Poduzetnička pričaljan jer je još toliko planova za napre-dak da mi se čini da ih nećemo stići re-alizirati. Imam puno ideja za cijele li-nije proizvoda i za tehnička poboljša-DRAŽEN

Poduzetnička priča Dražen Horvat, Buzet

Poduzetnička priča Marija Kušić, Belišće

IntervjuJadranka Primorac, Zagreb

Intervju Nikica Gabrić, Zagreb

Broj 131-132 · Godina XI prosinac 2017./siječanj 2018.

Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018. 3

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b.Tel: 091/7675 999, 091/600 80 52, [email protected] urednikVladimir Mihajlović

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlović

stalni suradnici:Mirjana Glavaš, Violeta Kos, Marin Režić, Olga Štajdohar Pađen, Saša Pufler, Mešenka Mareković, Anita Biro, Pavle Knežević, Caroline Spivak, Željka Vrebac, Matej Rotim, Marina Čović, Boris Pletikosa, Darko Balaš

marketing i [email protected]

[email protected]

grafičko oblikovanje i pripremaGilih grafički studio

tisakMedia Print Tiskara Hrastić d.o.o.Zagreb, Murati 16

osnivač časopisa, 2007. g.Tihomir Jelavić

Časopis izlazi sredinom mjesecaJedinična cijena iznosi 17 knGodišnja pretplata (12 brojeva)iznosi 179 kn (PDV uključen)Polugodišnja pretplata (6 brojeva)iznosi 103,00 kn (PDV uključen)Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Ne-dopuštena je objava, prerada, reproducira-nje, umnožavanje, imitiranje i na drugi na-čin prenošenje bez suglasnosti nakladnika.

MisaoDa bi znanje postalo produktivno moramo naučiti vidjeti i drveće i šumu, naučiti povezivati stvari.

(Peter F. Drucker)

I Z S A D R Ž A J A

U V O D N I K

Poduzetnička priča - Dražen Horvat - BuzetKada puno radiš, puno griješiš, ali dođu i rješenja, često vrlo kreativna .................................................................................. 4Poduzetnička priča - Marija Kušić - BelišćeNaša prednost je u 25-godišnjem iskustvu ............................... 8Intervju - Jadranka Primorac - ZagrebNaša Bolnica se pozicionira na vrlo zahtjevnom europskom tržištu..................................................................................... 12Intervju - Nikica Gabrić - ZagrebSlobodno tržište najbolji je regulator ..................................... 16Predstavljamo vam - Gradska knjižnica - VukovarStali smo uz bok najboljim knjižnicama u Republici Hrvatskoj 20Razgovor s povodom - Boris Mikšić - Beli ManastirVeliki uspjeh hrvatske tvornice ............................................... 22Intervju - Petar Ćurić - Pula„Dok mi živo srce bije borit ću se za istinu i pravicu“ ............... 25Mala škola poduzetništva - Pavle Knežević - Zagreb10 dobrih razloga za pokretanje vlastitog biznisa .................. 28Događanja - Bor-plastika - Kneževi VinogradiProslava 20 godina postojanja i uspješnog doprinosa zaštiti okoliša .................................................................................... 30Biti Bolji-Be Better - Edukativno zabavni prilog broj 40Školski sajam jesenskih plodova u Osnovnoj školi Budrovci .... 31Srednja škola Prelog - Posjeta tvornici automobila RimacTop Gear ekonomista i gimnazijalaca ..................................... 33Štiklama do vrha - Barbara Krečak - Šibenik, Zagreb, Svijet…

Should I stay or should I go? ................................................... 34Razgovor s povodom - Marija Puh - KrapinaObrazovanje je ključ uspjeha ovog društva i najvažniji pokretač hrvatskog gospodarstva ......................................................... 36Događanja - Međunarodno stručno-znanstveni skup - Županja„Perspektive razvoja županjske (HR) i oraške (BiH) Posavine“ 38Intervju - Andreas Bäuerlein - NjemačkaLjudi danas čitaju „naslovno“Menschen lesen nur noch schlagzeilenartig ........................... 44Putopisi - Madrid - ŠpanjolskaGrad raskoši i umjetnosti ........................................................ 49Škola prodaje VII. dio - Bojan Antolić - ZagrebKako dogovoriti prodajni sastanak na osnovu preporuke ....... 52Savjeti - Miodarg Bandur - MakarskaŠto je etažiranje? .................................................................... 53Tehnologije - Test - Iskon.Smarthome LightifyI žarulja može biti pametna .................................................... 54Kako početi - Neda MelšaOdrastanje ............................................................................. 55Savjeti - Anita Biro - BelišćeKolegijalnost u struci .............................................................. 56Zdrav život - Violeta Kos - KoprivnicaBiram bez glutena .................................................................. 57Promo - VipNova stranica u poslovanju Vipneta i Metroneta ..................... 59

Rješenje po pitanju nezaposle-nosti vidim prvo u kvalitet-noj Vladi bez korupcije i ne-

potizma, koja će donositi kvalitet-ne zakone te poboljšati poduzetnič-ku klimu u RH, smanjiti plaće u po-jedinim dijelovima javnog sektora (kao npr. „agencijama za toplu vo-du“), povećati plaće u prosvjeti ka-ko nam prosvjetni radnici ne bi od-lazili, a oni koji ostaju kvalitetnije bi osposobili mlade ljude za tržište ra-da (po najnovijim istraživanjima na-še se obrazovanje nalazi na dnu eu-ropske ljestvice). Povećati plaće u Poreznoj upravi (kako djelatnici Po-rezne uprave ne bi imali potrebe za mitom i korupcijom i kako bi se po-čeo naplaćivati dug od velikih dužni-

ka koji su dug svjesno napravili), po-većati produktivnost javnog sekto-ra, uvesti praksu tijekom studija ka-ko bi mladi što bolje bili osposoblje-ni na tržištu rada, dati još veći nagla-sak na mjeru stručno osposobljava-nje za rad, mjerama aktivne politike zapošljavanja, a posebno mjerom ga-rancija za mlade potaknuti poslodav-ce da zapošljavaju mlade do 30 i oso-be iznad 30 godina koje se prvi puta zapošljavaju; kažnjavati poslodavce koji ne isplaćuju plaće; osigurati nor-malno radno vrijeme u djelatnosti ugostiteljstva (prema svim informa-cijama, ugostiteljski radnici u sezo-ni rade bez ijednog slobodnog dana).Nade za našu državu uvijek ima i bit-no je osigurati povjerenje u sustav, pogotovo visokoobrazovanim oso-bama u koje smo materijalno puno uložili. Treba povećati stipendije za školovanje mladima, lokalna zajed-nica bi trebala osigurati mladim za-poslenim roditeljima kvalitetne dječ-je vrtiće, država treba povisiti rodilj-nu/porodiljnu naknadu, spriječi-ti zakonom da poslodavci majkama nakon povratka s porodiljnog daju otkaze…Osnovni problemi svih onih koji se

bave biznisom su u nedovoljnoj edu-kaciji osoba koje se upuštaju u podu-zetništvo, velikom broju zakonskih propisa koje nitko ne može u cijelosti pratiti, još uvijek velikim parafiskal-nim nametima države (ima ih oko 250), nenaplativost potraživanja (što se pokušalo riješiti propisima koji se zapravo ne provode u praksi), još uvi-jek previsokim kamatama na podu-zetničke kredite kod poslovnih bana-ka. Trebalo bi ukinuti obvezno član-stvo u komorama po ugledu na druge europske države (HGK, HOK).Percepcija poduzetništva u javno-sti je vrlo negativna jer se poduzet-nici smatraju lopovima i izrabljiva-čima. Što učiniti? Prije ulaska u po-duzetništvo svakog poduzetnika tre-ba više educirati o važećim zakon-skim propisima (o porezu na dobit, o trgovačkim društvima, zakon o ra-du, itd.) kako bi bili svjesni rizika u koje ulaze i kako bi od početka po-slovali poštujući sve zakonske odred-be i uspjeli servisirati sve svoje obve-ze prema radnicima, državi i dobav-ljačima. Treba drastičnije kažnjavati one koji upropaste firmu i naći način kako zabraniti da otvore novu na ime člana obitelji.

Rješenja ima!

Piše: Marija Kušić, poduzetnica

Naslovnica: Caetus Business Consulting

4 Poduzetnik | prosinac 2017. / siječanj 2018.

Kada puno radiš, puno griješiš, ali dođu i rješenja, često vrlo kreativna

Dražen Horvat rođeni je Istri-jan i to u Puli prije 55 godina. Odrastao je u rudarskom gra-

du Labinu, ali je imao veliku želju ži-vjeti u Zagrebu gdje je otišao odmah poslije osnovne škole i završio Vojnu gimnaziju na Črnomercu. Samo su ta gimnazija i policijska škola u Šimun-skoj bile besplatne. „Ideja da posta-nem oficir JNA mi se uopće nije svi-đala pa sam prije obaveznog šišanja na

akademiji u Beogradu uzeo dokumen-te i otišao u Pulu na studij ekonomi-je. Kasnije sam u Rijeci završio Eko-nomski fakultet. U potrazi za poslom pomogla mi je mama koja je redovi-to čitala „Glas Istre“ i pronašla oglas tadašnje RO „Jadran“ Buzet. Buzet?? Gdje je to? Ok, završiti ću faks pa da-lje u Zagreb ili barem Rijeku. Takav je bio plan 1984. No, i dalje sam u Buze-tu i sada sam Buzećan jer mi je supru-ga Buzećanka. A to su postali i sino-vi Vlatko i Marin. Osim u „Jadranu“, gdje sam bio šef financija i računovod-stva, radio sam u „Istarskoj pivovari“, a u 90-ima u više privatnih tvrtki. O vo-đenju tvrtke sam puno naučio od vla-snika/direktora tvrtki „Trio“ i „La-vor trade“. Godine 1997., nakon tragične

smrti jedinog brata, valjda sam malo poludio i krenuo u poduzetničke vo-de. Sklon sam maštanju i nisam baš pričljiva osoba, ali tada se nešto preo-krenulo, odnekud se stvorio adrenalin

i strast za nečim novim pa je dosta lju-di bilo iznenađeno da jedna introver-tna osoba pokreće vlastiti posao. Ne-kako je obrazac „privatnika“ bio dru-gačiji i ja se nisam baš uklapao.“

Obilježili ste 20 godina rada u po-duzetništvu i to u proizvodnji hra-ne koja nije baš standardna. Česti-tamo! Što osjećate u sebi nakon to-

liko godina rada u vlastitoj tvrtki?Istina je da ponekad pomislim „Što mi je to trebalo“. Ukupno gledajući sam više ponosan nego zadovoljan. Pono-san jer smo stvorili brand koji će traja-ti duže od osnivača. A nisam zadovo-ljan jer je još toliko planova za napre-dak da mi se čini da ih nećemo stići re-alizirati. Imam puno ideja za cijele li-nije proizvoda i za tehnička poboljša-

DRAŽEN HORVAT - BUZET

poduzetnička priča

*Kada sam dovoljno poludio da pokrenem proizvodnju, bilo je samo pitanje da li čoko-lada ili keks *Više nego ranije vrijedi moto: „moraš brzo trčati da bi ostao na mjestu“

KONTAKT: Delicia d.o.o.Štrped 59, 52420 Buzet Tel.: +385 52 669 019Fax: +385 52 694 455e-mail: [email protected] www.delicia.hr

Dražen Horvat

Ako točno znate što hoćete, dolazi do efekta „svijet-

pravi-mjesta-onome-tko-zna-kamo-ide“


nja u proizvodnji pa ako bude zdravlja i novaca otići ću u penziju iz respekta-bilne tvrtke.

Stekli ste dosta iskustva i informa-cija o sastojcima hrane i provjeri-li njihov utjecaj u praksi. Teško je cijeli film vratiti nazad, ali po če-mu najviše pamtite taj svoj obitelj-ski put u biznis?Ha,ha,ha, kada sam prijateljima re-kao da ću proizvoditi kekse rekli su da sam lud. Pokojni tast me podržao, ali i supruga Dorijana. Bez toga ne bi išlo. Pamtim smiješan elaborat na temelju kojega smo dobili dva kredita. Elabo-rat je pisao licencirani profesionalac. Čak sam i ja vjerovao da ćemo proi-zvoditi 17 tona keksa mjesečno. Nika-da nismo proizveli više od 8. Svejed-no smo dobili kredite i krenuli grlom u jagode.

Kada ste 1997. g. osnivali tvrtku, ideja je bila proizvesti vrhunski keks bez bijelog šećera. Zašto baš keks? O proizvodnji i prodaji niste ništa znali, supruga Dorijana je bila učiteljica razredne nastave… U kući smo obožavali slatkiše, oso-bito kekse i čokoladu. Kako smo bi-li skloni debljanju (a to smo još uvi-jek) te smo htjeli djeci dati zdraviju alternativu običnim slatkišima tražili smo proizvode s vlaknima, bez šećera, od integralnog brašna i slično. Naža-lost, takve smo kupovali u Italiji jer ih u našim dućanima nije bilo. Kada sam dovoljno poludio da pokrenem proi-zvodnju, bilo je samo pitanje da li čo-kolada ili keks. Za čokoladu je trebao puno veći prostor od prizemlja kuće pa je izbor pao na kekse.

Uredili ste prizemlje kuće Dorijani-nih roditelja, uspjeli ste pronaći ka-pital, nabavili vrlo kvalitetnu opre-mu za proizvodnju. A onda, niste znali kako napraviti proizvod. Ka-kvi su bili prvi pokušaji?To je bila prava smijurija. Tijesto je bilo fenomenalno, jeli smo ga siro-vog, ali nije htjelo izaći iz stroja. Tije-

sto smo motali u oblik kobasice da bi ga stroj obradio. Kasnije smo angaži-rali tehnologe iz Italije, Slovenije i Za-greba pa smo naučili.

Prvi degustatori bili su susjedi, pri-jatelji, nepoznate osobe, danas ste na istom mjestu, ali ste postali zna-lac za kekse i želja Vam se ispunila. Vaši keksi bez šećera u Hrvatskoj su najprodavaniji. Ponos, zadovolj-stvo,… sjećate li se tih početaka s proizvodnjom?Kako da ne ! Keksi su se topili u usti-ma, a odmah smo napravili integral-ni keks sa smeđim šećerom i medom.

Umjesto 35-40% integralnog braš-na koliko su sadržavali talijanski pro-izvodi mi smo koristili 77%. Cijene za prva tri proizvoda smo postavili pre-nisko i pretežno ih prodavali u rinfu-zi jer je veliki problem bio ambalaža. Htjeli smo da bude od papira, ali je to bilo praktički nemoguće. Jednom pri-likom smo kupili 500-600 kg papira u roli u Garešnici, ali ga tiskara u Nede-lišću nije mogla koristiti jer nije bio pripremljen za tisak. Skoro smo ban-krotirali zbog toga, ali smo nekako ku-pili plastičnu ambalažu u Pazinu i kre-nuli s keksima bez šećera.

Još nešto je zanimljivo. Htjeli ste otvoriti obrt, ali niste imali kvalifi-kacije za slastičara. Možda je tako i bolje s obzirom na status obrta u Hrvatskoj?Ne znam kakav je status obrta, ali je iz puno razloga ispalo bolje imati d.o.o. nego obrt. Sirovine za kekse bez šeće-ra smo uvozili što tada obrt nije mo-gao. Uskoro smo počeli izvoziti što obrt također nije mogao nego bi sve moralo ići preko neke vanjskotrgovin-ske tvrtke. Slažem se, ispalo je bolje to što nitko u obitelji nije bio kvalificiran za slastičara ili konditora.

Predstavite ukratko tvrtku, tko su Vaši kupci i kako plasirate proizvode?Na početku je broj zaposlenih bio 1. Nabavljao sam materijal, pekao kek-se, vozio ih kupcima, pisao ponu-de, vodio računovodstvo. Pravi „one-man-band“. U jednom trenutku, 2008./2009., bilo nas je 10, ali broj od 8, koliko nas je sada, je optimalan. Od obitelji u poslu je sada samo Dorijana, ali su sinovi bili od velike pomoći. Vi-kendom i preko ljeta su pakirali kekse i tako si zarađivali džeparac. Mlađi sin je čak 18 ljeta bio više ili manje anga-žiran dok je stariji, osim na pakiranju, radio i u komercijali, osmišljavao pro-midžbu. Glavni kupci su nacionalni trgovački lanci (Konzum, DM, Spar,

Kada puno radiš, puno griješiš, ali dođu i rješenja, često vrlo kreativnapoduzetnička priča

Buzet je grad oktana, a Vi ste stvorili manju trkaću ekipu za sudjelovanje u Trci s Vozićima koja se godinama održava. Pojasnite nam?Ajme, to je bilo zabavno ! Kao mala tvrtka nismo mogli financirati prave tr-kaće aute pa smo „osnovali“ Racing Team za Trku s vozićima koja se održa-vala na dan Grada Buzeta, popularnoj „Subotini“. U naš „Racing Team“ se uključio i tadašnji gradonačelnik, a danas župan Istarske županije. U trci sudjeluju tzv „vozići“, u Primorju ih zovu „karet“ a u Dalmaciji „karići“: na jednu veliku dasku se pričvrsti fiksna stražnja osovina na koju se pričvrste 2 kuglična ležaja („balinjere“) i pomična prednja osovina s većom „balinje-rom“ koja je ujedno i upravljač. U drugoj verziji se umjesto „balinjera“ stav-ljaju kotačići s rola. Zato su bile i 2 kategorije „vozića“: na „balinjere“ i na ro-le. Start je bio na brdašcu kod ambulante, a cilj na glavnom gradskom trgu, Fontani. Pobjednik svake kategorije je dobio pehar, ali najvažnija je bila za-bava. Nažalost, zadnjih par godina trka se više ne održava.

S proslave 20. rođendana, u prvom

planu Tomica i Adrijana koji su navršili 10 godina

rada u Delicia d.o.o., iza njih Dorijana i Dražen

Horvat.



Kaufland, Plodine..) te manji trgov-ci, ali i veliki broj ugostitelja i duty-free shopovi u zračnim lukama. Više nemamo samo jednu liniju proizvo-da nego tri pa se struktura kupaca ma-lo promijenila, iako je prodaja keksa

bez šećera dominantna. Što se tiče tr-govačkih lanaca treba znati da se svim sredstvima bore za kupce pa i njihovi zahtjevi ponekad izgledaju nemogući. Upravo je to i bio jedan od razloga da diversificiramo asortiman kako ne bi-smo samo o njima ovisili. Srećom, na-ši su proizvodi originalni i nutritivno

daleko iznad prosjeka što prepozna-ju i potrošači i trgovački lanci pa uvi-jek nekako nađemo zajednički jezik. Promet s glavnim trgovcima sudjeluje s oko 60% u ukupnom prihodu, ugo-stiteljstvo oko 20%, izvoz oko 5%, a ostatak su manji trgovci, suvenirnice, duty free shopovi i ostali kupci.

Cilj Vam je bio proizvesti keks bez šećera, on je danas Vaš brend. Uspjeli ste! Originalni proizvodi u posebnoj ambalaži. Počinje rast tvrtke, kako ste sve to savladali?Kada je zbog originalnosti i iznadpro-sječne kvalitete promet počeo rasti, prvi cilj je bio da ne padnemo u kva-liteti i zdravstvenoj ispravnosti. Sto-ga smo još 2003. godine počeli pro-cese standardizacije po normama ISO 9001 i HACCP, a lani smo se probno

certificirali i po normi FSSC22000. Standardi su toliko dobro zaživjeli da neke od certifikata više ne produžuje-mo iako i dalje po njima radimo. Dru-gi cilj je bio proširiti poslovni prostor i uvesti strojno pakiranje što smo za-vršili 2008. Sada imamo nove ciljeve: modernizirati se tehnički i zamijeniti tri bitna stroja kako bismo mogli po-većati produktivnost i razviti još jed-nu liniju proizvoda. Još se ne naziru financije za to, ali vjerujem da ćemo uskoro i to riješiti.

Kažete da radite u branši koja je ru-darski posao, gdje se stvara nešto novo, ne možete se preko noći obo-gatiti u ovom poslu, ali ipak je iza Vas uspjeh. Vaše inovacije i kreativ-nost? Rekli ste da je uspjeh ravno-teža, to nije lako postići.Ne uspijevam ni ja baš uvijek. Pone-kad vas posao tako zaokupi da neke važne male stvari propustite. Tek ka-snije shvatite da nisu bile male. Sre-ćom, imam „korektiv“, moju supru-gu Dorijanu, koja ima više osjećaja za obitelj i prijatelje i često je ona ta ko-

ja organizira druženja kod nas ili po-sjet rodbini i prijateljima. Ne složim se uvijek jer „imam pametnija posla“, ali kada god sam se složio bilo mi je drago.

Ne treba biti „lud“ u poslu, ali po-treban je nalet elana, energije, „lu-dih“ ideja, korak naprijed,… bez padobrana ili…?Uh, mislim da je dobro imati „pado-bran“, varijantu „B“ ako posao ne ide. Možeš biti ležerniji. Mi nismo ima-li varijantu „B“, sve smo uložili u po-sao, tast je kuću stavio u hipoteku da bismo dobili kredit i nismo imali izbo-ra: morali smo razmišljati i raditi. De-šavalo se da elana baš i nema, ali oba-veze te tjeraju da tražiš rješenja i radiš, radiš. A kad puno radiš, puno griješiš, ali dođu i rješenja, često vrlo kreativ-na. Okruženje to prepozna pa dođu i rezultati.

Na našim susretima s učenicima če-sto puta nam kažu: lako je Vama, imate kapital, a kako ćemo mi po-krenuti posao (iako nije točno da imamo kapital)? Kako bi Vi obja-snili da je najvažnije ideju sprove-sti u djelo?Ideja mora biti originalna i za nju mora postojati tržište. Nešto potpu-no novo je teško izmisliti, ali se pu-no proizvoda može poboljšati ili na-ći način da potrošaču budu lakše do-stupni. Onda ide „potpora“: netko vas na neki način mora podržati, bilo pro-mocijom, bilo financijski, bilo infor-macijama. Ako točno znate što hoće-te, dolazi do efekta „svijet-pravi-mje-sta-onome-tko-zna-kamo-ide“. Dru-gačije pričate, govor tijela je drugačiji,

Imali smo u tvrtki izuzetnih radnika, ali nisu bili timski

igrači i više nisu s nama

Uspješni tim iz Delicie…

Topli keksi na Subotini po starinski (najposjećeniji sajam u Istri, Buzet)

A obitelj? Supruga Dorijana, sinovi Vlatko i Marin, gdje je njihovo mjesto? Imate li nasljednike u poslu ili su na pomolu neki potezi s kojima bi možda prodali posao?Ovo je nezgodno pitanje jer će se u roku od cca 10 godina dogoditi jedna od tri stvari:- Tvrtku će nastaviti voditi sadašnji zaposlenici, a Dorijana i ja ćemo ostati vlasnici. Na ovoj varijanti radimo jer smo lani zaposlili mladu i sposobnu osobu koju educiramo u prodaji i organizaciji dok smo vođenje proizvodnje već prepustili radniku koji je kod nas 16,5 godina;- Marin ne pokazuje sklonost vođenju tvrtke. Vlatko tih sklonosti ima, ali je pitanje njegovog izbora što će učiniti. Sada radi sve odgovornije poslove u multinacionalnoj kompaniji, zadovoljan je i može napredovati. Ako se odluči za poduzetništvo, vrata će mu biti otvorena;- Prodaja tvrtke je treća opcija na kojoj ćemo poraditi za 5-6 godina ako se prve dvije pokažu nemogućima. Priznajem da bih i sada volio imati aktivnog partnera i odreći se dijela vlasništva jer bi nam to olakšalo i ubrzalo razvoj. No, mi nismo dioničko društvo i nismo na burzi pa je teško procijeniti koliko vrijedi npr.15-20% tvrtke i koje bi ovlasti partner imao.


zračite energijom i pojave se ljudi koji žele pomoći. Danas je lakše doći i do novaca: postoje i krediti i bespovratne potpore za nove poduzetnike. Ne ka-žem da je lako, ali je itekako moguće.

Znamo iz iskustva da svoje ideje o časopisu koji će čitati svaki mali po-duzetnik/obrtnik, jer nismo žuta štampa, nismo do kraja uspjeli ra-zviti, prije svega u svojoj okolini. A vidimo da se tuđi (strani) proizvod i usluge traže! Čudno ili…?Meni nije čudno. Imam dojam da

kod naših ljudi nije dovoljno razvije-na svijest o vlastitoj važnosti. Možda je to povijesno uvjetovano jer je vrlo mali dio hrvatske povijesti ostvaren u vlastitoj državi. Većinom smo bili dio neke druge države kojom su „gos-podarili“ ljudi iz nekog grada na slo-vo „B“ (Beč, Budimpešta, Berlin, Be-ograd) i kao da proizvode iz takve ze-mlje nismo doživljavali kao najvažni-je već smo radije kupovali neke dru-ge. Npr. u doba Jugoslavije uvijek su bili „bolji“ talijanski proizvodi ne-go oni napravljeni „po JUS-u“. Iako

je HGK kroz akcije „Kupujmo hrvat-sko“ barem dijelom uspjela osvijesti-ti naše građane da je važno kupova-ti svoje proizvode, bojim se da je slo-vo „B“ (ovog puta Bruxelles) još uvi-jek prisutno u podsvijesti pa nismo ni blizu takvi lokal-patrioti kao npr. Austrijanci.

Rekli ste još nešto što mnoge male poduzetnike pogađa: Izgubio sam dosta svojih hobija?Ma nije to tako strašno. Ako ste „op-sjednuti“ idejama i to vas pokreće, ne možete razmišljati o nečemu dru-gome i hobije zapostavite skoro bez-bolno. Istina je da sam ponekad po-želio otići na izlet s planinarima, ali je za ponedjeljak trebalo pripremiti nešto važno i izlet je otpao bez puno razmišljanja.

Jedna od Vaših poruka mladima je: Kad pokrećete nešto, razmišljaj-te o nečemu što može duže trajati, to Vas više motivira, a Vi puno više učite. Mi bismo dodali, sve se danas tako brzo mijenja.Ne samo to, promjene su sve brže. Asortimane treba prilagođavati sva-ke godine, a ne jednom u 4-5 godi-na, marketing mora biti sve precizni-ji inače bacate novac kroz prozor. Ma-le niše se stalno pojavljuju, ali ih tre-ba vidjeti. Više nego ranije vrijedi mo-

to: „moraš brzo trčati da bi ostao na mjestu“.

Uveli smo rubriku „Moj zaposle-nik“ u kojoj želimo predstaviti za-poslenike koji su posebno doprini-jeli razvoju tvrtke/obrta. Predloži-te nam svoga zaposlenika da s njim napravimo razgovor. Kako procje-njujete nečije kvalitete bez obzira u kakvom ste odnosu?Svakako bih predložio našeg vodite-lja proizvodnje, gospodina Elvisa Do-brovića koji je od 2001. s nama i pro-šao je i lijepoga i manje lijepoga za-jedno sa mnom i Dorijanom. Nečije kvalitete ne procjenjujem nego se vi-di njegov doprinos kao radnika i kao timskog igrača. Imali smo u tvrtki izu-zetnih radnika, ali nisu bili timski igra-či i više nisu s nama. Najčešće su otiš-li sami jer su shvatili da se ne uklapaju.

Pokrenuli smo projekt „Biti Bolji-Be Better“, namijenjen učenicima, obišli smo oko 35 osnovnih i sred-njih škola; održali preko 85 aktiv-nosti, poslušalo nas je oko 11.000 učenika u Hrvatskoj. Postoji li mo-gućnost da budete gost neke od škola u Slavoniji? Možemo li u sklo-pu ovog projekta dovesti učenike u posjetu pogonu?Na oba pitanja odgovor je DA !

Mirjana Glavaš

Kažu mnogi nije sve u novcu, a Vi imate odgovor: Novac je kao krv u tijelu. Bilo je vjerojatno i kriza na Vašem putu?Kako da ne ! Bili smo tri puta pred bankrotom. Prvi puta, 1998. izvukli smo se uz pomoć poslovnog partnera. Proizvodnja još nije ni startala kako tre-ba, a kredite je već trebalo vraćati. Drugi puta 2003. kada su skoro nesta-li mali trgovci, naši najvažniji kupci, a mi nismo imali ugovore s velikim igračima koji su se formirali od 2000.-2003. Pomogla nam je naša ban-ka, IKB Umag. Treći puta 2013. jer nekoliko godina nismo razvijali nove proizvode ni ambalažu, a s ugostiteljstvom smo radili vrlo malo. Uspava-li smo se i tržište nas je kaznilo. Tada sam prodao naslijeđeni stan pa smo se opet izvukli.


Delicia nekad…

Delicia danas…

RADNA I ZAŠTITNAOPREMA

www.zlatna-nit.hr


Gospođa Marija Kušić, ro-đena je u Detkovcu 1958. godine, a 1976. je završi-

la Srednju ekonomsku školu u Valpovu. Odlučila je svoju po-duzetničku priču podijeliti s na-šim čitateljima te nam je ispričala: "Prije pokretanja vlastitog posla radila sam kao pripravnik u Kom-binatu Belišće u računovodstve-noj službi te sam bila rukovoditelj računovodstva u Narodnom sveu-čilištu od 1979.-1994. U to vrije-me bila sam među najmlađim ru-kovoditeljima računovodstva u Hrvatskoj. Tada smo u Sveučilištu osnovali prvi knjigovodstveni ser-vis u društvenom vlasništvu, gdje se vodilo knjigovodstvo za sve udruge u oblasti sporta, kulture i tehničke kulture te ostale udruge."

Krenuo je „ARIOS“Tvrtka ARIOS je osnovana 1. svibnja 1992., a prvi ured se nala-zio u dječjoj sobi obiteljske kuće - prisjeća se gospođa Marija počet-ka poslovanja. "Sjedište tvrtke na-lazi se u Belišću, a imamo poslov-nicu i u Belom Manastiru. Osni-vač tvrtke je moj pokojni suprug dipl. oec. Bratislav Kušić, a sada sam jedini vlasnik, dok je direk-torica moja kćerka dipl.iur. Dan-

ka Kaljević. ARIOS je skraćeni-ca od „agencija za računovod-stvo, informatiku, organizaciju i savjetovanje“.Pored usluga računovodstva pru-žamo usluge savjetovanja u svezi otvaranja obrta, trgovačkih dru-štava (j.d.o.o., d.o.o.), ustanova, zadruga, slobodnih zanimanja,

profesionalnih sportaša, OPG-a, udomiteljstava i obiteljskih do-mova, političkih stranaka i nevla-dinih udruga. Pružamo uslugu savjetovanja u svezi ostvarivanja prava po mjerama HZZ-a, a veza-no za potpore prilikom samoza-pošljavanja, sufinanciranja zapo-šljavanja, stručnog osposobljava-

nja bez zasnivanja radnog odnosa i ostalih mjera.Vodimo knjigovodstvo za sve go-re navedene subjekte, pratimo objavljivanje natječaja gradova i županija i resornih ministarstava. Obavještavamo naše klijente is-punjavaju li kriterije te prikuplja-mo dokumentaciju za prijavu na

Svestrana ženaJeste li zadovoljni s onim što ste postigli? - pitali smo gospođu Mariju. "Zadovoljna sam jer na današnji dan ni tvrt-ka ni ja osobno nemamo niti jedan kredit i pravovremeno podmirujemo sve obveze vlastitim sredstvima. Smatram da se moja upornost isplatila. U više navrata pomislila sam se baviti još nekom dodatnom djelatnošću (ugostitelj-stvo, trgovina), ali ovu djelatnost nikada nisam htjela napustiti ni odustati iz razloga što volim posao koji uspješno radim već 40 godina od čega privatno 25 godina. Primila sam Plaketu „S.H.Gutmann“ za izuzetna ostvarenja i do-prinos u gospodarskom životu Grada Belišća."Gospođa Marija se uključila i u javnu kampanju pod nazivom „Neravnopravnost ne smije ostati poslovna tajna“ jer smatra da žene na istim poslovima trebaju imati plaće kao i muškarci. Bila je i gost u školama te nam kaže: "Bi-la sam gost predavač zbog svog uspješnog poslovnog iskustva i jer su mladi ljudi slabo zainteresirani za cjeloživot-no učenje i imaju mali broj informacija o ulasku u poduzetništvo i obavezama u poduzetništvu. Budući su moja dje-ca maksimalno koristila europske stipendije i uspješno svi četvero završili magisterije, skrenula sam pozornost uče-nicima da je nekad potrebna samo volja kako bi se došlo do potrebnih sredstava i ostvarili upisi na željene fakulte-te. Upozorila sam ih na greške koje se javljaju kod poduzetnika početnika i nadam se da će oni takve greške uspje-ti izbjeći. Dala sam im praktične i konkretne savjete gdje mogu doći do informacija i kako mogu ostvariti razne bes-povratne potpore."

Naša prednost je u 25-godišnjem iskustvuMARIJA KUŠIĆ - BELIŠĆE

*Primjenom novih tehnologija i knjigo-vodstva u „oblacima“, nije više potrebno biti fizički prisutan u mje-stu sjedišta klijenta *Volim posao kojim se bavimo i nadam se kako će se još dugi niz godina održati

Marija Kušić u radnom okruženju



neki od objavljenih natječaja/po-ziva. Uz to, izrađujemo poslovne planove i elaborate potrebne za ostvarivanje potpora HZZ-a, ba-naka i ministarstava.Trenutno vodimo knjigovod-stvo za 172 klijenta i imamo 15 zaposlenika.Naša prednost je u 25-godišnjem iskustvu, mogućnosti organiza-cije poslovanja zbog većeg bro-ja zaposlenih (pojedini zaposle-nici vode knjigovodstvo za prav-ne osobe, dok drugi za udruge te ostali za obrte). Ulažemo u edu-kaciju zaposlenika (8 sati imaju pristup Internetu, tiskanim i onli-ne stručnim časopisima, poha-đaju seminare). Imamo zaposle-nog diplomiranog pravnika ko-ji vodi brigu o ljudskim resursima u našoj tvrtci te po potrebi savje-tuje klijente. Redovito obnavlja-mo opremu (računala i ostalo), a software koji koristimo (Panthe-on) prilagođen je malim i sred-njim poduzetnicima."

Početak poslovanja"Započeli smo posao nakon što je moj pokojni suprug dao otkaz u Kombinatu Belišće. Prodali smo naš osobni automobil kako bismo imali dovoljno sredstava za kupo-

vinu prvog osobnog računala koje je ujedno bilo i prvo osobno raču-nalo u Belišću. Uspjeli smo kupiti i pisač i software te platiti eduka-ciju za korištenje softwarea. Poče-li smo sa 3 klijenta, a ubrzo smo se našli u situaciji da zapošljavamo 8 zaposlenika u dnevnoj sobi kuće u

kojoj stanujemo i danas; 4 osobe radile su prijepodne, a 4 osobe u poslijepodnevnoj smjeni.

1994. godine dala sam otkaz i ja te napustila sigurno radno mjesto kako bih zajedno sa suprugom ra-dila u tvrtci. U slijedećih 5 godi-na otvorili smo urede u 7 gradova i mjesta (Belišće, Valpovo, Osijek, Beli Manastir, Vukovar, Bijelo Br-do i Donji Miholjac). Zapošljava-li smo 30 zaposlenika i imali pre-ko 300 klijenata te smo bili najveći računovodstveni servis u Hrvat-skoj. Primjenom novih tehnolo-gija i knjigovodstva u "oblacima", nije više potrebno da budemo fi-zički prisutni u mjestu sjedišta kli-jenta te smo ostavili samo urede u Belišću i Belom Manastiru.Za naš uspjeh zaslužni su svi od osnivača do klijenata. Osnivač Bratislav Kušić sa svojim ogro-mnim znanjem i iskustvom, za-poslenici sa svojim angažmanom, odgovornošću, znanjem; klijen-ti jer su imali povjerenja u nas, svi članovi obitelji te ja kao organiza-tor poslovanja tvrtke."

Kvalitetna usluga"Nakon 25 godina poslovanja osjećam se zadovoljnom i pono-snom jer smo svi zajedno uspje-li održati tvrtku likvidnom te su se naša odricanja i vrijeme posve-ćeno poslu isplatili. Nije bilo la-ko. U prvim godinama gotovo da i nismo imali radno vrijeme, radi-lo se od jutra do mraka, uspjeh ni-je stigao slučajno. Vremena za obi-telj i razonodu je bilo jako malo. No mogu reći da volim posao ko-jim se bavimo i nadam se kako će se još dugi niz godina održati. Taj posao smo odabrali jer je suprug još i prije 1992. vodio knjigovod-stvo honorarno i zato što se osa-mostaljivanjem RH, privatizaci-jom te prelaskom iz društvenog u privatno vlasništvo osnovao veliki broj tvrtki i obrta, a na tržištu ni-je postojalo osnovanih knjigovod-stvenih servisa.Obitelj je uvijek bila uključena u posao, direktno i indirektno. Po-red supruga i mene, kroz naš knji-govodstveni servis prošao je veli-ki broj članova uže i šire obitelji, koji su većinom nakon toga što su stekli kvalitetno iskustvo osnova-li vlastite knjigovodstvene servise

Vlasnica ARIOS-a Marija Kušić sa zaposlenicima


KONTAKT: ARIOS d.o.o.I.G.Kovačića 49, 31551 Belišćetel: 031/662-101e-mail: [email protected]

Osnivač ARIOS-aOsnivač ARIOS-a d.o.o. bio je pokojni suprug gospođe Marije, dipl. oec. Brati-slav Kušić, koji je prije toga bio zaposlen kao financijski direktor u tadašnjem Kombinatu Belišće. 1992. su osnovali prvi knjigovodstveni servis u regiji. "Re-klama nam nije bila potrebna jer je pokojni suprug slovio kao najbolji raču-novođa u regiji te su klijenti u velikom broju tražili naše usluge" - istaknula je gospođa Marija.


i danas uspješno posluju.Otkad su stupile na snagu mje-re HZZ-a, preko mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasni-vanja radnog odnosa, osposobili smo 12 polaznika od kojih smo 2 zadržali kod nas, 8 ih je našlo za-poslenje većinom u roku 30 dana od završetka stručnog osposoblja-vanja u nekoj od tvrtki naših klije-nata, a samo 2 je otišlo raditi u Ka-nadu i Njemačku. Kvalitetu usluge povećavamo pri-mjenjujući najnovije tehnologije, nabavkom najnovije informatičke opreme, softwarea, ulaganjem u znanje zaposlenika. Pružamo ne-tipične usluge kao što su savjeto-vanje u svezi odlaska u mirovinu,

u svezi korištenja usluge e-građani itd. Dobrom organizacijom rada, stručnošću i samostalnošću zapo-slenika, dobrom komunikacijom s klijentima (većinom on-line), sve se stigne obaviti u zadanim roko-vima. Smanjenju nezaposlenosti doprinijeli smo na način da smo osposobili veliki broj polaznika stručnog osposobljavanja za rad, dobrim preporukama te zaposle-njem polaznika kod naših klijena-ta i drugih poduzetnika."

Rješenja ima!"Rješenje po pitanju nezaposleno-sti vidim prvo u kvalitetnoj Vla-di bez korupcije i nepotizma, ko-ja će donositi kvalitetne zakone

te poboljšati poduzetničku klimu u RH, smanjiti plaće u pojedinim dijelovima javnog sektora (kao npr. „agencijama za toplu vodu“), povećati plaće u prosvjeti kako nam prosvjetni radnici ne bi od-lazili, a oni koji ostaju kvalitetnije bi osposobili mlade ljude za trži-šte rada (po najnovijim istraživa-njima naše se obrazovanje nalazi na dnu europske ljestvice). Pove-ćati plaće u Poreznoj upravi (kako djelatnici Porezne uprave ne bi i-mali potrebe za mitom i korupci-jom i kako bi se počeo naplaćiva-ti dug od velikih dužnika koji su dug svjesno napravili), poveća-ti produktivnost javnog sektora, uvesti praksu tijekom studija ka-ko bi mladi što bolje bili osposo-bljeni na tržištu rada, dati još ve-ći naglasak na mjeru stručno os-posobljavanje za rad, mjerama ak-tivne politike zapošljavanja, a po-sebno mjerom garancija za mla-de potaknuti poslodavce da zapo-šljavaju mlade do 30 i osobe iznad 30 godina koje se prvi puta zapo-šljavaju; kažnjavati poslodavce ko-ji ne isplaćuju plaće; osigurati nor-malno radno vrijeme u djelatnosti ugostiteljstva (prema svim infor-macijama, ugostiteljski radnici u sezoni rade bez ijednog slobod-nog dana).Nade za našu državu uvijek ima i bitno je osigurati povjerenje u su-

stav, pogotovo visokoobrazova-nim osobama u koje smo materi-jalno puno uložili. Treba poveća-ti stipendije za školovanje mladi-ma, lokalna zajednica bi trebala osigurati mladim zaposlenim ro-diteljima kvalitetne dječje vrtiće, država treba povisiti rodiljnu/po-rodiljnu naknadu, spriječiti zako-nom da poslodavci majkama na-kon povratka s porodiljnog daju otkaze…"

Edukacija prije ulaska u poduzetništvo"Osnovni problemi svih onih koji se bave biznisom su u nedovoljnoj edukaciji osoba koje se upuštaju u poduzetništvo, velikom broju za-konskih propisa koje nitko ne mo-že u cijelosti pratiti, još uvijek ve-likim parafiskalnim nametima dr-žave (ima ih oko 250), nenaplati-vost potraživanja (što se pokuša-lo riješiti propisima koji se zapra-vo ne provode u praksi), još uvijek previsokim kamatama na podu-zetničke kredite kod poslovnih ba-naka. Trebalo bi ukinuti obvezno članstvo u komorama po ugledu na druge europske države (HGK, HOK).Percepcija poduzetništva u javno-sti je vrlo negativna jer se podu-zetnici smatraju lopovima i izra-bljivačima. Što učiniti? Prije ula-ska u poduzetništvo svakog podu-

Poslovanje se u mnogo čemu promijeniloPreko različitih Fininih servisa sve se obavlja digitalno (e-porezna, e-mirovin-sko, e-zdravstvo, e-carina) što znači da klijent ne mora fizički dolaziti u na-še urede već dokumentaciju može poslati skenirano, nama daje punomoći, a mi ih pomoću raznih aplikacija u nadležne institucije dostavljamo elektron-ski. Kupovinom kvalitetnog softwara „Pantheon“ omogućeno je da dio poslo-va klijenti obavljaju u svom uredu ili mi iz našeg ureda obavljamo na njiho-vom računalu putem in cloud računovodstva.

Dobri primjeri iz praksePo uzoru na druge europske zemlje, ukoliko poduzetnik početnik u godini da-na ne uspije opstati, ne kažnjavati ga s ovrhama, već mu dati drugu šansu što se pokazalo ispravno. Edukacijama i dobrim primjerima iz prakse trebalo bi stvarati poštene poduzetnike koji će uredno podmirivati svoje obveze prema radnicima i državi pa tek ostatak ostavljati za sebe.

Marija Kušić bila je i na predstavi Zijaha Sokolovića u Belišću, u listopadu 2017.



zetnika treba više educirati o važe-ćim zakonskim propisima (o pore-zu na dobit, o trgovačkim društvi-ma, zakon o radu, itd.) kako bi bili svjesni rizika u koje ulaze i kako bi od početka poslovali poštujući sve zakonske odredbe i uspjeli servisi-rati sve svoje obveze prema radni-cima, državi i dobavljačima. Tre-ba drastičnije kažnjavati one ko-ji upropaste firmu i nači način ka-ko zabraniti da otvore novu na ime člana obitelji.“

Nedostaci obrazovnog sustava"Po mom mišljenju i dugogodiš-njem iskustvu postoji veliki jaz iz-među obrazovanja i realnog sekto-ra. Nedostaci obrazovnog sustava su što obrazujemo studente za za-starjela zanimanja, a ne za zanima-nja budućnosti, slaba informatička obrazovanost učenika/studenata.Tijekom studiranja učenici ni stu-denti nemaju nikakvu praksu ili praksu slabe kvalitete. Imala sam osobno priliku vidjeti kako učeni-ci od poslodavaca traže samo po-tvrde da su obavili praksu, a ne že-le prisustvovati praksi. Ipak, u po-sljednje vrijeme sam primjetila pomake na bolje. Postoje projek-ti Eu koji financiraju suradnju zna-nosti i gospodarstva, jedno od njih je i praksa studenata Ekonomskog

fakulteta iz Osijeka kod privatnih poslodavaca, a koju provodi HUP. Radi se o projektu jednomjesečne prakse studenata kod poslodava-ca, što je zapravo nedovoljno, ali je bolje nego prije."

Vizija budućnosti"Knjigovodstveni poslovi se zbog novog zakona i pravilnika o pore-zu na dohodak i PDV-a, sve više smanjuju jer u 2017. godini podu-zetnici obrtnici koji nisu ostvarili više od 300.000 kn neto prihoda, a u to od ove godine ulaze i ugosti-telji i trgovci, od 1.1.2018. godine mogu, a ne moraju biti obveznici vođenja knjigovodstva jer plaćaju paušalno porez na dohodak koji im ovisno o prometu od 85.000 kn neto do 300.000 kn neto u 4 razre-da razrezuje Ministarstvo financija (Porezna uprava).Također zbog odlaska mladih ne-ma novih poduzetnika, posebno je to vidljivo u 2017. godini kada smo tijekom godine dobili samo 4 nova klijenta, dok smo tijekom prošlih deset godina dobivali pro-sječno 1 novog klijenta mjesečno. Ukoliko želimo zbog navedenog razloga zadržati postojeći broj za-poslenika, moramo osmisliti neke nove usluge ili ojačati usluge koje već pružamo. Jedna od novih uslu-

ga mogla bi biti prikupljanje doku-mentacije za legalizaciju objekata ili prikupljanje dokumentacije za prijavu na javne natječaje.Budućnost Slavonije ne bi bi-la upitna, ali bi se trebala ponovo okrenuti proizvodnji hrane na na-čin da se famozna rečenica „kupuj-mo hrvatsko“ stvarno i provodi u praksi, da trgovački lanci plasira-ju domaće proizvode s OPG-ova iz Slavonije jer nije problem u pro-izvodnji već u plasmanu proizve-denog. Na taj način omogućili bi ostanak mladih na selu. To je sa-mo jedno od rješenja."

Posao ostaje u obitelji"Kvalitetno obavljamo našu osnovnu djelatnost, a to je vođe-

nje knjigovodstva uz primjenu no-vih tehnologija, ulaganje u znanje i cjeloživotno učenje što ide u pri-log klijentima, zaposlenicima i sa-moj tvrtci. Nakon 40 godina ra-da posao polako prepuštam kćerki koja će, nadam se, nastaviti putem kojim sam ja išla i postići još bolje privatne i poslovne uspjehe.Tijekom 40-godišnjeg staža poku-šavala sam spojiti uspješno privat-no i poslovno, što nije bilo jedno-stavno jer imamo četvero djece. Na svu sreću, iako im nisam po-magala pisati zadaće jer za to ni-sam imala vremena, suprugova kćerka iz prvog braka diplomirala je na studiju financija i prava, jed-no vrijeme je radila s nama, a sa-da uspješno vodi svoj računovod-stveni servis; moja kćerka iz pr-vog braka je diplomirala pravo i trenutno je direktorica u ARIOS-u d.o.o., treća kćerka je magistri-rala međunarodne odnose u Bu-dimpešti te trenutno piše dokto-rat na temu međunarodna poli-tika na Odjelu za međunarodnu politiku na Aberystwyth Univer-sity (Wales, UK) gdje radi kao asi-stent te kao gost predavač u Cen-tru za Jugoistočnu Europu na Karl Franz fakultetu u Grazu (Austri-ja), dok je sin diplomirao na fakul-tetu za menadžment i uspješan je poduzetnik kojem naravno vodi-mo knjigovodstvo. Tijekom školo-vanja su osvajali stipendije hrvat-skih i europskih studija te tako da-li doprinos svom obrazovanju. Po-sebno mi je drago što posao ostaje u obitelji, a ja ću uvijek biti tu neg-dje kao savjetnik.

Mirjana Glavaš

Nakon 40 godina rada u struci, posao polako prepuštam kćerki Danki Kaljević, dipl. pravnici,

koja je direktorica u Ariosu d.o.o.


Tvoj županijski radio

FM92,4 99,0


Naša Bolnica se pozicionira na vrlo zahtjevnom europskom tržištu

Jadranka Primorac rođena je u Za-grebu, udana i majka dvije kće-ri, srednjoškolke. Nakon studija

ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, karijeru je za-počela u Ministarstvu vanjskih poslo-va i provela tamo ukupno dvanaest go-dina, prošla sve stepenice razvoja, kao profesionalni diplomat te u konačni-ci bila savjetnica za gospodarska pita-nja trojici ministara. „Međutim, u di-plomaciji se nisam vidjela dugoročno, tj. do mirovine jer moja kreativnost u državnom sektoru nije mogla doći do izražaja, osim toga htjela sam stvarati neke nove vrijednosti, prenositi ste-čeno međunarodno znanje i iskustvo te aktivno sudjelovati u realnom gos-podarstvu. Odlazak iz državne uprave bio je kombinacija hrabrosti, samopo-uzdanja kao i želje za novim izazovi-ma. Poslovnu karijeru nakon toga na-stavljam u Sv. Katarini gdje sam danas članica Uprave zadužena za financij-ska i strateška pitanja. Trenutno vo-dim jednu od najznačajnijih inoze-mnih investicija u privatni sektor hr-vatskog zdravstva te svakodnevno su-djelujem u strateškom kreiranju novih

oblika marketinških i prodajnih plat-formi sa ciljem što intenzivnije dostu-pnosti hrvatskog zdravstvenog susta-va stranim državljanima.“

Biti među 10 najboljih u Europi ve-liko je priznanje za Specijalnu bol-nicu Sv. Katarina (European Bu-siness Award). Znači li to da i naše tvrtke mogu bez kompleksa stajati uz bok velikih?Nagrade su velika čast i one uvijek do-datno motiviraju, one su na neki na-čin potvrda i putokaz da ste na pra-vom putu, one su poticaj da ustrajete i idete dalje. Točno je da smo mi ovim priznanjem dokazali da tvrtke iz naše zemlje apsolutno bez kompleksa mo-gu stajati uz bok velikim europskim kompanijama kao što su primjerice Thomson Reuters, Carrefour, Lindt & Spruengli, Tangle Teezer, Telecom Austria, DHL, Pfizer, Euro Disney, Si-emens i mnoge druge velike kompani-je koje su sudjelovale u ovom natjeca-nju. Dakle, mi hrabro kročimo napri-jed te svim ovim velikim međunarod-nim priznanjima naša se Bolnica još više pozicionira na vrlo zahtjevno eu-

ropsko tržište, gdje morate biti ili po-djednako dobri ili čak bolji od niza etabliranih zdravstvenih ustanova.

Ali, uvijek postoji ono ali. Zdravlje je emotivna priča. Kako to postići,

moramo li biti puno bolji od drugih da bismo uspjeli?Pružanje zdravstvenih usluga zasigur-no je jedno od najvažnijih, najosjet-ljivijih, ali i najsofisticiranijih sekto-ra zbog sustavnog uvođenja i primje-

JADRANKA PRIMORAC, SV. KATARINA - ZAGREB

intervju

*Odlazak iz državne uprave bio je kom-binacija hrabrosti, samopouzdanja kao i želje za novim izazo-vima jer moja krea-tivnost u državnom sektoru nije mogla doći do izražaja *Svima nama u Sv. Katarini, zadovoljan pacijent je jedino mjerilo i pokazatelj uspješnosti

Osobno ste dobili nagradu „Manager of the year“. I ovo je jedan od načina promocije bolnice i doprinos njenom brandu. Brand se ne stvara preko noći.U pravu ste. U to je uloženo puno energije, rada, ali i strasti. Koliko god da je ponekad teško, čovjek mora uvijek znati što hoće i biti maksimalno foku-siran i produktivan. Odavno sam shvatila, da je uspjeh jednostavno stvar iz-bora, no on bez hrabrosti, upornosti i vjere u ono što radite ne postoji. Ako odustanete na prvoj prepreci nema ništa. Osim toga, važno je imati jasne ci-ljeve, te točno zacrtane planove i put. Naravno, potrebni su i suradnici jer bez timskog rada nema niti rezultata. Ovo priznanje svakako motivira jer je međunarodnog karaktera. Inače, nagrada je dodijeljena za iznimne rezulta-te u pozicioniranju Specijalne bolnice Sv. Katarina na domaćem i međuna-rodnom tržištu, implementaciju modernih vještina upravljanja i učinkovi-tih prodajnih i marketinških strategija. Brand se ne stvara preko noći i u to je potrebno uložiti puno energije i znanja. Prije svega važna je komunikaci-ja s korisnicima naših usluga jer najbolja reklama je ona koja se prenosi di-rektnom predajom «od usta do usta». Svima nama u Sv. Katarini, zadovo-ljan pacijent je jedino mjerilo i pokazatelj uspješnosti te u konačnici poka-zatelj snage našeg Branda i time se rukovodimo u svim sferama poslovanja.

Dubrovnik, dodjela nagrada European Bussines Award


ne novih postupaka i tehnologija te brige o zdravlju sviju nas. Za dobro pozicioniranje na tržištu smatram da je izuzetno važna otvorenost, jer biti kontinuirano otvoren i transparentan u komunikaciji čini vas empatičnim, humanim i u konačnici odgovornim. Dakle, ključan čimbenik je kroz ko-munikaciju stvoriti povjerenje, a da bi u tome bili uspješni nužna je sustavna edukacija osoblja kako bi svi u susta-vu što bolje razumjeli potrebe današ-njeg pacijenata. Tako svaki naš zapo-slenik osjeća pripadnost i potpuno je svjestan i zna što naš Brand predstav-lja te kako ga pravilno komunicirati i zastupati. Hrvatska je malo tržište, u svjetskim okvirima mala i nepoznata zemlja, a da bi se istaknuli pred drugi-ma morate biti u korak s vremenom, tj. sustavno biti inovativni, bolji i brži i to je ključ uspjeha.

Hrvatska je ipak malo tržište, vi ste hrabro krenuli naprijed svjesni da priliku morate sami stvoriti. Kako ste u ovom trenutku pozicionirani u Europi pa i u svijetu?Danas su tržišna pravila oštra, imate konkurenciju, imate nelojalnu kon-kurenciju u vidu “besplatnog” javnog zdravstva, puno sličnih usluga, zasiće-ne pacijente, pa imate stalno upitni-ke kako da onda svoju uslugu napra-vite prepoznatljivom? Kako pacijen-ta uvjeriti da baš izabere vašu Bolni-cu? Odgovor se krije u sustavnoj ino-vativnost i kvaliteti usluge koju pruža-te. Sv. Katarina tako u ovom trenutku oko 40% prihoda ostvaruje od pacije-nata koji žive izvan granica RH, s ten-dencijom daljnjeg rasta. Danas se u našoj bolnici osim naših građana lije-če i pacijenti iz SAD-a, Rusije, Kana-de, Irske, Francuske, Iraka, Libije, Slo-venije, BiH, Njemačke, Srbije, Crne Gore i niza drugih zemalja, čime snaž-no na međunarodno tržište pozicioni-ramo ne samo našu bolnicu već i hr-vatsko zdravstvo. Posebice izdvajam našu izvrsnost u složenim ortoped-skim operacijama bolesnika koji bolu-ju od bolesti krhkih kostiju, gdje smo

uzeli primat na ruskom tržištu u od-nosu na izraelske i njemačke bolnice što je velika pobjeda liječničke struke u Hrvatskoj.

Da bi bili uspješni moraju postojati zadovoljan pacijent, izvrsni struč-njaci,… što još?U pravu ste jer zadovoljan pacijent zapravo je jedino mjerilo uspješno-sti. Želim naglasiti da su nama paci-jenti dali «vjetar u leđa» još 2015. godine izabravši nas u neovisnom istraživanju u organizaciji Internatio-nal Certification Association (ICER-TIAS), kao najbolju “Privatnu bolni-cu u Hrvatskoj”. Mi smo sustav koji se vodi strategijom da sam posjet zdrav-stvenim ustanovama gotovo nikad ni-je ugodno iskustvo i u tom smislu naš pristup je potpuno drugačiji od onog na koje je navikao prosječan pacijent te činimo sve da se u našoj Bolnici osjećate opušteno, ugodno i prije sve-ga dobrodošlo, a stručni tim pristupa i odnosi se prema svakom pacijentu kao prema članu obitelji. Druga kom-ponenta na koju sam jako ponosna su naši izvrsni stručnjaci, jer uz najbolje ideje na svijetu, najnoviju opremu i tehnologiju ako nemate izvrsne ljude koji su stup svake poslovne ideje ne možete uspjeti. Osobno vjerujem da kad imate jasnu viziju, fokusirani ste i hrabri, a osobna i profesionalna etika vas konstantno vuku naprijed da na-pravite više i bolje za pacijente, rezul-tati jednostavno ne mogu izostati.

Jedina ste privatna bolnica koja po-red medicinskih usluga razvija i znanstveno-nastavnu komponen-tu. Prepoznala Vas je i Europska komisija?Tako je, a sve sa ciljem primjene naj-novijih medicinskih postupaka i znanstvenih dostignuća u kliničku praksu. U konačnici takav pristup uvi-jek povećava konkurentnost kako in-stitucija tako i država i naravno omo-gućava se građanima najbolja i naju-činkovitija zdravstvena skrb. Naša ra-zvojna poveznica s velikim svjetskim

centrima izvrsnosti je uvođenje kon-cepta personalizirane medicine u kli-ničku praksu, a koja će zasigurno u cijelosti promijeniti medicinu kakvu danas poznajemo. Sv. Katarina je još 2015. g. proglašena znanstvenim cen-trom izvrsnosti za «personalizira-

nu brigu o zdravlju» od strane Mini-starstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, što je osiguralo našoj Bolnici, ali i svim članovima konzorcija lidersku poziciju u tom području. O važnosti personalizirane medicine govori do-voljno i podatak da je Europska komi-

Naša Bolnica se pozicionira na vrlo zahtjevnom europskom tržištuintervju

Stalno se upozorava na ogromni dug u zdravstvu. Već samo iz te postavke jasno je kako je ovako postavljen sustav nefunkcionalan i neodrživ.Nažalost, hrvatski javno zdravstveni sustav još uvijek počiva na potpuno neučinkovitom modelu upravljanja, a da bi se to promijenilo potrebno je znanje i vizija kakvo zdravstvo želimo imati za pet, deset ili dvadeset godi-na. Novac u zdravstvu je ograničen resurs, a to zahtijeva racionalno, disci-plinirano, planirano i odgovorno upravljanje. Problemi u zdravstvu se ne-će riješiti samo ako će se u njega ubaciti više novaca, već ozbiljnim restruk-turiranjem sustava gdje postoji ogroman prostor za uštedu na svim razi-nama. Stoga, držim da javnozdravstveni sustav treba doživjeti one prave dubinske i korjenite promjene na način da se posve restrukturira, a bez re-da i odgovornosti svih dionika u sustavu, promjene nisu moguće. Ozbiljnu reformu zdravstva trebamo i kako bismo zaustavili opće negativne demo-grafske trendove i iseljavanje liječnika i drugog zdravstvenog kadra, a či-je posljedice već osjećamo. Reforme trebamo i da se počnu vraćati i svi oni koji su već iselili zbog opće loše klime i neperspektivnosti ovako postavlje-nog zdravstvenog sustava.Svaka reforma je bolna, no suština reforme nije da pogodi najbolji već naj-gori dio kako bi se u budućnosti povećala efikasnost i financijska održivost sustava na dobrobit svih građana ove zemlje. Prava reforma javno-zdrav-stvenog sustava sasvim sigurno znači mijenjanje navika ustaljenih našim mentalitetom i ponašanjem, a koje su potpuno neodržive. Takve navike dugoročno nemaju nikakvu snagu pred razvojnim prilikama koje kao druš-tvo propuštamo.

London 2017., "Manager of the year" nagrada


sija osnovala International Consorti-um of Personalized Medicine (IcPer-Med), a Republika Hrvatska, hrvat-ski klaster konkurentnosti persona-lizirane medicine čiji je član i Sv. Ka-tarina. Nadalje, naš najveći znanstve-ni Institut Ruđer Bošković, tvrtka Ge-

nos i Sv. Katarina potpisali su nedav-no “Ugovor o strateškoj suradnji” sa ciljem komercijalizacije rezultata ba-zičnih znanstvenih istraživanja u kli-ničku praksu. Naš potencijal je prepo-znala i Europska Komisija dodijelivši

nama i tvrtki Genos 17 milijuna kuna nepovratnih sredstava iz EU fondova za projekt razvoja novih dijagnostič-kih i terapeutskih postupaka kod bo-lesnika s križoboljom. Također, ne-davno smo završili kliničko istraživa-nje kod bolesnika s osteoartritisom i

publicirali rad u znanstvenom časopi-su «Genes». Glede nastavne surad-nje, djelujemo kao nastavna baza sve-učilišta u Splitu, Osijeku, Rijeci, Kine-ziološkog fakulteta Sveučilišta u Za-grebu, Kineziološkog fakuleta Sveuči-

lišta u Splitu, Sveučilišta Sjever, Sveu-čilišta u Bocvani te Sveučilišta u Mo-staru. Što se pak tiče strateške surad-nje u području zdravstva razvili smo je s najboljim njemačkim bolnicama poput Unfallkrankenhaus-Berlin, Re-giomed Kliniken, američkim Wake

Forest Institute for Regenerative Me-dicine, Caroline Pain Institute i nizom drugih.

Sinergija javnog i privatnog zdrav-stva. Vi ste i ugovorni partner HZ-

ZO-a. Može li se ta sinergija posti-ći, jesmo li na pravom putu?Ugovorni smo partner u limitiranom obliku, tj. samo za dijagnostičke po-stupke magnetske rezonancije i orto-pedske preglede, što predstavlja 8% našeg poslovanja. Stava sam da Hr-vatska treba uvesti standarde kakvi postoje u EU i cijelom razvijenom svijetu, tj. sinergiju javnog i privat-nog zdravstva koji će se nadopunja-vati i graditi zajedno bolji i efikasniji sustav na dobrobit svih osiguranika i korisnika zdravstvenih usluga. Kad u obzir uzmete činjenicu da privatni zdravstveni sektor u Hrvatskoj zapo-šljava ukupno 16% zdravstvenih dje-latnika (oko 12 000 osoba), drži 17% medicinske opreme, apsurd je da HZ-ZO za privatne ustanove izdvaja samo 1,8% sredstava iz svog budžeta, i time onemogućava pacijentima, pravo iz-bora na liječenje. S druge strane neja-sno je zbog čega je to tako kad i sami pacijenti ističu da im je nevažno liječe

li se u javnoj ili privatnoj zdravstvenoj ustanovi ako im liječenje “pokriva” zdravstveno osiguranje i ako te zdrav-stvene ustanove pružaju kvalitetnu zdravstvenu skrb, ako su akreditira-ne i sustavno evaluirane. Suradnjom

Pretpostavljam da radite 24 sata. A kako se onda praznite, tu je stres, bolesnici, znanstveni radovi, kongresi,… Neki hobi ili… ?Današnji život nas «melje» kao nikad ranije, no ja sam odavno pronašla svo-ju čarobnu formulu te sam postala potpuno ovisna o njoj. Stvorila sam na-viku tjelovježbe, bez koje jednostavno ne mogu i koja je redovita i kontinu-irana, tj. postala je rutina. Svako jutro u sedam sam već u teretani, gdje in-tenzivno treniram četiri dana u tjednu. Intenzitet treninga je takav da na-kon treninga jedva stojim na nogama, no to me napuni energijom za cijeli dan i osjećam se fantastično.

Moram vas pitati i nešto o suradnji s tvrtkom Air Pannonia iz Osijeka. Osobno poznam obitelj Vlašić i znam koliko su truda uložili u svoj posao. Vi ste ih prepoznali?Apsolutno jedna divna obitelj od koje se može puno naučiti. Mi smo ih prepo-znali i imamo izvrsnu suradnju zadnjih godina. Tom suradnjom, po prvi put na tržištu Europe je razvijen zajednički koncept u kojem naša bolnica i zrakoplov-na kompanija “Air Pannonia” u partnerstvu mogu pružati svoje usluge. Ovaj je-dinstveni koncept razvoja vrhunskog medicinskog turizma otvara naše tržište najzahtjevnijim korisnicima zdravstvenih usluga.

Predsjednica RH u posjeti Bolnici Sv. Katarina

Hrvatska nogometna reprezentacija u posjetu Bolnici Sv. Katarina

intervju


s privatnim zdravstvom, javno zdrav-stvo dobiva kvalitetnu infrastrukturu bez dodatnih ulaganja, mogućnost ra-cionalizacije troškova i poticaj za po-dizanje kvalitete usluge na razinu ka-kvu nudi privatni sektor. Također, ne-ma dvojbe, sinergijskim učinkom po-većala bi se dostupnosti zdravstvenih usluga hrvatskim pacijentima, uz isto-vremeno očuvanje načela socijalne države koja jamči pravo na zdravstve-nu zaštitu kao osnovno ljudsko pravo, svim svojim građanima. Na žalost, pa-cijenti su ti koji gube najviše u ovom beskrajnom procesu nerazumijevanja kako zdravstveni sustav učiniti boljim i učinkovitijim.

Na kvalitetu javnog zdravstva utje-če i ekonomsko stanje države. Je li to ograničavajući faktor?To je neosporna činjenica te zdrav-stveni sustav treba sagledavati u sklo-pu sa svim ostalim parametrima dr-žavne socijalne i ekonomske politike. Teško je uspješno provesti pravu re-formu zdravstva odvojeno od reforme mirovinskog sustava, liberalizacije tr-žišta rada, bez promjene fiskalne po-litike, poreznog rasterećenja posloda-vaca te poslovanja po tržišnim princi-pima. Dakle, restrukturirati sustav tj. podići njegovu efikasnost i zadovolji-ti sve dionike je ostvariv zadatak, no za njegovu provedbu potrebna je po-litička volja, koja podrazumijeva širo-ki politički dogovor i suglasje svih di-onika u zdravstvenom sustavu te po-dršku medija.

Ističete jedinstveni koncept razvo-ja vrhunskog medicinskog turizma. Što on podrazumijeva?

Prije svega, smatram da naše zdrav-stvo ima sjajnu tradiciju i uvjerena sam da uz naše vrhunske stručnja-ke može biti konkurentno na global-nom tržištu medicinskog turizma. Ako k tome uzmemo u obzir činje-nicu da Hrvatska postaje sve više po-željnom i popularnom turističkom destinacijom, taj trenutak treba zna-ti iskoristiti te mu dati dodanu vrijed-nost, jer u konačnici, efekti turizma nisu samo učinci na komercijaliza-ciju uspjeha putem hotelskog dijela, marina ili kampova, tj. “sunca i mo-ra” već oni trebaju biti puno širi, da-kle, temeljeni prije svega na znanju, što medicinski turizam jeste. Stvari se napokon pokreću jer je Ministar-stvo turizma prepoznalo potencijal ovog segmenta potencijalne ponude te je u tom smislu alociralo i financij-ska sredstva putem Hrvatske turistič-ke zajednice kako bi se počelo raditi na razvoju branda Hrvatske kao de-stinacije medicinskog turizma. Jest da su ta sredstva mala i nedostatna za ozbiljnu priču, no svako putovanje počinje prvim korakom.

Uspjeh je stvar izbora. Vjerujete u osobnu inicijativu pojedinca. Je li taj osobni angažman i adekvatno nagrađen (ne mislim samo u mate-rijalnom smislu)?Važno je imati jasne ciljeve te točno zacrtane planove i put. Naravno, po-trebni su i suradnici jer bez timskog rada nema niti rezultata. Morate se puno toga odreći u životu da biste ra-dili tako nešto, što većina nije spre-mna. Naš cilj je da ova bolnica bude međunarodnog karaktera, da zapo-šljava najbolji medicinski kadar, da

se u njoj osim naših građana liječe i stranci i da bude na ponos ovoj naci-ji i državi.

Pokrenuli smo projekt „Biti Bo-lji-Be Better“, namijenjen učeni-cima i studentima, obišli smo oko 35 osnovnih i srednjih škola te 2 fa-kulteta; održali preko 85 aktivnosti

(tribina, radionica, razgovora, pre-davanja…), poslušalo nas je oko 11.000 učenika i studenata u Hr-vatskoj. Postoji li mogućnost da bu-dete gost neke od škola u Slavoniji?Čestitke na sjajnoj inicijativi ko-ju ste pokrenuli! Svakako ću se rado odazvati vašem pozivu.

Vladimir Mihajlović

Jadranka Primorac, nova predsjednica HUP-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb Na izbornoj skupštini u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP), održanoj ovaj mjesec, za novu predsjednicu HUP-Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lje-čilišta i ustanova za zdravstvenu skrb izabrana je gđa. Jadranka Primorac, di-pl. oec., članica Uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina na mandat od 4 godi-ne. Izabran je i novi Izvršni odbor, a njegovi članovi su: prof. dr. sc. Nikica Ga-brić, Specijalna bolnica Svjetlost, dopredsjednik; Nataša Rubeša, dipl. oec., Poliklinika Rident, dopredsjednica; prof. dr. sc. Nikola Čičak, Specijalna bol-nica Akromion, dopredsjednik; Zoran Knežević, Poliklinika Vita, član; Slaven Janečić, Poliklinika Aviva, član; Ognjen Bagatin, dipl. oec., Poliklinika Baga-tin, član; dr. Ivanka Trstenjak Rajković, Poliklinika Medikol, član;) dr Miroslav Kinčl, Poliklinika Barbel, član; dr. Bojan Jernej, Dijagnostika 2000, član.

Ministar turizma Gari Cappelli i Ilan Geva, (međunarodni stručnjak za branding medicinskog turizma), rujan 2017.

Jadranka Primorac

intervju


Nikica Gabrić rođen je 1961. go-dine u Metkoviću, gdje je za-vršio osnovno i srednjoškol-

sko obrazovanje, a nakon čega je oti-šao u Zagreb gdje je 1984. godine di-plomirao na studiju medicine. Ubr-zo nakon završetka studija nastavio je razvijati karijeru kao znanstveni pri-pravnik Medicinskog fakulteta na Kli-nici za očne bolesti KBC Rebro. Ma-gistrira 1988. godine, a 1990. prelazi na Zavod za oftalmologiju Opće bol-nice Sveti Duh gdje nastavlja svoju karijeru kao liječnik specijalist. Dok-torirao je 1997., a već sljedeće godi-ne započeo s projektom stvaranja Kli-nike Svjetlost kakvu danas poznajete. „Nakon tri godine paralelnog rada, iz državnog sam zdravstva otišao u pri-

vatnike kao najmlađi šef klinike u Hr-vatskoj i bivšoj Jugoslaviji, s 40 godi-na, kada sam bio politički podoban i perspektivan. Razlog mog odlaska iz državnog sustava nije bio zarađivanje novca, nego stvaranje pozicije u kojoj mogu sam odlučivati o sebi. Shvatio sam da ljudi imaju potrebu vrhunski se liječiti i da imaju novac za to liječe-nje, ali da moraju dobiti vrijednost za novac koji su spremni uložiti.“

Čovjek ste koji ne priznaje pro-sječnost. Jeste li radoholik ili samo volite ono što radite. Uspješan ste menadžer i izvrstan u poslu. Kako sve to uspijevate?Važan element koji ljude čini uspješ-nima je strast koju osjećaju prema po-

slu. Ljudi mogu raditi i 16 sati na dan, no ako nemaju strasti, njihovo dje-lovanje neće proizvesti rezultate, a uspjeh i vlastito zadovoljstvo će izo-stati. Uspjeha nema bez vizije. Vizija je sposobnost osobe da vidi ono što drugi ne vide, ono što se nalazi iza ho-rizonta. Kada promatramo horizont iz prizemlja, ne vidimo ništa, kada se popnemo na vrh zgrade, vidimo ne-što bolju sliku, kada se popnemo na vrh nebodera ili na neku planinu ima-mo odličnu sliku. Koliko će se net-ko visoko popeti ovisi o tome koliko će ulagati u sebe, a samim time ima-ti bolju viziju i biti nekoliko koraka ispred drugih. Za uspješnost je pre-sudno znati najvažniju operaciju ži-vota - operaciju dijeljenja. Nemoguće

je da navečer nešto sijete, a sutra uju-tro žanjete jer ne postoje takvi proce-si u prirodi. Dijeljenjem mi investira-mo tako što energiju dijelimo na dru-ge ljude koja se kod njih oplođuje i ra-ste, a na nama je zatim da tu energiju oblikujemo u znanja, projekte ili do-gađaje. Biti uspješan znači imati sna-gu priznati svoje nedostatke, s njima se suočiti i svakim danom raditi na to-

Slobodno tržište najbolji je regulatorPROF. DR. SC. NIKICA GABRIĆ - ZAGREB

*Važan element koji ljude čini uspješnima je strast koju osjećaju prema poslu *Kada sustav bude stajao iza vrhunskih rezultata koji dolaze u kontinuitetu, tek tada ćemo i kao društvo i kao država hvatati priključak s onima koje sada gledamo u leđa

Prof. Gabrić dobitnik je nagrade "Ciceron" za najuvjerljivijeg govornika u poslovnom svijetu

intervju

KONTAKT: Specijalna bolnica za oftalmologiju SvjetlostVjekoslava Heinzela 3910000 ZagrebTelefon: 01 777 5656e-mail: [email protected]://www.facebook.com/KlinikaSvjetlost


me da budemo zadovoljnija i kvalitet-nija osoba.

Osnivač ste, vlasnik i ravnatelj Spe-cijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost u Zagrebu. Danas, nakon 19 godina, jeste li postigli ono što ste planirali i željeli? Predstavite ukratko bolnicu.Kliniku Svjetlost osnovao sam 1998. sa svojim profesionalnim i životnim mentorom prof. Krešimirom Čupa-kom. Iako je 2004. izašao iz partner-stva, do kraja života mi je zajedno sa suprugom nastojao pomagati, otva-rati mi vrata u svijet vrhunske oftal-mologije. Krenuli smo kao oftalmo-loška poliklinika s troje zaposlenih u jednom stanu. Kasnije smo se ši-rili unutar iste zgrade, ali prostori su postali mali i neadekvatni. Zato smo 2009. otvorili novu zgradu od preko 2000 kvadrata, sljedeće godine dobi-li smo status Specijalne bolnice za of-talmologiju i Klinike za oftalmologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci. Svje-tlost je time postala prva privatna oč-na bolnica sa znanstveno-istraživač-kim statusom u JI Europi. Već nakon dvije godine proširili smo se i u BiH,

u Sarajevo i Banja Luku, a ove godi-ne obilježili smo pet godina rada Kli-nike u Splitu. Već početkom sljede-će godine otvaramo klinike u Bud-vi i Novom Sadu. Trenutno imamo 40 oftalmologa koji rade isključivo u Klinici Svjetlost, ukupno 115 zapo-slenih. Posljednjih 20 godina kod nas se liječilo oko 350.000 ljudi. Danas u Hrvatskoj trećinu prihoda ostvaruje-mo od stranaca. Radimo na tome da kroz nekoliko godina realiziramo in-vesticiju u proširenje sadašnje zgrade u Zagrebu za još dvostruko. Da biste bili uspješni morate biti motivirani, a da biste bili motivirani, morate stal-no postavljati ciljeve kako bi strast i

energija bila neprekinuta. Kada se za-dovoljite postignutim, možete samo dolje. Strast će izblijediti, energije će nestati, a ljudi će otići.

U svakom biznisu nije lako funk-cionirati i opstati. Vjerojatno ni Vama nije bilo lako. Što je bi-lo ključno za Vaš uspjeh (kapi-tal, znanje, stručnost, marketing, povezivanje…)?Slobodno tržište najbolji je regula-tor. Znanje, stručnost i kvaliteta uslu-ge su ono o čemu ovisi uspjeh i po-zicija na tržištu. Kontinuirano ulaže-mo u razvoj naših usluga, tehnologiju i naše ljude. Uspjeh u visoko kompe-titivnom području, kao što je medici-na, nije moguć slučajno niti spletom okolnosti. Kako bi vam netko prepu-stio svoje oči, morate steći njegovo povjerenje. Mi povjerenje gradimo 20 godina, a danas nam više od 80% pacijenata dolaze radi osobne prepo-ruke ljudi kojima vjeruju, a koji su bi-li kod nas i riješili svoj problem s vi-dom. Zadovoljstvo pacijenata je pra-vo mjerilo kvalitete, a osobna prepo-ruka najbolji marketing. Kada biste u javnim bolnicama postavili pitanje tko su ovdje bogovi, odgovor bi bio - doktori, a kada dođete u moju kli-niku i postavite isto pitanje, odgovor je - pacijenti. To je različito gledište s kojim mi pristupamo cijelom susta-vu. Liječnici u javnim bolnicama sva-ki mjesec dobiju plaću neovisno o to-me koliko su radili, a ja mogu podije-liti samo onoliko koliko smo taj mje-

sec zaradili. Zato je važno da pacijen-tu pokažete da je on najbitniji u cije-lom procesu, da ga saslušate, ponudi-te mu najbolje mogućnosti rješavanja

njegovog problema i vodite kroz cije-li proces od prvog kontakta do njego-vog izlaska iz klinike kao zadovoljnog čovjeka koji je riješio problem.

Kažete da je Hrvatska prekrasna i mogućnostima bogata zemlja. Nebrušeni dragulj, kojemu struč-no brušenje može podići vrijed-nost. Zašto to još nismo postigli, a drugi oko nas jure naprijed?Zato što smo zemlja koja je dubo-ko podijeljena i rob je partikularnih interesa zarobljenih u birokratizira-nom društvu. Jal i negativno pro-matranje svakog tuđeg uspjeha pre-tvara nas u bolesno društvo u ko-jem nema prostora za kvalitetne po-make. U Hrvatskoj je danas, a tako je i godinama unazad, prva društve-na tema politika. Premalo govorimo o gospodarstvu, poduzetništvu, no-vim vrijednostima. Kada poduzet-nici postanu lica koja zauzimaju na-slovnice u medijima, kada uspjeh postane društveno prihvatljiv i kada

Slobodno tržište najbolji je regulator

Videokirurški kongres u Milanu: operacija u Zagrebu, dok 2000 oftalmologa i žiri prate prijenos uživo

Bilo je i loših iskustava, profesionalnih i ljudskih nepravdi, ali ste uspjeli u nemilosrdnoj tržišnoj utakmici. Kako? Posebno Vam smeta sivo tržište liječnika koji rade u bolnicama, a onda što „uhvate“ sa strane.Poduzetništvo i privatni biznis najveći su izazovi za svakog tko je voljan stvarati nove vrijednosti za sebe, ali i za čitavo društvo. Od otvaranja Klini-ke imamo potpuno jasne stavove o načinu njenog funkcioniranja. Nikada nismo radili s javnim zdravstvom, od prvog dana trošimo koliko zaradimo na tržištu. Nažalost, Hrvatska nema privatno zdravstvo jer se najviše pri-vatnog zdravstva odvija u javnom zdravstvu. Država tolerira privatni rad li-ječnika u bolnici kako bi sačuvala da nam liječnici ne odu van i soft-korup-cija nam razara društvo. Mi imamo vrhunske liječnike koji stvaraju dojam da je hrvatska medicina na svjetskom nivou, ali oni nemaju prostora da se kvalitetno razvijaju. Kada zdravstvo stavimo na tržište, mijenja se pozici-ja u kojoj su liječnici bogovi i to postaju pacijenti. Novac se počinje trošiti transparentno i namjenski, gleda se optimalna ponuda od najboljeg ponu-đača, a ne onog koji je stranački podoban kao što je to sada slučaj.

Da biste bili motivirani, morate stalno postavljati

ciljeve kako bi strast i energija bila neprekinuta

intervju


shvatimo da svatko od nas mora dati svoj obol u razvoju zemlje, onda će-mo moći krenuti naprijed.

Mala smo zemlja (u Kini primje-ra ima više znanstvenika nego što Hrvatska ima stanovnika). Po če-mu smo onda vrijedni i specifični?Kvantiteta ne znači nužno i kvalite-tu. Hrvatska je i kroz povijest, a ta-ko i danas, za znanost (a tako i me-dicinu) u kontinuitetu davala veli-

ka imena i naši su znanstvenici bi-li nositelji nekih od najvećih posti-gnuća. Ponosan sam da je i Klinika Svjetlost uključena u taj proces. Još 1998. donio sam lasersku tehnologi-ju skidanja dioptrije na ove prostore, a prije dvije godine osvojili smo of-talmološkog oscara za najbolje izve-dene operacije uživo na najvećem svjetskom videokirurškom kongre-su. Kvaliteta naših u Klinici ne za-ostaje za onim u klinikama u naj-

razvijenijim europskim državama. Nedavno je prof. Dekaris izvela pr-vu transplantaciju matičnih stanica rožnice, a danas smo jedan od samo tri europska centra koji provode ovu operaciju koja vraća vid osobama či-je je oštećenje rožnice bilo takvo da im je vid bio praktički izgubljen bez nade u oporavak. Znači, može se. U Hrvatskoj su vrhunski uspjesi najče-šće, što posebno vidimo u sportu, plod talenta pojedinaca i puno rada iza kojeg stoji obitelj, ne i sustav. Ka-da sustav bude stajao iza vrhunskih rezultata koji dolaze u kontinuitetu, tek tada ćemo i kao društvo i kao dr-žava hvatati priključak s onima koje

sada gledamo u leđa.

Rekli ste nam u jednom intervju da nas samo okupljanje može izvući. Sigurno znate i imate viziju kako?Bez obzira na kvalitetu naših dok-tora, kao i stručnjaka iz drugih pod-ručja, živimo u vremenu kada je vo-lumen u pružanju usluge iznimno va-žan. S druge strane, sinergijski učin-ci su nemjerljivi u odnosu na indivi-dualne. Ono što je jedan on najve-ćih problema naše zemlje, a posebno u zdravstvu, jest nedostatak suradnje između javnog i privatnog sektora. To su dva potpuno komplementarna po-dručja, koja nužno moraju surađivati i tako stvarati nove vrijednosti, una-prjeđivati društvo.

Proputovali ste svijet, operirali u mnogim zemljama mnoge pozna-te osobe. Sve je više stranaca ko-ji dolaze kod nas radi zdravstvenih usluga. I bit će ih još više. A predu-vjeti za taj rezultat?Trebamo mijenjati percepciju strana-ca o našoj zemlji. Zapitajte se biste li se vi išli liječiti u Tiranu? Vjerojatno i ne bi jer nemate percepciju o Tirani kao destinaciji gdje biste nekome po-vjerili svoje zdravlje. Ista situacija je i s Hrvatskom, koja je u boljoj pozi-ciji jer je zbog klasičnog turizma pre-poznatljiva. No, kada ulazimo u no-vi segment, kao što je to zdravstve-ni turizam, krećemo ponovno ispo-četka. U Hrvatskoj nažalost kod lju-

Hrvatsko zdravstvo je imalo bezbroj sanacija, ali još uvijek nije stalo na noge. Liječnici su stručni, medicinsko osoblje također, ali sustav ne funkcionira i ne afirmira vrijedne i uspješne. Gdje je problem?Hrvatsko zdravstvo je imalo bezbroj kozmetičkih sanacija, ali u 26 godina nikada nismo napravili pravu reformu zdravstva. Jasno je da će vlast koja krene u reformu zdravstva izgubiti sljedeće izbore. Morat će dirati u pra-va pacijenata, prava liječnika, na kraju i u interese pojedinih moćnika koji profitiraju od tromog hrvatskog zdravstva. Drugi problem je što hrvatski pacijenti imaju jednaka prava kao što imaju pacijenti u Norveškoj ili Švedskoj, a imamo albanska izdvajanja. U hrvat-skoj jedan čovjek radi, a tri čovjeka žive na njegov račun, takav sustav je neodrživ i pitanje je vremena kada će se urušiti. Isto tako treba reducirati broj bolnica. Nema potrebe da u krugu od 20 kilometara imamo dvije of-talmologije, kirurgije, ginekologije i slično, no onaj koji će to reći bit će ne-prijatelj države.

Tim Klinike Svjetlost koji je osvojio oftalmološkog Oscara na "Live surgery" simpoziju u Milanu

intervju

Mogli bi stvarati milijune eura profita u našim klinikama, potencijala za rast zdravstvenog turizma postoji, ali kod nas uvijek postoji neki ali…? Zašto ne bi mogli funkcionirati poput Rumunjske? Zar je utopija 500.000 zdravstvenih turista godišnje?Potražnja na svjetskoj razini postoji i starenjem stanovništva ona će sa-mo rasti. S druge strane samo stvaranje ponude može potaknuti veću po-tražnju. A ponuda je ono što Hrvatskoj trenutno nedostaje. Kada se govo-ri o strateškom pristupu na nacionalnoj razini, zdravstveni turizam do sa-da je bio samo ideja koja živi na papiru. Prve promjene doživljavamo tek ove godine, najave naših političara na ovome planu se mogu sve glasni-je i češće čuti. Ali najave nisu dovoljne. Suradnja javnog i privatnog sek-tora je nužnost. Ukupno 10 privatnih ustanova ostvari 600 milijuna kuna godišnje, a potencijal je mnogo veći. Privatnici u zdravstvu su odavno pre-poznali potencijale zdravstvenog turizma, razvijamo samostalno modele i već imamo značajno iskustvo na tom području. Bilo bi suludo kada javni sektor, ministri i Vlada RH ne bi upravo one koji su stekli to iskustvo uklju-čili u razvijanje tih programa. Zdravstveni turizam u Hrvatskoj nije prepo-znat kao prioritet korištenja EU fondova i zato iz operativnih programa ne možete povući ni euro. To je zasluga nekoliko Vlada i nitko za sada nema snage to promijeniti.


di na odgovornim pozicijama ne po-stoji dovoljna odlučnost da se ta per-cepcija mijenja. Trenutno vrijeme ni-je naš saveznik, a država nije spremna odgovoriti na ove izazove i svojom sporom birokracijom otežava i indi-vidualne projekte, a kamoli da poti-če razvoj.

Ne razmišljate o konkurenciji i očuvanju pozicija, nemate ni stra-ha od nje. Kako možemo širiti naše usluge i uključiti što već broj onih u Hrvatskoj koji mogu biti uspješ-ni i konkurentni?Konkurencija je pozitivna stvar u sva-kom pogledu. Ona nas tjera da ulo-žimo više energije i znanja u naš rad, tjera nas da sami sebe vodimo prema limitima. Naravno, konkurencija koja je zdrava, pozitivna i počiva na jedna-kosti u mogućnostima, uvjetima su-djelovanja na tržištu. Malo smo trži-šte i moramo shvatiti da je suradnja nužnost, a da su njezine posljedice gotovo uvijek pozitivne za sve koji se u suradnju uključuju.

Živim u Slavoniji koja i dalje sta-gnira, jednom ste rekli više je kra-va na reklamama za čokoladu nego što ih pase na livadi. Naravno, nije sve tako loše, ali… Zemlja ne može živjeti sama od se-be, za život su potrebni ljudi. Veliki je problem iseljavanje stanovnika, a to je rezultat nedostatka jasne strategi-je razvoja zemlje i svih njezinih kra-jeva. Slavonija ima iznimne potenci-

jale, ali opet dolazimo do potrebe su-radnje javnog i privatnog sektora. Pri-vatnici ne mogu sami pokrenuti pro-cese koji će vratiti život i stvarati no-ve vrijednosti.

Nije lako nikome danas u Hrvat-skoj, posebno ne mladima koji i pored svih sposobnosti, znanja i obrazovanja ne mogu ući u svijet rada. Možemo li kazati, mladi hra-bro. Kako ovaj problem riješiti?Mi imamo krivi sistem odgajanja lju-di. Ako si dobar bit ćeš nagrađen, ako si loš bit ćeš kažnjen. Tako u svakom djetetu ili čovjeku nakon nekog vre-mena ugasite strast i želju za istraživa-njem. Društvo i naše obrazovanje ne

trpi drugačije od sebe i svim željama to želi ugušiti. I naš sistem školova-nja je potpuno pogrešan. Mi školuje-mo mlade ljude da što kasnije počnu raditi kako ne bi konkurirali i ugroža-vali starije. Proces školovanja se bit-no može skratiti, kada bismo prešli na američki sustav školovanja gdje se vi zapravo školujete cijeli život u eta-pama po šest mjeseci ili godinu dana.

Pokrenuli smo projekt „Biti Bolji-Be Better“, namijenjen učenicima, obišli smo oko 35 osnovnih i sred-njih škola; održali preko 85 aktiv-nosti (tribina, radionica, razgovo-ra, predavanja,…), poslušalo nas je oko 11.000 učenika i studenata u Hrvatskoj. Postoji li mogućnost da budete gost neke od škola u Slavo-niji (Hrvatskoj)?Klinika Svjetlost danas ima 40 oftal-mologa i velik broj zaposlenih oso-ba, među njima je i velik broj mladih ljudi koje smo u naš sustav uveli još za vrijeme studija i njihovog školova-nja. Školovao sam 26 specijalizanata, a školujem još 14 novih. Projekti koji su usmjereni razvoju mladih, preno-šenju znanja i razvoju pozitivnog raz-mišljanja dobrodošli su i imaju našu snažnu podršku. Ako mislite da i sam mogu pomoći prenoseći svoja isku-stva, rado ću se odazvati.

Znam da samo pozitivno razmi-šljanje vodi uspjehu. Za kraj, Va-ša razmišljanja o budućnosti po-

sla, razvoja zdravstvenog i me-dicinskog turizma, investiranja, zapošljavanja…Svatko mora poći od sebe i zapitati se daje li svoj maksimum svakog da-na i radi li svoj posao, razvija li sebe i unaprjeđuje li svoju okolinu najbolje što može. Klinika Svjetlost iduće go-dine slavi 20 godina od kada je osno-vana. Danas smo puni veći, kvalitetni-ji, napredniji i razvijeniji nego smo ta-da bili. Svaki dan za nas je novi izazov, a zadovoljstvo u radu ono je što osi-gurava da ćemo i dalje nastaviti rasti i stvarati nove vrijednosti za naše druš-tvo. Svatko u sustavu, javnom i privat-nom, mora shvatiti da samo zajednič-kim radom, jasnim postojanjem stra-

tegije razvoja i poštenim odnosom prema svojem poslu može doprini-jeti osobnom razvoju na svim razina-ma. Klinika Svjetlost danas je najveći i najnapredniji centar oftalmologije u regiji. Planovi su brojni, a budućnost donosi nove poslovne i privatne iza-zove, nove klinike. Zdravstveni turi-zam prilika je za čitavu Hrvatsku, još uvijek nije kasno, ali moramo biti br-zi i efikasni. Klinika Svjetlost otvore-na je ponuditi svoja znanja i iskustva.


Rekli ste mi da se ljudi danas ponašaju kao u moralnoj samoposluzi. Briga za opće i zajedničko nije ničija nego svačija. Vi ste svoje probleme riješili, a ostali? Jesmo li spremni dijeliti s drugima sva dobra ovoga svijeta?Problem nastaje kada slika o sebi dominira nad drugim ljudima. Bez ega, bez želje da napredujemo ili ističemo mi ne možemo ići naprijed, ali je važno znati gdje je granica kada mi postanemo važniji od drugih ljudi. Po-stoji zgodna anegdota koja kaže da kada bi bilo moguće da nam svima ski-nu glavu i zakotrljaju je niz brdo, svatko bi trčao za svojom glavom, nitko za tuđom. Za svojom glavom trčimo jer sebe volimo i ljubimo i mislimo da smo bolji od drugih ljudi. Najviše takvih ljudi je upravo na državničkim po-zicijama, kod ljudi koji nas moraju voditi, a naša odgovornost je u tome što smo i sami poprimili te karakteristike i živimo u svijetu sužene svijesti. Svi-jest o sebi je poremećena i sve dok ne shvatimo da je to pogrešno, ne mo-žemo očekivati nikakav napredak.

U uredu su portreti roditelja i mentora, supružnika prof. Krešimira Čupaka i Ljiljane Zergollern-Čupak

Problem nastaje kada slika o sebi dominira nad

drugim ljudima

intervju


U prosincu 2017. g. Gradska knjižnica Vukovar navršava 70. g. postojanja i rada te sve-

čanim programom obilježava ovu značajnu obljetnicu. Iznimna mi je čast, obzirom na značajnu prigodu tiskanja Vukovarskog zbornika, kao ravnateljica Gradske knjižnice Vu-

kovar osvrnuti se na njezinu boga-tu povijest, te s ponosom mogu re-ći kako je dosegnula status ustanove koja prati trendove u knjižničarstvu sa širokim obuhvatom svojih usluga i potvrdom središta informacijskih dostignuća struke.

Bogata povijestGrad Vukovar doživio je začetke knjižničarstva već u drugoj polovi-ni 19. st., točnije 1859. g. osnutkom Čitateljskog društva Ressource, ko-

je je brojilo oko 250 uglednih čla-nova vukovarske zajednice. Današ-nja knjižnica utemeljena je 1947. g. s jednim djelatnikom i početnim fondom od 1.116 svezaka, a bila je smještena u središtu grada. Dvade-set godina kasnije 1967., otvara svoj prvi Ogranak u Borovu naselju, a za uspjehe u radu više puta dobiva na-gradu Pavao Markovac.Ratnim razaranjima grada Vukova-ra 1991., Gradska knjižnica Vuko-var proživljava apsolutnu devastaci-ju, nakon čega završetkom procesa mirne reintegracije Hrvatskog Po-dunavlja i vraćanjem područja Po-dunavlja i Istočne Slavonije u okvi-re naše državne granice i pod hr-vatsku vlast započinje novo poglav-lje svog djelovanja. Integraciju same knjižnice preuzima Upravni odjel za društvene djelatnosti Poglavar-stva grada Vukovara. U Vukovaru u jesen 1997. otvorena je središnja manifestacija Mjesec hrvatske knji-ge ’97. na koju su organizirano došli knjižničari iz cijele Hrvatske, što je bio jedan od prvih brojnijih posjeta našem području.15. listopada 1997. bilo je upisa-

no 378 članova Gradske knjižnice Vukovar.Brojnim donacijama, ljubavlju pre-ma knjizi i čitanju cijele Hrvatske i inozemstva, značajnim potporama i naporima Ministarstva kulture Re-publike Hrvatske, Vukovarsko-sri-

jemske županije i Grada Vukovara kao osnivača, sustavnim ulaganjima 8. svibnja 2001. godine, kao arhitek-tonski obnovljena i uređena zgrada, Gradska knjižnica Vukovar je sveča-no otvorena pa se tek tada, nakon 1991. g., uistinu ponovno mogla

Stali smo uz bok najboljim knjižnicama u Republici Hrvatskoj

70 GODINA POSTOJANJA I RADA GRADSKE KNJIŽNICE VUKOVAR

Ravnateljica Gradske knjižnice Vukovar, Jelena Miškić prof.

mag. bibl.

Posjet Ministrice kulture gđe Nine Obuljen Koržinek i državnog tajnika g. Krešimira Partla

predstavljamo vam

*S ponosom mogu reći kako je knjižnica do-segnula status ustanove koja prati trendove u knjižničarstvu sa širokim obuhvatom svojih usluga *Gradska knjižnica Vukovar postala je perjanica hrvatskog knjižničarstva

Eko knjižnica1999. g. Gradska knjižnica Vukovar otvara svoj drugi ogranak u Soti-nu, a 2003. u Lovasu. Ogranak Sotin je prva Eko knjižnica na ovim pro-storima, koja njeguje edukaciju i svijest o važnosti obnovljivih izvora energije najmlađim korisnicima, dok Ogranak Lovas dobrom surad-njom s lokalnom zajednicom stavlja naglasak na tradicionalne vrijed-nosti zajednice.

15. listopada 1997. godine bilo je upisano 378 članova Gradske

knjižnice Vukovar


smatrati pravom knjižnicom.

Brojne nove uslugeTimskim radom Gradska knjižnica Vukovar u posljednjih godinu da-na izdignula se na vrlo visoku razi-nu poslovanja. Unutarnjom reor-ganizacijom i ustrojstvom rada te iznimnom informatizacijom, uvo-đenjem nove informatičke platfor-me omogućen je sustavni tijek pra-ćenja radnih procesa i promatra-nja napretka u bilo kojem trenut-ku. Novost je za Ogranak Lovas koji je 2016. g. cjelokupnom informati-zacijom priključen središnjici čime dostiže suvremene standarde knjiž-ničarstva. Brojne su nove usluge, a trajno je uspostavljeno devet pro-gramskih ciklusa: Kulturni četvr-tak, Književna slagalica, Ususret tre-ćoj životnoj dobi, Likebook - huma-nitarni sajam knjiga, Ljeto u Grad-skoj knjižnici Vukovar, Novinarsko-književnički susret: Grad - to ste Vi, Advent u knjižnici, STEM revolu-cija - Robotika i Otok poezije. Po-sebno izdvajam Kulturni četvrtak Gradske knjižnice Vukovar u ko-jem predstavljamo Vukovarce i Vu-kovarke te njihove doprinose zajed-nici, a koji je dosadašnjim odabirom tema i gostiju predavača iznjedrio veliki interes kod naših sugrađana.U novouređenom prostoru knjižni-ce od prošle godine aktivno sudje-lujemo u edukaciji studenata, bu-dućih akademskih građana o nači-

nima korištenja knjižničnog fonda i pretraživanju online baza podataka. Naše sugrađane treće životne do-bi posjećujemo u Domu za starije i

nemoćne osobe te za njih organizi-ramo prigodna predavanja, radioni-ce i izložbe.

Osobito smo ponosni na začetke novih knjižničarskih usluga koje su nastale u prošloj godini, a to je kući-ca za knjige na Vukovarskoj Adi ko-

ja slovi za prvu takvu u svijetu ko-ja je postavljena s besplatnim i neo-graničenim korištenjem književnog

štiva na plaži, dok je druga kućica za knjige Gradske knjižnice Vukovar postavljena u središtu grada u pro-storu Zelene čitaonice koja je daro-vana od Grada Vukovara. U ožujku 2017. g. osnovan je Ured za programska događanja Gradske knjižnice Vukovar, koji kao novina u knjižničnom poslovanju suvreme-nog doba svojim radom značajno doprinosi ugledu knjižnice, te nado-punjuje nova poglavlja knjižničar-ske struke s područja marketinga, odnosa s javnošću i javnog nastupa.

Perjanica hrvatskog knjižničarstvaSvime navedenim, a posebice tim-skim radom, Gradska knjižnica Vu-kovar uspjela je ostvariti profesio-nalnu suradnju s knjižnicama diljem Hrvatske, svim kulturnim i odgoj-no-obrazovnim institucijama i usta-novama u gradu Vukovaru, a i šire, udrugama i društvima. Brojnim go-stovanjima književnika, predavača i izlagača stali smo uz bok najboljim knjižnicama u Republici Hrvatskoj. U prilog tomu govori stalan porast broja članova koji je krajem lipnja 2017. g. iznosio 5.351 aktivnih čla-nova, od čega u posljednjih 6 mjese-ci 217 novo upisanih.Na četiri lokacije uz postojeći fond od 121.489 jedinica knjižnične gra-đe stalnog porasta i razvoja tehno-logija, uz podršku Ministarstva kul-ture Republike Hrvatske, Vukovar-sko-srijemske Županije, grada Vu-kovara i svih ljudi dobre volje, po-ticajnim radnim okruženjem, kva-litetnim odabirom knjižnične gra-đe i zavidno tehnološki opremlje-na, stalno vodeći računa o potre-bama i zahtjevima članova i ko-risnika, Gradska knjižnica Vuko-var postala je perjanica hrvatskog knjižničarstva. Brojni naši djelatnici osim što sva-kodnevno pridonose razvoju kvali-tetne radne atmosfere, značajno su-djeluju na raznim drugim znanstve-nim i kulturnim poljima u kojima su priznati i nagrađivani. Sve navede-no daje nam dodatni motiv kako bi u vremenu koje dolazi bili još bolji.

Jelena Miškić prof. mag. bibl.Ravnateljica Gradske knjižnice

Vukovar 2016.-2020.

Predstavljanje knjiga akademika Pavla Pavličića, na kojoj su govorili Anja Šovagović Despot i Zoran Maljković urednik Mozaik knjige

predstavljamo vam

Zbrika knjiga o Domovinskom ratuOsjećajem dužnosti i pijetetu prema Domovinskom ratu i stradanju grada Vukovara dali smo svoj doprinos izdvajanjem građe koja pro-govara o toj tematici, a posebnim označavanjem knjiga i ostalog ma-terijala osigurali smo vidljivost u središnjem dijelu knjižnice Odjela za odrasle korisnike s naslovom Zbirka knjiga o Domovinskom ratu. Osim Nacionalne i Sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Gradska knjižnica Vukovar je jedina narodna knjižnica koja na ovakav način izdvaja, okuplja i čuva građu ove tematike i prva je knjižnica u Republici Hrvatskoj koja je za-snovala takvu zbirku.

Korak u budućnostZnačajan trenutak Gradska knjižnica Vukovar doživjela je u ožujku i travnju ove godine kada smo otvorili novouređeni prostor Američkog kutka uz pomoć Veleposlanstva SAD-a u Republici Hrvatskoj s najsu-vremenijim tehnologijama koje prate STEM revoluciju, a u travnju je otvoren prvi Odjel za mlade u Vukovarsko-srijemskoj županiji simbolič-nog naziva Spajalica, koji odabirom literature, tehnologija, predavanja i radionica doprinosi osobnom razvoju mladih ljudi u gradu.Korak u budućnost je zasigurno otvaranje prve digitalne zbirke Grad-ske knjižnice Vukovar koja svoj početak bilježi prvim klikom pri otva-ranju ovogodišnje manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2017., 15. li-stopada 2017. g., kada smo predstaviti početak rada knjižnice u digi-talnom okružju zbirkom Ex libris u posjedu Gradske knjižnice Vukovar.


Zbog kontinuiranog povećanja potražnje, vlasnik prve hrvatske tvornice bioplastike, Boris Mik-

šić, gradi još jednu tvornicu koja će se nalaziti blizu postojećeg objekta. Kao rezultat sve boljeg pozicioniranja tvornice na svjetskom tržištu, utro-stručili su se zahtjevi za opremom i prostornim kapacitetima te je grad-

nja novog objekta već u tijeku. Ovo proširenje osim što će povećati ka-pacitet proizvodnje omogućit će još promptniju dostavu u zemlje Europe, Aziju i SAD. Bio je to povod za naš razgovor s Borisom Mikšićem.

Prije jedanaest godina u B. Mana-stiru ste pokrenuli tvrtku EcoCor-

tec koja se razvila u jednu od vo-dećih proizvođača biorazgradivih VpCI folija u Europi, potvrđuju-ći iz godine u godinu izvrsnu pozi-ciju na tržištu. Fokus ste stavili na gospodarstvo.Iako smo prva hrvatska tvornica bio-plastike još veći smo uspjeh postigli s našim patentiranim proizvodima za antikorozivnu zaštitu. Oko 90% pro-izvodnje izvozimo u sve države Euro-pe i SAD. Moj moto u političkom dje-lovanju je uvijek bio: "Kad gospodar-stvo diše, društvo cvjeta".

Niz godina gotovo cijeli asortiman izvozite na strana tržišta. EcoCor-tec svake godine bilježi rast priho-da. Tko su Vaši kupci i kako ste da-nas pozicionirani na tržištu?Kao što rekoh imamo razvijenu distri-buciju u SVIM državama Europe i uz

njihovu pomoć snabdijevamo velike sustave kao sto su Mercedes, Volvo, Renault, Ford, Caterpillar, John Dee-re, IBM, General Electric, Končar, MORH i mnoge druge.

EcoCortec je jedan od najuspješni-jih projekata u vašoj karijeri. Ona je i simbol sinergije mladih struč-njaka i novih tehnologija. Planira-te li još neku tvornicu u Hrvatskoj?EcoCortec je uspješan ne zbog mene već zbog naših djelatnika koji su pri-

S polaganja kamena temeljca u Cortec Advaced Films, Cambridge, Minesota, ove jeseni

Potpisivanje ugovora o gradnji nove tvornice

Veliki uspjeh hrvatske tvorniceBORIS MIKŠIĆ - BELI MANASTIR

razgovor s povodom

*EcoCortec® postaje najveća tvornica antikorozivnih folija u Europi! *Kad gospodarstvo diše, društvo cvjeta *"Ich bin ein Baranjac!"

Vizija HrvatskeMoja vizija Hrvatske je uvijek bila kao ekološke oaze u srcu Europe, orijentirana na nove tehnologije, izvoz i održivi tu-rizam visoke klase.


mjer da se u našoj Baranji može ite-kako dobro poslovati, bolje nego u Ir-skoj, Njemačkoj ili Austriji. Ovog tre-nutka saniramo naše skladište u Spli-tu kojeg preorijentiramo za proizvod-nju ekološko prihvatljivih proizvoda za antikorozivnu zaštitu.

Niste stali. U B. Manastiru ste po-čeli graditi novu tvornicu, investi-ciju vrijednu 5 milijuna eura. Bit ćete najveći proizvođač antikoro-zivnih folija u Europi. Na koji na-čin financirate izgradnju tvornice i zašto odluka o ovoj investiciji, baš u B. Manastiru?Ekspanzija naše tvornice je planirana od samog početka, zato smo osigura-li parcelu od jednog hektara da se za-

okruži proizvodni kompleks sa najve-ćim kapacitetom u Europi. Financira-nje je osigurano od strane Privredne Banke Zagreb i Ministarstva gospo-darstva, poduzetništva i obrta u sklo-pu programa europskih fondova.

EcoCortec je pokrenuo prvi pro-jekt u Europi prikupljanja i recikli-ranja korištenih materijala. O če-mu se radi?To je prvi takav projekt u Europi ko-jeg smo pokrenuli da osiguramo na-šim kupcima ekonomski i ekološki prihvatljiv projekt recikliranja "end of life" naših folija.

Sanjate Hrvatsku kao zemlju pros-periteta i novih tehnologija. Je li to moguće i kako?Moja vizija Hrvatske je uvijek bila kao ekološke oaze u srcu Europe, ori-jentirana na nove tehnologije, izvoz i održivi turizam visoke klase.

Koliko je potrebno truda, rada, kapitala, vremena, promocije,… u stvaranju inovativnih proizvo-da i branda (zemlje, proizvoda, tvrtke)?To je još jedna od mojih teza koju sam zaživio tijekom 45 godišnje ka-rijere: "Znoj, krv i suze" i iznad svega ustrajnost u poslu.

Donirali ste antikorozivnu teh-nologiju za vodotoranj u Vuko-varu. Što ovaj grad znači za Vas i Hrvatsku?Kad sam krenuo s predsjedničkom kampanjom daleke 2004. godine, da-rovao sam gradu heroju Vukovaru be-splatni koncert Miše Kovača.

Kažete, tri stvari ne možemo izbje-ći: smrt, porez i koroziju. Korozi-ju ste na neki način riješili, mož-da bi mogli i poreze,… Što bi tu mijenjali?Porezi su neminovni za opstanak na-šeg društva, kulture, tradicije, socijal-nog osiguranja, škola, MORH-a... To mora svima biti jasno da je obaveza SVIH poduzetnika da uredno uplaću-ju porez za boljitak naše države.

U B. Manastir ste doveli grupu američkih ulagača iz Minesote, Ba-ranjci su uzvratili posjet. Koliko je realno da u Hrvatsku uđe inozemni kapital?Zašto ne, pa moja investicija u Bara-nju vrijedna preko 15 milijuna eura je dobar primjer da se u Hrvatsku iteka-ko isplati investirati.

Jedno istraživanje pokazuje da je znanje nekog magistra ekonomi-je upotrebljivo 2 godine prije ne-go se dogode promjene. Istovreme-no, porazno je da menadžer srednje razine u Hrvatskoj uloži jedan dan godišnje u svoju edukaciju. Koli-ko smo svi mi spremni mijenjati se, educirati sebe i druge, brzo se prila-goditi promjenama?Neki od najuspješnijih businessme-

na kao sto su Steve Jobs, Bill Gates i mnogi drugi nisu nikad završili fakul-tet već su razvili svoj smisao za busi-ness slušajući zahtjeve i potrebe svo-jih kupaca. I ja sam u svojoj karijeri naučio zlatno pravilo businessa koje se zove "be street smart".

Lakše je donositi odluke ako je vo-đa lider, vođa s osobnom misijom koju dijeli sa svojim suradnicima.

Boris Mikšić na polaganju kamena temeljca, Minesota

EcoCortec - gradnja

razgovor s povodom

„Znoj, krv i suze" i iznad svega ustrajnost u poslu

KONTAKT: EcoCortec d.o.o.Bele Bartoka 29HR-31300 Beli ManastirTelefon: +385 (0)31 705 011 [email protected]@ecocortec.hrwww.ecocortec.hr


Nijedna odluka nije bez rizika. Ka-ko Vi donosite odluke?Odluke se ne smiju donositi prebr-zo, za dobru odluku treba puno ana-lize, razmišljanja i diskusije. Ponekad je bolje ne poduzeti ništa nego doni-jeti krivu odluku.

Kultura učenja, čitanja, edukaci-je,… mora krenuti od najranije do-bi i postati nešto potpuno razumlji-vo. Jesmo li došli do te faze da tako svi razmišljamo?Opet se vraćam na tezu da se podu-zetništvo ne uči u školi nego na tere-

nu. Zbog toga je neminovno promi-jeniti školstvo da se prilagodi današ-njem vremenu koje je bitno različi-to od naših školskih dana prije 50-ak godina.

Baš zbog tih razloga pokrenuli smo projekt „Biti Bolji-Be Better“, na-mijenjen učenicima i studentima, obišli smo oko 35 osnovnih i sred-njih škola te 2 fakulteta; održali preko 85 aktivnosti, poslušalo nas je oko 11.000 učenika i studenata u Hrvatskoj. Postoji li mogućnost da opet budete gost neke od škola u Slavoniji?Svakako.

Živimo li u svijetu koji naglašava mane, a skriva vrline? Koji naglaša-va pogreške i u kojem nitko ne pri-znaje pogreške iz straha kako će za njih biti osuđen?Iz pogrešaka se uči, treba dati moguć-nost djelatnicima da odlučuju samo-stalno, ja nisam nikad bio pristalica "micromanagementa".

Kažete: Korijeni. Čovjek se uvijek

vraća svojim korijenima. Smjesti-li ste Vašu klijet iznad B. Manasti-ra, imate plantaže voća, zbližili ste se s Baranjom. Što je tomu razlog?

Kako je JFK jednom rekao "Ich bin e-in Berliner, dečko s Trešnjevke se na-dovezao: "Ich bin ein Baranjac!"


Nova trafostanica

EcoCortec iz zraka"Be street smart"Neki od najuspješnijih busine-ssmena kao sto su Steve Jo-bs, Bill Gates i mnogi drugi ni-su nikad završili fakultet već su razvili svoj smisao za busine-ss slušajući zahtjeve i potrebe svojih kupaca. I ja sam u svo-joj karijeri naučio zlatno pra-vilo businessa koje se zove "be street smart".

razgovor s povodom


Petra Ćurića već dulje vrijeme prati glas onoga koji izgara za teme od značaja za hrvatsko ise-

ljeništvo. On osjeća onu iskonsku lju-bav, strast i brigu za Hrvate izvan do-movine te „gine“ kako bi pomogao u ostvarivanju pozitivnih uvjeta za po-vratak hrvatske dijaspore u maticu zemlju. Još uvijek relativno mlad čo-vjek, 38-godišnji Puljanin, povrat-nik iz Londona i SAD-a gdje je pro-veo trećinu života - nakon godina lu-tanja, „sidro je bacio“ u tromeđu Pu-le, Ljubljane i Zagreba. Rječit, stasit i široka obrazovanja - svojom je poja-vom na učmaloj i kadšto bojažljivoj sceni hrvatske društvene svakodnev-nice poprilično zatresao neke dugo-godišnje status-quo situacije te se vla-stitim projektom „Branding Hrvat-ske u svijetu“- konferencijom pre-ko noći promaknuo u vodeću osobu hrvatske javne diplomacije i nacional-nog brendiranja. Trenutno u intenziv-nim pripremama za 4. izdanje godiš-nje „Branding Croatia“ konferencije u Ozlju (Dvorac Zrinskih i Franko-pana), zamolili smo ga za razgovor na temu hrvatskih iseljenika, povratnika te prije svega imidža i reputacije RH i Hrvata u svijetu.

Računa se da u dijaspori živi oko četiri milijuna Hrvata, što je još jedna cijela Hrvatska. Kako to da ste se Vi odlučili vratiti?Bio sam iseljenik nekih 12-13 godina. Poznajem te ljude i znam kako im je. I oni samo čeznu za povratkom na rod-nu grudu i ništa više. Pitanje koje se

vrti u njihovim glavama nije „ako“ ne-go „kada?“. To je nerijetko i ključan ra-zlog njihova ostanka. Kredit za stan, tek sklopljeni brak, novorođeno dije-te, svježa promocija na poslu ili „dok mala završi školu“ česta su opravda-nja za ostanak u inozemstvu još sa-mo malo... Nažalost, dvaput se okreneš i otišlo je sve. A, čežnja i ljubav za rodnim kra-jem iz godine u godinu sve su veći. Da se razumijemo, ni Hrvatska svo to vri-jeme ne stoji na mjestu. Između „one prije“ i „ove sad“ Hrvatske raskorak je sve veći, i gdje si na kraju? Nigdje. Ni-ti živiš punim plućima u toj bogatoj Americi, Kanadi ili Australiji, a niti si u stanju više prihvatiti ono što si prije deset ili više godina ostavio za sobom. Ja sam se vratio kad sam shvatio da će mi se to početi događati. Srećom, tada još nisam bio oženjen niti imao dijete. Sada je sve drugačije.

Veliki broj investicija u našu zemlju dolazi iz iseljeništva...?Prema podacima Hrvatske narod-ne banke iz 2015. dijaspora u Hrvat-sku šalje dvije milijarde eura na godiš-njoj razini. Pazite, to je 5% hrvatskog bruto društvenog proizvoda! Radi se o mirovinama zarađenim u inozem-stvu, radničkim doznakama, pokloni-ma i ostalim uplatama iz dijaspore. Za Hrvatsku više nego značajan izvor de-viza. Ispada tako da je dijaspora zapra-vo i najveći ulagač u našu zemlju! Ako pridodamo i da se na popisu 10 najbogatijih Hrvata, po istraživanju američkog Forbesa iz ožujka 2017.

nalaze dva bosanska Hrvata, Anđelko Leko i Mirko Grbešić, te obitelji Luk-šić (Chile) i Besnier (Francuska), što nam to govori?! Očito, za svaku važ-niju investiciju, akciju, podršku ili ini-cijativu mi se okrećemo prema iselje-nicima. U redu. No, kakvu im zahval-nost dajemo za sve to? Nesređenost poreznog sustava (duplo oporeziva-nje), nepriznavanje ili poteškoće u priznavanju stranih diploma i certifi-kata, komplikacije u dobivanju radnih dozvola i boravka (procedura za traj-ni boravak i hrvatsko državljanstvo za supruge-strankinje naših povratnika traje i do deset godina, a mnoge se i nikada ne riješe).O omogućavanju dijaspori da glasuje na izborima, da i ne govorimo. Što je s dopisnim ili elektroničkim glasova-

njem? To danas upotrebljavaju mno-ge zemlje svijeta na lokalnim, pred-sjedničkim i parlamentarnim izbori-ma i nije uopće bauk. Trenutna je situacija da naši iseljenici moraju putovati stotinama i tisućama kilometara samo kako bi na malobroj-nim lokacijama mogli ostvariti svoje građansko pravo - sudjelovati na izbo-rima. Većina europskih država već je to riješila, a najdalje je otišla Italija ko-ja je za svoje državljane koji žive u ino-zemstvu uvela sustav dopisnog glaso-vanja. Tako pripadnici talijanske ma-njine u Hrvatskoj na izborima u Italiji glasuju dopisnim putem, iz Hrvatske. Francuska je uvela i internetsko gla-sovanje zbog svojih državljana izvan Francuske, posebice onih u SAD-u. U Švicarskoj je nekoliko kantona omo-

“Dok mi živo srce bije borit ću se za istinu i pravicu”

PETAR ĆURIĆ - PULA

intervju

*Prema podacima Hrvatske narodne banke iz 2015. dijaspora u Hrvatsku šalje dvije milijar-de eura na godišnjoj razini *Svi iseljenici su već u startu povratnici, samo s odgodom od godinu, pet, deset ili trideset

Petar Ćurić s predsjednicom RH na dodjeli završnih diploma Diplomatske akademije MVEP-a RH (Zagreb, Zrinjevac, lipanj 2017.)

S Matom Rimcem, Nenadom Bachom, Ivanom Mažuranićem i Danielom Kolakom (2016.)


gućilo internetsko glasovanje, a u Bra-zilu svi izbori još od 2000. uključuju mogućnost elektroničkog glasovanja. Što Hrvatska čeka? Nije jasno.

Što je s iseljenicima iz Istre? Odr-žavaju li se kontakti s tim ljudima?Vrlo slabo. Slušamo o Istri kao prospe-ritetnom i naprednom hrvatskom po-luotoku, a s druge strane propušta se reći da veliki broj Istrana svakodnev-no napušta našu zemlju i svoje „bolje sutra“ traži u Kanadi (Toronto), SAD-u (New York, Los Angeles, Chicago), Južnoj Americi, a da i ne spominjemo Italiju, Austriju, Njemačku... Godinama je kontakt osoba za hr-

vatske iseljenike iz Istre bila gospo-đa Ana Bedrina, no ona je prije goto-vo tri godine otišla u mirovinu, a po-dručni ured HMI za Istru od tada sto-ji zatvoren. Postoje neke inicijative lo-kalnih vlasti u Puli, no one su često usmjerene na politizaciju ove teme. „Istrijanstvo“, poveznice Istre i Italije, istarski Talijani s počesto iredentistič-kim stavovima i namjerama, neki su od načina kako se hrvatsko iseljeniš-tvo iz Istre zapravo iskorištava u dnev-nopolitičke svrhe. Od toga nema kru-ha. Za mene su svi iseljenici podjed-nako vrijedni i svi trebaju moralnu i administrativnu potporu hrvatske dr-žave u osiguravanju preduvjeta za nji-

hov povratak u maticu zemlju. Vjeruj-te, sve drugo su puke priče.

Ali, i sami kažete da potpora dr-žave često izostaje. Je li onda bi-ti 'povratnik' zapravo jedna velika zabluda?Nipošto! Zabluda jest da nije lako vra-titi se. To je točno i naveo sam već ra-zloge koje iseljenici navode kao koč-nicu svog povratka. Ali, morate razu-mjeti da smo mi prije svega samo lju-di, a ljudi su osjećajna bića koja sve prijelomne odluke u životu ne dono-se intelektom već srcem! Upamtite, nikakva komplicirana administraci-ja, papirologija ili nemar birokratsko-ga aparata neće spriječiti čistu i nepa-tvorenu ljubav iseljenika za rodni kraj. Usuđujem se kazati i to da su svi ise-ljenici već u startu povratnici, samo s odgodom od godinu, pet, deset ili trideset. Nebitno. Jednom presađena biljka nikad se u potpunosti ne privi-kne na novo okruženje. Ona je poni-kla u drugoj zemlji. Ona pripada tamo odakle je ponikla.

Više je inicijativa u posljednje vri-jeme usmjereno povratnicima. Mnoge su na razini države, ali ne-ke su i privatne inicijative raznih udruga. No, kad se ugase reflekto-ri - što ostaje? Red priče, red „kru-ha i igara“, a nakon par dana kao da se ništa nije ni dogodilo...?Izazov je danas organizirati i pronaći financiranje za jednu najobičniju za-vičajnu večeru i druženje, a kamoli osigurati dugoročne efekte spram ci-jele jedne „industrije iseljavanja“ ko-ja, u sprezi dnevne štampe i privatnih (ali i javnih!) glasila priopćavanja, kao da gušta u odljevu mozgova i nestaja-nju Hrvatske kao nacije. To su ozbilj-ne teme. Zato ne bih olako osuđivao ničije, pa i najmanje napore i dopri-nose u nakani da se iseljavanje iz Hr-vatske uspori, odnosno opća atmosfe-ra u zemlji kako-tako stabilizira. Neka svatko čini koliko može! Istina, kod mnogih inicijativa važno je „postavi-ti dobar show“, a onda se povuku na ostatak godine kao da se ništa nije do-godilo. To nije rješenje i ne daje nam one prave, dugoročne rezultate koji su

Spomenuli ste Hrvate iz BiH. Ne čuje se previše o njima, a zapravo su među njima neki od najuspješnijih naših poduzetnika...Pavo Zubak, Tomislav Antunović, Marko Pipunić, Zvonko Biljecki, Stipo Ma-tić... o čemu pričamo? Usto, Hrvati iz Bosanske posavine napravili su još je-dan izniman potez te osnovali Udrugu bosanskih Hrvata „Prsten“. Radi se o organizaciji koja kroz međusobno povezivanje radi na zaštiti temeljnih vrijednosti i jedinstva hrvatskog naroda i njegova prosperiteta. Cilj im je opstanak Hrvata u BiH te okupljanje uspješnih gospodarstvenika, intelek-tualaca, liječnika, športaša, kulturnjaka i humanista. Nakon više od deset godina postojanja, možemo slobodno reći da je „Prsten“ postao primjer dobro usklađenog sustava te je danas jedan od najutjecajnijih think-tan-kova u našoj zemlji uopće! Od njih se stvarno može puno naučiti. Aktualni predsjednik UBH „Prsten“, profesor Mijo Marić, nedavno je imenovan i čel-nim čovjekom Hrvatske matice iseljenika.

Vidite li se dugoročno na projektu „Branding Hrvatske“ i dugoročno posvećeni radu s hrvatskim iseljenicima?Dok mi živo srce bije borit ću se za istinu i pravicu. Istina je da nije sve iz-gubljeno. Istina je da se može, da se mora i da nema predaje! Pravica je da pobjedu odnose oni koji ulože najviše vlastita truda, rada i energije u stva-ranje te Nove i bolje Hrvatske. Doprinos se može dati i iz inozemstva, ali, ipak će presudnu ulogu moći odigrati jedino oni koji se vrate. Zato, hrvat-ski iseljenici - vraćajte se!

intervju

S hrvatskim glumcem Robertom Kurbašom

S obitelji na ljetovanju u Velom Lošinju (kolovoz 2017.)


ovoj zemlji potrebni.„Branding Hrvatske u svijetu“- konfe-rencija ne želi biti samo još jedan ta-kav instant proizvod. Osim što smo uspjeli u onome što dosad nitko nika-da nije, a to je 'pod jedan krov' okupiti sve koji su ikad prozborili riječ ili zapi-sali rečenicu o imidžu i reputaciji RH u svijetu (od Sanje Bach, Bože Skoke, Davora Brukete, Davora Pavune, Ma-te Rimca, Borisa Ljubičića pa do Ne-nada Bacha), pokrenuli smo i svoje-vrstan task-team mladih stručnjaka iz javne diplomacije koji odnedavno re-agiraju na svaki „naručeni“ negativ-ni članak o Hrvatskoj u svijetu. Zašto „naručeni“? Dajte ljudi, pa nismo dje-ca. Prije je to činila velikosrpska pro-paganda, ali danas je to zapravo sa-svim legitiman alat za rušenje imid-ža (smanjivanja rejtinga) jedne drža-ve, a na korist druge za koju se istovre-meno piše u superlativima i prikazuje kao zemlja-primjer.Mislite li odista da se takvo što doga-đa slučajno? Pa postoji cijela jedna in-dustrija koja na tome zarađuje i time

se bavi. Čitam neki dan intervju jed-noga hrvatskog PR stručnjaka: u na-slovu veli (citiram) ‘Vučić ima naj-bolji PR u regiji (...) raja ne konta što Plenković govori’. Ne želim se uvlači-ti u diskusiju „čiji je tata jači“, ali va-lja imati na umu da već i sami ovakvi intervjui šalju određene poruke, a na-slov koji umanjuje značaj i podcjenju-je komunikacijske vrline jednoga hr-vatskog premijera, u konačnici, nije ništa drugo doli spin, i to ne koji do-prinosi već nanosi štetu.

Na čemu trenutno radite i kakvi su Vam planovi za 2018.? Vrlo sam intenzivno involviran u pri-premama za 4. izdanje „Branding Hr-vatske“ konferenciju koja će se održati od 20.-22. travnja 2018. u Ozlju. Ne-ki od gostiju-predavača koji su potvr-dili svoj dolazak jesu Plinio Cuccurin (jedan od najbogatijih Hrvata, biv-ši suvlasnik TDR-a); Tomislav An-tunović (jedan od najbogatijih Hr-vata, "kralj nafte" i jedan od čelnika Udruge bosanskih Hrvata "Prsten"),

prof.dr. Miroslav Vrankić (znanstve-nik poznat kao 'razvijač čitača misli', "Ponos Hrvatske" za 2016. g.); Stje-pan Hauser (glazbenik svjetskog gla-sa, čelist, dobitnik više prvih nagrada u zemlji i inozemstvu te od 2011. član 2CELLOS senzacije pod okriljem SONY MUSIC), Ratko Rudić (naj-trofejniji hrvatski trener i najtrofej-niji vaterpolski trener svih vremena), prof.dr. Davor Pavuna (hrvatski fizi-čar i izumitelj, osnivač zaklade "World Tesla Foundation") te mnogi drugi.Imamo običaj postaviti 4-5 najzvuč-nijih imena na plakat konferencije, ali u popratni program uvijek uključimo dodatnih 20-ak također snažnih ime-na iz javnog i društvenog života na-še zemlje. Primjerice, lani nam je na temu „djelovati kao tim“ predavanje održao legendarni košarkaški trener Mirko Novosel. Na temu „Branding i dramska umjetnost“ govorio je po-znati hrvatski glumac Robert Kurba-ša, a prezentaciju na temu „Branding i Domovinski rat“ održao je filmski

producent i redatelj Dominik Galić, inače i sam povratnik iz SAD-a gdje je diplomirao na prestižnom Berkeley-u u Kaliforniji, a u Hrvatskoj je bio Olimpijski rekorder u plivanju. Jed-nako tako i u 2018. očekujemo pre-gršt zanimljivih dodatnih popratnih programa.Moramo također naglasiti da „Bran-ding Hrvatske u svijetu“-konferenci-ja ne bi bila ostvariva bez suradnje i čvrstog partnerstva sa Središnjim dr-žavnim uredom za Hrvate izvan Re-publike Hrvatske, Hrvatskom mati-com iseljenika, Hrvatskom gospodar-skom komorom, Turističkom zajed-nicom Grada Zagreba te, od ove godi-ne, Gradom Ozljem! Gradonačelnica Ozlja, gospođa Gordana Lipšinić du-gogodišnja je velika prijateljica i „na-vijačica“, ako se tako mogu izraziti, za ovaj projekt te nam je izuzetno drago što ćemo ove godine moći i konkret-no surađivati s tim prekrasnim gradi-ćem u Karlovačkoj županiji.


Ima li Vlada RH sluha za Vaše aktivnosti? Kakav je odnos aktualne Vlade prema hrvatskim iseljenicima?Dozvolite da odgovorim na sljedeći način. Lani je jedan od naših gostiju-predavača na konferenciji „Branding Hrvatske“ bio veleposlanik Zvonimir Frka-Petešić, jedan od najvećih stručnjaka za državni branding u našoj ze-mlji, prvi voditelj Službe za javnu diplomaciju u Ministarstvu vanjskih i eu-ropskih poslova RH te bivši glasnogovornik u Hrvatskoj misiji pri EU u Bru-xellesu. Hrvat rođen u Francuskoj, sin hrvatskoga iseljenika. Nedugo na-kon nastupa kod nas na konferenciji, veleposlanik Petešić je s mandata u Maroku povučen u Hrvatsku i postavljen na visoku dužnost Predstojnika Ureda premijera Republike Hrvatske, što je praktički desna ruka predsjed-nika hrvatske vlade! To vam sve govori. Konačno su pravi ljudi na pravim mjestima i polažemo velike nade u te ljude!

intervju

Dio polaznika Branding Hrvatske konferencije uz Mirka Novosela, Borisa Ljubičića i Zvonimira Frku-Petešića (ožujak 2017.)

Kao 9-godišnji dječak, s prabakom Ružom iz Vinice i didom Ilijom Ćurićem iz Korita (BiH), dugogodišnjim njemačkim gastarbajterom i

povratnikom nedugo pred smrt


Kroz bogato iskustvo u sekto-ru poslovnog savjetovanja i-mali smo prilike upoznati

poveći broj poduzetnika, ljudi ko-ji bi to željeli postati i onih koji su na (dobrom) putu da to postanu. Nekima smo u tome pomogli svo-jom stručnom podrškom, savjeti-ma i uslugama no u samom počet-ku razvoja njihove poslovne ideje, uglavnom se svi susreću sa sličnim dvojbama. Da li pokrenuti vlastiti posao ili ne? Što je to što nas tje-ra u rizik pokretanja vlastitog po-sla? Koji su razlozi za, a koji pro-tiv kretanja u poduzetništvo? Kao poduzetnici početnici više-manje svi smo iskusili te dvojbe, a sa sa-dašnjeg aspekta višegodišnjeg po-duzetnika u nastavku navodim ne-ke od najboljih razloga zbog kojih biste se definitivno trebali odluči-ti za donošenje odluke o pokreta-nju vlastitog biznisa.

Upravljate vlastitom sudbinomVećina poduzetnika ima jedan za-jednički pogled na život i rad - „uz-daj se u se, i u svoje kljuse!“. Ra-diti za nekoga možda ima neke svoje prednosti, no spoznaja da naše životne uzde ipak drži net-ko drugi baš i nije tako privlač-na. Biti na mjestu vozača ili suvo-zača nije isto. Upravljanjem vlasti-tim poduzećem u kontekstu vla-stite egzistencije, postajemo svje-sni da upravljamo i vlastitom sud-binom. Preuzeti kontrolu nad svo-

jim životom i biti sposoban dono-siti samostalne odluke, jedan je od dobrih razloga za otvaranje vlasti-te tvrtke.

Postižete životni balans i veću sloboduJedna od najpoželjnijih predno-sti vlastitog biznisa je mogućnost kvalitetnijeg balansa koja dolazi s njim. Postavljanje prioriteta pre-ma vlastitom redoslijedu i važno-sti daje nam mogućnost većeg uži-vanja u životu i boljeg iskorištava-nja vremena. Kada vodite vlastitu tvrtku, možete usred radnog dana otići u kino, teretanu ili kupovinu. Iako ćete vjerojatno te izgubljene sate morati nadoknaditi izvan uo-bičajenog radnog vremena ili vi-kendom, to vam neće tako teško pasti jer ste svjesni da opet može-

te uzeti pauzu kada god to poželi-te i da sve što radite, radite za sebe.

Sami odabirete ljude s kojima želite raditi i stvaratiKada radite za nekog drugog, ri-jetko ćete imati priliku sami oda-brati svoje kolege (osim ako niste HR manager). Kada vodite vlasti-ti posao, donosite odluke o tome tko će se zaposliti u vašem podu-zeću, a tko neće. Imate mogućnost okružiti se pozitivnim ljudima ko-ji vam ulijevaju povjerenje i opti-mizam nužan za kretanje unapri-jed s jedne strane, ali i izbjeći ljude koji na vas djeluju negativno i de-motivirajuće sa druge.

Svaki dan vam je novi izazovNeki ljudi napreduju kroz rutinu svog posla, obavljajući iste poslo-

ve dan za danom. Kao poduzet-niku, možete se kladiti da će vam svaki dan biti ispunjen prilikama da naučite nešto novo, razvijete kreativni duh i prihvatite nove iza-zove. Vrlo teško da će vam svaki dan biti isti te da ćete robovati ru-tini, a prvo što će vam proći kroz glavu kada se ujutro probudite bi-ti će pomisao: „tko zna što me da-nas čeka?!“

Slijedite svoju strastMnogi poduzetnici kažu kako vri-jeme koje ulažu u rast svog poslo-vanja ne osjećaju kao posao, jer se zapravo zabavljaju i uživaju u onome što rade. Živjeti svoj po-sao 24/7/365 eliminira onaj klasi-čan osjećaj rada i radnog vremena. Radno vrijeme postaje manje bi-tan faktor, a voljeti ono što radite zaista je prekrasan osjećaj.

Postajete proaktivni i brzo prilagodljiviPoduzetnici su u većini slučaje-

10 dobrih razloga za pokretanje vlastitog biznisaPAVLE KNEŽEVIĆ - ZAGREB

*Da li pokrenuti vlastiti posao ili ne? Što je to što nas tjera u rizik pokretanja vlastitog posla? *Koji su razlozi za, a koji protiv kretanja u poduzetništvo?

KONTAKT:Caetus Business ConsultingUred: Gračanska cesta 2910000 ZagrebTelefon: +385 (0)1 3077 580Mobitel: +385 (0)99 3077 580E-mail: [email protected]: www.caetus.eu

Snosite rizike, ali i koristite nagradeNema sumnje u to da je pokretanje vlastitog posla prilično riskantna i oz-biljna životna odluka. No, s rizikom dolaze i nagrade a „tko ne riskira, ne profitira“. Dobra strana ovog dijela priče je ta da su rizici u pravilu u kore-laciji s nagradama, pa tako možemo očekivati veću nagradu ako preuzme-mo veći rizik. To je nešto poput igre pokera. Postoji neograničen broj varija-bli u gotovo svim aspektima tvrtke, a čim pomislite da imate sve pod kon-trolom, sve se promijeni. Živjeti s posljedicama vlastitih odluka koje mogu biti dobre ili manje dobre postaje sjajna igra, a što više igrate više ćete do-biti. Naučiti ćete uživati u toj igri, izraditi izlazne strategije za loše situaci-je i kako maksimizirati one dobre. Dosadno vam neće biti sigurno, a vjero-jatno ćete i nešto zaraditi!

mala škola poduzetništva


va alergični na birokraciju i du-ge procese. Sve što se može učini-ti danas nećete ostavljati za drugi dan, što će vas definirati kao pro-aktivnog i spremnog na česte i br-ze promjene. Veliki sistemi ima-ju jednu veliku manu, a to je nji-hova tromost i nesposobnost br-ze prilagodbe novonastalim situa-cijama. Kao vlasnik mikro ili ma-log poduzeća, vrlo brzo ćete uoči-ti sve vaše prednosti (a naravno i mane), a sposobnost brze reakci-je i prilagodbe definitivno su neke od prednosti.

Upoznajete mnogo različitih ljudiKroz vlastiti posao imati ćete prili-ku upoznati velik broj novih ljudi, povezati se s njima te stvoriti mre-žu poslovnih i poslovno-privatnih odnosa. Ovisno o poslu kojim se

bavite, nakon određenog ćete vre-mena spoznati da u većini život-nih i gospodarskih područja po-znajete neku osobu koju ćete mo-ći pitati za savjet ili uslugu.

Možete učiniti nešto korisno za svoju zajednicuMnogim je poduzetnicima draga spoznaja da kroz izgradnju svoje djelatnosti, pozitivno utječu i na zajednicu u cjelini. Otvaranje no-vih radnih mjesta, pružanje usluga ili proizvoda koji pomažu drugi-ma da riješe neki svoj životni pro-blem, te spoznaja da je netko uz vašu pomoć uspio ostvariti svoje ciljeve (u našem slučaju vrlo često i egzistenciju), može vrlo pozitiv-no utjecati na vlastitu sliku o vama i poduzeću kojeg vodite te vas uči-niti ponosnom, samouvjerenom i sretnom osobom.

Osjećate ponos u izgradnji nečeg svojegJedna od najvećih razlika između upravljanja vlastitim poduzećem i rada za nekog drugog je osjećaj ponosa, kojeg ćete steći izgrad-njom vlastitog biznisa. Vaše po-duzeće postati će vam poput dje-

teta. Gledati ćete ga kako raste i biti ponosni na njega. Odricanje, trud, ideje i napori koje uložite u razvoj svog poslovanja, prije ili ka-snije vratiti će vam se kao nagrada i tada ćete biti sigurni da ste doni-jeli pravu odluku.

Pavle Knežević, struč. spec. oec. PMA Certified Project Manager

10 dobrih razloga za pokretanje vlastitog biznisamala škola poduzetništva

HOTEL MILLENNIUM*** OSIJEK

Moderan obiteljski hotel s tri zvjezdice, udaljen je samo 2 km od središta grada i 1 km od stare gradske jezgre Tvrđe.

Sobe i apartmani našeg hotela opremljeni su suvremenom opremom, klima uređajem, tv prijemnikom,

telefonom, sefom i mini barom, te bežićnim pristupom internetu u cijelom hotelu.

Caffe-bar sa zimsko-ljetnom terasom, restoran kapaciteta 50 osoba, višenamjenska konferencijska dvorana.

Recepcija je za Vas otvorena 24/7.

KONTAKT:EMAIL: [email protected]

TELEFON: +385 31 531 330SKYPE: hotelmillennium

ADRESA: Kralja Petra Svačića 12, Osijek

Pavle Kneževič


događanja

Sjedište tvrtke nalazi se u Kne-ževim Vinogradima pa je tako u istom mjestu održana i velika

proslava na koju su, osim djelatnika, pozvani partneri, kupci te prijatelji i podržavatelji tvrtke iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore itd. Od 15 h poče-li su se okupljati uzvanici i dvorana se lagano popunila do početka progra-ma. Voditeljica je pozdravila sve goste i najavila domaćina, direktora Atilu Borbaša koji se emotivnim govorom obratio svim gostima.U svom govoru osvrnuo se na prote-klih dvadeset godina te prisjetio teš-kih početaka i svega što ga je motivi-ralo da ne odustaje od zacrtanog ci-lja. Tako je spomenuo i ključne godi-ne i trenutke u razvoju tvrtke - grad-nja proizvodnog pogona, otvaranje sestrinskih tvrtki u Novom Sadu, Tu-zli, Podgorici, Pečuhu i dalekom No-vom Zelandu. Istaknuo je koliko je sretan što može raditi ono što voli u

svom rodnom zavičaju i svojoj domo-vini te da mu to svakodnevno daje do-datnu snagu, motivaciju i inspiraci-ju. Od srca se zahvalio svima prisut-

nima na dolasku, ukazanom povjere-nju i partnerstvu te svima skupa zaže-lio uspjeh, sreću i zadovoljstvo u dalj-njem radu i životu.Dalje su se na pozornicu penjali Ve-dran Kramarić - načelnik općine Kne-ževi Vinogradi, Ivan Sarić - pravni sa-vjetnik u osječkom uredu HUP-a, Zo-ran Kovačević - predsjednik HGK Osijek te Dragan Vulin, predsjednik županijske skupštine OBŽ. Svi oni uputili su pohvale i lijepe riječi o tvrt-ki i potvrdili njezin neosporan dopri-nos gospodarstvu Osječko-baranjske županije i Republike Hrvatske.Tada je pred mikrofon stao direktor Kantonalne Privredne komore Tu-zla, g. Nedret Kikanović koji je želio uručiti poklon i čestitku direktoru i djelatnicima.Uslijedila je podjela zahvalnica surad-nicima i djelatnicima. Direktor se po-imence zahvalio svima koji su podrža-vali tvrtku i na bilo koji način poma-

gali njezinom radu. Najviše aplauza bilo je u dijelu programa u kojem su se dijelile zahvalnice djelatnicima tvrtke. G. Borbaš zahvalio se onima koji su uz

njega od prvog dana i drugim djelatni-cima koji su kroz dugi niz godina iska-zali vjernost, korektnost i odlične re-zultate. Program se zatvorio rezanjem

velike torte, otvaranjem šampanjca i zdravicom, a zatim je krenula zabava uz jelo, piće i dobru glazbu.

Tekst: Mirta Petovar

Proslava 20 godina postojanja i uspješnog do-prinosa zaštiti okoliša

BOR-PLASTIKA - KNEŽEVI VINOGRADI

*24. studenog 2017. tvrtka Bor-plastika d.o.o. proslavila je okruglih i vrlo značajnih 20 godina uspješnog poslovanja u području ekologije *Na taj dan prije točno dvadeset godina tvrtka je upisana u sudski registar Dijeljenje zahvalnica - Ištvan Horvat, od samih početaka u tvrtci

Rezanje torte, direktor i djelatnice Bor-plastike

Kolege iz Tuzle darovali su direktoru originalan poklon

Djelatnici Bor-plastikeGovornici (Kramarić, Sarić, Kovačević, Vulin)


U organizaciji Osnovne ško-le Budrovci, a u suradnji s Ekonomskom školom Bra-

ća Radić Đakovo, u mjesnom do-mu u Budrovcima, 27. listopada 2017. održan je Školski sajam je-senskih plodova. Pripreme za ovaj sajam počele su još početkom školske godine.

Maštoviti nazivi „tvrtki“Svaki razredni odjel Osnovne škole Budrovci i Područne škole Đurđanci, te polaznici predško-le iz oba mjesta, formirali su svo-je razredne „tvrtke“ kojima su na-djenuli maštovite nazive („Cvr-čak i mravi“, „Kukuruzići“, „Njam-njam“, „Madame Brigitte“, „Fleki-ce“ „Fantazija okusa“, „Školski re-zanci“ i sl.) te nacrtali svoje logo-tipe. Razrednici su im pomagali u dogovaranju palete proizvoda te nabavci materijala za rad. Zajed-no s učenicima izrađivali su kal-

kulacije proizvoda kako bi došli do realne cijene proizvoda. Zatim su planirali i izrađivali prezentacij-ski materijal, cjenike, akreditacije, plakate, letke, natpise za štandove, logotipe, deklaracije proizvoda, jinglove i drugo. Na kraju su osmi-šljavali uređenje štandova i pripre-mali se za prodajni razgovor, ispis računa i usluživanje kupaca. Uči-telji su poučili učenike o poduzet-ničkim pojmovima kao što su po-duzetnost, poduzetnik, poduzeće, ideja, planiranje, nabava materija-la, proizvodnja, prodaja, raspodje-la, potrošnja, timski rad, novac, plaća, dobit, rizik, porez i drugo.

Najbolji dojam - „tvrtka“ „Njam-njam“Prepuna dvorana posjetitelja, uglavnom roditelja i mještana, is-punjena je veselom atmosferom i žamorom, mladi mentori - učenici đakovačke Ekonomske škole - po-

magali su učenicima osnovne ško-le u ponudi i prodaji raznolikih proizvoda, učiteljice i učitelji su pazili da sve teče kako je predviđe-no, a profesorice Ekonomske ško-le Braća Radić Đakovo ocjenjiva-

le su (ove godine neslužbeno) rad učenika u svim fazama realizacije sajma. Jedna od tri profesorice je istaknula: „Ja sam Anamarija Gaj-ger i ovdje sam član prosudbeno-ga povjerenstva. Mi smo ove go-

*Osnovna škola Budrovci ima status poduzet-ničke škole i cilj joj je kod svih učenika razvijati ključne kompetencije definirane na razini EU *Kombinaciju znanja, vještina i stavova koji će omogućiti učenicima osobno ispunjenje i razvoj, te socijalnu uključenost i uspješno zapošljavanje

Jingle u obliku bećarcaSajam je započeo poslije nastave, točno u podne, kada je ravnatelj Osnov-ne škole Budrovci, Ivan Jukić, pozdravio sve sudionike, goste i posjetitelje, a učenici 3. razreda matične škole izveli kraći igrokaz, odnosno kada su se učenici drugoga i četvrtog razreda područne škole predstavili jinglom u obliku bećarca: Školski sajam jesenski je pravi, a mi došli ko „Cvrčak i mravi“.Naša roba ima kvalitetu, najbolji smo na cijelome svijetu.Još je malo robe nam ostalo, de kupite dok nije nestalo.Tko nas voli i „tvrtku“ nam prati, taj će nama koju kunu dati!

Biti Bolji-Be Better

Školski sajam jesenskih plodova u Osnovnoj školi Budrovci

EDUKATIVNO-ZABAVNI PRILOG BROJ 40 - PROSINAC 2017.

Najbolji dojam - „tvrtka“ „Njam-njam“

Profesorice Ekonomske škole Braća Radić Đakovo su pomogle u pripremnom dijelu sajma

Posjetitelji sajma su uživali…


dine povezali naše dvije škole. Os-novna škola Budrovci ima status poduzetničke škole, a s obzirom da naša Ekonomska škola ima za-nimanje ekonomist-komercijalist-prodavač, vidjeli smo ovdje dobar način suradnje, poticanja učenika od malih nogu i učenja poduzet-ničkih vještina kako bi oni mogli razmišljati na poduzetnički način. Najviše su nas se dojmili učeni-ci iz skupine „Njam-njam“ koji su pokazali jednu zaokruženu sliku svega, od izgleda štanda do proi-zvoda i svih potrebnih materija-la za sajam. Oni su se, evo za sa-da, bez brojanja nekakvih rezulta-ta, pokazali jako dobrima. Svi su se pokazali, ali evo ovi su se, ova-ko na prvu, najbolje pokazali. Po-duzetništvo u školi je u svakom slučaju opravdano i treba poticati

učenike, raditi s njima i motivira-ti ih od malih nogu. Imali smo ov-dje vrtićarce koji su bili izuzetno razgovorljivi i pokazali su vještine koje već sada posjeduju.“

Raznolika ponudaProdaja je išla dobro na svim štan-dovima i mladi su poduzetnici tr-ljali ruke. Vrtićarcima su ostale sa-mo ukrasne tikve, Klub mladih tehničara prodavao je rukotvori-ne od šper-ploče, Ekološka gru-pa je prodavala cvjetne aranžma-ne, učenici trećega razreda ima-li su asortiman kolačarnice, četvr-taši su prodavali sve po 10 kuna, bilo je domaćih rezanaca, jabuka, ukrasnih tikvica, pekmeza, meda, umjetničkih slika i ukrašenih tor-bi Likovne skupine, pudinga, kek-sića, miješanih kolača, muffina, ki-

filica, pregača za domaćice i druge zanimljive robe, a učenici iz Đur-đanaca - „Kukuruzići“ i „Cvrčak i mravi“ prodavali su ukrasne pred-mete od kukuruzovine te ogrlice i narukvice od jesenskih plodova.

Poduzetništvo u osnovnoj školi definitivno je opravdanoUpitan za dojmove o ovogodiš-njem Školskom sajmu jesenskih plodova ravnatelj Ivan Jukić je re-kao: „Moji dojmovi su iz godine u godinu sve bolji i bolji. Zašto? Iz jednostavnog razloga, vidim sve veći uspjeh, sve veću zainteresira-nost učenika i učitelja koji to pra-te i vode, a i roditelja koji nas po-dupiru. Svi sa zajedničkim ciljem radimo da naši učenici jednoga dana postanu samostalni, da zna-ju organizirati posao, marketing, prodaju, nešto zaraditi i ostati ži-vjeti na svom tlu, tamo gdje su ro-đeni. Poduzetništvo u osnovnoj školi definitivno je opravdano i to u najranijoj dobi. Svjedoci smo da se priključila i predškola, zna-či učenici najnižeg uzrasta ulaze u sustav i napravili su svoje u rangu s većom i ozbiljnijom djecom. Ove

godine smo zvali u suradnju Eko-nomsku školu koja nam je posla-la tri profesorice i trinaest učenika koji su danas pratili sajam, a pro-fesorice su nam u pripremnom di-jelu sajma pokušale osmisliti cije-lu priču tako da uključimo stvarne elemente kakvi su u životu, poput računa, prodajnog razgovora, pre-zentacijskih elemenata i sl. Bila je to hvalevrijedna pomoć Ekonom-ske škole. Hvala im lijepa!“

Vaše mišljenje jako nam je važno„Vaše mišljenje o našem radu ja-ko nam je važno kako bismo ga unaprijedili i dogodine bili još bo-lji. Molimo Vas, naš rad ocijeni-te ocjenom od 1 do 5.“ - rekla mi je učenica Petra Skorup, vodite-ljica marketinga iz trećeg razre-da budrovačke škole. Ispunio sam traženi upitnik, a od Petre sam sa-znao da se njezina skupina „Njam-njam“ predstavila kolačima. Njoj se najviše svidjelo na Sajmu kada su učenici dijelili torte iznenađe-nja. Svi su dobili jednako iznena-đenje - bombone.

Tekst i foto: Željko Vurm

Dojmovi posjetiteljaUz glazbu s razglasa i raspremanje štandova, zainteresiranim posjetitelji-ma iz „kristalne kugle“ blisku i daljnju budućnost proricala je „vidovnjaki-nja“, a pojedini posjetitelji su rekli svoje dojmove o Sajmu:-„Prekrasno! Učenici su napravili puno toga. Sve što nam treba u kući. Ujedno su zaradili novac. Poduzetništvo djece ocjenjujem čistom deset-kom: od matematike do komunikacije, do prodaje - sve je odlično.“-„Super je što se djeca druže i prave nešto korisno, a lijepo je što su zajed-no djeca, roditelji i učitelji. Dobro je što se djeca potiču da rade samostal-no, da vide kako se može nešto napraviti od prirodnih materijala, a ne sa-mo od plastike ili kupiti gotovo u trgovini.“-„Odlično je. Puno djece i odraslih. Super su sve pripremili. Lijepo je da dje-ca uče što će im trebati u životu.“-„Mogu reći da sam ugodno iznenađen ovim sajmom. Došao sam vidjeti svoje dijete. Sve je lijepo, djeca su sretna i vesela. Sve je lijepo organizira-no i napravljeno. Volio bih da to bude i dogodine da možemo doći vidje-ti svoju djecu. Zahvaljujem svim učiteljima i organizatorima na trudu. Či-sta petica za sve.“




Krenuli smo prema tvrtki koja već nekoliko godina radi re-voluciju u automobilskoj in-

dustriji. Naime, reći da je Rimac sa-mo tvornica automobila jest poma-lo nevješto jer oni također rade mo-tore za druge električne automobi-le poput Astona Martina i Jaguara, a također rade i svoju seriju bicikla - Greyp - koji su ujedno i jedni od naj-inovativnijih električnih bicikala na tržištu. Mogu se pedalirati i voziti na električni pogon, uz moguću brzinu do 70 km/h! Oklop je u cijelosti na-pravljen od karbonske fibre, koji je jedan od najizdržljivijih materijala. Bicikli se rade po narudžbi, pa tako i cijena varira od 8 do 10 tisuća eura. Korisnik može birati različite stvari, uključujući i boju oklopa, vrstu ko-tača i dizajn samog bicikla. Ciljano tržište bicikla su Ujedinjeni Arapski Emirati, Kolumbija i Švicarska.

Glavna prostorija tvrtke je „showroom“Tamo smo saznali da je tvrtka nasta-la kao rezultat Rimćeva hobija, koji se u slobodno vrijeme bavio street racingom. Tijekom jedne utrke na njegovu BMW-u je eksplodirao mo-tor. Stoga je odlučio zamijeniti mo-tor električnim motorom, a ta pre-

tvorba je trajala otprilike godinu da-na. Također, u srednjoškolskim da-nima Mate Rimca dogodio se još jedan izum. Naime, kao završni rad predstavio je rukavicu koja bi zami-jenila tipkovnicu i miš. S tim izu-mom profesori su ga slali na različi-ta natjecanja - od županijskih do dr-žavnih, pa tako u Rimćevu showroo-mu možemo vidjeti priznanja iz Taj-vana i Južne Koreje.Također, tamo se nalazi jedan detalj koji me se posebno dojmio - pomalo

izgoren sustav baterija. Kasnije sam saznao da je to sustav koji se testirao za jedan od najbržih auta današnjice - Koenigsegg Regeru.U samoj sredini showrooma nalazio se Rimac Concept_One, njihov prvi

proizvedeni automobil, koji je pred-stavljen na različitim sajmovima, a posebice onom u Frankfurtu. Do 100 km/h ubrza za samo 2,8 sekun-di, što je, u najmanju ruku, iznimno

impresivno za tvrtku koja je napra-vila svoj prvi auto.

Izložbeni primjerak Concept_OneNakon toga smo pogledali kako se rade autodijelovi i kostur jednog au-tomobila (šasija). Mnoštvo infor-macija kao i apsolutno briljantan humor djelatnika Rimca upotpunili su našu automobilsku bajku.Nakon toga, otišli smo u treću ha-lu, gdje smo vidjeli slaganje dijelova za Greyp, lakiranje tih istih dijelova i slaganje napajanja za baterije. Na-ime, automobil s potpuno napunje-nim napajanjem može proći daljine od 300 do 350 km (ovisno o brzini), vijek baterije se s godinama sma-njuje, no nisu u pitanju neke osjet-

ne vrijednosti. Na kraju smo pogle-dali gotov proizvod - Concept_One plave boje sa sastavljenim kalupom i naprosto predivnim dizajnom pla-ve boje. Ovo je malčice promijenjen dizajn i auto ima brže ubrzanje, a i drukčije se otvara - ima posebnu tip-ku kraj retrovizora kojom se otva-raju vrata. Takvih primjeraka će se proizvesti samo šest, a jedan od tih automobila je već prodan jednom američkom kirurgu. Ovaj primjerak je bio izložbeni. Samo potencijalni kupci se mogu i provozati tom eko-loški prihvatljivom zvijeri.

"Svjetski, a naše"Posjet Rimcu je uvelike pomogao mom shvaćanju suvremenih teh-nologija. Rimac je jedan od rijet-kih (ako ne i jedinih) primjera stare uzrečice „Svjetski, a naše.“ Atipič-nost ureda u kojem se zaposlenici nalaze, ugodno radno ozračje, stan-dardi 21. stoljeća... Mogu sa sigur-nošću reći da je Mate Rimac, iako ga (još) nisam upoznao osobno, je-dan od najinovativnijih ljudi u Hr-vatskoj trenutno i da su mu zaposle-nici uistinu na prvome mjestu. Na-ravno, ovo možda zvuči malo pri-klono, no impresije samog posjeta tvrtki su uistinu takve.Zahvaljujemo profesoricama Va-lentini Pirc-Mezga i Dragici Ko-štarić na vrlo zanimljivoj terenskoj nastavi.

Tekst: Kristian Čurila, 3. EKSrednja škola Prelog

Top Gear ekonomista i gimnazijalacaSREDNJA ŠKOLA PRELOG

*8. studenog 2017. društvo iz Srednje škole Prelog posjetilo je tvornicu automobila Rimac, koja se nalazi u industrijskoj zoni Svete Nedelje


Jednostavno smatraš da možeš svijetu doprinijeti više od ono-ga što sad radiš 8 sati dnevno?

Nezadovoljan si već neko vrijeme, ali u Hrvatskoj je nezaposlenost ve-lika, relativno si zadovoljan s pla-ćom, imaš ugovor na neodređeno, znaš da taj posao ne bi želio raditi ci-jeli život, ali sad baš nije pravo vrije-me da daš otkaz... Samo još da otpla-tiš ratu kredita za stan, ili da se stvo-ri neka druga prilika. Kako se tjedan bliži kraju tako tvoje nezadovoljstvo kulminira, za vikend trošiš novac na stvari koje ti zapravo ne trebaju, sa-mo da bi se utješio što 40 sati tjedno bacaš u nešto što nema smisla. I on-da ispočetka, ponedjeljak. Mrziš po-nedjeljke. Ponedjeljak te vrati u tvo-ju dnevnu, tjednu, mjesečnu, godiš-nju rutinu koju ne voliš... I tako pro-laze godine, a ti si sve više uljuljan u svoju sigurnu zonu. Mene je iz ovo-ga probudila rečenica koju sam pro-čitala na Internetu - It is not Monday that sucks, it is your life!Jedno jutro sam se probudila uz mi-sao da je život prekratak za dosadne poslove. Konačno sam skupila hra-brosti da dam otkaz. Menadžer mi je ljutito obrusio „Ionako nikada ne-ćeš biti dobra u administrativnim poslovima“, a ja sam na to rekla da se slažem s njim i da će zato ubudu-će o papirologiji voditi računa mo-ja tajnica. Dok sam odlazila iz ureda osjećala sam se nezaposleno, sret-no i slobodno. Osjećala sam se živo! Shvatila sam kako novac nije dovolj-na motivacija da radim nešto 40 sa-ti tjedno.

I resigned, not only from my job, but from my life Nisam znala što sad? Da nađem dru-gi posao s drugačijim ljudima, možda u drugoj industriji, i s još boljom pla-ćom? Bi li me to usrećilo? Nisam bi-la sigurna što želim. Odlučila sam oti-ći. Ne samo otići s posla, otići od mog standardnog života. Navečer sam išla kupiti avio kartu za negdje, kada mi je iskočila reklama za avion za Ibizu. Ibiza je zvučala kao nešto zabavno, pa sam kliknula kupi i spakirala kofer. Po putu sam upoznala puno zanimlji-vih ljudi, živciralo me kada bi me pi-tali „Čim se baviš, zašto putuješ, gdje ideš...?“ Jer iskreno, odgovor na sva ta pitanja je bio - Nemam pojma. Nisam znala koliko daleko trebam otići da ponovno pronađem smisao.

Osjećala sam da pomičem ganiceNa Ibizi muškarci hodaju u ženskim haljinama, neki hodaju goli, svi su stalno pijani i nadrogirani, i nikog ni-je briga. Što se tiče samog grada, Ibi-za izgleda malo gore nego predgra-đe Splita, osim što im je more prlja-vije. Jedan dan sam bila u klubu gdje je gost Paris Hilton, a drugi dan na party-u na kojem svira David Guetta. Osjećala sam da pomičem ganice. Nemam plan, nisam baš sigurna gdje sam, ni gdje idem, i nemam društvo

u ovoj državi, ali sve je okej. Upozna-la sam ljude iz svih dijelova svijeta, s tog putovanja sam se vratila s par no-vih prijatelja u srcu.Nisam imala plan što dalje. Letovi s Ibize su stvarno jeftini za bilo koje poznatije gradove u Europi, svijet je tako mali. Otišla sam u Milano, jer za-što ne. Razgledavala sam grad i razmi-šljala o onoj sceni iz „Alice in Won-derland“ - If you don't know where are you going, any road will take you there. Stoga sam zaključila da sam očito na dobrom putu. Greškom sam bookirala smještaj za krivi datum u Milanu pa sam opet u zadnji čas traži-

la sobu. Prijatelji su mi zabrinuto sla-li poruke „Zar me nije strah tako luta-ti sama po nepoznatim državama, je li me strah luđaka?“, ali ja bi se samo na-smijala i rekla „Neće grom u koprive.“ Odluka o povratkuU međuvremenu mi je počeo fali-ti moj život - prijatelji, moja udobna sobica u Zagrebu, ljeto u Dalmaciji, a i prijateljica se udavala pa sam se od-lučila vratiti u Zagreb. Na kolodvoru u Milanu su bili vlakovi, metro, auto-mati, puno dućana, nigdje nisam mo-gla pronaći šaltere na kojima bi mogla kupiti kartu za bus za Zagreb.

Should I stay or should I go? BARBARA KREČAK - ŠIBENIK, ZAGREB, SVIJET…

štiklama do vrha

*Radiš posao koji ne voliš, atmosfera u uredu je kaotična, vizija firme se ne po-klapa s tvojim moral-nim uvjerenjima...


Sjetila sam se da je zagrebački ko-lodvor uveo opciju kupovanja karata online, pa sam preko zagrebačke stra-nice online kupila kartu Milano-Za-greb. Očekivala sam da će mi na ma-il stići detalji - s kojeg kolodvora i pe-rona kreće bus... Ništa nije stizalo pa sam zvala kolodvor, oni su mi rekli da znaju samo ime kolodvora i da je naj-bolje da dođem tamo malo ranije i saznam ostalje detalje na info pultu. Bus mi je bio u 23:30 pa sam otišla na kolodvor već oko 21:00. Računa-

la sam da je i to neki veliki kolodvor pa ću pronaći info pult i na vrijeme saznati sve informacije, a onda veče-rati u nekom restoranu i možda oba-viti shopping u dućanima. Iznenadi-lo me kada sam vidjela da je ovo ne-ki mali kolodvor u getu. Nije bilo in-fo pulta, nije bilo dućana, nije bilo ka-fića... Bilo je 40-ak perona, crnci koji na podu prodaju ukradene stvari i in-vazija komaraca. Ponovno sam zvala zagrebački kolodvor da mi kažu s ko-jeg perona ide bus, ali oni su rekli da

ne znaju i da mi ne mogu nikako po-moći. Vidjela sam još par cura s kofe-rima koje izgledaju izgubljeno pa sam im prišla uz ulet da je manja vjerojat-nost da će nam netko ukrasti bubrege ako se držimo zajedno. Kada su ljudi shvatili da imam sprej protiv komara-ca postala sam najpopularnija osoba na kolodvoru. Još uvijek nisam znala kako da prepoznam kada stigne moj bus, morao je postojati neki način da saznam s kojeg perona kreće. Hoda-la sam okolo i pokušavala otkriti u če-mu je kvaka. Napokon sam primjeti-la naljepnice autoprijevoznika na stu-

povima, pa sam po tome povezala ko-ji je moj peron. Na naljepnici mog au-toprijevoznika je pisalo da linija ide svaki dan u 9:00 i u 23:30 i onda pre-križeno 23:30 kao da linija više ne prometuje. Ovo me ozbiljno zabrinu-lo, ponovno sam zvala zagrebački ko-lodvor i pokušala im objasniti da ne želim prespavati na kolodvoru u Mi-lanu u getu i molila ih da provjere je li ta linija uopće još postoji. Oni su mi samo rekli da oni ne znaju ništa o to-me i da ako imam kakve pritužbe slo-bodno zovem njihovu pravnu službu.

Barbara Krečak

Nedostatak mog impulzivnog putovanjaNisam se raspitala ni o čemu. Tek kad sam stigla na Ibizu shvatila sam da je noćenje u hotelu s dvije zvjezdice u sezoni otprilike 250-300 eu-ra. Nakon tjedan dana primjetila sam da prebrzo trošim ušteđevinu pa sam se snašla, našla sam na Internetu da neki ljudi traže da im čuvaš dijete 2-3 sata dnevno i u zamjenu nude smještaj. Ja volim djecu, i že-lim upoznati lokalne ljude i naučiti španjolski, i uštedjeti oko 2000 kn po danu za smještaj, dakle zvučalo je kao super kombinacija. Ispalo je da ljudi žive 30 km od centra Ibize, u šumi, svejedno je jesi li na Ibizi ili u Gaćelezima kada je jedino što vidiš oko sebe šuma i rajčice. Od njiho-ve kuće do centra Ibize vozio je jedan bus dnevno, i da stvar bude gora, oni su pričali Njemački. To je bio totalni promašaj pa sam se ubrzo vra-tila u hotel u centar.

Happy EndU međuvremenu sam se sprijateljila s većinom ljudi na kolodvoru, Ma-ssamba mi je rekao da imam prijateljski popust 70% ako želim kupiti Gucci torbicu, tako da me bilo malo manje strah provesti noć tu. Bilo je 23:20 kada su do mene došli muž i žena, imali su oko 70 godina, on je bio gluh, a ona nijema. Davali su mi svoju kartu i pokušavali mi obja-sniti da ne znaju s kojeg perona im ide bus. Išli su na isti bus kao i ja, njihova karta nije bila kupljena online pa je na njoj pisao broj perona. Priča se sretno završila i ja sam stigla na vjenčanje prijateljice u Zagreb.

štiklama do vrha

Barbara Krečak


Marija Puh rođena je 5. pro-sinca 1985. godine u Ptu-ju. 32-godišnja Krapinčan-

ka jedna je od šestero zastupnika klu-ba HNS-a. „Politikom sam se počela baviti iz razloga što sam gledala kako moj grad nikuda ne ide, tj. ništa se ni-je dešavalo u mom gradu, a iz lokal-nih Općina su konstantno stizale vi-jesti kako se rade novi projekti, radi se puno sa civilnim društvom. Istra-živanjem sam shvatila da su svi ti op-ćinski načelnici iz redova HNS-a i ta lokalna politika me privukla HNS-u. Raditi u Saboru mi predstavlja ve-liku čast, a isto tako to je jedna veli-ka odgovornost. Moj prvi govor u Sa-boru bio je izvještaj Agencije o zašti-ti osobnih podataka. Istražujući sam došla do podatka kako 92% ljudi ne zna na koji način može zaštititi svoje podatke i kome se mogu obratiti u slučaju da ima-ju problema sa sigurnošću svo-jih osobnih podataka. To je jed-na od tema koju i dalje želim pratiti, a od ostalih tema koje me interesiraju u Saboru je pi-tanje turizma, lokalne samou-prave, mladih i ravnopravnost spolova.“

Godina dana aktualne Vla-de u kojoj je HNS koalicij-ski partner je iza nas. Kako ocjenjujete suradnju unu-tar koalicije i koliko ste za-dovoljni dinamikom reali-zacije zadanih projekata?HNS je oduvijek bio stran-ka konkretnih poteza, a sa-mim time i rezultata. Prije nekoliko mjeseci svjesno smo donijeli tešku odluku za stranku, ali odlučan potez kojim smo željeli pomoći svim gra-đankama i građanima, ali i našoj ze-mlji u cjelini kroz provedbu reforme obrazovanja, ali i podjelama u hrvat-skom društvu. Bila je dilema želimo li nove nepotrebne treće izbore i pro-dubljivanje podjela ili ćemo napravi-ti iskorak u hrvatskoj politici. Mi smo se odlučili za iskorak što se pokazalo

dobrom odlukom. Osigurana je poli-tička, a time i gospodarska stabilnost države i konačno je pokrenuta refor-ma obrazovanja na koju se toliko du-go čekalo, uvodi se informatika u ško-le, inicirano je povećanje plaća učite-ljima za 30%, a osigurano je i goto-vo 8000 stipendija. Istodobno smo omogućili subvencionirane stambe-ne kredite za 2000 obitelji. Osigura-li smo i realizaciju naših višegodiš-njih nastojanja da se donese Zakon o financiranju jedinica lokalne samou-prave kojim se osigurava ravnoprav-nija raspodjela sredstava gradovima i općinama te smo odgodili porez na nekretnine. Sve su to vidljivi rezultati koje je HNS u suradnji sa svojim koa-licijskim partnerima ostvario u prote-

kla četiri mjeseca. Nastavljen je i pro-ces povlačenja bespovratnih sredsta-va iz europskih fondova. Stvorili smo pretpostavke da se donese Zakon o zabrani isticanja simbola totalitarnih režima koji će trajno riješiti taj pro-blem u Hrvatskoj, a ploča s ustaškim pozdravom „Za dom spremni“ je ma-knuta iz Jasenovca, što je samo još je-dan pokazatelj da nismo odustali od svoji liberalnih vrijednosti, nego smo

ih unijeli u Vladu RH.

O kojim faktori-ma ovisi uspješ-nost Hrvatske?Mnogo je fakto-ra koje je potrebno posložiti kako bi ze-mlju učinili uspješ-nom. Obrazovanje je

svakako ključ uspjeha ovog druš-tva i najvažniji pokretač hrvatskog gospodarstva. Ono nema alternativu i jedino je jamstvo za našu bolju bu-dućnost. Iz kvalitetnog obrazovanja i znanosti proizaći će kvalitetna rješe-nja i u gospodarstvu, i u zdravstvu, i u unutarnjem uređenju učinkovite i pravedne države, kao i u svim drugim aspektima društvenog života. HNS se zalaže za jednake šanse za sve, za slo-

bodu kretanja ljudi kao jednu od te-meljnih sloboda, da se mladima koji se žele obrazovati u inozemstvu omo-gući povratak u Hrvatsku kroz pruža-nje šanse da stečena znanja i iskustva primijene za dobrobit cijele Hrvatske i svih njezinih građana. Nužna je i ja-sno definirana politička aktivnost s preuzimanjem odgovornosti, uz po-seban naglasak na rezultat.

Kako zadržati mlade u Hrvat-skoj? Koje uvjete moramo za njih stvoriti?Ključno je obrazovanje. I stara na-rodna poslovica kaže da na mladima svijet ostaje, no činjenica je da mladi neće ostati u Hrvatskoj ako im se ne pruži šansa za dobrim obrazovanjem, ako im se ne omogući adekvatno pla-ćeno radno mjesto i olakša rješava-nje egzistencijalnih pitanja. Nakon

Obrazovanje je ključ uspjeha ovog društva i najvažniji pokretač hrvatskog gospodarstvaMARIJA PUH - KRAPINA

razgovor s povodom

Marija Puh

Marija u svom gradu, u Krapini


20 godina pustih priča HNS se s mi-nistricom znanosti i obrazovanja Bla-ženkom Divjak uhvatio u koštac s po-kretanjem kurikularne reforme. Idu-će godine kreće se s uvođenjem in-formatike kao obaveznog predmeta u školama kako bi uistinu stvorili obra-zovanje za 21. stoljeće i preduvjete da naši mladi budu konkurentni na trži-štu rada. Potpisani su ugovori za de-set znanstvenih centara izvrsnosti, či-me smo osigurali da nam 101 znan-stvenik zajedno sa svojom obitelji ostane u Hrvatskoj. Osigurali smo po prvi puta 3000 STEM i 4800 socio-ekonomskih stipendija, a inicirano je i povećanje plaća učiteljima za 30%.Isto tako, pod vodstvom v.d. pred-sjednika HNS-a, potpredsjednika Vlade i ministra graditeljstva i pro-stornog uređenja Predraga Štroma-ra, proveden je projekt subvencio-niranja stambenih kredita za više od

2000 obitelji, što svakako govori ko-liko su takve mjere dobre i potrebne. Ovo su konkretni rezultati ostvareni u samo 4 mjeseca. Nastavit ćemo i da-lje tim tempom jer naša djeca nemaju vremena čekati.

Koliko je važan glas mladih na po-litičkoj sceni. Najmlađa ste sabor-ska zastupnica. Predstavljaju li vam problem vaše godine i činjeni-ca da ste žena?Mladi su naša budućnost i njihov po-gled na svijet, njihova neoptereće-nost ideološkim podjelama, njiho-ve potrebe i rješenja koja nude iteka-ko treba ugrađivati u nacionalne poli-tike. Potvrda tome su i HNS-ovi na-čelnici, gradonačelnici i župani koji u svojim sredinama ostvaruju izvrsne rezultate i čije su lokalne samoupra-ve primjer koji vrijedi slijediti. Činje-nica da sam najmlađa saborska zastu-

pnica nikako mi ne predstavlja pro-blem. Svatko na svoj način i svojom osobnošću doprinosi radu Sabora i političkom aktivizmu, mislim da sam čak uzmemo li u obzir godine, u ma-loj prednosti. Politici je itekako po-trebno i žena i mladih, stoga pozdrav-ljam svaki oblik političke afirmacije u kojem oni sudjeluju i kroz zastupnič-ki mandat itekako se borim za to.

Jeste li zadovoljni svojim uspjehom?U Saboru nisam kako bi ispunila vla-stita očekivanja, već očekivanja gra-đana koji su me izabrali, oni će to i vrednovati na kraju mandata, a ja ću se osobno truditi dati svoj maksi-mum. Nalazimo se u izuzetno turbu-lentnom razdoblju na domaćoj poli-tičkoj sceni, mnogo je izazova pred nama, ali i prostora da se neke stva-ri poboljšaju. Na tome će HNS raditi i kroz predlaganje kvalitetnih zakon-skih rješenja.

Što nas čeka u nastavku zasjedanja?Pred nama su neki od krucijalnih do-kumenata i zakonskih rješenja koja je potrebno donijeti, a kojima ćemo po-moći unaprijediti civilizacijske dose-ge građanskih prava i sloboda. Sva-kako, kroz Obiteljski zakon, koji je zbog svojih manjkavosti, a na prijed-log HNS-a, povučen iz javne raspra-

ve i poslan na doradu, a intenzivno se zalažem i za što skoriju ratifikaci-ju Istanbulske konvencije. Pred na-ma je i Zakon o financiranju jedini-ca lokalne samouprave kojim se osi-gurava ravnopravnija raspodjela sred-stava gradovima i općinama. Lokalna samouprava prva je stepenica za na-še građane i poduzetnike u rješavanju brojnih pitanja, stoga je nužno njeno jačanje kroz proces decentralizacije. Tu je i Zakon o državnoj imovini ko-jim bi se dio neiskorištene državne i-movine prebacio na jedinice lokalne samouprave, čime bi se otvorila mo-gućnost njihovog dodatnog razvoja i ulaganja, a istovremeno rasteretilo re-sorno ministarstvo i usmjerilo na ka-pitalne projekte.

Uz sve obaveze koliko uopće ima-te vremena za privatni život, dru-ženja, hobije?Moram priznati da imam sve manje slobodnog vremena, no nastojim ga iskoristiti što kvalitetnije. Volim po-bjeći u prirodu sa svojom labradori-com Negrom. Često fotografiram i uvijek me možete vidjeti s fotoapa-ratom u rukama, a posebno me u to-me inspirira moje Zagorje. Uživam u druženju s prijateljima i obitelji, no volim naći vremena i za dobro štivo, ali i pogledati dobru seriju ili film.

Mašenka Mareković

Obrazovanje je ključ uspjeha ovog društva i najvažniji pokretač hrvatskog gospodarstvaPrema riječima brojnih poduzetnika, poduzetnička klima u Hrvatskoj baš i nije na zavidnoj razini?U Hrvatskoj imamo više od 70000 aktivnih tvrtki koje zapošljavaju i koje su rezultat poduzetničke aktivnosti naših sugrađana. Oni stvaraju dodanu vrijednost, pokreću gospodarstvo i moramo poticati njihove inicijative. Pr-vi je korak transformacija državne i javne uprave u kvalitetan servis s br-žim i jednostavnijim uslugama. U Saboru nastojimo donošenjem dobrih zakonskih okvira učiniti između ostalog i poduzetničku klimu boljom. Pri-mjerice, Zakon o upravljanju državnom imovinom, koji nam uskoro dolazi u saborsku proceduru, a čija je intencija da se dio neiskorištene državne i-movine prebaci na lokalnu samoupravu svakako bi pridonio porastu inve-sticija. Svjedoci smo kako neiskorištena državna imovina propada. Primje-rice, neiskorišteni potencijali Kumrovca, uz partnerstvo Općine koja ima izvrsne projekte i privatnih investitora, mogli bi generirati turistički razvoj čitavog sutlanskog područja.

Što je važno da oživi kontinentalni turizam, zdravstveni turizam i što država radi u tom smjeru?Izvrsni turistički rezultati kontinentalnih županija koji su iz godine u godi-nu sve bolji, potvrđuju kako turizam na kontinentu itekako ima potencija-la i da ga treba maksimalno podupirati. Osim kvalitetnih projekata i njiho-ve participacije na europske fondove, potrebna je i kontinuirana suradnja lokalne uprave te javnog i privatnog sektora. Zdravstveni turizam svaka-ko je grana koja će u budućnosti ostvariti ekspanziju jer Hrvatska raspola-že s vrijednim potencijalima, no potrebno je strateško promišljanje i pove-zivanje svih segmenata u atraktivan turistički proizvod. Prelijepa smo ze-mlja uistinu velike raznolikosti i mislim da je to naše najveće bogatstvo ko-je moramo bolje iskoristiti, samim time što je Hrvatska već neko vrijeme top destinacija globalnog tržišta.

razgovor s povodom

Marija s poduzetnicama za vrijeme održavanja okruglog stola pod nazivom Dan kreativnih žena. Okrugli stol je održan za vrijeme

krapinskog festivala u rujnu 2017.


U listopadu 2017. g. u Gimna-ziji Županja održan je Me-đunarodni stručno-znanstve-

ni skup „Perspektive razvoja žu-panjske (HR) i oraške (BiH) Posa-vine“. Skup je pokrenut na građan-sku inicijativu, g. Ivice Mišića, sa-borskog zastupnika i poduzetnika iz Vinkovaca.Skupu su nazočili ugledni gosti iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a sastojao se iz dva dijela. Prvi dio su bila desetominutna izlaganja struč-njaka i znanstvenika po zadanim ekonomskim temama. U drugom dijelu skupa mr. sc.Branislav Oreš-ković, glavni urednik programskog odbora, pročitao je zaključke struč-no - znanstvenog skupa, te predsta-vio ostale autore pisanih radova i te-ma konferencije. Pročitajte što su o ovom skupu rekli dionici skupa.

mr. sc. BRANISLAV OREŠKOVIĆ, glavni urednik programskog odboraKao glavni urednik programskog odbora konferencije, možete li nam ukratko predstaviti konfe-renciju ?Predsjednik organizacijskog odbora konferencije je Ivica Mišić, saborski

zastupnik.Njegovi suradnici su Ruža Jurić, bacc. oec. i Željko Škrobo, dipl. ing. Voditelj volontera je Vladimir Ži-vanović. Organizator konferenci-je je tvrtka Avrion d.o.o. iz Zagreba, a konferenciju je vodila Tatjana Fe-renčak direktorica te tvrtke i izvrš-na direktorica konferencije. Glavni urednik programskog odbora kon-ferencije je mr. sc. Branislav Oreš-ković. Svi gore navedeni su svoj do-prinos konferenciji dali na volonter-skom principu osim službenog or-ganizatora konferencije tvrtke Avri-on. d.o.o iz Zagreba, koja ima po-slovni ugovor o organizaciji ove konferencije s Ivicom Mišićem.U do kraja ispunjenoj dvorani am-fiteatra Gimnazije Županja, s oko 200 akreditiranih sudionika i po-sjetitelja, održana je 14. listopada 2017. međunarodna stručno-znan-stvena konferencija iz ekonomi-je. U uvodnom dijelu ovaj skup su pozdravili mnogi predstavnici dr-žavne izvršne, i zakonodavne vla-sti i regionalne i lokalne samou-prave iz RH i BiH. Na konferenci-ji je svoje teme izložilo šest preda-vača kroz svoje desetminutne pre-zentacije. Po završetku svih preda-

vanja glavni urednik programskog odbora mr. sc. Branislav Orešković pročitao je zaključke konferencije i predstavio ostale autore i teme nji-hovih pisanih radova, koji će poslije ove konferencije biti objavljeni u di-gitalnom zborniku konferencije. U drugom dijelu konferencije je odr-žana polusatna rasprava, vezana uz izložene teme predavača, kroz od-govore na pitanja postavljena za vri-

jeme konferencije predavačima, pu-tem sms-a i e-maila.Konferencija je imala i svoje majice s natpisom naziva konferencije, oko 100 majica, koje su podijeljene od-borima, volonterima, predavačima, predstavnicima državne vlasti i lo-kalne samouprave, a koji su prisu-stvovali konferenciji. Konferencija je zaprimila 12 stručnih i znanstve-nih radova od stručnjaka i znanstve-

„Perspektive razvoja županjske (HR) i oraške (BiH) Posavine“MEĐUNARODNI STRUČNO-ZNANSTVENI SKUP - ŽUPANJA

događanja

*Bitno je da se i gospodarstvenici i političari udruže za prosperitet Hrvatske i Slavonije *Kako možemo optimizam dati ovom narodu, kako možemo podići poduzetnike, dati im sigurnost da ulažu i da dugotrajno rade na ovom području?

Predavači: mr.sc. Davor Huška, Ilija Cota dipl.iur., dr.sc. Marko Mijatović BiH, dr. sc. Blanka Oršolić BiH, dr.sc. Marin Sopta, prof.dr.sc. Dražen Živić (s lijeva)

Ruža Jurić, bacc.oec., članica programskog odbora


nika koji su se kao takvi prijavili na konferenciju. Njihovi radovi će biti recenzirani i objavljeni u digitalnom zborniku konferencije koji će izi-ći nakon postupka lektoriranja i re-cenzije radova od nezavisnih struč-njaka i znanstvenika. Konferenci-ja ima i svoju službenu web strani-cu www.konferencija-zupanja2017.eu na njoj se može naći: prijenos ci-jele konferencije na YouTube u HD rezoluciji, PowerPoint prezentacije predavača, izjava za medije, galerija slika i kratki video klipovi s konfe-rencije. Web stranica će biti aktivna godinu dana od konferencije s mo-gućnošću produženja.

Koji su predavači i autori sudjelo-vali na konferenciji i na koji način su se predstavili?Predavači su bili mr. sc. Davor Huš-ka iz Pakraca, zamjenik ministri-ce Gabrijele Žalac, MRRFEU, pre-davanje na temu „Financijska sred-stva Ministarstva i EU fondova ras-položiva Slavoniji“; prof. dr. sc. Dra-žen Živić, iz Vukovara, društveni in-

stitut „Ivo Pilar“, podružnica u Vu-kovaru, na temu „Suvremene de-mografske prilike u županjskoj Po-savini (1991.-2016.) izazovi i per-spektive“; Ilija Cota, mag. iur., di-rektor Županijske razvojne agenci-je HRAST iz Vinkovaca, na temu „Uloga Agencije za razvoj Vukovar-sko-srijemske županije Hrast d.o.o.

kao regionalnog koordinatora s na-glaskom na strateške projekte Vuko-varsko-srijemske županije“; dr. sc. Marko Mijatović, iz Orašja, BiH, na temu„ Visoko školstvo i obrazova-nje odraslih naspram potreba trži-šta rada sada i u budućnosti u ovom kraju“; doc. dr. sc. Blanka Oršolić iz Tolise, BiH na temu „Uloga i značaj

tijela javne uprave na razvoj podu-zetništva s osvrtom na radni moral i etiku javnih službenika“; dr. sc. Ma-rin Sopta „Sadašnjost i perspektive odnosa domovina i iseljeništvo“.U digitalnom zborniku radova, uz pisane radove predavača koji su i-mali svoju prezentaciju na skupu, bit će uvršteni i sljedeći autori i ra-

„Perspektive razvoja županjske (HR) i oraške (BiH) Posavine“događanja

Tatjana Ferenčak, direktorica Avrion d.o.o.,Zagreb, organizatora konferencije, izvršna direktorica konferencije i voditeljica konferencije

Za vrijeme konferencije, dvorana ispunjena s oko 200 akreditiranih sudionika i posjetitelja konferencije


događanja

dovi: Mario Došen, dipl. oec. "EU projekti i njihov utjecaj na investici-je u poljoprivredi", Zvonimir Gutić, bacc. geografije "Demografska ana-liza općine Gunja", Slobodan Obra-dović, dipl. politolog "Pretpostavke korištenja EU fondova u županjskoj Posavini", Tomislav Romić,mag. oec. "Perspektive i problemi obi-teljskih poljoprivrednih gospodar-stava u županjskoj Posavini", Sara Škrobo, mag. edu. hist "Predstav-ljanje turističke ponude kontinen-talne Hrvatske u Velikoj Britaniji", Dragana Zadro, mag.oec. "Ideje za prijavu projekata za financiranje od EU fondova za područje općine Vr-banja", Ilija Tikvić ing. građ. "Inve-sticije u malo i srednje poduzetniš-tvo i obrtništvo, problemi i moguća rješenja" i mr.sc. Branislav Oreško-vić "Perspektive eksploatacije geo-termalne vode u Posavini".

Koji su bili ciljevi ove konferenci-je u Županji?Osnovni ciljevi ove konferencije su bili: - pokušati potaknuti dionike ova-kvom vrstom međusobne komuni-kacije, prije svega poduzetnike, u procesu investiranja, zapošljavanja mladih i sve ostale, te one koji apli-ciraju projekte na EU fondove, dje-

latnike u javnoj upravi, na nužnost još bolje međusobne suradnje na ostvarenju zajedničkih ciljeva u na-stojanju da se poduzetništvo još vi-še pokrene u ovoj našoj Posavini.- pokušati potaknuti domaću i me-đunarodnu, stručnu i poslovnu jav-nost, a posebice naše poduzetni-ke koji žive izvan naše Domovine, i prezentirati im neke nove i neke već pomalo zaboravljene, a dobre, po-duzetničke ideje i razmišljanja. Ne-ke od njih smo čuli na ovoj konfe-renciji, a koje će biti odaslane i pu-tem medija, te im također ukazati i na ovaj način, kako u ovom našem Kraju postoje vrijedni ekonomski resursi koji bi oni mogli iskoristiti za realizaciju svojih poduzetničkih ideja, na način da investiraju u ovu našu Posavinu.- poslati poruku domaćim i stranim investitorima kako su dobrodošli s investicijama u ovaj naš Kraj i kako će dobiti dobru i svekoliku logistič-ku potporu od nadležnih instituci-ja lokalne samouprave i od Države.Zaključak je organizacijskog i pro-gramskog odbora konferencije da smo u najvećoj mjeri organizacijom i realizacijom ovog stručno-znan-stvenog skupa, uspjeli u našim na-stojanjima koja vode ka ostvarenju gore navedenih ciljeva, uz napome-

nu da je to sve skupa jedan proces koji treba nastaviti sličnim i drugim aktivnostima koje vode prema reali-zaciji tih ciljeva. Isto tako, u digital-nom zborniku radova konferencije, koji će biti objavljen poslije konfe-rencije nalaze se i obrađene su mno-ge druge teme iz ekonomije, zajed-no s ovima koje su prezentirane na samoj konferenciji.

mr. sc. JOSIP JUKIĆ, Dekan Veleučilišta u Slavonskom BroduKako Vas se dojmila konferencija u Županji ?Konferencija je zasigurno svojim temama i izlaganjima potakla su-dionike konferencije, a i širu jav-nost na razmišljanje o mogućnosti-ma razvoja županjske (RH) i oraš-ke (BiH) Posavine i naravno još bo-lje prekogranične suradnje. Kroz ci-jelu konferenciju su se provlačile, a u pojedinim predavanjima i domi-nirale teme poduzetništva, mladih i obrazovanje što bi trebalo potaknu-ti mlade na ostanak, naravno i po-vratak bez kojih nema ni razvoja.

Kako biste ocijenili organizaciju konferencije?Organizacija konferencije je odra-đena na jednoj profesionalnoj i vi-sokoj razini. Sam prihvat sudioni-ka, prema informacijama odradi-li su volonteri s maksimalnim tru-dom. Naravno da pohvale idu i or-ganizatorima na stručnom i profesi-onalnom vođenju cijele konferenci-je. Teme konferencije i izlaganja na konferenciji odabrana su stručno s posebnim naglaskom na aktualno-

sti u gospodarstvu i društvu, ne sa-mo u Posavini nego i šire.

Jesu li po Vama pogođene teme konferencije i koja tema je pobu-dila najviše pažnje kod Vas?Teško je zamisliti razvoj bilo kojeg područja pa tako i Posavine bez in-vesticija u poduzetništvo, obrazo-vanja mladih i cjeloživotnog obra-zovanja odraslih, demografske ob-nove, ostanaka, naravno i povratak mladih, a zasigurno i dobre surad-nje svih institucija. Upravo te teme su dominirale tijekom konferencije.

Što biste istaknuli kao zanimlji-vost s ove konferencije?Sve tema konferencije „Perspekti-ve razvoja županjske (HR) i oraške (BiH) Posavine“ su izuzetno zani-mljive i vrlo teško je izdvojiti nešto posebno zanimljivo, a još teže ne-što nezanimljivo. Kao čelniku i dje-latniku visokoobrazovne institucije posebno su mi zanimljive teme koje se tiču visokoškolskog obrazovanja i obrazovanja odraslih prema potre-bama tržišta rada.

Što biste sugerirali organizatori-ma konferencije za ubuduće, za daljnji napredak u organizaciji konferencije?Poboljšati suradnju s visokoškol-skim institucijama u okruženju te uključiti što više mladih poduzet-nika i znanstvenika u organizaciju i rad konferencije.

Kažite nam još nešto što Vam se čini da bi bilo dobro spomenuti

Dekan Veleučilišta u Slavonskom Brodu mr.sc. Josip Jukić, (u sredini) sa svojim suradnicima dr.sc. Milanom Stanićem (lijevo) i

mr . sc. Branislavom Oreškovićem (desno)

mr. sc. Branislav Orešković, glavni urednik programskog odbora konferencije


događanja

vezano za konferenciju?Iako je ovo prva konferencija pod nazivom „Perspektive razvoja žu-panjske (HR) i oraške (BiH) Posa-vine“ koja je uistinu otvorila nekoli-ko tema vezana za razvoj Posavine, zasigurno ne treba biti i posljednja te ovom prilikom dajem nesebič-nu potporu organizatorima s uvje-renjem skorog viđenja na sljedećoj konferenciji sa sličnom tematikom.

ILIJA COTA, mag. iur., direktor Županijske razvojne agencije HRASTKako Vas se, kao predavača, doj-mila konferencija u Županji?Konferencija u Županji je bila odlič-no pripremljena i realizirana te od-lično posjećena. Predavači su bili odlični, a poslije i medijska popra-ćenost. Posebno želim istaknuti Mi-nistarstvo regionalnog razvoja i fon-dova EU, Vukovarsko-srijemsku žu-paniju, saborske zastupnike, hrvat-sku dijasporu ,grad Vinkovce i broj-ne druge.

Možete li nam ukratko predsta-viti agenciju HRAST u kojoj ste direktor?Županijska razvojna agencija „Hrast“ d.o.o. je nositelj gospodarskog i društveno-socijalnog razvoja na-še županije te djeluje kao poduzet-nička potporna institucija. Ima sta-tus regionalnog koordinatora po Zakonu o regionalnom razvoju i na temelju provedene akreditaci-je. Osnivač agencije je Vukovarsko-srijemska županija koja ju je osno-vala 2007. g. tako da smo ove godi-ne obilježili i 10. obljetnicu uspješ-nog rada. Agencija djeluje kao „pro-dužena ruka“ Ministarstva regional-

nog razvoja i fondova EU za Vuko-varsko-srijemsku županiju. Poseb-no želim istaknuti da „Hrast“ za 1,00 dobivenu kunu od svoga osni-vača u 2017. g. osnivaču vraća sa-mo kroz projekte 68,00 kuna bes-povratnih sredstava. Ukupna vri-jednost projekata koje je pripre-mao odnosno provodi „Hrast“ je oko 129.000.000,00 kuna, a vrijed-nost ugovorenih bespovratnih sred-stava je oko 120.000.000,00 kuna za 2017. g. Kada uspoređujemo vrijed-nost ugovorenih bespovratnih sred-stava u odnosu na ukupnu vrijed-nost projekata u 2017. g. onda to u postotku iznosi 93%. Taj odličan re-zultat ne bi bilo moguće ostvariti da nema vrijednih djelatnika „Hrasta“ koji često puta ostanu u sjeni velikih projekata.

Koje ste projekte Agencije HRAST prezentirali na konferenciji?Prezentirao sam neke od prijedlo-ga strateških projekata Vukovarsko-srijemske županije kao što su Agro-tehnološki centar VSŽ-e, Drvno-tehnološki centar VSŽ-e, Auto-park Lipovac itd.

Kažite nam nešto o jednom Va-šem projektu kojeg ste izložili na konferenciji, zašto biste baš njega izdvojili?Svakako bih izdvojio Agrotehno-loški centar VSŽ-e u Cerni koji će pružati usluge proizvođačima voća i povrća u područjima selekcije sje-mena, primjene određenih gnoji-va, načina uzgoja, eksperimenata na polju za postizanje optimalnih re-zultata proizvodnje, odnosno defi-nirane kvalitete pojedinog proizvo-da kao i proizvoda za daljnju prera-

du. Centar će služit povezivanju jav-nog, privatnog i znanstveno-istraži-vačkog sektora sa svrhom da proi-zvođačima povrtlarskih kultura i voća, kao i prehrambenoj industriji, omogući unaprjeđenje proizvodnje temeljeno na rezultatima primije-njenih istraživanja, a u funkciji stva-ranja i komercijalizacije novih i ino-vativnih proizvoda.

Što Vam se čini da bi bilo dobro još reći o konferenciji?Svaka inicijativa koja je u službi gra-đana i njima na korist je dobrodošla i treba je poduprijeti. Ova inicjativa je jedna o takvih.

ZDENKO PODOLAR, dipl. oec., v.d. pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽZadaća odjela kojim rukovodim je da prati stanje i trendove u gospo-darstvu, predlaže mjere kojima bi se postojeće nezadovoljavajuće stanje promijenilo, potiče pokretanje po-duzetničkih projekata i stvara insti-tucionalne i logističke pretpostavke za razvoj gospodarstva. Također, u okviru odjela se bavimo i konkret-nim projektima financiranim iz EU fondova, a realizacija kojih je u in-gerenciji regionalne, dakle županij-ske uprave.

Kako Vas je dojmila konferencija u Županji?Konferencija u Županji je bila ja-ko dobro organizirana i vrlo posje-ćena, što me posebno raduje, jer je to signal da i događanja koja se or-ganiziraju mimo uobičajenih pro-tokola i institucija imaju zaintere-siranu publiku, a samim time i svoj smisao. Prezentacije i rasprave su bi-le vrlo zanimljive i predstavljaju do-bar pokušaj prikazivanja realne gos-podarske, demografske i socijalne stvarnosti s jedne i druge strane Sa-ve. Predloženi oblici suradnje i pre-kograničnog povezivanja itekako i-maju svoj smisao i bilo bi šteta da se ti prijedlozi ne pretoče u konkretne gospodarske projekte.

Koja Vam je tema privukla najve-ću pozornost i zbog čega?Na konferenciji su mi osobito bi-

li zanimljivi predloženi modeli pre-kograničnog povezivanja gospodar-stvenika iz RH i BiH. Gospodarske veze koje su do devedesetih godina bile vrlo intenzivne i obostrano ko-risne, prekinute su ratom, te uspo-stavljanjem granica i administrativ-nih barijera. Izgubile su se povezni-ce između gospodarskih subjekata i trebalo je dosta vremena da se po-krenu ozbiljne inicijative za obnav-ljanjem tih odnosa. Smatram da se radi o kompatibilnim gospodarstvi-ma i da ne možemo biti zadovolj-ni da se gospodarski odnosi sve-du samo na prekogranični shoping u Orašje ili Županju. Upravo iz tog razloga cijenim namjeru organiza-tora konferencije da predlože i ne-ke čvršće i intenzivnije oblike i mo-dele povezivanja i razmjene dobara.

Što Vam se čini da bi bilo dobro reći o konferenciji?Na konferenciji su učešće uzeli vr-lo kompetentni gosti i iznijeli dosta dobrih ideja . Iskazano je puno želje i entuzijazma da se postojeće stanje promijeni, ali ukoliko se to želi pre-točiti u djelo, nužno je odrediti pri-oritete i od tijela vlasti zatražiti da odrede institucije koje će se pozaba-viti konkretnim projektima.

Što bi poduzetnici trebali činiti kako bi se bolje povezali, unutar svake od njih i između ove dvije Posavine, koje su navedene u na-zivu konferencije?Poduzetnici s jedne i druge stra-ne rijeke Save trebaju znati da jedni drugima nisu konkurencija i da po-stoje brojni načini suradnje koja bi bila u obostranom interesu. RH je

Ilija Cota,dipl.iur., direktor razvojne agencije HRAST

iz Vinkovaca, predavač na konferenciji

Zdenko Podolar, dipl.oec., v.d. pročelnik Upravnog odjela

za gospodarstvo i regionalni razvoj VSŽ


događanja

članica EU i našim poduzetnicima su dostupni europski izvori financi-ranja i europsko tržište od 500 mil. stanovnika. Ali i pored toga, BiH je oduvijek bila prirodno tržište za na-še proizvode. Poduzetnici iz bosan-ske Posavine pak posjeduju tradici-onalne poduzetničke vještine i ima-ju urođenu poduzetničku inicijativu . Neophodno je dakle zajedno sjesti za stol, prepoznati komparativne prednosti, prepoznati robe, usluge i proizvode koji mogu biti konkuren-tni s jedne ili druge strane granice, zajednički tražiti otklanjanje admi-nistrativnih prepreka za protok lju-di i roba i vjerujem da bi se na taj na-čin stvorile pretpostavke i pozitivno okruženje za obostrano intenzivni-ju gospodarsku suradnju.

JOSIP ŽUPARIĆ, delegat Hrvatskog svjetskog kongresaOsobno i u ime Hrvatskog - svjet-skog Kongresa zahvaljujem na po-zivu i čast mi je što sam sudjelovao na ovako značajnoj Konferenciji ko-ja je bila dobro organizirana i vrlo dobro posjećena od strane osoba iz javnog, političkog i gospodarskog života. Izuzetno mi je drago da su dominirala izlaganja različitih znan-stvenih tema usko vezanih uz Kon-ferenciju. Nastavno iznosim neke svoje prijedloge koji će pomoći u razvoju gospodarstva i našoj među-sobnoj suradnji.- Smatram da je ideja o perspektivi izgradnje društveno-gospodarskog, kao i eventualno fizičkog (pješač-kog) mosta između županjske i oraške Posavine za mnoge naše su-narodnjake zanimljiva i važna, što je vidljivo iz posjećenosti, kao i viso-kokvalitetnih tematskih izlaganja na

Konferenciji.- Moj prvi prijedlog je, pored zada-nih ciljeva i trenutno postavljenog organizacijskog odbora ove inicija-tive, osnivanje jednog od oblika za-konsko-pravnog društva (npr. za-klade, udruge, tvrtke i sl.) od strane samoga organizacijskog odbora ili na sljedećoj Konferenciji, sa ciljem lakšega i legalnoga zastupanja svih ideja inicijative pred javnim i druš-tvenim organizacijama, kao i pred političkim faktorima.- Prvi zadatak Mosta bio bi „senzi-biliziranje“ državne granice između Županje i Orašja, kako bi se znatno olakšao prijelaz lokalnom stanov-ništvu. Suradnju na tom području trebaju ostvariti načelnici općina, gradonačelnici Županje i Orašja, kao i župani. Ulogu posrednika tre-ba imati Most, a sve bi trebalo regu-lirati na razini granične policije, kao i nadležnih ministarstava. Osobito je važno u što kraćem roku olakša-ti prijelaz učenika, studenata i rad-nika koji svakodnevno koriste gra-nični prijelaz.- Jako bitna stvar je zaustavljanje ise-ljavanja mladih ljudi. O tome sam govorio i na Konferenciji i želim po-noviti, kako bi se trend iseljavanja mladih ljudi i mlađih obitelji uspo-rio i zaustavio. Predložio sam uvo-đenje dodatne prakse u obrazovni sustav za3. i 4. razrede strukovnih škola, na principu dvije trećine praksa i rad, a jedna trećina teorija, kako je to i u Njemačkoj ustrojeno. Također sam predložio i detaljno objasnio ka-ko bi ti mladi ljudi trebali imati za-konsko pravo, ali i obvezu godinu dana raditi u struci, tzv. stručno os-posobljavanje. Isto tako bi to treba-

lo omogućiti i osobama do 21. go-dine starosti, studentima i odrasli-ma koji su u sustavu prekvalificira-nja. Napomenuo sam da bi taj rad od strane poslodavca trebao biti pla-ćen, npr. u iznosu od 2.000,00 HRK (300,00KM)/mjesec.- Dijaspora (iseljeništvo), kao i HSK mogu doprinijeti pokretanju inve-sticijskih projekata, dolasku stranih investitora i povlačenju sredstava iz europskih fondova regionalnog ra-zvoja, sa ciljem provođenja mnogih Vaših projekata. Smatram da je ovo vrlo važno provesti u djelo i da je to najlakše ostvarivi dio od svih nave-denih prijedloga.

SARA ŠKROBO, mag. edu. hist, autorica pisanog rada za digitalni zbornik radova konferencije, poduzetnica iz Velike BritanijePosljednje dvije godine radim u prodaji, organizaciji i marketingu turističkih aranžmana za Hrvatsku u Velikoj Britaniji. Najprije sam ra-dila u jednoj od turističkih agencija koja prodaje luksuzne paket-aran-žmane za Hrvatsku, a potom sam započela vlastiti posao pod ime-nom Tour Croatia (tourcroatia.co.uk).Konferenciju sam pratila tako da sam pogledala snimku konferenci-je koja je bila dostupna na interne-tu nakon nekoliko dana.Moja tema za digitalni zbornik kon-ferencije je bila "Predstavljanje turi-stičke ponude kontinentalne Hr-vatske u Velikoj Britaniji", s nagla-skom na mogućnosti turističkoga razvoja Slavonije. Temu sam izabra-la zbog vlastitog angažmana u turiz-mu; naime, posljednje dvije godine radila sam u turističkim agencija-ma u Londonu. U svojoj prezenta-ciji pokušala sam ukratko objasniti koje korake Slavonija treba poduze-ti kako bi privukla više (britanskih) turista. Objavila sam članak na por-talu Županjac.Net povodom konfe-rencije, komentari su uglavnom po-zitivni i većina se slaže s mojim izla-ganjem. Dosad mi se još nitko ni-je javio, barem ne u smislu poslov-ne suradnje.

Koji ste problem naveli kao

osnovni, odnosno onaj kojeg bi prvo trebalo riješiti kako bi tu-risti iz Velike Britanije dolazili u Slavoniju, u većem broju?Smatram da treba uvesti (barem jednu) direktnu zračnu liniju iz Londona u Osijek, a onda i iz osta-lih centara u Velikoj Britaniji, poput Manchestera, Leedsa i Edinbur-ga. Bez direktne zračne linije jako je teško dovesti turiste na područ-je Slavonije. Moguće je, naravno, dovesti turiste u zračnu luku u Tu-zli ili Zagrebu pa ih onda prevesti u Slavoniju, međutim većina turista ne želi dugo putovati od zračne lu-ke do hotela i nazad. Osim toga, oni putnici koji slete u Zagreb, Tuzlu ili Budimpeštu, radije će tamo i ostati. Jedina opcija za putovanje u Slavo-niju zasad su duga putovanja od de-setak noćenja, ona na kojima turi-sti idu u obilazak cijele ili dijela Hr-vatske. Međutim, ovakva putovanja često su i skuplja te ih je teže proda-ti. Osijek ima, prema mome mišlje-nju, odlične predispozicije da po-stane jedna od dobrih tzv. “vikend-destinacija” u Hrvatskoj - jedino što mu nedostaje je direktan let za Lon-don. Iz Osijeka kao baze, putnicima bi bilo dobro ponuditi dnevne izle-te po regiji. Među njima bilo bi do-bro uključiti posjet vinskim podru-mima u Iloku te kušanje vina; po-sjet Kopačkom ritu, Đakovu, Vuče-dolu i Vukovaru. Za one koje zani-ma nogomet, dnevni posjet Župa-nji i stadionu prve nogometne lop-te bio bi veoma zanimljiv.Mi bismo htjeli dodati više ponuda za Slavoniju, ali nas koči nedostatak interesa za kontinentalnu Hrvatsku i spomenuti nedostatak izravnih le-tova. Ukoliko vodite hotel, turistič-

Josip Župarić, delegat Hrvatskog svjetskog kongresa

Sara Škrobo, mag. edu. hist.


događanja

ku zajednicu, agenciju ili muzej te ste zainteresirani za suradnju, slo-bodno nam se javite. Na našim stra-nicama objavili smo cjelokupan vo-dič za Hrvatsku, s poglavljem o Sla-voniji. Ovaj vodič potpuno je be-splatan i možete ga pročitati na na-šim web stranicama. Naši klijenti uglavnom su parovi ili obitelji, ne toliko velike grupe. Dosad imamo odlične povratne reakcije klijenata koju su putovali s nama, a neke od njih možete pročitati na našoj Face-book stranici.

SREĆKO KAVKA, službeni snimatelj konferencijeOd strane glavnog urednika pro-gramskog odbora konferencije mr. sc. Branislava Oreškovića bio sam angažiran kao službeni snimatelj navedenog događaja. Prije samog početka vidio sam da je doček uče-snika konferencije bio odlično or-ganiziran. Tu su članovi Avriona d.o.o. zajedno sa županjskim volon-terima odradili pravi posao. Dvora-na se brzo punila tako da je bila po-punjena do zadnjeg mjesta. Orga-nizacija i posjećenost bila je na za-vidnoj razini.Uvodni dio konferencije i po-zdravni govori bili su kratki i saže-ti. Stručni dio izlagača raznih znan-stvenih projekata i njihove prezen-

tacije bio je jasan i koncizan. Najvi-še su mi se svidjela izlaganja naših poduzetnika o njihovim iskustvi-ma i poslovnim uspjesima u dijas-pori, a koja bi se mogla primijeni-ti i u županjskoj i oraškoj posavini.Konferenciju je vrlo profesional-no vodila Tatjana Ferenčak koja je bila izvršna direktorica konferen-cije i djelatnica Avriona d.o.o. iz Zagreba.Na kraju da se i predstavim, ja sam Srećko Kavka iz Slavonskog Bro-da i moj veliki hobi kroz posao je fotografija, video snimanja i digi-talna montaža. Za vrijeme Domo-vinskog rata bio sam u profesional-noj gardijskoj brigadi (3. gbr) i če-sto sam imao priliku i snimati ratna zbivanja moje postrojbe. Bio sam vojnik, ali ponekad kad je trebalo i ratni službeni snimatelj. Moj kon-takt: 091/253 08 84.

VLADIMIR ŽIVANOVIĆ, voditelj volontera konferencijePosao, sport i ljubav su me doveli u Županju prije 50 godina. Radio sam na radnim mjestima u organi-ma vlasti i uprave, odgoja, obrazo-vanja, sporta, kulture, rad s mladi-ma, omladinska zadruga, organi-zacija kulturnih, sportskih i zabav-nih programa itd. Nakon 23. g. ra-da bespravno sam ostao bez posla,

a kako sam svo vrijeme svog redov-nog rada bio uključen kao volon-ter u Gradskom odboru Crvenog križa Županja, Vatrogasnog saveza općine Županja, sportskih organi-zacija i drugim društvenim organi-zacijama, nije mi bilo teško nastavi-ti volonterski rad. Naprotiv to mi je koristilo da idem dalje, da se ople-menjujem kao čovjek, usavršavam u svom poslu za koji sam se obra-zovao i naravno da sam pomagao i drugima i samom sebi.Unazad nekoliko godina s prof. g. Oreškovićem sudjelovao sam u ne-koliko humanitarnih projekata iza čega stoji evidentan trag i što je naj-bitnije ljudi su se uspravili, počeli živjeti životom dostojnog čovjeku. Na njegov poziv uključen sam kao volonter u organizaciju i provođe-nje organizacije konferencije koja je održana na svjetskoj razini.Moji zadaci su bili da koordiniram rad 15 volontera (studentica Ani-ta Jurić, maturant Kristijan Đu-rić, mat. Lucija Stilin, Mateo Plja-sković, Marijana Mišković i dr.) i da sudjelujem u radu i realizaci-ji zadataka koji su bili postavljeni pred nas. Sve je uspješno završeno i ovom prilikom pohvala za sve njih. Također značajan doprinos svih volontera je i pomoć organizatoru Avrion d.o.o. Zagreb.

Za mene je novo iskustvo korisno, kontaktiranje s voditeljem SKIG-a prof. Josipom Krunićem i mladim snimateljem već afirmiranim i na-građivanim od New Yorka, Portu-gala, Italije… i sudjelovanje u ra-du snimanja SINOPSISA, pomoć u prijevozu, odabiru lokacije za sni-manje i sve drugo što su mogli ko-ristiti u skladu s mojim znanjem i iskustvom u ovom poslu, a rezultat je zapisan i viđen u cijelom svijetu.Veoma značajan, opsežan, koristan, poticajan projekt same Konferenci-je za drugi korak, kako ja to vidim je susret poduzetnika iz obe drža-ve BiH i RH i iseljenih ljudi s ovog područja koji su uspješni u cijelom svijetu, povezivanje istih, osigu-ravanje uvjeta za prihvatljiva stra-na ulaganja uspješnih ljudi iz cije-le regije. Sve za dobrobit, prosperi-tet, ekonomski razvoj i zadržavanje mladih ljudi na ovim prostorima, da svoje znanje i uložene investici-je u njih iskoriste ovdje gdje je i in-vesticija u njih uložena.Oduševljen sam što je konferenci-ja odlično osmišljena, veoma impo-zantan broj gostiju i znanstvenika, prepuni amfiteatar Gimnazije Žu-panja, čekanje u redu za akreditaci-ju, prenošenje u živo širom Europe do Kanade i Australije.

Pripremio: Vladimir Mihajlović

Vladimir Živanović, voditelj volontera

Srećko Kavka, službeni snimatelj konferencije


Zovem se Andreas Bäuerle-in, poduzetnik sam i ekspert za Internet marketing te ma-

lim i srednjim poduzetnicima po-kazujem kako mogu automatizi-rano, 24h dnevno preko Interneta doći do novih klijenata. Imam 29 godina, rođen sam u Schweinfur-tu i već tri godine sam sretno ože-njen, a dvije godine sam ponosan otac prekrasnog sinčića, Leopolda. S 24 godine, sam se osamostalio i do danas vodim agenciju za semi-nare i daljnje školovanje te dobi-vam svoje klijente preko Interneta. Za JH Academy upravljam s preko pola milijuna eura samo za rekla-mne akcije na Facebook-u.Unazad dvije godine sudjelujem zajedno s Jürgenom Höllerom, Mi-keom Dierssenom, Alexanderom Kaufmannom i Andrèem Mayom na bini za JH Academy, koja je naj-brže rastuća tvrtka za daljnje ško-lovanje u Europi. Ovdje školujem male i srednje poduzetnike kako instalirati internetsku mašinu po-moću koje automatizmom danju i noću dobivaju nove klijente. Moj najveći poslovni uspjeh bio je vla-

stiti 4-dnevni seminar za digital-nu prodajnu mašinu s preko 300 posjetitelja.Mein Name ist Andreas Bäuerlein, ich bin Unternehmer und Experte für Internet-Marketing! Ich zeige klein- und mittelständigen Unter-nehmen wie sie automatisiert, 24 Stunden am Tag, über das Internet Neukunden gewinnen können! Ich bin 29 Jahre jung, in Schwein-furt geboren, und seit drei Jahren glücklich verheiratet. Seit zwei Ja-hren bin ich stolzer Papa meines bezaubernden Sohnes Leopold. Mit 24 Jahren habe ich mich se-lbstständig gemacht und führe bis heute eine Handelsagen-tur für Weiterbildungsseminare und -produkte und gewinne me-ine Kunden über das Internet! Für die Jürgen Höller Academy verwalte ich mehr als eine halbe Million Euro im Jahr alleine für Facebook- Werbeanzeigen! Seit zwei Jahren stehe ich neben Jürgen Höller, Mike Dierssen, Alexander Kaufmann und Andrè May auf der Bühne der Jürgen Höller Academy, das ist das sch-

nellst wachsende Weiterbildun-gsunternehmen in ganz Europa. Dort schule ich klein- und mittel-ständige Unternehmer darin, wie sie eine Internet-Maschine er-stellen können, mit der sie au-tomatisiert Tag und Nacht neue Kunden gewinnen können! Me-in größtes geschäftliches Highlight war mein eigenes 4-Tage-Seminar „Die digitale Verkaufsmaschine“ mit über 300 Teilnehmern!

Jedan ste od najinovatnivnijih trenera nove generacije. Po če-mu se ova nova generacija podu-zetnika, ali i mladih, razlikuje od generacije od prije 20 godina? U kojoj ste branši ekspert?Sie sind einer der innovativ-sten Trainer der neueren Gena-ration. Durch was unterschei-det sich die neue Generation der Unternehmer aber auch die jun-gen Leute von heute von der von vor 20 Jahren? In welcher Branc-he sind Sie Experte?Velika je razlika u tome što je mla-da generacija odrasla u vrijeme FB, Instagrama, Snap Chat itd. Komu-

nikacija se zbog društvenih mre-že kompletno promijenila. Posta-la je površna i brža. Danas se doga-đaji puno brže šire preko društve-nih mreža nego preko standardnih medija kao što su radio, TV ili no-vine. Kada u vijestima čujete da se dogodilo nešto strašno, ta vijest je na FB vrlo često već stara. Ja to na-zivam naslovna komunikacija. Lju-di danas čitaju „naslovno“. To je za-to što nas svakodnevno bombardi-raju s reklamama i informacijama. Kada je Internet 1990. g. nastao, nitko nije mogao naslutiti koje raz-mjere i mogućnosti će to donije-ti. Svatko koristi Internet, no veći-na njih ne zna kako se s time točno služiti i kako zarađivati novac. Na-vodno postoje i ljudi koji vjeruju da je Internet samo usputna pojava koja u budućnosti neće imati nika-kvu ulogu. Velika je opasnost tako razmišljati jer Internet je, i bit će u budućnosti najveći marketinški in-strument da biste na tržištu mogli ostati konkurentni.Der große Unterschied ist, da-ss die junge Generation in Zeiten von Facebook, Instagramm, Snap-

Ljudi danas čitaju „naslovno“ - Menschen lesen nur noch schlagzeilenartigANDREAS BÄUERLEIN, SCHWEINFURT - NJEMAČKA

*To je zato što nas sva-kodnevno bombardiraju reklamama i informaci-jama *Ukoliko sada ne uskočiš na Internet vlak, nećeš ga više nikada stići *Das liegt daran, dass wir jeden Tag mit Wer-bung und Informationen überschüttet werden *Doch wenn Du jetzt nicht auf den Zug des In-ternets aufspringst, holst Du ihn nie wieder ein!

intervju

Andreas Bäuerlein


Chat usw. aufgewachsen ist.Di-e Kommunikation hat sich durch die sozialen Netzwerke vollstän-dig verändert! Sie ist oberflächi-ger und schnelllebiger geworden! Heutzutage ist es so, dass sich Erei-gnisse viel schneller über sozia-le Netzwerke verbreiten als über herkömmliche Medien wie Ra-dio, Fernseher oder gar Zeitun-gen. Wenn Du in den Nachrichten hörst, dass etwas Schlimmes pa-ssiert ist, ist die Nachricht in Face-book oft schon wieder veraltet. Ich nenne es: D I E S C H L A G Z E I L E N - K O M M U N I K A T I O N. Menschen lesen nur noch schlag-zeilenartig. Das liegt daran, dass wir jeden Tag mit Werbung und Informationen überschüttet wer-den. Als das Internet, so wie wir es heute kennen, 1990. entstan-den ist, hat noch niemand geahnt, welche Ausmaße, Möglichkeiten und Chancen es mit sich bringt. Je-der Mensch benutzt das Internet, doch die meisten wissen nicht, wie man richtig damit umgeht und da-mit Geld verdienen kann. Es soll sogar noch Menschen geben, die glauben, dass das Internet nur ei-ne vorrübergehende Erscheinung ist und in Zukunft keine Rolle me-hr spielen wird. Es birgt übrigens eine große Gefahr so zu denken, denn das Internet ist bzw. wird in Zukunft das wichtigste Marketin-ginstrument um wettbewerbsfähig zu bleiben.

Imate veliko vlastito iskustvo u on line marketingu. Što mislite od digitalizaciji o kojoj se svaki dan čita i čuje u medijima?Sie haben se grosse Erfahrung im Online Marketing. Wie den-ken Sie über das digitale Zei-talter von der man tagtäglich in den Medien hören kann?S mojom najnovijom knjigom "Di-gitalna prodajna mašina" želim po-duzetnicima, ali i radnicima otvo-riti oči! Napisao sam tu knjigu za one koji su shvatili koliko je bitno baviti se s temom Interneta, ali i za one koji to još nisu osvijestili da je jako bitno donjeti odluku da idu novim putevima kako bi opstali u budućnosti. Na taj način se obra-ćam jednoj velikoj ciljnoj skupini ljudi jer je zastrašujuće da 95% lju-di uopće ne zna kako se preko In-terneta može doći do novih klije-nata i na taj način zarađivati novac! Zašto? Zato što se boje Interneta i imaju negativan stav ili predrasu-de prema njemu. Ne vjerujete mi? Zašto se onda trenutno zatvara to-liki broj malih i srednjih poduzeća? Zašto sve više ljudi naručuje roi-zvode preko Interneta, a ne kupu-ju ih kod lokalnih dobavljača? Po-gledajte samo u gradovima koliko trgovaca zatvara svoje dućane zato što su točno sljedeće mislili:- Internet, to ne trebam!- Meni se to neće dogoditi! - Radit ću isto kao i do sada!

Ljudi danas čitaju „naslovno“ - Menschen lesen nur noch schlagzeilenartigDigitalizacija - „Digitalisierung“Počelo je novo razdoblje i to razdoblje se zove digitalizacija. Internet mijenja naše ponašanje u mnogim područjima, npr. kako:- kupujemo i prodajemo- slušamo glazbu- bavimo se sportom- gledamo filmove- dogovaramo za druženje i upoznavanje.Danas gotovo sve možete dobiti preko Interneta. Proizvodi su brzo kod kuće, veći-nom jeftinije i vrlo ugodno jer samo s jednim klikom naručimo. Bavimo se našim prijateljima na FB, Instagramu i What`s App-u, tražimo samo s jednim klikom na-šeg partnera na mreži. Život bez Interneta danas više nije zamisliv. Nema veze gdje smo, uvijek smo povezani s Internetom želimo li to ili ne. Prosječno vrijeme pro-vedeno na FB je 4h dnevno! Svakodnevno se na YouTube-u, besplatnim online vi-deo uslugom Google-a, postavlja videomaterijala za koje bi jedna osoba trebala 50 godina kako bi sve filmove pogledala. Ustanovilo se da je 2015. g. bilo spojeno 25 milijardu uređaja na Internet. 25 milijardi!!! To su 3,5 uređaja po čovjeku!!! Po ra-znim prognozama, očekuje se da će 2020. g. biti spojeno preko 50 milijardi uređa-ja na Internet. To su 6,5 uređaja po čovjeku! Znate li što to znači za vas u budućno-sti? Koji nevjerojatan potencijal postoji za vas u socijalnim mrežama? Ali znate li koji rizik za vas može postojati ukoliko se u budućnosti ne počnete baviti s temom Internet marketinga?!Es hat ein neues Zeitalter begonnen und dieses Zeitalter heißt „Digitalisierung“! Das Internet verändert unser Verhalten in vielen Bereichen, zum Beispiel wie wir:- Ein- und Verkaufen- Musik hören- Sporttreiben- Filme schauen- Uns verabreden und kennenlernen.Du kannst heutzutage fast alles über das Internet erwerben. Die Waren sind sch-nell zuhause, meistens günstiger und sehr bequem mit nur einem Klick zu be-stellen! Wir pflegen unseren Freundeskreis in Facebook, Instagramm und What`s App, suchen mit nur einem Klick unseren Partner im Netz....Ein Leben ohne das In-ternet wäre heutzutage gar nicht mehr denkbar. Egal wo wir sind, ob wir wollen oder nicht, wir sind immer mit dem Internet vernetzt.Die durchschnittliche Verweildauer alleine auf Facebook beträgt vier Stunden am Tag! Täglich wird in Youtube, dem kostenlosen Online-Videodienst von Google, so-viel Videomaterial hochgeladen, dass eine Person 50 Jahre benötigen würde, um alle diese Filme anzuschauen. Man hat festgestellt, dass im Jahr 2015 25 Milliar-den Geräte mit dem Internet verbunden waren. FÜNFUNDZWANZIG MILLIAR-DEN!!!!! Das entspricht 3,5 Geräten pro Mensch!! Im Jahre 2020 sollen es laut Prognosen über 50 Milliarden Geräte sein, das wären 6,5 Geräte pro Mensch! Weißt Du eigentlich was das in Zukunft für Dich bedeu-ten kann? Welches unglaublich Potenzial für Dich in diesen sozialen Netzwerken steckt? Aber weißt Du auch, welches Risiko es für Dich bedeuten kann, wenn Du Dich in Zukunft NICHT mit dem Thema Internet-Marketing beschäftigst?

intervju


- Internet je samo trend!- Moji klijenti tako i tako nisu na FB i ostalim mrežama!Sada možda mnogi misle da to u svojoj branši ne trebaju. Kako da svojom strukom na Internetu zara-đujem novac? Svejedno je u kojoj ste branši. Imate li neku struku kao pekar, mesar, stolar ili neku usluž-nu djelatnost. U budućnosti će još više malih trgovaca zatvoriti. To su točno oni koji se ne mijenjaju. To su poduzeća koja nisu prepoznala znakove i nastavili su kao i do sa-da zato što je možda u tom trenut-ku još dobro išlo.Mit meinem aktuellen Buch: „Di-e digitale Verkaufsmaschine“ möchte ich Unternehmen, aber a-uch Angestellten die Augen öffen! Ich habe dieses Buch sowohl für diejenigen geschrieben, die ver-standen haben, wie wichtig es ist, sich mit dem Thema Internet zu beschäftigen, als auch für diejeni-gen, die immer noch nicht verstan-den haben, dass es wichtig ist, ei-ne Entscheidung zu treffen und neue Wege zu gehen um in Zuku-nft noch auf dem Markt bestehen zu können! Und damit spreche ich eine große Zielgruppe an, denn das Erschreckende ist, dass 95% aller Menschen wissen nicht, wie man über das Internet neue Kun-den gewinnen kann und damit Geld verdient! Und warum? Weil sie Angst davor haben und eine ne-gative Haltung oder negative Glau-benssätze gegenüber dem Internet haben! Du glaubst mir nicht? Wa-rum schließen dann im Moment so viele klein- und mittelständige Unternehmen? Warum bestellen immer mehr Menschen ihre Pro-dukte im Internet und nicht beim lokalen Händler? Schau dich doch mal in den Städten um, wie vie-le Einzelhändler pleite gehen und ihren Laden zusperren müssen, weil sie genau so gedacht haben:„Internet? Das brauche ich nicht!“ „Mich wird es nicht betreffen!“„Ich mache weiter wie bisher““„Internet ist nur ein Trend!“ „Meine Kunden sind eh nicht auf Facebook und Co!“Jetzt denken vielleicht einige von Euch, dass brauche ich in meiner

Branche nicht! Egal in welcher Branche du tätig bist. Egal ob du einen Handwerksbetrieb hast wie eine Bäckerei, Metzgerei oder Schreinerei oder einen Dienstlei-stungsbetrieb. Es werden in Zuku-nft noch mehr Einzelhändler Plei-te gehen. Das sind genau die Un-ternehmen, die sich nicht neu er-funden haben! Das sind die Unternehmen, die die Zeichen der Zeit nicht erkannt ha-ben und weitergemacht haben wie bisher, weil es vielleicht in diesem Moment ja noch ganz gut lief!

Koji je prvi korak ka tom ci-lju? Može li poslovanje svakog poduzetnika biti učinkovitije i produktivnije?Was ist der erste Schritt zu di-esem Ziel? Kann die Arbeit (der Verkauf) wirklich von je-dem Unternehmer gesteigert werden?Prvi i najvažniji korak, temelj va-šeg Internet marketinga i Internet nastupa je digitalno pozicionira-nje! Tko temelje ne postavi na pra-vi način, u Internetu će potonu-

ti. Što podrazumijevam pod digi-talnim pozicioniranjem? Radi se o tome da istražite koje potrebe, že-lje i ciljeve vaša ciljna skupina ima i kako će vas potencijalni klijen-ti na Internetu naći. Prije nego što neki svoj proizvod ili uslugu pre-ko Interneta prodajete ili počinje-te s proizvodnjom proizvoda, mo-rate znati za koga taj proizvod izra-đujete. Najbolji marketing ništa ne znači ukoliko sa svojim proizvo-dom ne dopirete do svoje ciljne skupine. Zamislite da uložite hrpu novca u skupe internetske strani-

ce, marketing, savjetnike, dizajne-re, landing pages, prodajne teksto-ve itd. i na kraju shvatite da se pre-zentirate kod krive ciljne skupine s vašim proizvodima. Dovesti posje-titelje na svoju internetsku strani-cu nije teško, ali u marketingu ni-je bitno pridobiti posjetitelje nego pridobiti prave posjetitelje, jer sa-mo tako posjetitelj postaje zainte-resiran pa potom i klijent.U Njemačkoj imamo oko 79 mi-lijuna stanovnika. Tu još možemo dodati milijuna s njemačkog go-vornog područja Švicarske i Au-

strije. Tvrdim, svaki stanovnik na neki način ima neki problem. I ka-da ljudi imaju neki problem i žele naći rješenje, što čine? Točno, go-oglaju svoj problem. To mi može-mo iskoristiti. Jer riječi koje ljudi utipkavaju su takozvane ključne ri-ječi ili keywords. Keywords su tra-ženi pojmovi koji korisnici google-ove tražilice utipkavaju kako bi u trenutku dobili informaciju. Go-ogle skoro u svjetlosnoj brzini na-kon traženog pojma daje rezultat. Kroz utipkavanje Keyworda kljent najčešće nađe što je tražio. Prvi ko-rak je znači saznati koje keywords vaši klijenti utikavaju u Internet.Der erste und wichtigste Schritt, die Basis deines Internet-Marke-tings- und Internetauftritts, ist die digitale Positionierung! Wer diese als Fundament nicht richtig legt, wird im Internet gnadenlos Unter-gehen! Was meine ich mit der digi-talen Positionierung? Bei der digi-talen Positionierung geht es darum herauszufinden, welche Bedürfnis-se, Wünsche und Ziele deine Zi-elgruppe hat und darum, im Inter-net von deinen potenziellen Kun-den gefunden zu werden! Bevor du ein Produkt oder eine Dienstle-istung über das Internet verkau-fen willst oder mit der Erstellung eines Produktes beginnst, musst du wissen, für wen du dieses Pro-dukt erstellst! Das beste Marke-ting bringt dir nichts, wenn du für dein Produkt nicht die richtige Zi-elgruppe ansprichst! Stelle dir vor, du investierst Unmengen an Geld in teure Internetseiten, Marketing, Berater, Designer, Landing Pages, Verkaufstexte usw. und stellst am Ende fest, dass du die falsche Zi-elgruppe mit deinen Produkten bewirbst. Besucher auf deine Ho-mepage zu leiten ist heutzutage nicht schwer, doch es geht im In-ternet-Marketing nicht darum Be-sucher zu generieren, sondern di-e richtigen Besucher auf deine Sei-te zu leiten, denn nur dann wird der Besucher zum Interessent und vom Interessent zum Kun-den. In Deutschland gibt es über 79 Millionen Bürger. Zusätzlich kommen noch Millionen von de-utschsprachigen Österreichern

intervju


und Schweizern dazu. Ich beha-upte jeder dieser Bürger, hat auf i-rgendeine Art und Weise ein Pro-blem. Und wenn ein Mensch ein Problem hat und gerne dazu eine Lösung präsentiert bekommen ha-ben möchte, was machen die mei-sten Menschen? Richtig, sie Goo-geln ihr Problem. Und das können wir uns zunutze machen! Denn di-e Wörter, die diese Menschen ein-geben sind sogenannte Schlüsse-lwörter auch Keywords genannt!Keywords sind also Suchbegrif-fe, die von Nutzern in die Google-Suchleiste eingegeben werden, um im gleichen Augenblick die gewünschten Informationen zu er-halten. Google liefert dem Sucher fast in Lichtgeschwindigkeit nach Eingabe des Keywords das „pa-ssende“ Ergebnis.Durch die Eingabe der Keywords findet der Kunde (meistens) das, wonach er sucht. Der erste Schritt ist es also herauszufinden, welche Keywor-ds deine Kunden ins Internet eingeben!

Najbolje ideje i najbolji proizvo-di neće uspjeti ako se strategija prodaje i odnosa s kupcima ne postavi na pravi način. Koji je to način? Zašto bi trebali investira-ti u rad na Internetu?Die besten Ideen und die be-sten Produkte werden es nicht schaffen wenn die Verkaufsstra-tegie und der Umgang mit den Kunden (Käufern) nicht auf di-e richtige Art und Weise einge-setzt werden. Welche sind das? Warum sollte man ins Internet investieren? Prije nego što krenete sa svojim obrtom ili biznisom, nema veze krećete li online ili offline, morate si postaviti pitanje: Jesam li spre-man sljedećih godina sve učini-ti za svoj cilj i davati puni gas? Jer ako mislite da možete otvoriti neki obrt i da ćete biti uspješan bez pra-vog uloga, možete odmah odustati od svog nauma. Niti jedna ideja ili najbolji proizvod na svijetu, najbo-lja prodajna strategija neće vas uči-niti uspješnim ukoliko ne date svoj ulog. Kako biste izgradili uspješan

biznis morate imati sljedeće:- znanje kako to postići- pravi stav prema sebi i svom biznisu.U mom poslu kao trener, upozna-jem mnogo ljudi koji imaju veli-ke ideje, vizije i ciljeve. Na žalost, mnogi od njih propadnu, ne zato što ne znaju kako nešto uspješno odraditi, nego zato što ništa ne či-ne! Ne pokrenu se! Sada vjerojat-ni mislite, kakve veze ima moj unu-tarnji stav s Internetom. Vrlo jed-nostavno: Onaj tko misli da pre-ko noći s Internetom može posta-ti bogat, krivo je mislio. Na kraju

se ne radi o strategiji koja vas či-ni uspješnom, nego o vašem stavu koliko žarko želite uspjeti! Što vam znače najbolje prodajne strategije ukoliko se ne pokrenete? Što znači kada naučeno koristite samo mje-sec dana i onda vas sustigne sva-kodnevnica i izgubite svoje ciljeve iz vida? Najbitnije kako biste po-stali uspješni je vaš ULOG!Bevor du mit einem Geschäft oder einem Business, egal ob Online oder Offline startest, musst du dir immer die Frage stellen: Bin ich

bereit in den nächsten Jahren alles für mein Ziel zu tun und wirklich Vollgas zu geben? Denn wenn du glaubst, du eröffnest ein Geschäft und wirst damit erfolgreich ohne den nöti-gen Einsatz zu bringen, kannst du gleich wieder damit aufhören!Keine Idee oder das beste Produkt dieser Welt, oder die beste Verka-ufsstrategie machen dich erfol-greich, wenn du nicht vollen Ein-satz bringst! Um ein erfolgreiches Geschäft aufzubauen brauchst du:- Das Wissen wie es funktioniert- Die richtige Einstellung zu dir

und zu deinem Business!In meinem Beruf als Trainer, ler-ne ich viele Menschen kennen, di-e großartige Ideen, Vision und Zie-le haben. Leider scheitern die mei-sten nicht am Wissen, wie man etwas erfolgreich umsetzt, son-dern der größte Teil scheitert am TUN!Sie kommen nicht ins Handeln! Jetzt denkst du vielleicht, was hat die innere Einstellung mit dem Internet zu tun? Ganz ein-fach: Wer glaubt er könnte sch-

nell über Nacht mit dem Internet reichwerden hat falsch gedacht! Denn am Ende geht es nicht um die Strategie, die dich erfolgreich macht, sondern um deine Ein-stellung und darum wie sehr du es schaffen willst! Was bringt es dir, wenn du die besten Verkaufstra-tegien kennst, aber nicht ins Han-deln kommst?Was nützt es dir, wenn du das Ge-lernte nur einen Monat anwen-dest, dich dann der Alltag ein-holt und du deine Ziele aus den Augen verlierst? Das Wichtigste um erfolgreich zu werden ist dein EINSATZ!

Kažu da ste prodavač sa strašću. Kako bi sebe opisali kao proda-vača sa strašću, što to znači?Menschen sagen über Sie, da-ss Sie ein leidenschaftlicher Verkäufer sind. Wie würden Sie sich als leidenschaftlicher Verkäufer beschreiben, was he-isst das?Strast je osnova za jednog proda-vača. Tko ne razvije strast prema svom proizvodu dugoročno neće biti dobar prodavač. Postoje na ti-suće tehnike i strategije kako ljude možete o nečemu uvjeriti. Ali ka-ko bi postali uistinu uspješni, mo-rate za svoj proizvod gorjeti! Upo-znao sam mnoge prodavače na na-šim seminarima. Odmah se prepo-znaje je li netko za svoj proizvod razvio strast ili ne. Načelno kupu-jem samo u dućanima kod proda-vača koji su sa svojim proizvodom oduševljeni i koji mi sa strašću že-li prodati svoj proizvod. Samo ta-da znam da je taj proizvod za mene perfektan. Prodavači koji nisu ra-zvili strast prema svom proizvodu, istovremeno znaju kako mi taj pro-izvod neće pomoći. Kada prodate proizvod koji pomaže ljudima rje-šavati probleme automatski razvi-jete strast prema tom proizvodu. Što ima ljepšeg kada ljude može-te učiniti sretnijima i uspješnijma?Ich finde Leidenschaft ist eine Vorraussetzung für einen Verkäu-fer. Wer keine Leidenschaft zu se-inem Produkt entwickelt, wer nicht zu 100% hinter seinem Pro-dukt steht wird auf Dauer kein gu-

intervju


ter Verkäufer sein! Es gibt tausend Techniken und Strategien, wie man einen Menschen von etwas überzeugen kann. Aber um richtig erfolgreich zu werden, musst du für dein Produkt brennen! Ich ha-be unzählige Verkäufer in unse-ren Seminaren kennengelernt! Man erkennt in den ersten Sekun-den ob ein Verkäufer eine Leiden-schaft zu seinem Produkt entwic-kelt hat oder nicht! Ich kaufe grun-dsätzlich nur in einem Geschäft, wenn der Verkäufer begeistert ist und mir mit Leidenschaft sein Produkt verkaufen will. Denn nu-r dann weiß ich, dass das Produkt perfekt für mich ist! Verkäufer di-e keine Leidenschaft zu Ihrem Produkt besitzen, wissen auch gleichzeitig, dass das Produkt mir nicht weiterhelfen kann! Wenn man ein Produkt verkauft, dass Menschen hilft Probleme zu lösen, dann entwickelt man automatis-ch eine Leideschaft zu diesem Pro-dukt. Denn es gibt nichts schöne-res, als Menschen glücklicher und erfolgreicher zu machen!

Surađujete s uspješnom Jurgen Höller Akademijom, što za vas znači ova suradnja?Sie kooperieren mit der J-HA, was bedeutet für Sie diese Zusammenarbei?To je meni kao šestica u lotu. Po-čeo sam kao praktikant. Nakon go-dinu dana postao sam samostalan prodavač. I samo uz pomoć Jürge-na uspio sam doći do ovoga gdje sam danas. U životu ne dobijete puno šansi kako biste odradili ne-što veliko. Tu mogućnost dobio sam u JHA i na tome sam jako za-

hvalan. Veliki je dar zajedno s Jür-genom, Dierssenom i ostalim tre-nerima stajati na bini i pri tome lju-dima pomagati da budu uspješniji.Für mich ist es wie ein 6er im Lotto! Ich habe als Praktikant in der JHA angefangen. Nach einem Jahr habe ich mich als Handelsvertreter selb-stständig gemacht! Und nur dur-ch die Unterstützung von Jürgen habe ich es geschafft dort zu sein, wo ich heute bin! Man bekommt im Leben nicht viele Chancen um etwas großartiges zu erreichen! Diese Chance habe ich von der J-HA bekommen und dafür bin ich mehr als nur dankbar! Es ist ein großes Geschenk zusammen mit Jürgen Höller, Mike Dierssen und den anderen Trainern der JHA auf einer Bühne zu stehen und Men-schen dabei zu helfen erfolgreich zu werden!

Koji su danas najveći izazovi po-duzetnika u razvoju digitalne prodaje?

Was sind die grössten Herausfor-derungen der heutigen Unter-nehmer in der Entwicklung des digitalen Verkaufs?Najveći izazov je krenuti i kada ste krenuli sljedeći izazov je ne propu-stiti trendove. Živimo u nevjerojat-no brzom vremenskom razdoblju. Poduzetnici koji su s jednom stra-tegijom postali uspješni, misle da više ne moraju ništa novo osmisli-ti. To je velika greška. Svake godi-ne imamo nove trendove i strate-gije i to nije jednostavno za podu-zetnike. Uvijek morate ostati infor-mirani kako ne biste propustili ne-ki novi trend. To može imati fatal-ne posljedice.Die größte Herausforderung ist es zu Starten und wenn man gestar-tet ist, ist die nächste Herausforde-rung die neuesten Trends nicht zu verpassen. Wir leben in einem unglaublich schnelllebigen Zeitalter! Unter-nehmer die mit einer Strategie Er-folg haben oder hatten, glauben oft sie müssten sich nicht mehr neu er-finden! Das ist ein großer Fehler! Jedes Jahr wird es neue Trends und Strategien geben die es für Unter-nehmen nicht einfacher machen! Es ist wichtig immer auf dem La-ufenden zu sein und einen neu-en Trend nicht zu verschlafen, da-ss kann zu fatalen Konsequenzen führen!

Bili ste u Hrvatskoj, posjetili Hvar. Ne znam razlog posjete, ali me zanimaju vaši dojmovi o

Hrvatskoj. Hoćete li opet doći i kada?Sie waren in Kroatien und ha-ben die Insel Brac besucht. Ich kenne den Grund Ihres Be-suches nicht, aber mich würden Ihre Eindrücke über Kroatien interessieren. Werden Sie wie-der kommen und wann?U više navrata bio sam s obitelji u Hrvatskoj i volim ovu zemlju. Hra-na, plaže, mentalitet... Još dan da-nas maštam o čistoći vode i prekra-snim plažama. Najviše mi je osta-lo u sjećanju gostoprimstvo i osje-ćaj da smo dobrodšli. Volim ovu zemlju i svog hrvatskog prijatelja Borisa Halapira kojeg jako cijenim.Ich war mit meiner Familie mehr-mals im Urlaub in Kroatien und ich liebe dieses Land! Das Essen, die Strände, die Mentalität.... Ich schwärme heute noch von dem glasklaren Wasser und den wun-derschönen Stränden. Was mir vor allem in Erinnerung geblieben ist, ist die Gastfreundschaft die uns entgegengebracht wurde und das Gefühl Willkommen zu sein. Ich liebe dieses Land und meinen kro-atischen Freund Boris Halapir den ich sehr schätzen gelernt habe!

Hvala na intervju! Danke für das Intervju!Zahvaljujem Vam i želim Vam dalj-nji uspjeh!Ich bedanke mich und wünsche weiterhin viel Erfolg!

Vladimir MihajlovićPrijevod: Boris Halapir

intervju


putopisi

Kada stignete prvo primijeti-te monumentalnost i veliči-nu svega. Ogromne zgrade

prekrasno ukrašene u tipičnom špa-njolskom stilu, veliki trgovi i bule-vari od kojih su neki široki i 100 me-tara gdje se smjenjuju kolnici i re-dovi drvoreda. Veliki parkovi za od-mor i bijeg od ljetnih vrućina. Ipak Madrid je grad gdje je sve na dohvat ruke i veliki dio se može obići pješi-ce. Naravno hodajući i hodajući dok ne padnete s nogu. Sletjeli smo kažu na najveći europski aerodrom Ado-lfo Suárez Barajas na novi Terminal 4. Odatle se može željeznicom, me-troom, shuttle busom, kombijem pa čak i autom već za 5€. Naravno taxi je najskuplja verzija.

Kraljevska palačaSvakako najveća turistička atrakci-ja je palača i rezidencija kralja Fe-lipea VI. i kraljice Letizie koji ima-ju dvije princeze. Oni danas ipak ži-ve na drugom mjestu. Monarhija se vratila nakon smrti generala Fran-ka 1975. g. i dugogodišnje diktatu-re. Kralj postaje Juan Carlos unuk zadnjeg kralja Alfonsa XIII., koji je abdicirao 1931. g. Madrid je do-bio ime od arapskog imena Mage-

rit, kada je tu bila utvrda koja je šti-tila prilaz arapskoj prijestolnici To-ledu. Pored palače u malom parku se nalaze i ostaci prvih kamenih zi-dina koji datiraju iz vremena 850. do 866. g. Kasnije u 14. stoljeću, bit će poznata kao Antiguo Alcazar ili Stara tvrđava. Koristili su je kasni-je i španjolski kraljevi, dok nije ne-stala u plamenu 1734. g. Nakon 17 godina biva završena i useljena ova današnja, dok su pojedine dvorane kasnije opremali drugi kraljevi na-sljednici. Uzor joj je bio Louvre s velikim trgom i dvorištem za para-de. Ima preko 3000 soba. Posebno je impresivno glavno stubište dvo-rana s prijestoljem i stropom koji je oslikao Tiepolo, soba s oružjem, dvorana sa zrcalima i kraljevska ka-pela s instrumentima Stradivarija. U sklopu je i galerija sa slikama. Smje-na straže održava se svake srijede i subote od 11-14 sati i veliki je spek-takl za turiste. U srpnju, kolovozu i rujnu od 10 do 12 sati. Pored pje-šadije maršira i konjica i artiljerija s topovima. Iza palače su prekrasni vrtovi. To je jedno od najromantič-nijih mjesta za gledanje zalaska sun-ca. U sredini je veliki ribnjak, okru-žen fontanama, drvećem i skulptu-

rama. Pored palače je i monumen-talna Katedrala, čije projektiranje i gradnja počinje 1879. g. i trajat će sve do 1993. g. U sklopu nje je i mu-zej, a može se popeti i na kupolu.

Puerta del SolIzabrali smo hotel odmah pokraj glavnog trga Puerta de Sol. Veliki moćni trg je sjecište tri metro linije, dvije željezničke i nekoliko glavnih prometnica, te čak 5 ulica namije-njenih samo pješacima prepunih tr-govina, suvenirnica, restorana i kafi-ća. Stoga ne čudi veliki broj ljudi ko-ji se poput rijeka slijevaju na njega. U svakom trenutku je tu 5-6 policij-skih vozila i nekoliko hitne pomoći.

Inače policije ima na svakom kora-ku i sigurnosne mjere su očigledno na visokom nivou. Trgom domini-ra palača pošte s velikim satom, ko-ji 31. prosinca označava novu go-dinu sa svojih 12 zvona pred pre-punim trgom. Putem televizije pri-jenos gledaju u cijeloj Španjolskoj. Ispred zgrade je nulta točka od ko-je se broje sve udaljenosti do drugih gradova. Na trgu je par fontana, ko-njanički kip Carlosa III., te kip med-vjeda oslonjenog na drvo, koji se nalazi na grbu grada u kome živi 3,3 milijuna ljudi. Trg i sve okolne ulice su ukrašene i bliješte od neona. Ve-lika metalna jelka koja mijenja boje se vidi izdaleka, a fora je što se mo-

Grad raskoši i umjetnostiMADRID - ŠPANJOLSKA

*Madrid je grad gdje je sve na dohvat ruke i veliki dio se može obići pješice *Grad je dobio ime od arapskog imena Magerit, kada je tu bila utvrda koja je štitila prilaz arapskoj prijestolnici Toledu

Caixa forum

Katedrala noću


že i ući u nju.Za obilazak grada su dvije opci-je. Mi smo se provozali i turistič-kim autobusom Madrid City Tour (www.madridcitytour.es), ulazeći i izlazeći po želji na mnogim stani-cama. Voze dvije linije svakih 8-15 minuta, a po potrebi i češće. Za uži dio grada izvrsna opcija su besplat-ne vođene ture agencije Madride-Travel (www.madride.net). Počinju u 11.00 i 17.00 na trgu Puerta del Sole ispod statue medvjeda. Čak postoje i za noćne obilaske gdje Vas provedu po barovima uz tapase i pi-će i napokon da dočekate jutro u noćnim klubovima. Za one koji že-le vidjeti flamenco ples uz večeru ili piće organizirane su posebne ture. Također se mogu rezervirati izuzet-no povoljno dnevni izleti u okolne gradove poput Toleda, El Escoriala, Avile i Segovie.

Centar centra grada i Gran ViaJedna od glavnih ulica staroga gra-da je Gran Via. Sjeverno od nje je zona restorana, fast foodova, baro-va i zabave. Dio između San Lui-sa i Plaza de Callao je prepun veli-kih robnih kuća, ali njih ima svuda. Gužve neopisive iako nema još sni-ženja. Neprekidne kolone pješaka

s rukama prepunih vrećica pozna-tim brendova. Čak su pješački pre-lazi široki negdje i 50 metara. Gran Via je puna monumentalnih zgra-da koje su noću prekrasno osvijet-ljene. Dio prema Plaza de España je poznat je po kinima i kazalištima. S Trga Piaza del Sol polazi Calle de Alcala prepuna palača. Prve su mi-nistarstva financija, Akademije um-jetnosti, i kasina. Mnoštvo je hote-la i banaka. Ova ulica kao i Gran Via izbija na trg Plaza de Cibelas s pre-krasnom fontanom napravljenom 1782. g. i tu postavljenom 113 go-dina kasnije. Postala je simbol glav-nog grada. Opisuje rimsku božicu zemlje, poljoprivrede i plodnosti, na kolima koja vuku lavovi. Božica je ikona i navijača Reala. Na trgu je monumentalna telekomunikacijska zgrada pošte iz 1909. g. u kojoj su danas mnogi kulturni sadržaji i re-storani, te od 2007. g. i gradska vi-jećnica. S vrha najviše kule je vidi-kovac Mirador Madrid i prekrasan pogled na grad. Na trgu je i Banco de Espana u eklektičnoj zgradi i je-dan od najljepših primjera španjol-ske arhitekture 19. stoljeća. Palacio de Buenavista je sjedište vojske, a Palača Linares ili Casa America je veza Španjolske i Latinske Ameri-

ke i predstavlja razne kulturne do-gađaje tih zemalja.

Zlatni trokut umjetnostiS trga kreće široki bulevar Passeo del Prado s nekoliko redova drvo-reda. Na malom trgu ispred zgrade Burze je spomenik palim herojima i fontana posvećena bogu Neptu-nu. Par metara dalje u bočnoj ulici na trgu Plaza de las Cortes u Palači Carrera je zgrada Španjolskog Par-lamenta, koji tu kroji sudbinu Špa-njolaca od 1850. g. Može se posje-titi kroz vođene ture. Jedan dan su tu bile demonstracije taksista. Ci-jeli dan je promet bio zatvoren s nekoliko stotina policijskih vozi-la i tko zna koliko specijalaca. Stal-no su nadlijetali helikopteri. Čula se neopisiva galama i pucnjava pe-tardi ili tko zna čega. Dva dana ka-snije građani su mirno stajali u ki-lometar dugom redu da bi mogli ući besplatno i vidjeti ga. Na Passeo del Prado su smješteni najznačajni-ji muzeji grada pa i svijeta. Zovu ga i Šetnica umjetnosti. Napravljen je u 18. stoljeću kao zona za odmor i rekreaciju. Prvi je Museo Naval koji govori o povijesti plovidbe, ali i da-našnjoj mornarici Španjolske. Zlat-ni trokut umjetnosti su tri najveća muzeja grada. Museo Thyssen-Bor-

nemisza je druga najveća privatna kolekcija na svijetu s preko 1600 slika, skupljanih od 1920. g. Jedan od najvećih svjetskih muzeja je Pra-do. Monumentalna velika neokla-sicistička zgrada iz 18. stoljeća is-punjena je brojnim slikama i skul-pturama španjolskih, talijanski, nje-mačkih i nizozemskih slikara i skul-ptora. U sklopu muzeja u parku Le Retiro su i dva paviljona Palazio de Cristal i Palazio Velasquez za gostu-juće izložbe. Ova zadnja je sva od stakla i čelika i podignuta je 1885. g. za izložbu rudarstva. Prošeta-li smo i parkom sve do kompleksa i spomenika Alfonsu XII. na oba-li jezera. Park se pruža na 125 hek-tara. Ima nekoliko fontana i 15.000 stabala. Najstarije je tu već 400 go-dina. U galeriji moderne umjetno-sti Caixa Forum, koju sponzorira banka su često izložbe i retrospek-tive koje idu i daleko u prošlost. Za-nimljiv je njen jedan zid kompletno obložen različitim cvijećem i tra-vama. Livada koja stoji vertikalno. Konačno na kraju bulevara, na trgu Atocha, gdje je i najveća željeznič-ka stanica nalazi se treći biser Mu-seo Reina Sofia. U ogromnoj zgradi nekadašnje bolnice su djela majsto-ra nastala nakon 1881. g. Tada je ro-đen Picasso. Pored njegove Guerni-

Egipat usred MadridaPar koraka dalje je egipatski hram, spašen od potapanja za vrijeme izgrad-nje asuanske brane, kao donaciju egipatske vlade Madridu, Manuel Herre-ro Palacios ga je 1968. godine uklopio u prekrasan park Jardines del Tem-plo de Debod. Spasili su ga španjolski arheolozi, rastavili i sastavili ponovo na ovom mjestu. Postavljen je na ostacima vojne kasarne srušene u građan-skom ratu, zadržavajući orijentaciju na sunce koje je imalo u Asuanu s po-gledom na okolne parkove i planine u daljini. Hram je iz 2. stoljeća prije Kri-sta, posvećen bogu Amunu i božici Isis.

BuvljakNedjelom i praznicima jedan cijeli dio na jugu Madrida poznat kao Latinska četvrt pretvara se u veliki buvljak El Rastro, gdje se prodaje sve i svašta. Uvi-jek je puno lokalnih stanovnika i turista. Običaj je nešto popiti u jednom od barova, poput aperitiva, vermuta, vina, piva uz paelju, tapas ili sendvič od lignji. Obilazak završavamo najmlađim slavolukom Porta Toledo s tri luka. Dao ga je napraviti Napoleon, ali nakon povlačenja njegove vojske, kroz nje-ga ipak prvi prolazi Fernando VII. 1827. godine.

Plaza de Cibelas i Mirador Madrid Real Palace

putopisi


ce i drugih slika tu su i slike Dalija, Miroa i drugih španjolskih i inoze-mnih majstora.

Kolumbov trgOko staroga dijela grada je nekoliko velikih trgova sa slavolucima u čast pojedinih kraljeva. Nose imena gra-dova prema kojima vodi cesta. Na-kon posjete botaničkom parku Re-tiro izlazimo na Puerta Alcala s veli-kim petolučnim vratima iz 1778. g. koja je naručio Carlos III. za prosla-vu dvadesetogodišnjice svoga po-vratka u Madrid. Odlazimo pješi-ce do Plaza de Colón sa 17 meta-ra visokim stupom i statuom Kri-stofora Kolumba iz 1885. g. U Par-ku otkrića Jardines del Descubrimi-ento je sve vezano za otkriće Ame-rike. Opisano je tekstom i prizori-ma uklesanim u velike kamene blo-kove. Trgom dominira visoka zgra-da u obliku dva tornja Torres Colon izgrađena kao dio poslovno-ban-karske zone. Tu se nalazi Nacional-na knjižnica i ponovo otvoreni arhe-ološki muzej MAN, u kojem se na-lazi sve od prapovijesti, te jedna od najvažnijih svjetskih antičkih zbirki starog Egipta, Grčke i Rima. Osno-van je 1867. g., a izrada novih inte-raktivnih postavki trajala je šest go-dina. Glavni eksponati su glava gos-pe Elche, vizigotsko zlato Guarra-zar, Ćup Zamora od bjelokosti, te zbirka grčkih vaza.

Plaza MayorNedaleko Puerta de Sol se nalazi arkadama oivičeni trg Plaza Mayor što bi u prijevodu značilo glavni trg. Nastao je 1617. g. na mjestu još sta-rijeg trga i uvijek je bio mjesto o-kupljanja za razne svečanosti, bor-

be bikova, krunidbe... Slaveći 400. rođendan na trgu je tijekom cijele godine upriličen bogat program. La Casa de la Panaderia (Kuća pekara) sagrađena je oko 1590. i njen izgled su kopirale sve ostale zgrade. Izvor-no je ostao samo podrum i prize-mlje. Imala je fiksnu cijenu kruha dostatnu i za sirotinju. Danas je u njoj turistički centar gdje se mogu dobiti sve informacije vezane za Va-šu posjetu www.esmadrid.com. Na suprotnoj strani je bila Kuća mesa-ra, gdje se trgovalo mesom. Nakon požara 1790. g. trg doživljava mno-ge promjene, dodaju se neki prola-zi u susjedne ulice. I ovdje je kip ko-njanika. Ovaj put je to kralj Felipe III. Ispod arkada su brojne trgovi-ne, kafići i restorani s terasama i sa-da božićno-novogodišnji štandovi.

Plaza EspagnaNa drugom kraju Gran Vie je veliki trg i park Plaza de Espagna sa spo-menikom slavnom piscu Migue-lu de Cervantesu. To je kameni to-ranj s planetom Zemljom na vrhu i piscem koji sjedi podno njega i gle-da na brončane kipove svojih ju-naka Don Quijote (Don Kihot) i Sancho Panza (Sančo Pansa). U po-zadini se dižu dva najznačajnija ne-bodera grada Madrid Tower i Edi-ficio Espana. Pored parka je Senat,

impozantna palača nekadašnje ru-darske kompanije, koja je od 1820. g. doživljavala mnoge promjene i dogradnje. Novi kompleks je do-dan skoro. U palači i muzeju Mar-kiza Cerralboa je zamrznut u vre-menu život aristokratske obitelji s kraja 19. stoljeća. Zbirka sadrži više od 50.000 slika, skulptura, kerami-ke, stakla, tapiserija, namještaja, ko-vanica, medalja, satova, oružja i još mnogo toga.

Casa de CampoOvo je najvažniji javni park u Ma-dridu. Bio je kraljevsko lovište, a tu su se kasnije uzgajali i poljoprivred-ni proizvodi za dvor. Nakon pro-glašenja Druge republike 1. svibnja 1931. park je otvoren za javnost. Za vrijeme španjolskog građanskog ra-ta tu su se vodile mnoge krvave bor-be. Sada se nalazi Zabavni park, Zo-ološki vrt, žičara koja spaja Casa de Campo s Parque del Oeste s druge strane rijeke Manzanares, dio IFE-MA sajmišta, Madrid Arenu, te tra-dicionalno mjesto za držanje biko-va tijekom dana prije borbe u Las Ventas koridi i mnoge druge sport-ske objekte.

MoncloaJedan od novijih dijelova Madri-da je Moncloa, odakle kreću auto-

busi za El Escorial. Ima se ponešto i vidjeti. Unutar samoga trga je ve-liki kompleks zgrada Ministarstva zrakoplovstva i Triumfalna vrata pobjede poput onih u Parizu, po-dignuti nakon građanskog rata, U parku Faro de Moncloa je 110 me-tara visoki bivši komunikacijski to-ranj u obliku letećeg tanjura na vr-hu. Na vidikovac voze dva lifta pod parolom Iz Madrida u nebesa. Po-dignut je 1992. g. kao novost u go-dini kada je Madrid bio prijestol-nica kulture. U podnožju je veoma zanimljiv Muzej America s brojnim predmetima iz pretkolumbovske ere i kolekcijom zlata Blago Quim-baya. Nešto dalje su ogromni kom-pleksi zgrada pojedinih fakulteta madridskog univerziteta i raznih ministarstava.

Tekst i fotoBoris i Verica Pletikosa

www.pletikosa.com

NogometMadrid je dom nogometnih klubova Reala i Atletica. Njihovi stadioni se mogu posjetiti i razgledati, kao i muzeji s osvojenim trofejima. Realov Santiago Bernabeu se nalazi u sjevernom dijelu grada. Navijači Atletica su dobili novi stadion Wanda Metropolitano daleko na istočnom rubu gra-da od prije par mjeseci. Stari Vicente Calderon će biti srušen i pretvoren u poslovnu zonu.

Retiro park

putopisi


škola prodaje VII. dio

Preporuke su najveća zarada na prodajnom sastanku. Za ra-zliku od dogovaranja prodaj-

nog sastanka kod ljudi koje poznaje-te, kod preporuka morate telefonirati i to je jedini ispravni način dogovara-nja sastanka na preporuku. Sve osta-lo zaboravite.

Pozivati se na ime i prezime davatelja preporukePrilikom dogovaranja to je obavezno.Ukoliko nemate ili ne smijete kori-stiti ime i prezime davatelja prepo-ruke, tada Vam ta preporuka baš i ne znači mnogo. Naime, upravo vrijed-nost preporuke se krije u tome što imate poveznicu i u 90% slučajeva će preporuka dogovoriti prodajni sa-stanak s Vama upravo radi davatelja preporuke.

Dogovoriti sastanakMožda zvuči čudno. Pa naravno uko-liko dogovaram sastanak da moram dogovoriti sastanak, no često puta se dogodi da dogovor ostaje u zraku. Npr. „Može u četvrtak, ali ćemo se još prije toga čuti.“ To nije dogovoren sa-stanak. Sastanak mora biti dogovoren fiksno, točno u to vrijeme i točno na tom mjestu.

Izazvati znatiželjuKako bi sastanak zaista bio održan, potrebno je kod sugovornika izazvati znatiželju. Najlakše ćete izazvati zna-tiželju na način da u razgovoru spo-menete da će od sastanka imati finan-cijske koristi. Nitko nije imun na fi-nancijsku korist.

Kako reagirati na prigovoreTijekom razgovora, mogu se javi-ti i određeni prigovori potencijalnog kupca. Evo nekoliko pravila kako re-agirati na prigovore:-Nikada ne ulaziti u sukob s kupcem - Jedan sukob s kupcem = jedan ku-pac manje-Na svaki prigovor odgovoriti pozitiv-nom rečenicom-Na svaki prigovor reagirati su-protno očekivanju kupca - Faktor

iznenađenja-Znati razlikovati prigovor od izgovora-Ukoliko se radi o izgovoru, završite dogovaranje prodajnog sastanka-Provjeriti jesmo li prigovor rije-šili ili ne pitanjem je li to za kupca prihvatljivo.Nakon riješenog prigovora, ponovno pokušati dogovoriti

Obrada prigovora- O čemu se radi?Hvala što ste me to pitali. Radi se o... Što za Vas znači nekoliko tisuća kuna više na raspolaganju. Već imam savjet-nika za Vašu djelatnostNe čudi me da netko poput Vas već ima takvog savjetnika. Bilo bi mudro čuti još nečije mišljenje kako da sma-njite troškove, a prihode povećate.-Imam već sve!

Ne čudi me da netko poput Vas već ima sve. Vjerujem da su uz to vezani i neki troškovi. Bilo bi u redu vidjeti je-su li uz to i optimizirani kako biste na taj način povećali prihode.-Ne zanima me!Potpuno Vas razumijem što Vas preko telefona ne zanima. Ako mi date pri-liku, došao bih do Vas i u par minuta pokušao objasniti o čemu se točno ra-di, pa onda odlučite zanima li Vas dalj-nji razgovor ili ne.-Nemam vremena!Ne čudi me da netko poput Vas ne-ma vremena na bacanje. Naš razgovor će trajati 15 minuta, a nakon toga ćete odlučiti želite li nastavak ili ne.-Nemam novaca!Drago mi je da ste tako iskreni sa mnom. Naš posao se upravo sastoji u tome kako da Vaše prihode poveća-mo, a troškove smanjimo.

Pripremila: Mirjana Glavaš

Kako dogovoriti prodajni sastanak na osnovu preporukeBOJAN ANTOLIĆ, NOBILE NET - ZAGREB

Kod preporuke morate telefonirati• Prije no što podignete slušalicu,

morate imati na umu tri cilja ko-ja morate ostvariti:

• 1. Pozvati se na ime i prezime davatelja preporuke

• 2. Dogovoriti sastanak• 3. Izazvati znatiželju

Savjeti za spješno telefonsko dogovaranje termina:1. Pokušajte telefonirati u timuNajbolji recept za pobjedu straha je dogovaranje prodajnih sastanaka u timu.2. Fiksirajte sastanakVažno je fiksno dogovoriti taj termin, upisati ga u tjedni plan3. Zauzmite oduševljen položaj tijelaPrilikom telefoniranja zauzmite položaj tijela koji Vam najbolje odgovara.4. Prikladno se odjenitePoslovno se i odjenite. Jedino na taj način se možete osjećati profesionalno, a oso-ba s druge strane to osjeća.5. Nemojte jesti, piti ili pušitiPrilikom telefoniranja nikako nemojte jesti, piti ili pušiti.6. Stalno se smiješiteImajte uvijek određenu dozu osmjeha na licu. Ljudi vole nasmiješene ljude.7. Napravite tekst razgovoraPrije telefoniranja napišite tekst razgovora. Uvijek ga imajte ispred sebe jer Vam on daje sigurnost.8. Probudite klijentove intereseJedan od osnovnih ciljeva je izazvati znatiželju kod klijenta. Zapamtite, svi vole ima-ti financijsku korist, stoga im to napomenite.9. Ne duljite - dogovorite terminŠto dogovaranje sastanka dulje traje, to ste dalje od dogovora. Telefonski razgovor za dogovaranje prodajnog sastanka traje maksimalno dvije minute. U te dvije mi-nute Vaš cilj je dogovoriti sastanak.10. Pokušajte telefonirati za drugeKad dogovarate sastanke u timu, pokušajte dogovarati sastanak za kolegu. Na taj na-čin ste se potpuno oslobodili pritiska, a kod kupca ostavlja dojam profesionalnosti.

KONTAKT: Nobile Net j.d.o.o.Slavenskoga ulica 110000 ZagrebM: 091/ 604 0190E-mail: [email protected]


Riječ etažiranje je kod nas dosta udomaćena, a nastala je od francuske riječi (étage) što znači kat. U stručnoj terminologiji koristi se

izraz “posebni dijelovi” tako da se u stvari Elaborat o etažiranju pravilno naziva Plan posebnih dijelo-va. Cilj tog plana (elaborata) je razdijeliti zajednič-ko vlasništvo na zasebne cjeline. U Hrvatskoj do prije nekoliko godina gotovo 80% zgrada nije bilo etažirano. Zbog većine neetažiranih zgrada vlasni-

ci stanova, poslovnih prostora i drugo već odav-no trpe velike štete, naročito prilikom prodaje ne-kretnine. U naprednim zemljama jedino je u etaži-ranoj zgradi moguće prodati stan. Kada se postu-pak etažiranja provede, svaki suvlasnik može sa-mostalno raspolagati svojim posebnim dijelom jer se tada zna što su zajednički dijelovi nekretnine, a što je njegov isključivi dio. Stanovi u zgradama ko-je nisu etažirane često su upisivani u Knjige polo-ženih ugovora kao privremeno evidentiranje izvan

knjižnog vlasništva. Neki zemljišno-knjižni uredi nisu čak nikada ni uspostavili Knjigu položenih ugovora. Evidencijom u Knjizi položenih ugovo-ra vlasnici takvih stanova ne znaju svoj suvlasnič-ki udjel u zgradi kao ni na zemljištu oko zgrade. Te dvojbe rješava upravo postupak etažiranja.

Postupak etažiranjaEtažirati se mogu obiteljske zgrade s 2 i više etaž-nih jedinica, kao i veće ili velike stambene zgrade sa stotinama etažnih jedinica. Etažirati treba uvi-jek sve stanove, poslovne prostore, garaže i drugo u zgradi. Etažiranje nekretnine provodi sudski vje-štak građevinske struke ili ovlašteni inženjeri. Kao prethodni postupak je potrebno urediti vlasniš-tvo na zemljištu na kome je zgrada izgrađena. U većini slučajeva kao vlasnici zemljišta nisu upisi-vane tvrtke koje su izgradile stanove te je postu-pak „utuživanja“ upisanih vlasnika vrlo često te-žak i mukotrpan. Tek nakon pravno sređenog vla-sništva na zemljištu može se pristupiti drugoj fa-zi koja je više tehničke prirode. Ovlašteni geodet treba najprije ucrtati i upisati zgradu u katastar-ski plan, ako zgrada nije u njega upisana – ucrtana, onda izraditi parcelacijski elaborat za usklađenje zemljišne čestice u katastru i zemljišnim knjigama. Tek kad je formirana zemljišna čestica za zgradu i kad je zgrada upisana u zemljišne knjige, može se prići postupku etažiranja. Uvjet je i posjedovanje pravomoćne uporabne dozvole ili rješenja o izve-denom stanju za završenu zgradu koja mora biti upisana kao pozitivna zabilježba u vlasničkom li-stu za zgradu. Ovlašteni inženjer će izvršiti izmje-ru svih prostora u zgradi, izvršiti usklađenje sa po-stojećim nacrtom objekta po građevinskoj dozvo-li i uporabnoj dozvoli te izraditi tri primjeraka Ela-borata o etažiranju. Tri primjerka Elaborata etažiranja je potrebno predati u Područni ured za prostorno uređenje i koordinirati ishođenje Potvrde o samostalnim uporabnim cjelinama. Moguće je etažiranje zgrade organizirati putem upravitelja zgrade, ako je za to suglasna većina vla-snika stanova, poslovnih prostora, garaža itd. pre-ma suvlasničkim omjerima. Etažiranje je moguće platiti i iz pričuve zgrade ako ima dovoljno sred-stava, a ako nema, moguće je plaćati dodatnim sredstvima. U suradnji s odvjetnikom, a nakon pribavljenih

svih kupoprodajnih ugovora, na osnovu podata-ka iz Elaborata će biti sastavljen i ovjeren Ugovor o diobi ili Očitovanje volje vlasnika nekretnine. Na kraju je potrebno ovjereni Elaborat etažiranja, Potvrdu područnog ureda za prostorno uređenje i Ugovor o diobi uz zahtjev predati u zemljišno - knjižni ured na provedbu. Nakon provedbe u ze-mljišnim knjigama svaki vlasnik će moći dobiti va-ljan vlasnički list za svoj posebni dio nekretnine.Nakon dobivanja vlasničkog lista za sve zasebne jedinice (posebne dijelove) potrebno ga je uz Za-htjev predati u Područni ured za katastar nekretni-na da se postupak etažiranja provede i u katastru.

Etažiranje - zakonska obvezaVlasnik stana koji ne bude i knjižni vlasnik imat će u budućnosti velikih problema jer se zakonskim vlasnikom smatra samo osoba koja posjeduje ure-dan vlasnički i posjedovni list posebnog dijela ne-kretnine. Dakle, slijedi složena procedura dokazi-vanja vlasništva, pa se preporuča sve napraviti na vrijeme, a ne ostavljati sve za zadnji dan. Postupak etažiranja je zakonska obveza te svaka zgrada mo-ra biti etažirana i svatko tko to nije riješio ili kre-nuo u rješavanje toga problema, morat će se suoči-ti s tom obvezom.Etažiranje omogućuje dobivanje kredita uz upis hipoteke na nekretninu ili njezin posebni dio. Na-kon etažiranja moguće je utvrditi pravednu raspo-djelu iznosa za pričuvu ili popravke zgrade.

dr.sc. Miodrag Bandur, dipl.ing.građ.Autor knjige: Menadžment nekretnina

Elaborat etažiranja ili Plan posebnih dijelova mora imati sljedeće elemente:-Podatke o vlasništvu (preris katastarskog pla-na, izvadak iz zemljišne knjige, posjedovni list, građevinska i uporabna dozvola),-Izjava projektanta o usklađenosti samostal-nih uporabnih cjelina s građevinskom i upo-rabnom dozvolom,-Tabelarni prikaz vrste i veličine svih prostora u zgradi,-Tabelarni prikaz vlasništva posebnih i zajed-ničkih dijelova zgrade,-Prijedlog razdiobe posebnih i zajedničkih di-jelova zgrade,-Prijedlog razdiobe građevinskog zemljišta predmetne nekretnine s obzirom na udje-le u vlasništvu na posebnim dijelovima nekretnine,-Grafički dio elaborata s označavanjem pojedi-nih posebnih dijelova nekretnine te vlasništva na pojedinom dijelu nekretnine,-Specifikacija površina građevine,-Tablica omjernih dijelova,-Prijedlog upisa u zemljišne knjige

KONTAKT: Bandur nekretnineBandur projektJadranska ulica br. 2, 21300 Makarskae-mail: [email protected]./fax: 021/ 611 492, mob: 098/ 398 483www.bandur.hr, www.bandur-projekt.hr

savjeti

Što je etažiranje?DR.SC. MIODRAG BANDUR - MAKARSKA

*Ovu temu ću započeti citirajući rimskog pravnika Papinianusa koji je rekao: „Suvlasništvo je majka svađa“

dr.sc. Miodrag Bandur


Era pametnih stvari, a ponajvi-še pametnih domova, kuća i stanova, već je neko vrijeme u

punom zamahu. Ovo je prepoznao Iskon te kao inovativan telekomu-nikacijski operator prvi u Hrvatskoj zakoračio u ovaj svijet te pokazao svoju inovacijsku stranu predstav-ljanjem paketa Iskon.Smarthome. Riječ je, kako se i iz imena može za-

ključiti, o rješenju za pametan dom. Iako ovakvih rješenja na tržištu već ima, Iskon.Smarthome zanimljiv je iz nekoliko razloga, o čemu smo na-veliko već pisali u našem ranijem osvrtu. Ovog puta stiglo nam je no-vo proširenje baznog paket u obliku pametne žarulje Lightify.

Domaća pametOno što Iskon.Smarthome razliku-je od bilo kojeg drugog paketa ili pojedinačnog uređaja za pametni dom na našem tržištu je - domaća

proizvodanja. Na-ime, cijeli Iskon.Smarthome pa-ket, osim kamere i sada novog pro-izvoda - pametne žarulje, proizve-den je i osmišljen u Hrvatskoj. Ovo je svakako za veli-

ku pohvalu, a ovakav pristup Isko-nu i budućim korisnicima dono-si brojne pogodnosti. Primjerice, Iskon je kreirao paket prema afini-tetima naših korisnika, a logistika i dostupnost znatno je olakšana kada je proizvodnja unutar granica Lije-pe naše. Žarulja nije dio osnovnog

paketa, ona je dodatni senzor koji se može upariti sa sustavom. Iskonu je podjednako važno razvijati vlasti-te senzore, ali i omogućiti korisni-cima da na centralnu jedinicu spo-je druga rješenja, kao primjerice pa-metnu žarulju poput ove Osramove Lightify. Kako ništa ne bi bilo pre-pušteno slučaju, kameru je izradio i potpisao D-Link, koji se već na ve-liko etablirao na tržištu nadzornih kamera, a pametnu žarulju Lightify potpisuje renomirani Osram.

Sve na jednom mjestuKako je Iskon paket osmislio i izra-dio u Hrvatskoj, on je i u najboljoj mjeri prilagođen afinitetima naših stanovnika, odnosno budućih ku-paca. Ako se pita Iskon, onda je za naše kupce najvažniji nadzor po-kreta, strujnih utičnica, tempera-ture i vlage, video nadzor, uprav-ljanje energentima i sigurnost, a to su i smjerovi u kojima će Iskon ići u bliskoj budućnosti. Po nama, ovo je nekako i najbolje pogođen paket za pametnu kuću. U osnovnom pa-ketu stiže nekoliko uređaja: sredi-šte sustava je centralna jedinica ko-ja služi za povezivanje svih uređaja i senzora; 2-u-1 senzor mikroklime mjeri temperaturu i vlagu te detek-tira pokret u prostoru, što je pred-nost spram ostalih rješenja jer ov-dje je sve sadržano u jedenom ma-lenom uređaju; pametna utičnica služi za programirano paljenje/ga-šenje i mjerenje potrošnje energi-je, a tu je i D-Linkova kamera za vi-deo nadzor. Ovo su početni senzo-

ri u paketu, a valja znati da je mogu-će dokupiti i dodatne senzore, pri-mjerice senzor pokreta i kameru, je-dan senzor vlage i temperature na balkonu, dodatna kamera u garaži, itd. Sve skupa krasi odlična kvalite-ta izrade, prekrasan izgled uređaja i općenito više no dobar dojam. Ovo svakako vrijedi i za pametnu žaru-lju. Iskon nam je pokazao kako jed-nostavan može biti pametni dom, koji se k tomu može lako i brzo pro-širiti. Ovoga puta to je s pametnom žaruljom, no u najavi su već i drugi senzori (termostat). Ako se nas pi-ta, jednog dana voljeli bismo vidje-ti senzore za vrata i prozore te vo-du, a tada će (ako već i nije) ovo za-ista biti ultimativni sustav za pamet-ni dom.

Marin Režić, mag.ing.el.Urednik portala CroPC.net

I žarulja može biti pametnaTEST: ISKON.SMARTHOME LIGHTIFY

tehnologije

KONTAKT: e-mail: [email protected]

*Nakon što smo isprobali osnovni Iskon.Smarthome sustav za "stvaranje" pametne kuće, bazni paket smo proširili Lightify žaruljom *Naravno ne bilo kakvom nego - pametnom

Bijela i "šarena" žaruljaOsramove pametne LED žarulje dolaze u dvije varijante - toplo bijeloj i RGBW (prevedeno iskonovski - šarenoj). Štedne su što je s obzirom na LED tehnologiju i razumljivo (energetska klasa A+), radni vijek broji oko 20.000 sati. Korisnici Iskon.Smarthome sustava njima upravljaju pomoću jednostavne mobilne aplikacije, putem koje se žarulje mogu paliti i gasiti, prigušiti jačina svjetla i (u slučaju RGBW žarulje) promijeniti boja osvjet-ljenja. Dostupne su za kupovinu kao dodatni senzori u webshopu, po cije-ni od 179 kuna za bijelu, odnosno 319 kuna za "šarenu" žarulju, kako su je prozvali u Iskonu.


Pijesak u očimaTaj dan kada je bila ta djevojčica, igrali smo se u pješčaniku. Nije mi se svidjela njezina igra. Stalo je ne-što počinjala i prekidala. Bila je u svim kutovima pješčanika, nigdje duže od tren ili dva. Taman me po-zove, ja dođem, ona ode. Tako cije-lo vrijeme. Nisam uopće znala čega se igramo. Vidjela sam da joj se ne sviđam. To mi nije smetalo. Ni ona meni nije bila simpatična. Nije mi bilo jasno zašto ne ode do-ma. Igra je jenjavala. Samo sam sje-dila i gledala u nju. Malo se primi-rila, pogledala me, prvi put izrav-no. Zgrnula je hrpicu pijeska izme-đu svojih butina. Sjedila je na pot-koljenicama. Prvi puta lijepim gla-som, rekla mi je: „Dođi.“ Ja dođem. „Vidi ovo“, kaže mi. „Spusti glavu.“ Sve lijepim glasom. „Gledaj.“ Ja spu-stim glavu. Gledam. A ona u moje lice baci dvije pune šake pijeska. Bilo je strašno. Plačem. Pijesak mi je u očima, ništa ne vidim. Grebe me užasno. U ustima mi se valja po slini. Ulazi u grlo. Baka je bila blizu, dotrčala je jako brzo. Digla me s po-da. Po tome sam znala da je ozbilj-no. Imala sam oko šest godina. Či-stila mi je oči. Pijesak nije išao van. Samo bi se još dublje uvlačio. Du-go je trajalo spašavanje. Došla je i baba Ana. Rekla je baki kako da mi pomogne. Pokušala je, malo je pomoglo. Rekli su mi da idem spavati. Da će izaći u snu. Bio je dan i nije mi se spavalo. Od grebanja zrnaca nisam mogla plakati, tužna i žmireći sa-mo sam ležala. Kada sam se pro-budila nisam mogla otvoriti oči od grudica koje su mu se skorile po trepavicama. A zašto je ovo moja najtužnija priča? Zato što sam tada spoznala zlo. Vidjela sam njezin izraz lica. Užitak. A kako se sjetih ove priče danas... Čekam na prijelazu pruge. Djevoj-čica dvije pune šake pijeska istresa psu na glavu.

Tuga.* * *Zabavni parkU gužvi. Hodamo. Ja tek na pola ko-raka ispred tebe. Tvoja ruka na mo-me vratu. Straga. Stisak dovoljno čvrst i nježan. Upravlja mojim tije-lom. Daje mu smjer. U zabavnom parku smo. Uvijek je gužva. Ljudi hodaju bezglavo. A ja…ja imam tvoju ruku. Koliko sigurno sam se tada osjećala. Ni-je me moglo pomesti uzbuđenje. Okrećem glavu ulijevo. Osjećaš da te gledam. Smiješiš se. Pomiješani, ponos i povjerenje, u tvome osmi-jehu. Iza tebe sam, govore tvoje oči. Spuštam glavu, idemo dalje. Sigur-na sam u tvoje navođenje. Ne uma-raš ruku. Zapravo joj je tu najudob-nije. Na mome vratu. Glazba se čuje sa svih strana. Šeće-mo razigranim prostorom. Svjetla i zvona koja najavljuju početak i kraj vožnji, u isto nam vrijeme i privla-če i odvlače pažnju. Razglasi na sva-kom koraku. Mirisi hrane i slastica, svuda u zraku. Tata je volio ići u kuglanu. Tamo je imao i neke poznate. Kuglao bi, pio pivu, glasno pričao i smijao se. I ja sam kuglala. Svidjelo mi se, malo. Više sam voljela fliper. I onu igru na stolu kada pločicom braniš gol od plosnatog diska na glatkoj površini. Tata bi bio s druge strane. Više sam voljela brze igre s lopticom, zvuk mi se sviđao, pratio bi svaku radnju. Nije mi se sviđalo što bih u zanosu igre primijetila duge, zlurade pogle-de. Starijih muškaraca. Kao da neki dio mene pripada njima. Kao da ga trebaju. * * *Filmski maratonPomicanje granica. Takav bi bio podnaslov. Brat, dvije sestrične i ja.

Znale su doći ponekad k nama pre-ko ljeta. Ja sam imala dvanaest, oni manje. Iako mlađa od mene, ova starija je dosta utjecala na mene. Mislila sam da je to zato jer ima ma-mu pokraj sebe. Tada sam prvi pu-ta pomislila da sam čudna. Radi-la je dosta gluposti. To je bila nova vrsta slobode o kojoj ja nisam puno znala. Mlađa je bila još vragolastija. Čak i više od mog brata. Tako smo bili nova, luda ekipa. Na njihovu inicijativu uvodili smo neka nova pravila ponašanja. Išli bismo spava-ti kad želimo, budili se kad želimo, jelo se kad želimo i što želimo. Smi-šljali što ćemo raditi. To mi je bila novost. Toga ljeta svi smo jeli meso trgajući ga zubima. Kao vukovi. Ta-ko je rekla ona. Juhu smo jeli na po-seban način. Rezance smo vadili ru-kama iz tanjura, juhu poslije pili, s ruba tanjura. Pire krumpir, jeli smo šakama. Salatu, prstima. Masni i zamazani. I smijali se, sve-mu i puno, smijeh je bio obavezan. I ja skupa s njima. Tako velika. Tada sam prvi puta plesala na kiši. Ljet-ni pljusak, kaže ona, idemo na ki-

šu. Izujemo se svi i na kišu. Do ko-že mokri, svi, plešemo. Divota. Ba-ka nije riječ prigovorila. Radili smo joj dodatnog posla. Bilo mi ju je žao. Onda bih ipak malo pripazila na njih. Tog ljeta bio je na televiziji filmski maraton, vikendima. Cijela noć, film za filmom. Mi smo ga narav-no gledali. Po podu smo imali pro-stre poplune, jastuke i deke. Glumi-li smo da smo na pikniku. Mama je donijela čokolade iz strane zemlje i sok. Crni s mjehurićima. Nisam ga voljela. Moj brat je. Uzbuđenje, če-kamo filmove, oboružamo se, sva-kome jedna velika, trokutasta čoko-lada i par limenki soka. Ja sam pila obični sok. Bilo je još slatkiša. Mla-đi bi brzo zaspali, starija sestrična i ja nismo. Pričale bismo između ka-drova. O filmovima i o životu. To su bili moji prvi filmovi i moje pr-ve neprospavane noć.Tada sam još nešto o životu naučila. Jeli bismo lubenicu. Starija sestrič-na uvijek bi lubenici skinula srednji, najslađi dio. Stavila bi ga na tanjur. Pitam je zašto, kaže da joj ostane za kraj. Da onda uživa u najboljem di-jelu. Nikad nije pojela taj dio. Bila bi previše sita. Tada sam shvatila da ži-vot može biti i filozofija. Što ne znači da ćeš dobro izabrati.

Neda Melša

OdrastanjeNEDA MELŠA

kako početi

Neda MelšaNeda Melša (Ruma, Vojvodina, 1971.) o pisanju kaže: "Predam se mašti, pratim njezin trag, u ri-ječima uživam - zato pišem."


Kolegijalnost! Što je to uopće ko-legijalnost? Biste li vjerovali da mnogi od nas uopće niti ne zna-

ju za pojam kolegijalnosti?Sigurno ste se i sami u životu susreli s neljubaznim suradnicima, ljutim šefo-vima i potpuno neraspoloženim kole-gama. Takvi ljudi zaista nisu primjer koji bismo trebali slijediti. Baš zato što ih mi ne želimo vidjeti takve, što očekujemo vedrinu, pozitivnu atmos-

feru i pomoć ukoliko smo negdje za-peli, upravo se mi ne smijemo tako ponašati.

Uvijek će se naći nekolicina ljudi koja to zove profesionalnošću, no ono što je sigurno, da su profesionalnost i ko-legijalnost itekako dva usko povezana pojma.Osobno smatram da nekolegijalno ponašanje ovisi o pojednicu, a ono je izraženije u manjim sredinama, kao što je naša, gdje se zbog osjeća-ja konkurencije kolegijalnost potpu-no izgubila.Surađujem s brojnim frizerima iz BiH, Srbije, Makedonije i Crne Gore, i za sada imam samo riječi hvale. Spre-mni su na dijalog, razmjenu iskusta-va i znanja. Istakla bih kako su za mo-je početke i veliko napredovanje za-služni moji dragi prijatelji i kolege fri-zeri Dean Beli, Slaviša Milović, Mario Posavec i Mahir Sinanović jer svi oni

su sa mnom nesebično podijelili svo-ja znanja i iskustva.Znanja i iskustva se moraju nesebično prenositi na mlađe naraštaje jer bez dijeljenja naših iskustava nema na-pretka, kako u mojoj, tako i u drugim strukama. Zahvalna sam svim mojim

dragim kolegama koji su mi pomogli u napredovanju i usavršavanju mo-jih frizerskih vještina i nadam se kako ću ta stečena znanja moći prenijeti na mlađe generacije.

Anita Biro

KONTAKT: Frizersko-pedikerski salon DIVAŽeljeznička 20 b, BelišćeT: 031/ 664 068M: 098/ 746 532e-mail: [email protected]

*Po definiciji kolegijalnost predstavlja prijateljski i srdačan odnos među članovima iste skupine ili struke *Znanja i iskustva se moraju nesebično prenositi na mlađe naraštaje jer bez dijeljenja naših iskustava nema napretka

Kolegijalnost u struciANITA BIRO - BELIŠĆE

savjeti

Timski radU listopadu ove godine sudjelova sam na kongresu frizera u Antalyi (Turska), gdje sam zajedno s frizerima iz BiH, Makedonije i Kosova predstavljala DIKSON TEAM. Nakon toga, u studenome sam sudjelovala na "Balkanskoj reviji kose", na kojoj su našu zemlju predstavljali Viktorija Đurešin, Elvita Škorić i moja ma-lenkost. S revije smo se vratili uzdignute glave noseći medalju, pehar te diplo-mu. Mislim da smo dokazali kako u timskom radu ne postoji konkurencija i da zajedničkim trudom i radom možemo postići vrhunske rezultate.

Slaviša Milović, Anita Biro, Viktorija Đurišin, Elvita Škorić, Mahir Sinanović, s lijeva

Dejan Beli, Boban Ristić i Slaviša Milović u društvu s Anitom, s lijevaNa seminaru u Italiji s kolegama frizerima iz Makedonije i Srbije

Biste li vjerovali da mnogi od nas uopće niti ne znaju za pojam kolegijalnosti?


Biram bez glutena njhova je zvi-jezda vodilja. Upravo to nam nudi Rica gluten free lokal u

kojem kroz obiteljski posao od hra-ne stvaraju zdravu čaroliju mirisa, okusa, boja i savršenih nutrijenata.

Uskoro nam Rica slavi godinu dana postojanjaVlasnica Blaženka Matijević nam priča svoju priču s koliko ljubavi i

požrtvovnosti su uz odabrani stru-čan tim usavršavali svoju ponu-du, razvijali ideje i sve to pretvara-li u divne slastice, kruhove i osta-le proizvode koje sada nude u svom asortimanu.

Od svega ih najviše veseli kada vide ozareni osmjeh na licu djeteta koje npr. 10 godina nije smjelo jesti bu-rek ili pizzu!Ovo je pravi mali raj u kojem obo-ljeli od celijakije mogu birati što će jesti sa 100 postotnom sigurnošću, a isto tako i ostale osobe koje su morale izbaciti gluten iz prehrane zbog raznih dijagnoza poput autoimunih bolesti. Jed-na od najraširenijih kod nas je, naravno, bolest štitnjače, oboljenje od raznih vrsta tumora, iri-tabilni kolon itd.

Sve više težimo ka zdravoj prehraniNo ono što je jako bit-no je da se sve više ljudi želi zdravo hraniti i pre-poznali su veliki trud u spremanju hrane koju Rica nudi uz budno oko stručnih osoba i nutricionista. U ovih godinu dana njihovog po-stojanja puno se dogodilo, radili su i usavršavali svoje proizvode te pro-širili paletu ponude i omogućili nam

da ih kupujemo na više lokacija u ve-ćim hrvatskim gradovima, no meni osobno je najzanimljivije to što mo-gu naručiti dostavom npr. danas što god poželim i već sutra dostava stiže na moj kućni prag. Otvarajući kutiju vidim da je kruh

predivno svjež i mekan, a smrznu-ti proizvodi poput lisnatog tijesta ostali neodmrznuti. Predivno!Njihovi kruhovi i peciva, krušne mr-vice, vučena tijesta ne sadržavaju ni-kakve konzervanse, dodatke pre-hrani, štetne aditive te su vrlo zasit-ni i zdravi. Brašno od kojeg ih prave melju ručno na vlastitim kamenim mlinovima.Koriste brašna poput heljdinog, riži-nog, prosenog, bućinog, brašno od konoplje i sl., tako da će gosti na ra-znim režimima prehrane poput npr., vegan, raw, Paleo, LCHF uvijek pro-naći nešto za sebe.Također tu se nalaze razne vrste kru-pica: prosena, heljdina, rižina..., a sve je mljeveno na kamen i bez ikak-vih dodataka. U pakiranju njihovih brašna, krupice i ostalih proizvoda nalazi se samo čisti proizvod u prak-tičnoj zip ambalaži.

Violeta Kos

Ono što jedemo u mladosti određuje kakva će nam biti starost!U Rici sve slastice napravljene su bez glutena, a možete ih naručiti u varijanta-ma bez jaja, mlijeka, orašastih plodova te bez šećera.Ovaj posao nije lak, traži stalna ulaganja i educiranja, no gospođa Blaženka Matijević, uvijek vedra i nasmijana, priča svoju priču s toliko ljubavi i radosti da je to zaista predivno. Kako bi sve bilo svježe i na vrijeme pripremljeno rade i noću te stalno pronalaze nove ideje, a svoje su proizvode doveli do savršen-stva zdravog obroka.Više o njima pročitajte na www.rica.hrNjihove proizvode možete naručiti putem maila: [email protected]

KONTAKT:Moj rad, savjete i recepte možete pratiti na web site:http://www.recepti-vio.com/Facebook stranici: Recepti bez glu-tena by VioKontakt: [email protected] GLUTEN FREEVerdijeva 3b, Rijekawww.rica.hr

zdrav život

Biram bez glutena!VIOLETA KOS - KOPRIVNICA

*Bezglutenska prehrana je potreba mnogih i zato vam predstavljamo prvi bezglutenski lokal otvoren u Hrvatskoj koji se nalazi u Verdijevoj ulici 3b u samom centru Rijeke


U veljači ove godine Vipnet je uspješnim za-vršetkom procesa preuzimanja postao ve-ćinski vlasnik Metroneta, a od 1. prosinca

2017. godine okrenuta je nova stranica u poslova-nju Vipneta i Metroneta. Od toga dana na tržištu djeluju pod novim zajedničkim brendom kao je-dinstvena cjelina u pružanju telekomunikacijskih i ICT usluga poslovnim korisnicima - Vip Metronet Business Solutions.Vip Metronet Business Solutions spaja najbolje prakse Vipneta i Metroneta, dva cijenjena bren-da među poslovnim korisnicima, prepoznata po najvišem stupnju zadovoljstva korisnika, kvalite-ti i inovativnim ICT rješenjima. Primarni cilj na-šeg zajedničkog poslovanja je trajno održati viso-ku razinu zadovoljstva naših korisnika. Spajanjem portfelja usluga Vipneta i Metroneta, naši poslovni korisnici na raspolaganju imaju apsolutno sve us-luge u domeni telekom i ICT sektora, koje su po-trebne za moderno poslovanje. Kroz objedinjenu i neovisnu Vip Metronet mrežu povećavamo svoju dostupnost u svim krajevima Hrvatske i unaprije-đujemo kvalitetu naše usluge.Vip Metronet svim poslovnim korisnicima bez obzira na veličinu i opseg poslovanja pruža vr-hunsko korisničko iskustvo kroz rješenja prila-gođena njihovim potrebama. To osigurava zajed-nički tim stručnjaka u kojem objedinjujemo naj-bolja znanja, iskustva i pristup, a s povećanim ka-pacitetima ćemo moći individualno pristupiti značajno većem broju korisnika. - izjavio je Sa-njin Katinić, glavni direktor za segment poslov-nih korisnika u Vipnetu i član Uprave Metronet telekomunikacija.

Iskustva i očekivanja poslovnih korisnika Vip Metronet ponudeNova Vip Metronet ponuda objedinjena u brendu Vip Metronet Business Solutions predstavljena je u suradnji s korisnicima Vip Metronet telekomu-nikacijskih i ICT rješenja koji su na panelu iznijeli svoja očekivanja od providera i iskustva u korište-nju telekomunikacijskih usluga iz pozicije poslov-nih korisnika. Na panelu su sudjelovali Zvonko Kostelić, IS&T manager DHL International d.o.o., Matija Krznar, direktor Urban Mobility d.o.o. i osnivač Spin Cityja, Ivan Milas, voditelj projektne prodaje Alarm automatika d.o.o. i Vedran Šupuko-vić, direktor tvrtke C.I.A.K. d.o.o.

DHL je svjetski lider u brzoj dostavi pošiljaka i lo-gistici koji korisnicima nudi raspon inovativnih rješenja na jednome mjestu poznat kao “one-stop-shop”. Rasprostranjena DHL-ova mreža povezu-je više od 220 zemalja svijeta. Visoka dostupnost, pouzdanost i umreženost lokacija su nam ključne. Naše usluge moraju funkcionirati besprijekorno 24/7 i zato nam je važno imati visoko pouzdanog telekomunikacijskog partnera koji nam može pru-žiti mobilne, fiksne i ICT usluge na jednom mje-stu. - izjavio je Zvonko Kostelić, IS&T manager DHL International d.o.o.Mi se ubrajamo u male tvrtke, ali kao startup po-kreće nas ogromna energija, entuzijazam i vizija rasta u budućnosti. Mi trebamo inovativnog par-tnera koji nas prati u našim ambicijama, vjeruje u nas i tretira nas s istom pažnjom kao da smo ve-lika kompanija i koji nam pruža pametna rješenja

za digitalno poslovanje. - izjavio je Matija Krznar, predsjednik Uprave i osnivač Spin Cityja.Alarm automatika d.o.o. regionalni je tržišni lider u osmišljavanju i izvedbi cjelovitih, inovativnih i integriranih rješenja tehničke zaštite. Naš core bi-znis je sigurnost i to je najveća vrijednost koju mi pružamo našim korisnicima - vrhunsku sigurnost i veliku pouzdanost. Svaki naš odgovor na specifič-ni zahtjev krajnjih korisnika, kupaca i cjelokupnog tržišta, nastojimo u potpunosti prilagoditi i perso-nalizirati. Upravo ovakav pristup i mi očekujemo od svojeg providera. - izjavio je Ivan Milas voditelj projektne prodaje, Alarm automatika d.o.o.C.I.A.K. je grupacija koja djeluje u dva različi-ta sektora - trgovina i ekologija i s velikim bro-jem partnera. Ubrajamo se u velike tvrtke i s obzi-rom na širinu segmenata i kompleksnost poslova-nja, od providera nam je osim svih telekomunika-cijskih usluga na jednom mjestu, izuzetno važna spremnost na savjet u svakom trenutku. Već godi-nama koristimo usluge i Vipneta i Metroneta i oče-kujemo da će ta usluga sada biti podignuta na još višu razinu. - izjavio je Vedran Šupuković, direktor tvrtke C.I.A.K. d.o.o. •

Na tržištu počeo djelovati zajednički brend u pružanju telekomunikacijskih i ICT usluga poslovnim korisnicima - Vip Metronet Business Solutions

NOVA STRANICA U POSLOVANJU VIPNETA I METRONETA

promo

Martina Rizman Matić, direktorica Korporativnih komunikacija Vipneta, Sanjin Katinić, glavni di-rektor za segment poslovnih korisnika u Vipnetu i član Uprave Metronet telekomunikacija d.d., Mati-ja Krznar, direktor Urban Mobility d.o.o., osnivač Spin Cityja, Vedran Šupuković, direktor CIAK d.o.o., Ivan Milas, voditelj projektne prodaje tvrtke Alarm automatika d.o.o. i Zvonko Kostelić, IS&T mana-ger tvrtke DHL International d.o.o. (s lijeva na desno)


SERVIS, REKONSTRUKCIJA, MONTAŽA DIZALA IPLATFORMI

098 722-922

J. J. Strossmayera 43, Virovitica

[email protected]

033 731-008

www.dizala-djurcevic.hr

NEMOJTE NAS ČITATI!!!!MI NISMO ŽUTA ŠTAMPA!

Nazovite nas: 091/767 5 999

Documents

Poduzetnička pričaljan jer je još toliko planova za napre-dak da mi se čini da ih nećemo stići re-alizirati. Imam puno ideja za cijele li-nije proizvoda i za tehnička poboljša-DRAŽEN