi.peshkupauje.com/2008/10/05/ortakja-e-

argites-flutura-kola-pagoi-175-milione-euro-nga-qipro-

per-damir-fazllic/

Fazlić postaje vlasnik akcija u Rompetrol Al-

baniji, i vlasnik zemlje u Porto Romano-u:

http://infoarkiva.com/lajme/artikull/iden/277844/titulli/

Porto-Romano-miqte-e-Berishes-pronare--te-tokave-dhe-

impianteve

Drugi linkovi:

http://albtime.com/index.php/lajme/shqiperi/19486/

pastrimi-i-parave-zbarkojne-te-vilat-e-shkelzenit-dhe-

argites-pasuria-e-familjes-berisha-ne-rreth-te-kuq

http://www.sot.com.al/politike/taulant-balla-t%C3%AB-

merret-e-pandehur-argita-berisha-u-vuri-gjoba-

investitor%C3%ABve

http://www.shqiptarja.com/politike/2732/akuzat-e-ps-

ansar-rrefen-takimet-me-kryeministrin-dhe-vajzen-e-

tij-139991.html

http://www.gazetatema.net/web/2013/01/29/historia-e-

blerjes-se-tokes-ne-portoromano-nga-damir-fazllici-dhe-

argita-berisha/

http://www.top-channel.tv/english/artikull.php?id=8165

https://www.youtube.com/watch?v=HSBMpQ_7yLg

http://pashtriku.beepworld.de/files/Kosova_09/maj_09/7–

11/tema_argita_vajza_e_berishes_fiton_me_konce-

sion_11.5.09.htm

http://top-channel.tv/artikull.php?id=249403

Na engleskom:

http://www.balkaninsight.com/en/article/

albania-pm-dismisses-laundering-charge


albania-probes-bosnian-businessman

http://www.tiranatimes.com/index.php?id=166

http://www.zoominfo.com/p/Damir-Fazlić/1324280941

Balkan Insight: Kćerka premijera Al-

banije optužena da traži mito: http://

www.balkaninsight.com/en/article/

albania-pm-s-daughter-accused-of-soliciting-bribe



SLUCAJ ZATVOREN

BEZ OPTUZBI


WINNERS AND LOSERS

22

Albanija: Slučaj koncesije hidroelektrane DATUM INCIDENTA: Ovaj incident je postao poznat 11. januara 2011.

UKLJUČENA LICA:

• Ilir Meta, zamjenik premijera (optužen za podmićivanje ali nije osuđen zbog nedostatka dokaza)

• Dritan Prifti, ministar ekonomije (optužen za podmićivanje ali nije osuđen zbog nedostatka

dokaza)

• Leonard Bekiri, zamjenik ministra ekonomije (optužen za podmićivanje ali nije osuđen zbog ne-

dostatka dokaza)

REZIME: Bivši premijer, Ilir Meta, je bio optužen od strane tadašnjeg ministra ekonomije, Dritana

Priftija, da je tražio od njega da favorizuje kompaniju u tenderskom postupku za koncesiju hidroe-

lektrane. Kao nagradu, oni bi dobili isplatu od 700.000 eura i 7% udjela u termoelektrani. Ilir Meta

je takođe bio optužen da je uzeo million eura mita zajedno sa Dritanom Priftijem zbog favorizovanja

kompanije u tenderu za sirovu naftu.

TRENUTNI STATUS: Ilir Meta je proglašen nevinim od strane Višeg suda Odlukom od 16. januara

2012. zbog nedostatka dokaza. Poslije zaplijene laptopa Dritana Priftija, kako bi se koristio kao dokaz

protiv Ilira Mete, još jedan video snimak je otkriven, u kojem Dritan Prifti i njegov zamjenik ministar,

broje 69.000 eura novčanica iz kofera. Dakle, Dritan Prifti, bivši ministar ekonomije, i Leonard Bekiri,

njegov zamjenik, su bili optuženi za podmićivanje pred Višim sudom u martu 2012, dva mjeseca pošto

je Ilir Meta proglašen nevinim. Ali u septembru 2012. tužilaštvo je povuklo optužnicu protiv Dritana

Priftija i Leonarda Bekirija za primanje mita, takođe zbog nedostatka dokaza.

Hidroelektrane u Albaniji se plaćaju na osnovu

feed-in tarife a posao je veoma profitabilan.

Dakle, često postoje optužbe podmićivanja ili

korišćenja političkih i porodičnih veza za dobija-

nje koncesija za hidroelektrane.

U ovom slučaju, 11.januara 2011, na televiziji

Top Channel, istražni dnevni program Fiks Fare

je emitovao video snimak registrovan u martu

2010.u kojem se bivši zamjenik ministra, Ilir

Meta, i bivši ministar ekonomije, Dritan Prifti,

navodno mogu čuti kako diskutuju favorizovanje

ugovora. Poslije emitovanja video snimka, Prifti

je optužio Metu kako je tražio da on favorizuje

kompaniju Vëllezërit Tola Ltd u koncesiji za Eg-

natia –Shushicë hidroelektranu.Kao nagradu oni

bi dobili 7% akcija investicije i 700.000 eura mita.

Ilir Meta je takođe bio optužen da je primio,

zajedno sa Dritanom Priftijem, tadašnjim min-

istrom ekonomije, million eura zbog favorizo-

vanja kompanije Halilaj Holding Group sh.a. u

tenderu za 50.000 tona sirove nafte državne naf-

tne kompanije. Ilir Meta je bio zvanično optužen

od strane Opšteg tužilaštva za podmićivanje

i doveden je pred Viši sud (dok je bio zamjenik

ministra).

Viši sud nije prihvatio ekspertizu stranih ek-

sperata Glena Barda i Adriana Filipsa – koji su

izabrani od strane opšteg tužioca – u vezi sa video

snimkom, tvrdeći kršenje procedura. Umjesto

toga, Viši sud je izabrao albanske eksperte da

svjedoče o autentičnosti video snimka. Video sn-

imak je ocijenjen od strane novih eksperata kao

neoriginalan, sa velikom vjerovatnoćom da je bio

SLUCAJ ODBIJEN

23

NEDOSTATAK DOKAZAmanipulisan, tako da ga sud nije mogao prihva-

titi kao dokaz. Ilir Meta je proglašen nevinim i

slučaj je zatvoren.

Na osnovu drugog snimka, Dritan Prifti, tadašnji

ministar ekonomije, je bio takođe osuđen za

podmićivanje zajedno sa svojim zamjenikom,

Leonardom Bekirajem. Opšti tužilac je povukao

ove optužbe takođe, navodeći nedovoljne dokaze.

Video snimak ih je pokazao kako broje 69.000

eura. Snimak je bio izbrisan sa uređaja za sn-

imanje od strane Priftija, ali je bio spašen od

strane eksperta uključenog u slučaju Ilira Mete

– Glen Barda.

Nakon skandala, masovni protest je održan pred

Vladinim kancelarijama koji je rezultirao smrću 4

osobe koje su ubijene oružjem nacionalne garde.

U poslednjim opštim izborima u junu 2013.parti-

ja Ilira Mete je imala dalekosežnan dobitak i on je

sada predsjedavajući u albanskom parlamentu.

Driftan Prifti više nema zvaničnu poziciju.

Raspisivanje koncesija u Albaniji je veoma spor-

no pitanje. Proces se smatra netransparentnim,

a često se smatra da je odobrenje dato na osnovu

lične koristi. U poslednjih par godina više od 440

koncesija hidroelektrana je izdato ali samo oko

10% njih su izgrađene i proizvode energiju.

Istraživanje od strane Balkan Insight-a o žalbama

i administrativnim istragama koje su sprovedene

od strane Advokatske kancelarije za nabavke, AVP

(prema engleskoj skraćenici), pokazuje da je više

od 1/3 tendera postalo problematično. Nijedan

tender nije rezultirao stvarnim gonjenjem.

Izvori

Na albanskom:

Odluka Višeg suda o krivičnom slučaju sa

optuženim Ilirom Metom: http://www.gjyka-

taelarte.gov.al/previewdoc.php?file_id=583

Slučaj Višeg suda protiv Dritana Priftija i Leon-

arda Bekirija je zatvoren: http://gazeta-shqip.com/

lajme/2012/09/22/pushohet-gjyqi-prifti-beqiraj-deputeti-i-

kenaqur-me-vendimin/

Metina pogodba sa tenderima hidroelektrana,

video o korupciji: https://www.youtube.com/watch?v=

iAPAAuT1EXM&feature=player_embedded

Na engleskom:

Albanija pod udarom skandala korup-

cije: http://www.balkaninsight.com/en/article/

albania-hit-by-video-corruption-scandal

Albanski zamjenik premijera Ilir Meta daje

ostavku; opoziija traži protest kako bi oborila

Vladu: http://www.Evropeanforum.net/news/1055/alba-

nian_deputy_prime_minister_ilir_meta_resigns_opposi-

tion_calls_for_protest_to_overthrow_government

Nepostojeće kompanije podržavaju energetske

ambicije Albanije: http://www.balkaninsight.com/en/

article/ghost-companies-stalk-albania-s-energy-ambitions

Snimak albanske korupcije podlaže

holivudskom preokretu: http://

www.balkaninsight.com/en/article/

albania-video-corruption-scandal-takes-hollywood-twist

Albanski zamjenik premijera daje os-

tavku tokom skandala korupcije:


albania-deputy-pm-resigns-following-corruption-scandal

Ilir Meta found not guilty: http://www.top-channel.

tv/english/artikull.php?id=4409

Sud oslobađa albanskog bivšeg zamjenika min-

istra optužbi: http://uk.reuters.com/article/2012/01/16/

albania-corruption-government-idUKL6E8CG42820120116

Ilir Meta oslobođen optužbi, opozicija protes-

tuje odluku suda: http://www.Evropeanforum.net/

news/1324/ilir_meta_acquitted_from_charges_opposi-

tion_protests_court_ruling


WINNERS AND LOSERS

24

Bosna i Hercegovina: Slučaj EPB i EPHZHB trgovanja energijomDATUM INCIDENTA: Incidenti su se dogodili

1998.i ponovo krajem 2011. godine.

UKLJUČENE OSOBE:

PRVI POVOD:

• Edhem Bičakčić (premijer Federacije BiH

1997-2001; generalni direktor Elektroprivrede

BiH 1992-1997) i bivši vicepremijer Dragan Čović

(1998-2001)

• Volker Schmidt i Peter Heier – menadžeri Debis In-

ternational, bivša podružnica Daimler-a

DRUGI POVOD:

• Rudnap – kompaniju za trgovinu električnom energijom

• Zlatko Lagumdžija – lider Socijaldemokratske partije (SDP), i

trenutno ministar vanjskih poslova. Ranije predsjedavajući Vijeća

ministara Bosne i Hercegovine (2001–2002), ministar vanjskih poslova

Bosne i Hercegovine (2001–2003), premijer (1993) i zamjenik premijera

(1992–1993).

• Elvedin Grabovica – EPB direktor

• Damir Fazlić – biznismen Damir Fazlić

REZIME: EPB i EPHZHB su dvije državne elektroprivrede u Federaciji Bosne i Hercegovine,

jednoj od političkih subjekata koji čine suverenu državu Bosnu i Hercegovinu. Vlasti Federacije BiH

su u dva navrata, u razmaku od više od deset godina, odlučile trgovati viškom električne energije EPB

preko trgovaca, što je štetno za državne kompanije i kreira značajan profit za one privatne. Bivši premi-

jer Edhem Bičakčić i vicepremijer Dragan Čović su 1998. godine napravili ugovor sa njemačkim firma

Debis International o prodaji viška električne energije iz EPB na period od šest godina. Nakon dolaska

SDP-a na vlast, Zlatko Lagumdžija je poništio sporazum krajem 2003, godinu dana prije isteka ugovora.

Međutim, isti Zlatko Lagumdžija, lider SDP-a, kada je njegova stranka povratila kontrolu nad EPB na-

kon izbora 2010. godine, je dozvolio iste prakse EPB-a koristeći privatnu trgovačku kompaniju da proda

električnu energiju EPHZHB-u, samo mijenjajući posrednika. Direktor EPB Elvedin Grabovica, takođe

član SDP-a, je prodao dio viška električne energije za 2011. godinu bez tendera preko kompanije Rudnap

lociranoj u Srbiji.

TRENUTNI STATUS: Prvom prilikom, Paddy Ashdown, tadašnji visoki predstavnika u Bosni i Her-

cegovini, je opozvao Edhema Bičakčića po nekoliko osnova i isključio ga iz daljeg učešća u EP BiH

dana 13. marta 2003. Ashdown mu je takođe zabranio obavljanje savjetodavne funkcije ili zaposlenja

u bilo kojoj javnoj kompaniji. Naredni Visoki predstavnik je ukinuo zabranu 3. jula 2006. Međutim

nijedan političar na visokom nivou nikada nije bio osuđen za korupciju u Bosni i Hercegovini. Ra-

sprostranjeno je mišljenje da političke stranke kontrolišu tužioce. Debis menadžeri su zamijenjeni od

strane Daimler-a u 2008, ali dalje akcije protiv njih nisu bile preduzete. Drugom prilikom, čini se da

nisu bile preuzete akcije protiv Grabovice.

25

NEMA

ISTRAGEKrajem 2011. godine objavljen je skandal o tome

kako je EPB višak struje prodat srpskoj kompaniji

Rudnap bez tendera.

Elvedin Grabovica, direktor EPB, prodavao je

višak struje srpskoj kompaniji Rudnap, koju je

zastupao Damir Fazlić iz Banja Luke.

Grabovica je otkazao ranije zakazani tender za

prodaju viška električne energije za četvrti kvar-

tal 2011. U poništenom tenderu, odličan cijena je

postignuta (najviša u 2011. godini) od 64,5 eura

po megavat-satu. Istu struju je kasnije Grabovia

prodao bez tendera Rudnapu po nižoj cijeni od

oko 59 eura po megavat-satu.

Grabovica je uspio povećati EPB godišnji pri-

hoda povećanjem tarifa električne energije za 15

posto od jula 2011. godine; tako da su potrošači

djelomično pokrili taj gubitak.

Zbog Grabovičinih loših poslovnih odluka, prema

izvještavanju sedmičnog magazina Slobodna

Bosna, EPB gubi oko 10 miliona KM (5,1 milion

eura), bez obzira na ovo poskupljenje. Teško je

precizno odrediti obim štete nastale iz preproda-

je struje u Federaciji BiH, ali je simptomatično

to da su javna preduzeća koje su učestvovala u

ovom aranžmanu imala poslovne gubitke u 2012.

godini.

EPB neto dobit u 2011. godini bila je gotovo četiri

puta manja od očekivane: umjesto 6,5 miliona

KM (3,3 miliona eura), što je Grabovica očekivao,

ispostavilo se da je dobit samo 1,4 miliona KM (0,7

miliona eura). EP HZHB je prošla neusporedivo

gore. Njen operativni gubitak bio je 44 miliona

KM (22,5 miliona eura) do kraja 2012.

Ovo je samo dio veće afere koja traje od 1998.

godine kada su bivši premijer Edhem Bičakčić i

vicepremijer Dragan Čović napravili dogovor sa

njemačkom kompanijom Debis International

o prodaji viška električne energije. U zamjenu,

Debis se obavezao pružiti povoljne kreditne linije

za različite projekte u Federaciji Bosne i Hercego-

vine i takođe da će kupiti dva Airbus aviona. Ovaj

sporazum je zaključen 1998. godine na period od

šest godina.

Paddy Ashdown, tadašnji visoki predstavnik

u Bosni i Hercegovini, je opozvao Edhema

Bičakčića i isključio ga iz daljnje uključivanja u

EPB 13. marta 2003. Ashdown je takođe zabranio

Bičakčiću obavljanje savjetodavne funkcije ili za-

poslenja u bilo kojem javnom preduzeću. U 2009.

godine odvojeno suđenje protiv Bičakčića i Čovića

je rezultiralo oslobađajućom presudom.

Nakon dolaska SDP-a na vlast, Zlatko Lagumdžija

je poništio sporazum u novembru 2003. godine,

godinu dana prije njegovog isteka.

Izvori

http://www.balkanmagazin.net/energetske-vesti/

cid161–18833/EPB-prodaje-struju-bez-tendera

www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/78995-

Kriminalno-strujno-kolo-Beogradski-Rudnap-stavio-BiH-

pod-kontrolu.html,

hamdocamo.wordpress.com/2014/03/07/elektroprivreda-

bih-izvozi-struju-u-mostar-preko-beograda/,

www.slobodna-bosna.ba/vijest/5898/sverceri_struje_unis-

tili_mostarski_aluminij.html,

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/398/skandalozno_

rodjachko_poslovne_veze_lagumdzije_i_damira_Fazlića.

html

http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Elektroprivreda-

BiH-izvozi-struju-u-Mostar-preko-Banjaluke-120829.html

http://www.aimpress.ch/dyn//pubs/archive/

data/199811/81112–010-pubs-sar.htm

www.dnevnik.ba/tagovi-tema/grabovica-sdp-

struja/%E2%80%9Eslobodna-bosna%E2%80%9C-

otkriva-koliko-%C4%87e-ep-bih-ko%C5%A1tati-zakulisna-

poslovn,

http://www.balkans.com/open-news.

php?uniquenumber=154442

http://www.ohr.int/decisions/removalssdec/default.

asp?content_id=29469

http://www.sudbih.gov.ba/files/docs/presude/2010/702_Bi-

cakcic_First_Verdict_8_04_2010.pdf


WINNERS AND LOSERS

26

Hrvatska: HEP slučaj trgovanja energijomDATUM INCIDENTA: Prodaja električne energije je odobrena od strane HEP-a u 2007.Istraga u pred-

metu je počela u 2010, a prva optužnica protiv Ivana Mravaka je izdata u januaru 2012.

UKLJUČENA LICA:

• Bivši predsjedavajući Odbora HEP-a odbora Ivan Mravak

• Bivši hrvatski premijer Ivo Sanader

SAŽETAK: Ured zagrebačkog županijskog državnog tužilaštva je podigao optužnicu protiv bivšeg

predsjedavajućeg Odbora HEP-a Ivana Mravaka, koji je optužen za zloupotrebu položaja po nalogu

bivšeg premijera Iva Sanadera. U aprilu 2014. godine Županijski sud u Zagrebu je potvrdio optužnicu.

Bivši hrvatski premijer i lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Ivo Sanader je takođe optužen za

nanošenje štete državnoj elektroprivredi HEP u iznosu od 650 miliona kuna (85 miliona eura) ohrabri-

vanjem Mravaka da proda struju fabrici lakih metala TLM iz Šibenika i bosanskoj kompaniji Alumini-

jum Mostar ispod tržišne cijene, međutim, optužnica je trenutno povučena radi izmjena i dopuna.

TRENUTNI STATUS: Bivši predsjedavajući Odbora HEP-a Ivan Mravak je optužen u januaru 2012,

zbog zloupotrebe službene dužnosti po nalogu bivšeg premijera Sanadera. Bivši premijer Ivo Sanader

je optužen u septembru 2013. Tužiteljka je međutim povukla optužnice za izmjene i očekuje se da će je

ponovno pokrenuti oko septembra ove godine.

Hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organizo-

vanog kriminala (USKOK) uključio je Sanadera

u svoju istragu finansija HEP-a u januaru 2012,

na osnovu izjave bivšeg hrvatskog zamjenika

premijera Damira Polančeca koji je otkrio de-

talje uključivanja Sanadera u slučaju dok je bio

na suđenju za drugi slučaj korupcije. Polančec je

izjavio da je Sanader prisilio njega, bivšeg šefa

HEP-a Ivana Mravaka i Ivana Koštana, bivšeg

šefa hrvatske aluminijumske kompanije TLM, da

potpišu skup ugovora.

Prema optužnici koju izdaje hrvatski Ured

državnog tužioca (DOH), Mravakovo odobrenje

ugovora nije u skladu sa hrvatskim zakonom o

trgovini kao ni sa propisima HEP-a.

12. aprila, 2007, Mravak je ubijedio Nadzorni od-

bor i Upravni odbor HEP-a da su ugovori između

HEP-a i TLM-a i Aluminija Mostar korisni za

društvo. On je optužen za zloupotrebu službenog

položaja po nalogu bivšeg premijera Sanadera.

Kao posljedica toga, HEP je izgubio oko 86 milio-

na eura dogovoru koji daje Aluminijumu Mostar

električnu energiju ispod tržišne cijene, a garan-

tuje isporuku visoko kvalitetnog aluminijuma iz

Mostara TLM-u. Mravak je priznao krivicu i biti će

ključni svjedok optužbe.

Izdate su optužnice i protiv Mravakovog bivšeg

savjetnika, penzionisanog generala Ivana Ka-

pulara i bivšeg člana Nadzornog odbora HEP-a

Zdenke Juričića. Iako su Polančec i Koštan prvo-

bitno takođe optuženi, Državno tužilaštvo je na

kraju odlučilo da odustane od optužbi.

OPTUZEN

27

U septembru 2013. godine San-

ader je optužen da je dok je bio

premijer prisilio Mravaka da proda

struju dvije kompanije za proizvodnju

aluminijuma, TLM u Šibeniku, Hrvatska

i Aluminijum u Mostaru, Bosna, po cijenama

jeftinijim od tržišne cijene.

Prema DORH-u, Sanader je primio između 1,5

miliona eura i 2,2 miliona eura od Debis-a, bivše

podružnice njemačke kompanije Daimler, koja je

imala poslovne veze sa Aluminijumom Mostar,

kako bi se olakšalo sklapanje ugovora između

Aluminijuma Mostar i TLM-a sa HEP-om. Sanader

je negirao optužbe, tvrdeći da je odluka o prodaji

jeftinije struje bila jednoglasna odluka vlade na

čijem je bio čelu. U međuvremenu, Tužilaštvo je

ove godine odustalo od optužnice za dopune i ima

vremena do septembra da je ponovno izda.

Izvori

http://www.anticorruption-croatia.org/home/news-from-

croatia/131-new-corruption-charges-against-former-croa-

tian-prime-minister


croatia/192-sixth-indictment-issued-against-former-prime-

minister-ivo-sanader


sixth-corruption-charge-hits-croatian-ex-pm-sanader

http://www.balkaneu.com/

indictment-issued-croatian-power-company-hep-ceo/

https://reportingproject.net/occrp/index.php/ccwatch/cc-

watch-briefs/1309-new-corruption-charges-against-former-

croatian-pm

http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Mravka-

terete-za-prodaju-jeftine-struje-TLM-u-i-mostarskom-

Aluminiju

http://www.nacional.hr/clanak/123455/

pet-daimlerovih-afera

http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Mravak-ce-

na-optuzenicku-klupu-zbog-jos-650-miliona-kuna-stete-

HEP-u?articlesrclink=related

SLUCAJU TOKU


WINNERS AND LOSERS

28

Hrvatska: INA – MOL aferaDATUM INCIDENTA: Optužnica protiv bivšeg premijera Sanadera je izdata u novembru 2011. godine,

a suđenje je zaključeno u novembru 2012. godine. Zsolt Hernádi je optužen marta 2014. godine i čeka

suđenje..

UKLJUČENA LICA:

• Ivo Sanader, bivši premijer Hrvatske

• Zsolt Hernádi, predsjednik i izvršni direktor MOL d.o.o. mađarske kompanije za naftu i gas

(MOLPlc).

SAŽETAK: Bivši premijer Ivo Sanader je optužen za uzimanje 10 miliona eura mita od mađarske naftne

kompanije MOL, kako bi dao MOL-u dominantnu poziciju u hrvatskoj naftnoj kompaniji INA. Sanaderu

je suđeno i osuđen je na 7 godina zatvora u INA – MOL aferi. Osim toga, sud mu je naredio da plati

novčanu kaznu od 5 miliona eura. U oktobru 2013. godine hrvatska policija je raspisala međunarodnu

potjernicu za Zsolt Hernádijem po optužbi za podmićivanje Sanadera.

TRENUTNI STATUS: Ivo Sanader je osuđen na tri i pol godine zatvora u posebnom slučaju povezanom

sa Hypo AlpeaAdria bankom i sedam godina u slučaju MOL-INA. Njemu je takođe naloženo da plati

novčanu kaznu od 5 miliona eura u novembru 2012. U martu 2014. godine Zsolt Hernádi je optužen da

je podmitio Ivu Sanadera da da ININA upravljačka prava MOL-u. Hernadi poriče bilo kakve prijestupe.

Zakon o privatizaciji INA-e je odobren 2002. go-

dine, omogućavajući mađarskoj naftnoj kom-

paniji MOL da kupi 25% plus jednu dionicu u

novembru 2003. godine za 505 mil USD (516 mil-

iona eura), nakon što je pobijedio na dugom auk-

cionom postupku.

U 2008. godini, MOL kupio dodatnih 22,15

posto dionica INA-e, čime se povećava njegovo

vlasništvo na 47,16 posto i smanjuje udjel vlade

na 44.84 posto. MOL je stekao operativnu kon-

trolu nad INA-om.

Nakon ovih događaja, Hrvatski sabor je formirao

posebnu parlamentarnu komisiju da istraži

privatizaciju, tvrdeći da je postojao nedostatak

transparentnosti u procesu. U decembru 2010

godine, MOL je povećao svoj ukupni udio na 47,26

posto. 15. marta 2011. godine Hrvatska agencija

za nadzor finansijskih usluga (HANFA) je obust-

avila promet dionicama INA-e i podnijela izvještaj

Državnom tužilaštvu, tvrdeći da je bilo nepravil-

nosti u razmjeni.

Sljedeći mjesec, USKOK (Ured za suzbijanje korup-

cije i organizovanog kriminala) je optužio bivšeg

hrvatskog premijera Ivu Sanadera za uzimanje 10

miliona eura mita od predsjedavajućeg mađarske

naftne kompanije MOL, Zsolta Hernádija, kako

bi dao MOL-u dominantnu poziciju u hrvatskoj

naftnoj kompaniji INA. Zagrebački županijski

sud je osudio Ivu Sanadera na tri i pol godine

zatvora u posebnom slučaju Hypo Alpe Adria

banke i sedam godina u slučaju MOL-INA. Njemu

je takođe naloženo da plati novčanu kaznu od 5

miliona eura. Sanader je odbacio sve optužbe u

ovom slučaju kada ga je ispitivao USKOK. Njegov

tim odbrane tvrdi da je slučaj pokrenut na osnovu

izjave od strane vlasnika petrohemijske kom-

panije Dioki, Roberta Ježića, koji je optužujući

Sanadera, pokušao da sebi osigura bolji položaj

za u postupcima koji su bili u toku protiv njega.

SANADER

OPTUZEN

29

Polovina od 10 miliona eura, navodno je plaćeno

preko Ježićevih kompanija u Švicarskoj.

Bivši zamjenik premijera Damir Polančec je

takođe bio osumnjičen u slučaju, ali USKOK

je odustao od njegovog procesuiranje jer nije

pronašao nikakve dokaze o Polančecovom

pomaganju Sanaderu u zloupotrebi službenog

položaja.

U oktobru 2013. godine hrvatska policija je izdala

nalog za hapšenje Hernadija, a 31. marta 2014.

godine ga USKOK tereti da je podmitio bivšeg

premijera Ivu Sanadera da da ININA upravljačka

prava MOL-u. Ukoliko Županijski sud u Zagrebu

potvrdi USKOK-ovu optužnicu, Hernadiju će biti

suđeno u odsustvu. U međuvremenu, MOL je na-

javio mogućnost prodaje svojih 49,1 posto dionica

INA-e.

Izvori

http://www.index.hr/vijesti/clanak/slucaj-inamol-

10-godina-od-strateskog-partnerstva-do-medjunarodnog-

spora/704076.aspx


croatia/116-second-indictment-issued-against-croatian-

former-prime-minister-ivo-sanader-over-ina-mol-scandal


sentence-to-sanader-on-20th-november


croatia-jails-sanader-for-10-years-over-graft


croatia-to-file-arrest-warrant-for-hungarian-oil-chief

http://www.politics.hu/20140402/

croatian-anti-corruption-office-indicts-mol-chairman/

http://budapestbeacon.com/economics/

mol-sell-49–1-interest-ina/

http://www.bbj.hu/business/mol-ceo-zsolt-Hernádi-

indicted-in-croatia-[updated]_77848

SANADER

OPTUZEN

HERNÁDI SLUCAJ U TOKU


WINNERS AND LOSERS

30

Kosovo: Slučaj ugovora i klevete KEK-aDATUM INCIDENTA: 2012

UKLJUČENA LICA:

• Arbana Kshara, novinarka lista Zeri

• Bejtuš, Mehdi and Ilmi Zhugolli, biznismeni

• Selvije Bajrami, novinarka lista Zëri

• Kosovovska energetska korporacija (KEK)

REZIME:U aprilu 2012. Arbana Kshara, novinarka nezavisnih dnevnih novina Zeri

je napisala članak u kojem komentariše da su braća biznismeni Žugoli finansijski

podržali izbornu kampanju premijera Tačija i da su, zauzvrat, dobili unosne ugovore

sa Kosovskom energetskom korporacijom (KEK). Ubrzo nakon objavljivanja članka, Bejtuš Žugoli

je tužio Ksharru i Zeri, međutim Kshara je proglašena nevinom. Kada je Selvije Bajrami, još jedna

novinarka lista Zeri, objavila izvještaj sa prve sjednice suda, Žugoli je tužio i nju, međutim, i ona je

proglašena nevinom.

TRENUTNI STATUS: Sudski predmeti su zaključeni u korist novinara Zeri-ja

2. aprila 2012. Abrana Kshara, novinarka dnevnih

novina Zeri, je napisala članak komentarisajući

dogovor između tri brata pod imenom Žugoli i

premijera Hašima Tačija. Citirajući anti-korup-

cijske čuvare i izvještaje o javnim nabavkama,

ona je navela da su Ilmi, Bejstuš i Mehdi Žugoli,

koji posjeduju privatne kompanije, finansijski

podržali izbornu kampanju premijera. Za uzvrat,

Tači je, po navodima, predao biznismenima veo-

ma unosne ugovore sa Kosovskom energetskom

korporacijom i Operatorom sistema električnog

prenosa KOSTT, koji su bili vrijedni oko 70 miliona

eura u periodu između 2008. i 2010.

Kompanije Eco Trade, čiji je vlasnik Mehdi Žugoli,

i ACDC-KOS čiji je vlasnik Ilmi Žugoli su dobile oko

deset ugovora od strane KEK-a i KOSTT-a u vezi sa

zamjenom instalacija, nabavkom opreme i po-

ravkom dalekovoda. Većina ugovora je dobijena

direktno, tj.bez javnog tendera.

Ubrzo nakon objavljivanja Ksharinog članka,

Bejtuš Žugoli je tužio nju, kao i Zeri, za štetu

imidža njegovog biznisa, i tražio naknadu od

700.000 eura. Slučaj je prihvaćen i procesuiran

veoma brzo za lokalne standarde: prvo saslušanje

je održano 25. aprila 2012.

Kada je Selvije Bajrami, takođe novinarka

lista Zeri, objavila izvještaj sa prvog sudskog

saslušanja, Žugoli je tužio i nju, zahtijevajući

odštetu od 300.000 eura, sumu koja je kasnije

smanjena na nešto manje od 34.000 eura.

Poslije tri sudska saslušanja, sudija Ekonomskog

suda u Prištini, Fetije Sadiku, je odbio tužbu protiv

Kshare u januaru 2013, navodeći da je članak koji

je napisala bio baziran na zvaničnim dokumenti-

ma i da je ona prosto citirala svoje izvore a da nije

dala svoje mišljenje. U aprilu 2014. slučaj protiv

Bajrami je takođe odbačen po sličnoj osnovi.

Izvori

http://en.rsf.org/kosovo-returning-to-the-lawsuit-

against-11–10–2012,43528.html

http://preportr.com/en-us/

Money-and-Politics/100-million-92

http://birn.eu.com/en/news-and-events/

the-elections-in-kosovo-judicial-council-kjc

http://www.Zëri.info/artikulli/32507/zhugolli-humb-

prape-ndaj-gazetes-Zëri (na albanskom)

NIJE BILO

ISTRAGE

31

Kosovo: Afera UNMIK/KEKDATUM INCIDENTA: Istraga je započeta u 2001. a završila u 2003.

UKLJUČENALICA:

• Bivši izvršni director KEK-a, Džo Trutšler

REZIME: Nakon 1999, Kosovksom energetskom korporacijom (KEK) je rukovodilo međunarodno ruko-

vodstvo imenovano od strane UNMIK-a. Od 2000 do 2002, Džo Trutšler je bio KEK-ov vodeći menadžer.

U toku njegovog mandata otkriveno je da je stekao 4,3 miliona američkih dolara (tada oko 3,7 miliona

eura) i da je sumu prenio na lažne kompanije u Gibraltaru. Istražitelji UN-a su otkrili da je Trutšler,

pored ovoga, falsifikovao svoju diplomu i tvrdio da ima veće iskustvo u menadžmentu nego što je u

stvari imao. Kao rezultat ove prevare, nemački sud ga je osudio na do tri godine zatvora zbog kršenja

povjerenja i zloubotrebu akademske titule. Veći dio novca je povraćen.

TRENUTNI STATUS: Džo Trutšler je osuđen i odslužio je kaznu od 3,5 godine. Većina fondova je

povraćena i vraćena KEK-u.

Poslije 1999, Kosovskom energetskom korporaci-

jom je rukovodilo međunarodno rukovodstvo u

ime UNMIK-a, Džo Trutšler je imenovan kao vodeći

međunarodni menadžer KEK-a u 2000.

Tokom vremena u kojem je upravljao kompanijom

otkriveno je da je novac nestao i Kancelarija inter-

nog nadzora UN-a i Evropska kancelarija za borbu

protiv prevara su upozorene o tome.Pronađeno je

da je on stekao oko 4,3 miliona američkih dolara

i da je sumu prenio na lažne kompanije u Gibral-

taru. On je onda pokušao da prebaci novac dalje

u Beliz u aprilu 2002, međutim, ova transakcija

je blokirana. Početkom maja 2002. gibraltarski

računi su blokirani zbog sudskog postupka od

strane OLAF-a.

26. decembra 2003. Generalni sekretar UN-a, Kofi

Anan, je najavio Generalnoj skupštini UN-a da da

su istrage potvrdile da je bivši visoki zvaničnik

UNMIK-a, Džo Trutšler, počinio krivično djelo i da

je oštetio Kosovsku energetsku kompaniju u vri-

jednosti od 4,3 miliona američkih dolara. U julu

2002, slučaj je upućen nadležnima u Trutžlerovoj

domovini, Njemačkoj.

On je suđen i osuđen za kršenje povjerenja i lažno

korišćenje akademske titule i date su mu 3,5 go-

dine zatvora. Veći dio novca je povraćen i vraćen

na KEK-ov račun.

IzvoriIzvještaj UN-a: http://daccess-dds-ny.un.org/doc/UN-DOC/GEN/N03/612/42/PDF/N0361242.pdf?OpenElementKosovo 2.0: http://www.kosovotwopointzero.com/en/article/91/a-dangerous-game-investments-in-the-energy-sector-in-kosovoŠvedske dnevne novosti Dagens Nyheter: http://www.dn.se/kultur-noje/kulturdebatt/part-2-the-un-state-and-the-seven-robbers/Institut rata i mira izvještava: http://iwpr.net/report-news/kosovo-arrest-follows-electricity-funds-probeSaopštenje za javnost OLAF-a: http://ec.Evropa.eu/anti_fraud/media-corner/press-releases/

press-releases/2003/20030617_01_en.htm

SLUCAJ ZATVOREN

OPTUZEN


WINNERS AND LOSERS

32

Makedonija: Slučaj kartela u trgovanju električnom energijom i slučaj izbegavanja plaćanja porezaDATUM INCIDENTA: Aukcija električne energije na koju se odnosi slučaj

se dogodila u januaru 2012.

UKLJUČENA LICA:

• Makedonska komisija za zaštitu konkurencije

• GEN – I, Rudnap Group, ESPADA i EFT

REZIME: U 2012. Makedonska komisija za zaštitu konkuren-

cije je podnijela prekršajnu prijavu protiv četiti kompanije koje

se bave trgovinom električne energije na osnovu sumnje da su

stvorile kartel kako bi mogle da diktiraju cijenu za uvoz električne

energije putem svojih ponuda na tender iz januara 2012. Kasnije te

godine, carina je takođe naplatila od tri električne kompanije koje se

bave trgovinom električne energije dodatne carinske dažbine, rekavši da

su koristile razne metode da izbegnu ove naknade.

TRENUTNI STATUS: Od početne vijesti da o navodnom slučaju kartela do sada nije bilo nikakvih

javno objavljenih vijesti o tome da li su slučajevi zaključeni,da li je bilo ikakvih novčanih kazni za

kompanije koje su optužene za kršenje zakona ili da li su priložene žalbe. Međutim, na osnovu zahtjeva

Komisiji za zaštitu konkurencije kao komenar na gore navedeno, potparol je potvrdio da su podnijeli

prekršajne prijave protiv kompanija koje su navodno stvorile kartel i da je proces i dalje u toku. U

slučaju izbjegavanja plaćanja poreza nije jasno da li su kompanije platile iste ili nisu, i da li su spro-

vedene dalje radnje u vezi sa ovim slučajem.

U decembru 2011.i januaru 2012. objavljeni su

tenderi za uvoz električne energije kako bi se

pokrile nestašice nastale zbog povećane potrošnje

(veoma niske temperature kombinovane sa vi-

sokim korišćenjem električne energije za grijan-

je). Krajem januara 2012. Vlada je dala instrukci-

je ELEM-u, državnom generatoru elektrčne ener-

gije, da podnese svu tendersku dokumentaciju

na razmatranje Komisiji za zaštitu konkurencije.

27. marta 2012, Komisija za zaštitu konkurencije

je podnijela prekršajne prijave protiv četiri kom-

panije koje se bave trgovinom električne energije

na osnovu sumnje da su prekršile zakon tako što

su bile u dosluhu u vezi sa svojim ponudama

na tenderu o nabavki električne energije koji je

pokrenuo ELEM u januaru 2012.

Komisija je zaključila da je imala osnovane ra-

zloge da sumnja da su četiri kompanije - GEN

– i, Rudnap Group, ESPADA i EFT – stvorile kar-

tel organizaciju kako bi diktirale cijenu uvoza

električne energije i imale prednost u odnosu na

druge kompanije koje su predale ponude za ovaj

tender.

Optužene kompanije su odbacile sve optužbe,

navodeći da na tržištu električne energije postoji

zdrava konkurencija.

Interesantno je to što je Čedomir Kraljevski bio

otpušten s mjesta predsjednika Komisije za

zaštitu konkurencije u aprilu 2012, samo mjesec

dana nakon što su slučajevi objavljeni, iako je i

dalje ostao član Komisije. Nema vijesti u vezi sa

SLUCAJ U TOKU

33

POD

ISTRAGOM

razlozima zbog kojih je predsjednik smijenjen,

iako je Vlada smijenila brojne zvaničnike u to vri-

jeme u ponovnom razmiještanju koje je nazvala

Novi talas, a koji je sproveden u 22 institucije i

agencije ali koji nije uključivao smjenu nijednog

ministra.

Optužbe o aktivnosti kartela izgleda da nisu

oštetile poziciju onih koji su po navodima medija

umiješani. Štaviše, Kočo Angjušev, osnivač jedne

of kompanija, EFT-a, je napustio kompaniju u

februaru 2013 - godinu dana nakon što su optužbe

podnijete - i bio je izabran za predsjednika Make-

donske energetske asocijacije (MEA) pri Privred-

noj komori.

Nekoliko mjeseci nakon što su mediji izvijestili

o slučaju navodnih aktivnosti kartela, u novem-

bru 2012, Makedonska carina je objavila da je u

toku rutinske inspekcije tokom koje je uporedila

količinu električne energije u zemlji koja je prošla

carinske kontrole sa podacima o količinama

uvoza, izvoza električne eneregije koja je prošla

kroz prenosni sistem za period od 2010. do 2012,

pronašla velike nepravilnosti kod tri kompanije

koje se bave trgovanjem električnom energi-

jom, poslije čega su donešene odluke za dodatno

plaćanje carinskih dažbina u iznosu od oko 113

miliona denara (1,8 miliona eura).

U prvom slučaju, kompanija iz Skoplja je izbjegla

carinske dažbine u iznosu od oko 79,4 miliona

denara (1,3 miliona eura). U toku 2011.i 2012.

kompanija je dostavila ukupno 154.790 MWh

električne energije ali jedna količina električne

energije je nezakonito uklonjena od carinskog

nadzora bez plaćanja carinske dažbine u iznosu

od 71,6 miliona denara (1,16 miliona eura).

Takođe, carina je otkrila anekse Opštih dogo-

vora za prodaju električne energije u kojima je

jedna jedinica po MWH električne energije koja je

bila kupljena značajno viša u odnosu na cijenu

jedinice koja je proglašena, tako da je kompanija

izbjegla plaćanje carinskih dažbina za još 7,8 mil-

iona denara (0,12 miliona eura).

In drugom slučaju, kompanija iz Skoplja je izb-

jegla plaćanje carinskih dažbina u iznosu od oko

30 miliona denara (0,5 miliona eura), a carina

je usvojila dvije odluke o dodatnoj naplati carin-

skog duga. U trećem slučaju, carina je naplatila

dodatne carinske dažbine u iznosu od 3.5 miliona

denara (0,06 miliona eura) za električnu energiju

koja je bila namijenjena za jednu kompaniju ali

je u stvari bila prereprodata bez plaćanja adekvat-

nih taksi.

Zvanična izjava ne identifikuje kompanije koje su

izbegle plaćanje taksi. Međutim, nedeljni časopis

Faktor je izvjestio da je nezvanično saznao od

strane „Vladinih izvora” da su kompanije o koji-

ma se radi Rudnap i Gen – i. Nema javno dostup-

nih informacija o tome da li su kompanije platile

ono što su dugovale ili da li je uslijedilo gonjenje.

Izvori

http://www.karanovic-nikolic.com/wp-content/uploads/2012/11/karanovic-nikolic-focus_on_competition_2012-book-WEB.pdf

http://www.mkd.mk/22152/crna-hronika/uvozni-struja-sud-karteli;

http://bukvar.mk/news/utvrden-monopol-pri-uvoz-na-struja?newsid=Ovlm;

http://www.dnevnik.mk/?ItemID=2D3DDB3AA2D27D4190E621C798F627F7

http://faktor.mk/archives/8399

http://grid.mk/read/news/102081911/1110346/krivichni-prijavi-za-nelegalen-uvoz-na-struja

http://grid.mk/read/news/102081911/1107851/uvezuvale-struja-ne-plakjale-carina

http://customs.gov.mk/ShowNews.aspx?ItemID=2544&mi

d=1099&tabId=1&tabindex=0


WINNERS AND LOSERS

34

Crna Gora: Afera krađe električne energije u KAP-u DATUM INCIDENTA: februar - maj 2013. godine

UKLJUČENE OSOBE:

• Ministar ekonomije - Vladimir Kavarić

• Predsjednik Odbora direktora Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) - Dragan Laketić

REZIME: Početkom 2013. godine, crnogorska Vlada je omogućila krađu struje iz Evropske interkonecije

kako bi se nastavilo napajanje Kombinata aluminijuma Podgorica (KAP) nakon što je Elektroprivreda

Crne Gore (EPCG) obustavila isporuke struje toj fabrici. Javnost je sa ovim upoznata tek nekoliko mjeseci

kasnije, nakon što je Evropska mreža energetskih operatora (ENTSO-E) upozorila Crnu Goru da prekine

sa takvom praksom i naredila da se vrati ukradena struja kako cijela država ne bi bila skinuta sa ev-

ropske mreže. Vlada Crne Gore je pristala da to uradi, međutim troškovi ukradene struje su pokriveni

iz državnog budžeta i profita CGES-a. U konačnom, građani su ti koji će platiti cijenu ukradene struje

jer je KAP u međuvremenu bankrotirao.

TRENUTNI STATUS: Državni tužilac i dalje istražuje ovaj slučaj, ali do sada protiv nikoga nije podig-

nuta optužnica zbog bilo kojeg krivičnog djela. Državni budžet kojim se predviđa da će ukradena struja

biti plaćena iz profita CGES-a je usvojen u Skupštini Crne Gore i nalazi se na snazi.

Nakon privatizacije crnogorske nacionalne ener-

getske kompanije EPCG i prodaje blizu 44% akcija

italijasnkoj energetskoj kompaniji A2A, EPCG se

jedva nosila sa pritiskom novih vlasnika da se

prekine sa davanjem subvencija KAP-u, najvećem

potrošaču u zemlji, i da se prekine sa tolerisan-

jem neplaćenih računa za struju. U jednom tre-

nutku neplaćeni računi za struju su iznosili preko

50 miliona eura, bez ikakvog plana kako da se oni

prikupe.

Konačno, u februaru 2013. godine, EPCG je prestala

da isporučuje struju KAP-u. Zvaničan razlog za to

je bila činjenica da KAP nije potpisao novi ugovor

o snadbijevanju strujom sa EPCG.

To je predstavljalo problem za Vladu Crne Gore

jer bi potpuno gašenje KAP-a uzrokovalo dodatne

troškove. CGES je onda započeo sa preuziman-

jem struje in Evropske prenosne mreže kako

bi se obezbijedilo da KAP nastavi da radi, i to je

funkcionisalo od marta do maja 2013. godine.

Ovo je sakrivano od crnogorskih građana sve dok

predstavnici ENTSO-E krajem maja 2013. godine

nisu javno upozorili Crnu Goru da prestane da

nelegalno preuzima struju i zaprijetli da može

biti isključena sa evropske mreže.

Tada su crnogorski mediji po prvi put prenijeli

vijest da KAP krade struju iz evropske mreže i da

je Crnoj Gori zaprijećeno isključenjem od strane

ENTSO-E.

Međutim, MANS je bio prvi koji je prvi u julu

2013. godine otkrio da se struja krade preko CGES-

a, te da je Vlada Crne Gore o tome imala saznanja

od samog početka, kao i crnogorska Regulatorna

agencija za energetiku. MANS je došao u posjed

pisma u kojem predstavnici CGES-a obavještavaju

ministra ekonomije o započetim nezakonitim

preuzimanjem struje iz ENTSO-E sistema. Kas-

nije je MANS otkrio da je ista informacija bila

SLUCAJU TOKU

35

ENTSO-E

UPOZOREN

proslijđena potpredsjedniku Vlade, kao i Pred-

sjedniku Parlamenta Crne Gore. Niko od njih

tada nije uradio ništa kako bi se zaustavilo neza-

koniti preuzimanje struje, niti su o tome inform-

isali nadležnog državnog tužioca.

Nakon što je ovaj slučaj otkrivem nadležni državni

tužilac je otvorio istragu o ovom slučaju, ali čak ni

godinu dana nakon toga, istraga nije okončana.

Finansijski direktor KAP-a (predstavnik ruskog

vlasnika) je bio uhapšen bez konkrentih optužbi.

Nijedan crnogorski javni funkcioner nije pozvan

na odgovornost zbog očiglednog kršenja zakona i

procedura i činjenice da će cijenu ukradene struje

platiti crnogorski građani.

Državnim budžetom za 2014. godinu se predviđa

da će cijelih tri miliona eura biti nadoknađeno

iz profita CGES-a kako bi se pokrila krađa struje

od ENTSOE. Državni tužilac je pokrenuo istragu

ali do sada niko nije optužen za bilo što. Doku-

menta do kojih je došao MANS pokazuju da su i

zvaničnici Vlade i Parlamenta imali punu in-

formaciju o tome što se dešava, ali nisu učinili

ništa kako bi spriječili CGES i KAP u krađi struje iz

evropske mreže.

Novac koji je dat za ukradenu struju je mogao biti

iskorišćen za dobrobit građana kroz unaprjeđenje

prenosne mreže u Crnoj Gori. KAP koji je u

suvlasništvu privatne kompanije nije primoravan

da plati ovaj račun za struju.

IZVORI

Informacije Vlade Crne Gore, posebno Mini-

starstva ekonomije i Regulatorne agencije za

energetiku. Većina informacije je obezbijeđena

korišćenjem Zakona o slobodnom pristupu

informacijama.

Press:

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/

kap-na-meti-tuzilastva-i-stranih-banaka

http://www.bankar.me/2013/06/28/

istraga-o-kradi-struje-u-kap-u/

http://www.slobodnaevropa.org/archive/

news/20130628/500/500.html?id=25030728

http://www2.rtcg.me/vijesti/ekonomija/17452/istraga-o-

kradji-struje-u-kap-u.html

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/

uhapsen-finansijski-direktor-kap

http://www.dan.co.me/?nivo=3&rubrika=Ekonomija&cla

nak=421995&datum=2014–02–25&naslov=Vlada%20tri%20

miliona%20daje%20za%20ukradenu%20struju

Press na engleskom jeziku:

http://www.reuters.com/article/2013/06/14/

montenegro-kap-idUSL5N0EQ3KS20130614

http://www.intellinews.com/montenegro-1017/monte-

negro-s-cges-to-return-electricity-stolen-from-Evrope-

delays-kap-power-cut-8075/

Reuters:

http://206.132.6.105/article/energyOilNews/

idAFL5N0EI3MZ20130606


WINNERS AND LOSERS

36

Bosna i Hercegovina/Crna Gora: Trgovanje električnom energijomDATUM INCIDENTA: Transakcija je obavljena 1999-2000. ali su istrage trajale do 2008.

UKLJUČENA LICA:

• Vuk Hamović, tadašnji director GML International Limited, London

• Elektroprivreda Crne Gore – crnogorska kompanija električne energije

• Elektroprivreda Republike Srpske – kompanija električne energije Republike Srpske

REZIME: U 1999, USAID je dala crnogorskoj Vladi donaciju u iznosu od 11,9 miliona američkih dolara

(tada je ova suma iznosila 13,4 miliona eura), dio kog iznosa je trebalo da pokrije dugove EPCG-e za

uvoz električne energije od strane Elektroprivrede Republike Srpske u Bosni i Hercegovini. Međutim,

srpski biznismen Vuk Hamović, tadašnji director GML-asa sjedištem u Londonu je kupio dugove EPCG-e

upravo prije donacije USAID-a, što je dovelo do sumnje da je novac USAID-a namjerno preusmjeren ka

GML-u. Istrage od strane Kancelarije za ozbiljne prevare Velike Britanije, tužioca Bosne i Hercegovine

i Generalnog inspektora USAID-a su okončane bez krivičnog gonjenja.

TRENUTNI STATUS: Tužilac Bosne i Hercegovine je odbacio svoju istragu u 2006. dok je Kancelarija za

ozbiljne prevare Velike Britanije odbacila svoju istragu protiv Hamovića u 2008. zbog male verovatnoće

da obezbijedi krivično gonjenje. Rezultati istrage USAID-a su nepoznati.

U 1999,kompanija električne energije koja je bila

pod državnim vlasništvom, Elektropriveda Crne

Gore (EPCG), je imala značajan dug prema Elek-

troprivredi Republike Srpske (EPRS), kompaniji u

Bosni i Hercegovini, kao rezultat uvoza električne

energije.

Na ljeto 1999, srpski bizniskmen Vuk Hamović

je putem kompanije GML sa sjedištem u Velikoj

Britaniji, u kojoj je bio direktor do 2003, počeo

da otkupljuje dug koji je Elektroprivreda Crne

Gore dugovala EPRS. Ideja trgovine dugom je da

kompanija kupi pravo da naplati dug organi-

zacije. Trošak duga zavisi od vjerovatnoće da će

biti isplaćen. U svim ovim transakcijama, GML

je zaradio novac tako što je kupio dug po pop-

ustu od 30%, sudeći na osnovu e-maila Centra za

istraživačko novinarstvo (CIN) od strane potparola

EFT-a Nenada Savića. Savić je rekao da se popust

odnosio samo na privatne kompanije, da je to bila

fer cijena za tržište, i da je EPRS bila isplaćena u

potpunosti i da nije pretrpjela nikakve finansi-

jske gubitke. Na kraju krajeva, njihovi zajmovi

su pomogli tako što su pružili likvidnost sistemu,

rekao je on.

Hamović je, u intervjuu za televiziju Crna Gora, u

2008, opisao transakciju kao zajam bez interesa u

kojem je on otplatio dugove EPCG-e ka kompani-

jama uglja koje snadbijevaju EPRS. Na pitanje šta

je bio njegov interes u ovom potezu, on je opisao

slučaj kao pobjedničku situaciju u svakom smislu

u kojoj je on stekao popust od kompanije tako što

ih je isplaćivao na licu mjesta i u gotovini, što je

osiguralo da će da dobije više nego što je izgubio

kada je ponudio zajam bez interesa EPCG-e.

37

ISTRAGA OBUSTAVLJENAIstovremeno, USAID je pružila finansijsku pomoć

Crnoj Gori, uključujući 11,9 miliona američkih

dolara (suma koja je tada iznosila 13,4 miliona)

koje su bile namijenjene za pokrivanje dugova

EPCG-e ka EPRS. 30. avgusta USAID je poslao 3,7

miliona američkih dolara EPRS da isplati dugove

EPCG. Nedjelju dana kasnije EPCG je poslala pis-

mo EPRS u kojem je napomenula da ne duguje

ništa EPRS i navela da novac bude preusmjeren

da otplati GML i druge zajmodavce. Ovaj šablon

je ponovljen u 1999. i 2000. tako što je GML kupio

dug prije uplata USAID-a. U ovom procesu, 4,3

miliona američkih dolara je isplaćeno GML-u do

februara 2000. uz pomoć fondova USAID-a.

Tajming Hamovićevog pokrivanja dugova EPCG-

e, upravo prije nego što je ista primila donaciju

od strane USAID-a je izazvalo sumnje. Istrage

su otvorene od strane Kancelarije za ozbiljne

prevare Velike Britanije (po engleskoj skraćenici

SFO), Generalnog inspektorata agencije za

međunarodni razvoj Ujedinjenih država (prema

engleskoj skraćenici USAID) i od strane Kancelari-

je tužioca suda Bosne i Hercegovine. Prema

CIN-u, Džonatan Ratel, međunarodni tužilac za

kancelariju u Bosni i Hercegovini, je izdao Nalog

za sprovođenje istrage u 2003. koja je ciljala na

Hamovića, kao i na Slobodana Mrdića i Sveto-

zara Aćimovića, bivše generalne direktore Elek-

troprivrede RP (EPRS), i na Boška Lemeza, bivšeg

ministra industrije, energije i rudarstva u Vladi

Republike Srpske. U Nalogu, tužilac je naveo da

postoje dokazi da je moguće da su tri zvaničnika

počinila krivična djela, uključujući zloubotrebu

službenog položaja, potpisivanje štetnih ugo-

vora, otkrivanje poslovnih tajni i davanje i pri-

manje mita. Istraživači su rekli da EPCG i EPRS

nijesu imale potrebe da prodaju i trguju dugom

kada je novac od strane USAID-a već bio dostupan,

navodi se u Nalogu.

Hamović je naveo u svom intervjuu za televiziju

Crne Gore da donacije USAID u Crnoj Gori uopšte

nijesu bile tajna i da je on bio uvjeren da će pov-

ratiti novac od strane EPCG-e na kraju. On je

porekao bilo kakve zloubotrebe.

Sources

http://www.cin.ba/en/

istraga-protiv-vuka-hamovica-i-eft-ja-obustavljena-u-bih/


eft-u-fokusu-interesovanja-sad-velike-britanije-i-bih/

https://reportingproject.net/powerbrokers/sub_country04.

html

http://www.cin.ba/en/gospodar-balkanske-struje/


sfo-obustavio-istragu-protiv-hamovica/

http://www.vukhamovic.com/tvcg.html


odgada-se-podizanje-optuznice-protiv-hamovica/

http://www.theguardian.com/uk/2008/jun/03/ukcrime.

internationalcrime

http://www.ft.com/intl/cms/s/0/ceda076e-3108–11dd-bc93–

000077b07658.html#axzz33sUPw8rr


WINNERS AND LOSERS

38

Srbija: Rudarski skandal KolubaraDATUM INCIDENTA: 2004–2009 – problem se pojavio u medijima 2011. godine

UKLJUČENA LICA:

• Dragan Tomić, bivši direktor basena Kolubara;

• Vladan Jovičić, bivši direktor basena Kolubara;

• Radisav Ranković, bivši direktor za komercijalne aktivnosti;

• Radislav Milić, jedan od bivših direktora;

• Vladan Radovanović, bivši tehnički direktor;

• Milan Petrović, bivši direktor D dijela;

• Milutin Bobić, bivši direktor Tamnava istočnog dijela;

• Živojin Jovanović, bivši direktor Tamnava zapadnog dijela;

• Svetolik Šimić, bivši direktor B dijela;

• Slavoljub Pavlović, bivši direktor Kolubara Construction Limited;

• Duško Obradović, bivši direktor usluga;

• Radosav Savatijević, poznat kao Kene, bivši član Upravnog odbora Elektroprivrede Srbije (vlasnik

Kolubare)

SAŽETAK: 3.oktobra 2011, direktor Kolubare Dragan Tomić je uhapšen, zajedno sa još 16 ljudi. Tomić

je bio generalni direktor Kolubare od 2004 do 2008 godine, a nakon toga je došao na mjesto zamjenika

generalnog direktora.U periodu od 2004 do 2008, 12 ljudi na visokim pozicijama u Kolubari, zajedno

sa vlasnicima privatnih firmi, zloupotrebili su svoj službeni položaj i time nanijeli štetu kompaniji

u vrijednosti od 937 miliona RSD (8,1 milion EUR). Najistaknutiji od svih je vlasnik privatne firme

Radoslav Savatijević – Kene, koji je prethodno bio član upravnog odbora Elektroprivrede Srbije. SVI SU

OPTUŽENI ZA ČINJENJE KRIMINALNIH RADNJI SA PREDUMIŠLJAJEM.

TRENUTNI STATUS: 31. avgusta 2012, Radoslav Savatijević Kene je pušten iz pritvora da se brani sa

slobode. Septembra 2012, Dragan Tomić i Vladan Jovčić, glavni osumnjičeni, pušteni su iz pritvora da

se brane sa slobode. Trenutno čekaju na suđenje.

Jedan od problematičnih aspekata cijelog slučaja je da je tokom perioda istrage kompanija Kolubara

bila korisnik zajma od Evropske Banke za Obnovu i Razvoj (EBRD), za projekat rekonstrukcije „EPS

Power II“, koji je sam po sebi imao za cilj dobro korporativno upravljanje. Učestali pokušaji CEKOR-a

da podigne svjesnost povodom tih pitanja nije spriječio banku da odobri kredit. U posebnom slučaju

zvanom „Mala Kolubara“ Dragan Tomić je optužen, zajedno sa još 5 ljudi, za prevaru prilikom prodaje

sekundarnih sirovina, i sticanje lične imovinske koristi na račun kompanije. Uprkos tome, sud je

proglasio optužene da nisu krivi.

Između 2004. i 2009. 12 rukovodilaca visokog

nivoa rudarske kompanije Kolubara doo su,

zajedno sa 16 vlasnika privatnih kompanija,

zloupotrijebili službeni položaj i prouzrokovali

štetu u iznosu od više od 937 miliona dinara (8,1

milion eura) rudarskoj kompaniji Kolubari. Oni

SLUCAJ

U TOKU

39

ISTRAGA

OTVORENA

su optuženi da su svjesno počinili više krivičnih

djela. Optuženi su za sticanje ilegalnog profita

putem zloubotrebe sredstava i svojih službenih

položaja u rudarskoj kompaniji Kolubara u sud-

skom postupku Ki.Po.46/11. Terete se za ilegalno

iznajmljivanje mehaničke opreme od strane pri-

vatnih kompanija i za upućivanje svojih operat-

era da lažno izvještavaju časove rada.

Najistaknutiji među vlasnicima privatnih kom-

panija je gospodin Radosav Savatijević – Kene –

koji je prethodno bio član Upravnog odbora EPS-e.

Još jedan zabrinjavajući aspekt predmeta je to što

je Kolubara u pomenutom vremenskom periodu,

kroz EPS-e, bila korisnik kredita od strane Ev-

ropske banke za obnovu i razvoj za projekat EPS

Power II koja se ponosi promovisanjem dobrih

standarda korporativnog upravljanja u zemljma

u kojima posluje. Ponovljeni pokušaji od strane

CEKOR-a da postavi pitanje u vezi sa navedenim

slučajem pred Evropskom bankom za obnovu i

razvoj nije spriječilo banku da odobri još jedan

zajam za rudnike Kolubara u 2011.

U odvojenom slučaju poznatom kao Mala Kol-

ubara, Tomić i pet drugih osoba su bili optuženi

za prevaru vezanu za prodaju metalnog otpada

iz rudarske kompanije Kolubara kompaniji Inos

Sirovine Lazarevac po duplo manjoj cijeni u odno-

su na tržišnu cijenu. Međutim, oni su proglašeni

nevinima u ovom slučaju pošto nije bilo moguće

utvrditi da su bili svjesni tržišne cijene otpadnog

metala.

Izvori

Na engleskom:

http://www.b92.net/eng/insajder/index.php?yyyy=2011&mm=01&dd=31&nav_id=74497

http://www.b92.net/eng/insajder/index.php?yyyy=2011&mm=02&dd=07&nav_id=74527

http://www.b92.net/eng/news/crimes.php?yyyy=2011&mm=10&dd=04&nav_id=76691

https://reportingproject.net/occrp/index.php/ccwatch/cc-watch-briefs/1165-serbia-17-arrested-for-alleged-embezzlement-from-coal-mine

https://reportingproject.net/occrp/index.php/en/ccwatch/cc-watch-briefs/1476-serbia-28-indicted-for-embezzlement

http://bankwatch.org/sites/default/files/EBRD-coal-corruption.pdf

http://www.theecologist.org/News/news_round_up/2202593/ebrd_eyes_wide_shut_to_coal_sector_corrup-tion.html

Drugi izvori:

http://www.ustavni.sud.rs/page/predmet/sr-Latn-CS/8419/?NOLAYOUT=1

http://www.vesti-online.com/Vesti/Hronika/168886/Uhapseni-rukovodioci-Kolubare

Mala Kolubara:

https://reportingproject.net/occrp/index.php/ccwatch/cc-watch-briefs/1572-serbia-coal-mine-corruption-trial-begins

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2013&mm=12&dd=03&nav_id=784792

http://www.politika.rs/rubrike/Hronika/Bivsi-direktor-Kolubare-Dragan-Tomic-oslobodjen-optuzbi.lt.html

http://antikorupcija.yucom.org.rs/kolubara/


WINNERS AND LOSERS

Supported by:

Documents

POBJEDNICI I GUBITNICI - NGO Green Home · preko 10 miliona eura mita od firmi iz Mađarske i Austrije - koje posluju u oblasti energetike. Taj slučaj je pokazao da korupcija na