1. tur. trite je izrazito trite kupaca, to znai da je kupac usluga, bilo da se radi o nekom organizatoru putovanja ili individualnom kupcu, koji svojim stavovima, eljama i mogunostima formira ponaanje na tritu1. onaj tko ne prihvati zahtjeve kupaca ima nerentabilnost poslovanja i nestaje s trita0. IDEALNA MASA - je ukupan broj stanovnika na odreenom emitivnom prostoru umanjen za apsolutne apstinente, npr. seosko stanovnitvo koje se ne moe ukljuiti u turistika kretanja u ljetnim mjesecima zbog opsega radova u poljoprivredi, zatim bolesni i nemoni, zatvorenici, vojska, novoroenad... tj. onaj broj ljudi koji definitivno ne ulazi u mogunost da postanu turisti u odreenom trenutku

0. POTENCIJALNA MASA - je masa ljudi koji imaju viak slobodnog vremena i viak slobodnih financijskih sredstava i sposobni su ukljuiti se u turistika kretanja, ali zbog odreenih (poslovnih, ivotnih, sociolokih ili psiholokih) zapreka nisu u mogunosti postati turistika potranja. Na ovu skupinu treba snano djelovati opim turistikim promidbenim porukama kako bi premostili navedene probleme i potakli ih na ukljuenje u turistika kretanja VERTIK

0. REALNA MASA - je masa ljudi koja ima i viak slobodnog vremena i viak slobodnih fin sredstava, ali i vrstu odluku da e taj isti novac i vrijeme utroiti na turistika putovanja bez obzira na mjesto , vrijeme i nain realizacije. Na ovu masu treba intenzivno i ciljano promotivna djelovati na nain da ju se usmjeri na onu podruja gdje e u skladu sa eljama i mogunostima svoj odmor realizirati na optimalan nain (maksimiziranje zadovoljenja potreba). Kod ove mase je jak utjecaj HORIZONTALNE SUPSTITUCIJE..

EFEKTIVNA MASA - je ista masa ljudi koje je ulo u turistiku statistiku kroz broj ostvarenih noenja. To su turisti koji su svoj boravak realizira i vratiti se u domicil. To je konaan rezultat naeg trinog djelovanja kao zemlja, regija, mjesta i-ili hotela. npr. posjetitelj, koji je uao na podruje receptivne zemlje, po graninoj statstikoj metodi praenja kretanja, on je zato zemlje ve dio efektivne turistike potranje, dok je za odreeno mjesto ili smjetajni objekt u toj zemlji jo uvijek realna potranja1. DISLOCIRANOST- prostorna udaljenost dvaju polova turistikog trita moe iznositi od nekoliko kilometara do nekoliko tisua kilometara

- najznaajniji imbenici u savladavanju ove udaljenosti su: 1. PROMOTIVNE AKTIVNOSTI - (dobivanje inf) s naglaskom na pravovremenom, istinitom...1. KVALITETNA PROMETNA POVEZANOST - sigurnost, brzina, udobnost...

1. DJELOVANJE TURISTIKIH POSREDNIKA - s ciljem pribliavanja tonih, pravovremenih informacija te sniavanja cijena niza usluga objedinjenih u paket aranman

2. HETEROGENOST TURISTIKE POTRANJE- turistika potranja je neodreena skupina ljudi, koja ima razliite turistike potrebe, koje se zadovoljavaju na razliite naine, u razliitim turistikim odreditima i u razliito vrijeme

- kriteriji po kojima stvaramo homogene grupe turista pri segmentu turistikog trita su:1. demografski1. psihografski1. geografski1. bihevioristiki (ponaanje turista)

3. ELASTINOST TURISTIKE POTRANJE

-Definicija elastinosti se objanjava kao stupanj promjene u ponaanju, odnosno promjena veliine turistike potranje za odreenom turistikom uslugom uslijed promjene osobnog dohotka cijena ili nekog od sitnih elemenata unutar turistike ponude-Razlikujemo 2 vrste elastinosti:0. PRIMARNA reagiranja turistike potranje na porast ili pad cijene (npr. zbog malog pada cijene potranja reagira relativno poveanim zanimanjem, pa kaemo da su turistike usluge relativno elastina dobra); odnosno na porast ili pad osobnog dohotka (to je standard ekitivne zemlje vii i elastinost proporcionalno raste)0. SEKUNDARNA reagiranja turistike potranje na promjene u strukturi turistike ponude elementi na koje su turisti navikli, a koji u potpunosti ne zadovoljavaju potrebu, podlijeu supstituciji, odnosno elastinost im raste sa stupnjem promjene

4. MOBILNOST TURISTIKE POTRANJE

-Izravno je posljedica omasovljenja turistike potranje uslijed visoke urbanizacije i razvoja suvremenih tehnologija (prometnog sustava i sredstava)-Koritenje pojedinih vrsta prijevoza u turistikim kretanjima ovisi o:0. Geografskom poloaju turistike emitivne zemlje u odnosu na turistiki reciptivne prostore0. Stupnju razvijenosti prometnih sredstava0. Stupnju razvijenosti prometne infrastrukture (u emitivnim i reciptivnim turistikim podrujima)0. Cijeni prijevoza0. Utjecaju turoperatora na koritenje odreenog tipa prijevoza0. Modi0. Prestiu

5. SEZONSKI KARAKTER TURISTIKE POTRANJE

-SEZONALNOST (vremenska koncentracija) je determinirana s vrlo jaka 2 uzroka od kojih jedan zapravo nastupa prije, a to su KLIMATSKE PRILIKE reciptivnog prostora, dok se drugi javlja kao odgovor na takve prilike, a to su navike europskih turista u koritenju godinjih odmora veinom u odreenim (pravilnim) vremenskim intervalima (turistikim sezonama)-SEZONALNOST je takoer podreena i centralnim motivom dolaska turista na neki atraktivni resurs (ljeto kupanje, zimi - skijanje), pa ve samim time podlijeu prirodnim uvjetima u kojima je resurs najprivlaniji i najpogodniji za koritenje