23.10.2015.

1

PODUZETNIŠTVO Društveno poduzetništvo

Predavanja: Doc.dr.sc. Julia Perić

Osijek, 23.10.2015.

PODUZETNIŠTVO Društveno poduzetništvo

Razmislite o problemima s kojima se susreće vaša

zajednica

Na koji način je moguće rješiti taj problem?

– 94% svjetskih prihoda raspodijeljeno na 40% stanovništa, 60% stanovništva živi sa preostalih 6%

– 1% stanovništva u svojim rukama ima 39% ukupnog svjetskog bogatstva

– Pola svjetskog stanovništva živi s 2 US$ dnevno ili manje, milijarda ljudi živi s manje od 1 US$

– U EU 16% stanovništva živi ispod granice siromaštva

• Hrvatska je na dnu ljestvice u EU prema bruto nacionalnom dohotku po stanovniku i paritetu kupovne moći.

ZANIMLJIVI PODACI...

Društveni problemi Pioniri inovacija za dobrobit čovječanstva

Društveno poduzetništvo “dopušta organizacijama

da iskuse nove stvari, suočavaju se s novim

potrebama i služe većem broju ljudi i efikasnije i

brže...

Peter Brinckerhoff

http://www.youtube.com/watch?v=IPqn-Ru-_PQ http://www.youtube.com/watch?v=1ecKK3S8DOE

“Ništa nema toliku moć kao ideja u rukama DRUŠTVENOG

poduzetnika” Bill Drayton, CEO, osnivač Ashoka

23.10.2015.

2

Dobrotvorne organizacije

“ Daj čovjeku ribu i nahranit ćeš ga za cijeli dan”

Neprofitne organizacije/javni sektor

“ Nauči čovjeka pecati i nahranit ćeš ga za cijeli život”

Društveno/socijalno poduzetništvo

“Društveni/socijalni poduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj industriji”

Bill Drayton,

CEO, osnivač Ashoka

RJEŠAVANJE PROBLEMA vs. DARIVANJE

Kada želimo pomoći siromašnima, najčešće ih darujemo kroz različite humanitarne aktivnosti. Vrlo često

koristimo humanitarne organizacije kako bi izbjegli prepoznavanje problema i traženje rješenja.

Humanitarnom pomoći postaje način kako da se odreknemo odgovornosti. Humanitarnom pomoći ne rješavamo problem siromaštva. Humanitarna pomoć

samo još produbljuje siromaštvo jer uzima od siromašnih mogućnost da nauče i preuzmu incijativu.

Muhammad Yunus, social entrepreneur

Winner of Nobel Peace Prize in 2006 from his book Banker to the Poor, 1999

Što je društveno poduzetništvo?

Neprofitne organizacije koje generiraju profit

Profitne organizacije (poduzeća) koje sudjeluju u zajednici kako bi pokazale da nisu neodgovorne i zle

Društveno poduzetništvo

Nova paradigma u poslovanju kojoj je prioritet generiranje “društvene vrijednosti”, ne profita, i rješavanje problema na odgovorniji, inovativniji i poduzetniji način

primjena poduzetničkih načela u svrhu unapređenja kvalitete života u zajednici i razvijanja odgovornosti pojedinaca, grupa i organizacija

Naglašena društvena odgovornost u odabiru društvene djelatnosti

Profesionalan, inovativan i održiv pristup sustavnim promjenama koje nadilaze nedostatke tržišta i iskorištavaju dane mogućnosti

TROBILANČNI PRISTUP (Pristup prema kojem se opća uspješnost poduzeća mjeri kao kombinacija njegova doprinosa na tri područja: ekonomskom, okolišnom i društvenom (na tri napretka i razvoja – gospodarskom / Profit, okolišu / Planet i društvu / People).

(izvor: www.dop.hr)

Društveno poduzetništvo

Razvoj zajednice koja ne stvara samo rješenja za pojedine individualne probleme nego iniciraju pozitivne promjene

Inzistira na odgovornosti svih institucija - uključujući vlade, velike korporacije, sveučilišta i druge subjekte čije politike i postupci duboko utječu na uvjete života pojedinaca i zajednice, bilo na lokalnoj, nacionalnoj ili međunarodnoj razini.

Proširuje značenje i praksu "demokracije" koja u proces rješavanja problema uključuje one koji se s različitim društvenim problemima direktno suočavaju.

Utječe na promjenu stavova, ponašanja, zakona, politika i institucija kako bi se razvijale i održavale vrijednosti inkluzije, poštenja, raznolikosti i mogućnosti

Društveno poduzetništvo

23.10.2015.

3

Definicije...

Društveno poduzetništvo kombinira strast društvene misije s poslovnom disciplinom, inovacijom i odlučnošću

Dees, 1998.

Društveno poduzetništvo stvara kreativan napor koji rezultira različitim dobrobitima za zajednicu poput poboljšanih socijalnih usluga, financijskih usluga, zapošljavanja, obrazovanja i sl.

Barraket, 2006.

Društveno poduzetništvo označava aktivnosti planiranja, prakse i donošenja odluka koje vode stvaranju i održivosti novih pothvata čija eksplicitna misija uključuje društvene probleme

Short, Moss i Lumpkin, 2008

Tradicionalno vs. Društveno

CIL

J

ODRŽIVI

PROFIT

CIL

J

MAKSIMALAN

PROFIT Jedina velika razlika između društvenog i

komercijalnog poduzeća je USMJERAVANJE PROFITA

Uviđa priliku

Preuzima rizik

Prihvaća odgovornost

Zarađuje

Želi biti bogat

Štiti intelektualno vlasništvo

Teži intelektualnom vlasništvu

Neovisan

Sam svoj šef

Zadržava kontrolu

Uviđa priliku za poboljšanje života drugih ljudi

Preuzima rizik

Prihvaća odgovornost

Zarađuje kako bi održao misiju

Obogaćuje druge

Dijeli zaštićeno intelektualno vlasništvo cijele zajednice

Teži k tome da se poveća intelektualno vlasništvo

U ovisnosti s drugima

Šef svoje sudbine

Odriče se kontrole

Tradicionalni poduzetnik

vs. Društveni

poduzetnik

Pouzdaje se u vlastite vještine i znanje

Fokusira se na kratkoročnu financijsku dobit

Ne postoji ograničenje prilikom generiranja ideja

Profit je cilj

Profit se koristi i ulaže kako bi se generiralo još profita

Pouzdaje se u znanja i iskustva ljudi koji ga okružuju i podupiru

Fokusira se na dugoročne ciljeve

Generiranje ideja je ograničeno misijom

Profit je sredstvo

Profit se koristi i ulaže kako bi se pomoglo onom segmentu ljudi kojima je pomoć najpotrebnija

Tradicionalni poduzetnik

vs. Društveni

poduzetnik

Identificirati ideju i viziju

Pronaći priliku

Razviti poslovni koncept

Identificirati i oduševiti ključne stakeholdere

Identificirati i upravljati odgovarajućim partnerstvima, savezima i pomoći

Identificirati i upravljati odgovarajućim resursima

Pretvoriti plan u stvarnost

Održivost i opstanak

Koncept društvenog poduzetništva Najteža stvar: MJERLJIVOST

• Što je “društveni doprinos”?

• Što je povrat investicija za investitore?

23.10.2015.

4

Pojedinci s inovativnim rješenjima za najvažnije društvene probleme – Društveni poduzetnici rješavaju društvene probleme koje niti

komercijalni poduzetnici, a u većini slučajeva niti institucije zadužene za rješavanje društvenih problema ne mogu rješiti

Uporni vizionari Iskorištavaju prilike koji drugi propuste Izmišljaju nove načine Kreiraju rješenja za bolju okolinu Postižu veći utjecaj na resurse Poboljšavaju efektivnost kroz kreativno partnerstvo Osiguravaju održiviji utjecaj na društvo

Karakteristike društvenih poduzetnika (1)

Kombiniraju poduzetničke vještine sa strašću za društvenom odgovornošću

Ambiciozni

Vođeni misijom

Dosjetljivi/snalažljivi

Orjentirani rezultatima

Karakteristike društvenih poduzetnika (2)

Volja za samodisciplinom

Volja za dijeljenjem zasluga

Volja za “rušenjem” postojećih struktura

Volja za prevladavanjem interdisciplinarnih organičenja

Volja za radom u tišini

Etika kao pokretač

Karakteristike društvenih poduzetnika (3) “Agenti promjena”

CILJEVI:

– Stvoriti i održavati društvenu vrijednost

– Prepoznati i nepopustljivo težiti za prilikama

– Kontinuirano težiti za inovacijama, prilagođavanjem i doživotnim obrazovanjem

– Ponašati se hrabro i ne dopustiti da im trenutno raspoloživim resursima budu ograničenje

– Odgovarati za donešene odluke i stvorene

ishode

Karakteristike društvenih poduzetnika prema Draytonu*

* Bill Drayton – osnivač Ashoka-e (1980.)– jedne od najvećih međunarodnih organizacija koja se bavi socijalnim poduzetništvom (www.ashoka.org).

Bill Drayton i Ashoka - http://www.youtube.com/watch?v=TQnYEzCVIGA&feature=channel

Snažna, nova ideja koja može promjeniti sustav

Kreativnost

“revolucionarski” potencijal

Poduzetnička kvaliteta

Moral

Društveni poduzetnici, filantropi…

Muhamed Yunus

Grameen Bank,

Bangladesh

Majka Tereza

Jamie Oliver

Restaurant Fifteen

Oprah Winfrey Leadership Academy for

Girls in South Africa;

Oprah's Angle Network

http://www.youtube.com/watch?v=PwLjb63q3Yk

23.10.2015.

5

Društveno poduzetništvo kao

multidimenzionalan model

Izvor: Mort, G.S., Weerawardena, J. i Carnegie, K., Social Entrepreneurship: Towards Conceptualisation, (2002)

Poduzetnički virtuozi:

– unutrašnji kapacitet koji im omogućava utjecanje i na

ekonomski i na društveni i socijalni razvoj, izrazitu strast da

učine nešto, te praktični, ali i inovativan pogled na društvene

probleme.

Donošenje uravnoteženih odluka:

– kako bi socijalna misija i dalje ostala glavni razlog i

nekompromisni cilj poslovanja društveni/socijalni poduzetnici

moraju znati utvrditi prioritete i odlučiti se između konfliktnih

aktivnosti koje će dati najveći i najbolji rezultat

Društveno poduzetništvo kao multidimenzionalan model

Prepoznavanje društvene/socijalne prilike:

– uočavanje tržišne prilike koja će društvenim/socijalnim

poduzetnicima omogućiti kreiranje dodane društvene

vrijednosti svojim klijentima

Tolerancija prema riziku:

– donošenje odluka i poduzimanje akcija i u uvjetima

nesigurnosti, kompleksnosti i konkurentskih prijetnji

Društveno poduzetništvo kao multidimenzionalan model

Utjecaj društvenih poduzeća

• Nadopunjuju usluge od javnog interesa (socijalne usluge)

• Doprinose uravnoteženom korištenju i raspodjeli raspoloživih resursa u korist lokalne zajednice

• Generiraju nova radna mjesta

• Pomažu smanjenju neformalne ekonomije

• Potiču društvenu koheziju i pridonosi rastu i razvoju društvenog kapitala

• Potiču participativno društvo, učvršćuje demokraciju

Ista misija (Unapređenje kvalitete života i

pomaganje onima kojima je pomoć najpotrebnija ...),

ALI...

većina ljudi iz neprofitnog sektora nije sklona riziku niti ima želje djelovati izvan parametara onoga što je standardno u sustavu u kojem djeluju

socijalni poduzetnici uopće ne razmišljaju o standardnom načinu ponašanja, djeluju bez obzira na situaciju u kojoj se nalaze i odgovaraju na probleme kreativno i inovativno bez obzira na znatni nedostatak resursa

Društveno poduzetništvo i neprofitne organizacije

Društveno poduzetništvo : rizik i inovacije

sanjar DRUŠTVENI poduzetnik

zaglavljen kockar

Spremnost na rizik

Ino

vati

vno

st

Vis

oka

in

ova

tivn

ost

Nis

ka

ino

vati

vno

st

Niska spremnost na rizik Visoka spremnost na rizik

23.10.2015.

6

Prilike za društvene poduzetnike drugima izgledaju poput prijetnji i tragedija

Društveno poduzetništvo : prilike i prijetnje

Razlika između tradicionalnog i društvenog poduzetništva je pohlepa

Društveni poduzetnici su manageri neprofitnih organizacija

Društveni poduzetnici su rođeni, ne stvoreni

Društveni poduzetnici se ne mogu uklopiti u društvo

Društveni poduzetnici najčešće propadaju

Društveni poduzetnici obožavaju rizik

Društveno poduzetništvo : prilike i prijetnje

DRUŠTVENO PODUZETNIŠTVO

PRIVATNI PROFITNI SEKTOR

SEKTOR DRUŠTVENIH PODUZEĆA

JAVNI SEKTOR

PRIVATNI NEPROFITNI

SEKTOR

ORGANIZACIJE CIVILNOG DRUŠTVA

ZAJEDNICA

...povezano s onim pojedincima i

organizacijama koji, neovisno da li dolaze iz privatnog, neprofitnog ili javnog

sektora, svojim aktivnostima mogu

doprinjeti društvenom napretku.

Društveni poduzetnici trebaju suradnju s… (1)

Korporativnim liderima: KNOW HOW – poslovna znanja, tehnološka znanja, kapacitet poslovanja, financijski resursi koji mogu povećati efikasnost društvenog poduzetnika Vladom: Ukloniti barijere i stvoriti prikladnu zakonodavnu strukturu i regulacije kako bi se osnažili društveni poduzetnici, potaknule društvene inovacije i kako se ne bi ponavljali isti društveni problemi Filantropima i investitorima: Fokusirati resurse na DUGOROČNU podršku društvenim poduzetnicima

Društveni poduzetnici trebaju suradnju s… (2)

Sveučilišnim profesorima i lideri: Educirati studente da razumiju važnost društvenog poduzetništva, da budu efikasni društveni poduzetnici, da istraživanjem povežu naučeno s praksom, da surađuju s poslovnim i javnim sektorom na razvoju politika i strategija za razvoj društvenog poduzetništva i da logistički pomognu društvenim poduzećima koja proizađu sa sveučilišta (npr., inkubatorima)

Medijima: Ozbiljno promovirati društveno poduzetništvo, identificirati uspješne priče i prikazati što se naučilo iz problema. Promovirati poduzeća, organizacije i pojedince koji pronalaze kreativne, inovativne (etične) načine da podrže društvene poduzetnike.

Vrste organizacija/pravni oblici

udruge (RODA, Hrvatska) i d.o.o. u vlasništvu udruga (ACT, Zlatna Greda d.o.o, Hrvatska)

trgovačka društva

d.o.o. (Green & Clean, Srbija)

d.d. (JLP)

ostala društva (javna trgovačka društva, komanditna društva, društvo za uzajamnu odgovornost)

financijske institucije:

banke (Grameen banka, Triodos)

Kreditne unije (Coastal Credit Union Ltd)

Zadruge

radničke (Suma)

socijalne (Humana Nova)

poljoprivredne (Ruke, Hrvatska)

potrošačke (The Co-operative)

stambene (CCH)

zadruge lokalne zajednice Hikmat Devon

ostale institucije:

sveučilišta (Univeersity of Mondragon)

zaklade (Ashoka)

Fondacije (Locality)

Preuzeto sa:http://www.slideshare.net/nmaljkovic/bajok

Kiwa.org - http://www.youtube.com/watch?v=1qwXNzAgl-8&feature=related

23.10.2015.

7

Područja djelovanja

Preuzeto sa:http://www.slideshare.net/nmaljkovic/bajok

Ekologija (Eko Bag, Srbija)

Energetika (Community Energy Plus, VB)

Financije (Caja Laboral, Španjolska)

Marketing (Social Marketing VB)

Mediji (Big Issue, VB)

Obrazovanje (Pomelaj, Slovenija)

Osiguranje (Lagun Aro, Španjolska)

Poljoprivreda (Fair Food Network, SAD)

Promet (Ealin Community Transport, VB)

Socijalna skrb (Social Firms, VB)

Sport i rekreacija (Halo Leasure, VB)

Tehnička kultura (Cosmic, VB)

Trgovina (Bodvalenke Fresco Village, Mađarska)

Ugostiteljstvo (Gostilna dela, Slovenija)

Zdravstvo (Health Urgent Care, VB)

Društveno poduzetništvo u Hrvatskoj

Novi procesi

2013. - EU – ESF 2014. - Strategija razvoja socijalnog poduzetništva 2014. - Zakon o financiranju i računovodstvu neprofitnih organizacija 2014. - Strategija borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2014.-2015. Etična banka

Koja je veličina sektora?

21.8 22%

71.2 71%

6.9 7%

samo-financirajuće aktivnosti

domaći izvori

strani donatori

Pravni oblik Broj organizacija Broj zaposlenih Prihodi (u mil. EUR)

Udruge 49004 9757 602.2

Zadruga 1169 2734 251.2

Zaklade 207 - -

Izvor: Hrvatski savez zadruga, Ured za udruge; 2012, 2013

Obilježja društvenog poduzetništva danas

Iz sektora civilnog društva

Često djelovanje kroz više pravno-organizacijskih oblika (udruge, zadruge, poduzeća (d.o.o.))

Vezanost uz potpore - problem samoodrživosti

Nedostatak početnog kapitala (start-up), ali i sredstava za scaling-up)

Nedostatak kapaciteta (poduzetničkih vještina)

Sve više sektora - socijalna skrb/ usluge, turizam, recikliranje/ ekološka proizvodnja, energija, financije, manufakturna proizvodnja (ručni rad, suveniri, čokolade..), poljoprivreda

Više iz nužde (nedostatak drugih izvora financiranja), nego iz prepoznavanja prilika/inovacija

Primjeri dobre prakse (1)

- Proizvodnja i promocija platnenih pelena - Rodin let d.o.o. - Zaštitna radionica u Varaždinu (17 zaposlenih, 10 invalida)

Zapošljava 16 osoba 6 osoba s invaliditetom, 2 pripadnice nacionalnih manjina, 4 dugotrajno nezaposlene starije žene 1 mladi, prvo zaposlenje 2 dugotrajno nezaposlene mlade majke

Proizvodnja tekstilnih proizvoda of ekoloških i recikliranih materijala

Dio ACT Grupe (8 organizacija, 45 zaposlenih)

Primjeri dobre prakse (2)

23.10.2015.

8

Prikupljanje i prodaja papirnog otpada ekološkim teretnim biciklima

Zapošljavnje teže zapošljivih skupina (trenutno 4 stalno zaposlene osobe)

Primjeri dobre prakse (3)

Hi-tech sustav elektroničkog asistenta Prvenstveno namijenjen osobama s

invaliditetom, ili starijim i slabo pokretnim osobama za samostalno upravljanje uređajima u domu

Inovacija

E-glas, Sveučilište u Rijeci

Primjeri dobre prakse (4)

Ograničavajući faktori razvoja Nedostatak pravnog i institucionalnog okvira - prepoznatljivost,

reguliranje, poticaji

Nedostatak obrazovnih programa i medijskih sadržaja (vidljivost)

Nedostatak financijskih mehanizama (u javnom i privatnom sektoru)

Nedostatak političke volje – marginalna pozicija u politikama, strategijama; usporeno formiranje DP sektora, povremene i “ad hoc” mjere, nekonzistentnost i neučinkovitost

Nedostatak kapaciteta društvenih poduzetnika

Socio-kulturni faktori: Nizak stupanj društvenog kapitala, povjerenja, solidarnosti Nepovjerenje prema civilnom društvu Animozitet prema poduzetništvu/ poduzetnicima “Oslanjanje” na državu Nevoljkost angažiranja za opće dobro/ dobrobit zajednice

Neki od poticajnih faktora za razvoj društvenog poduzetništva

Tradicija zadruga, udruženja, društava uzajamne pomoći, zaštitnih radionica...

Mogućnost djelovanja kroz višestruke pravne i organizacijske forme

Know-how intermedijarni sektor podrške (CEDRA HR, SEFOR...)

EU fondovi (ESF = 1.6 mlrd euro (2014-2020); ERDF; EaSI)

Strategija za razvoj društvenog/socijalnog poduzetništva (4 ključne mjere = 314 mil. kuna)

Etična banka, inicijative razvoja financijskih mehanizama prikladnih za DP/SP

Zanimljivi podaci za kraj…

Socijalna ekonomija u EU danas:

Zapošljava oko 11 milijuna (oko 5% radno aktivnog stanovništva)

Ostvaruje oko 10% BDP-a

Broji oko 2 milijuna organizacija socijalne ekonomije

Svako četvrto novoosnovano poduzeće godišnje je DRUŠTVENO PODUZEĆE

“Never doubt that a small group of

committed people can change the

world. Indeed, it is the only thing

that ever has.”

Margaret Mead

American Intellectual,

antropologist (1901-1978)