MODA&DIZAJN

1-3/2012 22www.hdko.hr

MODA prOlJeće/lJetO 2013.

euphOrIA U središtu ove dobro raspoložene teme su individualnost, društvena umreženost i ljudska energija. Inspiracija za ovu temu kolektivno su dobro raspoloženje uličnog festivala i neprilagođeni izgled ulične mode. Fokusiramo se na narančastu. Pršteće boje se kombiniraju s mirnom neutralnošću. Zanimljiva struktura materijala ostvaruje novi šik. Bogato dizajni-

extrAOrDINAry Budućnost i nove tehnologije sučeljavaju se sa svakodnevicom. Biometrijska arhitektura i iznenađujući realizam susreću se u jednoj sanjarskoj temi. Boje su nježne i pomalo otuđujuće. Basics sa iznenađujućim detaljima

reAl StOrIeS Racionalna kupovina i neobična putovanja trendovi su budućnosti. Kulture se sve više međusob-no isprepliću i zahvaćaju sve šira područja našeg života. Iz logike vremena proizlazi i osvježavanje starih vrijednosti. Moderni pat-chwork, organski materijali i autentične strukture vraćaju realnosti. Materijali sami po sebi već trebaju imati neku priču, trebaju biti

VIrtuOSO Azija osvaja ostale kontinente. Ljepota i elegancija megametropola svjedoče o estetskoj ravnoteži. U žarištu je igra svjetla i sjene, lakoće i težine. Strogoći kontrastiraju tekuće siluete. Kompaktni tvid kombinira se s laganim tilom i

IlluSION Svijet tropa, egzotike i fantazije stvaraju osnovicu za digitalni raj. Boje određuju boje koktela. Motivi leptira, pored tropskog voća i cvijeća, ukrašavaju 3D uzorke sezone. Za iznenađenja su se pobrinule predimenzionirane veličine ili neo-čekivane boje. Inteligencija i ljepota prirode inspiriraju tekstilne površine i kombinacije boja. Pritom flora i fauna nisu ostavljene u svom prirodnom izgledu, nego su digitalno obrađene i djeluju kao da su iz nekog drugog svijeta. Egzotični fotootisci čine osnovu

2/2017www.hdko.hr 42

PROMOCIJA

U Hrvatskoj gospodar-skoj komori pred-stavljene su dvije

knjige: Ekonomski i tehnološ-ki aspekti modne industrije i Antropometrija i normizacija modne obuće. Obje su plod ustrajnog i minucioznog pro-učavanja specifičnosti koje se javljaju u odjevnoj i obućarskoj industriji, napose kad je riječ o modnim kretanjima. Činje-nica je da se prvi put u nas na znanstveni način progovara o tim ključnim pitanjima u obje ove industrije, koje su izuzetno značajne, posebno kad je riječ o udjelu u hrvatskom izvozu, zapošljavanju ženske radne snage, a tehnički i tehnološki ipak su vrlo ozbiljno zapostav-ljene.

Vrijednost spomenutih knji-ga povećava činjenica da su nastale plodnom suradnjom predstavnika TTF-a i Ekonom-skog fakulteta u Zagrebu. U sučeljavanju s mnogobrojnim problemima u obje ove indu-strijske grane i u stalnoj potrazi za kvalitetnim rješenjima nekih od spomenutih problema naši istaknuti stručnjaci – Darko Ujević, Nikola Knego, Du-bravko Rogale i Tonći Lazibat sa suradnicima – prihvatili su

Podrška suradnji znanosti i industrije

se složene zadaće da na znan-stvenim postavkama pomognu u prevladavanju nepovoljnoga stanja u obje ove industrije.

Prva knjiga, EKONOMSKI I TEHNOLOŠKI ASPEKTI MOD-NE INDUSTRIJE, u devet me-đusobno povezanih poglavlja logično posloženih u zaokru-ženu cjelinu, ukazuju na ulogu normizacije u odjevnoj indu-striji, ulogu antropometrije u modnoj industriji s posebnim osvrtom na hrvatski antropo-metrijski sustav. Autori iznose svoja gledišta o dizajnu i modi odnosno konstrukciji, izboru modela i izradi modne odjeće. Snažan naglasak stavljen je i na poglavlje koje se bavi upravlja-njem kvalitetom u odjevnoj in-dustriji. Zanimljiva su gledišta vezana uz strategije nastupa na modnom tržištu i uprav-ljanje markama/brandovima u modnoj industriji. Posebnu pozornost izazivaju primjeri specifičnosti marketinškog miksa kao i Benchmarking na modnom tržištu.

Druga, ANTROPOMETRIJA I NORMIZACIJA MODNE OBUĆE, sastavljena od se-dam poglavlja, povijesni je prikaz primijenjene antropo-metrije i modne obuće od

samih početaka. Zanimljiv je opis tehnoloških rješenja koja omogućuju napajanje inteli-gentne, pametne e-odjeće i obuće električnom energijom. Tu je i poglavlje o normizaciji u obućarskoj industriji, za-tim uloga morfologije i mjera stopala kao važnih faktora u standardizaciji modne obuće. Autori se posebno bave utje-cajem organizacijskih postav-ki i pozicioniranjem modne obuće na tržištu s osvrtom na stanje na svjetskom tržištu obuće. Svakako, veliku pozor-nost izaziva poglavlje koje se bavi strukturnim prilagodbama obućarske industrije kroz do-radne poslove.

Na predstavljanju ovih izuzet-no vrijednih knjiga (treći dio trilogije trebao bi izaći u 2017.) govorili su prof. dr. Blaženka Knežević, prof. dr. Nikola Kne-go, prof. dr. Dubravko Rogale, prof. dr. Snježana Firšt Rogale i prof. dr. Darko Ujević. Osnov-na poruka njihovih izlaganja svodi se na činjenicu da obje knjige predstavljaju IZAZOV za domaću industriju i PRILI-KU da novitetima i primjenom novih tehnologija zauzmu vid-nije mjesto u borbi za poveća-nu konkurentnost u borbi za opstanak. Druga važna poruka odnosi se na potrebu jačeg i šireg povezivanja industrije i znanosti, i to na interdiscipli-narni način i pristup, prilago-đen najnovijim svjetskim tren-dovima i iskustvima u primjeni informatičkih, komunikacijskih i proizvodnih tehnologija.

Brze promjene traže i brzo prilagođavanje U uvodu u predstavljanje iznijeti su neki pokazatelji kretanja u tekstilnoj, odjevnoj i obućarskoj industriji u svije-tu i u nas. O tome su govorili Jagoda Divić, Branka Prišlić i Ante Gavranović. Istaknuto je da su ekonomski, financijski i politički razvoj snažno utje-cali i na svijet mode odnosno tekstilnu, odjevnu i obućarsku industriju. Ti su događaji ubr-zali ritam nužnih promjena.

Ponašanje potrošača naginje suzdržanosti od kupovine odjevnih proizvoda i obuće, cijene sirovina rastu, a osjeća se i njihov nedostatak na trži-štu. Svi ti procesi – radi se o nji-ma – unose u redove tekstilne i obućarske industrije određenu dozu nemira.

Tekstilna industrija, napose odjevna, pripada u proizvod-ne sektore koji su najviše glo-balizirani. To stalno povećava konkurenciju. Proizvodnja se najvećim dijelom odvija u zemljama u razvoju ili tran-zicijskim zemljama gdje su proizvodni faktori – lokacijski, plaće i radni uvjeti – povoljni-ji. Primjerice, prema navodima Udruženja tekstilne industrije u Njemačkoj, 80 posto proda-nih odjevnih proizvoda danas se izrađuje u zemljama istočne Europe ili na Dalekom istoku.

Ubrzana globalizacija svjetskih koncerna i brzina promjena u modnim trendovima potiče snažnu konkurentnost među renomiranim proizvođačima. Treba naglasiti da se pritisak na vrijeme i cijenu u odjevnoj industriji najvećim dijelom prenosi na – radnice. Naime, u tekstilnoj i odjevnoj industri-ji širom svijeta radi 80 posto žena. U posljednje se vrijeme sve češće spominju neljudski odnosi koji pritom dolaze do izražaja. I nije riječ samo o cjenovno pogodnim proizvo-dima; pod sličnim uvjetima odvija se najveći dio današnje svjetske modne industrije. Po-kazalo se, međutim, da samo niske cijene koje se postižu u dalekoistočnim zemljama ne mogu kompenzirati sve fakto-re koji su potrebni za opstanak ove industrije.

Kakvo je stanje unutar EU? Tekstilna i odjevna industrija unutar Europske unije doživ-ljavale su, u skladu s globalnim kretanjima branše, snažne strukturne promjene. Na to ih je prisililo više čimbenika: sma-njivanje proiz-vodnje u domi-cilnim zemljama, izmještava-nje proizvodnje u inozemstvo,

2/2017www.hdko.hr

MODA&DIZAJN

1-3/2012 22www.hdko.hr

MODA prOlJeće/lJetO 2013.

euphOrIA U središtu ove dobro raspoložene teme su individualnost, društvena umreženost i ljudska energija. Inspiracija za ovu temu kolektivno su dobro raspoloženje uličnog festivala i neprilagođeni izgled ulične mode. Fokusiramo se na narančastu. Pršteće boje se kombiniraju s mirnom neutralnošću. Zanimljiva struktura materijala ostvaruje novi šik. Bogato dizajni-

extrAOrDINAry Budućnost i nove tehnologije sučeljavaju se sa svakodnevicom. Biometrijska arhitektura i iznenađujući realizam susreću se u jednoj sanjarskoj temi. Boje su nježne i pomalo otuđujuće. Basics sa iznenađujućim detaljima

reAl StOrIeS Racionalna kupovina i neobična putovanja trendovi su budućnosti. Kulture se sve više međusob-no isprepliću i zahvaćaju sve šira područja našeg života. Iz logike vremena proizlazi i osvježavanje starih vrijednosti. Moderni pat-chwork, organski materijali i autentične strukture vraćaju realnosti. Materijali sami po sebi već trebaju imati neku priču, trebaju biti

VIrtuOSO Azija osvaja ostale kontinente. Ljepota i elegancija megametropola svjedoče o estetskoj ravnoteži. U žarištu je igra svjetla i sjene, lakoće i težine. Strogoći kontrastiraju tekuće siluete. Kompaktni tvid kombinira se s laganim tilom i

IlluSION Svijet tropa, egzotike i fantazije stvaraju osnovicu za digitalni raj. Boje određuju boje koktela. Motivi leptira, pored tropskog voća i cvijeća, ukrašavaju 3D uzorke sezone. Za iznenađenja su se pobrinule predimenzionirane veličine ili neo-čekivane boje. Inteligencija i ljepota prirode inspiriraju tekstilne površine i kombinacije boja. Pritom flora i fauna nisu ostavljene u svom prirodnom izgledu, nego su digitalno obrađene i djeluju kao da su iz nekog drugog svijeta. Egzotični fotootisci čine osnovu

43

zaoštrena konkurencija. Izlaz su potražile u novoj proizvod-noj paradigmi – okrenule su se proizvodnji visoko vrijednih, tehnički zahtjevnijih tekstilnih proizvoda. Fokus je na inovaci-jama i brandovima, čime je za-tvoren i krug novih potrošača.

Strukturne promjene mogu se brojčano izraziti: proizvodnja je između 1991. do 2010. vri-jednosno opala za otprilike 70 posto. Odjevna industrija je zabilježila čak pad od 85 posto, dok je ostala tekstilna industrija pretrpjela gubitke od oko 50 posto. U tim relacijama opadao je i broj proizvodnih pogona kao i broj zaposlenih. Prenesemo li te trendove na ukupni prostor Europske unije proizlazi da u tri mnogoljudne industrijske grane – tekstilnoj, obućarskoj i kožarskoj industri-ji – radi otprilike 3,2 milijuna radnika što čini 9,3 posto svih zaposlenih u prerađivačkoj in-dustriji EU. U 250.000 tvrtki, mahom malih, one ostvaruju ukupan prihod od 240 milijar-di eura i time oko 4 posto uku-pnog BDP-a unutar EU. Same te brojke pokazuju kakav je to ekonomski izazov održavanje ove industrije i njeno jačanje, ali istodobno i kakva se soci-jalna opasnost za sva buduća kretanja krije u neizvjesnoj sudbini tekstilne i odjevne in-dustrije u raljama globalizacije.

Što očekuje Hrvatsku? Hrvatska odjevna industrija godinama se sučeljava s pro-blemima globaliziranog tržišta. U toj utakmici mnoga su po-duzeća pokleknula, a samo ih je mali broj uspio prilagoditi svoju proizvodnu i poslovnu politiku sve zaoštrenijim uvje-tima poslovanja. Naime, pred hrvatske tvrtke se, kao i kod tvrtki unutar EU, postavljaju nova strateška usmjerenja u pogledu ulaganja u marketing, tehnološki razvoj, razvoj vla-stitih marki te u razne kanale distribucije. Mnoga poduzeća ne mogu podnijeti taj teret zbog pomanjkanja potrebnih sredstava, ali i zbog izrazito nepovoljnog položaja tekstilne

industrije u našem privrednom sustavu. Prevelika opterećenja, osobito parafiskalna, onemo-gućuju stvaranje potrebne do-biti koja bi se dalje ulagala u tehnološke novitete i potrebne marketinške aktivnosti.

Sada se u punoj mjeri odra-žavaju unutarnje slabosti ne-kih tvrtki koje nisu na vrijeme pristupile restrukturiranju, a posebno nisu dostatnu pozor-nost posvetile proučavanju tržišta i prilagođavanju svojih proizvodnih i marketinških kapaciteta tim promjenama. Hrvatske tvrtke koje su uspjele provesti određene strukturne promjene, a posebno moder-nizirati proizvodne procese novom opremom i postupci-ma nešto se lakše snalaze u tim novim okolnostima. Čak su pokazale i više fleksibilno-sti u trenucima otkazivanja suradnje sa strane inozemnih kupaca. Za neke, međutim, realni izlazi se ne naziru.

Situacija u hrvatskoj tekstilnoj i odjevnoj industriji u posljed-njih nekoliko godina, strahovi-to se pogoršala. To se poglavito odnosi na proizvodnju muške i ženske konfekcije, gdje je uče-šće ljudskog rada u stvaranju proizvoda preko 80 posto. Drugim riječima, radnik mora aktivno raditi na izradi proi-zvoda „kao klasična krojačica“. Pomnija analiza cjelokupnog rada pokazala bi da samo oko 43 posto radnik-„klasična kro-jačica“ troši vrijeme na šivanje. Preostalih 57 posto radnog vremena potroši na pripremu i upoznavanje predmeta rada (odijelo, sako, hlače ili jakna), jer su modeli različiti, s mno-gim pojedinostima, malim se-rijama i ne može se raditi kao na traci. Iz tog razloga je sama proizvodnja skupa, jer za šiva-nje kvalitetnog muškog odijela treba cca 180 minuta ili 3 sata. Dodajmo tome da se recimo muško odijelo sastoji od 174 dijela i ukupno sadrži 168 ra-znih operacija, pa dobivamo nešto cjelovitiju sliku oko rada u odjevnoj industriji.

Sa žaljenjem moramo konsta-tirati da, nažalost, svi tehnički i tehnološki izumi nisu bili pri-mjenjivi u proizvodnji strojeva

za konfekcijsku proizvodnju. U toj djelatnosti nema robo-tizacije i mogućnosti visokog fronta posluživanja automata i polurobota. Sav se posao svodi na dobro obučene djelatnike - „klasične šnajderice“, te struč-nog osoblja, koje organizira i prati takvu proizvodnju. Zbog takvog stanja, postepeno se osjeća i pomanjkanje stručnih kadrova, koji mogu proizvod-nju za inozemstvo, tzv. lohn poslove, uopće organizirati. Pritom treba razbiti zabludu, jer klasični oblik lohn-a, tj. samo šivanja, skoro i da ne postoji. On se sveo na poslov-nu suradnju sa stranim firma-ma „na višem nivou“, u kojem domaće tvornice sudjeluju u kreiranju, konstrukciji i ispiti-vanju funkcionalnosti odjevnih predmeta, kroz izrade velikog broja komada prototipa, kako bi se došlo do modela koji svo-jom funkcionalnošću može za-dovoljiti sve potrebe kupaca.

Samo dodana vrijednost pomaže u borbi za opstanakNažalost, konkurencija na domaćem tržištu, posebno dolaskom stranih trgovačkih centara, još je povećana, jer se u istima prodaje preko 90 posto robe stranog porijekla, a najviše iz zemalja Dalekog istoka. Ova tendencija u po-sljednje vrijeme uzima velike i opasne razmjere, što vrlo negativno djeluje na domaće proizvođače, pogotovo muške i ženske odjeće, a i sve oblike

trgovina, od malih, srednjih i velikih firmi.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju problemi se dalje zaoš-travaju. EU godinama traži rje-šenje, ekonomsko i socijalno, za ogroman broj zaposlenika u ovoj djelatnosti. Postoji re-alna mogućnost čvršće i šire kooperacije unutar zemalja EU – što se već nazire kao realna alternativa globalnim kretanjima – ali partneri u ra-zvijenim zemljama traže nižu cijenu rada za ukupnu uslugu. Najčešće se cijena određuje prema vremenskom normativu izrade pojedine usluge. Hrvat-ski tekstilci su u tom pogledu najčešće nekonkurentni.

Koja po(r)uka iz toga proizla-zi? Uzdaj se u svoje kljuse! To znači i daljnje zaoštravanje uvjeta privređivanja, u kojem proizvođači odjevnih predme-ta imaju vrlo malen manevar-ski prostor, najčešće na uštrb plaća zaposlenika. One tvrtke koje će uspjeti povećavati do-danu vrijednost imaju šansu opstanka.

Završavajući ovo predstavlja-nje izraženo je mišljenje da će primjena nekih od predlože-nih rješenja, opisanih u ovim knjigama, pomoći u prevlada-vanju spomenutih problema. Primjeri iz prakse u obje knjige i poruke koje one šalju sigur-no će naići na dobar prijem i prihvaćanje, jer je to praktički jedina alternativa i put podiza-nja kvalitete i produktivnosti, a time i ukupne konkurentnosti. To je i bila temeljna misao-vo-dilja svih autora ovih vrijednih knjiga kojima ovim putem čestitamo na njihovom zaista kvalitetnom uratku. (A.G.)

Sve ovo što se ističe kao probleme odjevne industrije u punoj se mjeri odnosi i na obućarsku industriju. Iako je izrazito izvoznoga karaktera i ostvaruje značajan neto izvozni efekt te raspolaže educiranom i iskusnom radnom snagom, ima najniže plaće u cijeloj prerađivačkoj industriji. Obućarska industrija zapošljava 10.219 zaposlenih što je 5,13 posto u ukupnom broju zaposlenih u prerađivačkoj industriji. Ako uzmemo u obzir činjenicu da je udio ove industrije u stvaranju BDP-a samo 0,2 posto vidimo očiti nerazmjer broja zaposlenih i ukupnih poslovnih rezultata. Varaždinska i Međimurska županija zapošljavaju od toga 8299 radnika i radnica što je 81,21 posto svih uposlenih u toj grani. Povoljna činjenica je da ova industrija ima veliki potencijal za daljnja ulaganja i posljednjih godina ostvareno je nekoliko značajnih primjera inozemnih i domaćih ulaganja.