PODRAVINA Volumen 2, broj 4 Str. 121 - 132 Koprivnica 2003. …podravina.org/datoteke/Podravina04-121-132.pdf · 2012. 4. 19. · 122 Podravina PODRAVINA Volumen 2, broj 4 Str. 121

PODRAVINA Volumen 2, broj 4 Str. 121 - 132 Koprivnica 2003. Podravina 121

dr. sc. Mirela S

LUK

AN

ALT

IΔ P

OD

RA

VSK

OSR

EDN

JOVJEK

OVLJE

SAÆETAK

Kartografski izvori 15. i 16. stoljeÊa jasno dokumentiraju transformaciju prirodnogi kulturnog pejsaæa Podravine nastalu na razmeu kasnog srednjeg i ranog novogvijeka. Procesi intenzivnih transformacija, koji su poËeli prodorom Turaka u prostorSlavonije, svoju Êe punu snagu dobiti upravo u 15. i 16. stoljeÊu. PoËetak raspadavelikih feudalnih vlastelinstava, ratne devastacije i formiranje varaædinske krajinenepovratno Êe promijeniti osobine prirodnog i kulturnog pejsaæa Podravine. Agrarnakriza potaknula je intenzivniju sjeËu πuma koja je za posljedicu imala ne samo vizualnupromjenu pejsaæa, nego ËeπÊe i duæe poplave πireg dravskog zalea te snaæniju erozijutla. Mreæa prometnih komunikacija prilagoava se novim okolnostima pa osobitustrateπku vaænost dobivaju prometni pravci koji povezuju vojnokrajiπke utvrde, osobitoone pograniËne. U izboru naselja koje nalazimo na kartama 15. i 16. stoljeÊavlastelinstva i njihova seliπta poËinju ustupati mjesto utvrenim vojnim naseljima ilokacijama odluËujuÊih bitaka. Na svim prikazanim kartografskim izvorima jasno seuoËava trend prelaska srednjovjekovnog agrarnog druπtva u ranonovovjekovno vojnodruπtvo podreeno obrambenim funkcijama.

KljuËne rijeËi: Podravina, srednji vijek, kartografski izvori, prirodni pejsaæ, kulturni pejsaæ.Key words: Podravina, Middle Ages, cartographic sources, natural environment, culturallandscapes.

OSOBINE TRANSFORMACIJE PRIRODNOG PEJSAÆA

Srednjovjekovna Podravina bila je mnogo πumovitiji prostor nego πto je to danas. Iako neraspolaæemo pouzdanim podacima o prostornim arealima πumskih povrπina koji su se pruæali duædravskih terasa, sasvim je izvjesno da su one joπ u 16. stoljeÊu zapremale znatne povrπine. Otome svjedoËe i podaci iz kartografskih izvora. Jedna od najstarijih karata hrvatskog prostora

PODRAVSKO SREDNJOVJEKOVLJE U ZRCALUKARTOGRAFSKIH IZVORAMEDIEVAL PODRAVINA REFLECTEDIN CARTOGRAPHIC SOURCES

Dr. sc. Mirela SLUKAN ALTIΔ

Zavod za arhivistiku,

pomoÊne povijesne znanosti i filmologiju

Hrvatski dræavni arhiv

Zagreb

Primljeno: 20. 6. 2003.

PrihvaÊeno: 11. 10. 2003.

Rad ima dvije pozitivne recenzije

UDK/UDC 912.43 (497.5 - 3 Podravina “14/15”

Izvorni znanstveni Ëlanak

Original scientific paper

Podravina PODRAVINA Volumen 2, broj 4 Str. 121 - 132 Koprivnica 2003.122

dr.

sc.

Mire

la S

LUK

AN

ALT

IΔ

PO

DR

AVSK

OSR

EDN

JOVJE

KO

VLJ

E

Podravina PODRAVINA Volumen 2, broj 4 Str. 121 - 132 Koprivnica 2003.Podravina PODRAVINA Volumen 2, broj 4 Str. 121 - 132 Koprivnica 2003.

koja sadræi i prikaz vegetacijskog πumskog pokrova je karta Hrvatske i Slavonije iz 1566.godine.1 Izradio ju je Nicolo Angielini, habsburπki kartograf i fortifikacijski struËnjak talijanskogpodrijetla. Obavijesti na njegovoj karti moæemo uzeti kao vrlo pouzdane jer je Angielini tihgodina osobno obiπao sva veÊa podravska utvrena naselja i izradio njihove planove.2 To namjamËi da je karta nastala na temelju autorova terenskog rada. Cijeli prostor koprivniËke iurevaËke dravske terase te padine Bilogore i Kalnika Angielini je oznaËio kao iznimno πumovitprostor. ©ume su zauzimale znatna prostranstva i sa sjeverne obale Drave, kao i juæne obaleMure. SliËnu obavijest pruæa i Hirschvogelova karta Hrvatske, Slavonije i Bosne iz 1573.godine.3 ©ume su joπ Ëinile kontinuirani pokrov podravske nizine sve do Valpova. S obzirom naklimatoloπke, geomorfoloπke i pedoloπke osobine promatranog podruËja, moæemo pretpostavitida se u najveÊoj mjeri radilo o πumama hrasta luænjaka (Quercus robur), topole (Populus), vrbe(Salix) te ostalim higrofilnim πumama i πikarama.

Angielinijev i Hirschvogelov prikaz podravskih πuma na simboliËkoj je razini, bez oznakanjihovih stvarnih kvalitativnih i kvantitativnih osobina te granica areala. Ipak, takvi podaci, iakona ambijentalnoj, simboliËkoj razini, predstavljaju znaËajan izvor za rekonstrukciju primarnevegetacije i osobine prirodnog pejsaæa.

Agrarna kriza na pragu ranog novog vijeka potaknula je intenzivniju sjeËu πuma koja je zaposljedicu imala ne samo vizualnu promjenu pejsaæa, nego ËeπÊe i duæe poplave πireg dravskogzalea te snaænu eroziju tla. O razmjerima poplava svjedoËe detalji sa spomenutih kartografskihizvora. Jedno od glavnih krajiπkih uporiπta varaædinske vojne granice, –urevac, prikazan je naAngielinijevoj karti potpuno okruæen πirokom poplavnom zonom. »este poplave uzrokovale su iËeste promjene korita ne samo Drave, nego i dravskih pritoka,4 brojnih potoka u dravskomzaleu. Tako vidimo da je koprivniËki potok u vrijeme nastanka Angielinijeve karte tekaozapadno od grada, a ne juæno kao danas. Da nije rijeË o pogreπki kartografa, svjedoËi i spisgradskog poglavarstva iz 1645. godine u kojem se spominje da je potok Koprivnica tekao prekoDuge ulice u Koprivnici.5 Na isti naËin potok je ucrtan i na Sambucovoj karti Ilirika iz 1573., kaoi na Hirschovgelovoj karti iz 1572. godine.

Iz predoËenih kartografskih izvora moæemo zakljuËiti da je prirodni pejsaæ srednjovjekovnePodravine bio mnogo πumovitiji i vlaæniji nego danas. Bogati πumski kompleksi uz Dravu teËeste poplave koje su uzrokovale eroziju zemljiπta, ali i objekata (poznato je da je jedan odnajveÊih neprijatelja podravskih utvrda bila upravo erozija) bile su vaæan dio prirodnih osobinapodravskih srednjovjekovnih pejsaæa.

1 “Croatiae et Sclavonia/ Nicolo Angielini. Primjerak karte Ëuva se u Nacionalnoj biblioteci u BeËu (Nationalbibliothek),Cod. 8609.

2 Viπe o Angielinijevu radu u Podravini usp. Mirela SLUKAN ALTIΔ, Povijest kartografskih radova na podruËju gradaKoprivnice, Podravski zbornik, 26/27, Koprivnica, 2000./2001., str. 63-73

3 Karta nosi naslov “Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae, finitimarumque regionum nova descriptio/Augustin Hirschovogel”. Primjerak karte Ëuva se u Kartografskoj zbirci Hrvatskog dræavnog arhiva, sign. A.II.12

4 Opπirnije o promjenama toka Drave i njezinih pritoka u podruËju Podravine vidi: Mirela SLUKAN ALTIΔ,Hidroregulacije Drave i njezini utjecaji na transformaciju prirodnog i kulturnog pejsaæa Podravine, Ëasopis Podravina,br. 2, Zagreb, 2002.

5 Tragovi starog toka joπ se mogu vidjeti iza hotela “Podravina”. Usp. Ranko PALVE©, KoprivniËko i urevaËkovlastelinstvo: povijest, topografija, organizacija. Koprivnica, vlast. naklada, 2001., str. 97


dr. sc. Mirela S

LUK

AN

ALT

IΔ P

OD

RA

VSK

OSR

EDN

JOVJEK

OVLJE

FUNKCIONALNE OSOBINE NASELJA I NJIHOVA HIJERARHIJSKA STRUKTURA

Kartografski izvori nastali tijekom 15. i 16. stoljeÊa donose prve kartografske podatke i opodravskim naseljima krajem srednjeg i poËetkom novog vijeka. Naime, zbog specifiËnihosobina srednjovjekovne kartografije, nakon antiËke Tabule Peutingeriane, sve do kraja 15.stoljeÊa podravska naselja na kartama neÊemo nalaziti tijekom cijelog srednjeg vijeka.6 Ona se ukartografskim izvorima ponovno javljaju tek u drugoj polovici 15. stoljeÊa. Iako se zbograzmjerno malo podravskih toponima ti podaci na prvi pogled Ëine vrlo oskudni, usporedbomizbora naselja koje su na svojim kartama prikazivali kartografi toga doba moæe se dobiti uvid unjihove funkcionalne osobine i hijerarhijsku strukturu, kao i osnove Ëimbenike organizacijeprostora. Naime, svaki od kartografa je pri izradi karte napravio vlastiti izbor naselja koji jeodluËio upisati u svoju kartu. Kao πto Êemo vidjeti, taj izbor nije bio nimalo sluËajan.

Izbor podravskih naselja koje nalazimo na karti krajem 15. ili poËetkom 16. stoljeÊa bit Êebitno drukËiji od izbora naselja koja Êemo nalazili na kartama tijekom druge polovice 16.stoljeÊa. Te razlike jasno ukazuju na promjene u funkcionalnim osobinama naselja koje suposljedica promijenjenih povijesno-geografskih uvjeta njihova razvoja do kojih je doπlo krajemsrednjeg i poËetkom novog vijeka.

Prvu detaljniju kartu kontinentalnih dijelova hrvatskih zemalja predstavlja karta FrancescaRosellija (1447. - 1527.), poznatog firentinskog kartografa, nastala oko 1480. godine. Roselli jeviπe godina boravio u Budimu na dvoru hrvatsko-ugarskoga kralja Matijaπa Korvina, gdje je zanjegove potrebe izraivao karte. S obzirom na izbor toponima i konture obale, Rosellijeva kartanije nastala na temelju terenskog rada, nego kombinacijom podataka pisanih deskriptivnih izvorai srednjovjekovnih portulanskih karata. S obzirom na oblik pisanja toponima, autor se oËitosluæio i hrvatskim izvorima. Zanimljivo je da je karta nastala ubrzo nakon premjeπtanja upravekoprivniËkog vlastelinstva iz Kamena (Kuwar) u Koprivnicu. Rosellijeva karta, usprkos svimograniËenjima (sitno mjerilo, malobrojni geografski inventar) i propustima (subjektivni izbornaselja), daje jasnu sliku srednjovjekovne Podravine kao feudalnog agrarnog druπtva u kojemfedualni posjedi imaju kljuËnu ulogu u upravnoj i druπtvenoj organizaciji æivota.

U podruËju Podravine, Bilogore i zapadne Slavonije Roselli je oznaËio sljedeÊa naselja. Juænood utoka Mure u Dravu oznaËio je zasad nepoznati toponim Crusonicz. Taj se toponim na istommjestu javlja i na nekim kasnijim kartama koje su nastale na temelju srednjovjekovnih izvora, alinikada na kartama 15. i 16. stoljeÊa koje prikazuju recentnu situaciju. To moæe ukazivati naËinjenicu da je rijeË o toponimu starije generacije od ostalih na toj karti. Postoji moguÊnost i dase radi o posjedu Crysnychya na koprivniËkom vlastelinstvu koje se nalazilo u blizini Ludbrega.Spominje se 1477. godine u popisu posjeda koprivniËkog vlastelinstva. Trag tog toponima moædapredstavlja ime πume KriæanËije.7 Ipak, pitanje identifikacije tog toponima zasad treba ostavitiotvorenim.

SljedeÊi je toponim, iduÊi prema zapadu, Caphonicz koji bez sumnje oznaËava Koprivnicu.To je ujedno najstariji dosad utvren spomen Koprivnice na nekoj karti. Kao πto je veÊ navedeno,

6 Sve do kraja 13. stoljeÊa srednjovjekovna kartografija uglavnom se ograniËava na karte vrlo sitnih mjerila, pogotovotzv. Mape Mundi, koje se, uz πturi geografski sadræaj, uglavnom bave isticanjem krπÊanske predodæbe o nastankusvijeta. Tako na svim srednjovjekovnim kartama, uz “stvarne” geografske elemente, nalazimo prikaze iz Biblije ilimitova o stvaranju svijeta. Takav “imaginarni sadræaj” Ëesto zaprema veÊe povrπine karte od “prave” geografskestvarnosti. PoËetkom 14. stoljeÊa, razvojem pomorstva, pojava pomorskih karata - portulana najavit Êe novo dobaobiljeæeno povratku na iskljuËivo stvarne geografske sadræaje

7 Ranko PAVLE©, KoprivniËko i urevaËko vlastelinstvo, str. 83


dr.

sc.

Mire

la S

LUK

AN

ALT

IΔ

PO

DR

AVSK

OSR

EDN

JOVJE

KO

VLJ

E


upravo neposredno uoËi nastanka te karte Koprivnica postaje srediπtem vlastelinstva.OznaËavanje Koprivnice, a ne Kamena, samo potvruje aktualnost Rosellijevih podataka. Rosellije oËito upravo koprivniËki posjed smatrao najvaænijim podravskim posjedom jer je od svihoznaËio baπ njega, a primjerice urevaËko, rasinjsko i ludbreπko vlastelinstvo ne spominje (uzrub karte oznaËen je Varaædin). JugoistoËno od Koprivnice oznaËeni su Zdenci, sjediπteistoimenog posjeda. Razlog oznaËavanja tog naselja moæda treba traæiti u Ëinjenici πto je 1478.godine u Zdencima odræano zasjedanje slavonskog sabora o desetini.8 To bi ujedno potvrdilookvirnu dataciju karte na 1480. godinu. Toponim Comegrad posve sigurno oznaËava Kamengrad,sjediπte vlastelinstva s feudalnom utvrdom, sruπen oko 1446. godine (MarkoviÊ, 1993./1994.;116).9 Joπ juænije nalazimo oznaËene Bijele Stijene (Bielh Stiena), feudalno vlastelinstvo u dolinipotoka Sloboπtine, koje su 1543. zauzeli Turci,10 a obuhvaÊalo je oko 20 sela.11 Zanimljivo je dase trgoviπte Bijela Stijena u pisanim izvorima prvi put spominje 1482. godine,12 πto znaËi da sepraktiËki istodobno pojavljuje u pisanim i kartografskim povijesnim izvorima.

Zapadno do Kamengrada Roselli je oznaËio Drenovac i StupËanicu. Drenovac je bio feudalniposjed koji se sastojao od 33 sela od kojih su sva propala tijekom turskih osvajanja. Na mjestufeudalne utvrde Drenovac danas stoji selo Drenovac. Prvi se put spominje 1421. godine, tijekomdruge polovice 15. stoljeÊa je dobro naseljeno, a poËetkom 16. stoljeÊa gotovo pusto.13 Taj nampodatak ponovno potvruje da je Rosellijeva karta nastala u 15. stoljeÊu. StupËanica je takoerbilo veliko vlastelinstvo koje je 1491. Ëinilo viπe od 50 sela, a koje su 1544. godine zauzeli Turci.14

Dakle, moæemo vidjeti da je Roselli mjestimice raspolagao vrlo aktualnim podacima osjediπtima i veliËini pojedinih posjeda. No, znakovito je da je prije svega oznaËavao sjediπtaposjeda s feudalnom kaπtelom, oËito svjestan njihove vaænosti za buduÊu obranu od Turaka.

SljedeÊu detaljniju kartu hrvatskih krajeva izradio je ugarski kartograf Lazarus (oko 1475. -1528.) 1528. godine, samo dvije godine nakon bitke kod MohaËa. Lazarusova karta je prvadetaljnija karta Ugarske koja sadræi i prikaz hrvatskih zemalja u krupnijem mjerilu s obilnijimgeografskim inventarom. Za πire podravsko-bilogorsko podruËje donosi gotovo 30-ak toponima!Karta je nastala u vrijeme prodora Turaka u Slavoniju i tijekom prvih turskih pustoπenja poMoslavini i Podravini. Iako su na karti i dalje oznaËena sjediπta vlastelinstava i pojedinih posjeda,oznaËena su naroËito ona koja su imala feudalne kaπtele ili su se nalazila na vaænijim putevima.Tako su, primjerice, oznaËena gotovo sva veÊa naselja na Kolomanovu putu.

Za razliku od Rosellija, Lazarusovi toponimi su maarizirani te ponekad znatno iskrivljeni,πto bitno oteæava njihovu pouzdanu identifikaciju. Uz Dravu, iduÊi od Varaædina (na kartiWarastzdinum) Lazarus oznaËava sljedeÊe toponime: Ludbreg (Ludbergk), Rasinja (Kerstur),Koprivnica (Capronitza), ProdaviÊ (Prodatz), –urevac (Zt.Georgwara), sve trgoviπta i sjediπtavlastelinstava koji se nalaze na najvaænijem podravskom srednjovjekovnom putu, tzv.Kolomanovu putu.15 Uz Dravu su oznaËeni joπ Bukovica (Bakwa) - posjed na urevaËkom

8 Josip ADAM»EK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljeÊa, JAZU i SveuËiliπna naklada Liber,Zagreb, 1980., str. 78

9 Kamengrad ne treba mijeπati s Kamenom, nekadaπnjim sjediπtem koprivniËkog vlastelinstva10 Josip ADAM»EK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj..., str. 23511 Mirko MARKOVIΔ, Prilozi povijesnoj geografiji i toponimiji srednjovjekovne KriæevaËke æupanije, Radovi zavoda za

znanstveni rad JAZU, br. 3, Varaædin, 1989., str. 16912 Josip ADAM»EK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj..., str. 17313 Josip ADAM»EK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj..., str. 17614 Josip ADAM»EK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj..., str. 440, 23515 Usp. Hrvoje PETRIΔ, Srednjovjekovni putevi u Podravini, Podravski zbornik, br. 18, Koprivnica, 1992., str. 41-46


dr. sc. Mirela S

LUK

AN

ALT

IΔ P

OD

RA

VSK

OSR

EDN

JOVJEK

OVLJE

vlastelinstvu, danas ©piπiÊ Bukovica,16 Gabrovnica (Gabrovnitza) - feudalni posjed s utvrdom,17

Sv. Elizabeta (S. Elizabeth) - danas Pepelara kod Gole i feudalna utvrda na odvojku Kolomanovaputa prema Ugarskoj. Na podruËju buduÊe varaædinske vojne granice spominju se joπ Sv.Benedikt (S. Bedenict) - srednjovjekovna æupa u posjedu pavlina iz Streze, danas StarePlavnice;18 Vrbovec (Wubenitz) - trgoviπte, sjediπte posjeda s kaπtelom, nastalo u 15. stoljeÊu naposjedu obitelji PuπiÊ;19 »azma (Czasma) - biskupski posjed, u 15. stoljeÊu veÊe gradsko naseljei sjediπte biskupskog posjeda;20 S. Bartul (S. Bartutz) - srednjovjekovna æupa izmeu Graca(Grech) i Sv. Martina u »reπnjevici;21 Gudovac (Gumbotz), Donja Vrijeska (Hermitel),22

Vrbovna (Werbovina),23 Zdenci (Zdenitz), takoer poznato vlastelinstvo. Identifikacija toponimaS. Stephanus kao ©tefanja nije sasvim sigurna s obzirom na to da se on na Lazarusovoj kartinalazi neπto sjevernije, no s obzirom da se isti toponim na ispravnoj lokaciji javlja na ostalimkartama 16. stoljeÊa, najvjerojatnije je da je ipak rijeË o ©tefanju.24 Na podruËju buduÊegageneralata upisan je i toponim Sinarast koji je ucrtan na podruËju izmeu –urevca i Zdenaca, aoznaËava posjed Sejano hrastje koje se nalazilo nedaleko od pavlinskog samostana Sv. Ane navlastelinstvu Dobra KuÊa.25 OznaËeni su joπ i Dubrava (Domktzo)26 te Kriæevci (Crisna), od1252. slobodni i kraljevski grad. Uz juæne granice oznaËena je Kutina (Kottina) trgoviπte, sjediπteplemiÊkog posjeda s kaπtelom, Jelengrad (Zarvaske), IvaniÊ? (Biene), Mogor (Mogerec), »rnec(Cerne) luka na rijeci Savi27 i Kraljeva Velika (Walika). IstoËno od podruËja buduÊega generalatanaznaËena su trgoviπta i sjediπta vlastelinstava: StupËanica (Saplonca),28 VoÊin (Atina),29 DobraKuÊa, ZeniπÊe i S. Demeter,30 Trnkovac? (Tertzenitze)31 i Bijela Stijena (Beelatztena).

16 Ranko PAVLE©, KoprivniËko i urevaËko vlastelinstvo..., str. 23417 Zvonko LOVREN»EVIΔ, Srednjovjekovne gradine u podravskoj regiji, Podravski zbornik, br. 11, Koprivnica, 1985.,

str 17518 Nada KLAIΔ; Koprivnica u Srednjem vijeku, biblioteka Podravskog zbornika, 19, Koprivnica, 1987., str. 3219 Josip ADAM»EK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj..., str. 17120 Josip ADAM»EK, Agrarni odnosi u Hrvatskoj..., str. 17021 Ranko PAVLE©, KoprivniËko i urevaËko vlastelinstvo..., str. 10322 Po miπljenju Ranka PAVLE©A, naziv Hermitel ovdje se, po svemu sudeÊi, ne odnosi na naziv mjesta, nego na ljude

- pavline, tj. heremite koji su tu æivjeli u samostanu Sv. Ane kraj sela Donje Vrijeske, sjeverno od Daruvara 23 PAVLE©, KoprivniËko i urevaËko vlastelinstvo..., str. 185, navodi da je posjed sliËnog imena - Verbowc postojao u

okolici Pavljanca i Fedinandovca. Vrbovna je srednjovjekovni posjed koji je dobio ime po rijeci Vrbovni. U tom smisluPAVLE© smatra da Vrbovnu ne treba izjednaËavati s Obrovnicom.

24 Do zabune u presjevernoj lokaciji toponima Sv. Stephanusa (©tefanje), kao i Sv. Benedicta (Stare Plavnice)vjerojatno je doπlo zato πto su u srednjem vijeku neπto istoËnije, blizu RaËe, postojale dvije æupe s istim titularima:Sv. Benedikt - Beπenovac i Sv. Stjepan - RaËica, inaËe susjedne jedna drugoj, kao i na karti. Autor je imao informacijuda su Sv. Stjepan i Sv. Benedikt blizu izvora rijeke »azme, ali je taj izvor pogreπno time “doveo” ove æupe u blizinuKoprivnice. Na taj zanimljiv podatak ukazao mi je Ranko PAVLE©.

25 Kamilo DO»KAL: Srednjovjekovna naselja oko Dobre KuÊe, Starine HAZU, 48, str. 164-166, te prema usmenimnapucima Ranka PAVLE©A.

26 Gradsko naselja nastalo u 13. stoljeÊu, biskupski posjed. Usp. Josip ADMA»EK, Agrarni odnosi..., str. 17127 Josip ADAM»EK, Agrarni odnosi..., str. 45228 Mirko MARKOVIΔ, u svom radu: Prilozi povijesnoj geografiji..., str. 169, tvrdi da je Soplonca posjed Rijeka uz rijeku

Ilovu koji se u maarskom obliku nazivao Saplonca29 Trgoviπte i sjediπte vlastelinstva. Druga polovica 15. i poËetak 16. stoljeÊa jedino trgoviπte na tom vlastelinstvu. Usp.

Josip ADAM»EK, Agrarni odnosi..., str. 17630 Kaπtel i veleposjed u vlasniπtvu potomaka bana Tibolda koji su se prezivali ZeniπÊanski. ZeniπÊanski crkveni

zaπtitnik bio je Sv. Dimitrije. ZeniπÊe je sredinom 14. stoljeÊa dobio privilegij za odræavanje sajmova. Pretpostavljase da se nalazi na Ëistini zvanoj Puska, izmeu Velikog Struga i Save Usp. Mirko MAROVIΔ, Prilozi povijesnojgeografiji..., str. 169

31 Mirko MARKOVIΔ, Descriptio Croatiae..., str. 94


dr.

sc.

Mire

la S

LUK

AN

ALT

IΔ

PO

DR

AVSK

OSR

EDN

JOVJE

KO

VLJ

E


Lazarusova karta nastala je na temelju terenskog rada. Samo tako moæemo shvatiti mnoπtvotoponima koje do tada ne susreÊemo ni na jednoj karti hrvatskih zemalja. Poznato je, naime, daje Lazarus radio kao kartograf na ugarskom dvoru pa je karta neosporno nastala za potrebeobrane od Turaka. U podruËju Podravine, Bilogore i Moslavine Lazarus je oznaËio sva naselja sjaËim srediπnjim funkcijama (trgoviπta, sjediπta vlastelinstava, vaæna prometna Ëvoriπta), osobitoona s feudalnim kaπtelima. To potvruje Ëinjenicu da je Lazarusova karta vjerojatno nastalaupravo kao rezultat planova prilagodbe starih feudalnih kaπtela novim, ratnim uvjetima. Topotvruje i pomno oznaËena granica turskih osvajanja. U tom smislu Lazarusova karta prikazujeposljednje trenutke feudalne srednjovjekovne Podravine te najavljuje novo, vojnokrajiπko dobau razvoju Podravine.

Srednjovjekovna slika Podravine zadræat Êe se na mnogim kartama i nakon sredine 16.stoljeÊa. Rezultat je to izostanka terenskog rada kartografa i izrade karata na temelju starijih, veÊpostojeÊih predloæaka. Tako mnoge karte iz druge polovice 16. ili Ëak poËetka 17. stoljeÊaodraæavaju srednjovjekovnu situaciju prije prodora Turaka. Takav primjer je veÊ spomenutaHirschvogelova karta Hrvatske, Slavonije i Bosne iz 1573. godine. VeÊ letimiËnim uvidom unaselja koje je kartograf oznaËio na karti jasno je da se radi o srednjovjekovnoj mreæi naselja.32

Zastarjelost prikaza potvruju i Hirschvogelove granice Slavonije u kojoj nema ni naznakaturskih osvajanja (u to vrijeme Turci su veÊ osvojili podruËje do linije PitomaËa - RaËa). SliËneprikaze nalazimo i na kartama Ugarske Wolfganga Laziusa iz 1556. godine,33 Jacopa Gastaldijaiz 1546.,34 karti Hrvatske, Slavonije, Bosne i dijela Dalmacije Gerharda Marcatora iz 1594.35 tena istoimenoj karti Johanna Bussemachera iz 1592. godine.36

Novu sliku podravske stvarnosti dat Êe nam jedna do tada rijetkih karata nastalih terenskimradom. To je karta veÊ spomenutog habsburπkoga kartografa talijanskog podrijetla NicolaAngielinija iz 1566. godine. To je prva karta koja prikazuje sve promjene u prirodnom ikulturnom pejsaæu Podravine koje su se dogodile nakon gotovo stoljetnih ratnih devastacijatijekom turskog osvajanja Slavonije. Kako je karta nastala u vrijeme utemeljenja kapetanijskeorganizacije varaædinske vojne granice te intenzivne obnove podravskih utvrda, nema sumnje daje nastala za vojnostrateπke potrebe obrane od Turaka. Vrijeme je to najveÊeg opsega turskogposjeda u Slavoniji nakon πto su 1552. godine osvojili »azmu i Viroviticu (podruËja pod turskomupravom oznaËena su blijedocrvenom, a hrvatska zelenom bojom). Zanimljivo je da sva naseljana turskom podruËju nisu oznaËena simbolom polumjeseca, nego je pograniËna zona izmeuCrkvene na zapadu i Dobre KuÊe na istoku, iako oznaËena kao turski teritorij, oËito bila prostorniËije zemlje (RoviπÊe, Gudovac, Kupinovac, ©androvac i Moslavina). Tada na karti prvi putvidimo neka nova naselja kao πto su Kriæ, (Zrinski) Topolovec, –uriÊ, Cirkvena, Sv. Petar»vrstec, Ivanska, ©androvac i Kloπtar IvaniÊ. Istodobno, nestaju mnogi srednjovjekovni kaπteli,æupe i vlastelinstva. Toponimi kao πto su Garbonok, Mogor, Stari Gradac, Bakwa zauvijek posvenestaju s karata. Ti su kaπteli uglavnom sruπeni ili naprosto napuπteni tijekom prodora Turaka

32 Zanimljivo je da se na Hirschvogelovoj karti prvi put javlja i Kakinja kao “Kackin”, ucrtana na mjestu danaπnjegLegrada

33 Karta nosi naslov “Tabula Hunagiae ad quatuor latera per Lazarum quondam Thomae Stigonien. Cardin.Secretariu...”. Unikatni primjerak karte Ëuva se u Nacionalnoj biblioteci u Budimpeπti

34 Karta nosi naslov “La vera descrittione di Tutta la Ungheria...”, a Ëuva se u Vatikanskoj biblioteci u Rimu35 Karta nosi naslov “Slavoniae, Croatiae, Bosniae cum Dalmatiae parte”. Primjerak karte Ëuva se u Kartografskoj zbirci

Hrvatskog dræavnog arhiva, sign. A.II.236 Karta nosi naslov “Slavoniae, Croatiae, Bosniae & Dalmatiae pars maior”. Primjerak karte Ëuva se u Hrvatskom

povijesnom muzeju, inv. broj 3814


dr. sc. Mirela S

LUK

AN

ALT

IΔ P

OD

RA

VSK

OSR

EDN

JOVJEK

OVLJE

(znakovito je da su feudalni kaπteli u zapadnom dijelu buduÊega generalata, kao i zapadno donjega uglavnom u to vrijeme joπ saËuvani). Meu srednjovjekovnim trgoviπtima saËuvali su seprije svega oni kaπteli koji su se tijekom 16. stoljeÊa mogli prilagoditi novonastalimvojnokrajiπkim potrebama (Koprivnica, Ludbreg, »azma, IvaniÊ, –urevac, Grabovnica,Kriæevci). Ostala nezaπtiÊena srednjovjekovna trgoviπta i seliπta ostajala su gotovo pusta.Pojavljivanje novih naselja na Angielinijevoj karti ne znaËi da je rijeË o novim naseljima, nego onovim funkcionalnim obiljeæjima njihova razvoja. Angielini je, naime, oznaËavao prvenstvenonaselja s obrambenim funkcijama, a izostavljao ona strateπki manje vaæna. Iako je, dakako, rijeËo subjektivnom vienju prostora, karta jasno odraæava povijesni kontekst u kojem je nastala, alii odreenu hijerarhijsku strukturu naselja podreenu obrambenim funkcijama.

Kao kljuËne vojnokrajiπke utvrde podravsko-bilogorskog prostora Angielini je oznaËioKoprivnicu, –urevac, IvaniÊ i Kriæevce koje je prikazao u shematiziranim tlocrtima.Obrambena snaga naselja nije samo jamËila veÊu sigurnost, nego je u to nesigurno vrijemeujedno bila i dominantan poticajni Ëimbenik razvoja naselja. Naime, slabljenjem trgovaËkih iproizvodnih funkcija, obrambena snaga bila je presudni Ëimbenik funkcionalne i morfoloπkeorganizacije prostora. To nam potvruje i prvi put ucrtana mreæa prometnih komunikacija napodruËju varaædinske vojne granice.

I prometne komunikacije su se morale prilagoditi novoj organizaciji prostora. Dok je usrednjovjekovno-feudalno doba dominantan prometni pravac bio sjeverozapad-jugoistok (putkralja Kolomana), sada je zbog nove granice prometna mreæa preusmjerena duæ granice premajugu. Dio starog pravca Kolomanova puta saËuvao se na vezi Varaædin - Koprivnica - –urevac,a nekadaπnji odvojci prema Kriæevcima, Cirkveni i IvaniÊu dobili su novi znaËaj kao glavnevojnokrajiπke prometnice varaædinske vojne granice. Taj se put nastavljao duæ pograniËnihpodruËja Hrvatske, povezujuÊi kljuËne vojnokrajiπke utvrde sve do Senja. Dakako, osim tih kojeje oznaËio Angielini, postojali su i drugi putovi, ali je on izdvojio one strateπki najznaËajnije.Povezivanje vojnokrajiπkih utvrda te uopÊe Vojne krajine imalo je kljuËnu ulogu u obranipreostalih dijelova hrvatskih zemalja pa tako i podravskog prostora.

Nova funkcionalna osnova razvoja naselja odrazila se u novoformiranoj hijerarhijskojstrukturi naselja u kojoj kljuËnu ulogu imaju strateπki Ëimbenici. Mreæa prometnih komunikacijatakoer je prilagoena ponajprije povezivanju vojnokrajiπih utvrda, a nekadaπnji trgovaËki pravcigube prijaπnji znaËaj. Novi tip utvrda prilagoen vojnim potrebama uvelike je odredio ifizionomska obiljeæja naselja, kao i osobine kulturnog pejsaæa cijelog podravsko-bilogorskogprostora.

Proces formiranja nove funkcionalne mreæe naselja u punom smislu doÊi Êe do izraæajapostavljanjem nove granice Æitvarskog mira (1606.) kada Êe se habsburπko-osmanska granica upodruËju Podravine povuÊi neπto istoËnije na liniju rijeke Ilove. Privremena stabilizacija granica,koja Êe trajati do kraja 17. stoljeÊa, omoguÊit Êe snaæniju organizaciju vojnokrajiπkog druπtva, ito ne samo u smislu utvrivanja veÊeg broja naselja. Brojne vojne posade u vojnokrajiπkimutvrdama Podravine zbog opÊe krize i prekida mnogih trgovaËkih veza bile su upuÊene naopskrbu gotovo iskljuËivo na razini lokalnog træiπta. Tako je vojno druπtvo poticalo i obnovuagrarnog druπtva pa se, uz brojne vojne utvrde, poËetkom 17. stoljeÊa ponovno javlja sve viπeseoskih naselja. Sliku tako formiranog vojno-agrarnog krajiπkog druπtva prikazuje karta JohannaWinklera iz 1639. godine.37 Ta vrlo neobiËno orijentirana karta (prema istoku!) donosi niz novih

37 Karta se Ëuva u Hrvatskom dræavnom arhivu, fond Ujedinjena Generalkomanda, uvezani spisi Varaædinskogageneralata


dr.

sc.

Mire

la S

LUK

AN

ALT

IΔ

PO

DR

AVSK

OSR

EDN

JOVJE

KO

VLJ

E


podataka. Uz glavne vojnokrajiπke utvrde Varaædin, Kriæevce, Koprivnicu, –urevac, IvaniÊ,»azmu i RoviπÊe koji su, s obzirom na svoja funkcionalna obiljeæja, predstavljali najviπuhijerarhijsku razinu naselja, sada nalazimo gustu mreæu manjih agrarnih naselja Ëiji je razvojdodatno potaknut kolonizacijskim procesima. Osloboenjem Slavonije 1699. godine istabilizacijom habsburπko-osmanske granice na Savi omoguÊen je ponovni snaæniji razvojtrgovine koja Êe potaknuti nove procese preoblikovanja funkcionalne i morfoloπke strukturenaselja, prometne mreæe, kao i potrebe nove “civilno-prostorne” organizacije prostora.

POJAVA TOPONIMA NA ©IREM PODRU»JU PODRAVINE, BILOGOREI MOSLAVINE U KARTOGRAFSKIM IZVORIMA 15. I 16. STOLJEΔA

Toponim Roselli, 1480. Lazarus, 1528. Hirschvogel, 1573. Bussemacher, 1592. Angielini, 1566.

Varaædin - Waradsdinum Warasdin Warasdin WarasdinKriæanËija? Crusonicz - - Cosnuitz -Ludbreg - Ludbergk Luberg - LubregRasinja - Kerstur Raßin - -Apatovec - - - Apoteuitza AprovicaKuzminec - - - - KosminskiGarbonok - - Gorbonok - -Glogovnica - - - - GlogovnizaKoprivnica Caphonicz Capronitza Kaproncza Copranitz CopreinitzProdaviÊ - Prodatz Prodowis Prodauitz BrodawißKupinovec - - - Copindatatz KopinouatzDomankuπ - - - Doniscuhuso DomankhusKontovac - - Candoc Candotz -©androvec - - - - Schandrouvatz–urevac Zt. Georgwara Zentsergwara S. Georwara S. GeorgenBukovica - Bakwa - Buschentz -Diπnik - - - Dischin -Gabrovnica - Gabrovnitz - - GrabovnizaSv. Elizabeta - S. Elizabeth S. Elizabeth S. Ewrsebeth -Bijela Stijena Bielh Stiena Beelatztena Welestina Welestina Bela StenaStupËanica Stupcanica Saolonca Sapronicza Sapronica StupraniczaGrevac - - Cordova Gordona -Garignica - - Garigneza - -GariÊ - - Garick Garukh -Zdenci Zdenci Zdenitz Istenz - SdenzPaliËna - - Paliezno Paliczno -Paπian - - Passion - -Dianovec - - Dianocz Dianoc -VoÊin - Atina - Atina -Pakrac - - Peckericz Pekeritz PakhrizSiraË - - Zirich - ZirichGradec - - - - Gradaz–uriÊ - - - S. Ieorg St. GeorgZ. Topolovac - - - Topluen ToplouazKriæ - - - - HeiligenkreuzSv. Petar »vrstec - - - - Sv. PetarCirkvena - - - Terqiena ZerkvenaVrbovec - Wubenitz - Wronick Wrboban©tefanje - S. Stephanus - - S. StefannS. Plavnice - S. Benedict - - -


dr. sc. Mirela S

LUK

AN

ALT

IΔ P

OD

RA

VSK

OSR

EDN

JOVJEK

OVLJE

Obrovnica? - Werbovina - - -Sv. Bartul - S. Bartutz - - -? - Sinahrast - - -V. Sredice? - Hermitel - - -Dobra KuÊa - Dobra Butic Dobrokula Dobrokautz DobrokutzGudovac - Gumbotz - - GudouatzRoviπÊe - - - Rowischo Robitsch»azma - Czasma Czasma - ZasmaIvanska - - - - S. JohannKloπar IvaniÊ - - - Closter Kloster IvanitzIvaniÊ - - Iwanicz Iwanich IvanitschKriæ - - - - HeiligenkreuzDubrava - Domktzo Dombro Dombro DombraRaËa - - Racza Ratza -Kriæevci - Crisna Zum Kreuz Kreuz KreuzMali Kalnik - Kamleg maius Klein Kenmclc - Klein KamnikVeliki Kalnik - Kemleg minus Gross Kenmclc - Gross KamnikJelengrad - Zarvaske - - JelengradMoslavina - Monozlo - Moslowing MoslavinaMogor - Mogerec - - -Kutina - Kottine - - -Kraljeva V. - Walika Belicka Velica VelichaTertenitze - Trnkovac - - -S. Demeter S. Demeter - S. Demeter -ZeniπÊe - Zenitze - - -

SUMMARY

Cartographic sources dating from the15th and 16th centuries clearly document thetransformation of natural environment and cultural landscape in Podravina whichoccurred in the period between late Middle Ages and early New Age. The processes ofintensive transformations initiated by the Ottoman raids onto the territory of Slavoniawere in their full progress in the course of the 15th and 16 th centuries.

The beginning of downfall of great feudal estates, war devastations and theestablishing of the Varaædin military frontier brought along irretrievable changes in thenatural environment and cultural landscape of Podravina. The agrarian crisis causedmore intensive tree-felling, which resulted not only in a visual change of the landscapebut also more frequent flooding on the wider territory in the hinterland of the riverDrava, as well as an intensified soil erosion. The network of traffic communications hadto adjust to these new circumstances through shifting the strategic importance to trafficdirections connecting the fortifications on the military frontier, especially those near theborderline. In the selection of settlements presented on maps in the 15th and 16thcenturies, feudal estates and homesteads are gradually replaced by fortified militarysettlements and locations of decisive battles. In all presented cartographic sources thereis a clearly visible underlying trend of transforming the medieval agrarian society intoan early new age military society entirely focused on its defence role.


dr.

sc.

Mire

la S

LUK

AN

ALT

IΔ

PO

DR

AVSK

OSR

EDN

JOVJE

KO

VLJ

E


Slika 1: ©umski prirodni pejsaæ i funkcionalna organizacija naselja Podravine na karti Nicole Angielinija iz 1566. godine

Slika 2: Osobine prirodnog pejsaæa i srednjovjekovna organizacija prostora Podravine na karti Augustina Hirschvogelaiz 1573. godine


dr. sc. Mirela S

LUK

AN

ALT

IΔ P

OD

RA

VSK

OSR

EDN

JOVJEK

OVLJE

Slika 4: Srednjovjekovna Podravina na karti Franesca Rosellija iz 1480. godine

Slika 3: KoprivniËki krajna karti Johannesa

Sambuca iz 1572. godine


dr.

sc.

Mire

la S

LUK

AN

ALT

IΔ

PO

DR

AVSK

OSR

EDN

JOVJE

KO

VLJ

E


Slika 5: Mreæa podravskih posjeda srednjovjekovne Podravine na Lazarusovoj karti iz 1528. godine

Slika 6: Vojnokrajiπko druπtvo varaædinske vojne granice 1639. godine

Documents

PODRAVINA Volumen 2, broj 4 Str. 121 - 132 Koprivnica 2003. …podravina.org/datoteke/Podravina04-121-132.pdf · 2012. 4. 19. · 122 Podravina PODRAVINA Volumen 2, broj 4 Str. 121