Organizacija znanjaletnik 16, zvezek 3, 2011

doi:10.3359/oz1103076

1.04: Strokovni nek

PODSTICANJE ITANJA KAO ZAJEDNIKA ZADAA BIBLIOTEKA, VRTIA I PORODICE

Indira Kasapovi

Prva gimnazija Zenica

Kontaktni naslov: indirakasapovic@hotmail.com

KazaloUVODPODSTICANJE ITANJA KAO SLOENA PEDAGOKO-PSIHOLOKA AKTIVNOSTZASTUPLJENOST PROGRAMA PODSTICANJA ITANJA U BIBLIOTEKAMA ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONAMODEL PODSTICANJA DJECE NA ITANJELITERATURA SAETAKPodsticanje itanja i razvoja rane pismenosti kao kompetencije znaajne za cjeloivotno uenje, uspjeh u obrazovanju i ivotu u savremenom drutvu, posljednjih godina postaje sve znaajnija tema meu strunjacima i znanstvenicima raznih profila. Poinje se uviati da je rije o sloenoj pedagoko-psiholokoj aktivnosti koja, ukoliko se eli djelovati uspjeno i uinkovito, zahtijeva odgovarajue kompetencije od izvoaa i kreatora, ali i razvijanje primjerenih programa za tu svrhu. Biblioteke svijeta prepoznaju djecu kao posebnu korisniku skupinu za koju je potrebno razvijati posebne usluge i programe, nastojei ispuniti potrebe i interese djece i njihovih obitelji. IZVLEEKSpodbujanje branja in razvoja zgodnje pismenosti kot kompetence, pomembne za vseivljenjsko uenje, uspeno izobraevanje in ivljenje v moderni drubi, postaja v zadnjih letih vedno bolj pomembna tema za strokovnjake in znanstvenike razlinih profilov. Postaja jasno, da gre za kompleksno pedagoko in psiholoko aktivnost, za katero so potrebne, e elimo delovati uspeno in uinkovito, ustrezne kompetence izvajalcev in ustvarjalcev ter tudi razvoj za ta namen primernih programov. Knjinice po svetu so prepoznale otroke kot posebno uporabniko skupino, za katero je treba razviti posebne storitve in programe in si pri tem prizadevati izpolniti potrebe in interese otrok in njihovih druin.

ABSTRACTIn recent years, encouraging early reading and developing literacy as an important competency for lifelong learning, success in education and life in modern society have become an increasingly important topic among experts and scientists of various profiles. One begins to realise that this complex pedagogical and psychological activity, if it is to be implemented efficiently and effectively, requires adequately competent providers and creators and suitable programs to be developed for this purpose. Libraries worldwide recognise children as a special user group for which special services and programs need to be developed and every effort made to meet the needs and interests of children and their families. KLJUNE RIJEI podsticanje itanja, pismenost, djeca, biblioteka, cjeloivotno uenje

KLJUNE BESEDEspodbujanje branja, pismenost, otroci, knjinica, vseivljenjsko uenje KEY WORDSencouraging reading, literacy, children, libraries, lifelong learning UVOD

S razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija i ogromnom produkcijom informacija, pitanje podsticanja itanja kod djeteta od najranije dobi i razvoj kulture itanja ne gubi na znaaju, kao to se moe initi, nego postaje aktuelnije nego ikada prije. Uz to, u posljednje vrijeme istie se potreba ispunjavanja prava djeteta na stjecanje vjetina i navika potrebnih za informacijsku pismenost, cjeloivotno uenje, kulturu, zabavu i lini razvoj. O podsticanju itanja govori se u kontekstu diskusija o cjeloivotnom uenju i informacijskoj pismenosti u kojima bi biblioteke i kole trebale igrati vanu ulogu. Iako je davanje podstreka u itanju prije svega zajednika zadaa roditelja, kole, vrtia i cijele zajednice, to takoe utjee na promjene u pristupu biblioteka i odgojno-obrazovnih ustanova prilikom osmiljavanja odgovarajuih programa i usluga.

Meutim, u literaturi na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku nedostaju konkretnije preporuke i obuhvatnija istraivanja povezani s podsticanjem itanja, kao i znanstveno-struno evaluirani programi za tu namjenu. Takoe, nedostaje terminoloko, teorijsko i metodoloko utemeljenje ove odgojno-obrazovne djelatnosti, koja u informacijskom drutvu postaje jedna od kljunih za razvoj koncepta cjeloivotnog uenja. Stoga se ovim radom nastoji aktuelizirati problem kojim se kole, biblioteke, vrtii i roditelji tradicionalno bave, ali i poveati svjesnost o teorijskim i praktinim problemima vezanim uz podsticanje i proces itanja. Namjera je pridonijeti uvianju vanosti njegove uloge i sloenosti procesa podsticanja itanja, ukazujui na neka tamnija i praznija mjesta kojima se u literaturi i praksi do sada nije posveivala primjerena panja, te dati smjernice za uvoenje promjena.

U empirijskom dijelu rada istraivana je zastupljenost programa podsticanja itanja namijenjenih djeci u dobi od 3 do 10 godina u narodnim i kolskim bibliotekama Zeniko-dobojskog kantona. Koritena je kombinacija kvalitativnih istraivakih metoda: studija sluaja (study case method), analiza sadraja i SWOT analiza. Rezultati istraivanja dobiveni pomou studije sluaja i analize sadraja prikazani su kroz izvjetaje o sluajevima strukturirane uz pomo istovjetnog obrasca, odnosno unaprijed izraenog upitnika, te SWOT analizu. Dokazuje se da ove biblioteke uglavnom ispunjavaju tradicionalne zadae podsticanja djece na itanje ali bez odgovarajuih programa, te da djeci kao posebnoj korisnikoj skupini nije posveena primjerena panja koja im se pridaje u novijoj znanstveno-strunoj literaturi. Glavni uzrok takvog stanja povezan je sa openito nezadovoljavajuim tretmanom svih vrsta biblioteka i biblioteke djelatnosti ustanovljenim u vaeim dravnim, federalnim i kantonalnim dokumentima i propisima. Meu ostalim uzrocima su: za kolske biblioteke - neodgovarajui tretman i marginalizacija njihove uloge u vaeim zakonsko-pravnim propisima i nastavnom planu i programu za osnovne kole, a za narodne biblioteke - zastarjeli zakoni i standardi za tu vrstu biblioteka. Predloene su mjere i data neka mogua rjeenja za poboljanje stanja u bibliotekama. Na temelju rezultata istraivanja i dobivenih spoznaja kreiran je model podsticanja itanja kod djece pod nazivom itamo svaki dan. Jer elimo vie.. Model moe posluiti za razvijanje konkretnih bibliotekih i drugih programa podsticanja itanja namijenjenih djeci koji ukljuuju meusobnu saradnju i partnerstvo kolskih i narodnih biblioteka, saradnju sa vrtiima i porodicama, te drugim ustanovama i osobama koje se brinu o djeci.

PODSTICANJE ITANJA KAO SLOENA PEDAGOKO-PSIHOLOKA AKTIVNOST

ini se da je mnogo mitova i predrasuda povezano upravo s itanjem, to ometa izgradnju ispravnog stava prema uenju itanja i podsticanju na itanje. Neki autori navode da su meu najveim zabludama tvrdnje da je uenje itanja prirodan proces i da e sva djeca na kraju nauiti itati samo ako im se da dovoljno vremena.[1] esto se istie da je dovoljno da djeca budu okruena raznovrsnim pisanim materijalima pa e s vremenom nauiti itati prirodno kao to ue govorni jezik, koji se inae veoma razlikuje od pisanog. Protiv takve tvrdnje govore neki podaci prema kojima je pored najboljih nastojanja amerikog drutva u pravcu razvoja pismenosti, i dalje ogroman broj odraslih osoba nepismen, a gotovo etvrtina uenika etvrtog razreda osnovne kole ne posjeduje ni osnovne vjetine itanja.[2] Uenje itanja nije nimalo lako i zahtijeva odreene upute od najboljih i najvjetijih uitelja, a podsticanje na itanje ini se jo teim i sofisticiranijim poslom.

itanje nije samo primanje informacija iz pisanog teksta nego mnogo vie od toga.[3] To je sposobnost koja je potrebna u koritenju svih medija, a ne samo u interakciji sa tampanim tekstom. Ono predstavlja jednu od temeljnih kompetencija za cjeloivotno uenje i uspjeh u koli, jer su itake vjetine neophodne za napredovanje u obrazovanju. Takoe, itanjem se dijete humanizira i osamostaljuje, razvija se i obogauje njegova osobnost. Primajui zapisanu mudrost i iskustvo, ono stjee vlastito iskustvo i znanje o stvarima, pojavama i ljudima koje mu inae moda nikada ne bi bile dostupne. Kada je u pitanju podjela na vrste itanja, izgleda da kakvu god kategorizaciju itanja izabrali s obzirom na njegovu svrhu, na stepen angamana intelekta ili mate, format materijala, sklonosti, ili prema drugim osnovama, ona ne dohvata bit itanja, ali i da tu aktivnost zapravo nije potrebno ni mogue strogo razdvajati, jer je sama itaka vjetina jedinstvena i temeljna za sve tipove itanja. Ipak, prema nekim iskustvima ini se da bi u kolskim uslovima trebalo razlikovati obavezno i slobodno itanje, te knjievno (povezano sa knjievnostima i jezicima) i informacijsko itanje[4] (povezano sa znanstvenim informacijama iz predmeta koji se izuavaju). Neki autori pak smatraju da je savremeni pojam itanja obuhvaen u pojmu pismenosti, a da je pismenost cjeloivotni proces uenja itanja i pisanja koji ukljuuje stalno produbljivanje i usavravanje znanja nakon to se savlada mehaniko itanje i pisanje.[5]

Za razliku od poduavanja itanja koje se izvodi frontalno, grupno i u parovima primjenom raznih nastavnih metoda u okviru nastavnog procesa, kod podsticanja itanja uz postupnost i sistematinost najvaniji je izbor adekvatnog podsticaja u interaktivnom procesu, pa pristup mora biti individualiziran kao to su individualne mogunosti, interesi i elje svakog pojedinanog djeteta. Napredovanje u itanju i njegovanje motivacije za itanje ukljuuje i suoavanje s raznim preprekama i potekoama, te je potrebno uloiti napor i jaati volju za njihovo savladavanje. Zato je podsticanje na itanje, za razliku od poduavanja u vjetini itanja iji je cilj da dijete naui itati i da ita s razumijevanjem, dugotrajna aktivnost koja ukljuuje odgoj, njegovanje motivacije i stvaranje navike, jaanje volje i unutarnje potrebe i interesa za itanje, otklanjanje prepreka i prevladavanje tekoa, odnosno ono zahtijeva strpljenje i upornost, pa i odgovarajue kompetencije onoga ko vodi tu aktivnost. Ono ima sline, ali mnogo ire ciljeve i zadae od same poduke u itanju. Glavni cilj podsticanja itanja je uvoenje u svijet knjige i itanja, paljivo i bez prisile, djelujui tako da dijete zavoli itanje i uiva u njemu cijeli ivot, te da se koristi tom sposobnou i vjetinom u razne svrhe. Podsticanje itanja je dakle pedagoko-psiholoka aktivnost koja obuhvata niz komponenti, a odgoj kao i obrazovanje ne moe biti intuitivan i kampanjski posao. Nije mogue djelotvorno podsticati itanje a nemati na umu pitanja kako i koga, nemati svijest o svrsi i ciljevima, nemati instrumente i sredstva za postizanje ciljeva, te voditi rauna o uspjenosti. Rije je o kompleksnom problemu ija artikulacija i izvoenje odgovarajuih zakljuaka nuno namee potrebu interdisciplinarnog pristupa.

Da bi se kreirali odgovarajui programi podsticanja itanja i ispravno stimuliralo itanje, nuno je najprije definirati pojmove i aktivnosti, te imati u vidu ciljanu skupinu, njene osobine i motive koji je pokreu. Motivacija je najvanije pitanje svih vrsta uenja i vjebanja, pa se prilikom kreiranja programa moraju imati u vidu najbolji naini i sredstva za buenje i razvoj motivacije, te metode otkrivanja i voenja interesa kojima se treba sluiti. Smatra se da je igra najznaajniji oblik drutveno-kognitivnog ivota djeteta i njena se uloga ne smije zanemariti prilikom uenja i razvoja poeljnih navika. Meutim, treba naglasiti da samo organiziran, sveobuhvatan i dobro osmiljen rad na podsticanju djeteta na itanje u kojem uestvuje ira zajednica skupa sa porodicama, kolama, bibliotekama, vrtiima i drugim ustanovama i strunjacima koji brinu o djetetu moe biti uinkovit i dati trajno dobre rezultate.

U pokuaju da se osvijetle uzroci nedovoljne panje posveene podsticanju itanja i nedostatka bibliotekih programa za tu svrhu, naroito onih namijenjenih djeci, moda je indikativno to da se u literaturi i javnom govoru ponekad moe primijetiti neka vrsta personificiranja biblioteke kao ustanove i zbirke informacijskih izvora, kao da se smatra da biblioteka moe bez odgovarajueg osoblja, njegove strunosti i djelotvornog angamana, obavljati tu zadau samim svojim postojanjem. Govori se o ulozi biblioteke, utjecaju biblioteke, aktivnostima biblioteke i tako dalje, a ne o ulozi i utjecaju biblioteke djelatnosti ili bibliotekara. Tome se moe prigovoriti da analogno tvrdnji da posjedovati knjige i itati ih nije isto, postojanje biblioteke i dostupnost njezinog sadraja ne osigurava automatski i naitanost njezinih korisnika. Istina je da je dobro opremljena biblioteka i pristup raznim materijalima i izvorima informacija stimulativna okolina za razvoj kulture itanja, ali je radi demistificiranja i depersonificiranja biblioteke neophodno isticati da sama biblioteka sa svojim zbirkama i uslugama predstavlja tek materijalnu osnovu za eventualno buenje interesa za itanje i prvu stepenicu u nekom obuhvatnijem radu s aktuelnim i potencijalnim korisnicima bibliotekih usluga. Za uinkovito podsticanje itanja potreban je kompetentan, primjereno educiran i motiviran kadar koji e postepeno, na osnovu odgovarajueg programa, djelovati prema odreenim ciljevima. Posebno je to vano kada je rije o djeci kao najosjetljivijoj korisnikoj skupini.

Znaajna je uloga sredine i velika odgovornost osoba koje uestvuju u odgoju djeteta na njegov uspjeh u itanju. Da bi se djetetu pruio pravilan i svestran odgoj iji je vaan dio itanje, najprije odrasli moraju njegovati pozitivan stav prema itanju i imati odgovarajua znanja i kompetencije. Roditelji, odgajatelji, bibliotekari i uitelji moraju i sami biti spremni na stalno uenje i razvijanje svojih kompetencija, jer su oni odgovorni za stvaranje kvalitetne i podsticajne okoline za razvoj vjetine itanja u djeteta, o emu ovisi njegova uspjenost u poetnom itanju, vjetina itanja u odrasloj dobi, te koliko e mu itanje tokom cijeloga ivota biti izvor znanja i uitka. Njima je takoe potrebna struna pomo, podrka i podsticanje u razvijanju pedagokih kompetencija kroz savjetovalita, tribine, teajeve, radionice i igraonice, ali i kroz itanje adekvatne literature. Za sve njih kao podjednako vane uesnike i partnere u cijelom odgojno-obrazovnom procesu prema slinom konceptu mogu se izraditi i provoditi primjereni programi podsticanja itanja i razvoja pismenosti. Podsticanje itanja i razvoj pismenosti trebalo bi svakako biti vaan dio kurikuluma namijenjenih svim dobnim skupinama i svim razinama odgojno-obrazovnog procesa, od vrtikih do visokokolskih. U tom poslu znaajna je uloga biblioteka i bibliotekara, kao i meusobna saradnja svih faktora. Biblioteke mogu imati vlastite programe podsticanja itanja namijenjene djeci, ali je svakako efikasnije kada su oni obavezni dio programskih sadraja nekog od stupnjeva odgojno-obrazovnog procesa.

ZASTUPLJENOST PROGRAMA PODSTICANJA ITANJA U BIBLIOTEKAMA ZENIKO-DOBOJSKOG KANTONA[6]U istraivanju zastupljenosti programa podsticanja itanja namijenjenih djeci u dobi od 3 do 10 godina u narodnim i kolskim bibliotekama Zeniko-dobojskog kantona koritena je kombinacija metode studije sluaja, analize sadraja i SWOT analize. Radi detaljnijeg opisivanja prakse i prikazivanja sloenosti stanja, odabrana je metoda studije sluaja koja je u novije vrijeme u frekventnijoj upotrebi u drutvenim istraivanjima. Studija sluaja pomae istraivau da shvati i razumije pojavu koju istrauje, te se logikom analizom nastoje objasniti uzrok nastanka, karakter, dinamika i manifestne forme pojave koja se ispituje, a pomou ove metode dobija se veliki broj razliitih informacija o nekoj pojavi.[7] Napravljen je presjek stanja kroz pisane dokumente, odnosno ono to je deklarativno utvreno i normirano, te primjere iz prakse, odnosno ono to se doista provodi. Ciljevi istraivanja bili su da se utvrdi da li i kojim programima i oblicima rada narodne biblioteke realiziraju podsticanje itanja kod djece u dobi od 3 do 10 godina, da se utvrdi da li i na koji nain osnovnokolske biblioteke realiziraju programe podsticanja itanja namijenjene uenicima niih razreda, te da se utvrdi stanje i markiraju mogui uzroci nezastupljenosti ovih programa. Na temelju dobivenih rezultata mogue je dati smjernice za rjeavanje nekih problema u konkretnim primjerima i openito poboljanje stanja. Zadaci istraivanja bili su da se ustanovi da li i na koji nain biblioteke ispunjavaju svoje zadae u podsticanju itanja kod djece i koji su najvei problemi u radu biblioteka povezani s time, te da se ustanovi da li su zastupljeni, u kojem obliku i kakvi su programi podsticanja itanja za djecu od 3 do 10 godina u djejim bibliotekama, odnosno niih razreda u osnovnokolskim bibliotekama Zeniko-dobojskog kantona, te ako su zastupljeni da se naznae najvei problemi i nedostaci u njihovoj realizaciji, a ako ne da se ustanove mogui uzroci tome.

U istraivanju se krenulo od glavne hipoteze:

u narodnim i bibliotekama osnovnih kola u Zeniko-dobojskom kantonu ne realiziraju se posebni programi za podsticanje itanja namijenjene djeci u dobi od 3 do 10 godina, odnosno za neitae i poetnike.

Sljedee hipoteze su s glavnom uzrono-posljedino povezane:

Nije odgovarajui tretman ove vane zadae biblioteka, ali i samih biblioteka i biblioteke djelatnosti, u vaeim zakonima, standardima, nastavnim planovima i programima te strunim asopisima.

Biblioteke ispunjavaju uglavnom svoje tradicionalne zadae u radu s djecom starijeg uzrasta koja su ovladala vjetinom itanja, a rad na ranom razvoju rane pismenosti nije prepoznat kao jedna od glavnih zadaa savremene biblioteke.

Osiguravanju prava djeci na stjecanje vjetina i navika itanja kao korisnicima usluga u narodnim i kolskim bibliotekama Zeniko-dobojskog kantona nije posveena odgovarajua panja.

Kroz izvjetaje o studijama sluaja prikazani su:

jedan tipian sluaj koji je reprezentativan za sve ostale kolske biblioteke kakav je biblioteka Osnovne kole Mak Dizdar u Zenici

jedan zanimljiv sluaj, koji na prvi pogled predstavlja odstupanje od uobiajenog, kakav je Javna ustanova Opa biblioteka u Zenici, ali koji ipak ostaje u okvirima tipinoga za narodne biblioteke.

Izvjetaji o oba sluaja strukturirani su prema istom obrascu, odnosno upitniku od estnaest pitanja koji je izraen za potrebe voenja studije sluaja. U Studiji sluaja I. dati su najvaniji podaci o JU Opa biblioteka Zenica, njenoj organizaciji, zbirkama, korisnicima i uslugama, te naznaeni neki od veih problema u njenom radu i nedostaci povezani s podsticanjem itanja kod djece u dobi od 3 do 10 godina. Opisane su znaajnije aktivnosti i usluge za djecu, naini njihova izvoenja, te graa i prostori u kojima se realiziraju. Analiziran je sadraj vaeih zakona i standarda vezanih uz narodne biblioteke, radi stvaranja potpunije slike o stupnju razvoja narodnoga bibliotekarstva u Zeniko-dobojskom kantonu, te radi boljeg razumijevanja poloaja i zadaa promatrane narodne biblioteke iz kojih proizlaze njene obaveze i realne mogunosti da ispunjava odgojno-obrazovne zadae kao to je podsticanje itanja. U dravnom i kantonalnom zakonu o bibliotekoj djelatnosti, kao i u standardu za narodne biblioteke, nije detaljnije opisana ova djelatnost biblioteka niti uope njena neposredna odgojno-obrazovna uloga. Analiziran je sadraj izdanja asopisa Bosniaca u posljednjih pet godina i ustanovljeno da u njemu nisu tretirane ove teme. Radi analize djelovanja Ope biblioteke u Zenici i projekcije njenog budueg razvoja u skladu sa sloenijom ulogom biblioteke u savremenom drutvu, te u vezi s naom temom, izraena je SWOT analiza biblioteke, naznaeni glavni problemi i nedostaci, te na osnovi dobivenih rezultata date smjernice za poboljanje opeg poloaja biblioteke i njen djelotvorniji rad.

Osim uobiajenih aktivnosti koje obuhvataju posudbu lektire, pruanje pomoi pri izboru naslova za slobodno itanje i pomoi pri sluenju referentnom zbirkom, biblioteka Osnovne kole Mak Dizdar u Zenici ne realizira programe podsticanja itanja za djecu niih razreda. To je jedan od zakljuaka koji proizlazi iz Studije sluaja II. Kako je utvreno nakon analize sadraja, jedan od razloga za to je to u pedagokim standardima i Standardu za kolske biblioteke nije posveena potrebna panja detaljnijem opisu djelatnosti i zadaa kolske biblioteke i bibliotekara, niti opisu njene neposredne odgojno-obrazovne djelatnosti, kako bi bibliotekari tano znali to se pod tim podrazumijeva i ta se od njih oekuje. Ostali mogui uzroci dobiveni su analizom sadraja Godinjeg plana i programa rada kole, te sadraja nastavnih planova i programa, kao i kantonalnog Zakona o osnovnoj koli i Pedagokih standarda za osnovnu kolu. Analiziran je sadraj za period od posljednjih pet godina asopisa za nastavnu teoriju i praksu Didaktiki putokazi, te utvrena nedovoljna zastupljenost ove teme. Bilo je potrebno provesti analizu tih dokumenata radi stvaranja detaljnijeg uvida u stanje i potpunijeg razumijevanja poloaja kolskih biblioteka u Zeniko-dobojskog kantona. Nakon toga izraena je SWOT analiza biblioteke i na osnovi dobivenih rezultata predloena su neka rjeenja za njen djelotvorniji rad.

Primijenjenom metodologijom istraen je postavljeni problem, te ispunjeni ciljevi i zadae istraivanja. Napravljen je presjek kroz relevantne dokumente i primjere iz prakse za prikaz stanja u narodnim i kolskim bibliotekama Zeniko-dobojskog kantona, te utvren njihov tretman kao i njihove uloge u podsticanju itanja kod djece. Dokazana je glavna hipoteza da u narodnim i kolskim bibliotekama Zeniko-dobojskog kantona nisu zastupljeni odgovarajui programi podsticanja itanja za djecu u odreenoj dobi, odnosno da nema kontinuiranog, planskog i organiziranog podsticanja itanja i razvijanja itakih vjetina, navika i potreba djece u predkolskoj i ranoj kolskoj dobi prema posebnom programu. I ostale hipoteze postavljene na poetku istraivanja dokazane su i prikazane kroz izvjetaje o sluajevima. Naime, utvreno je da je uzrok nezastupljenosti programa podsticanja itanja u neodgovarajuem tretmanu ove zadae narodnih i kolskih biblioteka, ali i njih samih u vaeim zakonsko-pravnim propisima i ostalim dokumentima kao i u strunim asopisima. Narodne i kolske biblioteke ispunjavaju tradicionalne zadae u radu s djecom starijeg uzrasta, a sustavni rad na razvoju vjetine i sklonosti itanju nije prepoznat kao jedna od njihovih glavnih savremenih zadaa. Takoe, osiguravanju prava djeci kao korisnicima usluga u narodnim i bibliotekama osnovnih kola Zeniko-dobojskog kantona nije posveena odgovarajua panja. Ovo istraivanje moglo je biti proireno istraivanjem o stimuliranju itanja u vrtiima i porodicama ime bi se dobila jo detaljnija slika, ali ve i ono to je ponueno moe podstaknuti druge istraivae da i sami proiruju temu ili je obrauju s drugih aspekata. Fokus je na bibliotekama jer je obrada teme bila namijenjena prije svega strunoj bibliotekoj zajednici, ali je zbog imperativa meusobne saradnje i zajednikog rada, proirena na porodice i druge strunjake iz oblasti odgoja i obrazovanja.

Rezultati istraivanja, te spoznaje i zakljuci izneseni u teorijskom dijelu rada, posluili su za izradu modela podsticanja djece na itanje u kojem su opisani naini rada za sve faktore koji sudjeluju u tom procesu. Cilj modela bio je razraditi osnovne postavke cjelovitog koncepta u institucionalnim i vaninstitucionalnim uslovima. Model itamo svaki dan. Jer elimo vie. zasniva se na potrebi ispunjavanja savremenih prava i potreba djeteta na stjecanje vjetina i navika potrebnih za informacijsku pismenost, cjeloivotno uenje, kulturu, zabavu i lini razvoj. Usmjeren je na dijete i razvijanje njegove individualnosti, kreativnosti i autonomije. On podrazumijeva pravilno stimuliranje i podsticanje djeteta i njegovog razvoja od najranije dobi u svakom pogledu, pa tako i u itanju. Da bi se kreirali odgovarajui programi podsticanja itanja i djelotvorno stimuliralo itanje, nuno je precizno definirati pojmove i aktivnosti, te imati u vidu ciljanu skupinu, njene osobine i motive koji je pokreu. Najefikasnije je kada su takvi programi integralni dio obaveznog odgojno-obrazovnog procesa, odnosno vrtikog i kolskog kurikuluma. Najbolji rezultati postiu se zajednikim radom i meusobnom saradnjom razliitih ustanova, te uz strunu pomo na svim razinama odgoja i obrazovanja kroz sve predmete i razliite tematske oblasti koje se izuavaju. Kreiranje i realizacija programa podsticanja djece na itanje podrazumijeva interdisciplinarni pristup i kroskurikularnu realizaciju saradnjom vie faktora.

Model sadri:

preduslove koje je u irem kontekstu potrebno ispuniti da bi bibliotekari i ostali strunjaci mogli kvalitetno i profesionalno obavljati svoje zadae povezane s podsticanjem itanja

korake koje je potrebno poduzeti radi poboljanja rada narodnih i kolskih biblioteka u Zeniko-dobojskom kantonu

prikaz strukture modela s najvanijim faktorima koji uestvuju u procesu

tablice preporuenih stalnih i povremenih aktivnosti (usluga) za narodne/djeje biblioteke, kolske biblioteke/vrtie i porodice

strukturu zajednikog jezgra, odnosno koncept pisanog programa rada na podsticanju itanja s poglavljima koja trebaju biti zastupljena

programske sadraje koji mogu biti zastupljeni.

Za potrebe dopunjavanja i razvijanja modela mogue je iz teorijskog dijela identificirati poeljne metode i oblike rada, zadatke i ciljeve rada na podsticanju itanja kod djece, te potrebne kompetencije kreatora i realizatora programa, obiljeja ciljane skupine, preporuenu literaturu i potrebne materijalne uslove za izvoenje programa. Na taj nain pruene su najznaajnije informacije i preporuke o podsticanju djece na itanje na osnovu relevatnih teorijskih spoznaja i rezultata istraivanja, te navedena recentna literatura za produbljivanje i proirivanje teme.

MODEL PODSTICANJA DJECE NA ITANJE

Da bi se mogle ispunjavati zadae podsticanja itanja na primjeren nain s ciljem poboljanja kvaliteta rada i u skladu sa zahtjevima savremenog doba prije svega u bibliotekama, nuno je da se ispune sljedei preduslovi:

1. odgovarajui zakonsko-pravni okvir (zakoni, propisi, standardi, nastavni programi, kolski kurikulumi, strategije razvoja pismenosti, reforme obrazovanja i sl.) za rad bibliotekih djelatnika i drugih strunjaka

2. automatizacija poslovanja i informatizacija biblioteka, stvaranje jedinstvenog biblioteko-informacionog sistema i baza podataka

3. aktivan rad strunih tijela i objavljivanje strunih radova

4. primjerena edukacija

5. ispunjavanje prava, potreba i zahtjeva djece prilagoavanjem bibliotekih zbirki, prostora, opreme i usluga

6. senzibiliziranje i animiranje ue i ire zajednice u podruju znaaja itanja, te uloge biblioteke u tome, saradnja sa strunjacima, kao i edukacija pojedinih posebnih grupa

7. izrada i provedba stalnih bibliotekih programa i projekata podsticanja itanja

8. ukljuivanje tih programa u kolske i vrtike kurikulume, te njihova evaluacija

9. formiranje odgovarajuih institucija i udruenja koja promiu itanje, bave se djejom knjigom i itanjem kod djece

10. osiguravanje stalne pozitivne prisutnosti biblioteke i usluga za djecu u medijima i na mrenim stranicama prilagoenim djeci, sudjelovanjem i organiziranjem odgovarajuih aktivnosti koje ukljuuju saradnju i interakciju na relaciji biblioteka-djeca-porodicazajednica (vrti, kola).

Narodne i kolske biblioteke svoj rad mogu poboljati uz sljedee korake:

1. izrada strategije razvoja i operativnih planova

2. izrada misije i vizije kojima se izraavaju temeljne vrijednosti institucije

3. izrada smjernica za nabavu i izgradnju zbirke

4. izrada godinjih planova, programa i izvjetaja

5. izrada pravilnika i ostalih internih dokumenata kojima se reguliu odnosi s korisnicima

6. formiranje odgovarajuih internih strunih tijela

7. izrada analiza korisnika i SWOT (ili PEST) analiza

8. evaluacija slubi i usluga

9. izrada projekata i prikupljanje sredstava (fundraising)

10. marketing i promocija postojeih zbirki i usluga

11. saradnja s javnou i drugim ustanovama i strunjacima

Za potrebe kontinuiranog i sustavnog rada na podsticanju itanja kod djece od najranije dobi, dizajniran je model koji smo nazvali itamo svaki dan. Jer elimo vie., koji se sastoji se od tri komponenta za svakog od uesnika-partnera u procesu (slika 13):

Narodna/djeja biblioteka (tablica 4),

kolska biblioteka/vrti (tablica 5),

Porodica (tablica 6).

Za odnose meu njima kljuna je poveznica SARADNJA koja je neophodna u realizaciji modela, a nju treba inicirati, osmiljavati i razvijati BIBLIOTEKAR, odnosno biblioteka. Svaki od komponenata podijeljen je na dva dijela: stalne i povremene aktivnosti odnosno usluge. Aktivnosti se ne mogu strogo razdvojiti, ali je to ovdje uslovno uinjeno. Vano je da one budu unaprijed osmiljene i planirane. Kreatori i realizatori modela mogu biti psiholozi, pedagozi, odgajatelji, roditelji, uitelji, bibliotekari i drugi zainteresirani. Naziv modela u skladu je s imperativom savremenog drutva da se nastoji ne samo uestvovati nego eljeti vie u nekoj aktivnosti, a usmjeravanje aktivnosti prema odreenom cilju i rezultatima u skladu je i s djejom prirodom.

Slika 1. Prikaz faktora modela

Tabela 1. Narodna/djeja bibliotekaSTALNE AKTIVNOSTI I USLUGEPOVREMENE AKTIVNOSTI I USLUGE

Izgradnja odgovarajuih zbirki za djecu uz sudjelovanje djece pri izboru grae, osiguravanje i ureivanje odgovarajueg prostora i opreme

Planiranje i realizacija bibliotekih programa za svakodnevni grupni i individualni rad s djecom i roditeljima na podsticanju itanja i pismenosti

Struna pomo pri izboru grae za djecu, roditelje, odgajatelje; voenje zabiljeki o napredovanju i tekoama u itanju, savjetodavni rad

Osmiljavanje i odravanje mrenog mjesta biblioteke sa sadrajima za djecu (suelje prilagoeno djeci)

Saradnja sa kolskim bibliotekarima na pripremi i realizaciji kolskog kurikuluma vezanog uz itanje i pismenost

Saradnja sa vrtiima i odgajateljima na pripremi i realizaciji vrtikih kurikuluma vezanih uz itanje i pismenost

Saradnja sa roditeljima i lanovima porodice u pripremi i realizaciji programa itanja i razvijanja porodine pismenosti

Saradnja sa strunjacima raznih profila na pripremi i realizaciji programa predavanja i radionica za djecu i roditelje

Saradnja sa ostalim kulturnim ustanovama i lokalnom zajednicom na realiziranju lokalnih programa podsticanja pismenosti i itanjaitalake radionice i priaonice koje podrazumijevaju struni i osmiljen rad, primjerene pedagoke metode i evaluaciju

Igraonice i igroteke za djecu, roditelje, odgajatelje

Obiljeavanje datuma znaajnih za djecu priredbama u biblioteci

Osobe iz javnog ivota itaju djeci svoje omiljene knjige i prie

U saradnji s pozoritem i roditeljima dramatiziranje jednostavnih tekstova

Video-projekcije filmova za djecu koji su adaptacija djejih knjiga ili dr. primjereni filmovi

Predavanja za djecu starijeg uzrasta (7-10 god.) i roditelje na teme iz svakodnevnog ivota (polazak u kolu i problemi prilagodbe, godinja doba, ivotinje i sl.)

Satovi lektire za djecu starijeg uzrasta (7-10 god.)

Kvizovi znanja i druga takmienja povezana sa ovladavanje vjetinom itanja

Tematski susreti povodom izlaska iz tampe najnovije djeje knjige s omiljenim junacima

Promocija djejih knjiga i asopisa

Lutkarske predstave

Likovne radionice i izlobe djejih radova

Muzike priredbe

Klubovi za rasprave i razgovore o knjigama

Tabela 2. kolska biblioteka/vrtiSTALNE AKTIVNOSTI I USLUGEPOVREMENE AKTIVNOSTI I USLUGE

Izgradnja odgovarajue zbirke za djecu neitae i poetnike u itanju, osiguravanje i ureivanje odgovarajueg prostora i opreme

Osmiljavanje, planiranje i realizacija kolskog/vrtikog kurikuluma vezanog uz podsticanje itanja i razvijanje pismenosti

Promocija programa itanja

Struna pomo pri izboru grae za djecu, roditelje, nastavnike; voenje zabiljeki o napredovanju i tekoama u itanju i planiranje daljih aktivnosti

Osmiljavanje i odravanje mrenog mjesta kole/vrtia na kojemu je poveznica na biblioteku sa sadrajima za djecu (suelje prilagoeno djeci)

Saradnja sa djejim bibliotekarima na pripremi i realizaciji kolskog/vrtikog kurikuluma vezanog uz itanje i pismenost

Sustavan odgojni grupni i individualni rad, voenje zabiljeki o napredovanju u itanju, praenje i planiranje daljih aktivnosti, evaluacija

Saradnja sa roditeljima i lanovima porodice u pripremi i realizaciji programa podsticanja itanja i razvijanja porodine pismenosti

Saradnja sa strunjacima raznih profila na pripremi i realizaciji programa, predavanja i radionica za djecu

Saradnja sa ostalim kulturnim ustanovama i lokalnom zajednicom na realiziranju lokalnih programa podsticanja pismenosti i itanjaitalake radionice i priaonice koje podrazumijevaju struni i osmiljen rad, primjerene pedagoke metode i evaluaciju

Obiljeavanje datuma znaajnih za djecu povezanih s knjigama i itanjem

Osobe iz javnog ivota itaju djeci svoje omiljene knjige i prie

Video-projekcije filmova za djecu koji su adaptacija djejih knjiga i pria ili drugih primjerenih filmova

Razgovori o knjigama i dramatizacija tekstova u okviru klubova italaca

Satovi lektire za djecu starijeg uzrasta

Predavanja za djecu na teme iz svakodnevnog ivota (polazak u kolu i problemi prilagodbe, godinja doba, ivotinje i sl.)

Kvizovi znanja i druga natjecanja povezana sa ovladavanjem vjetinom itanja

Promocija djejih knjiga i asopisa

Sveane dodjele knjiga najboljim itaocima

Posjeta djeijih pisaca i drugih zanimljivih linosti i razgovor s djecom

Likovne radionice i izlobe djejih radova

Takmienja u igranju raznih drutvenih igara

Izbor najdrae i najitanije knjige iz biblioteke

Radionice za roditelje o pomoi djeci u podsticanju itanja i uenju

Posjete djejoj biblioteci

Igraonice i igroteke za djecu

Tabela 3. PorodicaSTALNE AKTIVNOSTIPOVREMENE AKTIVNOSTI

Izgradnja odgovarajue kune zbirke za djecu i ureivanje odgovarajueg prostora za itanje

Ulanjenje u biblioteku i esto posjeivanje i posudba grae za odrasle i djecu, saradnja s bibliotekom

Svakodnevno dijaloko itanje djetetu i prianje pria u odgovarajuem terminu (prije spavanja ili neko drugo vrijeme za odmor i druenje)

Razvoj porodine pismenosti - roditelji i ostali lanovi porodice svakodnevno i sami itaju dnevnu tampu, knjige ili internetske izvore, biljee obavijesti i komentiraju

Izgradnja odgovarajue referentne kune zbirke s rjenicima, enciklopedijama, prirunicima, atlasima, itd.

Praenje razvoja djeteta u itanju, uoavanje nedostataka i potekoa i njihovo otklanjanje uz pomo bibliotekara i drugih strunjaka

Ukljuivanje djeteta u porodine aktivnosti itanja, razumijevanja obavijesti i prenoenja poruka

Podsticanje djeteta na obogaivanje vlastitog iskustva, otkrivanje novih stvari i rjeavanje problema kroz sudjelovanje u igri

Saradnja sa kolskim bibliotekarima/odgajateljima na pripremi i realizaciji kolskog/vrtikog kurikuluma vezanog uz itanje i pismenost

Saradnja sa djejim bibliotekarima na pripremi i realizaciji kolskog kurikuluma vezanog uz itanje i pismenost

Saradnja sa ostalim kulturnim ustanovama i lokalnom zajednicom na realiziranju lokalnih programa podsticanja pismenosti i itanja

Saradnja sa drugim porodicama i roditeljimaZajednike posjete narodnoj i kolskoj biblioteci radi posudbe, druenja i prisustva priredbama

Uee u aktivnostima narodne i kolske biblioteke koje su vezane uz itanje

Zajednike posjete knjiarama i sajmovima knjiga i kupovanje knjiga i asopisa po izboru djeteta

Zajednike posjete igraonicama i priaonicama i druenje s drugom djecom i porodicama

Zajednike posjete predavanjima i edukacijama o porodinoj pismenosti

Zajedniko sudjelovanje u lokalnim programima podsticanja itanja i pismenosti

Sudjelovanje u radionicama za roditelje o pomoi djeci u podsticanju itanja i uenju

Realizacija programa podsticanja itanja trebalo bi da se odvija kroskurikularno u okviru vie razliitih tematskih cjelina, predmeta i ustanova, pri emu je teko uskladiti zadae i sadraje, te izraditi jedan uravnoteen program. Zajednika jezgra svih dijelova programa podsticanja itanja (biblioteka, kola, vrtia) okvirno bi trebala biti koncipirana tako da sadri sljedea poglavlja:

Koncept programa podsticanja itanja za djecu neitae i poetnike

1. uvod (osnovne postavke)

2. ciljevi

3. zadaci (odgojni, obrazovni, funkcionalni)

4. programski sadraji

5. metode i oblici rada

6. kompetencije

7. ciljana skupina

8. upute za realizaciju i preporuena literatura

9. materijalni uslovi (prostor, oprema, zbirke, finansiranje))

10. operativni planovi i programi

11. testovi (inteligencije, spremnosti za itanje, testovi provjere uspjenosti u itanju)

12. obrasci za voenje dokumentacije

Realizacija modela itamo svaki dan. Jer elimo vie. treba imati sljedeu strukturu, odnosno korake koji se ciklino ponavljaju (slika 14):

1. istraivanje potreba i interesa

2. programiranje sadraja

3. planiranje aktivnosti

4. organizacija i realizacija

5. informiranje

6. praenje rezultata

7. vrednovanje rezultata

8. primjena novih spoznaja i iskustava

Slika 2. Prikaz koraka u realizaciji modela

Programski sadraji za kolske i narodne biblioteke, te vrtie obuhvataju odgovarajue tematske cjeline koje izrauju timovi strunjaka, a realiziraju se prema ponuenim dijelovima. Neki od sadraja mogu biti sljedei:

vjebe promatranja i zapaanja bitnih pojedinosti u okruenju

razvijanje govornih i auditivnih sposobnosti

aktivnosti i igre za razvijanje preditakih vjetina

aktivnosti i igre za razvijanje itakih vjetina

identifikacija objekata i njihovo razvrstavanje u kategorije

zapaanje uzrono-posljedinih veza meu stvarima i pojavama

razvijanje motivacije za uenje i itanje

prouavanje razliitih izvora znanja i informacija

sluenje razliitim medijima

posjete i upoznavanje uloge i funkcije kulturnih ustanova

prianje i prepriavanje dogaaja i doivljaja iz linog ivota i na osnovu predloka

zapaanje osnovnih emocionalnih stanja kod druge djece i osoba

uoavanje vanijih cjelina u slikovnici, prii i govoru

razumijevanje i uoavanje smisla sluanog i proitanog

navikavanje djece da se svakodnevno slue slikovnicama i knjigama, da ih pronalaze, uvaju i pospremaju

zapaanje i komentiranje situacija i postupaka

izraavanje emocija i zapaanja

Model je mogue jo razraditi i konkretizirati u skladu sa spoznajama navedenim u teorijskom dijelu rada, te drugim znanstvenim i strunim spoznajama i empirijskim rezultatima. On nije nepromjenjiv, nego je otvoren za mijenjanje, dopunjavanje i kombiniranje s drugim modelima, kao i za primjenu u realnim okolnostima u cjelosti ili pojedinih dijelova, prema potrebi i mogunostima. Ponueni model moe posluiti kao inspiracija i podsticaj bibliotekarima, odgajateljima i roditeljima da i sami istrauju, formuliraju, razvijaju i primjenjuju vlastiti model u skladu sa svojim potrebama.

LITERATURA

[1] Gorman, Michael (2006). Postojana knjinica : tehnologija, tradicija i potraga za ravnoteom. Zagreb: Hrvatsko knjiniarsko drutvo.

[2] Lasi-Lazi, J.; Laszlo, M.; Boras, D. (2008). Informacijsko itanje. Zagreb: Zavod za informacijske studije.

[3] Mesihovi, Nijaz (2003). Uvod u metodologiju drutvenih nauka. Sarajevo: Ekonomski fakultet.

[4] Strievi, Ivanka (2007). Reading for Pleasure: What libraries for children and young adults owe to each child and young person and to the society as a whole. Hong Kong: The Chen Yet-Sen Family Foundation. URL: http://www.chenyetsenfoundation.org/file/speech_content_Ivanka.doc (27.5.2009.)

[5] Wren, Sebastian. Ten Myths About Learning To Read. URL: http://www.readingrockets.org/article/351 (20.10.2010.)

[1] Usp. Wren, S. Ten Myths About Learning To Read. URL: http://www.readingrockets.org/article/351 (20.10.2010.)

[2] Isto.

[3] Usp. Strievi, I. Reading for Pleasure: What libraries for children and young adults owe to each child and young person and to the society as a whole. Hong Kong: The Chen Yet-Sen Family Foundation, 2007. URL: http://www.chenyetsenfoundation.org/file/speech_content_Ivanka.doc (27.05.2009.)

[4] Usp. Lasi-Lazi, J.; Laszlo, M.; Boras, D. Informacijsko itanje. Zagreb: Zavod za informacijske studije, 2008., str. 11.

[5] Usp. Gorman, M. Postojana knjinica: tehnologija, tradicija i potraga za ravnoteom. Zagreb: Hrvatsko knjiniarsko drutvo, 2006., str. 42.

[6] Istraivanje je provedeno u januaru 2009. godine.

[7] Usp. Mesihovi, N. Uvod u metodologiju drutvenih nauka. Sarajevo: Ekonomski fakultet, 2003. Str. 161.

Copyright 2002 IZUM. Vse pravice pridrane.